graĐansko procesno pravo ii

Click here to load reader

Post on 24-Oct-2021

3 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

GRAANSKO PROCESNO PRAVO IIProf. dr. Sanjin Omanovi
SADRAJ
4. Pravni lijekovi u izvršnom postupku (prvi dio)
1. SUBJEKTI IZVRŠNOG POSTUPKA
Izvršni postupak – skup radnji koje preduzimaju uesnici u postupku.
Sva lica koja uestvuju u izvršnom postupku su uesnici u najširem smislu ovog pojma.
Razlika izmeu:
moe pokrenuti ni voditi
Sud kao subjekt izvršnog postupka
Funkcija ostvarenja izvršenja povjerava se sudovima.
Kao djelatnost sprovoenja izvršenja ima niz karakteristika upravno-pravne djelatnosti.
Funkcija izvršenja je dio pravosudne funkcije i u njenom ostvarenju moraju biti zastupljena birna obiljeja vršenja te funkcije: nezavisnost i nepristrasnost organa koji je vrše i ravnopravnost stranaka.
U fazi dozvole izvršenja sud utvruje pretpostavke za izvršenje i odluuje o nizu drugih pravnih pitanja, za ije pravilno odluivanje, garantija sudske nepristrasnosti ima veliki znaaj.
U fazi provoenja izvršenja pored suda uestvuju i odreena slubena lica.
Odluke arbitrae koje su podobne za izvršenje, izvršavaju redovni sudovi po pravilima izvršnog postupka.
NADLENOST SUDOVA U IZVRŠNOM POSTUPKU
Stvarna nadlenost
• Stvarna nadlenost redovnih sudova (osim Vrhovnog suda FBiH) odreena je Kantonalnim zakonodavstvom. U svim predmetima izvršenja postupaju opštinski sudovi.
• Funkcija izvršenja povjerava se onim sudovima koji su postupali u prvom stepenu.
Funkcionalna nadlenost
• U prvom stepenu izvršni postupak vodi i odluke donosi sudija pojedinac, a u drugom stepenu vijee od trojice sudija.
NADLENOST SUDOVA U IZVRŠNOM POSTUPKU
Mjesna nadlenost
Koji e od opštinskih sudova, kao stvarno nadlenih, postupati u konkretnom predmetu, odreuje se pravilima o mjesnoj nadlenosti.
Pravilima o mjesnosj nadlenosti nastoji se obezbijediti što sigurnije i efikasnije sprovoenje izvršenja.
Koji e teritorijalno odreeni sud postupati zavisi u prvom redu od vrste potraivanja radi ijeg ostvarenja sprovodi izvršenje:
a) Novanih potraivanja
b) Nenovanih potraivanja
A) MJESNA NADLENOST U OSTVARIVANJU NOVANIH POTRAIVANJA
Odreuje se s obzirom na vrstu predmeta na kojima se sprovodi izvršenje.
Koji e teritorijalno odreeni sud postupati zavisi od toga da li se izvršenje provodi na pokretnim stvarima, novanim potraivanjima izvršenika ili nekretninama.
