graĐansko parniČno procesno pravo predavanja ljetni semestar 2013/2014 dr. sc. dinka Šago

of 703/703
GRAĐANSKO PARNIČNO PROCESNO PRAVO predavanja ljetni semestar 2013/2014 Dr. sc. Dinka Šago

Post on 24-Feb-2016

160 views

Category:

Documents

3 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

GRAĐANSKO PARNIČNO PROCESNO PRAVO predavanja ljetni semestar 2013/2014 Dr. sc. Dinka Šago. ODNOS PARNIČNOG I IZVANPARNIČNOG POSTUPKA. PARNIČNI JEDNOOBRAZAN - ZPP POSTOJI SPOR NIKAD SE NE POKREĆE PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI UVIJEK IMAMO GLAVNU RASPRAVU UVIJEK DVIJE STRANKE - PowerPoint PPT Presentation

TRANSCRIPT

Slide 1

GRAANSKO PARNINO PROCESNO PRAVO

predavanja ljetni semestar 2013/2014

Dr. sc. Dinka ago

ODNOS PARNINOG I IZVANPARNINOG POSTUPKAPARNINIJEDNOOBRAZAN - ZPPPOSTOJI SPORNIKAD SE NE POKREE PO SLUBENOJ DUNOSTIUVIJEK IMAMO GLAVNU RASPRAVUUVIJEK DVIJE STRANKE

DEVOLUTIVNI PRAVNI LIJEKOVI

IZVANPARNINIHETEROGEN NEMA SPORAMOE SE POKRENUTI I PO SLUBENOJ DUNOSTIRASPRAVA JE IZUZETAK

JEDNA, DVIJE, VIE STRANAKADEVOLUTIVNO -REMONSTRATIVNI PRAVNI LIJEKOVI

PARNINIRIGOROZAN, UNIFORMIRAN

RASPRAVNO NAELOOGRANIENA INKVIZITORNA OVLATENJA SUDA

IZVANPARNINIELASTINOST PRILAGODLJIVOST SPECIFINIM MATERIJAMAISTRANO NAELOOJAANA INKVIZITORNA OVLATENJA SUDAZAKON O SUDSKOM VANPARNINOM POSTUPKU OD 26. SRPNJA 1934.IZVANPARNINI POSTUPCISTATUSNI IZVANPARNINI POSTUPCI

- POSTUPAK ZA LIENJE I VRAANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI- POSTUPAK ZA PRODUENJE RODITELJSKOG PRAVA- POSTUPAK ZA LIENJE I OGRANIENJE RODITELJSKOG PRAVA- DAVANJE DOZVOLE ZA ZAKLJUENJE BRAKA- PRIZNANJE OINSTVA

STATUSNI IZVANPARNINI POSTUPCI- ZADRAVANJE U USTANOVAMA ZA DUEVNE BOLESTI

- POSTUPAK ZA PROGLAENJE NESTALIH OSOBA UMRLIMA I ZA DOKAZIVANJE SMRTI

IZVANPARNINI POSTUPCI U NASLJEDNIM STVARIMA- SASTAVLJANJE SUDSKE OPORUKE, UVANJE I OPOZIV OPORUKE

- MEUNARODNA OPORUKA

- OSTAVINSKI POSTUPAKDRUGI IMOVINSKOPRAVNI I OSTALI IZVANPARNINI POSTUPCI- AMORTIZACIJA ISPRAVA SUDSKI PONITAJ ISPRAVA- UREENJE MEA- UREENJE ODNOSA MEU SUVLASNICIMA- DIOBA ZAJEDNIKE STVARI RAZVRGNUE ZAJEDNICE- UREENJE ODNOSA IZMEU ETANIH VLASNIKADRUGI IMOVINSKOPRAVNI I OSTALI IZVANPARNINI POSTUPCI- IMOVINSKOPRAVNI IZVANPARNINI POSTUPCI U BRANIM I OBITELJSKIM ODNOSIMA- IZVANPARNINI POSTUPCI U STAMBENIM STVARIMA- POSTUPAK ZA ODREIVANJE NAKNADE ZA NACIONALIZIRANE I EKSPROPRIRANE NEKRETNINE- PROTESTI poziv a izvrenje zahtijevane inidbe koja proistjee iz mjeninog dugovanjaODNOS PARNINOG I KAZNENOG POSTUPKARAZLIIT PREDMET I METODA SUENJA PARNINI SUD ODLUUJE U GRAANSKOPRAVNIM SPOROVIMAKAZNENI SUD UTVRUJE JE LI POINJENO KAZNENO DJELO, TKO JE POINITELJ I TREBA LI POINITELJ BITI SANKCIONIRAN

POVEZNICEisti injenini supstrat moe biti predmet razmatranja u oba postupkarjeavanje prejudicijelnih pitanja (odluivanje u parnici moe zavisiti od rjeenja nekog prejudicijelnog pitanja kaznenopravne naravi o kojem, kao o glavnom, odluuju kazneni sudovi, i obrnuto).kazneni sud je ovlaten provoditi adhezijski postupak (u kaznenom postupku odluiti o imovinskopravnom zahtjevu oteenog kaznenim djelom).ADHEZIJSKI POSTUPAKParnica u okviru kaznenog postupka

BILO KOJI IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEVnajee je rije o:naknadi tete- izazivanje prometne nesree povratu stvari- kraa ponitaju odreenog pravnog posla- lihvarski ugovorAKO KAZNENI SUD RJEAVA IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEVzahtjev usvojiti u cijelosti (samo u osuujuoj presudi)zahtjev usvojiti djelomino, a za ostatak ga uputiti na parnicu (takoer samo u osuujuoj presudi)uputiti oteenika da zahtjev u cijelosti moe ostvariti u parnici (u oslobaajuoj presudi ili ako podaci kaznenog postupka ne daju pouzdanu osnovu za presuivanje)

PREJUDICIJELNO PITANJETo je pitanje koje nije neposredan predmet spora, ali se bez prethodnog rjeenja tog pitanja ne moe odluivati o osnovanosti tubenog zahtjeva. To je pitanje koje predstavlja samostalu pravnu cjelinu o kojoj bi se moglo meritorno rjeavati kao o glavnom pitanju pred nadlenim sudom ili drugim organom. To je pitanje pravne prirode (a ne injenine).PARNINI SUD SAM RJEAVA PRETHODNO PITANJESamo pod uvjetom da kazneni sud jo nije rijeio o takvom kaznenopravnom pitanju Taj stav ima pravni uinak samo u parnici u kojoj je to pitanje rijeeno Odluka o prejudicijelnom pitanju je deklaratorne naraviNije sastavni dio dispozitiva, ve ulazi u obrazloenjeNiti jedan drugi organ nije vezan za prejudicijelne stavove parninog suda PARNINI SUD SAM NE RJEAVA PRETHODNO PITANJE Parnini sud nije duan sam rijeiti prethodno pitanje

Moe prekinuti postupak i saekati da nadleni organ o tome meritorno odlui

Kad kazneni sud donese svoju odluku, parnini sud e za nju biti vezan u granicama njene pravomonosti

VEZANOST PARNINOG SUDA ZA ODLUKU KAZNENOG SUDAvezan i za oslobaajuu i osuujuu presudu kaznenog suda, kad se tom presudom odluuje o nekom kaznenopravnom pitanju kao prejudicijelnom pitanjune moe biti vezan za shvaanja oslobaajue kaznene presude, kada je opseg kaznene odgovornosti ui od graanskevezan samo za osuujuu presudu kaznenog suda i kad ta odluka nije od prejudicijelnog znaenja za parnicu, ali se odnosi na injenini kompleks koji je predmet obaju postupaka PARNINI POSTUPAK I POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOMPOSEBNO TIJELO HRVATSKOG USTAVNOPRAVNOG PORETKA- odluuje o ustavnosti i zakonitosti propisa, vaeih i onih koji vie nisu na snaziImajui u vidu teinu povrede Ustava, zakonaInteres pravne sigurnostiVrijeanje ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamenih Ustavom Stavljaju li se pojedinci, skupine ili udruge neosnovano u povoljniji ili nepovoljniji poloaj

ODLUUJE U POVODU USTAVNIH TUBI- nakon to su iscrpljeni svi drugi putevi pravne zatite REDOVNA USTAVNA TUBA- prije iscrpljenja drugih pravnih puteva- zato to o pravima i obvezama stranke nije odlueno u razumnom roku- zato to se osporenim aktom grubo vrijeaju ustavna prava IZVANREDNA USTAVNA TUBA

- odluuje o sukobu nadlenosti izmeu zakonodavne, izvrne i sudske vlasti zahtjev se podnosi u roku od 30 dana od saznanja da je dolo do pozitivnog sukoba nadlenosti

Ustavni sud moe odrediti da se do njegove odluke prekine postupak pred tijelima meu kojima je dolo do sukoba nadlenostiODLUKU O PREKIDU MOE DONIJETI NA PRIJEDLOG STRANKE ILI PO SLUBENOJ DUNOSTIAKO JE DOLO DO NEGATIVNOG SUKOBA NADLENOSTI

ZAHTJEV SE PODNOSI U ROKU OD 30 DANA- od dana pravomonosti sudske odluke- od nastupa konanosti odluke tijela izvrne vlasti- od donoenja odgovarajue odluke zakonodavnog tijela kojom se drugo tijelo dravne vlasti oglasilo nenadlenimAko sud u postupku utvrdi da zakon koji bi trebao primijeniti, odnosno pojedina njegova odredba nisu suglasni s Ustavom, zastat e s postupkom i podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona, odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom Ako sud u postupku utvrdi da drugi propis (podzakonski akt) koji bi trebao primijeniti, odnosno pojedina njegova odredba nisu suglasni s Ustavom i zakonom, na konkretan sluaj e neposredno primijeniti zakon, a Ustavnom sudu e podnijeti zahtjev za ocjenu suglasnosti spornog propisa, odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom i zakonom O podnesenim zahtjevima Ustavni sud mora izvijestiti Vrhovni sud Republike HrvatskeSvaka fizika i pravna osoba koja je Ustavnom sudu podnijela prijedlog za ocjenu suglasnosti pojedine odredbe zakona s Ustavom, odnosno pojedine odredbe drugog propisa s Ustavom i zakonom, a Ustavni sud njezin prijedlog prihvati i ukine odredbu zakona, odnosno odredbu drugog propisa, ima pravo podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu pravomone odluke kojom joj je povrijeeno pravo, a koja je donesena na temelju ukinute zakonske odredbe, odnosno ukinute odredbe drugog propisa Svaka fizika i pravna osoba kojoj je povrijeeno pravo pravomonom odlukom donesenom na temelju ponitene odredbe drugog propisa, neovisno o tome je li podnijela prijedlog Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti ili zakonitosti, ima pravo podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu te odlukeKad sud pravomonom odlukom odbije primijeniti propis zbog njegove neustavnosti ili nezakonitosti, a Ustavni sud utvrdi da takva neustavnost, odnosno nezakonitost ne postoji, svatko kome je povrijeeno neko pravo moe podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu te odlukeODNOS PARNINOG I OVRNOG POSTUPKANakon svakog parninog postupka ne slijedi ovrni postupakDekleratornim i konstitutivnim presudama ne treba ovrha

Ni svakom ovrnom postupku ne prethodi parnini postupakIsprave na temelju kojih se moe traiti ovrha ne moraju potjecati od parninog sudaParnini i ovrni postupak mogu tei paralelno kad se tijekom parnice poduzimaju mjere osiguranja- u branim i paternitetskim sporovima- u radnim sporovimaprivremeno vraanje zaposlenika na rad; plaanje naknade za vrijeme radnoga spora, ako je to nuno za njegovo uzdravanje i uzdravanje osoba koje je po zakonu duan uzdravati- u parnicama zbog smetanja posjeda

U OVRNOM POSTUPKU SE PRISILNO OSTVARUJU NAREDBE SUDA samo iz kondemnatornih presuda, samo kad nema dobrovoljnog ispunjenja tueniku se ostavlja paricijski rok - rok za dobrovoljno ispunjenje samo kad vjerovnik to zahtijevaODNOS PARNINOG I STEAJNOG POSTUPKAOVRNI POSTUPAK REDOVNA METODA PRISILNOG NAMIRENJA VJEROVNIKA

STEAJNI POSTUPAK IZVANREDNA METODA PRISILNOG OSTVARIVANJA VJEROVNIKOVIH TRABINA

OVRNI SINGULARNA EGZEKUCIJA

INDIVIDUALNO PRISILNO OSTVARENJE ODREENE TRABINE NA INDIVIDUALNO ODREENOJ IMOVINI DUNIKA

STEAJNI GENERALNA EGZEKUCIJA

GENERALNA EGZEKUCIJA NA CJELOKUPNOJ IMOVINI STEAJNOG DUNIKA U PRAVILU U KORIST SVIH STEAJNIH VJEROVNIKAPARNINI POSTUPAK I POSTUPAK PRED EUROPSKIM SUDOM ZA LJUDSKA PRAVANADLENOST EUROPSKOG SUDASVI MEUDRAVNI, POJEDINANI I SAVJETODAVNI PREDMETI O TUMAENJU I PRIMJENI KONVENCIJE I DODATNIH PROTOKOLA

SUD MOE PRIMATI I ZAHTJEVE BILO KOJE FIZIKE OSOBE, NEVLADINE ORGANIZACIJE ILI SKUPINE POJEDINACA KOJI TVRDE DA SU RTVE POVREDE PRAVA PRIZNATIH U KONVENCIJI ILI DODATNIM PROTOKOLIMA KOJE JE POINILA JEDNA DRAVA UGOVORNICAPOSTUPAK U POVODU POJEDINANIH ZAHTJEVANakon to su iscrpljena sva raspoloiva domaa pravna sredstva u skladu s opeprihvaenim pravilima meunarodnog prava

U roku od est mjeseci od dana donoenja konane odlukeSUD NEE RAZMATRATI NIJEDAN POJEDINANI ZAHTJEV KOJI JE:ANONIMAN

