GRAĐANSKO PARNIČNO PROCESNO PRAVO

predavanja ljetni semestar 2013/2014

Dr. sc. Dinka Šago

ODNOS PARNIČNOG I IZVANPARNIČNOG POSTUPKA

• PARNIČNI• JEDNOOBRAZAN - ZPP• POSTOJI SPOR• NIKAD SE NE POKREĆE PO

SLUŽBENOJ DUŽNOSTI• UVIJEK IMAMO GLAVNU

RASPRAVU• UVIJEK DVIJE STRANKE

• DEVOLUTIVNI PRAVNI LIJEKOVI

• IZVANPARNIČNI• HETEROGEN • NEMA SPORA• MOŽE SE POKRENUTI I PO

SLUŽBENOJ DUŽNOSTI• RASPRAVA JE IZUZETAK

• JEDNA, DVIJE, VIŠE STRANAKA

• DEVOLUTIVNO -REMONSTRATIVNI PRAVNI LIJEKOVI

• PARNIČNI• RIGOROZAN, UNIFORMIRAN

• RASPRAVNO NAČELO• OGRANIČENA

INKVIZITORNA OVLAŠTENJA SUDA

• IZVANPARNIČNI• ELASTIČNOST –

PRILAGODLJIVOST SPECIFIČNIM MATERIJAMA

• ISTRAŽNO NAČELO• OJAČANA INKVIZITORNA

OVLAŠTENJA SUDA

ZAKON O SUDSKOM VANPARNIČNOM POSTUPKU OD 26. SRPNJA 1934.

IZVANPARNIČNI POSTUPCI• STATUSNI IZVANPARNIČNI POSTUPCI

• - POSTUPAK ZA LIŠENJE I VRAĆANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI

• - POSTUPAK ZA PRODUŽENJE RODITELJSKOG PRAVA

• - POSTUPAK ZA LIŠENJE I OGRANIČENJE RODITELJSKOG PRAVA

• - DAVANJE DOZVOLE ZA ZAKLJUČENJE BRAKA• - PRIZNANJE OČINSTVA

STATUSNI IZVANPARNIČNI POSTUPCI• - ZADRŽAVANJE U USTANOVAMA ZA DUŠEVNE

BOLESTI

• - POSTUPAK ZA PROGLAŠENJE NESTALIH OSOBA UMRLIMA I ZA DOKAZIVANJE SMRTI

IZVANPARNIČNI POSTUPCI U NASLJEDNIM STVARIMA

• - SASTAVLJANJE SUDSKE OPORUKE, ČUVANJE I OPOZIV OPORUKE

• - MEĐUNARODNA OPORUKA

• - OSTAVINSKI POSTUPAK

DRUGI IMOVINSKOPRAVNI I OSTALI IZVANPARNIČNI POSTUPCI

• - AMORTIZACIJA ISPRAVA – SUDSKI PONIŠTAJ

ISPRAVA

• - UREĐENJE MEĐA

• - UREĐENJE ODNOSA MEĐU SUVLASNICIMA

• - DIOBA ZAJEDNIČKE STVARI – RAZVRGNUĆE

ZAJEDNICE

• - UREĐENJE ODNOSA IZMEĐU ETAŽNIH VLASNIKA

DRUGI IMOVINSKOPRAVNI I OSTALI IZVANPARNIČNI POSTUPCI

• - IMOVINSKOPRAVNI IZVANPARNIČNI POSTUPCI U

BRAČNIM I OBITELJSKIM ODNOSIMA

• - IZVANPARNIČNI POSTUPCI U STAMBENIM

STVARIMA

• - POSTUPAK ZA ODREĐIVANJE NAKNADE ZA

NACIONALIZIRANE I EKSPROPRIRANE NEKRETNINE

• - PROTESTI – poziv a izvršenje zahtijevane činidbe koja

proistječe iz mjeničnog dugovanja

ODNOS PARNIČNOG I KAZNENOG POSTUPKA

RAZLIČIT PREDMET I METODA SUĐENJA- PARNIČNI SUD ODLUČUJE U

GRAĐANSKOPRAVNIM SPOROVIMA- KAZNENI SUD UTVRĐUJE JE LI POČINJENO

KAZNENO DJELO, TKO JE POČINITELJ I TREBA LI POČINITELJ BITI SANKCIONIRAN

POVEZNICE

• isti činjenični supstrat može biti predmet razmatranja u oba postupka

• rješavanje prejudicijelnih pitanja (odlučivanje u parnici može zavisiti od rješenja nekog prejudicijelnog pitanja kaznenopravne naravi o kojem, kao o glavnom, odlučuju kazneni sudovi, i obrnuto).

• kazneni sud je ovlašten provoditi adhezijski postupak (u kaznenom postupku odlučiti o imovinskopravnom zahtjevu oštećenog kaznenim djelom).

ADHEZIJSKI POSTUPAK- Parnica u okviru kaznenog postupka

BILO KOJI IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEVnajčešće je riječ o:• naknadi štete- izazivanje prometne nesreće • povratu stvari- krađa • poništaju određenog pravnog posla- lihvarski ugovor

AKO KAZNENI SUD RJEŠAVA IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEV

• zahtjev usvojiti u cijelosti (samo u osuđujućoj presudi)• zahtjev usvojiti djelomično, a za ostatak ga uputiti na

parnicu (također samo u osuđujućoj presudi)• uputiti oštećenika da zahtjev u cijelosti može ostvariti u

parnici (u oslobađajućoj presudi ili ako podaci kaznenog postupka ne daju pouzdanu osnovu za presuđivanje)

PREJUDICIJELNO PITANJE• To je pitanje koje nije neposredan predmet spora, ali se

bez prethodnog rješenja tog pitanja ne može odlučivati o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

• To je pitanje koje predstavlja samostalu pravnu cjelinu o kojoj bi se moglo meritorno rješavati kao o glavnom pitanju pred nadležnim sudom ili drugim organom.

• To je pitanje pravne prirode (a ne činjenične).

PARNIČNI SUD SAM RJEŠAVA PRETHODNO PITANJE• Samo pod uvjetom da kazneni sud još nije riješio o

takvom kaznenopravnom pitanju • Taj stav ima pravni učinak samo u parnici u kojoj je to

pitanje riješeno • Odluka o prejudicijelnom pitanju je deklaratorne naravi• Nije sastavni dio dispozitiva, već ulazi u obrazloženje• Niti jedan drugi organ nije vezan za prejudicijelne

stavove parničnog suda

PARNIČNI SUD SAM NE RJEŠAVA PRETHODNO PITANJE • Parnični sud nije dužan sam riješiti prethodno pitanje

• Može prekinuti postupak i sačekati da nadležni organ o tome meritorno odluči

• Kad kazneni sud donese svoju odluku, parnični sud će za nju biti vezan u granicama njene pravomoćnosti

VEZANOST PARNIČNOG SUDA ZA ODLUKU KAZNENOG SUDA• vezan i za oslobađajuću i osuđujuću presudu kaznenog

suda, kad se tom presudom odlučuje o nekom kaznenopravnom pitanju kao prejudicijelnom pitanju

• ne može biti vezan za shvaćanja oslobađajuće kaznene presude, kada je opseg kaznene odgovornosti uži od građanske

• vezan samo za osuđujuću presudu kaznenog suda i kad ta odluka nije od prejudicijelnog značenja za parnicu, ali se odnosi na činjenični kompleks koji je predmet obaju postupaka

PARNIČNI POSTUPAK I POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM

POSEBNO TIJELO HRVATSKOG USTAVNOPRAVNOG PORETKA

• - odlučuje o ustavnosti i zakonitosti propisa, važećih i

onih koji više nisu na snazi

• Imajući u vidu težinu povrede Ustava, zakona

• Interes pravne sigurnosti

• Vrijeđanje ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih

Ustavom

• Stavljaju li se pojedinci, skupine ili udruge neosnovano u

• povoljniji ili nepovoljniji položaj

ODLUČUJE U POVODU USTAVNIH TUŽBI

• - nakon što su iscrpljeni svi drugi putevi pravne zaštite

• REDOVNA USTAVNA TUŽBA

• - prije iscrpljenja drugih pravnih puteva

• - zato što o pravima i obvezama stranke nije odlučeno u

razumnom roku

• - zato što se osporenim aktom grubo vrijeđaju ustavna

prava – IZVANREDNA USTAVNA TUŽBA

• - odlučuje o sukobu nadležnosti između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti – zahtjev se podnosi u roku od 30 dana od saznanja da je došlo do pozitivnog sukoba nadležnosti

• Ustavni sud može odrediti da se do njegove odluke prekine postupak pred tijelima među kojima je došlo do sukoba nadležnosti

• ODLUKU O PREKIDU MOŽE DONIJETI NA PRIJEDLOG STRANKE ILI PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI

AKO JE DOŠLO DO NEGATIVNOG SUKOBA NADLEŽNOSTI

ZAHTJEV SE PODNOSI U ROKU OD 30 DANA• - od dana pravomoćnosti sudske odluke• - od nastupa konačnosti odluke tijela izvršne vlasti• - od donošenja odgovarajuće odluke zakonodavnog tijela

kojom se drugo tijelo državne vlasti oglasilo nenadležnim

• Ako sud u postupku utvrdi da zakon koji bi trebao primijeniti, odnosno pojedina njegova odredba nisu suglasni s Ustavom, zastat će s postupkom i podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona, odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom

• Ako sud u postupku utvrdi da drugi propis (podzakonski akt) koji bi trebao primijeniti, odnosno pojedina njegova odredba nisu suglasni s Ustavom i zakonom, na konkretan slučaj će neposredno primijeniti zakon, a Ustavnom sudu će podnijeti zahtjev za ocjenu suglasnosti spornog propisa, odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom i zakonom

• O podnesenim zahtjevima Ustavni sud mora izvijestiti Vrhovni sud Republike Hrvatske

• Svaka fizička i pravna osoba koja je Ustavnom sudu podnijela prijedlog za ocjenu suglasnosti pojedine odredbe zakona s Ustavom, odnosno pojedine odredbe drugog propisa s Ustavom i zakonom, a Ustavni sud njezin prijedlog prihvati i ukine odredbu zakona, odnosno odredbu drugog propisa, ima pravo podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu pravomoćne odluke kojom joj je povrijeđeno pravo, a koja je donesena na temelju ukinute zakonske odredbe, odnosno ukinute odredbe drugog propisa

• Svaka fizička i pravna osoba kojoj je povrijeđeno pravo pravomoćnom odlukom donesenom na temelju poništene odredbe drugog propisa, neovisno o tome je li podnijela prijedlog Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti ili zakonitosti, ima pravo podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu te odluke

• Kad sud pravomoćnom odlukom odbije primijeniti propis zbog njegove neustavnosti ili nezakonitosti, a Ustavni sud utvrdi da takva neustavnost, odnosno nezakonitost ne postoji, svatko kome je povrijeđeno neko pravo može podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu te odluke

ODNOS PARNIČNOG I OVRŠNOG POSTUPKA

• Nakon svakog parničnog postupka ne slijedi ovršni postupak

• Dekleratornim i konstitutivnim presudama ne treba ovrha

• Ni svakom ovršnom postupku ne prethodi parnični postupak

• Isprave na temelju kojih se može tražiti ovrha ne moraju potjecati od parničnog suda

• Parnični i ovršni postupak mogu teći paralelno kad se tijekom parnice poduzimaju mjere osiguranja

• - u bračnim i paternitetskim sporovima• - u radnim sporovima• privremeno vraćanje zaposlenika na rad; plaćanje

naknade za vrijeme radnoga spora, ako je to nužno za njegovo uzdržavanje i uzdržavanje osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati

• - u parnicama zbog smetanja posjeda

• U OVRŠNOM POSTUPKU SE PRISILNO OSTVARUJU NAREDBE SUDA

- samo iz kondemnatornih presuda, - samo kad nema dobrovoljnog ispunjenja

tuženiku se ostavlja paricijski rok - rok za dobrovoljno ispunjenje

- samo kad vjerovnik to zahtijeva

ODNOS PARNIČNOG I STEČAJNOG POSTUPKA

• OVRŠNI POSTUPAK – REDOVNA METODA PRISILNOG NAMIRENJA VJEROVNIKA

• STEČAJNI POSTUPAK – IZVANREDNA METODA PRISILNOG OSTVARIVANJA VJEROVNIKOVIH TRAŽBINA

• OVRŠNI – SINGULARNA EGZEKUCIJA

• INDIVIDUALNO PRISILNO OSTVARENJE ODREĐENE TRAŽBINE NA INDIVIDUALNO ODREĐENOJ IMOVINI DUŽNIKA

• STEČAJNI – GENERALNA EGZEKUCIJA

• GENERALNA EGZEKUCIJA NA CJELOKUPNOJ IMOVINI STEČAJNOG DUŽNIKA U PRAVILU U KORIST SVIH STEČAJNIH VJEROVNIKA

PARNIČNI POSTUPAK I POSTUPAK PRED EUROPSKIM SUDOM ZA LJUDSKA PRAVA

NADLEŽNOST EUROPSKOG SUDA• SVI MEĐUDRŽAVNI, POJEDINAČNI I SAVJETODAVNI

PREDMETI O TUMAČENJU I PRIMJENI KONVENCIJE I DODATNIH PROTOKOLA

• SUD MOŽE PRIMATI I ZAHTJEVE BILO KOJE FIZIČKE OSOBE, NEVLADINE ORGANIZACIJE ILI SKUPINE POJEDINACA KOJI TVRDE DA SU ŽRTVE POVREDE PRAVA PRIZNATIH U KONVENCIJI ILI DODATNIM PROTOKOLIMA KOJE JE POČINILA JEDNA DRŽAVA UGOVORNICA

POSTUPAK U POVODU POJEDINAČNIH ZAHTJEVA• Nakon što su iscrpljena sva raspoloživa domaća pravna

sredstva u skladu s općeprihvaćenim pravilima međunarodnog prava

• U roku od šest mjeseci od dana donošenja konačne odluke

SUD NEĆE RAZMATRATI NIJEDAN POJEDINAČNI ZAHTJEV KOJI JE:• ANONIMAN

• ISTI KAO NEKI PREDMET KOJEG JE SUD VEĆ ISPITIVAO, ILI KOJI JE VEĆ PODVRGNUT NEKOM DRUGOM MEĐUNARODNOM POSTUPKU ISTRAGE ILI RJEŠAVANJA TE AKO NE SADRŽI NIKAKVE NOVE RELEVANTNE ČINJENICE

SUD ĆE PROGLASITI NEDOPUŠTENIM POJEDINAČNI ZAHTJEV:• ZA KOJEG SMATRA DA JE INKOMPATIBILAN S

ODREDBAMA KONVENCIJE I DODATNIH PROTOKOLA

• OČITO NEOSNOVAN

• PODNESEN ZLOUPOTREBOM PRAVA NA PODNOŠENJE ZAHTJEVA

• SUD ĆE ODBACITI SVAKI ZAHTJEV ZA KOJI SMATRA DA JE NEDOPUŠTEN

• ODLUKU O ODBAČAJU MOŽE DONIJETI U BILO KOJEM STADIJU POSTUPKA

PONAVLJANJE POSTUPKA U POVODU ODLUKE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA

• POSTUPAK PRED EUROPSKIM SUDOM U POVODU POJEDINAČNIH ZAHTJEVA PROVODI SE IZMEĐU FIZIČKE ILI PRAVNE OSOBE ČIJA SU PRAVA ZAJAMČENA KONVENCIJOM NAVODNO POVRIJEĐENA ODLUKOM SUDA I DRŽAVE KOJOJ TAJ SUD PRIPADA

• SUDSKA ODLUKA KOJOM JE PRAVO ZAJAMČENO KONVENCIJOM NAVODNO POVRIJEĐENO NIJE U POSTUPKU PRED EUROPSKIM SUDOM IZRAVNI PREDMET POBIJANJA NITI TAJ SUD IMA U ODNOSU NA TU ODLUKU KASATORNA ILI REVIZIJSKA OVLAŠTENJA

• O PRAVU SVAKE POJEDINE DRŽAVE ČLANICE OVISI HOĆE LI I NA KOJI NAČIN U POVODU PRESUDE EUROPSKOG SUDA KOJOM JE UTVRĐENO DA JE SUDSKOM ODLUKOM POVRIJEĐENO KOJE OD PRAVA ILI SLOBODA ZAJAMČENIH KONVENCIJOM DOĆI DO PREISPITIVANJA I EVENTUALNO IZMJENE TAKVE ODLUKE

NOVELA 2003 UNIJELA JE U ZPP NOVU ODREDBU 428. a

• NAVEDENOM ODREDBOM OMOGUĆENO JE PONAVLJANJE POSTUPKA U POVODU KONAČNE PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA U STRASBURGU O POVREDI TEMELJNIH LJUSKIH PRAVA ILI SLOBODA

PONAVLJENJE POSTUPKA • KAD EUROPSKI SUD UTVRDI POVREDU STRANKA

MORA U ROKU OD 30 DANA OD KONAČNOSTI PRESUDE EUROPSKOG SUDA PODNIJETI SUDU U RH KOJI JE SUDIO U PRVOM STUPNJU U POSTUPKU U KOJEMU JE DONESENA ODLUKA KOJOM JE POVRIJEĐENO LJUDSKO PRAVO ILI TEMELJNA SLOBODA

• - ZAHTJEV ZA IZMJENU ODLUKE KOJOM JE TO PRAVO ILI TEMELJNA SLOBODA POVRIJEĐENO

• U PONOVLJENOM POSTUPKU SUDOVI SU DUŽNI POŠTOVATI

• PRAVNA STAJALIŠTA IZRAŽENA U KONAČNOJ PRESUDI

• EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA KOJOM JE UTVRĐENA POVREDA TEMELJNOG LJUDSKOG PRAVA I SLOBODE

PRAVNA POMOĆ• U pravilu određeni parnični sud može poduzimati

parnične radnje samo na svome području

• IZUZETNO AKO POSTOJE OPRAVDANI RAZLOZI MOŽE PODUZIMATI ODREĐENE RADNJE NA PODRUČJU DRUGOG SUDA U RH

• DAKLE, NE SAMO SUSJEDNOG KAKO JE TO MOGAO DO NOVELE 2003

• O TAKVOM POSTUPKU DUŽAN JE OBAVIJESTITI SUD NA ČIJEM JE PODRUČJU RADNJU PODUZEO

PODUZIMANJE PARNIČNIH RADNJI NA PODRUČJU DRUGOG SUDA JE NUŽNO:• JER SE DOKAZI NE NALAZE NA PODRUČJU

PARNIČNOG SUDA NITI IH JE MOGUĆE DONIJETI ILI DOVESTI PRED PARNIČNI SUD

• JER BI BILO NEEKONOMIČNO I NESVRSISHODNO DA SE DOKAZI DOVODE PRED PARNIČNI SUD JER BI TO PROUZROKOVALO NERAZMJERNE TROŠKOVE

• PARNIČNI SUD KOJEM JE POTREBNA PRAVNA POMOĆ DRUGOG SUDA OBRAĆA SE TOM SUDU

• ZAMOLNICOM – PISMOM U KOJEMU SE TRAŽI DA ZAMOLJENI SUD ZA NJEGA PODUZME ODREĐENU PARNIČNU RADNJU

• OD ZAMOLJENOG SUDA NE MOŽE TRAŽITI - PROVOĐENJE GLAVNE RASPRAVE NITI- DONOŠENJE ODLUKE O GLAVNOJ STVARI

ODNOS DELEGACIJE NADLEŽNOSTI I PRUŽANJA PRAVNE POMOĆI OD STRANE DRUGOG SUDA• KOD DELEGACIJE NADLEŽNOSTI OD NADLEŽNOG

SUDA ODREĐENI PREDMET SE ODUZIMA RADI TOGA DA GA SE U CIJELOSTI POVJERI NA RASPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE NEKOM DRUGOM SUDU KOJI PO ZAKONU NIJE MJESNO NADLEŽAN

• KOD TRAŽENJA PRAVNE POMOĆI NADLEŽNI SUD ZADRŽAVA PREDMET RADI RASPRAVLJANJA I ODLUČIVANJA, A OD ZAMOLJENOG SUDA TRAŽI PODUZIMANJE SAMO ODREĐENIH PARNIČNIH RADNJI

PRAVNA POMOĆ MEĐU DOMAĆIM SUDOVIMA I DRUGIM TIJELIMA• SUDOVI SU JEDAN DRUGOM DUŽNI PRUŽATI

PRAVNU POMOĆ• OSTALA DRŽAVNA TIJELA DUŽNA SU PRUŽATI

PRAVNU POMOĆ SUDOVIMA

• TIJELA KOJA POSTUPAJU U UPRAVNOM POSTUPKU MOGU OD SUDOVA TRAŽITI PRAVNU POMOĆ SAMO AKO TO DOPUŠTAJU POSEBNI PROPISI

• ZAMOLJENI SUD NIJE OVLAŠTEN OCJENJIVATI SVRSISHODNOST ZAMOLNICE

MEĐUNARODNA PRAVNA POMOĆ• SUDOVI SU DUŽNI PRUŽATI PRAVNU POMOĆ I

INOZEMNIM SUDOVIMA U SLUČAJEVIMA • - PREDVIĐENIM MEĐUNARODNIM UGOVOROM• - KADA POSTOJI UZAJAMNOST

• ZPP SADRŽI SAMO ODREDBE O UVJETIMA POD KOJIMA JE DOMAĆI SUD OVLAŠTEN I DUŽAN PRUŽITI PRAVNU POMOĆ INOZEMNOM SUDU

USKRAĆIVANJE PRUŽANJA PRAVNE POMOĆI• KAD USKRATI PRUŽANJE PRAVNE POMOĆI

ZAMOLJENI SUD MORA PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI DOSTAVITI PREDMET VRHOVNOM SUDU RH RADI KONAČNE ODLUKE

• - ZBOG NASTOJANJA PROVOĐENJA JEDINSTVENOG KRITERIJA U SLIČNIM SLUČAJEVIMA

• PROTIV ODLUKE VSRH NEMA MOGUĆNOSTI ULAGANJA PRAVNOG LIJEKA

SUDOVI POSTUPAJU PO ZAMOLNICAMA INOZEMNIH SUDOVA:• AKO SU DOSTAVLJENE DIPLOMATSKIM PUTEM• AKO SU MOLBA I PRILOZI NAPISANI NA HRVATSKOM

JEZIKU ILI• AKO JE PRILOŽEN PRIJEVOD NA HRVATSKI JEZIK

• I KAD SE DOMAĆI SUDOVI OBRAĆAJU ZA PRAVNU POMOĆ INOZEMNIM SUDOVIMA VAŽI PRAVILO O DOSTAVI DIPLOMATSKIM PUTEM I PRAVILO JEZIKA

PRIZNANJE I OVRHA STRANIH SUDSKIH ODLUKA

DELIBACIJSKI POSTUPAK

EGZEKVATURA

• Odluke suda važe samo na teritoriju pravnog sustava u kojemu su donesene

• STRANE SUDSKE ODLUKE MOGU PROIZVODITI EFEKTE PRAVOMOĆNOSTI I OVRŠNOSTI SAMO AKO IH PRIZNA NADLEŽNO TIJELO DRŽAVE U KOJOJ BI TAKVA ODLUKA TREBALA PROIZVODITI PRAVNI UČINAK

• ODLUKA STRANOG SUDA MORA BITI PODVRGNUTA

ISPITIVANJU

• Postupak u kojem se odluka stranog suda ispituje da bi

se utvrdilo ispunjava li pretpostavke da joj se prizna

učinak domaće sudske odluke i da se dozvoli njeno

prisilno izvršenje – naziva se delibacijski postupak

U LIBERALNOJ VARIJANTI OVOG SUSTAVA SE ISPITUJE

• a) revision au fond – PONOVNO MERITORNO

SUĐENJE O OSNOVANOSTI TUŽBENOG ZAHTJEVA

• je li se strani sud pridržavao osnovnih procesnih odredbi

• je li pravilno utvrđeno činjenično stanje

• je li pravilno primjenjeno materijalno pravo

• b) je li ta odluka vrijeđa domaći javni poredak

• O PRIZNANJU STRANE SUDSKE ODLUKE MOŽE SE ODLUČITI:

• - u posebnom delibacijskom postupku – priznanje je glavno pitanje postupka ili

• - kao o prejudicijelnom pitanju - ali samo s učinkom u parnici u kojoj je rješavano

• O DOZVOLI OVRHE SE MOŽE ODLUČIVATI SAMO KAO O GLAVNOM PITANJU

ZA ODLUČIVANJE O PRIZNANJU I DAVANJU DOZVOLE OVRHE MJERODAVNI SU:• primarno se primjenjuju međunarodni ugovori• BILATERALNI I MULTILATERALNI UGOVORI• supsidijarno domaće procesno pravo

• OVA PITANJA REGULIRA• ZAKON O RJEŠAVANJU SUKOBA ZAKONA S

PROPISIMA DRUGIH ZEMALJA

PRIZNANJE STRANIH SUDSKIH ODLUKA• POSTUPAK PRIZNANJA SVODI SE NA ISPITIVANJE

POSTOJE LI PRETPOSTAVKE DA SE ODLUCI PRIZNAJU SVOJSTVA PRAVOMOĆNOSTI I OVRŠNOSTI NA TERITORIJU ZEMLJE U KOJOJ SE DELIBACIJSKI POSTUPAK PROVODI

• PRIZNATA STRANA SUDSKA ODLUKA SE IZJEDNAČAVA S DOMAĆOM PRAVOMOĆNOM I OVRŠNOM ODLUKOM

OBJEKTI DELIBACIJSKOG POSTUPKA• SVE VRSTE SUDSKIH ODLUKA:

• PRESUDE• - DEKLARATORNE• - KONDEMNATORNE• - KONSTITUTIVNE

• RJEŠENJA

• SUDSKE NAGODBE

PRETPOSTAVKE ZA PRIZNANJE STRANE SUDSKE ODLUKE• SUD ĆE PRIHVATITI DA SE STRANA ODLUKA PRIZNA

AKO UTVRDI DA POSTOJE POZITIVNE PRETPOSTAVKE TE AKO NE UTVRDI POSTOJENJE NEKE NEGATIVNE PRETPOSTAVKE

• POZITIVNA PRETPOSTAVKA

• - podnositelj zahtjeva za priznanje mora podnijeti potvrdu stranog suda da je odluka pravomoćna

NEGATIVNE PRETPOSTAVKE• STRANA SUDSKA ODLUKA NEĆE SE PRIZNATI AKO

SUD RH UTVRDI:

• 1. Da osoba protiv koje je donesena odluka nije mogla sudjelovati u postupku

• - primjerice zbog neuredne dostave

• 2. Da je u postupku postojala isključiva nadležnost suda RH

• - međutim, ako u bračnom sporu priznanje sudske odluke traži tuženik, ili tužitelj (a tuženik se ne protivi) onda isključiva nadležnost nije smetnja

NEGATIVNE PRETPOSTAVKE3. Da je u istoj stvari sud RH ili drugo tijelo donijelo

pravomoćnu odluku ili da je u RH priznata neka druga strana sudska odluka u istoj stvari.