Kada je predmet izvršenja neka pokretna stvar, onda je mjesno nadlean da postupa onaj sud na ijem podruju se ta stvar nalazi. (lan 114 ZIP-a)
Ako trailac izvršenja kao predlaga nije u prijedlogu za izvršenje odredio mjesto gdje se stvar nalazi onda je za donošenje odluke o izvršenju mjesno nadlean sud na ijem podruju se nalazi prebivalište ili boravište izvršenika (fizikog lica)/sjedište izvršenika (pravnog lica). (lan 115 ZIP-a)
Rješenje o izvršenju koje ovaj sud donese, povjerilac moe podnijeti radi sprovoenja izvršenja, svakom stvarno nadlenom sudu na ijem podruju se nalaze stvari dunika – tzv. letee izvršenje. (lan 115 stav 3 ZIP-a)
A) MJESNA NADLENOST U OSTVARIVANJU NOVANIH POTRAIVANJA U sluajevima kada je predmet izvršenja izvršenikovo potraivanje da se predaju ili isporue pokretne stvari ili da se preda nepokretnost, mjesno nadlean je onaj sud na ijem podruju se takve stvari nalaze. (lan 177 ZIP-a)
Za provedbu izvršenja na novanim potraivanjima izvršenika, mjesno je nadlean sud prebivališta ili boravišta izvršenika. Ako izvršenik nema prebivalište ni boravište u FBiH, mjesno je nadlean sud na ijem podruju se nalazi prebivalište odnosno boravište izvršenikova dunika. Ovo vrijedi bez obzira da li je izvršenik fiziko ili pravno lice. (lan 136 ZIP-a)
Mjesna nadlenost prema forumu generale odreuje se i u sluajevima kada je predmet izvršenja patent, tehniko unapreenje, produavanje ili neko drugo slino izvršenikovo pravo.
Ako se izvršenje sprovodi na nekretninama, onda u odreivanju mjesne nadlenosti vai pravilo: forum rei sitae – nadlean je sud na ijem podruju se nalazi nekretnina. (lan 67 ZIP-a)
B) MJESNA NADLENOST U OSTVARIVANJU NENOVANIH POTRAIVANJA
Kada je u pitanju izvršenje radi ostvarenja nenovanih potraivanja, mjesno nadleni sud se odreuje s obzirom na prirodu nenovanog potraivanja.
Ako novano potraivanje iz izvršne isprave glasi na predaju jedne ili više odreenih pokretnih stvari ili na isporuku odreene koliine zamjenjivih stvari, mjesno je nadlean onaj sud na ijem podruju se te stvari nalaze.
U sluajevima kada je nenovano potraivanje upravljeno na predaju odreene nekretnine, za ispranjenje i prodaju te nekretnine, mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nekretnina nalazi.
Kada je obaveza upravljena na odreenu radnju, trpljenje ili neinjenje mjesno je nadlean da postupa onaj sud na ijem podruju izvršenih treba da izvrši obavezu. (lan 207 ZIP-a)
Npr. Kada je poslodavac duan da po izvršenoj obavezi vrati radnika na rad, mjesno je nadlean sud na ijem podruju se nalazi sjedište tog poslodavca.
SLUBENA LICA U IZVRŠNOM POSTUPKU
Pored sudije pojedinca koji vodi i donosi sve odluke u izvršnom postupku u prvom stepenu, uestvuju i odreena slubena lica.
To su sudski izvršioci koji pod kontrolom i pouputsvu sudije preduzimaju pojedine radnje sprovoenja izvršenja.
Slubeno lice poduzima radnje kao što je popis i procjena stvari u posjedu izvršenika.
U vršenju svoje dunosti slubena lica uivaju posebnu zaštitu.
Ometanje slubenog lica u vršenju slubene dunsti je krivino djelo.
U sluaju ometanja mogu zatraiti pomo od nadlenih organa unutrašnjih poslova.
S druge strane, stranke mogu traiti od suda da otkloni nepravilnosti koje slubena lica uine u sprovoenju izvršenja.
ZADATAK ZA VJEBU
Koristei relevantne odredbe Zakona o izvršnom postupku objasnite ulogu sudskih izvršilaca u izvršnom postupku.
Zainteresirani studenti svoje odgovore mogu dostaviti na e-mail predmetne strune saradnice [email protected] . Zadatakl ne podlijee ocjenjivanju.
procesnopravnu komponentu. Povjerilac je ono lice u obligacionom odnosu koje je ovlašteno da trai od
dunika da mu preda odreenu stvar, da nešto uini ili da se uzdri od odreenog injenja. Dunik je ono lice koje u obligacionopravnom odnosu ima obavezu
da izvrši dugovanu radnju.