ISTI KAO NEKI PREDMET KOJEG JE SUD VE ISPITIVAO, ILI KOJI JE VE PODVRGNUT NEKOM DRUGOM MEUNARODNOM POSTUPKU ISTRAGE ILI RJEAVANJA TE AKO NE SADRI NIKAKVE NOVE RELEVANTNE INJENICESUD E PROGLASITI NEDOPUTENIM POJEDINANI ZAHTJEV:ZA KOJEG SMATRA DA JE INKOMPATIBILAN S ODREDBAMA KONVENCIJE I DODATNIH PROTOKOLA

OITO NEOSNOVAN

PODNESEN ZLOUPOTREBOM PRAVA NA PODNOENJE ZAHTJEVASUD E ODBACITI SVAKI ZAHTJEV ZA KOJI SMATRA DA JE NEDOPUTEN

ODLUKU O ODBAAJU MOE DONIJETI U BILO KOJEM STADIJU POSTUPKAPONAVLJANJE POSTUPKA U POVODU ODLUKE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVAPOSTUPAK PRED EUROPSKIM SUDOM U POVODU POJEDINANIH ZAHTJEVA PROVODI SE IZMEU FIZIKE ILI PRAVNE OSOBE IJA SU PRAVA ZAJAMENA KONVENCIJOM NAVODNO POVRIJEENA ODLUKOM SUDA I DRAVE KOJOJ TAJ SUD PRIPADASUDSKA ODLUKA KOJOM JE PRAVO ZAJAMENO KONVENCIJOM NAVODNO POVRIJEENO NIJE U POSTUPKU PRED EUROPSKIM SUDOM IZRAVNI PREDMET POBIJANJA NITI TAJ SUD IMA U ODNOSU NA TU ODLUKU KASATORNA ILI REVIZIJSKA OVLATENJAO PRAVU SVAKE POJEDINE DRAVE LANICE OVISI HOE LI I NA KOJI NAIN U POVODU PRESUDE EUROPSKOG SUDA KOJOM JE UTVRENO DA JE SUDSKOM ODLUKOM POVRIJEENO KOJE OD PRAVA ILI SLOBODA ZAJAMENIH KONVENCIJOM DOI DO PREISPITIVANJA I EVENTUALNO IZMJENE TAKVE ODLUKENOVELA 2003 UNIJELA JE U ZPP NOVU ODREDBU 428. aNAVEDENOM ODREDBOM OMOGUENO JE PONAVLJANJE POSTUPKA U POVODU KONANE PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA U STRASBURGU O POVREDI TEMELJNIH LJUSKIH PRAVA ILI SLOBODA

PONAVLJENJE POSTUPKA KAD EUROPSKI SUD UTVRDI POVREDU STRANKA MORA U ROKU OD 30 DANA OD KONANOSTI PRESUDE EUROPSKOG SUDA PODNIJETI SUDU U RH KOJI JE SUDIO U PRVOM STUPNJU U POSTUPKU U KOJEMU JE DONESENA ODLUKA KOJOM JE POVRIJEENO LJUDSKO PRAVO ILI TEMELJNA SLOBODA - ZAHTJEV ZA IZMJENU ODLUKE KOJOM JE TO PRAVO ILI TEMELJNA SLOBODA POVRIJEENO

U PONOVLJENOM POSTUPKU SUDOVI SU DUNI POTOVATI PRAVNA STAJALITA IZRAENA U KONANOJ PRESUDI EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA KOJOM JE UTVRENA POVREDA TEMELJNOG LJUDSKOG PRAVA I SLOBODEPRAVNA POMOU pravilu odreeni parnini sud moe poduzimati parnine radnje samo na svome podruju

IZUZETNO AKO POSTOJE OPRAVDANI RAZLOZI MOE PODUZIMATI ODREENE RADNJE NA PODRUJU DRUGOG SUDA U RHDAKLE, NE SAMO SUSJEDNOG KAKO JE TO MOGAO DO NOVELE 2003

O TAKVOM POSTUPKU DUAN JE OBAVIJESTITI SUD NA IJEM JE PODRUJU RADNJU PODUZEOPODUZIMANJE PARNINIH RADNJI NA PODRUJU DRUGOG SUDA JE NUNO:JER SE DOKAZI NE NALAZE NA PODRUJU PARNINOG SUDA NITI IH JE MOGUE DONIJETI ILI DOVESTI PRED PARNINI SUD

JER BI BILO NEEKONOMINO I NESVRSISHODNO DA SE DOKAZI DOVODE PRED PARNINI SUD JER BI TO PROUZROKOVALO NERAZMJERNE TROKOVEPARNINI SUD KOJEM JE POTREBNA PRAVNA POMO DRUGOG SUDA OBRAA SE TOM SUDU

ZAMOLNICOM PISMOM U KOJEMU SE TRAI DA ZAMOLJENI SUD ZA NJEGA PODUZME ODREENU PARNINU RADNJU

OD ZAMOLJENOG SUDA NE MOE TRAITI PROVOENJE GLAVNE RASPRAVE NITIDONOENJE ODLUKE O GLAVNOJ STVARIODNOS DELEGACIJE NADLENOSTI I PRUANJA PRAVNE POMOI OD STRANE DRUGOG SUDAKOD DELEGACIJE NADLENOSTI OD NADLENOG SUDA ODREENI PREDMET SE ODUZIMA RADI TOGA DA GA SE U CIJELOSTI POVJERI NA RASPRAVLJANJE I ODLUIVANJE NEKOM DRUGOM SUDU KOJI PO ZAKONU NIJE MJESNO NADLEAN

KOD TRAENJA PRAVNE POMOI NADLENI SUD ZADRAVA PREDMET RADI RASPRAVLJANJA I ODLUIVANJA, A OD ZAMOLJENOG SUDA TRAI PODUZIMANJE SAMO ODREENIH PARNINIH RADNJI

PRAVNA POMO MEU DOMAIM SUDOVIMA I DRUGIM TIJELIMASUDOVI SU JEDAN DRUGOM DUNI PRUATI PRAVNU POMOOSTALA DRAVNA TIJELA DUNA SU PRUATI PRAVNU POMO SUDOVIMA

TIJELA KOJA POSTUPAJU U UPRAVNOM POSTUPKU MOGU OD SUDOVA TRAITI PRAVNU POMO SAMO AKO TO DOPUTAJU POSEBNI PROPISI

ZAMOLJENI SUD NIJE OVLATEN OCJENJIVATI SVRSISHODNOST ZAMOLNICEMEUNARODNA PRAVNA POMOSUDOVI SU DUNI PRUATI PRAVNU POMO I INOZEMNIM SUDOVIMA U SLUAJEVIMA - PREDVIENIM MEUNARODNIM UGOVOROM- KADA POSTOJI UZAJAMNOST

ZPP SADRI SAMO ODREDBE O UVJETIMA POD KOJIMA JE DOMAI SUD OVLATEN I DUAN PRUITI PRAVNU POMO INOZEMNOM SUDU

USKRAIVANJE PRUANJA PRAVNE POMOIKAD USKRATI PRUANJE PRAVNE POMOI ZAMOLJENI SUD MORA PO SLUBENOJ DUNOSTI DOSTAVITI PREDMET VRHOVNOM SUDU RH RADI KONANE ODLUKE

- ZBOG NASTOJANJA PROVOENJA JEDINSTVENOG KRITERIJA U SLINIM SLUAJEVIMA

PROTIV ODLUKE VSRH NEMA MOGUNOSTI ULAGANJA PRAVNOG LIJEKASUDOVI POSTUPAJU PO ZAMOLNICAMA INOZEMNIH SUDOVA:AKO SU DOSTAVLJENE DIPLOMATSKIM PUTEMAKO SU MOLBA I PRILOZI NAPISANI NA HRVATSKOM JEZIKU ILIAKO JE PRILOEN PRIJEVOD NA HRVATSKI JEZIK

I KAD SE DOMAI SUDOVI OBRAAJU ZA PRAVNU POMO INOZEMNIM SUDOVIMA VAI PRAVILO O DOSTAVI DIPLOMATSKIM PUTEM I PRAVILO JEZIKAPRIZNANJE I OVRHA STRANIH SUDSKIH ODLUKADELIBACIJSKI POSTUPAK

EGZEKVATURAOdluke suda vae samo na teritoriju pravnog sustava u kojemu su donesene

STRANE SUDSKE ODLUKE MOGU PROIZVODITI EFEKTE PRAVOMONOSTI I OVRNOSTI SAMO AKO IH PRIZNA NADLENO TIJELO DRAVE U KOJOJ BI TAKVA ODLUKA TREBALA PROIZVODITI PRAVNI UINAKODLUKA STRANOG SUDA MORA BITI PODVRGNUTA ISPITIVANJUPostupak u kojem se odluka stranog suda ispituje da bi se utvrdilo ispunjava li pretpostavke da joj se prizna uinak domae sudske odluke i da se dozvoli njeno prisilno izvrenje naziva se delibacijski postupak

U LIBERALNOJ VARIJANTI OVOG SUSTAVA SE ISPITUJEa) revision au fond PONOVNO MERITORNO SUENJE O OSNOVANOSTI TUBENOG ZAHTJEVAje li se strani sud pridravao osnovnih procesnih odredbije li pravilno utvreno injenino stanjeje li pravilno primjenjeno materijalno pravob) je li ta odluka vrijea domai javni poredak

O PRIZNANJU STRANE SUDSKE ODLUKE MOE SE ODLUITI:- u posebnom delibacijskom postupku priznanje je glavno pitanje postupka ili - kao o prejudicijelnom pitanju - ali samo s uinkom u parnici u kojoj je rjeavano

O DOZVOLI OVRHE SE MOE ODLUIVATI SAMO KAO O GLAVNOM PITANJU

ZA ODLUIVANJE O PRIZNANJU I DAVANJU DOZVOLE OVRHE MJERODAVNI SU:primarno se primjenjuju meunarodni ugovoriBILATERALNI I MULTILATERALNI UGOVORIsupsidijarno domae procesno pravo

OVA PITANJA REGULIRAZAKON O RJEAVANJU SUKOBA ZAKONA S PROPISIMA DRUGIH ZEMALJA

PRIZNANJE STRANIH SUDSKIH ODLUKAPOSTUPAK PRIZNANJA SVODI SE NA ISPITIVANJE POSTOJE LI PRETPOSTAVKE DA SE ODLUCI PRIZNAJU SVOJSTVA PRAVOMONOSTI I OVRNOSTI NA TERITORIJU ZEMLJE U KOJOJ SE DELIBACIJSKI POSTUPAK PROVODI

PRIZNATA STRANA SUDSKA ODLUKA SE IZJEDNAAVA S DOMAOM PRAVOMONOM I OVRNOM ODLUKOMOBJEKTI DELIBACIJSKOG POSTUPKASVE VRSTE SUDSKIH ODLUKA:

PRESUDE- DEKLARATORNE- KONDEMNATORNE- KONSTITUTIVNE

RJEENJA

SUDSKE NAGODBEPRETPOSTAVKE ZA PRIZNANJE STRANE SUDSKE ODLUKESUD E PRIHVATITI DA SE STRANA ODLUKA PRIZNA AKO UTVRDI DA POSTOJE POZITIVNE PRETPOSTAVKE TE AKO NE UTVRDI POSTOJENJE NEKE NEGATIVNE PRETPOSTAVKE

POZITIVNA PRETPOSTAVKA

- podnositelj zahtjeva za priznanje mora podnijeti potvrdu stranog suda da je odluka pravomona

NEGATIVNE PRETPOSTAVKESTRANA SUDSKA ODLUKA NEE SE PRIZNATI AKO SUD RH UTVRDI:

1. Da osoba protiv koje je donesena odluka nije mogla sudjelovati u postupku- primjerice zbog neuredne dostave

2. Da je u postupku postojala iskljuiva nadlenost suda RH- meutim, ako u branom sporu priznanje sudske odluke trai tuenik, ili tuitelj (a tuenik se ne protivi) onda iskljuiva nadlenost nije smetnjaNEGATIVNE PRETPOSTAVKE3. Da je u istoj stvari sud RH ili drugo tijelo donijelo pravomonu odluku ili da je u RH priznata neka druga strana sudska odluka u istoj stvari. Sud e zastati s priznanjem, ako je pred sudom RH u toku ranije pokrenuta parnica u istoj stvari meu istim strankama, do njene pravomonosti

NEGATIVNE PRETPOSTAVKE4. Da ne postoji uzajamnost- Postojanje uzajamnosti pretpostavlja se dok se ne dokae suprotno objanjenje daje ministarstvo nadleno za poslove pravosua- Meutim ako u branom ili paternitetskom sporu priznanje trai dravljanin RH, onda ovo nije smetnja

5. Da je strana odluka u suprotnosti s Ustavom RH utvrenim osnovama drutvenog ureenja

Ako se odluka tie osobnog statusa dravljanina RH, priznat e se strana odluka, ako strano pravo na temelju kojeg je donesena, ne odstupa bitno od prava RH POSTUPAK PRIZNANJA STRANIH SUDSKIH ODLUKAMJESNO JE NADLEAN SUD NA IJEM PODRUJU TREBA PROVESTI POSTUPAK PRIZNANJA ODNOSNO OVRHE

PROTIV RJEENJE O PRIZNANJU ODNOSNO OVRSI ODLUKE STRANKE MOGU U ROKU OD 15 DANA OD DOSTAVE RJEENJA IZJAVITI ALBU

O ALBI ODLUUJE DRUGOSTUPANJSKI SUDOVRHA STRANE SUDSKE ODLUKEIspitivanje pretpostavaka za ovrhu strane odluke vri se u posebnom postupku egzekvatureDa bi se dobila dozvola za ovrhu, nuno je da je strana odluka (na koju se ovrha odnosi) ve priznataDa bi se dobilo rjenje o ovrsi, nuno je da se ispune uvjeti za priznanje strane sudske odluke, s tim to podnositelj zahtjeva treba podnijeti i potvrdu stranog suda o ovrnosti odluke