Sud će zastati s priznanjem, ako je pred sudom RH u toku ranije pokrenuta parnica u istoj stvari među istim strankama, do njene pravomoćnosti

NEGATIVNE PRETPOSTAVKE4. Da ne postoji uzajamnost- Postojanje uzajamnosti pretpostavlja se dok se ne

dokaže suprotno – objašnjenje daje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa

- Međutim ako u bračnom ili paternitetskom sporu priznanje traži državljanin RH, onda ovo nije smetnja

5. Da je strana odluka u suprotnosti s Ustavom RH “utvrđenim osnovama društvenog uređenja”

• Ako se odluka tiče osobnog statusa državljanina RH, priznat će se strana odluka, ako strano pravo na temelju kojeg je donesena, ne odstupa bitno od prava RH

POSTUPAK PRIZNANJA STRANIH SUDSKIH ODLUKA• MJESNO JE NADLEŽAN SUD NA ČIJEM PODRUČJU

TREBA PROVESTI POSTUPAK PRIZNANJA ODNOSNO OVRHE

• PROTIV RJEŠENJE O PRIZNANJU ODNOSNO OVRSI ODLUKE STRANKE MOGU U ROKU OD 15 DANA OD DOSTAVE RJEŠENJA IZJAVITI ŽALBU

• O ŽALBI ODLUČUJE DRUGOSTUPANJSKI SUD

OVRHA STRANE SUDSKE ODLUKE• Ispitivanje pretpostavaka za ovrhu strane odluke vrši se

u posebnom postupku egzekvature• Da bi se dobila dozvola za ovrhu, nužno je da je strana

odluka (na koju se ovrha odnosi) već priznata• Da bi se dobilo rješnje o ovrsi, nužno je da se ispune

uvjeti za priznanje strane sudske odluke, s tim što podnositelj zahtjeva treba podnijeti i potvrdu stranog suda o ovršnosti odluke

• OVRHA SE PROVODI PO PRAVILIMA SUDSKOG OVRŠNOG PRAVA

NAČELA PARNIČNOG PROCESNOG PRAVA I POSTUPKA

• NAČELA (MAKSIME, PRINCIPI) SU SMJERNICE OSNOVNA PRAVILA, POSTULATI ZA RAD

• PUTOKAZI ZA INTERPRETACIJU PRAVNIH PRAVILA

NAČELA KOJA UTVRĐUJU OSNOVNE PRINCIPE KVALITETE PRAVNE ZAŠTITE

• - NAČELO ZAKONITOSTI

• - NAČELO TRAŽENJA MATERIJALNE ISTINE

• - NAČELO PRAVNE SIGURNOSTI

• - NAČELO PRAVOMOĆNOSTI

• - NAČELO EKONOMIČNOSTI

• SVA NAČELA JE NEMOGUĆE OSTVARITI U PUNOJ MJERI JER BI RADIKALNO OSTVARIVANJE NAČELA ISTINITOSTI I ZAKONITOSTI MOGLO DOVESTI DO REZULTATA KOJI SU U OPRECI S POSTULATIMA EKONOMIČNOSTI I PRAVNE SIGURNOSTI

• NAČELO DISPOZITIVNOSTI• - osigurava manifestaciju osnovnih karakteristika

građanskopravnih odnosa o kojima se raspravlja

• NAČELO OFICIJELNOSTI• - jamči zaštitu javnog interesa pri pružanju zaštite

• RASPRAVNO NAČELO• - osigurava oživotvorenje načela dispozitivnosti na

području prikupljanja procesne građe

• NAČELO INKVIZITORNOSTI• - osigurava zaštitu javnih interesa i pouzdano utvrđivanje

činjeničnog stanja

• NAČELO SASLUŠANJA STRANAKA• NAČELO KONTRADIKTORNOG RASPRAVLJANJA• NAČELO PRUŽANJA POMOĆI NEUKOJ STRANCI• - osigurava oživotvorenje ustavnog principa o jednakosti

svih subjekata pred zakonom • - pravo na jednaku pravičnu obranu i zaštitu pred sudom

• NAČELO NEPOSREDNOSTI• NAČELO USMENOSTI I PISMENOSTI• NAČELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA• NAČELO SUDSKOG UPRAVLJANJA POSTUPKOM• NAČELO JEDINSTVA GLAVNE RASPRAVE• NAČELO KONCENTRACIJE POSTUPKA

• - namijenjena su postizanju istinitih saznanja i spoznaja o važnim činjenicama

NAČELO USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI

• - ostvarivanje zakonom I Ustavom utvrđenih društvenih

ekonomskih i političkih odnosa

• - jedinstvo pravnog poretka

• - zaštita sloboda i prava čovjeka i građanina i drugih

pravnih subjekata

• ZAKONI MORAJU BITI U SUGLASNOSTI S USTAVOM

A OSTALI PROPISI SA USTAVOM I ZAKONOM

ONO ŠTO U ZAKONU O PARNIČNOM POSTUPKU NIJE PREDVIĐENO, TO U PARNIČNOM POSTUPKU NIJE DOPUŠTENO

SUD MORA POZNAVATI PRAVILA KOJIMA SE

REGULIRA PARNIČNI POSTUPAK

Iura novit curia

JEDINSTVENA PRIMJENA ZAKONA• SVI HRVATSKI GRAĐANI I STRANCI JEDNAKI SU

PRED ZAKONOM I SUDOVIMA

• pravno pravilo primjenjuje se na isti način u istim slučajevima prema svim subjektima

• OSTVARIVANJE NAČELA JEDINSTVENE PRIMJENE ZAKONA SAMO U GRANICAMA U KOJIMA SE NE DOVODI U PITANJE NAČELO SUDAČKE NEZAVISNOSTI

SJEDNICE SUDSKIH ODJELA

• - razmatraju se pitanja od interesa za rad odjela

• - ustrojstvo unutarnjeg poslovanja

• - praćenje rada

• - raspravljanje o spornim pravnim pitanjima

• - ujednačavanje sudske prakse

• - stručno usavršavanje

OPĆA PROŠIRENA SJEDNICA VRHOVNOG SUDA

• - svi suci Vrhovnog suda

• - po dva predstavnika Visokog prekršajnog suda

• - po dva predstavnika Visokog trgovačkog suda

• - po dva predstavnika Upravnog suda

• - po dva predstavnika svakog županijskog suda

• RAZMATRA AKTUALNA PITANJA IZ SUDSKE

PRAKSE

EXCEPTIO ILLEGALITATIS

• ako sud u tijeku postupka utvrdi da podzakonski propis

koji bi trebao primjeniti odnosno pojedina njegova

odredba nisu u suglasnosti s Ustavom i zakonom, na

konkretni je slučaj dužan neposredno primjeniti zakon, a

Ustavnom sudu podnijeti zahtjev za ocjenu suglasnosti

spornog propisa odnosno pojedine njegove odredbe s

Ustavom i zakonom – exceptio illegalitatis

NAČELO DISPOZITIVNOSTI I OFICIJELNOSTI

• O KOME OVISI

• - POKRETANJE PARNICE

• - NJEZINO ODRŽAVANJE U TIJEKU

• - RAZVOJ PROCESNIH STADIJA

• - PRESTANAK PARNICE

• - RASPOLAGANJE PREDMETOM SPORA I

PROCESNIM MATERIJALOM

NAČELO DISPOZITIVNOSTI

• DOMINANTNO U PARNIČNOM POSTUPKU

• POKRETANJE PARNIČNOG POSTUPKA OVISI O

VOLJI STRANAKA

• SVE PARNIČNE RADNJE STRANAKA IZRAZ SU

NAČELA DISPOZITIVNOSTI

ČISTE PROCESNE DISPOZICIJE• PARNIČNE RADNJE STRANAKA KOJE SE

OGRANIČAVAJU NA SAMU PARNICU I PRAVNO SU RELEVANTNE DOK PARNICA TRAJE- radnje kojima se traži izuzeće- aktorska kaucija- oslobođenje od prethodnog snošenja troškova- kojima se obavlja izbor nadležnog suda- traži osiguranje dokaza- kojima se odlučuje o kumulaciji tužbenih zahtjeva- kojima se određuje mirovanje postupka- utječe na tip postupanja

MATERIJALNE PROCESNE DISPOZICIJE• RADNJE KOJIMA SE UTJEČE NA SADRŽAJ I

SUDBINU ZAHTJEVA ZA PRUŽANJEM PRAVNE ZAŠTITE

• NJIHOV UČINAK IZLAZI IZVAN GRANICA KONKRETNE PARNICE U KOJOJ SU PODUZETE

- priznanje tužbenoj zahtjeva- odricanje od tužbenog zahtjeva- sklapanje sudske nagodbe

• SUD NEĆE UVAŽITI RASPOLAGANJA STRANAKA

KOJA SU PROTIVNA PRISILNIM PROPISIMA I

PRAVILIMA JAVNOG MORALA

NAČELO EKONOMIČNOSTI

• Sud je dužan nastojati da se postupak provede bez

odugovlačenja, u razumnom roku, i sa što manje

troškova

• načelo bis dat, qui cito dat

• TROŠKOVI PARNICE NE SMIJU BITI VEĆI OD

VRIJEDNOSTI PREDMETA SPORA

• NOVELA 2003 IZRIČITO PROPISUJE OBVEZU SUDA DA PARNIČNI POSTUPAK PROVEDE U RAZUMNOM ROKU

• - u interesu onog koji zahtijeva pravnu zaštitu - tužitelja

• - u interesu države – manji troškovi pravosudnog aparata

ZAKONSKE ODREDBE KOJIM SE OSTVARUJE NAČELO EKONOMIČNOSTI

• raspravu treba, po mogućnosti, dovršiti na jednom

ročištu – KONCENTRACIJA POSTUPKA

• ograničavanje razloga zbog kojih se mogu podnositi

pravni lijekovi

• pri mogućnosti izbora između više metoda, prednost

treba dati bržoj i jeftinijoj metodi

• režim rokova i ročišta treba biti strog

ZAKONSKE ODREDBE KOJIM SE OSTVARUJE NAČELO EKONOMIČNOSTI

• kod sporova male vrijednosti vodi se bagatelni postupak

u kojem sudi sudac pojedinac - de minimis non curat

praetor

• svrsishodna delegacija

• atrakcija nadležnosti

• nepriznavanje nesvrsishodnih troškova

NAČELO USMENOSTI I PISMENOSTI• - načelo usmenosti traži da se sve parnične radnje

poduzimaju govorom

• quod est in actis non est in mundo

• - načelo pismenosti traži da se sve parnične radnje poduzimaju u pismenom obliku

• quod non est in actis non est in mundo

• AKO ZA POJEDINE RADNJE NIJE PREDVIĐENO U KOJEM SE OBLIKU PODUZIMAJU

• - IZVAN ROČIŠTA PARNIČNE RADNJE SE

PODUZIMAJU PISMENO

• - NA ROČIŠTU PARNIČNE RADNJE SE PODUZIMAJU

USMENO

ODRAZ NAČELA USMENOSTI• punomoć se može izdati i usmeno

• sud donosi odluku u pravilu na temelju usmenog

raspravljanja

• stranke mogu usmeno izložiti tužbu i odgovor na tužbu

• isprave i rezultati posredno izvedenih dokaza čitaju se

na raspravi

ODRAZ NAČELA USMENOSTI

• sve izjave koje se daju podneskom mogu se dati i

usmeno na zapisnik kod suda

• sud usmeno proglašava presudu i njene razloge

ODRAZ NAČELA PISMENOSTI

• punomoć se u pravilu izdaje pismeno

• presuda i rješenje moraju se pismeno izraditi

• svjedok: ako je gluh postavljaju mu se pitanja pismeno,

ako je nijem pozvat će se da pismeno odgovara

• vještaka sud može pozvati da prije ročišta podnese svoj

pismeni nalaz i mišljenje

ODRAZ NAČELA PISMENOSTI• sud može donijeti presudu na osnovi pismenih

podnesaka bez održavanja rasprave• platni nalozi izdaju se na temelju pismenih podnesaka

tužitelja

• POVREDA OVOG NAČELA RAZLOG JE RELATIVNE NIŠTAVOSTI

NAČELO JAVNOSTI

• PRAVO GRAĐANA DA PRISUSTVUJU SUDSKOJ

RASPRAVI

• PRAVO GRAĐANA DA OBJAVLJUJU SVOJA

ZAPAŽANJA S RASPRAVE

• PRAVO GRAĐANA DA RAZMATRAJU I PREPISUJU

SUDSKE SPISE

SMISAO NAČELA JAVNOSTI

• - kontrola građana

• svojom prisutnošću trebaju spriječiti arbitrarnost suda

utjecati na sud kako bi se ostvarila kontradiktornost i

temeljito raspravilo o sporu

• - generalna i specijalna prevencija

ODRAZ NAČELA JAVNOSTI

• pripremno ročište

• glavna rasprava pred prvostupanjskim sudom

• ročište koje se održava pred predsjednikom vijeća ili

zamoljenim sucem

ODRAZ NAČELA JAVNOSTI

• kad se presuda objavljuje sudac pojedinac, odnosno

predsjednik vijeća javno će pročitati izreku i saopćiti

ukratko razloge presude

• ako je javnost na glavnoj raspravi bila isključena izreka

presude uvijek će se javno pročitati, a sud će odlučiti

hoće li se i koliko isključiti javnost pri objavi razloga

presude

ISKLJUČENJE JAVNOSTI

• JAVNOST JE ISKLJUČENA U STATUSNIM STVARIMA

FIZIČKIH OSOBA

• AKO TO ZAHTIJEVAJU INTERESI MORALA, JAVNOG

REDA, DRŽAVNE SIGURNOSTI

• ZBOG ČUVANJA VOJNE, SLUŽBENE, POSLOVNE

TAJNE

• RADI ZAŠTITE PRIVATNOG ŽIVOTA STRANAKA

NA KOGA SE NE ODNOSI ISKLJUČENJE JAVNOSTI- NA STRANKE- NA NJIHOVE ZAKONSKE ZASTUPNIKE- NA PUNOMOĆNIKE STRANAKA- NA UMJEŠAČE- NA SLUŽBENE OSOBE – ako je to od interesa za

njihovu službu- NA ZNANSTVENE I JAVNE RADNIKE – ako je to od

interesa za njihovu djelatnost

• POVREDA PRAVILA O JAVNOSTI POSTUPANJA U NAČELU JE RAZLOG

• RELATIVNE NIŠTAVOSTI

• AKO JE JAVNOST BILA ISKLJUČENA S GLAVNE RASPRAVE PROTIVNO ODREDBAMA ZPP-a TO JE RAZLOG

• APSOLUTNE NIŠTAVOSTI

NAČELO PRUŽANJA POMOĆI NEUKIM STRANKAMA

• DUŽNOST POUČAVANJA NEUKE STRANKE POSTOJI

SAMO U POGLEDU PROCESNIH PRAVA

• - primjerice pravo na ulaganje pravnog lijeka

• ALI NE I MATERIJALNIH PRAVA STRANAKA

• - primjerice upoznavanje s pravom na ulaganje prigovora

zastare

OSTVARIVANJE OVOG NAČELA• ako je podnesak pravodobno predan nenadležnom sudu,

a stigne nadležnom nakon proteka roka, uzima se da je na vrijeme podnesen ako se pogreška može pripisati neznanju ili očitoj pogrešci podnositelja

• ako je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, sud će podnositelja poučiti i pomoći mu da podnesak ispravi ilii dopuni

• umjesto podneskom, stranke mogu davati izjave usmeno na zapisnik kod suda

• pogrešno nazivanje procesnih radnji ne može štetiti stranci - falsa nominatio non nocet

OSTVARIVANJE OVOG NAČELA

• pouka o pravnom lijeku

• pravila o minimalnom sadržaju žalbe

• kad zakonski zastupnik stranke ne pokazuje potrebnu

pažnju u zastupanju stranke, sud je dužan o tome

obavijestiti Centar za socijalnu skrb

• Je li riječ o neukoj stranci – slobodna ocjena suca

• NOVELA 2013 – uvodi iznimku od načela pružanja pomoći neukim strankama ako su kumulativno ispunjene dvije pretpostavke

• Uočeno je nesavjesno korištenje odredbe radi odugovlačenja postupka od osoba koje su kao sudionici u obveznom odnosu dužne postupati s pažnjom dobrog gospodarstvenika odnosno pažnjom dobrog stručnjaka

• STRANKA JE PRAVNA OSOBA ILI FIZIČKA OSOBA KOJA OBAVLJA ODREĐENU REGISTRIRANU DJELATNOST

• DA JE RIJEČ O SPORU KOJI JE U VEZI S NJENOM DJELATNOŠĆU

• POVREDA OVIH PRAVILA RAZLOG JE RELATIVNE NIŠTAVOSTI

NAČELO SASLUŠANJA STRANAKA• procesni princip audiatur et altera pars

• Sud je dužan svakoj stranci pružiti mogućnost da se izjasni o zahtjevima i navodima suprotne stranke

• odnosno da iznese

• svoje zahtjeve, stavove, prijedloge, navode, izjašnjenja o relevantnim pitanjima

• reakcije na stavove, zahtjeve, prijedloge, navode i razjašnjenja svog protivnika

SUSTAVI LITISKONTESTACIJE

• Sustav afirmativne litiskontestacije

• Qui tacet consentire videtur

• Stranka koja šuti smatra se da priznaje istinitost

protivnikovih navoda

• dobar za motiviranje stranaka na procesnu aktivnost, jer

postoji strah od pogrešnog zaključka suda

• pasivnost se pretvara u instrument procesne dispozicije

• Sustav negativne litiskontestacije

• Qui tacet consentire non videtur

• Stranka koja šuti smatra se da poriče protivnikove

zahtjeve

• najlošiji za motiviranje jer potiče pasivnost parnične

stranke

• Sustav neopredjeljenog stava

• Qui tacet nihil dicet

• iz šutnje stranke se ne može izvesti nikakav zaključak o

njenoj volji, ona ne znači ni priznanje ni poricanje

• NAŠE PROCESNO PRAVO PRIHVAĆA NEOPREDIJELJEN STAV

IZUZECI OD SUSTAVA NEOPREDJELJENOG STAVA• presuda zbog izostanka• - temelj za donošenje ove presude nije izostanak

tuženika s ročišta, već nedostatak njegovog protivljenja tužbenom zahtijevu

• presuda zbog ogluhe• - izriče se protiv tuženika polazeći od apsolutne

presumpcije da je on time što je propustio u određenom roku dati pisani odgovor na tužbu i u njemu osporiti tužbeni zahtjev priznao činjenične navode tužitelja koji su za njega nepovoljni

• OVDJE JE PRIHVAĆEN SUSTAV AFIRMATIVNE LITISKONTESTACIJE

PRESUDA ZBOG IZOSTANKA• KONTUMACIJSKA PRESUDA• sistem tzv. afirmativne litiskontestacije• temelj za donošenje ove presude nije izostanak tuženika s ročišta,

već nedostatak njegovog protivljenja tužbenom zahtjevu• MOŽE SE IZREĆI SAMO U SLUČAJU PASIVNOSTI TUŽENIKA• zasniva se na tezi da tuženik svojom pasivnošću priznaje istinitost

nepovoljnih činjeničnih navoda tužitelja s kojima je prethodno bio upoznat

• presuda se može donijeti i kad tuženik dođe na ročište a odbije raspravljati

• a ne može se donijeti ako on ne dođe na ročište ali je na bilo koji način (npr. pismeno) osporio tužbeni zahtjev

• Izriče se po prijedlogu tužitelja ili po službenoj dužnosti

• tuženik

• a) ne dođe na pripremno ročište ili na prvo ročište za glavnu raspravu (ako pripremno ročište nije održano) do njegova zaključenja, ili

• b) ako dođe na ta ročišta, ali se neće upustiti u raspravljanje, ili

• c) se udalji s ročišta, a ne ospori tužbeni zahtjev

• UVJETI KOJI KUMULATIVNO MORAJU BITI ISPUNJENI

• - parnica se mora voditi o zahtjevu kojim stranke mogu slobodno raspolagati

• - ako je tuženik bio uredno pozvan, po pravilima o dostavi• - tužba ne smije biti tuženiku dostavljena s pozivom za podnošenje

odgovora na tužbu• - ako tuženik nije podneskom osporio tužbeni zahtjev,• - ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih

u tužbi,• - ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti

s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate

• - ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da dođe na ročište

• donošenje presude zbog izostanka može se odgoditi i ako nema dokaza da je tuženik uredno pozvan, a nesumljivo je da mu je poziv upućen

• u tom slučaju predsjednik vijeća odredit će rok - ne može biti dulji od 30 dana za dostavu u zemlji odnosno dulji od 6 mjeseci za dostavu u inozemstvu - da se izvidi je li tuženik uredno pozvan

• ako se u tom roku utvrdi da je tuženik bio uredno pozvan, predsjednik vijeća donijet će presudu zbog izostanka

PRESUDA ZBOG OGLUHE• sud u pravilu dostavlja tužbu tuženiku na odgovor, nalaže mu da - u

roku koji ne može biti kraći od 30 ni dulji od 45 dana - dostavi odgovor na tužbu

• upozorava ga na posljedice koje nastaju ako propusti dostaviti odgovor na tužbu

• ta posljedica je donošenje presude kojom se prihvaća tužbeni zahtjev - presude zbog ogluhe

• temelji se na sistemu afirmativne litiskontestacije

UVJETI ZA IZRICANJE OVE PRESUDE

• - parnica se mora voditi o zahtjevu kojim stranke mogu slobodno raspolagati

• - da tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku• - da su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno

dostavljeni

• - da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi

• - da činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate

• - da ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu

• neće se donijeti presuda zbog ogluhe ako sud nađe da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati

• donošenje presude zbog ogluhe odgodit će se u dva slučaja:

• 1. ako je potrebno da se pribave obavijesti radi provjere radi li se o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati

• 2. ako nema dokaza da su tuženiku uredno dostavljeni tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu, a nesumnjivo je da su mu upućeni