Stranke u izvršnom postupku su trailac izvršenja i izvršenik. Trailac izvršenja je lice koje je pokrenulo
psostupak radi izvršenja nekog potraivanja, te lice u iju korist se taj postupak pokrenuo po slubenoj dunosti. Izvršenik je lice protiv kojeg se potraivanje ostvaruje.
Prije donošenja reformskih
zakona o izvršnom
STRANKE U IZVRŠNOM POSTUPKU
Poloaj stranke u izvršnom postupku u pravilu pripada onim licima koja u materijalno-pravnom odnosu povodom kojeg se izvršenje trai imaju poloaj povjerioca i dunika.
Meutim ovi pojmovi se ne podudaraju do kraja.
Poloaj povjerioca i dunika (sada traioca izvršenja i izvršenika) imaju samo ona lica ija su potraivanja i obaveze utvrene presudom ili nekim drugim pravnim aktom kojem zakon priznaje svojstvo izvršne isprave.
Prema tome poloaj traioca izvršenja u izvršnom postupku ima samo ovlaštenik iz izvršene isprave/vjerodostojne isprave, a poloaj izvršenika obaveznik iz izvršne isprave/bjerodostojne isprave, bez obzira na pravnu prirodu pravnog odnosa iz kojeg je nastalo pravo na naplatu novanog potraivanja ili na neko injenje i neinjenje.
STRANKE U IZVRŠNOM POSTUPKU
Poloaj stranke u izvršnom postupku imaju lica koja u izvršnoj ispravi imaju poloaj traioca izvršenja i izvršenika, bez obzira na porijeklo izvršne isprave.
Npr. Ako je izvršnu ispravu donio sud u parninom postupku onda poloaj traioca izvršenja u pravilu zauzima tuilac, a poloaj izvršenika tueni. To ne mora uvijek biti tako. Poloaj traioca izvršenja moe zauzeti i tueni iz parninog postupka. To e biti u onim sluajevima kada je u parninom psotupku dosueno da trailac snosi parnine troškove, odnosno dio parninih troškova. Tada e se tuilac iz parninog psotupka nai u ulozi izvršenika u izvršnom psotupku, ukoliko se putem izvršenja bude ostvarilo potraivanje na isplatu novanog iznosa dosuenih troškova.
Da li se u izvršnom u ulozi traioca izvršenja pojavilo lice na iji prijedlog je pokrenut izvršni postupak, odnosno da li se u ulozi izvršenika pojavilo lice prema kojem je prijedlog upravljen, sud pazi po slubenoj dunosti.
UESNICI U IZVRŠNOM POSTUPKU
Termin uesnik se u izvršnom psotupku koristi u najširem znaenju.
Sva ostala lica koja pored stranaka uestvuju u izvršnom postupku nazivamo uesnicima.
Uesnik je svako lice koje u postupku izvršenja ostvaruje neko pravo ili pravni interes, a nije stranka u postupku.
Meu ulensike spadaju: zaloni povjerioci i nosioci drugih stvarnih prava i tereta na predmetu izvršenja, trea lica prema kojima izvršenik ima potraivanja (izvršenikov dunik), trea lica koja ustaju sa prigovorom da je izvršenje na odreenom predmetu nedopušteno.
2. PRETPOSTAVKE ZA IZVRŠENJE
Procesne pretpostavke za izvršenje su uslovi od kojih zavisi pokretanje i sprovoenje izvršenja.
Norme izvršnog prava odreuju uslove za ije postojanje se vee mogunost pokretanja izvršnog psotupka kao pravnog metoda za prinudno ostvarenje pravne zaštite.
Procesne pretpostavke su u slubi garantije kojima se onemoguava nezakonito pokretanje izvršnog psotupka, a time spreava nezakonito pribjegavanje prinude prema duniku.
Sud po slubenoj dunosti pazi da li su ispunjene pretpostavke za pokretanje izvršnog psotupka i za njegovo sprovoenje.
PROCESNE PRETPOSTAVKE ZA IZVRŠENJE
Izvršna isprava je procesno-pravni osnov za pokretanje izvršenja (iustus titulus).