OVRHA SE PROVODI PO PRAVILIMA SUDSKOG OVRNOG PRAVANAELA PARNINOG PROCESNOG PRAVA I POSTUPKANAELA (MAKSIME, PRINCIPI) SU SMJERNICE OSNOVNA PRAVILA, POSTULATI ZA RAD

PUTOKAZI ZA INTERPRETACIJU PRAVNIH PRAVILA

NAELA KOJA UTVRUJU OSNOVNE PRINCIPE KVALITETE PRAVNE ZATITE - NAELO ZAKONITOSTI- NAELO TRAENJA MATERIJALNE ISTINE- NAELO PRAVNE SIGURNOSTI- NAELO PRAVOMONOSTI- NAELO EKONOMINOSTISVA NAELA JE NEMOGUE OSTVARITI U PUNOJ MJERI JER BI RADIKALNO OSTVARIVANJE NAELA ISTINITOSTI I ZAKONITOSTI MOGLO DOVESTI DO REZULTATA KOJI SU U OPRECI S POSTULATIMA EKONOMINOSTI I PRAVNE SIGURNOSTI

NAELO DISPOZITIVNOSTI- osigurava manifestaciju osnovnih karakteristika graanskopravnih odnosa o kojima se raspravlja

NAELO OFICIJELNOSTI- jami zatitu javnog interesa pri pruanju zatite

RASPRAVNO NAELO- osigurava oivotvorenje naela dispozitivnosti na podruju prikupljanja procesne grae

NAELO INKVIZITORNOSTI- osigurava zatitu javnih interesa i pouzdano utvrivanje injeninog stanja

NAELO SASLUANJA STRANAKANAELO KONTRADIKTORNOG RASPRAVLJANJANAELO PRUANJA POMOI NEUKOJ STRANCI- osigurava oivotvorenje ustavnog principa o jednakosti svih subjekata pred zakonom - pravo na jednaku pravinu obranu i zatitu pred sudomNAELO NEPOSREDNOSTINAELO USMENOSTI I PISMENOSTINAELO SLOBODNE OCJENE DOKAZANAELO SUDSKOG UPRAVLJANJA POSTUPKOMNAELO JEDINSTVA GLAVNE RASPRAVENAELO KONCENTRACIJE POSTUPKA

- namijenjena su postizanju istinitih saznanja i spoznaja o vanim injenicamaNAELO USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI- ostvarivanje zakonom I Ustavom utvrenih drutvenih ekonomskih i politikih odnosa- jedinstvo pravnog poretka- zatita sloboda i prava ovjeka i graanina i drugih pravnih subjekataZAKONI MORAJU BITI U SUGLASNOSTI S USTAVOM A OSTALI PROPISI SA USTAVOM I ZAKONOM ONO TO U ZAKONU O PARNINOM POSTUPKU NIJE PREDVIENO, TO U PARNINOM POSTUPKU NIJE DOPUTENO

SUD MORA POZNAVATI PRAVILA KOJIMA SE REGULIRA PARNINI POSTUPAKIura novit curia

JEDINSTVENA PRIMJENA ZAKONASVI HRVATSKI GRAANI I STRANCI JEDNAKI SU PRED ZAKONOM I SUDOVIMA

pravno pravilo primjenjuje se na isti nain u istim sluajevima prema svim subjektima

OSTVARIVANJE NAELA JEDINSTVENE PRIMJENE ZAKONA SAMO U GRANICAMA U KOJIMA SE NE DOVODI U PITANJE NAELO SUDAKE NEZAVISNOSTISJEDNICE SUDSKIH ODJELA- razmatraju se pitanja od interesa za rad odjela - ustrojstvo unutarnjeg poslovanja- praenje rada- raspravljanje o spornim pravnim pitanjima- ujednaavanje sudske prakse- struno usavravanjeOPA PROIRENA SJEDNICA VRHOVNOG SUDA- svi suci Vrhovnog suda- po dva predstavnika Visokog prekrajnog suda- po dva predstavnika Visokog trgovakog suda- po dva predstavnika Upravnog suda- po dva predstavnika svakog upanijskog sudaRAZMATRA AKTUALNA PITANJA IZ SUDSKE PRAKSE

EXCEPTIO ILLEGALITATISako sud u tijeku postupka utvrdi da podzakonski propis koji bi trebao primjeniti odnosno pojedina njegova odredba nisu u suglasnosti s Ustavom i zakonom, na konkretni je sluaj duan neposredno primjeniti zakon, a Ustavnom sudu podnijeti zahtjev za ocjenu suglasnosti spornog propisa odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom i zakonom exceptio illegalitatisNAELO DISPOZITIVNOSTI I OFICIJELNOSTIO KOME OVISI- POKRETANJE PARNICE- NJEZINO ODRAVANJE U TIJEKU- RAZVOJ PROCESNIH STADIJA- PRESTANAK PARNICE- RASPOLAGANJE PREDMETOM SPORA I PROCESNIM MATERIJALOM

NAELO DISPOZITIVNOSTIDOMINANTNO U PARNINOM POSTUPKUPOKRETANJE PARNINOG POSTUPKA OVISI O VOLJI STRANAKASVE PARNINE RADNJE STRANAKA IZRAZ SU NAELA DISPOZITIVNOSTI

ISTE PROCESNE DISPOZICIJEPARNINE RADNJE STRANAKA KOJE SE OGRANIAVAJU NA SAMU PARNICU I PRAVNO SU RELEVANTNE DOK PARNICA TRAJE- radnje kojima se trai izuzee- aktorska kaucija- osloboenje od prethodnog snoenja trokova- kojima se obavlja izbor nadlenog suda- trai osiguranje dokaza- kojima se odluuje o kumulaciji tubenih zahtjeva- kojima se odreuje mirovanje postupka- utjee na tip postupanjaMATERIJALNE PROCESNE DISPOZICIJERADNJE KOJIMA SE UTJEE NA SADRAJ I SUDBINU ZAHTJEVA ZA PRUANJEM PRAVNE ZATITENJIHOV UINAK IZLAZI IZVAN GRANICA KONKRETNE PARNICE U KOJOJ SU PODUZETE

- priznanje tubenoj zahtjeva- odricanje od tubenog zahtjeva- sklapanje sudske nagodbeSUD NEE UVAITI RASPOLAGANJA STRANAKA KOJA SU PROTIVNA PRISILNIM PROPISIMA I PRAVILIMA JAVNOG MORALA

NAELO EKONOMINOSTISud je duan nastojati da se postupak provede bez odugovlaenja, u razumnom roku, i sa to manje trokovanaelo bis dat, qui cito dat

TROKOVI PARNICE NE SMIJU BITI VEI OD VRIJEDNOSTI PREDMETA SPORANOVELA 2003 IZRIITO PROPISUJE OBVEZU SUDA DA PARNINI POSTUPAK PROVEDE U RAZUMNOM ROKU

- u interesu onog koji zahtijeva pravnu zatitu - tuitelja- u interesu drave manji trokovi pravosudnog aparata

ZAKONSKE ODREDBE KOJIM SE OSTVARUJE NAELO EKONOMINOSTIraspravu treba, po mogunosti, dovriti na jednom roitu KONCENTRACIJA POSTUPKAograniavanje razloga zbog kojih se mogu podnositi pravni lijekovipri mogunosti izbora izmeu vie metoda, prednost treba dati broj i jeftinijoj metodireim rokova i roita treba biti strogZAKONSKE ODREDBE KOJIM SE OSTVARUJE NAELO EKONOMINOSTIkod sporova male vrijednosti vodi se bagatelni postupak u kojem sudi sudac pojedinac - de minimis non curat praetorsvrsishodna delegacijaatrakcija nadlenostinepriznavanje nesvrsishodnih trokova

NAELO USMENOSTI I PISMENOSTI- naelo usmenosti trai da se sve parnine radnje poduzimaju govorom

quod est in actis non est in mundo

- naelo pismenosti trai da se sve parnine radnje poduzimaju u pismenom obliku

quod non est in actis non est in mundoAKO ZA POJEDINE RADNJE NIJE PREDVIENO U KOJEM SE OBLIKU PODUZIMAJU

- IZVAN ROITA PARNINE RADNJE SE PODUZIMAJU PISMENO- NA ROITU PARNINE RADNJE SE PODUZIMAJU USMENOODRAZ NAELA USMENOSTIpunomo se moe izdati i usmenosud donosi odluku u pravilu na temelju usmenog raspravljanja stranke mogu usmeno izloiti tubu i odgovor na tubuisprave i rezultati posredno izvedenih dokaza itaju se na raspravi

ODRAZ NAELA USMENOSTIsve izjave koje se daju podneskom mogu se dati i usmeno na zapisnik kod suda sud usmeno proglaava presudu i njene razloge

ODRAZ NAELA PISMENOSTIpunomo se u pravilu izdaje pismenopresuda i rjeenje moraju se pismeno izraditisvjedok: ako je gluh postavljaju mu se pitanja pismeno, ako je nijem pozvat e se da pismeno odgovaravjetaka sud moe pozvati da prije roita podnese svoj pismeni nalaz i miljenjeODRAZ NAELA PISMENOSTIsud moe donijeti presudu na osnovi pismenih podnesaka bez odravanja raspraveplatni nalozi izdaju se na temelju pismenih podnesaka tuitelja

POVREDA OVOG NAELA RAZLOG JE RELATIVNE NITAVOSTI

NAELO JAVNOSTIPRAVO GRAANA DA PRISUSTVUJU SUDSKOJ RASPRAVIPRAVO GRAANA DA OBJAVLJUJU SVOJA ZAPAANJA S RASPRAVEPRAVO GRAANA DA RAZMATRAJU I PREPISUJU SUDSKE SPISESMISAO NAELA JAVNOSTI- kontrola graana svojom prisutnou trebaju sprijeiti arbitrarnost suda utjecati na sud kako bi se ostvarila kontradiktornost i temeljito raspravilo o sporu- generalna i specijalna prevencijaODRAZ NAELA JAVNOSTIpripremno roiteglavna rasprava pred prvostupanjskim sudomroite koje se odrava pred predsjednikom vijea ili zamoljenim sucemODRAZ NAELA JAVNOSTIkad se presuda objavljuje sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea javno e proitati izreku i saopiti ukratko razloge presudeako je javnost na glavnoj raspravi bila iskljuena izreka presude uvijek e se javno proitati, a sud e odluiti hoe li se i koliko iskljuiti javnost pri objavi razloga presude

ISKLJUENJE JAVNOSTIJAVNOST JE ISKLJUENA U STATUSNIM STVARIMA FIZIKIH OSOBAAKO TO ZAHTIJEVAJU INTERESI MORALA, JAVNOG REDA, DRAVNE SIGURNOSTIZBOG UVANJA VOJNE, SLUBENE, POSLOVNE TAJNERADI ZATITE PRIVATNOG IVOTA STRANAKA

NA KOGA SE NE ODNOSI ISKLJUENJE JAVNOSTINA STRANKENA NJIHOVE ZAKONSKE ZASTUPNIKENA PUNOMONIKE STRANAKANA UMJEAENA SLUBENE OSOBE ako je to od interesa za njihovu slubuNA ZNANSTVENE I JAVNE RADNIKE ako je to od interesa za njihovu djelatnost

POVREDA PRAVILA O JAVNOSTI POSTUPANJA U NAELU JE RAZLOG

RELATIVNE NITAVOSTI

AKO JE JAVNOST BILA ISKLJUENA S GLAVNE RASPRAVE PROTIVNO ODREDBAMA ZPP-a TO JE RAZLOG

APSOLUTNE NITAVOSTINAELO PRUANJA POMOI NEUKIM STRANKAMADUNOST POUAVANJA NEUKE STRANKE POSTOJI SAMO U POGLEDU PROCESNIH PRAVA- primjerice pravo na ulaganje pravnog lijeka

ALI NE I MATERIJALNIH PRAVA STRANAKA- primjerice upoznavanje s pravom na ulaganje prigovora zastare

OSTVARIVANJE OVOG NAELAako je podnesak pravodobno predan nenadlenom sudu, a stigne nadlenom nakon proteka roka, uzima se da je na vrijeme podnesen ako se pogreka moe pripisati neznanju ili oitoj pogreci podnositeljaako je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, sud e podnositelja pouiti i pomoi mu da podnesak ispravi ilii dopuniumjesto podneskom, stranke mogu davati izjave usmeno na zapisnik kod sudapogreno nazivanje procesnih radnji ne moe tetiti stranci - falsa nominatio non nocetOSTVARIVANJE OVOG NAELApouka o pravnom lijekupravila o minimalnom sadraju albekad zakonski zastupnik stranke ne pokazuje potrebnu panju u zastupanju stranke, sud je duan o tome obavijestiti Centar za socijalnu skrbJe li rije o neukoj stranci slobodna ocjena suca

NOVELA 2013 uvodi iznimku od naela pruanja pomoi neukim strankama ako su kumulativno ispunjene dvije pretpostavkeUoeno je nesavjesno koritenje odredbe radi odugovlaenja postupka od osoba koje su kao sudionici u obveznom odnosu dune postupati s panjom dobrog gospodarstvenika odnosno panjom dobrog strunjaka

STRANKA JE PRAVNA OSOBA ILI FIZIKA OSOBA KOJA OBAVLJA ODREENU REGISTRIRANU DJELATNOSTDA JE RIJE O SPORU KOJI JE U VEZI S NJENOM DJELATNOUPOVREDA OVIH PRAVILA RAZLOG JE RELATIVNE NITAVOSTINAELO SASLUANJA STRANAKAprocesni princip audiatur et altera pars

Sud je duan svakoj stranci pruiti mogunost da se izjasni o zahtjevima i navodima suprotne strankeodnosno da iznese

svoje zahtjeve, stavove, prijedloge, navode, izjanjenja o relevantnim pitanjimareakcije na stavove, zahtjeve, prijedloge, navode i razjanjenja svog protivnika