• PRESUDA ZBOG OGLUHE ZASNIVA SE NA TEZI DA

TUŽENIK SVOJOM PASIVNOŠĆU PRIZNAJE

• ISTINITOST ČINJENIČNIH NAVODA TUŽITELJA S

KOJIMA JE PRETHODNO BIO UPOZNAT

• A NE NA TEZI DA TUŽENIK PRIZNAJE

OSNOVANOST TUŽBENOG ZAHTJEVA

• presumpcija o priznanju činjeničnih navoda tužitelja

može se odnositi samo na činjenice koje su tuženiku bile

prethodno saopćene urednom dostavom

AFIRMATIVNA LITISKONTESTACIJA• pravilo se može primjenjivati samo u sporovima u kojima

je disponiranje dopušteno a i time u općim granicama dispozitivnosti

• samo prema stranci koja nije poduzela nikakvu aktivnost, stoga samo prema tuženiku, jer je tužitelj barem u tužbi izložio svoj stav koji je suprotan obrani tuženika

• - priznavanje se odnosi samo na činjenične navode ne i na zahtjev aktivne stranke; sud mora sam ocjenjivati pravnu osnovanost zahtjeva koji se na te navode oslanjaju

• - teza o priznavanju navoda odnosi se samo na one navode koji su tuženiku bili priopćeni prije nego što je zauzeo pasivan stav u parnici;

• ne odnosi se na one navode koje aktivna stranka iznese tek nakon isteka roka u kojem je pasivna stranka trebala dati odgovor na tužbu odnosno na ročištu na kojem je nije bilo

ODREDBE KOJIMA SE OSTVARUJE OVO NAČELO

• ročišta se određuju tako da strankama ostane dovoljno

vremena da se pripreme za raspravljanje

• pripremno ročište i glavna rasprava počinju izlaganjem

tužbe, a zatim tuženik odgovara na tužbu

• stranka može sudjelovati u izvođenju dokaza - osvrtati

se na rezultate dokazivanja

• pravila o dostavi

• sud poučava neuku stranku

ODREDBE KOJIMA SE OSTVARUJE OVO NAČELO

• stranka može pored punomoćnika aktivno sudjelovati u

parnici

• stranke se obavještavaju o prijavi miješanja trećeg u

parnicu

• stranka može sudjelovati u izvođenju dokaza - osvrtati

se na rezultate dokazivanja

ODREDBE KOJIMA SE ODSTUPA OD OVOG NAČELA

• žalba protv rješenja

• postupak osiguranja dokaza

• postupak rješavanja sukoba nadležnosti

• sud može odrediti osiguranje dokaza bez omogućavanja

protivniku da se izjasni o prijedlogu

ODREDBE KOJIMA SE ODSTUPA OD OVOG NAČELA

• o troškovima sud odlučuje bez prethodnog raspravljanja

• sud je ovlašten odlučivati o zahtjevu o kojem protivnoj

stranci nije bila dana mogućnost da se izjasni – samo

kad ZPP to izričito propisuje

• platni nalog se izdaje ne temelju samih navoda i dokaza

tužitelja

• u postupku zbog smetanja posjeda privremene mjere se

određuju bez saslušanja protivnika

• Ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem a osobito

propuštanjem dostave ne bude pružena mogućnost

raspravljanja pred sudom izvršena procesna povreda

razlog je

• APSOLUTNE NIŠTAVOSTI

• o kojoj sud vodi računa po službenoj dužnosti u stadiju

redovnih pravnih lijekova

PODNOŠENJE REVIZIJE ZBOG POVREDE NAČELA SASLUŠANJA STRANAKA• NA POVREDU OVOG NAČELA REVIZIJSKI SUD NE

PAZI PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI

• Zbog ove povrede može se izjaviti revizija protiv drugostupanjske presude samo ako je podnositelj revizije

• - zbog nje već u žalbi pobijao prvostupanjsku presudu• - odnosno ako je ona učinjena tek u drugostupanjskom

postupku

PODNOŠENJE PRIJEDLOGA ZA PONAVLJANJE POSTUPKA

• PONAVLJANJE POSTUPKA MOŽE SE TRAŽITI SAMO

AKO OVAJ RAZLOG VEĆ NIJE BEZUSPJEŠNO BIO

IZNESEN U PRIJAŠNJEM POSTUPKU

NAČELO PRAVNOGA INTERESAŠTO JE PRAVNI INTERES?

• KORIST KOJU TUŽITELJ OČEKUJE OD ANGAŽIRANJA SUDA U NJEGOVOJ PRAVNOJ STVARI

• - tužitelj ne mora dokazivati da mu određeno pravo pripada

• - mora učiniti vjerojatnim da će, ako njegov tužbeni zahtjev bude usvojen, to za njega predstavljati određenu pravnu korist

KAKAV MORA BITI PRAVNI INTERES?

• pravni i konkretan

• socijalno jači od javnog interesa pravosuđa da se bez

potrebe ne angažira

• takav da se može ostvariti jedino sudskim putem

• nema pravnog interesa ako je očekivanu korist moguće

ostvariti na neki drugi svrsishodniji način bez

angažiranja pravosudnog aparata

PRAVNI INTERES• - opća pravna pretpostavka• - o postojanju pravnog interesa sud vodi računa po

službenoj dužnosti• - mora postojati u vrijeme donošenja odluke o

osnovanosti zahtjeva za pružanje pravne zaštite određenog sadržaja

• - njegovo postojanje se:• PRESUMIRA• MORA GA SE DOKAZIVATI

PRAVNI INTERES SE PRESUMIRA- osoba koje zakon ovlašćuje da traže određenu deklaratornu zaštitu- tuženika, jer poduzimanje defenzivnih parničnih radnji predstavlja jedini dopušteni način obrane od tužitelja- podnositelja kondemnatorne tužbe jer zbog zabrane samopomoći nema drugog načina da zaštiti svoja povrijeđena prava- podnositelja konstitutivne tužbe jer strankama nije dopušteno da svojim dispozicijama preinačuju sadržaj pravnih odnosa

PRAVNI INTERES MORA DOKAZATI

• - tužitelj koji podnosi tužbu za utvrđenje

• - stranka koja podnosi kondemnatornu tužbu prije

dospjelosti tražbine

• - stranka koja podnosi pravni lijek

• - umješač

NEDOSTATAK PRAVNOG INTERESAZBOG NEDOSTATKA PRAVNOG INTERESA SUD JE OVLAŠTEN ODBACITI TUŽBU

• - NIJE RAZLOG APSOLUTNE NIŠTAVOSTI

• - VIŠI SUD O NJOJ NE VODI RAČUNA PO

SLUŽBENOJ DUŽNOSTI

• - NE DJELUJE NA SADRŽAJ SUDSKE ODLUKE

NAČELO NEPOSREDNOSTI• da sud svojim čulima zapaža sadržaj dokaznih

sredstava, između suda i izvora informacija ne smije biti posrednika

• da sud koji tako neposredno zapaža procesni materijal bude onaj isti koji odlučuje o dokaznoj vrijednosti dokaznih sredstava

• da taj sud donese odluku odmah nakon zaključivanja raspravnog ročišta

ODRAZ OVOG NAČELA NALAZIMO U ODREDBAMA• sud odlučuje na temelju neposrednog raspravljanja• sud može tražiti da se važne isprave podnesu i u

izvorniku • u sporovima koje sudi vijeće, dokazi se prvenstveno

izvode na glavnoj raspravi pred nadležnim vijećem• presudu mogu donijeti samo suci koji su sudjelovali na

ročištu na kojem je glavna rasprava zaključena • ako se ročište drži pred sudom u izmijenjenom sastavu,

glavna rasprava mora početi iznova • presuda se objavljuje odmah nakon zaključenja glavne

rasprave

OVO NAČELO NE POŠTUJU SLJEDEĆE ODREDBE• sud u dokaznom postupku može koristiti i prijepis isprave• u sporovima koje sudi vijeće vijeće može iz važnih

razloga odlučiti da se određeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijeća ili sucem zamoljenog suda

• kad postoji opasnost od odgode dokaze izvodi sud na čijem se području dokaz nalazi, a to ne mora biti parnični sud

• ako se ročište drži pred sudom u izmijenjenom sastavu, sudac može, nakon što se strankama omogući da se o tome izjasne, odlučiti da se ponovno ne saslušavaju svjedoci i vještaci i da se ne obavlja novi uviđaj, već da se pročitaju zapisnici o izvođenju tih dokaza

• u stadiju pripremnog ročišta predsjednik vijeća ovlašten je izvršiti uviđaj izvan suda. Ako je održano pripremno ročište, na prvom ročištu za glavnu raspravu predsjednik vijeća samo upoznaje članove vijeća s rezultatima pripremnog ročišta

• u odsutnosti stranke sud će raspravljati oslanjajući se na njezine pismeno poduzete radnje

• u složenijim predmetima sud može odgoditi donošenje presude za petnaest dana od dana zaključenja glavne rasprave

NAČELO KONCENTRACIJE POSTUPKA• dužnost suca je brinuti se da se o predmetu spora

svestrano raspravi, ali da se zbog toga postupak ipak ne odugovlači, te da se rasprava po mogućnosti dovrši na jednom ročištu

• smjernica, cilj kojemu sudac treba stremiti

METODA STROGOG ZAKONSKOG REDA

• postupak je podijeljen u niz međusobno strogo odijeljenih

stadija a ZPP propisuje koje se procesne radnje u

određenom stadiju mogu obavljati i kojim redosljedom

• ni sud ni stranke nemaju mogućnost utjecati na

promjenu ovog rasporeda

• propuštanje poduzimanja tih radnji dovodi do prekluzije

ovlaštenja

METODA ARBITRARNOG REDA• postupak podijeljen na stadije, ali granice među njima

nisu oštre• ZPP je okvirno odredio redosljed raspravaljanja • sud po svome nahođenju određuje procesni red za koji

smatra da je najprikladniji• samo u nekim slučajevima propuštanje određenih

aktivnosti stranaka u određenom roku ili stadiju dovodi do prekluzije ovlaštenja

PREKLUZIJA PROCESNIH OVLAŠTENJA• sud se može, u povodu prigovora tuženika, proglasiti

stvarno ili mjesno nenadležnim, ako je taj prigovor podnesen najkasnije na pripremnom ročištu ili, ako ono nije održano, do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ročištu za glavnu raspravu

• stranke su dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, na pripremnom ročištu ili najkasnije na prvom ročištu za glavnu raspravu (ako pripremno ročište nije održano) iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, i predložiti dokaze

• tužitelj je ograničen u svom pravu na jednostrano preinačenje tužbe

• stranke su ograničene u pravu na traženje izuzeća suca

RASPRAVNO I ISTRAŽNO NAČELO• - na kome je incijativa za prikupljanje procesnog

materijala na temelju kojega sud donosi odluku o tužbenom zahtjevu

• - RASPRAVNO NAČELO• inicijativa za prikupljanje procesnog materijala je samo

na strankama (da mihi factum, dabo tibi ius)• sud je ovdje pasivan

• ISTRAŽNO NAČELO• Inicijativa za prikupljanje procesnog materijala je na

sudu. • Stranke nisu ovlaštene da svojim dispozcijama utječu na

prikupljanje procesnog materijala.

PRIJE NOVELE 2003

• u odnosu na utvrđivanje činjenica prevladavalo je kao

dominanatno raspravno načelo, uz samo uža istražna

ovlaštenja

• u odnosu na dokaze sudu su bila dana značajna istražna

ovlaštenja tako da je u tom dijelu kao dominantno bilo

prihvaćeno istražno načelo

PROCESNI MATERIJAL

• - činjenice

• - dokazi

• - pravila iskustva

• - pravna pravila

• Novela 2003 prihvaća raspravno načelo kao dominantno i u odnosu na dokaze

• ZPP više ne sadrži odredbu o ovlaštenju suda da izvodi dokaze koje stranke nisu predložile

• sud je ovlašten utvrditi činjenice koje stranke nisu iznijele i izvesti dokaze koje stranke nisu predložile samo ako posumnja da stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima koji su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala

• sud je ovlašten uzeti u obzir i činjenice koje su općepoznate, notorne i kad se niti jedna stranka nije na njih pozvala

• pravila o procesnim pretpostavkama u pravilu su prisilne naravi

• sud je ovlašten ne vodeći računa o navodima stranaka, utvrđivati sve činjenice od kojih zavisi postojanje procesnih pretpostavki utvrđenih takvim pravilima

NAČELO TRAŽENJA ISTINE• Sustav legalne ocjene dokaza (sistem tražena tzv.

formalne istine). Ovdje procesno pravo određuje pretpostavke za izbor, izvođenje i ocjenu dokazne vrijednosti dokaznih sredstava. Osobni stav suca je ovdje irelevantan. Njegov zadatak svodi se na utvrđivanje postoje li zakonom propisane pretpostavke za primjenu zakonskih pravila o istinitosti određenih činjeničnih navoda.

• Oslanjajući se na tipična pravila iskustva stečena kroz generacije, zakonodavac unaprijed sam cijeni umjesnost ispitivanja nekog dokaznog sredstva i njegovu dokaznu snagu.

• Sustav slobodne ocjene dokaza (sistem traženja materijalne istine). Ovdje je karakterističan nedostatak zakonskih pravila o izboru, ispitivanju i ocjeni dokazne vrijednosti dokaznih sredstava. Sud odlučuje tako da, ispitujući konkretan slučaj, formira zaključke induktivnom metodom. Sud je dužan uzeti da je određena tvrdnja dokazana tek kad formira osobno uvjerenje o njenoj istinitosti.

• Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

• Stupanjem na snagu ZIDZPP/03 prema izmijenjenom članku 7. ZPP-a, napušteno je načelo istraživanja materijalne istine po službenoj dužnosti, dakle apsolutna obveza suda utvrditi materijalnu istinu na način da je upravo na sud bila prevaljena takva dužnost kroz prikupljanje dokaznog materijala.

• Prednost je sada dana izričito raspravnom načelu, jer su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Zakon prepušta inicijativu za prikupljanje procesnog materijala strankama, pa su odluke suda zapravo rezultat stranačke istine.

PRAVILA KOJA IDU U PRILOG NAČELA TRAŽENJA ISTINE

• 1. pravila o saslušanju stranaka, o dužnosti stranaka u postupku da govore istinu, o dužnosti građana da svjedoče i vještače pred sudom

• 2. o načelu neposrednosti, javnosti, usmenosti i pismenosti

• 3. o izuzeću sudaca u čiju se objektivnost sumnja

• 4. o slobodnoj ocjeni dokaza, o obrazloženju sudske odluke, o načelu otvorenog pravosuđenja

PRAVILA KOJA NE IDU U PRILOG NAČELA TRAŽENJA ISTINE

• zakon dopušta samo određeno dokazno sredstvo radi dokazivanja ugovora o prorogaciji, o punomoći o izbranom sudu

• sud ne smije ispitivati svjedoke i vještake o onome što predstavlja službenu ili vojnu tajnu

• sud mora uzeti da postoje činjenice na koje ukazuju zakonske presumpcije (napr. dokazna snaga javnih isprava)

• pravilo o zabrani pobijanja presude zbog nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja u sporovima male vrijednosti

• zabrana reformatio in peius

• raspravno načelo

NAČELO SAVJESNOG KORIŠTENJA PROCESNIH OVLAŠTENJA

• Postavlja se pitanje mogu li stranke poduzimati takve procesne radnje koje su doduše u formalnom skladu sa zakonom, ali su usmjerene ka postuzanju ciljeva koji nisu u skladu s duhom procesnih institucija?

• NE – TIME SE VRŠI ZLOUPOTREBA PRAVA

• Zloupotreba prava je korištenje ovlaštenja s ciljem da se drugome nanese šteta ili s ciljem koji je protivan savjesnosti i poštenju.

• sud nije dužan uvažiti raspolaganja stranaka suprotna moralu ili prislinim propisima

• ovlašten je odbaciti tužbu kad stranka nema pravnog interesa

• sud raspolaže efikasnim mjerama protiv stranke koja sprječava da joj se obavi dostava

• odredbe o naknadi parničnih toškova po načelu culpae• odredbe o postupku izuzeća

IZUZEĆE SUCA• nepristranost je svojstvo suca da bi donio istu odluku i

među drugim strankama, ili da bi istu odluku donio i drugi sudac

• s obzirom na vrstu mogućih uzroka nepristranosti, razlikujemo isključenje suca ili apsolutno izuzeće - iudex inhabilis i

• izuzeće u užem smislu ili relativno izuzeće - iudex suspectus

ISKLJUČENJE SUCA• ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomoćnik

stranke, ako je sa strankom u odnosu suovlaštenika, suobveznika ili regresnog obveznika ili ako je u istom predmetu saslušan kao svjedok ili vještak

• ako stalno ili privremeno radi u pravnoj osobi koja je stranka u postupku

• ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja ili mu je bračni drug, izvanbračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, bez obzira na to je li brak prestao ili nije

ISKLJUČENJE SUCA

• ako je skrbnik, posvojitelj ili posvojenik stranke, njezina

zakonskog zastupnika ili punomoćnika

• ako je u istom predmetu sudjelovao u postupku pred

nižim sudom ili pred kojim drugim tijelom

• ako je u stečajnom postupku u povodu kojega je došlo

do spora sudjelovao ili sudjeluje kao stečajni sudac ili

član stečajnog vijeća

• SUD NA RAZLOGE ISKLJUČENJA SUCA PAZI PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI U TIJEKU ČITAVOG POSTUPKA

• sudac, čim sazna da postoji koji od razloga za apsolutno izuzeće, dužan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome obavijestiti predsjednika suda

• predsjednik suda će sucu odnosno sebi odrediti zamjenika, a ako to nije moguće, postupit će po pravilima o nužnoj delegaciji

RELATIVNO IZUZEĆE• razlozi nisu taksativno navedeni• dokaz o postojanju određenog svojstva i tome da to

svojstvo in concreto ugrožava sučevu nepristranost – uzročno posljedična veza

• primjerice: daljnji stupanj srodstva, odnos prijateljstva, neprijateljstva, član trgovačkog društva koje je stranka u postupku ....

• o razlozima relativnog izuzeća sud vodi računa ako to traže stranke

ZAHTJEV ZA IZUZEĆE NIJE DOPUŠTEN• zahtjev za izuzeće kojim se uopćeno traži izuzeće svih

sudaca nekoga suda ili svih sudaca koji bi mogli suditi u nekom predmetu

• zahtjev za izuzeće o kojem je već odlučeno

• zahtjev za izuzeće u kojem nije naveden obrazloženi razlog zbog kojeg se traži izuzeće

• nedopuštene zahtjeve odbacit će sudac pred kojim teče postupak u povodu kojeg je izuzeće zatraženo

• protiv tog rješenja posebna žalba nije dopuštena

• ako je prihvaćen zahtjev za izuzeće zbog relativnih razloga

• ZAMJENIK ĆE UKINUTI SAMO ONE RADNJE KOJE JE IZUZETI SUDAC PODUZEO OD DANA SAZNANJA DA JE ZAHTJEV ZA NJEGOVO IZUZEĆE PODNESEN

ZAHTJEV ZA IZUZEĆE• stranka je dužna podnijeti zahtjev za izuzeće suca čim

sazna da postoji razlog za izuzeće i to• najkasnije do završetka rasprave pred prvostupanjskim

sudom• a ako nije bilo rasprave do donošenja odluke

• zahtjev za izuzeće suca višeg suda stranka može staviti u pravnom lijeku ili odgovoru na pravni lijek

TKO ODLUČUJE O ZAHTJEVU ZA IZUZEĆE SUCA?• za suca - predsjednik suda• za predsjednika suda – predsjednik neposredno višeg

suda• za predsjednika Vrhovnog suda RH – vijeće sastavljeno

od 5 sudaca toga suda• izuzeću sudskih savjetnika i zapisničara odlučuje sudac

pojedinac ili predsjednik vijeća koji vode postupak• zahtjevu za izuzeće vještaka odlučuje parnični sud,

dakle sudac

• prije donošenja odluke uzet će se izjava suca čije se izuzeće traži, a prema potrebi obavit će se i drugi izviđaji

• primjerak izjave suca čije se izuzeće traži, odnosno izvješća o obavljenim izviđajima

• predsjednik suda dostavit će strankama, koje mogu u roku od tri dana dati svoje očitovanje (Novela 2003)

• dovodi se u sumnju vjerodostojnost izjave suca

NOVELA 2011 – BRIŠE ODREDBU ČL. 74. ST. 5.• ovom izmjenom ograničeno je pravo stranaka da

sudjeluju u incidentalnom postupku izuzeća suca

• i da raspravljaju o svemu onome o čemu će predsjednik suda koji će o izuzeću odlučiti utemeljiti svoju odluku

• odstupa se od načelnog stava da sud ne može utemeljiti svoju odluku na činjenicama i dokazima o kojima strankama nije dana mogućnost da se izjasne

• u slučaju apsolutnog izuzeća, predsjednik suda rješenjem utvrđuje postojanje razloga za izuzeće i određuje sucu ili sebi zamjenika

• rješenja su deklaratorne naravi jer se njima samo utvrđuje postojanje razloga za izuzeće

• u slučaju relativnog izuzeća, predsjednik suda rješenjem odlučuje o zahtjevu za izuzeće na način da ga prihvaća i izuzima suca te mu određuje zamjenika ili ga odbija

• ova rješenja su konstitutivne naravi

POVREDA PRAVILA O IZUZEĆU• povrede propisa o obje vrste izuzeća koje se sastoje u

tome što je u suđenju sudjelovao sudac koji je odlukom suda bio izuzet, predstavljaju apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka

• apsolutno bitna povreda je ostvarena i ako je u donošenju presude sudjelovao sudac koji se po zakonu mora izuzeti zbog razloga za apsolutno izuzeće

• povreda izvršena sudjelovanjem suca za kojeg postoji razlog za relativno izuzeće, a koji nije uvažen, predstavlja relativno bitnu povredu

NADLEŽNOST U PARNIČNOM POSTUPKU

• - DJELOKRUG POSLOVA ODREĐENOG ORGANA

• - PRAVO I DUŽNOST ODREĐENOG SUDA DA POSTUPA U ODREĐENOJ PRAVNOJ STVARI ILI DA PODUZIMA SAMO ODREĐENU RADNJU

• apsolutna - sudska nadležnost, sudbenost, jurisdikcija i

relativna - nadležnost u užem smislu, kompetencija

• nadležnost je procesna pretpostavka• odmah poslije primitka tužbe, sud je dužan po službenoj dužnosti

ocijeniti je li nadležan• ovo pravilo se tiče jurisdikcije, stvarne nadležnosti i ograničeno

mjesne nadležnosti• na svoju mjesnu nenadležnost sud u pravilu ne pazi po službenoj

dužnosti, OSIM KAD POSTOJI ISKLJUČIVA MJESENA NADLEŽNOST NEKOG DRUGOG SUDA

•  • nadležnost se ocjenjuje na temelju navoda sadržanih u tužbi, te na

osnovi činjenica koje su sudu poznate• sud, ne mora izvoditi dokaze radi utvrđivanja činjenica od kojih

zavisi njegova nadležnost, samo izuzetno moraju biti podneseni neki dokazi (npr. isprava o ugovoru o prorogaciji)

• sud ispituje nadležnost s obzirom na činjenično stanje u vrijeme podnošenja tužbe sudu

• sud koji je bio nadležan u vrijeme podnošenja tužbe, ostat će i dalje nadležan, iako se u tijeku postupka promijene okolnosti na kojima je zasnovana njegova nadležnost - pravilo o ustaljivanju nadležnosti (perpetuatio fori)

• cilj pravila je spriječavanje šikanoznog postupanja stranaka koje bi namjernim promjenama relevantnih okolnosti mogle prouzročiti odugovlačenje parnice jer bi tada postojala dužnost ustupanja predmeta nadležnom sudu

• pravilo o perpetuatio fori djeluje u pravilu apsolutno u odnosu na stvarnu i mjesnu nadležnost ako se tijekom postupka promjene okolnosti na kojima je utemeljena nadležnost suda, sud koji je bio nadležan u vrijeme podnošenja tužbe ostaje i dalje nadležan i ako bi zbog tih promjena bio nadležan drugi sud iste vrste ako zakonom nije izrjekom drugačije određeno

• odstupanja - atrakcije nadležnosti u povodu stečaja• trgovački sudovi u parničnom postupku sude sporove u

kojima je stranka osoba nad kojom je otvoren stečajni postupak bez obzira na svojstvo druge stranke i na vrijeme pokretanja sporova te svih sporova u povodu stečaja

• Iznimke:

• pravilo o ustaljivanju nadležnosti ne djeluje ako naknadne promjene relevantnih okolnosti utječu na zasnivanje nadležnosti

• a) nekog redovnog suda druge vrste nego što je prvobitno nadležni sud,

• b) nekog inozemnog suda, • c) nekog domaćeg ili inozemnog nepravosudnog organa,

npr. upravnog

• nadležnost suda se ocjenjuje prema propisima koji važe u vrijeme odlučivanja o nadležnosti

• STVARNA NADLEŽNOST - razgraničava djelokrug poslova između sudova različite vrste, te između sudova različitog ranga u okviru te iste vrste

• MJESNA NADLEŽNOST – razgraničava teritorijalnu nadležnost između stvarno nadležnih sudova iste vrste i istog ranga

• FUNKCIONALNA NADLEŽNOST - određuje kompetenciju sudova za rješavanje o pravnim lijekovima s obzirom na to koji sud je nadležan odlučivati o određenom predmetu u prvom stupnju

KRITERIJI ZA RAZGRANIČAVANJE STVARNE NADLEŽNOSTI• s obzirom na procesne subjekte (personaln kriterij) c.r.

personae

• s obzirom na predmet spora (kauzalni kriteriji) c.r. cause

• s obzirom na vrijednost predmeta spora (vrijednosni kriterij) c.r. valoris

• nadležnost određenog suda se zasniva na činjenici da se kod tog suda već vodi neki drugi postupak (atrakcijski kriterij)

STVARNA NADLEŽNOST – OPĆINSKI SUD• 1. o uzdržavanju,• 2. o postojanju ili nepostojanju braka, o poništenju i

rastavi braka,• 3. o utvrđivanju ili osporavanju očinstva ili materinstva,• 4. o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti i o

roditeljskoj skrbi, ako se istodobno odlučuje o rastavi braka, postojanju ili nepostojanju braka i poništenju braka,

• 5. o stvarnim i osobnim služnostima,

• 6. zbog smetanja posjeda,• 7. iz najamnih, zakupnih i stambenih odnosa,• 8. za ispravak informacije i za naknadu štete nastale

objavom informacije,• 9. za zaštitu od nezakonite radnje,• 10. iz radnih odnosa.