Izvršna isprava je isprava koja sadri pravni akt kojim se utvruje postojanje potraivanja.
Svojstvo izvršne isprave imaju samo one isprave kojima to svojstvo zakon priznaje.
Samo ona potraivanja koja su utvrena pravnim aktom kome se priznaje svojstvo izvršne isprave mogu se prinudnim putem ostvariti u izvršnom psotupku.
Izvršna isprava – pravno-tehniki pojam izvršnog prava kojim se nazivaju svi akti kojim se priznaje svojstvo pravnog osnova za pokretanje izvršenja.
Izvršni sud e na osnovu izvršne isprave dozvoliti prinudno izvršenje samo ako je ona podobna za izvršenje.
Izvršna isprava je podobna za izvršenje samo ako su u njoj naznaeni trailac izvršenja i izvršenik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obaveze.
VRSTE IZVRŠNIH ISPRAVA
Raznovrsnost izvršnih isprava kojim se priznaje titulus za pokretanje izvršnog postupka.
Izvršne isprave:
Domae isprave se mogu podijeliti na: sudske izvršne isprave, izvršne isprave domaih organa, izvršne notarske isprave
+ Vjerodostojne isprave
VRSTE IZVRŠNIH ISPRAVA
lan 23 ZIP-a
Izvršne isprave su:
1) izvršna odluka sudova i izvršno sudsko poravnanje,
2) izvršna odluka donesena u upravnom postupku i poravnanje u upravnom postupku ako glasi na ispunjenje novane obaveze, ukoliko zakonom nije drukije odreeno,
3) izvršna notarska isprava,
4) druge isprave koje su zakonom odreene kao izvršne isprave.
I. DOMAE IZVRŠNE ISPRAVE
To su izvršne sudske odluke i porovnanja redovnih sudova.
To su:
a) Kondemnatorne odluke (presude, rješenja) donesena u parninom i vanparninom postupku
b) Odluke u krivinom postupku ukoliko se odnose na imovinsko-pravna potraivanja, odluke u pogledu novanih kazni i troškova krivinog postupka
c) Sudsko poravnanje
I. DOMAE IZVRŠNE ISPRAVE
Izvršne isprave drugih organa
Odluke (rješenja i zakljuci) doneseni u upravnom postupku ukoliko glase na novano potraivanje
Poravnanja zakljuena u upravnom postupku
Odluke donesene u prekršajnom postupku, kada glase na ispunjene novane obaveze, odnosno na povraaj stvari.
Izvršna notarska isprava
Izvršenje radi ostvarenja novanog potraivanja odreuje se i na osnovu vjerodostojne isprave.
Prema ZIP-u vjerodostojna isprava je mjenica i ek s protestom i povratnim raunom ako su potrebni za zasnivanje potraivanja i rauni ili izvodi iz poslovnih knjiga za cijenu komunalnih usluga isporuke vode, toplotne energije i odvoz smea.
Vjerodostojna isprava je podobna izvršenje ako su u njoj naznaeni trailac izvršenja i izvršenik, te predmet, vrsta, obim i vrijeme ispunjenja obaveze.
II. ODLUKE STRANOG SUDA
Priznanje stranih sudskih odluka
Inostrane sudske odluke nemaju same po sebi svojstvo izvršne isprave kao i odluke domaih sudova.
Da bi stekle svojstvo izvršne odluke one prvo moraju biti priznate
Priznanjem stiu svojstvo titulusa za izvršenje, a izvršavaju se po istim pravilima kao i odluke domaih sudova.
Strane sudske odluke nisu i ne mogu biti neposredno titulus izvršenja iz razloga koje postavlja naelo suvereniteta.
II. ODLUKE STRANOG SUDA
Uslovi i postupak priznanja
U našem pravu prihvaen je sistem ograniene kontrole stranih odluka ije se priznanje trai.
Ovaj se sistem zasniva na principu povjerenja i poštivanja odluka koje donose strani sudovi.