SUSTAVI LITISKONTESTACIJESustav afirmativne litiskontestacije Qui tacet consentire videturStranka koja uti smatra se da priznaje istinitost protivnikovih navodadobar za motiviranje stranaka na procesnu aktivnost, jer postoji strah od pogrenog zakljuka sudapasivnost se pretvara u instrument procesne dispozicije

Sustav negativne litiskontestacije Qui tacet consentire non videturStranka koja uti smatra se da porie protivnikove zahtjevenajloiji za motiviranje jer potie pasivnost parnine stranke

Sustav neopredjeljenog stavaQui tacet nihil dicetiz utnje stranke se ne moe izvesti nikakav zakljuak o njenoj volji, ona ne znai ni priznanje ni poricanje

NAE PROCESNO PRAVO PRIHVAA NEOPREDIJELJEN STAVIZUZECI OD SUSTAVA NEOPREDJELJENOG STAVApresuda zbog izostanka- temelj za donoenje ove presude nije izostanak tuenika s roita, ve nedostatak njegovog protivljenja tubenom zahtijevupresuda zbog ogluhe- izrie se protiv tuenika polazei od apsolutne presumpcije da je on time to je propustio u odreenom roku dati pisani odgovor na tubu i u njemu osporiti tubeni zahtjev priznao injenine navode tuitelja koji su za njega nepovoljniOVDJE JE PRIHVAEN SUSTAV AFIRMATIVNE LITISKONTESTACIJE

PRESUDA ZBOG IZOSTANKAKONTUMACIJSKA PRESUDAsistem tzv. afirmativne litiskontestacijetemelj za donoenje ove presude nije izostanak tuenika s roita, ve nedostatak njegovog protivljenja tubenom zahtjevuMOE SE IZREI SAMO U SLUAJU PASIVNOSTI TUENIKAzasniva se na tezi da tuenik svojom pasivnou priznaje istinitost nepovoljnih injeninih navoda tuitelja s kojima je prethodno bio upoznatpresuda se moe donijeti i kad tuenik doe na roite a odbije raspravljatia ne moe se donijeti ako on ne doe na roite ali je na bilo koji nain (npr. pismeno) osporio tubeni zahtjev

Izrie se po prijedlogu tuitelja ili po slubenoj dunostituenik

a) ne doe na pripremno roite ili na prvo roite za glavnu raspravu (ako pripremno roite nije odrano) do njegova zakljuenja, ili

b) ako doe na ta roita, ali se nee upustiti u raspravljanje, ili

c) se udalji s roita, a ne ospori tubeni zahtjev

UVJETI KOJI KUMULATIVNO MORAJU BITI ISPUNJENI

- parnica se mora voditi o zahtjevu kojim stranke mogu slobodno raspolagati

- ako je tuenik bio uredno pozvan, po pravilima o dostavi- tuba ne smije biti tueniku dostavljena s pozivom za podnoenje odgovora na tubu- ako tuenik nije podneskom osporio tubeni zahtjev,- ako osnovanost tubenog zahtjeva proizlazi iz injenica navedenih u tubi,- ako injenice na kojima se temelji tubeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tuitelj podnio ili s injenicama koje su opepoznate- ako ne postoje opepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuenika sprijeili opravdani razlozi da doe na roite

donoenje presude zbog izostanka moe se odgoditi i ako nema dokaza da je tuenik uredno pozvan, a nesumljivo je da mu je poziv upuenu tom sluaju predsjednik vijea odredit e rok - ne moe biti dulji od 30 dana za dostavu u zemlji odnosno dulji od 6 mjeseci za dostavu u inozemstvu - da se izvidi je li tuenik uredno pozvanako se u tom roku utvrdi da je tuenik bio uredno pozvan, predsjednik vijea donijet e presudu zbog izostanka

116PRESUDA ZBOG OGLUHEsud u pravilu dostavlja tubu tueniku na odgovor, nalae mu da - u roku koji ne moe biti krai od 30 ni dulji od 45 dana - dostavi odgovor na tubu

upozorava ga na posljedice koje nastaju ako propusti dostaviti odgovor na tubu

ta posljedica je donoenje presude kojom se prihvaa tubeni zahtjev - presude zbog ogluhe

temelji se na sistemu afirmativne litiskontestacije

UVJETI ZA IZRICANJE OVE PRESUDE- parnica se mora voditi o zahtjevu kojim stranke mogu slobodno raspolagati- da tuenik ne podnese odgovor na tubu u odreenom roku- da su tueniku tuba i poziv za davanje odgovora na tubu uredno dostavljeni

- da osnovanost tubenog zahtjeva proizlazi iz injenica navedenih u tubi- da injenice na kojima se temelji tubeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tuitelj podnio ili s injenicama koje su opepoznate- da ne postoje opepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuenika sprijeili opravdani razlozi da podnese odgovor na tubu

nee se donijeti presuda zbog ogluhe ako sud nae da je rije o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati

donoenje presude zbog ogluhe odgodit e se u dva sluaja:1. ako je potrebno da se pribave obavijesti radi provjere radi li se o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati

2. ako nema dokaza da su tueniku uredno dostavljeni tuba i poziv za davanje odgovora na tubu, a nesumnjivo je da su mu upueniPRESUDA ZBOG OGLUHE ZASNIVA SE NA TEZI DA TUENIK SVOJOM PASIVNOU PRIZNAJE ISTINITOST INJENINIH NAVODA TUITELJA S KOJIMA JE PRETHODNO BIO UPOZNATA NE NA TEZI DA TUENIK PRIZNAJE OSNOVANOST TUBENOG ZAHTJEVApresumpcija o priznanju injeninih navoda tuitelja moe se odnositi samo na injenice koje su tueniku bile prethodno saopene urednom dostavom

AFIRMATIVNA LITISKONTESTACIJApravilo se moe primjenjivati samo u sporovima u kojima je disponiranje doputeno a i time u opim granicama dispozitivnosti

samo prema stranci koja nije poduzela nikakvu aktivnost, stoga samo prema tueniku, jer je tuitelj barem u tubi izloio svoj stav koji je suprotan obrani tuenika- priznavanje se odnosi samo na injenine navode ne i na zahtjev aktivne stranke; sud mora sam ocjenjivati pravnu osnovanost zahtjeva koji se na te navode oslanjaju

- teza o priznavanju navoda odnosi se samo na one navode koji su tueniku bili priopeni prije nego to je zauzeo pasivan stav u parnici; ne odnosi se na one navode koje aktivna stranka iznese tek nakon isteka roka u kojem je pasivna stranka trebala dati odgovor na tubu odnosno na roitu na kojem je nije bilo

ODREDBE KOJIMA SE OSTVARUJE OVO NAELOroita se odreuju tako da strankama ostane dovoljno vremena da se pripreme za raspravljanje pripremno roite i glavna rasprava poinju izlaganjem tube, a zatim tuenik odgovara na tubustranka moe sudjelovati u izvoenju dokaza - osvrtati se na rezultate dokazivanja pravila o dostavisud pouava neuku stranku

ODREDBE KOJIMA SE OSTVARUJE OVO NAELOstranka moe pored punomonika aktivno sudjelovati u parnicistranke se obavjetavaju o prijavi mijeanja treeg u parnicu stranka moe sudjelovati u izvoenju dokaza - osvrtati se na rezultate dokazivanja

ODREDBE KOJIMA SE ODSTUPA OD OVOG NAELAalba protv rjeenjapostupak osiguranja dokazapostupak rjeavanja sukoba nadlenostisud moe odrediti osiguranje dokaza bez omoguavanja protivniku da se izjasni o prijedlogu

ODREDBE KOJIMA SE ODSTUPA OD OVOG NAELAo trokovima sud odluuje bez prethodnog raspravljanjasud je ovlaten odluivati o zahtjevu o kojem protivnoj stranci nije bila dana mogunost da se izjasni samo kad ZPP to izriito propisujeplatni nalog se izdaje ne temelju samih navoda i dokaza tuiteljau postupku zbog smetanja posjeda privremene mjere se odreuju bez sasluanja protivnika

Ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem a osobito proputanjem dostave ne bude pruena mogunost raspravljanja pred sudom izvrena procesna povreda razlog je APSOLUTNE NITAVOSTIo kojoj sud vodi rauna po slubenoj dunosti u stadiju redovnih pravnih lijekova

PODNOENJE REVIZIJE ZBOG POVREDE NAELA SASLUANJA STRANAKANA POVREDU OVOG NAELA REVIZIJSKI SUD NE PAZI PO SLUBENOJ DUNOSTI

Zbog ove povrede moe se izjaviti revizija protiv drugostupanjske presude samo ako je podnositelj revizije - zbog nje ve u albi pobijao prvostupanjsku presudu- odnosno ako je ona uinjena tek u drugostupanjskom postupkuPODNOENJE PRIJEDLOGA ZA PONAVLJANJE POSTUPKAPONAVLJANJE POSTUPKA MOE SE TRAITI SAMO AKO OVAJ RAZLOG VE NIJE BEZUSPJENO BIO IZNESEN U PRIJANJEM POSTUPKUNAELO PRAVNOGA INTERESATO JE PRAVNI INTERES?

KORIST KOJU TUITELJ OEKUJE OD ANGAIRANJA SUDA U NJEGOVOJ PRAVNOJ STVARI- tuitelj ne mora dokazivati da mu odreeno pravo pripada- mora uiniti vjerojatnim da e, ako njegov tubeni zahtjev bude usvojen, to za njega predstavljati odreenu pravnu korist

KAKAV MORA BITI PRAVNI INTERES?pravni i konkretansocijalno jai od javnog interesa pravosua da se bez potrebe ne angairatakav da se moe ostvariti jedino sudskim putemnema pravnog interesa ako je oekivanu korist mogue ostvariti na neki drugi svrsishodniji nain bez angairanja pravosudnog aparata

PRAVNI INTERES- opa pravna pretpostavka- o postojanju pravnog interesa sud vodi rauna po slubenoj dunosti- mora postojati u vrijeme donoenja odluke o osnovanosti zahtjeva za pruanje pravne zatite odreenog sadraja- njegovo postojanje se:PRESUMIRAMORA GA SE DOKAZIVATI

PRAVNI INTERES SE PRESUMIRA- osoba koje zakon ovlauje da trae odreenu deklaratornu zatitu- tuenika, jer poduzimanje defenzivnih parninih radnji predstavlja jedini doputeni nain obrane od tuitelja- podnositelja kondemnatorne tube jer zbog zabrane samopomoi nema drugog naina da zatiti svoja povrijeena prava- podnositelja konstitutivne tube jer strankama nije doputeno da svojim dispozicijama preinauju sadraj pravnih odnosaPRAVNI INTERES MORA DOKAZATI- tuitelj koji podnosi tubu za utvrenje- stranka koja podnosi kondemnatornu tubu prije dospjelosti trabine- stranka koja podnosi pravni lijek- umjeaNEDOSTATAK PRAVNOG INTERESAZBOG NEDOSTATKA PRAVNOG INTERESA SUD JE OVLATEN ODBACITI TUBU

- NIJE RAZLOG APSOLUTNE NITAVOSTI- VII SUD O NJOJ NE VODI RAUNA PO SLUBENOJ DUNOSTI- NE DJELUJE NA SADRAJ SUDSKE ODLUKE

NAELO NEPOSREDNOSTIda sud svojim ulima zapaa sadraj dokaznih sredstava, izmeu suda i izvora informacija ne smije biti posrednikada sud koji tako neposredno zapaa procesni materijal bude onaj isti koji odluuje o dokaznoj vrijednosti dokaznih sredstavada taj sud donese odluku odmah nakon zakljuivanja raspravnog roitaODRAZ OVOG NAELA NALAZIMO U ODREDBAMAsud odluuje na temelju neposrednog raspravljanjasud moe traiti da se vane isprave podnesu i u izvorniku u sporovima koje sudi vijee, dokazi se prvenstveno izvode na glavnoj raspravi pred nadlenim vijeempresudu mogu donijeti samo suci koji su sudjelovali na roitu na kojem je glavna rasprava zakljuena ako se roite dri pred sudom u izmijenjenom sastavu, glavna rasprava mora poeti iznova presuda se objavljuje odmah nakon zakljuenja glavne rasprave

OVO NAELO NE POTUJU SLJEDEE ODREDBEsud u dokaznom postupku moe koristiti i prijepis ispraveu sporovima koje sudi vijee vijee moe iz vanih razloga odluiti da se odreeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijea ili sucem zamoljenog sudakad postoji opasnost od odgode dokaze izvodi sud na ijem se podruju dokaz nalazi, a to ne mora biti parnini sud ako se roite dri pred sudom u izmijenjenom sastavu, sudac moe, nakon to se strankama omogui da se o tome izjasne, odluiti da se ponovno ne sasluavaju svjedoci i vjetaci i da se ne obavlja novi uviaj, ve da se proitaju zapisnici o izvoenju tih dokaza

u stadiju pripremnog roita predsjednik vijea ovlaten je izvriti uviaj izvan suda. Ako je odrano pripremno roite, na prvom roitu za glavnu raspravu predsjednik vijea samo upoznaje lanove vijea s rezultatima pripremnog roitau odsutnosti stranke sud e raspravljati oslanjajui se na njezine pismeno poduzete radnjeu sloenijim predmetima sud moe odgoditi donoenje presude za petnaest dana od dana zakljuenja glavne raspraveNAELO KONCENTRACIJE POSTUPKAdunost suca je brinuti se da se o predmetu spora svestrano raspravi, ali da se zbog toga postupak ipak ne odugovlai, te da se rasprava po mogunosti dovri na jednom roitu

smjernica, cilj kojemu sudac treba stremitiMETODA STROGOG ZAKONSKOG REDApostupak je podijeljen u niz meusobno strogo odijeljenih stadija a ZPP propisuje koje se procesne radnje u odreenom stadiju mogu obavljati i kojim redosljedom ni sud ni stranke nemaju mogunost utjecati na promjenu ovog rasporedaproputanje poduzimanja tih radnji dovodi do prekluzije ovlatenjaMETODA ARBITRARNOG REDApostupak podijeljen na stadije, ali granice meu njima nisu otreZPP je okvirno odredio redosljed raspravaljanja sud po svome nahoenju odreuje procesni red za koji smatra da je najprikladnijisamo u nekim sluajevima proputanje odreenih aktivnosti stranaka u odreenom roku ili stadiju dovodi do prekluzije ovlatenja

PREKLUZIJA PROCESNIH OVLATENJAsud se moe, u povodu prigovora tuenika, proglasiti stvarno ili mjesno nenadlenim, ako je taj prigovor podnesen najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravustranke su dune ve u tubi i odgovoru na tubu, na pripremnom roitu ili najkasnije na prvom roitu za glavnu raspravu (ako pripremno roite nije odrano) iznijeti sve injenice na kojima temelje svoje zahtjeve, i predloiti dokazetuitelj je ogranien u svom pravu na jednostrano preinaenje tubestranke su ograniene u pravu na traenje izuzea sucaRASPRAVNO I ISTRANO NAELO- na kome je incijativa za prikupljanje procesnog materijala na temelju kojega sud donosi odluku o tubenom zahtjevu

- RASPRAVNO NAELOinicijativa za prikupljanje procesnog materijala je samo na strankama (da mihi factum, dabo tibi ius)sud je ovdje pasivan

ISTRANO NAELOInicijativa za prikupljanje procesnog materijala je na sudu. Stranke nisu ovlatene da svojim dispozcijama utjeu na prikupljanje procesnog materijala.