STVARNA NADLEŽNOST – ŽUPANIJSKI SUD• 1. sude u prvom stupnju u sporovima predviđenim

zakonom,• 2. rješavaju o sukobu nadležnosti između općinskih

sudova kojima su neposredno viši sudovi,• 3. odlučuju o žalbama protiv odluka općinskih sudova

donesenih u prvom stupnju,• 4. obavljaju druge poslove predviđene zakonom.

STVARNA NADLEŽNOST – VRHOVNI SUD• 1. odlučuje o žalbama protiv prvostupanjskih odluka

županijskih sudova i Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske i protiv vlastitih prvostupanjskih odluka, ako zakonom nije drugačije određeno,

• 2. odlučuje o reviziji,• 3. rješava sukob o nadležnosti između sudova na

području Republike Hrvatske ako im je zajednički neposredno viši sud,

• 4. obavlja druge poslove određene zakonom.

STVARNA NADLEŽNOST - TRGOVAČKI SUD• 1. u sporovima između pravnih osoba, u sporovima između pravnih

osoba i obrtnika, uključujući i trgovce pojedince; u sporovima između obrtnika uključujući i sporove između trgovaca pojedinaca, ako se radi o sporu u vezi s njihovom djelatnošću, osim ako nije riječ o sporovima u kojima prema ovom Zakonu uvijek sude općinski sudovi odnosno ako nije riječ o sporovima za koje je zakonom utvrđena nadležnost nekoga drugog suda,

• 2. sporove u povodu osnivanja, rada i prestanka trgovačkoga društva kao i o raspolaganju članstvom i članskim pravima u trgovačkom društvu,

• 3. sporove između članova trgovačkoga društva međusobno te između članova društva i društva koji se tiču upravljanja društvom i vođenja poslova društva kao i prava i obveza članova društva koji proizlaze iz njihova položaja u društvu, sporove između predsjednika i članova uprave ili nadzornog odbora društva i društva ili njegovih članova koji nastanu u svezi s njihovim radom u društvu ili za društvo,

• 4. sporove o odgovornosti člana trgovačkog društva, člana uprave ili nadzornog odbora trgovačkog društva za obveze trgovačkog društva,

• 5. sporove u kojima je stranka osoba nad kojom je otvoren stečajni postupak bez obzira na svojstvo druge stranke te sve sporove u povodu stečaja, osim ako nije riječ o sporovima u kojima prema ovom Zakonu uvijek sudi općinski sud, odnosno ako nije riječ o sporovima za koje je zakonom utvrđena nadležnost nekog drugog suda. Sporovi koji su pokrenuti prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečaja dovršit će se pred sudovima pred kojima su pokrenuti,

• 6. u sporovima koji se odnose na brodove i plovidbu na moru i unutarnjim vodama te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo (plovidbeni sporovi),

• 7. u sporovima koji se odnose na zrakoplove i na sporove na koje se primjenjuje zračno plovidbeno pravo,

• 8. u sporovima koji se odnose na zaštitu i uporabu industrijskog vlasništva, autorskog prava i srodnih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva, na zaštitu i uporabu izuma i tehničkih unaprjeđenja te tvrtke, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno,

• 9. u sporovima u povodu djela nelojalne tržišne utakmice, monopolističkih sporazuma i narušavanja ravnopravnosti na jedinstvenom tržištu Republike Hrvatske.

STVARNA NADLEŽNOST – VISOKI TRGOVAČKI SUD• 1. sudi u prvom stupnju u slučajevima predviđenim

zakonom,

• 2. odlučuje o žalbama protiv odluka trgovačkih sudova donesenih u prvom stupnju,

• 3. odlučuje o sukobu mjesne nadležnosti između trgovačkih sudova,

• 4. obavlja druge poslove određene zakonom.

• GENERALNA DELEGACIJA • poseban vid određivanja stvarne nadležnosti kod kojeg

se suđenje u sporovima određene vrste povjerava samo nekim od sudova određene vrste i ranga, a ne svima koji postoje

• pred tim sudovima ti sporovi su češći, pa se na taj način sudovima omogućuje specijalizacija

• npr. trgovački sud u Splitu je nadležan rješavati plovidbene sporove za područje trgovačkih sudova u Dubrovniku, Šibeniku i Zadru (čl. 8. Zakona o područjima i sjedištima sudova)

FUNKCIONALNA NADLEŽNOST• podvrsta stvarne nadležnosti• koji će sud biti stvarno nadležan za rješavanje pravnih

lijekova i za odlučivanje o nekim drugim procesnim pitanjima ako je određeni predmet stavljen u prvostupanjsku stvarnu nadležnost suda određene vrste i ranga

• stranke ne mogu svojim sporazumom isključiti primjenu pravila o funkcionalnoj nadležnosti

• mogu biti devolutivne i remonstrativne prirode

• općinski i trgovački sudovi nadležni su za postupanje u povodu remonstrativnih pravnih lijekova - ponavljanje postupka i prigovor protiv platnog naloga

• županijski sudovi odlučuju o žalbama protiv odluka općinskih sudova donesenih u prvom stupnju

• Visoki trgovački sud odlučuje o žalbama protiv prvostupanjskih odluka trgovačkih sudova

• odlučuju o sukobu mjesne nadležnosti sudova sa svog područja, te o nužnoj delegaciji

• Vrhovni sud odlučuje o odlučuje o žalbama protiv prvostupanjskih odluka županijskih sudova i Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske i protiv vlastitih prvostupanjskih odluka, zatim o reviziji, o sukobu nadležnosti i o svrsishodnoj delegaciji

MJESNA NADLEŽNOST• sud opće mjesne nadležnosti je sud kod kojega se protiv

tuženika mogu pokretati u pravilu sve parnice osim onih za koje je predviđena isključiva mjesna nadležnost nekog drugog suda

• za suđenje u sporovima protiv pravnih osoba općemjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi njihovo registrirano sjedište. Za suđenje u sporovima protiv županija, Grada Zagreba, gradova i općina općemjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi njihovo predstavničko tijelo

• za suđenje u sporovima protiv Republike Hrvatske

općemjesno je nadležan sud na čijem području tužitelj

ima prebivalište, odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj

• ako tužitelj nema prebivalište, odnosno sjedište u

Republici Hrvatskoj za suđenje u sporovima protiv

Republike Hrvatske općemjesno je nadležan sud na

čijem se području nalazi Hrvatski sabor

ISKLJUČIVA MJESNA NADLEŽNOST• - o pravu vlasništva i drugim stvarnim pravima na

nekretnini, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini te u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini - sud na čijem se području nalazi nekretnina

• - o pravu vlasništva i drugim stvarnim pravima na brodu i zrakoplovu te u sporovima iz zakupnih odnosa na brodu i zrakoplovu, kad je za suđenje nadležan sud u Republici Hrvatskoj, sud na čijem se području vodi upisnik u kojem je brod, odnosno zrakoplov upisan

• - protiv RH iz odnosa s vojnim postrojbama - sud na čijem se području nalazi sjedište zapovjedništva vojne postrojbe

• - koji nastaju u tijeku i u povodu sudskog ili upravnoga ovršnog postupka odnosno u tijeku i u povodu stečajnog postupka - sud na čijem se području nalazi sud koji provodi ovršni ili stečajni postupak odnosno sud na čijem se području provodi upravna ovrha

DELEGACIJA NADLEŽNOSTI

• pojam delegacija nadležnosti znači da će odlukom višeg

suda za postupanje biti nadležan mjesno nenadležan ali

stvarno nadležan sud

• delegirati se može mjesna nadležnost prvostupanjskog i

drugostupanjskog suda

NUŽNA DELEGACIJA• nadležni sud zbog izuzeća svih sudaca ili iz drugih

razloga ne može postupati u konkretnoj stvari

• po službenoj dužnosti o tome obaviještava neposredno viši sud koji će odrediti da u tom predmetu postupa neki drugi stvarno nadležni sud s njegovog područja

SVRSISHODNA DELEGACIJA• ako nadležni sud može postupati u konkretnoj stvari,

ali nije svrsishodno da u tom predmetu postupa, dakle, ako je očigledno da bi se tako lakše proveo postupak ili postoje drugi važni razlozi najviši sud određene vrste u RH može odrediti da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud s njegovog područja

• svrsishodnu delegaciju može od najvišeg suda određene vrste zatražiti nadležni sud prvog stupnja sam ili na prijedlog stranke

NOVELA 2011• izrijekom je uredila odlučivanje o svrhovitoj delegaciji

drugostupanjskih sudova

• u čl. 68. ZPP-a dodan je st. 4. prema kojemu nadležni drugosptupanjski sud može po službenoj dužnosti ili u povodu prijedloga stranke zatražiti od Vrhovnog suda RH da odredi da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadležan sud ako je očito da će se tako lakše provesti postupak

• o prijedlogu stranke odlučuje drugostupanjski sud a o njegovom zahtjevu za delegaciju sudac pojedinac VSRH

SVRSISHODNA DELEGACIJA

• stranka može predložiti svrsishodnu delegaciju tek

nakon podnošenja tužbe

• o prijedlogu stranke za svrsishodnu delegaciju odlučuje

prvostupanjski sud rješenjem protiv kojeg žalba nije

dopuštena

• o zahtjevu prvostupanjskog suda odlučuje sudac

pojedinac najvišeg suda određene vrste

GENERALNA DELEGACIJA• predsjednik Vrhovnog suda RH može uz prethodno

pribavljeno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda RH odrediti da u pojedinoj vrsti predmeta, odnosno u pojedinoj vrsti pravnih stvari postupa

• drugi mjesno i stvarno nadležni sud s područja neposredno višeg suda

• ako sud koji je po zakonu mjesno i stvarno nadležan zbog broja predmeta o kojima mora odlučivati, ne može u razumnom roku raspraviti te predmete i donijeti odluku

ORDINACIJA NADLEŽNOSTI• ako se po odredbama zakona ne može utvrditi koji je sud

mjesno nadležan, a postoji jurisdikcija sudova RH, Vrhovni sud, na prijedlog stranke, odredit će koji će stvarno nadležni sud biti mjesno nadležan

• ovdje se tužitelj mora obratiti Vrhovnom sudu prije podnošenja tužbe, jer da bi se tužba mogla podnijeti mora se znati kojem će se sudu to moći učiniti

IZBERIVA MJESNA NADLEŽNOST

• tužitelju se omogućuje da bira između suda koji je opće

mjesno nadležan i još nekog drugog suda kojeg zakon

određuje

• pravo izbora tužitelja traje do podnošenja tužbe

• više prebivališta tuženika• trajnije boravište tuženika• obični materijalni suparničari

• objektivna kumulacija• sporovi pokrenuti protutužbom• u sporovima o zakonskom uzdržavanju, još i sud na

čijem području tužitelj koji traži uzdržavanje ima prebivalište, odnosno, boravište

• u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za naknadu štete, još i sud na čijem području je štetna radnja počinjena (forum delicti comissi) ili sud na čijem je području štetna posljedica nastupila

• u bračnim sporovima, još i sud na čijem su području bračni drugovi imali svoje posljednje zajedničko prebivalište

• u paternitetskim i maternitetskim sporovima, maloljetno dijete može podići tužbu još i pred sudom svog prebivališta, odnosno, boravišta

• u sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan svog sjedišta, ako spor nastane u povodu djelatnosti te jedinice, još i sud gdje se ta jedinica nalazi

• u sporovima o nekretninama, ako nekretnina leži na području više sudova, nadležan je svaki od tih sudova tj. bira se između više isključivo nadležnih

• u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretninama, još i sud na čijem se području dogodilo smetanje

• u sporovima zbog smetanja posjeda na brodovima odnosno zrakoplovima mjesno je nadležan, pored suda na čijem se području vodi upisnik u koji je brod odnosno zrakoplov upisan, i sud na čijem se području dogodilo smetanje

• sporovi protiv osobe koja ima sjedište u inozemstvu

• u sporovima protiv proizvođača za zaštitu prava na temelju njegovog jamstva, još i sud općemjesne nadležnosti za prodavača koji je pri prodaji stvari uručio kupcu pismeno jamstvo proizvođača

• u sporovima iz nasljednopravnih odnosa te u sporovima o potraživanjima vjerovnika prema ostaviocu, dok ostavinski postupak nije pravomoćno završen, još i sud na čijem se području nalazi sud koji provodi ostavinski postupak

SPORAZUM STRANAKA O NADLEŽNOSTI• sporazum stranaka o tome da za rješavanje spora bude

mjesno nadležan ugovoreni sud, a ne sud koji je po zakonu mjesno nadležan

• ugovor o nadležnosti ujedno je i ugovor o derogaciji jer se njime isključuje zakonom određena mjesna nadležnost

UVJETI ZA VALJANOST UGOVORA O PROROGACIJI

• da je zaključen pismeno, prije podnošenja tužbe sudu

• da je sud čija se nadležnost prorogira stvarno nadležan

• da je ugovorni sud stvarno nadležan

• da je isprava o ugovoru priložena uz tužbu

• da se ugovor odnosi na mjesnu nadležnost

• da sud čija se nadležnost derogira nije isključivo

nadležan za suđenje

• UGOVOR O NADLEŽNOSTI MORA BITI U PISANOM OBLIKU

• može biti ugovoren za spor koji je već nastao, ali i tako da se ugovori nadležnost za sve buduće sporove iz određenog pravnog odnosa

• zaključen kao samostalan ugovor • zaključen kao prorogacijska klauzula, koja se dodaje

građanskopravnom ugovoru određujući da neki sud bude mjesno nadležan za sporove koji nastanu iz pravnog odnosa zasnovanog glavnim ugovorom

• nakon što je tužba podnesena, o prigovoru nenadležnosti zbog ugovora o prorogaciji, sud vodi računa samo na prigovor tuženika koji uz prigovor mora priložiti i ugovor

• ako se u spor za koji je ugovorena prorogacija kumulira drugi za kojeg nema takvog ugovora, bit će nadležan onaj sud koji je nadležan po zakonu, a ne po ugovoru

PROROGACIJA NADLEŽNOSTI STRANOG SUDA• stranke mogu ugovoriti nadležnost stranog suda

derogirajući sudsku nadležnost domaćih sudova uz uvjet

• - da se ne radi o sporu za koji postoji isključiva nadležnost sudova Republike Hrvatske

• - da je barem jedna od stranaka strani državljanin ili pravna osoba sa sjedištem u inozemstvu

• NEMA PROROGACIJE NADLEŽNOSTI

• u bračnim sporovima,

• paternitetskim i maternitetskim sporovima,

• sporovima o djeci koja su pod roditeljskom skrbi i

• u sporovima o uzdržavanju

PREŠUTNA PROROGACIJA• procesna situacija u kojoj sud koji po zakonu ne bi bio

nadležan postaje nadležan za rješavanje konkretnog spora zbog propuštanja suda da u određenom prekluzivnom stadiju po službenoj dužnosti utvrdi svoju nenadležnost

• te zbog propuštanja stranaka da u određenom prekluzivnom stadiju prigovore nenadležnost suda kome je tužba podesena

DO PREŠUTNE PROROGACIJE MOŽE DOĆI:• ako tuženik ne istakne prigovor mjesne nenadležnosti na

pripremnom ročištu ili, ako ono nije održano, do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ročištu za glavnu raspravu

• u slučaju kad postoji isključiva mjesna nadležnost nekoga drugog suda, ako se sud po službenoj dužnosti ne proglasi mjesno nenadležnim najkasnije na pripremnom ročištu ili, ako ono nije održano, do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ročištu za glavnu raspravu

DO PREŠUTNE PROROGACIJE MOŽE DOĆI:• ako tuženik ne istakne prigovor stvarne nenadležnosti na

pripremnom ročištu ili, ako ono nije održano, do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ročištu za glavnu raspravu

• ako se sud po službenoj dužnosti ne proglasi stvarno nenadležnim najkasnije na pripremnom ročištu ili, ako ono nije održano, do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ročištu za glavnu raspravu

• do izričite prorogacije može doći samo u odnosu na mjesnu nadležnost

• do prešutne u odnosu na mjesnu i stvarnu nadležnost • izričita prorogacija je rezultat zakonom reguliranog

ugovora među strankama• prešutna prorogacija je rezultat prekluzije ovlaštenja

suda i stranaka da vode računa o određenoj vrsti nadležnosti koja je propisana zakonom

NENADLEŽNOST• APSOLUTNA NENADLEŽNOST• RELATIVNA NENADLEŽNOST

• apsolutna nenadležnost postoji onda kad sud utvrdi da je za rješavanje predmeta nadležan drugi organ, a ne sud ili strani organ

• sud će donijeti rješenje kojim se oglašava nenadležnim, ukidaju sve parnične radnje i odbacuje tužba

APSOLUTNA NENADLEŽNOST• sud na ovu vrstu nadležnosti pazi po službenoj

dužnosti• povreda ovih pravila razlog je apsolutne

ništavosti na koju sud u stadiju žalbe pazi po službenoj dužnosti

• ovdje nema ustaljivanja nadležnosti

• ako tužba bude odbačena zbog nenadležnosti suda pa tužitelj podnese novu tužbu u roku od 3 mjeseca od dana pravomoćnosti odluke o odbacivanju tužbe, smatra se da je zastarijevanje prekinuto prvom tužbom

RELATIVNA NENADLEŽNOST• relativna nenadležnost postoji onda kad se

utvrdi da je za rješavanje predmeta nadležan neki drugi domaći sud

• u ovom slučaju nenadležan sud ustupa predmet nadležnome sudu koji će nastaviti postupak kao da je kod njega bio i pokrenut

• poduzete radnje nisu bez važnosti samo zato što ih je poduzeo nenadležan sud, pa će ih nadležni sud moći koristiti

STVARNA NENADLEŽNOST• sud može po službenoj dužnosti oglasiti stvarno

nenadležnim najkasnije na pripremnom ročištu ili, ako ono nije održano, do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ročištu za glavnu raspravu

• u povodu prigovora tuženika o stvarnoj nenadležnosti sud se može oglasiti stvarno nenadležnim samo ako je tuženik taj prigovor podnio najkasnije na pripremnom ročištu ili, ako ono nije održano, na prvom ročištu za glavnu raspravu do upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari

• kad se oglašava stvarno nenadležnim po službenoj dužnosti, sud svoje rješenje mora donijeti do okončanja navedenih stadija

• u povodu pravodobno podnesenog prigovora stranaka može odlučiti sve dok ne donese odluku kojom se okončava prvostupanjski postupak

MJESNA NENADLEŽNOST• sud se može, u povodu prigovora tuženika proglasiti

mjesno nenadležnim, ako je prigovor podnesen najkasnije na pripremnom ročištu ili, ako ono nije održano, do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ročištu za glavnu raspravu

• sud se može proglasiti, po službenoj dužnosti, mjesno nenadležnim samo kad postoji isključiva mjesna, nadležnost nekoga drugog suda najkasnije na pripremnom ročištu ili, ako ono nije održano, do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ročištu za glavnu raspravu

SUKOB O NADLEŽNOSTI• pozitivan i negativan• pozitivan sukob postoji kad više organa smatra da su

nadležni za postupanje• negativan sukob kad više organa smatra da nisu

nadležni• sukob o relativnoj nadležnosti je sukob između različitih

domaćih sudova, a sukob o apsolutnoj nadležnosti (jurisdikciji) je između domaćih sudova i drugih organa

• sukob je moguć samo ako su svi organi u sukobu domaći, a ako bi došlo do neslaganja između domaćeg i stranog suda, to se rješava u postupku priznanja stranih sudskih odluka, a ne u postupku rješavanja sukoba jurisdikcije

• dok se sukob ne riješi, sud kome je predmet ustupljen dužan je poduzimati one radnje za koje postoji opasnost od odgode

• protiv rješenja kojim se odlučuje o sukobu nije dopuštena žalba

• SUKOB O APSOLUTNOJ NADLEŽNOSTI (SUKOB O JURISDIKCIJI)

• može biti pozitivan i negativan, a rješava ga Ustavni sud Republike Hrvatske

• SUKOB O RELATIVNOJ NADLEŽNOSTI • može biti samo negativan, zbog pravila o litispendenciji i

pravomoćnosti• postupak za rješavanje sukoba pokreće sud kojem je

predmet ustupljen kao nadležnom, stranke ne mogu izravno inicirati taj potupak

• sukob između sudova iste vrste rješava zajednički neposredno viši sud

• sukob između sudova različite vrste rješava Vrhovni sud

• sukob nadležnosti rješava sudac pojedinac nadležnog suda

• o sukobu nadležnosti može se odlučiti i kad se stranke prije toga ne izjasne o nadležnosti

• POKRETANJE POSTUPKA ZA RJEŠAVANJE SUKOBA NADLEŽNOSTI NIJE DOPUŠTENO U DVA SLUČAJA

• 1. kad je u povodu žalbe protiv odluke prvostupanjskog suda kojom se on oglasio mjesno nenadležnim odluku donio drugostupanjski sud, za tu je odluku vezan u vezi s nadležnošću i sud kome je predmet ustupljen, ako je drugostupanjski sud koji je odluku donio nadležan za rješavanje sukoba nadležnosti između tih sudova

• 2. odluka drugostupanjskog suda o stvarnoj nenadležnosti prvostupanjskog suda vezuje svaki sud kome se kasnije isti predmet ustupi, ako je drugostupanjski sud nadležan za rješavanje sukoba nadležnosti između tih sudova

•  •  

ZASTUPANJE STRANAKA

• Stranačka sposobnost je svojstvo nekog pravnog subjekta da može biti nositeljem prava, dužnosti i tereta što ih utvrđuje parnično pravo, da može biti strankom, umješačem ili zastupnikom u parnici

POLOŽAJ STRANKE U PARNICI • položaj tužitelja stječe se podnošenjem tužbe sudu

• položaj tuženika stječe se u trenutku kad se protiv osobe podnese tužba mimo njegove volje

• suglasnim traženjem razvoda braka

• sukcesijom u procesni položaj osobe koja je dotad bila stranka

POLOŽAJ STRANKE U PARNICI GUBI SE:• smrću fizičke osobe, gubitkom svojstva pravne osobe,• • okončanjem parnice,

• izlaskom iz parnice ako povodom sukcesije na njegovo mjesto stupi netko drugi

• tužitelj je ovlašten da jednostranom izjavom volje prestane biti stranka - odricanjem od tužbenog zahtjeva

• tuženik nema te mogućnosti, on mora ostati stranka ako to tužitelj hoće

PROCESNOPRAVNA SUKCESIJA• dotadašnja stranka (auctor) prestaje biti stranka, a njen

sljednik (sukcesor), preuzima njezin položaj• sukcesor ne počinje parnicu iznova, već je nastavlja u

stadiju u kojem je parnicu zatekao u času stupanja u nju• poduzete procesne radnje ne gube procesni značaj,

donesene odluke djeluju prema sukcesoru, a prekluzije procesnih ovlaštenja odnose se i na sukcesora