Dvojaki uslovi:
POZITIVNI NEGATIVNI
Pozitivni uslovi su:
1. Da je inostrani sud po pravilima o meunarodnoj sudskoj nadlenosti naših sudova mogao postupiti u toj stvari. Naši sudovi nee priznati inostranu presudu onda kada se radi o predmetu u kojem postoji iskljuiva meunarodna nadlenost BiH sudova.
2. Da je udovoljeno naelu kontradiktornosti: aklo su licu, protiv koga je donosena odluka, pozivi ili naredbe kojim je otpoet postupak, bili lino dostavljeni ili se to lice na bilo koji našin upustilo u raspravljanje.
3. Da je ta odluka snabdjevena klauzulom kojom se potvruje pravosnanost i izvršnost prema pravu drave u kojoj je doneseno.
4. Da postoji uzajamnost.
I kada postoje ovi uslovi, nee se priznati strana odluka, ako lice protiv kojeg je donesena, nije moglo zbog nepravilnosti u postupku da uestvuje i ako bi priznanje odluke bilo protivno javnom poretku naše zemlje.
II. ODLUKE STRANOG SUDA
Za priznanje i izvršenje odluke stranih izabranih sudova vae isti uslovi kao i za priznanje stranih odluka u statusnim stvarima.
Nee se izvršiti odluka stranog suda ako postoje sljedei nedostaci:
1. Ako uopšte nije bilo ugovora o izabranom sudu ili je on nevaei,
2. Ako je u pogledu sastava suda i u pogledu odluivanja povrijeena koja odredba ugovora o izabranom sudu,
3. Ako je izabrani sud prekoraio granicu svog zadatka,
4. Ako je izreka izabranog suda nerazumljiva ili je sama sebi protivrjena.
II. ODLUKE STRANOG SUDA
Ispitivanje postojanja ovih uslova vrši se u postupku priznanja stranih sudskih odluka ili delibacionom postupku.
To je poseban postupak koji u sebi sadri više specifinosti vanparninog postupka nego parninog psotupka.
Svako lice koje ima pravni interes ovlašteno je da trai priznanje odluke stranog suda.
Na osnovu rješenja o priznanju strana sudska odluka stie svojstvo izvršne isprave, a time podobnost za izvršenje.
PRIMJER
Odluka stranog suda donesena je u obliku sudske nagodbe. Ova sudska nagodba nije snadbjevena potvrdom o njenoj pravosnanosti. Bez ove potvrde podnesena je nadlenom sudu radi njenog priznanja. Kako e u ovakvom sluaju postupiti nadleni sud?
Mogui odgovor: Odluka stranog suda i kad je donesena u obliku sudske nagodbe mora biti snadbjevena potvrdom pravosnanosti. Ovakav stav izraen je u rješenju Vrhovnog suda F BiH broj: G-3/01 od 29.06.2001. godine Zato bi sud u fazi prethodnog ispitivanja prijedloga za priznanje trebao od predlagaa zatraiti da otkloni nedostatke izvršne isprave tako što e u odreenom roku dostaviti potvrdu o njenoj pravosnanosti.
* Primjer preuzeti iz: Centar za edukaciju sudaca i tuitelja Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine i Visokog sudskog i
tuilakog vijea Bosne i Hercegovine (2009) Izvršna i upravna oblast, Modul 4. Sarajevo
PODOBNOST IZVRŠNE ISPRAVE ZA IZVRŠENJE
Sud moe dozvoliti izvršenje na osnovu izvršne isprave smao kada je ona podobna za izvršenje, tj. ako je izvršna.
Više uslova odreuje podobnost izvršne isprave za izvršenje. Oni se osnose na:
Formalno-pravnu
Formalno-pravna podobnost
Izvršna isprava je podobno za izvršenje ukoliko su u njoj naznaeni:
1. Trailac izvršenja i izvršenik
2. Predmet, vrsta i opseg obaveze
3. Vrijeme ispunjenja obaveze.
Materijalno-pravna podobnost
Ovi uslovi odreeni su s obzirom na vrstu izvršne isprave. Razlikuju se s obzirom na to da li je titulus za izvršenje odluka, poravnanje ili vjerodostojna isprava.