PRIJE NOVELE 2003u odnosu na utvrivanje injenica prevladavalo je kao dominanatno raspravno naelo, uz samo ua istrana ovlatenjau odnosu na dokaze sudu su bila dana znaajna istrana ovlatenja tako da je u tom dijelu kao dominantno bilo prihvaeno istrano naeloPROCESNI MATERIJAL- injenice- dokazi- pravila iskustva- pravna pravila

Novela 2003 prihvaa raspravno naelo kao dominantno i u odnosu na dokaze ZPP vie ne sadri odredbu o ovlatenju suda da izvodi dokaze koje stranke nisu predloile

sud je ovlaten utvrditi injenice koje stranke nisu iznijele i izvesti dokaze koje stranke nisu predloile samo ako posumnja da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima koji su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog moralasud je ovlaten uzeti u obzir i injenice koje su opepoznate, notorne i kad se niti jedna stranka nije na njih pozvala

pravila o procesnim pretpostavkama u pravilu su prisilne naravisud je ovlaten ne vodei rauna o navodima stranaka, utvrivati sve injenice od kojih zavisi postojanje procesnih pretpostavki utvrenih takvim pravilima

NAELO TRAENJA ISTINESustav legalne ocjene dokaza (sistem traena tzv. formalne istine). Ovdje procesno pravo odreuje pretpostavke za izbor, izvoenje i ocjenu dokazne vrijednosti dokaznih sredstava. Osobni stav suca je ovdje irelevantan. Njegov zadatak svodi se na utvrivanje postoje li zakonom propisane pretpostavke za primjenu zakonskih pravila o istinitosti odreenih injeninih navoda. Oslanjajui se na tipina pravila iskustva steena kroz generacije, zakonodavac unaprijed sam cijeni umjesnost ispitivanja nekog dokaznog sredstva i njegovu dokaznu snagu.

Sustav slobodne ocjene dokaza (sistem traenja materijalne istine). Ovdje je karakteristian nedostatak zakonskih pravila o izboru, ispitivanju i ocjeni dokazne vrijednosti dokaznih sredstava. Sud odluuje tako da, ispitujui konkretan sluaj, formira zakljuke induktivnom metodom. Sud je duan uzeti da je odreena tvrdnja dokazana tek kad formira osobno uvjerenje o njenoj istinitosti. Koje e injenice uzeti kao dokazane odluuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i briljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

Stupanjem na snagu ZIDZPP/03 prema izmijenjenom lanku 7. ZPP-a, naputeno je naelo istraivanja materijalne istine po slubenoj dunosti, dakle apsolutna obveza suda utvrditi materijalnu istinu na nain da je upravo na sud bila prevaljena takva dunost kroz prikupljanje dokaznog materijala.

Prednost je sada dana izriito raspravnom naelu, jer su stranke dune iznijeti injenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predloiti dokaze kojima se utvruju te injenice. Zakon preputa inicijativu za prikupljanje procesnog materijala strankama, pa su odluke suda zapravo rezultat stranake istine.

PRAVILA KOJA IDU U PRILOG NAELA TRAENJA ISTINE1. pravila o sasluanju stranaka, o dunosti stranaka u postupku da govore istinu, o dunosti graana da svjedoe i vjetae pred sudom

2. o naelu neposrednosti, javnosti, usmenosti i pismenosti

3. o izuzeu sudaca u iju se objektivnost sumnja

4. o slobodnoj ocjeni dokaza, o obrazloenju sudske odluke, o naelu otvorenog pravosuenja

PRAVILA KOJA NE IDU U PRILOG NAELA TRAENJA ISTINEzakon doputa samo odreeno dokazno sredstvo radi dokazivanja ugovora o prorogaciji, o punomoi o izbranom sudu

sud ne smije ispitivati svjedoke i vjetake o onome to predstavlja slubenu ili vojnu tajnu

sud mora uzeti da postoje injenice na koje ukazuju zakonske presumpcije (napr. dokazna snaga javnih isprava)

pravilo o zabrani pobijanja presude zbog nepravilno utvrenog injeninog stanja u sporovima male vrijednosti

zabrana reformatio in peius

raspravno naelo

NAELO SAVJESNOG KORITENJA PROCESNIH OVLATENJAPostavlja se pitanje mogu li stranke poduzimati takve procesne radnje koje su dodue u formalnom skladu sa zakonom, ali su usmjerene ka postuzanju ciljeva koji nisu u skladu s duhom procesnih institucija?

NE TIME SE VRI ZLOUPOTREBA PRAVA

Zloupotreba prava je koritenje ovlatenja s ciljem da se drugome nanese teta ili s ciljem koji je protivan savjesnosti i potenju.sud nije duan uvaiti raspolaganja stranaka suprotna moralu ili prislinim propisima

ovlaten je odbaciti tubu kad stranka nema pravnog interesa

sud raspolae efikasnim mjerama protiv stranke koja sprjeava da joj se obavi dostava

odredbe o naknadi parninih tokova po naelu culpaeodredbe o postupku izuzea

IZUZEE SUCAnepristranost je svojstvo suca da bi donio istu odluku i meu drugim strankama, ili da bi istu odluku donio i drugi sudac

s obzirom na vrstu moguih uzroka nepristranosti, razlikujemo iskljuenje suca ili apsolutno izuzee - iudex inhabilis i izuzee u uem smislu ili relativno izuzee - iudex suspectus

ISKLJUENJE SUCAako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomonik stranke, ako je sa strankom u odnosu suovlatenika, suobveznika ili regresnog obveznika ili ako je u istom predmetu sasluan kao svjedok ili vjetakako stalno ili privremeno radi u pravnoj osobi koja je stranka u postupkuako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomonik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u pobonoj liniji do etvrtog stupnja ili mu je brani drug, izvanbrani drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, bez obzira na to je li brak prestao ili nije

ISKLJUENJE SUCAako je skrbnik, posvojitelj ili posvojenik stranke, njezina zakonskog zastupnika ili punomonikaako je u istom predmetu sudjelovao u postupku pred niim sudom ili pred kojim drugim tijelomako je u steajnom postupku u povodu kojega je dolo do spora sudjelovao ili sudjeluje kao steajni sudac ili lan steajnog vijeaSUD NA RAZLOGE ISKLJUENJA SUCA PAZI PO SLUBENOJ DUNOSTI U TIJEKU ITAVOG POSTUPKA

sudac, im sazna da postoji koji od razloga za apsolutno izuzee, duan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome obavijestiti predsjednika suda

predsjednik suda e sucu odnosno sebi odrediti zamjenika, a ako to nije mogue, postupit e po pravilima o nunoj delegacijiRELATIVNO IZUZEErazlozi nisu taksativno navedenidokaz o postojanju odreenog svojstva i tome da to svojstvo in concreto ugroava suevu nepristranost uzrono posljedina veza

primjerice: daljnji stupanj srodstva, odnos prijateljstva, neprijateljstva, lan trgovakog drutva koje je stranka u postupku ....

o razlozima relativnog izuzea sud vodi rauna ako to trae strankeZAHTJEV ZA IZUZEE NIJE DOPUTENzahtjev za izuzee kojim se uopeno trai izuzee svih sudaca nekoga suda ili svih sudaca koji bi mogli suditi u nekom predmetu

zahtjev za izuzee o kojem je ve odlueno

zahtjev za izuzee u kojem nije naveden obrazloeni razlog zbog kojeg se trai izuzeenedoputene zahtjeve odbacit e sudac pred kojim tee postupak u povodu kojeg je izuzee zatraeno protiv tog rjeenja posebna alba nije doputenaako je prihvaen zahtjev za izuzee zbog relativnih razloga

ZAMJENIK E UKINUTI SAMO ONE RADNJE KOJE JE IZUZETI SUDAC PODUZEO OD DANA SAZNANJA DA JE ZAHTJEV ZA NJEGOVO IZUZEE PODNESEN

ZAHTJEV ZA IZUZEEstranka je duna podnijeti zahtjev za izuzee suca im sazna da postoji razlog za izuzee i tonajkasnije do zavretka rasprave pred prvostupanjskim sudoma ako nije bilo rasprave do donoenja odluke

zahtjev za izuzee suca vieg suda stranka moe staviti u pravnom lijeku ili odgovoru na pravni lijek TKO ODLUUJE O ZAHTJEVU ZA IZUZEE SUCA?za suca - predsjednik sudaza predsjednika suda predsjednik neposredno vieg sudaza predsjednika Vrhovnog suda RH vijee sastavljeno od 5 sudaca toga sudaizuzeu sudskih savjetnika i zapisniara odluuje sudac pojedinac ili predsjednik vijea koji vode postupakzahtjevu za izuzee vjetaka odluuje parnini sud, dakle sudacprije donoenja odluke uzet e se izjava suca ije se izuzee trai, a prema potrebi obavit e se i drugi izviaji

primjerak izjave suca ije se izuzee trai, odnosno izvjea o obavljenim izviajima

predsjednik suda dostavit e strankama, koje mogu u roku od tri dana dati svoje oitovanje (Novela 2003)

dovodi se u sumnju vjerodostojnost izjave suca

NOVELA 2011 BRIE ODREDBU L. 74. ST. 5.ovom izmjenom ogranieno je pravo stranaka da sudjeluju u incidentalnom postupku izuzea suca

i da raspravljaju o svemu onome o emu e predsjednik suda koji e o izuzeu odluiti utemeljiti svoju odluku

odstupa se od naelnog stava da sud ne moe utemeljiti svoju odluku na injenicama i dokazima o kojima strankama nije dana mogunost da se izjasne

u sluaju apsolutnog izuzea, predsjednik suda rjeenjem utvruje postojanje razloga za izuzee i odreuje sucu ili sebi zamjenikarjeenja su deklaratorne naravi jer se njima samo utvruje postojanje razloga za izuzee

u sluaju relativnog izuzea, predsjednik suda rjeenjem odluuje o zahtjevu za izuzee na nain da ga prihvaa i izuzima suca te mu odreuje zamjenika ili ga odbijaova rjeenja su konstitutivne naravi

POVREDA PRAVILA O IZUZEUpovrede propisa o obje vrste izuzea koje se sastoje u tome to je u suenju sudjelovao sudac koji je odlukom suda bio izuzet, predstavljaju apsolutno bitnu povredu odredaba parninog postupkaapsolutno bitna povreda je ostvarena i ako je u donoenju presude sudjelovao sudac koji se po zakonu mora izuzeti zbog razloga za apsolutno izuzee

povreda izvrena sudjelovanjem suca za kojeg postoji razlog za relativno izuzee, a koji nije uvaen, predstavlja relativno bitnu povredu

NADLENOST U PARNINOM POSTUPKU- DJELOKRUG POSLOVA ODREENOG ORGANA

- PRAVO I DUNOST ODREENOG SUDA DA POSTUPA U ODREENOJ PRAVNOJ STVARI ILI DA PODUZIMA SAMO ODREENU RADNJU

apsolutna - sudska nadlenost, sudbenost, jurisdikcija i relativna - nadlenost u uem smislu, kompetencijanadlenost je procesna pretpostavkaodmah poslije primitka tube, sud je duan po slubenoj dunosti ocijeniti je li nadleanovo pravilo se tie jurisdikcije, stvarne nadlenosti i ogranieno mjesne nadlenostina svoju mjesnu nenadlenost sud u pravilu ne pazi po slubenoj dunosti, OSIM KAD POSTOJI ISKLJUIVA MJESENA NADLENOST NEKOG DRUGOG SUDAnadlenost se ocjenjuje na temelju navoda sadranih u tubi, te na osnovi injenica koje su sudu poznatesud, ne mora izvoditi dokaze radi utvrivanja injenica od kojih zavisi njegova nadlenost, samo izuzetno moraju biti podneseni neki dokazi (npr. isprava o ugovoru o prorogaciji)sud ispituje nadlenost s obzirom na injenino stanje u vrijeme podnoenja tube sudu

sud koji je bio nadlean u vrijeme podnoenja tube, ostat e i dalje nadlean, iako se u tijeku postupka promijene okolnosti na kojima je zasnovana njegova nadlenost - pravilo o ustaljivanju nadlenosti (perpetuatio fori)

cilj pravila je sprijeavanje ikanoznog postupanja stranaka koje bi namjernim promjenama relevantnih okolnosti mogle prouzroiti odugovlaenje parnice jer bi tada postojala dunost ustupanja predmeta nadlenom sudu

pravilo o perpetuatio fori djeluje u pravilu apsolutno u odnosu na stvarnu i mjesnu nadlenost ako se tijekom postupka promjene okolnosti na kojima je utemeljena nadlenost suda, sud koji je bio nadlean u vrijeme podnoenja tube ostaje i dalje nadlean i ako bi zbog tih promjena bio nadlean drugi sud iste vrste ako zakonom nije izrjekom drugaije odreeno

odstupanja - atrakcije nadlenosti u povodu steajatrgovaki sudovi u parninom postupku sude sporove u kojima je stranka osoba nad kojom je otvoren steajni postupak bez obzira na svojstvo druge stranke i na vrijeme pokretanja sporova te svih sporova u povodu steaja