• Sukcesija može biti posljedica promjena u građanksopravnom odnosu (UNIVERZALNA ILI SINGULARNA SUKCESIJA), a može nastupiti i neovisno od promjene u sadržaju spornog građanskopravnog odnosa

SUKCESIJA KAO POSLJEDICA UNIVERZALNE GRAĐANKSOPRAVNE SUKCESIJE• dovodi ex lege i do procesnopravne sukcesije pod

uvjetom da se parnica ne vodi o strogo osobnim, neprenosivim pravima

• sukcesor se ne može protiviti procesnoj sukcesiji• on postaje stranka u času građanksopravne sukcesije

• dok sukcesor ne preuzme postupak, u parnici traje EX LEGE PREKID POSTUPKA

SUKCESIJA KAO POSLJEDICA SINGULARNE GRAĐANSKOPRAVNE SUKCESIJE• ova sukcesija ne dovodi ex lege do procesnopravne

sukcesije

• do procesnopravne sukcesije može doći i to samo ako na to pristanu obje stranke

• sukcesor postaje stranka u trenutku stupanja u parnicu

SUKCESIJA KOJA NIJE POSLJEDICA GRAĐANSKOPRAVNE SUKCESIJE

• procesnopravna sukcesija nakon pribavljanja stvari ili prava o kojima teče prnice

• procesnopravna sukcesija tuženika kao posljedica preinake tužbe

• procesnopravna sukcesija umješača u položaj stranke kojoj se pridružio

• procesnopravna sukcesija imenovanog prethodnika u položaj stranke koja ga je imenovala

STRANAČKA SPOSOBNOST• 1. šira je od pravne sposobnosti. Sve fizičke i pravne

osobe su pravno sposobne pa prema tome, i stranački sposobne. ALI građansko procesno pravo pod određenim uvjetima, priznaje stranačku sposobnost i nekim društvenim fenomenima koji nisu pravne osobe

• 2. nezavisna je od konkretne parnice. Stranačka sposobnost predstavlja permanentnu kvalitetu njenog nosioca da sudjeluje u parnici kao stranka. Određene osobe su stranački sposobne i kad nisu stranke u parnici. Svatko tko je stranački sposoban ne mora biti stranka u parnici, on će to postati ako tuži, bude tužen ili sukcesijom

• 3. nezavisna je i od konkretnog građanskopravnog odnosa u kojem bi njen nositelj mogao biti sudionik. Dakle, određene osobe imaju stranačku sposobnost neovisno o tome da li su subjekti građanksopravnog odnosa i neovisno o tome je li među njima došlo do spora

• 4. može biti samo potpuna, neograničena (za razliku od pravne sposobnosti). Naime, oni koji imaju ograničenu pravnu sposobnost, imaju potpunu stranačku sposobnost. Ovo zato jer radi zaštite makar jednog od svojih materijalnih prava stranka mora imati mogućnost da koristi sva ovlaštenja koja proizlaze iz procesnog prava

• nedostatak stranačke sposobnosti je razlog apsolutne ništavosti o kojem žalbeni sud vodi računa po službenoj dužnosti

• ovo pod uvjetom da osoba koja je stekla stranačku sposobnost nije naknadno odobrila obavljanje pojedine radnje

• parnična sposobnost je sposobnost stranke da s relativnim procesnopravnim učinkom samostalno ili preko zastupnika kojeg je sama odredila poduzima procesne radnje u postupku

• parnična sposobnost sadržajno je uža od stranačke sposobnosti

• stranačka sposobnost je pretpostavka za postojanje parnične sposobnosti

• može biti samo potpuna, neograničena i bezuvjetna. Stranka koja ima parničnu sposobnost ovlaštena je samostalno poduzimati sve parnične radnje

• parničnu sposobnost imaju poslovno sposobni, a to su osobe s navršenih 18 godina života i maloljetne osobe koje su stupile u brak sa najmanje 16 godina

• djelomično lišeni poslovne sposobnosti imaju parničnu sposobnost u granicama svoje poslovne sposobnosti

• dakle, u sporovima koji se tiču onih odnosa s obzirom na koje njegova poslovna sposobnost nije ograničena, takva osoba ima potpunu parničnu sposobnost

• pravilo je da se parnična sposobnost stranaca prosuđuje po pravu države čiji je državljanin

• ALI, ako po tom zakonu nije parnično sposoban, a po hrvatskom jest, može poduzimati parnične radnje (79/2 ZRSZ)

• dakle, stranac ima pravo izbora po kojem će se zakonu ocjenjivati njegova parnična sposobnost

• na parničnu sposobnost sud pazi tijekom čitavog postupka po službenoj dužnosti

• ako je nedostatak parnične sposobnosti postojao od samog podnošenja tužbe sudu, sve poduzete radnje su pravno irelevantne (jedino se mogu poduzeti uvjetne radnje)

• ako je do nedostatka parnične sposobnosti došlo tijekom parnice, nastupa EX LEGE PREKID POSTUPKA

• sud neće uvažiti radnje parnično nesposobne stranke, međutim, prije nego povuče krajnje konzekvence, dužan je zatražiti od nadležnog CZS –a da postavi stranci skrbnika ili poduzeti druge mjere radi otklanjanja parnične nesposobnosti

• ili mu sam postaviti privremenog zastupnika

• ako stranka nije imala parničnu sposobnost, ali je nedostatak naknadno otklonjen, parnične radnje zahvaćene tim nedostatkom će konvalidirati, odnosno, nastavak postupka će biti moguć ako ih sama stranka ili zakonski zastupnik odobri

• povreda pravila o parničnoj sposobnosti uzrok je apsolutne ništavosti,

• ako radnje zahvaćene nedostatkom nisu bile naknadno odobrene drugostupanjski sud će, s obzirom na prirodu povrede, ili ukinuti presudu i vratiti predmet nižem sudu, ili ukinuti presudu i odbaciti tužbu

• Svaka osoba koja je stranački sposobna nije i parnično sposobna

• svaka parnično sposobna osoba nužno ima i stranačku sposobnost

• stranka koja ima parničnu sposobnost ovlaštena je samostalno poduzimati parnične radnje

Postulacijska sposobnost• svojstvo neke stranke da osobno, bez

posredovanja izabranoga, u pravilu kvalificiranog zastupnika (punomoćnika), može poduzimati radnje u postupku s relevantnim procesnopravnim učinkom

• odnosno da drugi subjekti u postupku mogu svoje radnje izravno poduzimati prema njoj s takvim učinkom

• Postulacijska sposobnost stranaka očituje se u tome što mogu same, bez punomoćnika, voditi parnicu

• odnosno da čak i ako imaju punomoćnika, mogu uvijek doći pred sud i davati izjave pored svog punomoćnika odnosno poduzimati parnične radnje

• zastupnik je osoba koja u ime i za račun stranke poduzima procesne radnje u parnici

• njihove radnje djeluju neposredno prema stranci koju zastupaju

• ne odgovaraju stranci za neuspjeh u parnici, već samo za štetu koju joj prouzroče skrivljenim nepravilnim radom

• moraju se legitimirati kao zastupnici i djelovati u okviru ovlaštenja koja proizlaze iz njihove legitimacije

ZASTUPNIK• zakonski zastupnik• zastupa osobe koje nemaju poslovne ni

parnične sposobnosti ili osobe koje zbog nekih drugih razloga nisu u mogućnosti da se same brinu o svojim pravima i interesima

• crpe svoja ovlaštenja ili neposredno iz zakona ili iz akata nadležnog tijela

ZASTUPNIK• punomoćnik• zastupaju parnično sposobnu stranku koja je

ovlaštena samostalno odlučiti hoće li sama djelovati u parnici ili će nekoga drugog ovlastiti da to čini u njeno ime i za njen račun

• svoja ovlaštenja crpe iz volje stranke odnosno iz sklopljenog ugovora o zastupanju

ZASTUPNIK

• organi (zastupnici)

• zastupaju pravne osobe

• ovlaštenja crpe iz akata kojima se uređuje

njihovo konstituiranje i djelovanje - statut,

drugi opći akt ili zakon

ZAKONSKI ZASTUPNIK• fizičke, poslovno i parnično sposobne osobe• ovlaštene da u ime i za račun stranaka, koje su

parnično nesposobne ili zbog drugih razloga u nemogućnosti da štite svoje interese u parnici, pred sudom poduzimati parnične radnje

• njegova ovlaštenja proizlaze ili neposredno iz zakona ili iz akta nadležnog državnog tijela

OGRANIČENJA OVLAŠTENJA• ako je za podizanje odnosno, povlačenje

tužbe, za priznanje odnosno odricanje od tužbenog zahtjeva, za zaključenje nagodbe ili za druge radnje

• posebnim propisima određeno da zastupnik mora imati posebno ovlaštenje, zakonski zastupnik te radnje može poduzeti samo ako ima takvo ovlaštenje

OGRANIČENJA OVLAŠTENJA• sud je dužan kontrolirati obavlja li zakonski

zastupnik savjesno svoju funkciju• kad ustanovi da on ne pokazuje potrebnu

pažnju u zastupanju, obavijestiti će o tome tijelo skrbništva

• ako bi zbog te nepažnje mogla nastati šteta za zastupanog, sud će zastati s postupkom i predložiti da se odredi drugi zakonski zastupnik

OGRANIČENJA OVLAŠTENJA• roditelji mogu samo s odobrenjem

nadležnog organa skrbništva opteretiti ili otuđiti imovnu maloljetnog djeteta

• propuštanje zakonskog zastupnika tumači se kao rezultat zanemarivanja njegove funkcije, sud je ovlašten odbiti donošenje presude zbog izostanka, iako su za to ispunjeni uvjeti

ZAKONSKI ZASTUPNIK• može sam imenovati punomoćnika čije

radnje djeluju prema stranci• ako parnično nesposobna stranka sama

poduzme parnične radnje koje sud ne spriječi jer nije znao za njenu nesposobnost

• zakonski zastupnik je ovlašten naknadno odobriti ove radnje kako bi one bile valjane

• ako parnično nesposobnu osobu nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik nije imao posebno ovlaštenje kad je ono potrebno, to predstavlja razlog apsolutne ništavosti, pod uvjetom da takvi postupci ne budu naknadno odobreni

PRIVREMENI ZAKONSKI ZASTUPNIK• zastupnik koji se skrbi o zaštiti interesa

stranke samo na neko vrijeme i samo u određenoj parnici – curator ad litem, curator ad actum

• ima u postupku sva prava i dužnosti zakonskog zastupnika, ali njegova ovlaštenja ne prelaze granice parnice za koju je postavljen

UVJETI ZA POSTAVLJANJE PRIVREMENOG ZASTUPNIKA• da su se ispunili uvjeti da se tuženiku

postavi zakonskog zastupnika• da postoji vjerojatnost da bi redovni

postupak postavljanja zakonskog zastupnika mogao dugo trajati

• da postoji vjerojatnost da bi zbog toga, za bilo koju od stranaka, mogle nastupiti štetne posljedice

KARAKTERISTIČNI SLUČAJEVI U KOJIMA SE POSTAVLJA PRIVREMENI ZASTUPNIK

• ako obje stranke imaju istog zakonskog

zastupnika

• ako tuženik nije parnično sposoban, a nema

zakonskog zastupnika

• ako postoje suprotni interesi tuženika i njegovog

zakonskog zastupnika

• ako se stranka ili zakonski zastupnik nalaze u

inozemstvu, a nemaju punomoćnika, te se

dostavljanje nije moglo izvršiti

• ako je boravište tuženika nepoznato, a nema

punomoćnika

POSEBNI SLUČAJEVI PRIVREMENOG ZASTUPNIKA• zastupnik za primanje pismena• u parnicama o neprenosivim pravima, ako

ocijeni da bi ostavinski postupak mogao duže trajati, sud će nasljednicima umrle stranke postaviti privremenog zastupnika kojemu će dostaviti rješenje o obustavi postupka

• protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boravište sud može radi sudjelovanja na ročištu za izvođenje dokaza postaviti privremenog zastupnika

PUNOMOĆNIK• osoba koja u ime stranke i za njen račun, u

granicama dobivenih ovlaštenja, poduzima procesne radnje kao da ih poduzima sama stranka

• punomoćnika može imenovati samo poslovno i parnično sposobna stranka, zakonski zastupnik stranke odnosno organ zastupnik stranke pravne osobe

• punomoćnik je zastupnik stranke, dakle, osoba (ili iznimno, tijelo) koje u ime i za račun zastupane stranke poduzima radnje u postupku, odnosno prema kojoj (ili iznimno, prema kojemu) drugi procesni subjekti poduzimaju radnje s izravnim učinkom prema toj stranci, koju (ili iznimno, koje) je za zastupanje ovlastila sama parnično sposobna fizička osoba kao stranka ili organ zastupnik parnično sposobne pravne osobe ili drugog parnično sposobnog entiteta kao stranke, odnosno zakonski zastupnik parnično nesposobne stranke

TKO MOŽE BITI PUNOMOĆNIK?• u pravilu samo odvjetnik, ako zakonom nije

drugačije određeno• odvjetnički vježbenik s položenim pravosudnim

ispitom može zamjenjivati odvjetnika bez ikakvih ograničenja

• vježbeniku bez pravosudnog ispita sužene su ovlasti, jer on može zamjenjivati odvjetnika kod kojeg je zaposlen samo pred sudom prvoga stupnja, u postupcima čija vrijednost predmeta spora nije veća od 50.000,00 kuna

IZUZECI

• stranku može kao punomoćnik zastupati osoba

koja je s njome u radnom odnosu, ako je

potpuno poslovno sposobna

• stranku kao punomoćnik može zastupati srodnik

po krvi u pravoj liniji, brat, sestra ili bračni drug –

ako je potpuno poslovno sposoban i ako se ne

bavi nadripisarstvom

IZUZECI• radnika može u postupku u parnicama iz radnih

odnosa kao punomoćnik zastupati osoba koja je u radnom odnosu u sindikatu čiji je on član ili u udruzi sindikata u koju je udružen sindikat čiji je on član

• poslodavca može u postupku u parnicama iz radnih odnosa kao punomoćnik zastupati osoba koja je u radnom odnosu u udruzi poslodavaca čiji je on član ili u udruzi poslodavaca više razine u koju je udružena udruga poslodavaca čiji je on član

IZUZECI• stranku trgovačko društvo može zastupati

prokurist• određene pravne osobe kao stranke zastupati

državno odvjetništvo• radi primanja pismena stranku zastupati osoba

koja nema svojstvo odvjetnika

• Novelom 2008. unesena je i iznimka od pravila da je stranka ovlaštena sama izravno poduzimati radnje u postupku, pa tako radi podnošenja revizije stranka koja nema pravosudni ispit mora angažirati punomoćnika, i to ili odvjetnika ili drugu osobu s položenim pravosudnim ispitom koja ju je u tom svojstvu ovlaštena zastupati

• ako je odvjetniku privremeno obustavljeno pravo na obavljanje odvjetništva, tada ga zamjenjuje privremeni zamjenik kojem pripadaju sva prava koja ima odvjetnik kojeg zamjenjuje i bez punomoći stranaka

• Izvršni odbor HOK-a dužan je odrediti privremenog zamjenika

• U odvjetničkim društvima i zajedničkim odvjetničkim uredima odvjetnika zamjenjuju drugi odvjetnici u društvu ili zajedničkom uredu, na način utvrđen ugovorom o osnivanju društva odnosno zajedničkog ureda

• O tomu se donosi rješenje koje je HOK dužna proslijediti Vrhovnom sudu RH, Visokom trgovačkom sudu RH, Visokom prekršajnom sudu RH, svim županijskim sudovima, trgovačkom sudu i općinskom sudu na čijem području odvjetnik ima sjedište pisarnice

• imenovani privremeni zamjenik dužan je obavijestiti u predmetima svih stranaka sudove koji vode te postupke

• dužan je dostaviti i presliku rješenja HOK-a kojim je imenovan za privremenog zamjenika

• privremeni zamjenik je dužan sudu podnijeti rješenje o postavljanju za privremenog zamjenika prigodom obavljanja prve radnje u postupku

• nakon prestanka okolnosti koje su uzrokovale imenovanje privremenog zamjenika HOK je dužna donijeti rješenje o prestanku zamjene

• to rješenje dostaviti svim pravosudnim tijelima koja se obavještavaju i o nastupu privremene obustave prava na obavljanje odvjetništva

• po prestanku navedenih okolnosti odvjetnik nastavlja zastupati stranku i nije dužan dostavljati novu punomoć

• obvezatni slučaj obustave obavljanja odvjetništva

• - za vrijeme kad je odvjetnik u pritvoru

• Fakultativni razlozi za privremenu obustavu obavljanja odvjetništva

• ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak za djelo koje je po svojoj prirodi takvo da ga čini nedostojnim obavljanja odvjetništva

• ako je protiv odvjetnika pokrenut disciplinski postupak zbog teže povrede odvjetničke dužnosti i ugleda odvjetništva

• ako je obnovljen postupak za upis u imenik odvjetnika

PREUZIMATELJ PISARNICE• kada odvjetniku prestane pravo na obavljanje

odvjetništva Izvršni odbor HOK-a je dužan odrediti preuzimatelja pisarnice

• preuzimatelj je dužan odmah, a najkasnije u roku od 30 dana obavijestiti stranke da je njihov prijašnji zastupnik izgubio pravo na obavljanje odvjetništva i staviti im spise na raspolaganje

• preuzimatelj ureda dužan bez posebne punomoći zastupati stranku u parničnom postupku najdulje šest mjeseci od dana kad je odvjetnik prestao obavljati odvjetništvo

• dužan je o tome, bez odgode, obavijestiti sud i stranku koju zastupa

• kao razlog za preuzimanje ureda Novela 2008. predviđa samo situaciju kad odvjetnik prestane obavljati odvjetništvo

• Statut HOK-a kao razloge imenovanja preuzimatelja ureda predviđa neodređivanje zamjenika u primjerenom roku kad je odvjetnik dulje vrijeme spriječen baviti se odvjetništvom, mirovanje odvjetničke djelatnosti, definitivno prestajanje bavljenja odvjetništvom

• ako se kao punomoćnik pojavi osoba koja ne može biti punomoćnikom, sud će takvoj osobi uskratiti daljnje zastupanje rješenjem protiv kojeg žalba ne zadržava provedbu rješenja

• o tome će sud obavijestiti stranku• radnje poduzete od strane takve osobe, do

donošenja rješenja o uskrati zastupanja, proizvode pravni učinak

• angažiranjem punomoćnika, stranka ne gubi

pravo da sama, pored njega, djeluje pred sudom

• zato može doći do nesuglasnosti među njima

• kad je punomoćnik poduzeo neku povoljnu

radnju, nju stranka može opozvati

• kad punomoćnik poduzme neku nepovoljnu

radnju, a stranka svojom intervencijom nastoji

popraviti negativne posljedice

• Rješenja ovog sukoba su različita:

• dok traje ročište na kojem je punomoćnik dao

neku izjavu (bez obzira na prirodu izjave),

stranka je može opozvati

• ako punomoćnik prizna neku činjenicu na ročištu na kojem stranka nije prisustvovala, a stranka kasnije opozove priznanje, sud je ovlašten prosuditi hoće li tu činjenicu uzeti za priznatu ili za osporenu

• ako punomoćnik poduzme neku drugu procesnu dispoziciju na ročištu na kojem stranka nije prisustvovala, a stranka kasnije opozove tu dispoziciju, treba uzeti da će stranka moći opozvati i ove dispozicije punomoćnika onda kad bi mogla opozvati takvu dispoziciju da je istu sama poduzela

PUNOMOĆ• jednostrana izjava volje vlastodavca

punomoćniku kojom ga ovlašćuje da u njegovo ime i za njegov račun poduzima pravne radnje

• mora biti sastavljena u pismenoj formi ili dana usmeno na zapisnik kod suda

• razlikujemo interni odnos između stranke i punomoćnika, i vanjski odnos između punomoćnika i treće osobe

• punomoćnik je dužan kretati se u granicama

njihovog internog odnosa

• suda i parničnog protivnika se ne tiče kakav je

taj odnos i radi li punomoćnik izvan ovlaštenja

koje je dobio u internom odnosu

TRI OSNOVNA TIPA PUNOMOĆI

• Punomoć za pojedinu parničnu radnju

• Parnična punomoć

• Generalna punomoć

PUNOMOĆ ZA VOĐENJE POSTUPKA• Odvjetnik je ovlašten obavljati sve radnje u

postupku koje bi mogla obavljati i sama stranka• sve materijalne i procesne dispozicije• neke radnje izvan parnice: • staviti zahtjev za ovrhu, • primiti od protivne stranke dosuđene troškove, • prenijeti punomoć na drugog odvjetnika

• ako stranka želi odvjetniku izdati punomoć s navedenim ovlastima, dovoljno je da ga ovlasti

• NA VOĐENJE PARNICE• sve ove ovlasti se podrazumijevaju• ako ga želi lišiti nekog od navedenih ovlaštenja, stranka

treba u punomoći izričito navesti koja ovlaštenja mu uskraćuje – negativna enumeracija

• odvjetnik ne može tražiti ponavljanje postupka na osnovi parnične punomoći nakon proteka 6 mjeseci od pravomoćnosti odluke

PARNIČNA PUNOMOĆ IZDANA OSOBI KOJA NIJE ODVJETNIK• osobi koja nije odvjetnik ovlaštenja su znatno

uža• ne može poduzimati materijalne dispozicije niti

neke procesne koje su nepovoljne za stranku i dovode do okončanja spora

• povlačenje tužbe• odustanak od pravnog lijeka

• ne može poduzimati radnje izvan parnice• niti prenijeti primljenu punomoć• niti primiti dosuđene troškove• niti zastupati stranku u ovršnom postupku

• i ovaj će punomoćnik moći poduzimati takve radnje ako ga vlastodavac na to izričito ovlasti – pozitivna enumeracija

PRESTANAK PUNOMOĆI• parnična punomoć prestaje okončanjem parnice

za koju je izdana, punomoć za pojedinu parničnu radnju izvršenjem te radnje ili nastupanjem okolnosti u kojima je izvršenje te radnje postalo neaktualno ili nemoguće

• smrću, odnosno, gubitkom poslovne ili parnične sposobnosti punomoćnika

PRESTANAK PUNOMOĆI• prema noveliranom ZPP-u, smrću fizičke osobe po sili

zakona prestaje i punomoć koju je ona izdala • prestankom pravne osobe prestaje i punomoć koju je

ona izdala• u slučaju stečaja punomoć koju je izdao stečajni dužnik

prestaje kad prema važećim propisima nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka, ako zakonom nije drugačije određeno

• iznimno, punomoćnik je dužan još mjesec dana obavljati radnje u postupku ako je potrebno da od stranke otkloni štetu

PRESTANAK PUNOMOĆI• opozivom, koji daje stranka, a moguć je u svako

vrijeme• otkazom, kojeg daje punomoćnik, on je moguć u

svako vrijeme• međutim, punomoćnik nije ovlašten da

istovremeno s davanjem otkaza prestane vršiti zastupanje ako bi zbog toga za njegova dotadašnjeg vlastodavca mogla nastati kakva šteta, pa će u takvom slučaju punomoćnik biti dužan još mjesec dana od otkaza obavljati za stranku radnje u postupku

• opoziv i otkaz punomoći mora se priopćiti sudu pred kojim se vodi postupak

• na odredbe o punomoći sud pazi po službenoj dužnosti tijekom čitavog postupka

• osoba koja se pojavljuje kao punomoćnik dužna je, već pri poduzimanju prve radnje, podnijeti sudu punomoć

Negotiorum gestor• sud je ovlašten da radnje u postupku poduzme

privremeno i uvjetno i osoba koja nije podnijela punomoć, ali tvrdi da je ovlaštena na zastupanje

• ako punomoć ili izjava o odobrenju poduzetih radnji ne budu podneseni u određenom roku, sud će nastaviti postupak ne uzimajući u obzir radnje osobe bez punomoći

Falsus procurator• kao punomoćnik se može pojaviti i osoba koja

ima ispravu koja ovlašćuje na zastupanje iako u suštini takvog ovlaštenja nema

• - npr. ako je isprava krivotvorena ili zastarjela

• ako sud to utvrdi, ukinut će parnične radnje koje je ova osoba poduzela, osim ako ih stranka naknadno ne odobri

DRŽAVNI ODVJETNIK KAO PUNOMOĆNIK• ex lege - nadležno državno odvjetništvo u

građanskom i upravnom postupku zastupa Republiku Hrvatsku u zaštiti imovinskih i drugih prava