MATERIJALNO – PRAVNA PODOBNOST
A) Izvršnost odluke
Sudska odluka i odluka donesena u prekršajnom postupku izvršna je ako su ispunjeni sljedei uslovi: da je pravosnana i da je protekao rok za dobrovoljno izvršenje obaveze (paricioni rok)
Odluka donesena u upravnom postupku izvršna je ako je postala konana i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze.
Pravosnanost je preduslov izvršnosti, osim u onim predmetima u kojima je izriito odreeno da pravosnanost ne odlae izvršnost. Npr. Postupak zbog smetanja posjeda.
Sudska odluka postaje pravosnana momentom nastupanja formalne pravosnanosti (momenat nakon kojeg se odluka ne moe pobijati redovnim pravnim lijekovima).
MATERIJALNO – PRAVNA PODOBNOST
A) Izvršnost odluke
Kada sudska odluka postane formalno pravosnana postaje i izvršna ukoliko je ispunjen i drugi uslov, a to je da je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje dunikove obaveze. Za odluke donesene u upravnom postupku ovaj momenat je konanost.
Paricioni rok poinje tei od dana dostave odluke izvršeniku.
B) Izvršnost poravnanja
Poravnanje sklopljeno pred sudom i upravnim organom ima svojstvo pravosnanosti odnosno konanosti. S tim je ispunjen prvi uslov izvršnosti.
Drugi uslov – dospjelost potraivanja dokazuje se zapisnikom o poravnanju ili prema zakonu ovjerenom ispravom.
Ako se ne moe dokazati niti na jedan od ovih naina dokazuje se pravosnanom sudskom odlukom donesenom u parninom postupku.
B) POTVRDA (KLAUZULA) IZVRŠNOSTI
Klauzulom izvršnosti se zvanino potvruje da je izvršna isprava podobna za izvršenje.
Ako se prijedlog za izvršenje podnosi sudu koji je odluku na osnovu koje se trai izvršenje donio u prvom stepenu, tada odluka ne mora imati klauzulu izvršnosti.
Podobnost te odluke za izvršenje sud e utvrditi po slubenoj dunosti, na osnovu podataka koji se kod njega nalaze.
Ako se prijedlog za izvršenje podnosi sudu koji o potraivanju nije odluivao u prvom stepenu, uz prijedlog se podnosi izvršna isprava na kojoj je stavljena potvrda o izvršnosti.
IZUZETNO – izvršna isprava notara ne mora biti snabdjevena klauzulom izvršnosti, ve se njena izvršnost odreuje s obzirom na odredbe Zakona o notarima.
Kada se izvršenje trai na osnovu vjerodostojne isprave prilae se ta isprava u originalu ili ovjerenom prepisu.
Potvrdu (klauzulu) izvršnosti stavlja na izvršnu ispravu organ koji je o potraivanju odluivao u prvom stepenu.
SUDSKA PRAKSA
Sud je apsolutno nenadlean za izvršenje novane kazne zbog carinskog prekršaja.
Iz obrazloenja:
Iz stanja spisa i obrazloenja oalbenog rješenja proizilazi da je traitelj izvršenja podnio prijedlog za izvršenje sudu na osnovu rješenja Federalnog ministarstva finansija, Carinske uprave, Carinarnice Sarajevo, radi naplate novane kazne.
Prvostepeni sud se oglasio apsolutno nenadlenim za postupanje u ovoj pravnoj stvari pozivajui se na odredbe lana 272, stav 2 Zakona o upravnom postupku i lana 255 Carinskog zakona.
Suprotno albenim navodima, prvostepeni sud je pravilno postupio kada je donio oalbeno rješenje pri emu su dati razlozi koje u cijelosti kao valjane prihvata i ovaj sud.