Iznimke:

pravilo o ustaljivanju nadlenosti ne djeluje ako naknadne promjene relevantnih okolnosti utjeu na zasnivanje nadlenosti a) nekog redovnog suda druge vrste nego to je prvobitno nadleni sud, b) nekog inozemnog suda, c) nekog domaeg ili inozemnog nepravosudnog organa, npr. upravnog

nadlenost suda se ocjenjuje prema propisima koji vae u vrijeme odluivanja o nadlenostiSTVARNA NADLENOST - razgraniava djelokrug poslova izmeu sudova razliite vrste, te izmeu sudova razliitog ranga u okviru te iste vrste

MJESNA NADLENOST razgraniava teritorijalnu nadlenost izmeu stvarno nadlenih sudova iste vrste i istog ranga

FUNKCIONALNA NADLENOST - odreuje kompetenciju sudova za rjeavanje o pravnim lijekovima s obzirom na to koji sud je nadlean odluivati o odreenom predmetu u prvom stupnjuKRITERIJI ZA RAZGRANIAVANJE STVARNE NADLENOSTIs obzirom na procesne subjekte (personaln kriterij) c.r. personae

s obzirom na predmet spora (kauzalni kriteriji) c.r. cause

s obzirom na vrijednost predmeta spora (vrijednosni kriterij) c.r. valoris

nadlenost odreenog suda se zasniva na injenici da se kod tog suda ve vodi neki drugi postupak (atrakcijski kriterij)

STVARNA NADLENOST OPINSKI SUD1. o uzdravanju,2. o postojanju ili nepostojanju braka, o ponitenju i rastavi braka,3. o utvrivanju ili osporavanju oinstva ili materinstva,4. o tome s kojim e roditeljem dijete ivjeti i o roditeljskoj skrbi, ako se istodobno odluuje o rastavi braka, postojanju ili nepostojanju braka i ponitenju braka,5. o stvarnim i osobnim slunostima,

6. zbog smetanja posjeda,7. iz najamnih, zakupnih i stambenih odnosa,8. za ispravak informacije i za naknadu tete nastale objavom informacije,9. za zatitu od nezakonite radnje,10. iz radnih odnosa.

STVARNA NADLENOST UPANIJSKI SUD1. sude u prvom stupnju u sporovima predvienim zakonom,2. rjeavaju o sukobu nadlenosti izmeu opinskih sudova kojima su neposredno vii sudovi,3. odluuju o albama protiv odluka opinskih sudova donesenih u prvom stupnju,4. obavljaju druge poslove predviene zakonom.

STVARNA NADLENOST VRHOVNI SUD1. odluuje o albama protiv prvostupanjskih odluka upanijskih sudova i Visokoga trgovakog suda Republike Hrvatske i protiv vlastitih prvostupanjskih odluka, ako zakonom nije drugaije odreeno,2. odluuje o reviziji,3. rjeava sukob o nadlenosti izmeu sudova na podruju Republike Hrvatske ako im je zajedniki neposredno vii sud,4. obavlja druge poslove odreene zakonom.

STVARNA NADLENOST - TRGOVAKI SUD1. u sporovima izmeu pravnih osoba, u sporovima izmeu pravnih osoba i obrtnika, ukljuujui i trgovce pojedince; u sporovima izmeu obrtnika ukljuujui i sporove izmeu trgovaca pojedinaca, ako se radi o sporu u vezi s njihovom djelatnou, osim ako nije rije o sporovima u kojima prema ovom Zakonu uvijek sude opinski sudovi odnosno ako nije rije o sporovima za koje je zakonom utvrena nadlenost nekoga drugog suda,

2. sporove u povodu osnivanja, rada i prestanka trgovakoga drutva kao i o raspolaganju lanstvom i lanskim pravima u trgovakom drutvu,

3. sporove izmeu lanova trgovakoga drutva meusobno te izmeu lanova drutva i drutva koji se tiu upravljanja drutvom i voenja poslova drutva kao i prava i obveza lanova drutva koji proizlaze iz njihova poloaja u drutvu, sporove izmeu predsjednika i lanova uprave ili nadzornog odbora drutva i drutva ili njegovih lanova koji nastanu u svezi s njihovim radom u drutvu ili za drutvo,4. sporove o odgovornosti lana trgovakog drutva, lana uprave ili nadzornog odbora trgovakog drutva za obveze trgovakog drutva,5. sporove u kojima je stranka osoba nad kojom je otvoren steajni postupak bez obzira na svojstvo druge stranke te sve sporove u povodu steaja, osim ako nije rije o sporovima u kojima prema ovom Zakonu uvijek sudi opinski sud, odnosno ako nije rije o sporovima za koje je zakonom utvrena nadlenost nekog drugog suda. Sporovi koji su pokrenuti prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja steaja dovrit e se pred sudovima pred kojima su pokrenuti,

6. u sporovima koji se odnose na brodove i plovidbu na moru i unutarnjim vodama te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo (plovidbeni sporovi),

7. u sporovima koji se odnose na zrakoplove i na sporove na koje se primjenjuje zrano plovidbeno pravo,

8. u sporovima koji se odnose na zatitu i uporabu industrijskog vlasnitva, autorskog prava i srodnih prava i drugih prava intelektualnog vlasnitva, na zatitu i uporabu izuma i tehnikih unaprjeenja te tvrtke, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno,

9. u sporovima u povodu djela nelojalne trine utakmice, monopolistikih sporazuma i naruavanja ravnopravnosti na jedinstvenom tritu Republike Hrvatske.

STVARNA NADLENOST VISOKI TRGOVAKI SUD1. sudi u prvom stupnju u sluajevima predvienim zakonom,

2. odluuje o albama protiv odluka trgovakih sudova donesenih u prvom stupnju,

3. odluuje o sukobu mjesne nadlenosti izmeu trgovakih sudova,

4. obavlja druge poslove odreene zakonom.

GENERALNA DELEGACIJA poseban vid odreivanja stvarne nadlenosti kod kojeg se suenje u sporovima odreene vrste povjerava samo nekim od sudova odreene vrste i ranga, a ne svima koji postojepred tim sudovima ti sporovi su ei, pa se na taj nain sudovima omoguuje specijalizacija

npr. trgovaki sud u Splitu je nadlean rjeavati plovidbene sporove za podruje trgovakih sudova u Dubrovniku, ibeniku i Zadru (l. 8. Zakona o podrujima i sjeditima sudova)

FUNKCIONALNA NADLENOSTpodvrsta stvarne nadlenostikoji e sud biti stvarno nadlean za rjeavanje pravnih lijekova i za odluivanje o nekim drugim procesnim pitanjima ako je odreeni predmet stavljen u prvostupanjsku stvarnu nadlenost suda odreene vrste i ranga

stranke ne mogu svojim sporazumom iskljuiti primjenu pravila o funkcionalnoj nadlenostimogu biti devolutivne i remonstrativne prirode

opinski i trgovaki sudovi nadleni su za postupanje u povodu remonstrativnih pravnih lijekova - ponavljanje postupka i prigovor protiv platnog naloga upanijski sudovi odluuju o albama protiv odluka opinskih sudova donesenih u prvom stupnjuVisoki trgovaki sud odluuje o albama protiv prvostupanjskih odluka trgovakih sudovaodluuju o sukobu mjesne nadlenosti sudova sa svog podruja, te o nunoj delegaciji Vrhovni sud odluuje o odluuje o albama protiv prvostupanjskih odluka upanijskih sudova i Visokoga trgovakog suda Republike Hrvatske i protiv vlastitih prvostupanjskih odluka, zatim o reviziji, o sukobu nadlenosti i o svrsishodnoj delegaciji

MJESNA NADLENOSTsud ope mjesne nadlenosti je sud kod kojega se protiv tuenika mogu pokretati u pravilu sve parnice osim onih za koje je predviena iskljuiva mjesna nadlenost nekog drugog suda

za suenje u sporovima protiv pravnih osoba opemjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi njihovo registrirano sjedite. Za suenje u sporovima protiv upanija, Grada Zagreba, gradova i opina opemjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi njihovo predstavniko tijeloza suenje u sporovima protiv Republike Hrvatske opemjesno je nadlean sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite, odnosno sjedite u Republici Hrvatskoj ako tuitelj nema prebivalite, odnosno sjedite u Republici Hrvatskoj za suenje u sporovima protiv Republike Hrvatske opemjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi Hrvatski sabor ISKLJUIVA MJESNA NADLENOST- o pravu vlasnitva i drugim stvarnim pravima na nekretnini, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini te u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini - sud na ijem se podruju nalazi nekretnina

- o pravu vlasnitva i drugim stvarnim pravima na brodu i zrakoplovu te u sporovima iz zakupnih odnosa na brodu i zrakoplovu, kad je za suenje nadlean sud u Republici Hrvatskoj, sud na ijem se podruju vodi upisnik u kojem je brod, odnosno zrakoplov upisan

- protiv RH iz odnosa s vojnim postrojbama - sud na ijem se podruju nalazi sjedite zapovjednitva vojne postrojbe

- koji nastaju u tijeku i u povodu sudskog ili upravnoga ovrnog postupka odnosno u tijeku i u povodu steajnog postupka - sud na ijem se podruju nalazi sud koji provodi ovrni ili steajni postupak odnosno sud na ijem se podruju provodi upravna ovrhaDELEGACIJA NADLENOSTIpojam delegacija nadlenosti znai da e odlukom vieg suda za postupanje biti nadlean mjesno nenadlean ali stvarno nadlean sud

delegirati se moe mjesna nadlenost prvostupanjskog i drugostupanjskog suda

NUNA DELEGACIJAnadleni sud zbog izuzea svih sudaca ili iz drugih razloga ne moe postupati u konkretnoj stvari

po slubenoj dunosti o tome obavijetava neposredno vii sud koji e odrediti da u tom predmetu postupa neki drugi stvarno nadleni sud s njegovog podrujaSVRSISHODNA DELEGACIJAako nadleni sud moe postupati u konkretnoj stvari, ali nije svrsishodno da u tom predmetu postupa, dakle, ako je oigledno da bi se tako lake proveo postupak ili postoje drugi vani razlozi najvii sud odreene vrste u RH moe odrediti da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadleni sud s njegovog podruja

svrsishodnu delegaciju moe od najvieg suda odreene vrste zatraiti nadleni sud prvog stupnja sam ili na prijedlog strankeNOVELA 2011izrijekom je uredila odluivanje o svrhovitoj delegaciji drugostupanjskih sudova

u l. 68. ZPP-a dodan je st. 4. prema kojemu nadleni drugosptupanjski sud moe po slubenoj dunosti ili u povodu prijedloga stranke zatraiti od Vrhovnog suda RH da odredi da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadlean sud ako je oito da e se tako lake provesti postupak o prijedlogu stranke odluuje drugostupanjski sud a o njegovom zahtjevu za delegaciju sudac pojedinac VSRH

SVRSISHODNA DELEGACIJAstranka moe predloiti svrsishodnu delegaciju tek nakon podnoenja tubeo prijedlogu stranke za svrsishodnu delegaciju odluuje prvostupanjski sud rjeenjem protiv kojeg alba nije doputenao zahtjevu prvostupanjskog suda odluuje sudac pojedinac najvieg suda odreene vrste

GENERALNA DELEGACIJApredsjednik Vrhovnog suda RH moe uz prethodno pribavljeno miljenje Ope sjednice Vrhovnog suda RH odrediti da u pojedinoj vrsti predmeta, odnosno u pojedinoj vrsti pravnih stvari postupa drugi mjesno i stvarno nadleni sud s podruja neposredno vieg sudaako sud koji je po zakonu mjesno i stvarno nadlean zbog broja predmeta o kojima mora odluivati, ne moe u razumnom roku raspraviti te predmete i donijeti odluku

ORDINACIJA NADLENOSTIako se po odredbama zakona ne moe utvrditi koji je sud mjesno nadlean, a postoji jurisdikcija sudova RH, Vrhovni sud, na prijedlog stranke, odredit e koji e stvarno nadleni sud biti mjesno nadlean

ovdje se tuitelj mora obratiti Vrhovnom sudu prije podnoenja tube, jer da bi se tuba mogla podnijeti mora se znati kojem e se sudu to moi uiniti

IZBERIVA MJESNA NADLENOSTtuitelju se omoguuje da bira izmeu suda koji je ope mjesno nadlean i jo nekog drugog suda kojeg zakon odreujepravo izbora tuitelja traje do podnoenja tube

vie prebivalita tuenikatrajnije boravite tuenikaobini materijalni suparniari

objektivna kumulacijasporovi pokrenuti protutubomu sporovima o zakonskom uzdravanju, jo i sud na ijem podruju tuitelj koji trai uzdravanje ima prebivalite, odnosno, boraviteu sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za naknadu tete, jo i sud na ijem podruju je tetna radnja poinjena (forum delicti comissi) ili sud na ijem je podruju tetna posljedica nastupilau branim sporovima, jo i sud na ijem su podruju brani drugovi imali svoje posljednje zajedniko prebivalite

u paternitetskim i maternitetskim sporovima, maloljetno dijete moe podii tubu jo i pred sudom svog prebivalita, odnosno, boravita

u sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan svog sjedita, ako spor nastane u povodu djelatnosti te jedinice, jo i sud gdje se ta jedinica nalazi

u sporovima o nekretninama, ako nekretnina lei na podruju vie sudova, nadlean je svaki od tih sudova tj. bira se izmeu vie iskljuivo nadlenih

u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretninama, jo i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje

u sporovima zbog smetanja posjeda na brodovima odnosno zrakoplovima mjesno je nadlean, pored suda na ijem se podruju vodi upisnik u koji je brod odnosno zrakoplov upisan, i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje

sporovi protiv osobe koja ima sjedite u inozemstvu

u sporovima protiv proizvoaa za zatitu prava na temelju njegovog jamstva, jo i sud opemjesne nadlenosti za prodavaa koji je pri prodaji stvari uruio kupcu pismeno jamstvo proizvoaa

u sporovima iz nasljednopravnih odnosa te u sporovima o potraivanjima vjerovnika prema ostaviocu, dok ostavinski postupak nije pravomono zavren, jo i sud na ijem se podruju nalazi sud koji provodi ostavinski postupak