• djeluje kao “zastupnik po zakonu” jer Republika Hrvatska nema postulacijsku sposobnost

• postulacijsku sposobnost za nju ima državni odvjetnik

• na temelju posebne punomoći nadležna državna odvjetništva mogu zastupati u građanskim i upravnim predmetima pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, te jedinice lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave, kada je to s obzirom na predmet postupka opravdano

• u slučaju da nadležni državni odvjetnik odbije punomoć, izvijestit će o tome višega državnog odvjetnika koji će donijeti konačnu odluku

TUŽBA

TUŽBA – OBLIGATORNI SADRŽAJ

• podaci koje mora imati i svaki drugi podnesak

• određeni zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih

traženja

• tvrdnje o činjenicama na kojima tužitelj zasniva tužbeni

zahtjev

• prijedloge o dokazima kojima se činjenice mogu utvrditi

• PODACI KOJE IMA I SVAKI DRUGI PODNESAK• a) oznaka suda• b) ime, zanimanje i prebivalište ili boravište stranaka i

njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika ako ih imaju

• c) predmet spora• d) sadržaj izjave• e) potpis podnositelja koji mora biti na kraju podneska

• tužitelj može izložiti svoje shvaćanje o pravnoj osnovi svog tužbenog zahtjeva ali sud za tu osnovu nije vezan - iura novit curia

TUŽBENI ZAHTJEV• procesnopravni zahtjev za pružanje pravne zaštite

određenog sadržaja• pored zahtjeva u pogledu glavne stvari, on može

obuhvatiti i sporedna potraživanja - zahtjev za naknadu parničnih troškova, za isplatu kamata

• zahtjev mora biti konkretan i određen i to u subjektivnom smislu - u pogledu stranaka

• u objektivnom smislu - u pogledu predmeta spora

• pravna osnova zahtjeva za pružanje pravne zaštite – • fakultativni element tužbe• pravna kvalifikacija spornog pravnog odnosa i pravna

pravila koja opravdavaju traženje da sud donese odluku određenog sadržaja

• sud će po tužbi postupati i ako tužitelj ne navede pravnu osnovu, a ako je i navede, sud nije vezan za njegovo shvaćanje

• prema načelu iura novit curia sud je dužan da sam utvrdi pravna pravila na temelju kojih treba prosuditi osnovanost tužbenog zahtjeva

KONDEMNATORNA TUŽBA• nakon što je došlo do povrede prava – post festum• tužitelj traži od suda da mu pruži pravnu zaštitu tako što

će tuženika osuditi da u korist tužitelja nešto učini, trpi ili propusti

• raspravljanju o osnovanosti zahtjeva za izricanje osude mora nužno prethoditi utvrđivanje sadržaja tužiteljevih ovlaštenja i tuženikovih obveza

• dispozitivu osuđujuće presude prethodi deklaratorni preambul koji se unosi u obrazloženje

• on nije obuhvaćen pravomoćnošću pa se u nekoj drugoj parnici taj sadržaj može drugačije utvrditi

• sud je ovlašten donijeti kondemnatornu presudu samo ako tužitelj podnese kondemnatornu tužbu

• ako sud nađe da tužiteljevo traženje nije osnovano, dužan je odbiti tužbeni zahtjev - presuda tzv. negativnog utvrđenja

• pravni interes se zbog zabrane samopomoći presumira

• Pozitivna činidba• - da u ime naknade štete plati određeni iznos novca• Trpljenje• - pravo služnosti, zabrana smetanja tužiteljevog posjeda• Davanje određenje izjave volje• - da izda ispravu podobnu za upis prava u zemljišne

knjige - clausula intabulandi

• činidba mora biti dospjela do zaključenja glavne rasprave – u pravilu

• kad se tužba podnese prije dospjelosti, u pravilu se tužbeni zahtjev odbija kao preuranjen

• tri izuzetka kad je dopušteno izricanje kondemnatorne presude prije dospjelosti činidbe:

• uzdržavanje - ako sud nađe da je zahtjev za uzdržavanje osnovan, on može osuditi tuženika i na plaćanje uzdržavanja koje još nije dospjelo

• međutim obveza plaćanje postoji tek kad potraživanja za pojedine obroke dospiju

• najam - zakup: presuda kojom se tuženiku nalaže

predaja ili preuzimanje stvari dane u najam ili zakup,

može se donijeti i prije prestanka tih odnosa

• tužitelj može ostvariti svoje pravo neposredno nakon

isteka najma/zakupa

• buduća šteta: sud će, na zahtjev oštećenika, dosuditi

naknadu i za buduću štetu, ako je po redovnom tijeku

stvari izvjesno da će ona trajati i u budućnosti

• izricanjem kondemnatorne presude tužitelj još ne dolazi

do ostvarenja svog ovlaštenja

• kondemnatornom presudom tuženiku se samo nalaže da

svoje držanje uskladi sa pravnom normom

• ako on to ipak ne učini dobrovoljno steći će se

pretpostavke da se u posebnom ovršnom postupku

nalog parničnog suda prisilno ostvari

PROTUTUŽBA• tužba tuženika kao protutužitelja protiv tužitelja kao

protutuženika u parnici koju je ovaj posljednji ranije protiv njega pokrenuo, njome tuženik sada protutužitelj ostvaruje pred istim sudom i u istoj parnici protiv tužitelja, sada protutuženika svoj samostalni tužbeni zahtjev

• tuženik svoj zahtjev može ostvariti ili u protutužbi ili u samostalnoj parnici

• protutužba je samo mogućnost a ne i dužnost

VRSTE PROTUTUŽBI• Koneksna protutužba – ako je zahtjev protutužbe u

vezi s tužbenim zahtjevom, a naročito ako oba zahtjeva proizlaze iz istog pravnog odnosa ili stvarnog događaja

• - kupac tužbom traži predaju robe, a prodavatelj protutužbom isplatu cijene

• Kompenzabilna protutužba - ako su zahtjevi takvi da se mogu uzajamno prebiti

• budući da u tom slučaju i tuženik i tužitelj ističu kondemnatorne zahtjeve do kompenzacije bi moglo doći u fazi dobrovoljnog ili prisilnog izvršenja

• u pravilu kad je zahtjev tuženika viši od zahtjeva tužitelja

• Prejudicijelna protutužba – ako se njome traži utvrđenje nekoga pravnog odnosa ili prava od čijeg postojanja odnosno nepostojanja zavisi odluka o tužbenom zahtjevu

• tužitelj tužbom traži povrat stvari, a tuženik protutužbom traži da se utvrdi da je on vlasnik stvari

• tuženik može protutužbu podnijeti sudu kod kojega je protiv njega ranije podnesena tužba, osim ako je za zahtjev protutužbe nadležan viši sud ili sud druge vrste

• ako bi o zahtjevu protutužbe trebao suditi isti sud ali u drugačijem sastavu, oba zahtjeva sudit će se u kvalificiranijem sastavu

• sud može odlučiti da se o zahtjevima tužbe I protutužbe zajednički raspravlja i odlučuje

• ciljevi zajedničkog raspravljanja mogu se postići ako je za zahtjev tužbe i protutužbe propisana ista vrsta postupka

• protutužba se može podnijeti do zaključenja glavne rasprave pred prvostupanjskim sudom u parnici pokrenutoj na tužbu protivnika

• sud može odlučiti da se o zahtjevima tužbe i protutužbe zajednički raspravlja i odlučuje

• sud može donijeti djelomičnu odluku o tužbi I protutužbi prema tome koji je od zahtjeva prije sazrio za donošenje konačne odluke

• ako je podnesena protutužba od prejudicijelnog značenja za tužbu odluka o protutužbenom zahtjevu u odnosu na odluku o tužbenom zahtjevu imat će značaj specifične međupresude

TUŽBA PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE• osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike

Hrvatske dužna se prije podnošenja tužbe obratiti nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora

• ako zahtjev ne bude prihvaćen ili o njemu ne bude odlučeno u roku od tri mjeseca od njegova podnošenja, podnositelj zahtjeva može podnijeti tužbu nadležnom sudu

• sud će odbaciti tužbu podnesenu prije donošenja odluke o zahtjevu za mirno rješenje spora, odnosno prije isteka spomenutog roka

• podnošenjem zahtjeva za mirno rješenje spora prekida se zastarijevanje

• eventualno postignuta nagodba između podnositelja zahtjeva i državnog odvjetništva ima svojstvo ovršnosti

ODGOVOR NA TUŽBU• ako sud smatra da se na temelju tužbe može dalje

postupati on će u pravilu narediti da se primjerak tužbe dostavi tuženiku radi podnošenja pisanog odgovora na tužbu

• sud je dužan u pozivu upozoriti tuženika na pravne posljedice nedavanja odgovora na tužbu - donošenje presude zbog ogluhe

U ODGOVORU NA TUŽBU TUŽENIK SE MOŽE OČITOVATI • o tužbenom zahtjevu i o činjeničnim navodima tužitelja• predložiti dokaze kojima potkrepljuje te navode• uz odgovor na tužbu tuženik je dužan priložiti isprave na

koje se poziva• odgovor na tužbu podnosi se u roku koji odredi sud, ali

taj rok ne može biti kraći od petnaest niti duži od trideset dana

• rok je prekluzivan u tom smislu što tuženik njegovim istekom gubi pravo da odgovorom na tužbu spriječi donošenje presude zbog ogluhe

• iznošenje stavova i prijedloga tuženika o odnosu na zahtjeve istaknute u tužbi i na procesna pitanja u vezi sa tim zahtjevima

• ne može isticati svoje samostalne meritorne zahtjeve protiv tužitelja – osim zahtjeva za naknadu parničnih troškova i prigovora radi kompenziranja u parnici

TUŽENIK MOŽE ISTAKNUTI ODREĐENE INCIDENTALNE ZAHTJEVE• incidentalne zahtjeve procesne naravi:

prijedlog za svrsishodnu delegaciju, • za izuzeće sudaca, • za osiguranje parničnih troškova, • za oslobođenje od prethodnog plaćanja troškova

postupka, • za imenovanje prethodnika, • za obavještavanje trećeg o parnici, • za prekid postupka

• nakon što tuženik podnese odgovor na tužbu, u sporovima koje sudi vijeće predsjednik vijeća će ocijeniti je li s obzirom na prijedloge i navode stranaka potrebno zakazivati pripremno ročište ili se odmah može zakazati ročište za glavnu raspravu

• nakon što primi odgovor na tužbu, sud može donositi sva rješenja koja može donositi u tijeku prethodnog ispitivanja tužbe

• ako tuženik u odgovoru na tužbu prizna tužbeni zahtjev sud će odmah donijeti presudu na temelju priznanja

• ako je tuženik u odgovoru na tužbu priznao odlučne činjenice, neovisno o tome što je osporio tužbeni zahtjev, sudac može bez zakazivanja ročišta donijeti presudu ako ne postoje druge smetnje za njezino donošenje

PRAVNE POSLJEDICE PODNOŠENJA TUŽBE SUDU

• podnošenje tužbe sudu uzrokuje određene procesnopravne i građanskopravne posljedice

• ako sud tužbu odbaci ili je tužitelj povuče svi pravni učinci prouzročeni podnošenjem poništavaju se ex tunc

PROCESNOPRAVNE POSLJEDICE- ocjenjivanje nadležnosti vrši se, u pravilu, s

obzirom na činjenice u vrijeme podnošenja tužbe sudu (perpetuatio fori)

- u slučaju elektivne nadležnosti pravo tužitelja na izbor nadležnog suda konzumira se podnošenjem tužbe sudu

- ugovor o prorogaciji relevantan je ako je pravovaljan u vrijeme podnošenja tužbe sudu

PROCESNOPRAVNE POSLJEDICE- dopustivost tužbe sa stajališta ostalih

procesnih pretpostavki prosuđuje se, u prvom redu, prema okolnostima u vrijeme podnošenja tužbe sudu

- ako se tužba preinačuje zbog okolnosti koje su nastupile nakon podnošenja tužbe sudu, tuženik se preinaci ne može protiviti

GRAĐANSKOPRAVNE POSLJEDICE• dospjelost i zastara se prekidaju podnošenjem

tužbe sudu – pod uvjetom da se postupak uredno nastavi

• kod alternativnih obveza kad pravo izbora pripada tužitelju, to pravo izbora se konzumira podnošenjem tužbe sudu

• na povremena novčana dospjela davanja, teče zatezna kamata od dana kada je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu

GRAĐANSKOPRAVNE POSLJEDICE

• ako je pravo na podnošenje tužbe ograničeno prekluzivnim rokom, do prekluzije ne dolazi ako se tužba podnese dok rok još teče

• pravo na ostvarivanje i zaštitu nekih strogo osobnih neprenosivih prava prenosi se na nasljednike ako je prednik podnio tužbu radi zaštite tih prava

• na iznos neisplaćene kamate može se zahtjevati zatezna kamata od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njezinu isplatu

GRAĐANSKOPRAVNE POSLJEDICE• za razvod braka mjerodavno je i pravo države

čiji su državljani oba bračna druga u vrijeme podnošenja tužbe

• zastarjevanjem tražbina prekida se podnošenjem tužbe sudu te isticanjem kompenzacijskog prigovora

GRAĐANSKOPRAVNE POSLJEDICE• smatra se da prekid nije nastupio ako vjerovnik odustane

od tužbe te ako tužba bude odbačena ili odbijena ali ako je tužba odbačena pa vjerovnik podigne ponovno tužbu u roku od 3 mjeseca smatrat će se da je zastarjevanje prekinuto prvom tužbom

• ako rok za ispunjenje obveza nije određen, dužnik dolazi u zakašnjenje kad ga vjerovnik pozove da ispuni obvezu, između ostalog i pokretanjem postupka čija je svrha da se postigne ispunjenje obveze, dakle i podnošenjem kondemnatorne tužbe

LITISPENDENCIJA• postojanje parnice• parnica počinje teći dostavljanjem tužbe

tuženiku, od tada parnica postoji, visi (lat. lis pendent)

• od tada se zasniva trostrani procesnopravni odnos između suda, tužitelja i tuženika

• litispnedencija proizvodi određene procesnoprave i građanskopravne učinke

LITISPENDENCIJA PRESTAJE• pravomoćnošću odluke kojom se parnica

završava• kad tužitelj povuče tužbu ili se odrekne od

tužbenog zahtjeva• kad stranke zaključe sudsku nagodbu• kad umre stranka, u parnici koju nasljednici ne

mogu produžiti• kad dođe do konfuzije stranaka

PROCESNOPRAVNE POSLJEDICE• dok parnica teče, ne može se u pogledu istog

zahtjeva i među istim strankama pokrenuti nova parnica

• nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban je, u pravilu, tuženikov pristanak

• nakon početka parnice umješač se može pridružiti jednoj od stranaka

• atrakcijska nadležnost za protutužbu i tužbu tzv. glavnog miješanja može se zasnovati tek kad nastupi litispendencija u parnici koja atrahira

PROCESNOPRAVNE POSLJEDICE• nakon početka parnice obavlja se

obavještavanje treće osobe o parnici• ako koja od stranaka otuđi stvar ili pravo o

kojem teče parnica, to ne sprečava da se parnica među istim strankama dovrši

• tek nakon dostave tužbe tuženiku sud može dostavu pismena tuženiku obavljati preko oglasne ploče

• rješenje kojim se sud oglašava nenadležnim ne dostavlja se tuženiku ako mu tužba nije dostavljena

• dok parnica teče ne može se o istom zahtjevu pokrenuti nova parnica među istim strankama

• sud na poštivanje ovog pravila vodi računa po službenj dužnosti tijekom cijelog postupka

• ako bi unatoč ovom pravilu bila pokrenuta nova parnica među istim strankama u pogledu istog zahtjeva, sud je dužan odbaciti tužbu u odnosu na koju je parnica počela kasnije teći

• ako je u parnici koja je počela kasnije teći, ranije donesena pravomoćna odluka, odbacit će se tužba u parnici koja je počela ranije teći, zbog toga što pravomoćnost ima prednost pred litispendencijom

LITISPENDENCIJA PRED STRANIM SUDOM• sud RH prekinut će postupak na zahtjev stranke

ako je pred stranim sudom u toku spor o istoj stvari i između istih stranaka i to:

• ako je pred stranim sudom pokrenut postupak u istoj stvari

• ako za taj spor ne postoji isključiva nadležnost suda u RH

• ako postoji uzajamnost

OBJEKTIVNA KUMULACIJA• tužitelj može podnijeti onoliko tužbi protiv istog

tuženika koliko ima tužbenih zahtjeva• on može podnijeti samo jednu tužbu (shvaćenu

u formalnom smislu) te u njoj istaknuti više tužbenih zahtjeva protiv istog tuženika - cummulatio actionum

OBJEKTIVNA KUMULACIJA• za sve kumulirane zahtjeve stvarno nadležan isti

sud• da je određena ista vrsta postupka

• ako o nekim od kumuliranih zahjeva sudi vijeće a o drugima sudac, o svima će suditi vijeće

• ne mogu se spojiti zahtjevi koji se rješavaju po općim pravilima sa zahtjevima za koje važe propisi o bračnim ili paternitetskim parnicama, radnim sporovima, zbog smetanja posjeda, za izdavanje platnog naloga pa ni zahtjevi za koje važe različite vrste postupaka

• obična (istodobna) kumulacija postoji kad tužitelj već pri podnošenju tužbe kumulira više zahtjeva protiv istog tuženika

• sukcesivna kumulacija postoji kad tužitelj, uz već istaknuti tužbeni zahtjev, naknadno istakne nove zahtjeve

• na to ima pravo sve do zaključenja glavne rasprave

• ovdje se primjenjuju i pravila o preinaci tužbe• eventualna kumulacija postoji kad tužitelj

kumulira zahtjeve koji su u međusobnoj vezi, na način da zatraži od suda da slijedeći od istaknutih zahtjeva usvoji tek ako ustanovi da prethodni nije osnovan

PREINAKA TUŽBE• tužba se smatra preinačenom kada se u njoj

izmijeni neki od bitnih elemenata, tako da izmijenjena tužbe nije istovjetna s onom prvobitnom pa se pravomoćnost presude koja bi bila izrečena na osnovi prvobitne tužbe ne bi odnosila i na preinačenu tužbu

• elementi od kojih zavisi preinaka tužbe su tužbeni zahtjev i parnične stranke

• preinaka može biti subjektivna i objektivna

VRSTE PREINAČENJA TUŽBENOG ZAHTJEVA• Objektivno preinačenje• Subjektivno preinačenje

• OBJEKTIVNO PREINAČENJE• a) promjena tužbenog zahtjeva

• promjena istovjetnosti tužbenog zahtjeva• povećanje postojećeg tužbenog zahtjeva• isticanje drugog zahtjeva uz postojeći

• b) promjena činjenične osnove

• tužitelj može preinačiti tužbu najkasnije do zaključenja glavne rasprave pred prvostupanjskih sudom

• za preinaku tužbe potreban je i pristanak tuženika

• ako on pristane, sud mora dopustiti preinaku• ako tuženik ne da svoj pristanak, to nema značaj

apsolutnog veta jer sud ipak može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama

SUD MORA DOZVOLITI PREINAKU• kad se tužba preinačuje tako da se, zbog

okolnosti koje su nastupile nakon podnošenja tužbe, zahtijeva iz iste činjenične osnove drugi predmet ili novčanu svotu

• kad se smanjuje tužbeni zahjtev tada važe pravila o povlačenju tužbe

• kad se u toku parnice istakne incidentalni zahtjev za utvrđenje

SUBJEKTIVNO PREINAČENJE• tužitelj može svoju tužbu preinačiti i tako da

umjesto prvobitnog tuženika tuži drugu osobu

• do promjene stranaka dolazi još i kad uz tužitelja pristupi novi tužitelj, kad tužba bude proširena na novog tuženika, kad umješač stupi umjesto stranke kojoj se pridružio, kad imenovani prethodnik stupi na mjesto tuženika

• ako prvobitni tuženik, koji se upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, ne da svoj pristanak, to ima značaj apsolutnog veta

• pristanak prvobitnog tuženika je potreban jer je to za njega samo povlačenje tužbe što znači da se ista može ponovno podići protiv njega

• pristanak novotuženog treba jer on ne ulazi u novu parnicu već preuzima staru u stanju u kome se nađe u trenutku preinake (prekluzije)

• stupanje novog tuženika u parnicu• nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o

glavnoj stvari (litiskontestacija), umjesto tužitelja može u parnicu stupiti novi tužitelj samo ako tuženik na to pristane

• na ovaj način je uspostavljeno opće pravilo da je za stupanje novog tužitelja u parnicu umjesto dotadašnjeg, nužno potreban njegov pristanak

• dotadašnji tuženik prestaje biti stranka pa u odnosu na njega ova preinaka predstavlja povlačenje tužbe

• novi tuženik stupa u parnica na mjesto dotadašnjeg pa se efekti podnošenja tužbe i litispendencije protiv prvobitno tuženog odnose na novog

• novi tuženik ne može ulagati prigovore u odnosima koje je prvotuženi bio prekludiran

• isto vrijedi i za novog tužitelja

PREINAKA TUŽBE I BEZ PRISTANKA TUŽENIKA• kada se tužba preinačuje tako da se zbog

okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbenog zahtjeva iz bitno iste činjenične osnove drugi predmet ili novčani iznos – umjesto propale stvari naknada štete

• kada se smanjuje tužbeni zahtjev, no tada važe pravila o povlačenju tužbe

• kada se tijekom parnice istakne incidentalni tužbeni zahtjev za utvrđenje za koji zakon također određuje da se neće smatrati preinakom tuže

• u slučaju subjektivne preinake tužbe protivljenje prvobitnog tuženika ima značenje apsolutnog veta pa sud nije ovlašten dopustiti tu preinaku

• pristanak novog tuženika potreban je jer on ne ulazi u novu parnicu već preuzima staru u stanju u kojem se nađe u momentu preinake, sa svim prekluzijama koje su dotad nastale i rezultatima do kojih je dovelo sudjelovanje prvobitnog tuženog u raspravljanju

POVLAČENJE TUŽBE• povlačenje tužbe je jednostrana neposredna

parnična radnja tužitelja kojom izjavljuje da odustaje od traženja da sud odluči o njegovom tužbenom zahtjevu

• ova izjava je neopoziva• u času predaje ove izjave sudu, dolazi do

gašenja parnice• posljedice prouzročene podnošenjem tužbe i

litispendencije poništavaju se ex tunc

• obavljene radnje tužitelja, tuženika i suda gube važnost

• povučena tužba smatra se kao da nije ni podnesena pa se može ponovno podnijeti

• rješenje o povlačenju tužbe, deklaratorne je naravi

• izjava o povlačenju ne može se opozvati• do povlačenja dolazi obično kad stranke nađu

načina da izvan suda riješe spor ili kad tužitelj odustane od daljnjeg traženja pravne zaštite

• tužitelj može povući tužbu bez pristanka tuženog samo do upuštanja tuženog u raspravljanje

• nakon upuštanja tuženog u raspravljanje, za povlačenje je potreban pristanak

• tuženikovo eventualno protivljenje ima značaj apsolutnog veta

• što se tiče izjave o pristanku, ako se tuženik u roku od 15 dana od obavijesti o povlačenju o tome ne izjasni, smatrat će se da je pristao na povlačenje

PRESUMIRANO POVLAČENJE• ZPP u određenim situacijama iz pasivnosti

tužitelja neoborivo presumira da tužitelj povlači tužbu

• ako tužitelj ne vrati tužbu koja mu je poslana na ispravak ili dopunu

• ako niti jedna stranka u roku od 4 mjeseca od početka mirovanja postupka ne predloži nastavak

• ako ne dokaže da je položio aktorsku kauciju

PRESUMIRANO POVLAČENJE• ako tužitelj izostane s ročišta u sporovima male

vrijednosti• ako niti na novo ročište u postupku pred

trgovačkim sudom ne dođu obje stranke

ODRICANJE OD TUŽBENOG ZAHTJEVA• kvalificirano povlačenje tužbe

• jednostrana neposredna parnična radnja tužitelja, kojom izjavljuje da konačno tj. zauvijek odustaje od prava na određenu sudsku zaštitu

• ako se tužitelj do zaključenja glavne rasprave odrekne tužbenog zahtjeva, sud će bez daljnjega raspravljanja donijeti presudu kojom odbija tužbeni zahtjev - presudu na temelju odricanja

• za odricanje od tužbenog zahtjeva nije potreban pristanak tuženika

• odricanje od tužbenog zahtjeva, na ročištu ili u pisanom podnesku, tužitelj može i bez pristanka tuženika opozvati do donošenja presude

• sud neće donijeti presudu na temelju odricanja i kad je udovoljeno potrebnim uvjetima ako utvrdi da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati

SUDJELOVANJE VIŠE STRANAKA U PARNICI

• postoji kad se u istoj stranačkoj ulozi u parnici pojavljuje više procesnih subjekata

• subjektivna kumulacija - litis consortium

• kumulaciju procesnih subjekata u pravilu prati i kumulacija tužbenih zahtjeva

• formira se onoliko procesnih odnosa koliko se ističe tužbenih zahtjeva

• u pravilu fakultativne prirode - rezultat procesne

dispozicije tužitelja - ovisi o njegovoj volji

• iznimno može biti i obligatorno - nužno supraničarstvo

• nekad može nastati i nezavisno od volje tužitelja - npr.

kad stranku naslijedi više univerzalnih sljednika

• spajanje parnica odlukom suda radi zajedničkog

raspravljanja ne stvara suparničarstvo

• AKTIVNO• kad više subjekata sudjeluje u parnici u svojstvu

tužitelja • PASIVNO• kad više subjekata ima ulogu tuženika• OBOSTRANO• kad i u ulozi tužitelja i u ulozi tuženika ima više

stranaka

• MATERIJALNI SUPARNIČARI• oni koji se prije i izvan parnice nalaze u

određenoj pravnoj ili stvarnoj vezi s obzirom na predmet spora

• U PRAVNOJ VEZI• oni koji se nalaze u nekoj pravnoj zajednici• U STVARNOJ VEZI• oni čija prava i obveze proistječu iz iste

činjenične i pravne osnove

• FORMALNI SUPARNIČARI• oni koji se prije i izvan parnice ne nalaze u

određenoj pravnoj ili stvarnoj vezi s obzirom na predmet spora, ali su u njihovim parnicama posredan predmet spora prava i obveze koje proistječu iz bitno istovrsne činjenične i pravne osnove

• veže ih ista parnica formirana dispozicijom tužitelja

• primjerice više tuženika tuženih radi isplate dugovane zakupnine

SUPARNIČARSTVO JE MOGUĆE

• samo ako je za sve zahtjeve stvarno nadležan isti sud

• u pogledu mjesne nadležnosti važe pravila o atrakciji: ako je jednom tužbom tuženo više osoba, a za njih ne postoji mjesna nadležnost istog suda, nadležan je sud koji je mjesno nadležan za jednog od tuženika; a ako među njima ima glavnih, i sporednih obveznika sud koji je mjesno nadležan za koga od glavnih obveznika

OBIČNO SUPARNIČARSTVO• protiv svakoga od takvih suparničara može se

donijeti različita presuda• položaj svakoga od njih je samostalan u odnosu

na ostale, pa svaki od njih slijedi svoju procesnu sudbinu

• posljedice radnji koje on poduzima djeluju samo u odnosu na njega

• obični suparničari su svi formalni suparničari, a mogu biti i materijalni, ako njihov međusobni odnos ne iziskuje jedinstveno rješenje spora

JEDINSTVENI SUPARNIČARI• po zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa, spor

se može riješiti samo na jednak način prema svima

• tužbeni zahtjev može biti ili u istom zahtjevu prihvaćen prema svima ili odbijen u odnosu na sve njih

• imaju jedinstveni tretman u parnici, te se smatraju kao jedna parnična stranka

JEDINSTVENI SUPARNIČARI• suvlasnici poslužnog dobra u parnici o realnim

služnostima na nekretninama jer su služnosti nedjeljive

• tuženi bračni drugovi u parnici za poništaj braka• suparničari u paternitetskom sporu• ovrhovoditelj u čiju je korist zapljenjena tražbina

u parnici radi utvrđivanja postojanja ili visine tražbine

• zakonski nasljednici u parnici osporavanja oporuke

• od radnji koje pojedini jedinstveni suparničari poduzimaju, vrijedi samo ona koja je za sve njih najpovoljnija te se uz to omogućuje da se prema svima povuku jednake procesne i materijalnopravne konzekvencije

• štetne procesne radnje ne djeluju ni prema kome, pa ni prema onome koji ih je poduzeo, osim ako su ih poduzeli svi

• korisne procesne radnje jednoga djeluju i u korist onih koji te radnje nisu poduzeli

• jedinstveni suparničar ne može samostalno• - priznati zahtjev• - odreći se tužbenog zahtjeva ili • - zaključiti sudsku nagodbu

• protiv njih se ne može donijeti presuda zbog izostanka ili presuda zbog ogluhe ako makar u odnosu na jednog ne postoje uvjeti za donošenje tih presuda

• pravni lijekovi koje je podnio jedan djeluju i u korist onih koji ih nisu podnijeli

• jedinstveni suparničar može samostalno povući tužbu OSIM AKO SE NE RADI O NUŽNOM SUPARNIČARSTVU

• presuda donesena nakon odstupanja jedinstvenog suparničara iz parnice neposredno će i na njega djelovati

• svaki suparničar može samostalno podnositit prijedloge koji se tiču tijeka parnice

NUŽNO SUPARNIČARSTVO• postoji pri odnosima u kojima sudjeluje više

osoba, koji su takvi da građanskopravni propisi traže da se ti odnosi riješe sudjelovanjem svih tih osoba u parnici

• moguće je samo na pasivnoj strani• ako tužitelj ne obuhvati tužbom sve one koji tek

zajedno čine jednu parničnu stranku, tužbu treba odbaciti

• odsutnost jednog sudionika u parnici predstavlja nedostatak procesnoprave legitimacije za vođenje parnice

NUŽNO SUPARNIČARSTVO• svi nužni suparničari su ujedno i jedinstveni, ali

ne i obrnuto

• u parnici radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji tužbu bi trebalo podnijeti ne samo protiv trećeg već nužno i protiv dužnika koji je poduzeo radnju sa trećim

SUPARNIČARSTVO NA OSNOVU ZAKONA

• zakon izričito predviđa suparničarstvo neovisno od postojanja općih pretpostavaka za suparničarstvo

• glavni dužnik i jamac mogu biti zajednički tuženi, ako to nije u suprotnosti sa sadržajem ugovora o jamstvu

• ako se jamac nalazi u obvezi samo pod uvjetom da glavni dužnik ne bi mogao platiti (beneficium ordinis), onda je obveza jamaca uvjetne prirode i ne dopušta kumulacija

SUPARNIČARSTVO NA OSNOVU ZAKONA• TUŽBA GLAVNOG MIJEŠANJA

• to je tužba osobe koja u cijelosti ili djelomično traži stvar

ili pravo o kojem između drugih osoba već teče parnica

• takva osoba može pred sudom pred kojim ta parnica

teče tužiti obje stranke jednom tužbom, sve dok se

postupak pravomoćno ne završi

• čak i ako taj sud ne bi bio stvarno nadležan – dolazi do

atrakcije nadležnosti

EVENTUALNO SUPARNIČARSTVOtužitelj može jednom tužbom obuhvatiti više tuženikatako što će tražiti da tužbeni zahtjev bude prihvaćen prema slijedećem tuženiku u slučaju da bude pravomoćno odbijen prema onome koji je u tužbi naveden prije njega

samo ako prema svakome od tuženika postavlja objektivno isti zahtjevako prema pojedinima od njih ističe različite zahtjeve koji su u međusobnoj vezi

EVENTUALNO SUPARNIČARSTVO• isti sud stvarno i mjesno nadležan za svaki od zahtjeva i

za svakog od tuženika

• odlučivanju o zahtjevu prema slijedećem tuženiku može se pristupiti tek pošto zahtjev prema prethodnome bude pravomoćno odbijen

PRVOBITNO I NAKNADNO SUPARNIČARSTVO• prvobitno suparničarstvo je takvo suparničarstvo

koje je zasnovano već prilikom podnošenja tužbe

• naknadno suparničarstvo zasniva se onda kad je parnica već počela, na način da se tužba proširi na novog tuženika ili da uz tužitelja pristupi i novi tužitelj

• nova stranka mora primiti parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi kad ona u nju stupa čime dolazi u nepovolju procesnu situaciju

• od ocjene same nove stranke zavisi hoće li to prihvatiti • novi tužitelj svoj pristanak izražava podnošenjem tužbe,

a novi tuženik je ovlašten uskratiti pristanak na proširenje tužbe na sebe

• Novela 2003 nakon što se (dotadašnji) tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, bez njegova pristanka ne može uz tužitelja pristupiti novi tužitelj

UMJEŠAČ• OBIČNI UMJEŠAČ• UMJEŠAČ S POLOŽAJEM JEDINSTVENOG

SUPARNIČARA• UMJEŠAČ SUI GENERIS

• obični umješač je osoba koja se, u parnici što se vodi među određenim strankama, pridružuje jednoj od njih, jer ima pravni interes da stranka kojoj se pridružila uspije u parnici

OBIČNI UMJEŠAČ• umješač nije stranka• pravni interes da sudjeluje u tuđoj parnici proizlazi iz

toga što se pravne posljedice presude koja bude donesena mogu posredno odraziti i na njegovu pravnu situaciju

• da bi došlo do intervencije, on mora ispunjavati opće uvjete u pogledu stranačke i parnične sposobnosti, mora imati određeni pravni interes, mora dati izjavu i stranke se ne smiju protiviti

• sud na njih pazi po službenoj dužnosti tijekom čitavog postupka

• izjava o stupanju u parnicu može se dati na ročištu ili pismenim podneskom

• podnošenjem izjave umješač se u parnici konstituira kao treći sudionik, dakle, za to nije potrebna sudska odluka

• sudska odluka bit će potrebna kad jedna od stranaka ospori osnovanost intervencije, a sud nađe da je prigovor neosnovan

• može stupiti u parnicu tijekom čitavog postupka sve do pravomoćnosti odluke o tužbenom zahtjevu pa i tijekom postupka po izvanrednim pravnim lijekovima

• obični umješač može uvijek samostalno podnijeti pravni lijek, a ako je intervenirao do pravomoćnosti odluke o tužbenom zahtjevu, čak i izvanredni pravni lijek

• stranke se mogu protiviti intervenciji u svim stadijima postupka

• interes da se protive: • protivnika – ako izgubi parnicu, morat će umješaču

naknaditi njegove troškove• stranke kojoj se pridružuje – jer će nekad biti dužna

protivniku naknaditi i troškove koje mu je prouzročio umješač ili jer ne želi uopće da netko treći utječe na razvoj parnice

• da stranke svojim protivljenjem ne bi spriječile aktivnost umješača, on može i dalje poduzimati radnje u postupku, uvjetno, sve do pravomoćnosti rješenja kojim se miješanje odbija

• razlozi intervencije su dvojaki:• da se time pomogne jednoj od strana da uspije jer se

njen uspjeh pozitivno reflektira i na njegovu pravnu situaciju

• da se time kontrolira postupanje stranke od čijeg uspjeha zavisi i njegova pravna situacija

• ne može poduzimati radnje kojima se disponira tužbenim zahtjevom

• ne može poduzimati radnje koje su nepovoljne za stranku, njih sud po službenoj dužnosti ne smije uvažiti, nije potrebno da ih stranka ospori

• propuštanje umješača da poduzme neku procesnu radnju ne može imati negativne pravne posljedice za stranku jer on nema ni procesne dužnosti ni tereta

INTERVENCIJSKI EFEKT• presuda donesena u parnici u kojoj je sudjelovao

umješač proizvodi prema njemu specifičan procesni efekt – intervencijski efekt

• on će se ispoljiti u novoj parnici u kojoj su stranke: umješač iz ranije parnice (tuženik) i stranka kojoj se umješač bio pridružio (tužitelj)

• umješač ne može u odnosu na stranku kojoj se bio pridružio u prethodnom postupku tvrditi da spor, onako kako je tijekom toga postupka izložen sudu, nije pravilno riješen

• u toj novoj parnici bivši umješač neće moći poricati ni činjeničnu ni pravnu ocjenu stvari iznesenu u odluci iz prijašnje parnice

• prigovor umješača istaknut u novoj parnici, da je stranka kojoj se bio pridružio pogrešno vodila spor - exeptio malae gesti vel conducti processus, može biti prihvaćen samo ako je on, s obzirom na stanje spora u vrijeme svoga stupanja u prethodnu parnicu, izjavama ili radnjama te stranke bio spriječen poduzeti radnje koje bi dovele do povoljnijeg ishoda spora, odnosno ako takve radnje, za mogućnost čijega poduzimanja on nije znao, sama stranka nije poduzela namjerno ili iz grube nepažnje

INTERVENCIJSKI EFEKT• da je umješaču bilo omogućeno da u parnici poduzme

sve radnje pogodne da pomognu pobjedi stranke• da je ta stranka lojalno vodila parnicu

• presumira se sve dok se u povodu prigovora bivšeg umješača ne utvrdi protivno

• ako presumpcija ne bude oborena, u novoj parnici nema mjesta ponovnom meritornom raspravljanju o stvarnoj i pravnoj osnovi donesene presude

UMJEŠAČ S POLOŽAJEM JEDINSTVENOG SUPARNIČARA• ako se po zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa pravni

učinak presude odnosi neposredno i na umješača, jednako kao i na parničnu stranku, on u parnici ima položaj jedinstvenog suparničara

• do toga može doći kad materijalnopravni odnosi ne uvjetuju formiranje nužnog suparničarstva pa osoba ne postane stranka u parnici, već pristupi jednoj stranci kao umješač

• stranka s ovakvim umješačem predstavlja jednu parničnu stranku

• budući da se na ove umješače učinci presude odnose apsolutno i neposredno, priznaju im se sva ovlaštenja koja se priznaju i strankama u jedinstvenom suparničarstvu

• stranka ne može, ako se s tim ne suglasi umješač, poduzimati materijalne dispozicije niti procesne koje utječu na sudbinu istaknutih zahtjeva

• stranka ne može osujetiti povoljne radnje umješača, niti ona svojim radnjama može niti ona svojim radnjama može pogoršati situaciju koju je on poboljšao

• ovaj umješač ima pravo podnijeti izvanredni pravni lijek i u parnici u kojoj nije prije pravomoćnosti sudjelovao kao umješač

• umješač nema mogućnosti od sebe otkloniti pravne efekte pravomoćnosti donesene presude

IMENOVANJE PRETHODNIKA

• to je parnična radnja samo tuženika

• ako je tuženik držatelj neke stvari ili korisnik nekog prava, a tvrdi da stvar drži odnosno da pravo vrši u ime neke treće osobe, kojom on preko suda poziva toga trećeg da umjesto njega stupi u parnicu

• upućujući poziv pozivač samo ukazuje na osobu koja je u većem stupnju od njega građanskopravno pasivno legitimirana, on ne može potpuno poricati svoju građanskopravnu pasivnu legitimaciju

• neovisno od toga hoće li se prethodnik odazvati pozivu

• DOSTAVOM POZIVA OSTVARUJE SE ZA POZIVAČA MOGUĆNOST DA PREMA POZVANOME ISTIČE INTERVENCIJSKI EFEKT PRESUDE KOJA BUDE DONESENA U OVOJ PARNICI

PRETHODNIK MOŽE• OGLUŠITI SE NA POZIV, ZADRŽAVAJUĆI PASIVAN

STAV• tuženik mora dopustiti da se parnica protiv njega nastavi,

on u parnici može obavljati sve dispozitivne radnje, ali savjesnije nego u «svojoj» parnici jer on sada za svoje postupke odgovara i prethodniku

• odgovarat će mu ako je parnicu izgubio nepoduzimajući sve što je bilo u njegovoj moći da se suprostavi usvajanju tužbenog zahtijeva

• ODAZVATI SE POZIVU I INTERVENIRATI U TUĐU PARNICU KAO OBIČNI UMJEŠAČ

• STUPITI U PARNICU UMJESTO PRVOBITNOG TUŽENOG KOJI ISTUPA IZ PARNICE

• ovdje dolazi do subjektivne preinake tužbe za koju pristanak tužitelja u pravilu nije potreban, osim ako tužitelj ističe zahtjev koji ne zavisi od toga da li tuženik drži stvar ili pravo u ime prethodnika

• POKRENUTI PROTIV STRANAKA IZ PRVOBITNE PARNICE, NOVU PARNICU PO PRAVILIMA O TUŽBI TZV. GLAVNOG MJEŠANJA

• POKRENUTI SAMOSTALNU PARNICU PROTIV JEDNE OD STRANAKA IZ PARNICE IZ KOJE MU JE UPUĆEN POZIV

OBAVJEŠTAVANJE TREĆE OSOBE O PARNICI• parnična radnja kojom jedna stranka obavještava treću

osobu, radi upoznavanja obavještenog sa činjenicom da se vodi parnica o sporu u kome odluka može imati posredan pravni učinak i na obavještenoga, te da se prema njemu stekne mogućnost isticanja intervencijskog efekta

• nema značaj poziva obavještenome da se priključi parnici

• VRŠI SE POSREDOVANJEM SUDA, A NA ZAHTJEV STRANKE

• svaka stranka može tražiti obavještavanje putem suda od samog početka parnice pa dok se parnica pravomoćno ne dovrši

• GRAĐANSKOPRAVNE POSLJEDICE OBAVJEŠTAVANJA:

• prekid zastarjevanja, • prekid dosjelosti, • ostvarivanje zahtjeva za odgovornost zbog nedostatka

stvari

• PROCESNOPRAVNE POSLJEDICE OBAVJEŠTAVANJA:

• stranka koje je izvršila obavještavanje može se u naknadnoj parnici pozivati na intervencijski efekt presude

• obavješteni može pristupiti parnici kao umješač, ako za to postoje opće pretpostavke

• ne mora intervenirati na strani stranke koja ga je obavjestila, pa se može pridružiti i njenom protivniku ako za to ima pravnog interesa

TIJEK PARNIČNOG POSTUPKA

• PRETHODNI POSTUPAK• - stranke moraju iznijeti svoje činjenične tvrdnje i

dokazne prijedloge

• GLAVNA RASPRAVA• - isključivo izvođenje dokaza

• PODNOŠENJE TUŽBE• ODGOVOR NA TUŽBU• PRIPREMNO ROČIŠTE – ZAKLJUČENJE

PRETHODNOG POSTUPKA• ROČIŠTE ZA GLAVNU RASPRAVU

PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE• Prethodno ispitivanje tužbe• Dostava tužbe tuženiku na odgovor• Pripremno ročište• Zakazivanje glavne rasprave

• ISPITIVANJE TUŽBE• je li tužba razumljiva i potpuna• postoji li jurisdikcija domaćih sudova• je li sud nadležan• postoje li razlozi za izuzeće• imaju li stranke stranačku i parničnu sposobnost i jesu li

pravilno zastupane• je li tužba pravovremeno podnesena

• NOVELOM 2013

• Produljen rok za davanje odgovora na tužbu• - odgovor se podnosi u roku koji odredi sud a koji ne

može biti kraći od 30 niti dulji od 45 dana

• Radi ostvarivanja učinkovitosti postupka obvezuje se sud odmah u pozivu za davanje odgovora na tužbu odrediti i pripremno ročište

• Po okončanju pripremnog ročišta sud rješenjem zaključuje prethodni postupak

• U tijeku pripremanja glavne rasprave do ročišta za glavnu raspravu sud je ovlašten odlučivati:

• o stupanju prethodnika u parnicu, • o sudjelovanju umješača, • o osiguranju dokaza, • o preinaci tužbe, • o troškovima postupka u slučaju povlačenja tužbe, • o prekidu postupka, • o mjerama osiguranja, • o spajanju parnica, • o razdvajanju postupka,• o određivanju sudskih rokova ili njihovu produljenju, • o zakazivanju ročišta ili njihovoj odgodi,

• o povratu u prijašnje stanje zbog propuštanja roka ili ročišta,

• o oslobođenju stranke od plaćanja troškova postupka, • o osiguranju parničnih troškova, • o polaganju predujma na ime troškova za poduzimanje

pojedinih radnji u postupku, • o postavljanju privremenog zastupnika,• o dostavi sudskih pismena, • o mjerama za ispravljanje podnesaka, • o urednosti punomoći te o svim pitanjima koja se tiču

upravljanja postupkom

• Sud može u tijeku pripremanja glavne rasprave donijeti

• presudu na temelju priznanja, • presudu na temelju odricanja,• presudu zbog ogluhe i presudu zbog izostanka, • presudu bez održavanja rasprave i • primiti na zapisnik nagodbu stranaka

• kad utvrdi da je tužba nerazumljiva ili nepotpuna, ili da postoje nedostaci koji se tiču sposobnosti tužitelja ili tuženika da budu stranke u parnici, ili nedostaci u pogledu zakonskog zastupanja stranke,

• ili nedostaci koji se odnose na ovlaštenje zastupnika da pokrene parnicu kad je takvo ovlaštenje potrebno, sud će radi otklanjanja tih nedostataka poduzeti potrebne mjere

• Nakon prethodnog ispitivanja tužbe sud donosi rješenje kojim se tužba odbacuje ako utvrdi da rješavanje o tužbenom zahtjevu ne ide u sudsku nadležnost ili da je tužba podnesena nepravovremeno, ako je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe ili ako prije podnošenja tužbe nije proveden zakonom predviđeni postupak mirnog ili drukčijeg ostvarivanja prava, a zakonom je propisano da će se u tom slučaju tužba odbaciti

• sud će donijeti i rješenje kojim se sud oglašava nenadležnim i predmet ustupa drugome redovnom sudu

ODGOVOR NA TUŽBU• ako sud smatra da se na temelju tužbe može dalje

postupati, naredit će da se primjerak tužbe dostavi tuženiku radi podnošenja pisanog odgovora na tužbu. Sud je dužan u pozivu upozoriti tuženika na pravne posljedice nedavanja odgovora na tužbu

• sud može iznimno, ako to zahtijevaju posebne okolnosti

• pojedinog slučaja, a osobito ako je to potrebno radi odlučivanja o prijedlogu za određivanje mjera osiguranja, odmah zakazati pripremno ročište i narediti da se primjerak tužbe dostavi tuženiku

PRIPREMNO ROČIŠTE• pripremno ročište treba odrediti tako da strankama

ostane dovoljno vremena za pripremu, a najmanje 8 dana od primitka poziva

• u pozivu za pripremno ročište naložit će se strankama da na ročište donesu sve isprave koje im služe za dokaz, a i sve predmete koje treba razgledati u sudu

• ako je potrebno da se za pripremno ročište pribave spisi, isprave ili predmeti koji se nalaze kod suda ili kod kojega drugog državnog tijela ili pravne, odnosno fizičke osobe kojoj je povjereno vršenje javnog ovlaštenja, sud će narediti, ako su stranke to predložile, da se ti predmeti, odnosno isprave pravodobno pribave

• na pripremnom ročištu najprije se raspravlja o pitanjima koja se odnose na smetnje za daljnji tijek postupka, bilo da je sud nakon ispitivanja tužbe odgodio rješavanje tih pitanja bilo da su ona pokrenuta u odgovoru na tužbu ili na pripremnom ročištu

• o tim se pitanjima mogu na pripremnom ročištu izvoditi dokazi kad je to potrebno

• osim rješenja koja je ovlašten donositi nakon prethodnog ispitivanja tužbe na pripremnom ročištu sud donosi i rješenje o odbacivanju tužbe, ako utvrdi da o tužbenom zahtjevu već teče parnica, da je stvar pravomoćno presuđena, da je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba ili da ne postoji pravni interes tužitelja za podnošenje tužbe za utvrđenje

• ako sud ne prihvati prigovor da postoji koja od smetnji za vođenje postupka, nastavit će se s raspravljanjem,

• a odluku o prigovoru donijet će posebno ili zajedno s odlukom o glavnoj stvari

• na pripremnom ročištu sud ima u pogledu upravljanja postupkom sva ovlaštenja koja ima na ročištu za glavnu raspravu

• sud će postavljanjem pitanja i na drugi svrsishodan način nastojati da se tijekom pripremnog ročišta iznesu sve odlučne činjenice, da se dopune nepotpuni navodi stranaka o važnim činjenicama, da se označe ili dopune dokazna sredstva koja se odnose na navode stranaka i, uopće, da se daju sva razjašnjenja potrebna za utvrđenje činjeničnog stanja važnog za odluku

• u mjeri u kojoj je to potrebno radi ostvarivanja toga cilja, sud će sa strankama razmotriti i pravna pitanja spora

• ako stranka ili zakonski zastupnik stranke nije u stanju jasno i određeno izjasniti se o predmetu o kojem se raspravlja, a nema punomoćnika, sud će je upozoriti na potrebu da uzme punomoćnika

• ako stranka ne može odmah uzeti punomoćnika, sud će na njezin prijedlog odgoditi ročište

• kad utvrdi da ne postoje smetnje za daljnje vođenje postupka, sud će, prema rezultatima raspravljanja na pripremnom ročištu, odlučiti koji će se od predloženih svjedoka i vještaka pozvati na glavnu raspravu i koji će se od drugih predloženih dokaza pribaviti

• Pripremno ročište počinje izlaganjem tužbe, a nakon toga tuženik odgovara na navode tužbe

• U daljnjem tijeku pripremnog ročišta raspravljat će se o• prijedlozima stranaka i činjeničnim navodima kojima

stranke obrazlažu svoje prijedloge, odnosno pobijaju prijedloge protivnika, a i o dokazima predloženim s njihove strane

• Izvođenje dokaza određuje sud rješenjem u kojemu će se naznačiti sporna činjenica o kojoj treba izvesti dokaz i dokazno sredstvo.