SUDSKA PRAKSA
Naime, prema odredbama lana 23, stav 1, taka 2 Zakona o izvršnom postupku, izvršni dokumenti su: izvršna odluka donesena u upravnom postupku i poravnanje u upravnom postupku ako glasi na ispunjenje novane obaveze, ukoliko zakonom nije drudgaije odreeno.
U konkretnom sluaju, radi se o naplati novane kazne zbog carinskog prekršaja pa je prvostepeni sud pravilno postupio kada je donio oalbeno rješenje pozivajui se na odredbe lana 255 Carinkog zakona kojim je propisan nain prinudne naplate, pa je ovaj sud albu traitelja izvršenja odbio i potvrdio prvostepeno rješenje imajui u vidu odredbe lana 235, stav 2 Zakona o parninom postupku.
Rješenje Opinskog suda u Sarajevu, broj: I-544/04 od 30.04.2004. godine i Rješenje Kantonalnog suda u Sarajevu, broj: G-1304/04 od 22.07.2004. godine
* Primjer preuzeti iz: Centar za edukaciju sudaca i tuitelja Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine i Visokog sudskog i
tuilakog vijea Bosne i Hercegovine (2009) Izvršna i vanparnina oblast, Modul 4. Sarajevo
POSEBNE PRETPOSTAVKE ZA IZVRŠENJE
a. Prijedlog za izvršenje
trailac izvršenja i izvršenik
potraivanje ije se izvršenje trai
sredstvo kojim izvršenje treba provesti
predmet izvršenja ako je poznat
druge podatke koji su potrebni za provoenje izvršenja.
Nepotpun prijedlog – sud je duan pozvati podnosioca da ga dopuni u odreenom roku. U protivnom ga odbacuje kao nauredan.
B) DOSPJELOST POTRAIVANJA
1. Postojanje izvršnog potraivanja nije pretpostavka za izvršenje, ali jeste dospjelost tog potraivanja. Sud je duan da pozi po slubenoj dunosti da li je dospjelo potraivanje radi ijeg se ostvarenja pokree izvršni psotupak.
Problem dospjelosti izvršnog potraivanja ne postavlja se jednako kod svih izvršnih isprava.
Ako je titulus za izvršenje sudska presuda, ovaj uslov mora biti ispunjen momentom donošenja presude, jer sud moe naloiti izvršenje odreene inidbe, u pravilu samo ako je dospjela do zakljuenja glavne rasprave.
Ako je izvršna isprava sudskog poravnanje izvršenje je moe dozvoli samo ukoliko je potraivanje dospjelo.
B) DOSPJELOST POTRAIVANJA
2. Uslovne i uzajamne obaveze
Kada su izvršnom ispravom utvrene uslovne ili uzajamne obaveze, onda je trailac izvršenja iz izvršne isprave ovlašten da svoje potraivanje ostvari tek onda ako je ispunio svoju obvezu prema izvršeniku, odnosno ako je ispunjen odreeni uslov.
Trailac izvršenja svoje obaveze, odnosno da je uslov nastupio, dokazuje javnom ispravom.
Ako je odreeno istodobno ispunjenje uzajamnih obaveza, sud e odrediti izvršenje ako trailac izvršenja podnese dokaz da je osigurao ispunjenje svoje obaveze.
3. Alternativne obaveze po izboru dunika
Ako izvršenik ima pravo na osnovu izvršne isprave birati izmeu više predmeta svoje obaveze i u roku za dobrovoljno ispunjenje sam ne obavi izbor izmeu tih predmeta i ne ispuni dunu oabvezu, predmet kojim obaveza treba biti ispunjena odreuje trailac izvršenja u prijedlogu za izvršenje.
C) LEGITIMACIJA STRANAKA
Sud pazi po slubenoj dunosti na legitimaciju stranaka u izvrnšnom postupku .
Legitimisano je da se pojavi u ulozi stranke u izvršnom postupku i to u ulozi traioca izvršenja, lice koje…