SPORAZUM STRANAKA O NADLENOSTIsporazum stranaka o tome da za rjeavanje spora bude mjesno nadlean ugovoreni sud, a ne sud koji je po zakonu mjesno nadlean

ugovor o nadlenosti ujedno je i ugovor o derogaciji jer se njime iskljuuje zakonom odreena mjesna nadlenost

UVJETI ZA VALJANOST UGOVORA O PROROGACIJIda je zakljuen pismeno, prije podnoenja tube sududa je sud ija se nadlenost prorogira stvarno nadleanda je ugovorni sud stvarno nadleanda je isprava o ugovoru priloena uz tubuda se ugovor odnosi na mjesnu nadlenostda sud ija se nadlenost derogira nije iskljuivo nadlean za suenje

UGOVOR O NADLENOSTI MORA BITI U PISANOM OBLIKUmoe biti ugovoren za spor koji je ve nastao, ali i tako da se ugovori nadlenost za sve budue sporove iz odreenog pravnog odnosazakljuen kao samostalan ugovor zakljuen kao prorogacijska klauzula, koja se dodaje graanskopravnom ugovoru odreujui da neki sud bude mjesno nadlean za sporove koji nastanu iz pravnog odnosa zasnovanog glavnim ugovoromnakon to je tuba podnesena, o prigovoru nenadlenosti zbog ugovora o prorogaciji, sud vodi rauna samo na prigovor tuenika koji uz prigovor mora priloiti i ugovor

ako se u spor za koji je ugovorena prorogacija kumulira drugi za kojeg nema takvog ugovora, bit e nadlean onaj sud koji je nadlean po zakonu, a ne po ugovoruPROROGACIJA NADLENOSTI STRANOG SUDAstranke mogu ugovoriti nadlenost stranog suda derogirajui sudsku nadlenost domaih sudova uz uvjet

- da se ne radi o sporu za koji postoji iskljuiva nadlenost sudova Republike Hrvatske

- da je barem jedna od stranaka strani dravljanin ili pravna osoba sa sjeditem u inozemstvu

NEMA PROROGACIJE NADLENOSTI

u branim sporovima, paternitetskim i maternitetskim sporovima,sporovima o djeci koja su pod roditeljskom skrbi i u sporovima o uzdravanjuPREUTNA PROROGACIJAprocesna situacija u kojoj sud koji po zakonu ne bi bio nadlean postaje nadlean za rjeavanje konkretnog spora zbog proputanja suda da u odreenom prekluzivnom stadiju po slubenoj dunosti utvrdi svoju nenadlenost

te zbog proputanja stranaka da u odreenom prekluzivnom stadiju prigovore nenadlenost suda kome je tuba podesena

DO PREUTNE PROROGACIJE MOE DOI:ako tuenik ne istakne prigovor mjesne nenadlenosti na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravu

u sluaju kad postoji iskljuiva mjesna nadlenost nekoga drugog suda, ako se sud po slubenoj dunosti ne proglasi mjesno nenadlenim najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravuDO PREUTNE PROROGACIJE MOE DOI:ako tuenik ne istakne prigovor stvarne nenadlenosti na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravu

ako se sud po slubenoj dunosti ne proglasi stvarno nenadlenim najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravudo izriite prorogacije moe doi samo u odnosu na mjesnu nadlenost

do preutne u odnosu na mjesnu i stvarnu nadlenostizriita prorogacija je rezultat zakonom reguliranog ugovora meu strankamapreutna prorogacija je rezultat prekluzije ovlatenja suda i stranaka da vode rauna o odreenoj vrsti nadlenosti koja je propisana zakonomNENADLENOSTAPSOLUTNA NENADLENOSTRELATIVNA NENADLENOST

apsolutna nenadlenost postoji onda kad sud utvrdi da je za rjeavanje predmeta nadlean drugi organ, a ne sud ili strani organsud e donijeti rjeenje kojim se oglaava nenadlenim, ukidaju sve parnine radnje i odbacuje tuba APSOLUTNA NENADLENOSTsud na ovu vrstu nadlenosti pazi po slubenoj dunostipovreda ovih pravila razlog je apsolutne nitavosti na koju sud u stadiju albe pazi po slubenoj dunosti ovdje nema ustaljivanja nadlenosti

ako tuba bude odbaena zbog nenadlenosti suda pa tuitelj podnese novu tubu u roku od 3 mjeseca od dana pravomonosti odluke o odbacivanju tube, smatra se da je zastarijevanje prekinuto prvom tubom

RELATIVNA NENADLENOSTrelativna nenadlenost postoji onda kad se utvrdi da je za rjeavanje predmeta nadlean neki drugi domai sudu ovom sluaju nenadlean sud ustupa predmet nadlenome sudu koji e nastaviti postupak kao da je kod njega bio i pokrenutpoduzete radnje nisu bez vanosti samo zato to ih je poduzeo nenadlean sud, pa e ih nadleni sud moi koristiti

STVARNA NENADLENOSTsud moe po slubenoj dunosti oglasiti stvarno nenadlenim najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravu

u povodu prigovora tuenika o stvarnoj nenadlenosti sud se moe oglasiti stvarno nenadlenim samo ako je tuenik taj prigovor podnio najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, na prvom roitu za glavnu raspravu do uputanja u raspravljanje o glavnoj stvari kad se oglaava stvarno nenadlenim po slubenoj dunosti, sud svoje rjeenje mora donijeti do okonanja navedenih stadija

u povodu pravodobno podnesenog prigovora stranaka moe odluiti sve dok ne donese odluku kojom se okonava prvostupanjski postupak

MJESNA NENADLENOSTsud se moe, u povodu prigovora tuenika proglasiti mjesno nenadlenim, ako je prigovor podnesen najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravu

sud se moe proglasiti, po slubenoj dunosti, mjesno nenadlenim samo kad postoji iskljuiva mjesna, nadlenost nekoga drugog suda najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravuSUKOB O NADLENOSTIpozitivan i negativanpozitivan sukob postoji kad vie organa smatra da su nadleni za postupanjenegativan sukob kad vie organa smatra da nisu nadlenisukob o relativnoj nadlenosti je sukob izmeu razliitih domaih sudova, a sukob o apsolutnoj nadlenosti (jurisdikciji) je izmeu domaih sudova i drugih organasukob je mogu samo ako su svi organi u sukobu domai, a ako bi dolo do neslaganja izmeu domaeg i stranog suda, to se rjeava u postupku priznanja stranih sudskih odluka, a ne u postupku rjeavanja sukoba jurisdikcije

dok se sukob ne rijei, sud kome je predmet ustupljen duan je poduzimati one radnje za koje postoji opasnost od odgodeprotiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nije doputena alba SUKOB O APSOLUTNOJ NADLENOSTI (SUKOB O JURISDIKCIJI) moe biti pozitivan i negativan, a rjeava ga Ustavni sud Republike HrvatskeSUKOB O RELATIVNOJ NADLENOSTI moe biti samo negativan, zbog pravila o litispendenciji i pravomonostipostupak za rjeavanje sukoba pokree sud kojem je predmet ustupljen kao nadlenom, stranke ne mogu izravno inicirati taj potupak

sukob izmeu sudova iste vrste rjeava zajedniki neposredno vii sudsukob izmeu sudova razliite vrste rjeava Vrhovni sud

sukob nadlenosti rjeava sudac pojedinac nadlenog suda o sukobu nadlenosti moe se odluiti i kad se stranke prije toga ne izjasne o nadlenostiPOKRETANJE POSTUPKA ZA RJEAVANJE SUKOBA NADLENOSTI NIJE DOPUTENO U DVA SLUAJA1. kad je u povodu albe protiv odluke prvostupanjskog suda kojom se on oglasio mjesno nenadlenim odluku donio drugostupanjski sud, za tu je odluku vezan u vezi s nadlenou i sud kome je predmet ustupljen, ako je drugostupanjski sud koji je odluku donio nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova

2. odluka drugostupanjskog suda o stvarnoj nenadlenosti prvostupanjskog suda vezuje svaki sud kome se kasnije isti predmet ustupi, ako je drugostupanjski sud nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova

ZASTUPANJE STRANAKAStranaka sposobnost je svojstvo nekog pravnog subjekta da moe biti nositeljem prava, dunosti i tereta to ih utvruje parnino pravo, da moe biti strankom, umjeaem ili zastupnikom u parnici

POLOAJ STRANKE U PARNICI poloaj tuitelja stjee se podnoenjem tube sudu

poloaj tuenika stjee se u trenutku kad se protiv osobe podnese tuba mimo njegove volje

suglasnim traenjem razvoda braka

sukcesijom u procesni poloaj osobe koja je dotad bila stranka

POLOAJ STRANKE U PARNICI GUBI SE:smru fizike osobe, gubitkom svojstva pravne osobe, okonanjem parnice,

izlaskom iz parnice ako povodom sukcesije na njegovo mjesto stupi netko drugi

tuitelj je ovlaten da jednostranom izjavom volje prestane biti stranka - odricanjem od tubenog zahtjevatuenik nema te mogunosti, on mora ostati stranka ako to tuitelj hoe

PROCESNOPRAVNA SUKCESIJAdotadanja stranka (auctor) prestaje biti stranka, a njen sljednik (sukcesor), preuzima njezin poloajsukcesor ne poinje parnicu iznova, ve je nastavlja u stadiju u kojem je parnicu zatekao u asu stupanja u njupoduzete procesne radnje ne gube procesni znaaj, donesene odluke djeluju prema sukcesoru, a prekluzije procesnih ovlatenja odnose se i na sukcesora

Sukcesija moe biti posljedica promjena u graanksopravnom odnosu (UNIVERZALNA ILI SINGULARNA SUKCESIJA), a moe nastupiti i neovisno od promjene u sadraju spornog graanskopravnog odnosa

SUKCESIJA KAO POSLJEDICA UNIVERZALNE GRAANKSOPRAVNE SUKCESIJEdovodi ex lege i do procesnopravne sukcesije pod uvjetom da se parnica ne vodi o strogo osobnim, neprenosivim pravimasukcesor se ne moe protiviti procesnoj sukcesijion postaje stranka u asu graanksopravne sukcesije

dok sukcesor ne preuzme postupak, u parnici traje EX LEGE PREKID POSTUPKASUKCESIJA KAO POSLJEDICA SINGULARNE GRAANSKOPRAVNE SUKCESIJEova sukcesija ne dovodi ex lege do procesnopravne sukcesije

do procesnopravne sukcesije moe doi i to samo ako na to pristanu obje stranke

sukcesor postaje stranka u trenutku stupanja u parnicu

SUKCESIJA KOJA NIJE POSLJEDICA GRAANSKOPRAVNE SUKCESIJEprocesnopravna sukcesija nakon pribavljanja stvari ili prava o kojima tee prnice

procesnopravna sukcesija tuenika kao posljedica preinake tube

procesnopravna sukcesija umjeaa u poloaj stranke kojoj se pridruio

procesnopravna sukcesija imenovanog prethodnika u poloaj stranke koja ga je imenovala

STRANAKA SPOSOBNOST1. ira je od pravne sposobnosti. Sve fizike i pravne osobe su pravno sposobne pa prema tome, i stranaki sposobne. ALI graansko procesno pravo pod odreenim uvjetima, priznaje stranaku sposobnost i nekim drutvenim fenomenima koji nisu pravne osobe

2. nezavisna je od konkretne parnice. Stranaka sposobnost predstavlja permanentnu kvalitetu njenog nosioca da sudjeluje u parnici kao stranka. Odreene osobe su stranaki sposobne i kad nisu stranke u parnici. Svatko tko je stranaki sposoban ne mora biti stranka u parnici, on e to postati ako tui, bude tuen ili sukcesijom3. nezavisna je i od konkretnog graanskopravnog odnosa u kojem bi njen nositelj mogao biti sudionik. Dakle, odreene osobe imaju stranaku sposobnost neovisno o tome da li su subjekti graanksopravnog odnosa i neovisno o tome je li meu njima dolo do spora

4. moe biti samo potpuna, neograniena (za razliku od pravne sposobnosti). Naime, oni koji imaju ogranienu pravnu sposobnost, imaju potpunu stranaku sposobnost. Ovo zato jer radi zatite makar jednog od svojih materijalnih prava stranka mora imati mogunost da koristi sva ovlatenja koja proizlaze iz procesnog prava

nedostatak stranake sposobnosti je razlog apsolutne nitavosti o kojem albeni sud vodi rauna po slubenoj dunosti

ovo pod uvjetom da osoba koja je stekla stranaku sposobnost nije naknadno odobrila obavljanje pojedine radnje

parnina sposobnost je sposobnost stranke da s relativnim procesnopravnim uinkom samostalno ili preko zastupnika kojeg je sama odredila poduzima procesne radnje u postupku

parnina sposobnost sadrajno je ua od stranake sposobnostistranaka sposobnost je pretpostavka za postojanje parnine sposobnostimoe biti samo potpuna, neograniena i bezuvjetna. Stranka koja ima parninu sposobnost ovlatena je samostalno poduzimati sve parnine radnjeparninu sposobnost imaju poslovno sposobni, a to su osobe s navrenih 18 godina ivota i maloljetne osobe koje su stupile u brak sa najmanje 16 godina

djelomino lieni poslovne sposobnosti imaju parninu sposobnost u granicama svoje poslovne sposobnosti

dakle, u sporovima koji se tiu onih odnosa s obzirom na koje njegova poslovna sposobnost nije ograniena, takva osoba ima potpunu parninu sposobnostpravilo je da se parnina sposobnost stranaca prosuuje po pravu drave iji je dravljanin

ALI, ako po tom zakonu nije parnino sposoban, a po hrvatskom jest, moe poduzimati parnine radnje (79/2 ZRSZ)dakle, stranac ima pravo izbora po kojem e se zakonu ocjenjivati njegova parnina sposobnost

na parninu sposobnost sud pazi tijekom itavog postupka po slubenoj dunostiako je nedostatak parnine sposobnosti postojao od samog podnoenja tube sudu, sve poduzete radnje su pravno irelevantne (jedino se mogu poduzeti uvjetne radnje)ako je do nedostatka parnine sposobnosti dolo tijekom parnice, nastupa EX LEGE PREKID POSTUPKAsud nee uvaiti radnje parnino nesposobne stranke, meutim, prije nego povue krajnje konzekvence, duan je zatraiti od nadlenog CZS a da postavi stranci skrbnika ili poduzeti druge mjere radi otklanjanja parnine nesposobnosti ili mu sam postaviti privremenog zastupnikaako stranka nije imala parninu sposobnost, ali je nedostatak naknadno otklonjen, parnine radnje zahvaene tim nedostatkom e konvalidirati, odnosno, nastavak postupka e biti mogu ako ih sama stranka ili zakonski zastupnik odobri

povreda pravila o parninoj sposobnosti uzrok je apsolutne nitavosti,

ako radnje zahvaene nedostatkom nisu bile naknadno odobrene drugostupanjski sud e, s obzirom na prirodu povrede, ili ukinuti presudu i vratiti predmet niem sudu, ili ukinuti presudu i odbaciti tubu

Svaka osoba koja je stranaki sposobna nije i parnino sposobnasvaka parnino sposobna osoba nuno ima i stranaku sposobnost

stranka koja ima parninu sposobnost ovlatena je samostalno poduzimati parnine radnjePostulacijska sposobnostsvojstvo neke stranke da osobno, bez posredovanja izabranoga, u pravilu kvalificiranog zastupnika (punomonika), moe poduzimati radnje u postupku s relevantnim procesnopravnim uinkomodnosno da drugi subjekti u postupku mogu svoje radnje izravno poduzimati prema njoj s takvim uinkomPostulacijska sposobnost stranaka oituje se u tome to mogu same, bez punomonika, voditi parnicuodnosno da ak i ako imaju punomonika, mogu uvijek doi pred sud i davati izjave pored svog punomonika odnosno poduzimati parnine radnjezastupnik je osoba koja u ime i za raun stranke poduzima procesne radnje u parnici njihove radnje djeluju neposredno prema stranci koju zastupajune odgovaraju stranci za neuspjeh u parnici, ve samo za tetu koju joj prouzroe skrivljenim nepravilnim radommoraju se legitimirati kao zastupnici i djelovati u okviru ovlatenja koja proizlaze iz njihove legitimacije

ZASTUPNIKzakonski zastupnikzastupa osobe koje nemaju poslovne ni parnine sposobnosti ili osobe koje zbog nekih drugih razloga nisu u mogunosti da se same brinu o svojim pravima i interesima

crpe svoja ovlatenja ili neposredno iz zakona ili iz akata nadlenog tijelaZASTUPNIKpunomonikzastupaju parnino sposobnu stranku koja je ovlatena samostalno odluiti hoe li sama djelovati u parnici ili e nekoga drugog ovlastiti da to ini u njeno ime i za njen raun

svoja ovlatenja crpe iz volje stranke odnosno iz sklopljenog ugovora o zastupanjuZASTUPNIKorgani (zastupnici) zastupaju pravne osobeovlatenja crpe iz akata kojima se ureuje njihovo konstituiranje i djelovanje - statut, drugi opi akt ili zakonZAKONSKI ZASTUPNIKfizike, poslovno i parnino sposobne osobeovlatene da u ime i za raun stranaka, koje su parnino nesposobne ili zbog drugih razloga u nemogunosti da tite svoje interese u parnici, pred sudom poduzimati parnine radnje

njegova ovlatenja proizlaze ili neposredno iz zakona ili iz akta nadlenog dravnog tijelaOGRANIENJA OVLATENJAako je za podizanje odnosno, povlaenje tube, za priznanje odnosno odricanje od tubenog zahtjeva, za zakljuenje nagodbe ili za druge radnjeposebnim propisima odreeno da zastupnik mora imati posebno ovlatenje, zakonski zastupnik te radnje moe poduzeti samo ako ima takvo ovlatenje OGRANIENJA OVLATENJAsud je duan kontrolirati obavlja li zakonski zastupnik savjesno svoju funkcijukad ustanovi da on ne pokazuje potrebnu panju u zastupanju, obavijestiti e o tome tijelo skrbnitvaako bi zbog te nepanje mogla nastati teta za zastupanog, sud e zastati s postupkom i predloiti da se odredi drugi zakonski zastupnikOGRANIENJA OVLATENJAroditelji mogu samo s odobrenjem nadlenog organa skrbnitva opteretiti ili otuiti imovnu maloljetnog djetetaproputanje zakonskog zastupnika tumai se kao rezultat zanemarivanja njegove funkcije, sud je ovlaten odbiti donoenje presude zbog izostanka, iako su za to ispunjeni uvjetiZAKONSKI ZASTUPNIKmoe sam imenovati punomonika ije radnje djeluju prema stranciako parnino nesposobna stranka sama poduzme parnine radnje koje sud ne sprijei jer nije znao za njenu nesposobnostzakonski zastupnik je ovlaten naknadno odobriti ove radnje kako bi one bile valjaneako parnino nesposobnu osobu nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik nije imao posebno ovlatenje kad je ono potrebno, to predstavlja razlog apsolutne nitavosti, pod uvjetom da takvi postupci ne budu naknadno odobreniPRIVREMENI ZAKONSKI ZASTUPNIKzastupnik koji se skrbi o zatiti interesa stranke samo na neko vrijeme i samo u odreenoj parnici curator ad litem, curator ad actum

ima u postupku sva prava i dunosti zakonskog zastupnika, ali njegova ovlatenja ne prelaze granice parnice za koju je postavljenUVJETI ZA POSTAVLJANJE PRIVREMENOG ZASTUPNIKAda su se ispunili uvjeti da se tueniku postavi zakonskog zastupnikada postoji vjerojatnost da bi redovni postupak postavljanja zakonskog zastupnika mogao dugo trajatida postoji vjerojatnost da bi zbog toga, za bilo koju od stranaka, mogle nastupiti tetne posljediceKARAKTERISTINI SLUAJEVI U KOJIMA SE POSTAVLJA PRIVREMENI ZASTUPNIKako obje stranke imaju istog zakonskog zastupnikaako tuenik nije parnino sposoban, a nema zakonskog zastupnikaako postoje suprotni interesi tuenika i njegovog zakonskog zastupnikaako se stranka ili zakonski zastupnik nalaze u inozemstvu, a nemaju punomonika, te se dostavljanje nije moglo izvritiako je boravite tuenika nepoznato, a nema punomonika

POSEBNI SLUAJEVI PRIVREMENOG ZASTUPNIKAzastupnik za primanje pismenau parnicama o neprenosivim pravima, ako ocijeni da bi ostavinski postupak mogao due trajati, sud e nasljednicima umrle stranke postaviti privremenog zastupnika kojemu e dostaviti rjeenje o obustavi postupkaprotivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boravite sud moe radi sudjelovanja na roitu za izvoenje dokaza postaviti privremenog zastupnika PUNOMONIKosoba koja u ime stranke i za njen raun, u granicama dobivenih ovlatenja, poduzima procesne radnje kao da ih poduzima sama strankapunomonika moe imenovati samo poslovno i parnino sposobna stranka, zakonski zastupnik stranke odnosno organ zastupnik stranke pravne osobepunomonik je zastupnik stranke, dakle, osoba (ili iznimno, tijelo) koje u ime i za raun zastupane stranke poduzima radnje u postupku, odnosno prema kojoj (ili iznimno, prema kojemu) drugi procesni subjekti poduzimaju radnje s izravnim uinkom prema toj stranci, koju (ili iznimno, koje) je za zastupanje ovlastila sama parnino sposobna fizika osoba kao stranka ili organ zastupnik parnino sposobne pravne osobe ili drugog parnino sposobnog entiteta kao stranke, odnosno zakonski zastupnik parnino nesposobne strankeTKO MOE BITI PUNOMONIK?u pravilu samo odvjetnik, ako zakonom nije drugaije odreenoodvjetniki vjebenik s poloenim pravosudnim ispitom moe zamjenjivati odvjetnika bez ikakvih ogranienjavjebeniku bez pravosudnog ispita suene su ovlasti, jer on moe zamjenjivati odvjetnika kod kojeg je zaposlen samo pred sudom prvoga stupnja, u postupcima ija vrijednost predmeta spora nije vea od 50.000,00 kunaIZUZECIstranku moe kao punomonik zastupati osoba koja je s njome u radnom odnosu, ako je potpuno poslovno sposobnastranku kao punomonik moe zastupati srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra ili brani drug ako je potpuno poslovno sposoban i ako se ne bavi nadripisarstvomIZUZECIradnika moe u postupku u parnicama iz radnih odnosa kao punomonik zastupati osoba koja je u radnom odnosu u sindikatu iji je on lan ili u udruzi sindikata u koju je udruen sindikat iji je on lanposlodavca moe u postupku u parnicama iz radnih odnosa kao punomonik zastupati osoba koja je u radnom odnosu u udruzi poslodavaca iji je on lan ili u udruzi poslodavaca vie razine u koju je udruena udruga poslodavaca iji je on lan

IZUZECIstranku trgovako drutvo moe zastupati prokuristodreene pravne osobe kao stranke zastupati dravno odvjetnitvoradi primanja pismena stranku zastupati osoba koja nema svojstvo odvjetnika

Novelom 2008. unesena je i iznimka od pravila da je stranka ovlatena sama izravno poduzimati radnje u postupku, pa tako radi podnoenja revizije stranka koja nema pravosudni ispit mora angairati punomonika, i to ili odvjetnika ili drugu osobu s poloenim pravosudnim ispitom koja ju je u tom svojstvu ovlatena zastupati ako je odvjetniku privremeno obustavljeno pravo na obavljanje odvjetnitva, tada ga zamjenjuje privremeni zamjenik kojem pripadaju sva prava koja ima odvjetnik kojeg zamjenjuje i bez punomoi stranakaIzvrni odbor HOK-a duan je odrediti privremenog zamjenika

U odvjetnikim drutvima i zajednikim odvjetnikim uredima odvjetnika zamjenjuju drugi odvjetnici u drutvu ili zajednikom uredu, na nain utvren ugovorom o osnivanju drutva odnosno zajednikog ureda

O tomu se donosi rjeenje koje je HOK duna proslijediti Vrhovnom sudu RH, Visokom trgovakom sudu RH, Visokom prekrajnom sudu RH, svim upanijskim sudovima, trgovakom sudu i opinskom sudu na ijem podruju odvjetnik ima sjedite pisarniceimenovani privremeni zamjenik duan je obavijestiti u predmetima svih stranaka sudove koji vode te postupkeduan je dostaviti i presliku rjeenja HOK-a kojim je imenovan za privremenog zamjenikaprivremeni zamjenik je duan sudu podnijeti rjeenje o postavljanju za privremenog zamjenika prigodom obavljanja prve radnje u postupkunakon prestanka okolnosti koje su uzrokovale imenovanje privremenog zamjenika HOK je duna donijeti rjeenje o prestanku zamjeneto rjeenje dostaviti svim pravosudnim tijelima koja se obavjetavaju i o nastupu privremene obustave prava na obavljanje odvjetnitva

po prestanku navedenih okolnosti odvjetnik nastavlja zastupati stranku i nije duan dostavljati novu punomo obvezatni sluaj obustave obavljanja odvjetnitva- za vrijeme kad je odvjetnik u pritvoru

Fakultativni razlozi za privremenu obustavu obavljanja odvjetnitva ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak za djelo koje je po svojoj prirodi takvo da ga ini nedostojnim obavljanja odvjetnitva

ako je protiv odvjetnika pokrenut disciplinski postupak zbog tee povrede odvjetnike dunosti i ugleda odvjetnitvaako je obnovljen postupak za upis u imenik odvjetnikaPREUZIMATELJ PISARNICEkada odvjetniku prestane pravo na obavljanje odvjetnitva Izvrni odbor HOK-a je duan odrediti preuzimatelja pisarnice

preuzimatelj je duan odmah, a najkasnije u roku od 30 dana obavijestiti stranke da je njihov prijanji zastupnik izgubio pravo na obavljanje odvjetnitva i staviti im spise na raspolaganjepreuzimatelj ureda duan bez posebne punomoi zastupati stranku u parninom postupku najdulje est mjeseci od dana kad je odvjetnik prestao obavljati odvjetnitvo

duan je o tome, bez odgode, obavijestiti sud i stranku koju zastupakao razlog za preuzimanje ureda Novela 2008. predvia samo situaciju kad odvjetnik prestane obavljati odvjetnitvo

Statut HOK-a kao razloge imenovanja preuzimatelja ureda predvia neodreivanje zamjenika u primjerenom roku kad je odvjetnik dulje vrijeme sprijeen baviti se odvjetnitvom, mirovanje odvjetnike djelatnosti, definitivno prestajanje bavljenja odvjetnitvomako se kao punomonik pojavi osoba koja ne moe biti punomonikom, sud e takvoj osobi uskratiti daljnje zastupanje rjeenjem protiv kojeg alba ne zadrava provedbu rjeenjao tome e sud obavijestiti strankuradnje pod