• Predložene dokaze koje ne smatra važnim za odluku sud će odbiti i u rješenju naznačiti razlog odbijanja.

• Protiv rješenja kojim se određuje ili odbija izvođenje dokaza nije dopuštena posebna žalba.

• Sud nije u daljnjem tijeku parnice vezan za svoje prijašnje rješenje o izvođenju dokaza.

• Po okončanju pripremnog ročišta, sud će rješenjem zaključiti prethodni postupak.

• Ako ocijeni da je to s obzirom na okolnosti slučaja moguće, sud može na pripremnom ročištu zaključiti prethodni postupak i na istom ročištu održati glavnu raspravu.

ZAKAZIVANJE ROČIŠTA ZA GLAVNU RASPRAVU• ročište za glavnu raspravu sud zakazuje u rješenju o

zaključenju prethodnog postupka

• sud u pravilu zakazuje jedno ročište za glavnu raspravu radi izvođenja svih dokaza koje je odlučio izvesti

• sud će na ročište pozvati stranke, svjedoke i vještake koje je odlučio pozvati na glavnu raspravu

GLAVNA RASPRAVA• Sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća otvara

glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja. Nakon toga utvrđuje jesu li došle sve pozvane osobe; pa ako nisu, provjerava jesu li uredno pozvane i jesu li opravdale svoj izostanak.

• Ako s ročišta za glavnu raspravu izostane tužitelj, ili ako na to ročište ne dođe tuženik, a uredno su pozvani, rasprava će se održati s prisutnom strankom.

• Ako s ročišta za glavnu raspravu neopravdano izostanu obje stranke ili ako dođu na ročište, ali se neće upustiti u raspravljanje, ili se udalje s ročišta, smatrat će se da je tužitelj povukao tužbu.

• Stranke su dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na kojima te zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke.

• Stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka.

• Ako stranka prigovori da rješavanje o tužbenom zahtjevu ne ide u sudsku nadležnost, da sud nije stvarno ili mjesno nadležan, da o istom zahtjevu već teče parnica, da je stvar pravomoćno presuđena, ili da je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba, sud će riješiti hoće li o tim prigovorima raspravljati i odlučivati odvojeno od glavne stvari ili zajedno s njom.

• Protiv rješenja kojim se odbijaju prigovori stranaka nije dopuštena posebna žalba ako je sud odlučio da se odmah nastavi raspravljanje o glavnoj stvari.

• U sporovima koje sudi vijeće, kad predsjednik vijeća završi saslušanje pojedinog svjedoka, vještaka ili stranke, članovi vijeća mogu toj osobi neposredno postavljati pitanja.

• Stranka i njezin zastupnik ili punomoćnik mogu po odobrenju suca pojedinca, odnosno predsjednika vijeća neposredno postavljati pitanja protivnoj stranci, svjedocima i vještacima.

• Sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća zabranit će stranci postavljanje određenog pitanja ili će zabraniti odgovor na postavljeno pitanje ako je već u pitanju sadržano kako na nj treba odgovoriti ili ako se pitanje ne odnosi na predmet.

• Ako predsjednik vijeća zabrani postavljanje određenog pitanja ili davanje odgovora, stranka može zahtijevati da o tome odluči vijeće.

• Na zahtjev stranke u zapisnik će se unijeti pitanje koje je sud odbio, a i pitanje na koje je zabranjen odgovor.

• Saslušani svjedoci i vještaci ostaju u sudnici, ako ih sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća, nakon izjašnjenja stranaka, sasvim ne otpusti ili ne odredi da se privremeno udalje iz sudnice.

• Sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća može odrediti da se saslušani svjedoci kasnije ponovno pozovu i još jednom saslušaju u prisutnosti ili odsutnosti drugih svjedoka i vještaka.

• Kad sudac pojedinac ili vijeće zaključi da je predmet raspravljen tako da se može donijeti odluka, sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća priopćit će da je glavna rasprava zaključena. U sporovima koje sudi, vijeće će se nakon toga povući na vijećanje i glasanje.

• Sudac pojedinac, odnosno vijeće tijekom vijećanja i glasanja može odlučiti da se glavna rasprava ponovno otvori ako je to potrebno radi dopune postupka ili razjašnjenja pojedinih važnijih pitanja.

• Sud može isključiti javnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njezin dio ako to zahtijevaju interesi morala, javnog reda ili državne sigurnosti, ili radi čuvanja vojne, službene ili poslovne tajne, odnosno radi zaštite privatnog života stranaka, ali samo u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim

• okolnostima u kojima bi javnost mogla biti štetna za interese pravde.

• Isključenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove zakonske zastupnike, punomoćnike i umješače.

• Sud može dopustiti da glavnoj raspravi na kojoj je javnost isključena prisustvuju pojedine službene osobe, a i znanstveni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu službu odnosno znanstvenu ili javnu djelatnost.

RUKOVOĐENJE GLAVNOM RASPRAVOM• sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća rukovodi

glavnom raspravom, ispituje stranke i izvodi dokaze

• dužnost je suca pojedinca, odnosno predsjednika vijeća da se brine da se o predmetu spora svestrano raspravi, ali da se zbog toga postupak ne odugovlači, tako da se rasprava po mogućnosti dovrši na jednom ročištu

• Izvan ročišta za glavnu raspravu sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća donosi rješenje o ispravljanju podneska, o postavljenju privremenog zastupnika, o urednosti punomoći, o polaganju predujma na ime troškova za poduzimanje pojedinih radnji u postupku, o oslobođenju od plaćanja troškova postupka,

• o osiguranju parničnih troškova, o dostavi sudskih pismena,

• o osiguranju dokaza, o mjerama osiguranja, o prekidu postupka,

• o troškovima postupka u slučaju povlačenja tužbe, o zakazivanju ročišta i njihovoj odgodi,

• o spajanju parnica te o određivanju rokova i njihovu produljivanju

• Sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća isto je tako ovlašten da, nakon što primi zapisnik o izvođenju dokaza pred zamoljenim sucem, odredi da se obave potrebni ispravci ili dopune

• Izvan ročišta za glavnu raspravu sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća ovlašten je da u povodu izjave tuženika odnosno tužitelja, dane pismeno ili na zapisnik kod parničnog suda, donese presudu na temelju priznanja odnosno presudu na temelju odricanja te da primi na zapisnik sudsku nagodbu

• Ako pred istim sudom teče više parnica između istih osoba ili u kojima je ista osoba protivnik raznih tužitelja ili raznih tuženika, a za koje je predviđena ista vrsta postupka i u kojima sudi sudac pojedinac, sve se te parnice mogu rješenjem suca pojedinca spojiti radi zajedničkoga raspravljanja ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili troškovi. Spojeni se postupak nastavlja pred sucem koji je odlučio o spajanju.

• Za sve spojene parnice sud može donijeti zajedničku presudu. Ako je za sve parnice a nadležno vijeće, odnosno ako je za koju od tih parnica nadležno vijeće, a za druge sudac pojedinac, rješenje o spajanju može donijeti vijeće.

• Sud može odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim zahtjevima u istoj tužbi i nakon završetka odvojenoga raspravljanja može donijeti posebne odluke o tim zahtjevima.

• Kad sud odluči da se odgodi ročište za glavnu raspravu, sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća brinut će se da se za iduće ročište pribave svi dokazi čije je izvođenje određeno za to ročište i da se obave druge pripreme kako bi se rasprava mogla završiti na tom ročištu.

• Protiv rješenja suda kojim se odgađa ročište ili se odbijaju prijedlozi stranaka o odgodi ročišta nije dopuštena žalba.

ODRŽAVANJE REDA U SUDNICI• Dužnost je suca pojedinca, odnosno predsjednika vijeća

da se u tijeku glavne rasprave brine o održavanju reda u sudnici i o dostojanstvu suda.

• Ako osoba koja sudjeluje u postupku u podnesku ili na ročištu vrijeđa sud ili druge sudionike u postupku, ometa rad ili se ne pokorava naredbama suda za održavanje reda, odnosno ako to učini osoba koja prisustvuje ročištu, sud će je opomenuti ili kazniti novčanom kaznom od 500,00 do 10.000,00 kuna, a može je i udaljiti i kazniti tom novčanom kaznom.

• Ako stranka ili zastupnik stranke bude udaljen iz sudnice, ročište će se održati i bez njihove prisutnosti.

• Ako iz sudnice bude udaljen zakonski zastupnik fizičke osobe sud će odgoditi ročište ako je to potrebno radi zaštite prava i interesa zastupane stranke.

• Kad sud novčano kazni ili udalji iz sudnice odvjetnika ili odvjetničkoga vježbenika kao punomoćnika, obavijestit će o tome Hrvatsku odvjetničku komoru.

• Kad sud novčano kazni ili udalji iz sudnice državnog odvjetnika, obavijestit će o tome nadležnog državnog odvjetnika.

PREKID PARNIČNOG POSTUPKA• privremeno zaustavljanje tijeka postupka, do

kojega može doći sve do njegova pravomoćnog okončanja, ali i u postupku povodom izvanrednih pravnih lijekova

• prestaju teći svi zakonski i sudski rokovi• nedjelotvornost radnji stranaka prema

parničnom protivniku• zabrana sudu da poduzima parnične radnje

osim onih koje se tiču nastavka prekinutog postupka

• zaustavlja se razvoj parnice zbog spriječenosti suda ili neke stranke da u njoj sudjeluju, sve dok se ponovo ne uspostavi procesna ravnoteža koja će svim subjektima omogućiti normalnu aktivnost

• nekad do prekida dolazi po sili zakona• - sudska odluka ima deklaratorni značaj• nekad po odluci suda• - sudska odluka je konstitutivna

PREKID PO SILI ZAKONA• kad stranka umre, a isti učinak ima i pravomoćno

proglašenje nestale osobe umrlom

• okolnost da je umrla stranka imala punomoćnika u parnici ne sprječava nastupanje prekida postupka i to stoga što po novome uređenju smrću stranke prestaje i punomoć koju je ona izdala

• u parnicama o strogo osobnim neprenosivim pravima smrt stranke ne dovodi do prekida već do konačne obustave postupka

• kad stranka izgubi parničnu sposobnost a nema punomoćnika u toj parnici

• kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlaštenje za zastupanje, a stranka nema punomoćnika u toj parnici

• kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati odnosno kad nadležno tijelo pravomoćno odluči o zabrani rada

• kad nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka

• neovisno je li stranka imala punomoćnika u toj parnci međutim, ne prekida se parnični postupak pokrenut nakon otvaranja stečajnog postupka jer stranku tada zastupa stečajni upravitelj

• kad se stranka nađe na području koje je zbog izvanrednih događaja odsječeno od suda

• kad zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu

• kad je to drugim zakonom određeno

PREKID POSTUPKA PO SUDSKOJ ODLUCI• sud je dužan odrediti prekid postupka ako je

odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju • ako odluka o tužbenom zahtjevu ovisi o tome je

li učinjeno kazneno djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, tko je počinitelj i je li on odgovoran, a osobito kad se pojavi sumnja da je svjedok ili vještak dao lažan iskaz ili da je isprava upotrijebljena kao dokaz lažna

• sud može odlučiti da se postupak prekine do pravomoćnosti rješenja o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje

• Novela 2011 navodi da je sud dužan prekinuti postupak kad odluči podnijeti zahtjev Europskom sudu o tumačenju prava Europske unije ili o valjanosti akta koji su donijele institucije Europske unije

• ova odredba se primjenjuje od dana prijema RH u Europsku uniju

ZAUSTAVLJEN JE TIJEK POSTUPKA• prestaju teći svi rokovi (zakonski i sudski,

prekluzivni) određeni za obavljanje parničnih radnji suda i stranaka

• sud nije ovlašten poduzimati nikakve radnje u postupku međutim, ako je prekid nastupio poslije zaključenja glavne rasprave sud može na temelju te rasprave donijeti odluku

• parnične radnje koje je poduzela stranka nemaju prema drugoj stranci nikakav učinak; njihov učinak počinje tek nakon nastavka postupka

• ako do prekida dođe po sili zakona, a sud je ne znajući za to poduzeo neku parničnu radnju, u odluci kojom utvrđuje nastupanje prekida deklarirat će da je i ona bez pravnog učinka

• ako je postupak prekinut zbog otvaranja stečajnoga postupka nad kojom od stranaka, u kojemu je zbog toga prestala i nadležnost suda koji vodi postupak, taj će sud rješenjem utvrditi prekid postupka, oglasiti se nenadležnim i ustupiti predmet nadležnom sudu nakon pravomoćnosti rješenja

• prekid je u načelu privremenog značenja• postupak će se nastaviti na inicijativu stranaka• sud ga može nastaviti po službenoj dužnosti

• rokovi koji su zbog prekida postupka prestali teći počinju za zainteresiranu stranku teći u cijelosti iznova od dana kad joj sud dostavi rješenje o nastavljanju postupka

• žalba protiv rješenja kojim se utvrđuje ili određuje prekid postupka ne zadržava nastupanje pravnih učinaka rješenja

• ako je sud na ročištu odbio prijedlog za prekid postupka i odlučio da se postupak odmah nastavi, protiv tog rješenja nije dopuštena posebna žalba

ZASTOJ POSTUPKA

• u parnici se mogu pojaviti neke okolnosti zbog kojih mora biti prekinuta aktivnost, ali zbog kojih ne može doći do prekida postupka

• kad sud ustanovi da zakonski zastupnik osobe pod skrbništvom ne pokazuje potrebnu pažnju u zastupanju, obavijestit će o tome Centar za socijalnu skrb

• ako bi zbog propuštanja zastupnika mogla nastati šteta za osobu pod skrbništvom, sud će zastati s postupkom i predložiti da se odredi drugi zakonski zastupnik

• kad sud donese rješenje kojim ne dopušta nagodbu stranaka, zastat će se s postupkom dok to rješenje ne postane pravomoćno

• do pravomoćnosti međupresude sud će zastati s raspravljanjem o iznosu tužbenog zahtjeva

• ako sud u postupku utvrdi da zakon koji bi trebao primijeniti nije suglasan s Ustavom, zastat će s postupkom i podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom

• sud je dužan donijeti konstitutivno rješenje kojim će odrediti zastoj postupka

• sud i stranke će tijekom zastoja moći poduzimati radnje nužne radi ostvarenja svrhe zastoja

OBUSTAVA POSTUPKA• potrebno je da se kumulativno ispune dvije

pretpostavke: • mora se raditi o postupku u kojemu je predmet spora

pravo koje ne prelazi na nasljednike, odnosno na pravne sljednike

• mora umrijeti stranka koja je fizička osoba odnosno prestati postojati stranka koja je pravna osoba

• pravo na tjelesni integritet• pravo na slobodu• čast i ugled

• rješenje o obustavi postupka je deklaratorne naravi jer do obustave dolazi po sili zakona

• rješenje o obustavi postupka dostavlja se protivnoj stranci te nasljednicima, odnosno pravnim sljednicima stranke nakon što oni budu utvrđeni

• sud će nasljednicima umrle stranke, na prijedlog protivne stranke ili po službenoj dužnosti, postaviti privremenog zastupnika kojemu će dostaviti rješenje o obustavi postupka, ako ocijeni da bi ostavinski postupak mogao duže trajati

• rješenje o obustavi postupka zbog toga što je pravna osoba prestala postojati dostavit će se protivnoj stranci i njezinom pravnom sljedniku nakon što on bude utvrđen

• ako pravna osoba nema pravnoga sljednika, sud će, na prijedlog protivne stranke ili po službenoj dužnosti, rješenje o obustavi postupka dostaviti državnom odvjetništvu

• pravo na žalbu protiv rješenja o obustavi postupka ima privremeni zastupnik i protivna stranka, a trebalo bi to pravo priznati i državnom odvjetništvu

• incidentalni postupak radi provjere zakonitosti odluke o obustavi

• iako se postupak obustavlja ex lege, potrebno je u nastavljenom (incidentalnom) postupku utvrditi jesu li bile ispunjene pretpostavke za obustavu

• u tom incidentalnom postupku stranke su nasljednici odnosno pravni sljednici

• jedni i drugi u pravilu nastupaju neposredno

• stranke može iznimno zastupati postavljeni privremeni zastupnik, ali ako pravna osoba nema sljednika ili se on ne može utvrditi nastupa državno odvjetništvo

• državno odvjetništvo ovdje ima kvazistranački status, status intervenijenta sui generis

• ono tada nije zastupnik države jer ne nastupa u njeno već u svoje ime

• njegova zadaća je zaštita objektivne zakonitosti, a tek posredno interesa države - ako se u konkretnoj parnici ipak radilo o prenosivim pravima čiji bi krajnji sljednik bila država

• sud će rješenjem obustaviti parnični postupak ako do donošenja odluke o glavnoj stvari utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima izvanparničnog postupka

• postupak će se nakon pravnomoćnosti rješenja nastaviti po pravilima izvanparničnog postupka pred nadležnim sudom

• radnje što ih je proveo parnični sud (uviđaj, vještačenje, saslušavanje svjedoka) te odluke koje je donio taj sud nisu bez važnosti samo zato što su poduzete u parničnom postupku

OKONČANJE PARNIČNOG POSTUPKA

• odlukom suda o usvajanju i odbijanju tužbenog

zahtjeva

• odbacivanjem tužbe zbog nepostojanja

procesnih pretpostavki

• materijalnopravnim dispozicijama stranaka

• uslijed nekih relevantnih zbivanja izvan parnice

OKONČANJE POSTUPKA PRED PRVOSTUPANJSKIM SUDOM

• kad donese odluku o usvajanju ili odbijanju

tužbenog zahtjeva

• kada odbaci tužbu

• kad se proglasi nenadležnim te ustupi predmet

nadležnom sudu

OKONČANJE POSTUPKA DISPOZICIJAMA STRANAKA• povlačenjem tužbe • odricanjem od tužbenog zahtjeva• priznanjem tužbenog zahtjeva• sudskom nagodbom

• ZBIVANJA IZVAN PARNICE:• smrt jedne od stranaka u parnici koja se vodi o

njenim pravima koja se ne mogu nasljediti• konfuzija parničnih stranaka

SUDSKA NAGODBA• ugovor kojim stranke uređuju svoje

građanskopravne odnose kojima mogu slobodno raspolagati

• zaključen u pisanoj formi pred nadležnim sudom koji ga dopušta u parničnom ili izvanparničnom postupku

• ima svojstva pravomoćne presude• ako se njime ugovara obveza za neku činidbu

onda i svojstvo ovršne isprave

• sudska nagodba dovodi do okončanja parnice odnosno do sprečavanja da do parnice uopće dođe

• sudska nagodba je mješovit • - procesnopravni • - građanskopravni ugovor

PRETPOSTAVKE ZA DOPUSTIVOST SUDSKE NAGODBE

• sudska nadležnost

• pravilan sastav suda

• sposobnost ugovarača

• pravni interes za zaključenje ugovora u vidu sudske

nagodbe

• dopuštenost predmeta i sadržaja

• propisana forma ugovora o sudskoj nagodbi

NAGODBA SE MOŽE ZAKLJUČITI PRED• sudom pred kojim se vodi parnica• zamoljenim sudom• u adhezijskom postupku• pred bilo kojim općinskim sudom kojem se

stranke obrate

• sporazum stranaka o nagodbi unosi se u zapisnik• nagodba je zaključena kad stranke nakon pročitanog

zapisnika o nagodbi potpišu zapisnik• strankama će se na njihov zahtjev izdati ovjeren prijepis

zapisnika u koji je unesena nagodba

• predmet nagodbe su oni građanskopravni odnosi koji su regulirani dispozitivnim propisima, ali ne može se zaključiti nagodba u pogledu zahtjeva kojima stranke ne mogu raspolagati

• nagodba se može odnositi na cijeli tužbeni zahtjev ili na jedan njegov dio, a u posljednjem slučaju se za preostali dio nastavlja parnica

• učinak okončanja parnice ne proistječe iz same izjave stranaka da su zaključile nagodbu, nego tek iz potpisa protokolarnog sadržaja zaključenog ugovora

• sudska nagodba kao specifičan ugovor kojemu se

pridaju svojstva pravomoćne presude može kao

procesnopravni akt biti samo bezuvjetna jednako kao i

presuda

• ona po svom sadržaju može nadomjestiti presudu

• neposredno konstitutivno djeluje na okončanje parnice

• pravni interes se presumira

MJEŠOVITI UGOVOR• sadrži procesnopravne elemente• izjednačena je s pravomoćnom presudom• na nju se odnosi pravilo ne bis in idem• ovršni je naslov

• građanskopravne elemente• regulira građanskopravni odnos voljom stranaka,

dakle ugovorom

POBIJANJE SUDSKE NAGODBE• Prvo stavlja naglasak na građanskopravne

elemente - ako je do nagodbe došlo manom volje ona se može pobijati klasičnom tužbom za ništavost pravnog posla kao i svi ugovori

• Drugo stavlja naglasak na procesne elemente• ona se može pobijati izvanrednim pravnim

lijekovima kao i svaka pravomoćna presuda

PRESUDA• presudom sud odlučuje o osnovanosti tužbenog

zahtjeva, o osnovanosti traženja tužitelja da mu sud pruži pravnu zaštitu određenog sadržaja

• presudom se riješava glavno ili meritorno pitanje u parničnom postupku i to o osnovanosti tužbenog zahtjeva

• presudom sud odlučuje o zahtjevu koji se tiče glavne stvari i sporednih traženja

• ako postoji više zahtjeva, sud će o svim zahtjevima, u pravilu, odlučiti jednom presudom

S OBZIROM NA SADRŽAJ PRAVNE ZAŠTITE

• deklaratorne - kojima se utvrđuje sadržaj

pravnih odnosa

• konstitutivne – kojima se preinačuju ili ukidaju

postojeći pravni odnosi

• kondemnatorne – kojima se tuženika osuđuje da

u korist tužitelja nešto učini, trpi ili propusti

S OBZIROM NA DIO ZAHTJEVA O KOJEM SE ODLUČUJE• potpune - kojima se konačno odlučuje o svim

istaknutim zahtjevima• djelomične – kojima se konačno odlučuje samo

o nekim od istaknutih zahtjeva• dopunske – kojima se naknadno odlučuje o

zahtjevima o kojima je sud omaškom propustio odlučiti

• međupresude – kojima se odlučuje samo o osnovanosti osnove tužbenog zahtjeva

S OBZIROM NA POSTUPAK KOJI JE PRETHODIO DONOŠENJU PRESUDE• kontradiktorne - ako su donesene na temelju

rezultata kontradiktorne rasprave• presude na temelju priznanja• presude zbog izostanka• presude bez održavanja glavne rasprave • presuda na temelju odricanja• presude na temelju ogluhe ako se presuda

donosi na temelju propusta tuženika

• Vrijeme objavljivanja relevantno je za nastupanje nekih procesnopravnih posljedica

• sud je vezan za svoju presudu čim je objavljena

• tek tada stranka se može odreći prava na žalbu

Vrijeme dostave presude strankama je procesnopravno relevantno jer

• od tog dana presuda djeluje prema strankama• stranka se tek od tog dana može odreći prava

na žalbu ako presuda nije bila objavljena• rokovi za ulaganje pravnih lijekova teku o dana

dostave prijepisa presude• od dana dostave osuđenome teče paricijski rok

• pravomoćnost nastupa nakon neuspješnog proteka roka za izjavljivanje redovnog pravnog lijeka koji se računa od dostave presude

• prethodne mjere osiguranja mogu se tražiti na temelju dostavljene presude

• rok za traženje dopunske presude teče od dana primitka presude kojom nije odlučeno o svim zahtjevima

SADRŽAJ PRESUDE• pisano izrađena presuda mora imati uvod, izreku i

obrazloženje te uputu o pravnom lijeku

• UVOD• sadrži podatke o sudu i strankama, predmet spora,

postupak koji je proveden, dan zaključenja glavne rasprave i donošenja presude

• UVOD PRESUDE SADRŽI:

• naznaku da se presuda izriče u ime Republike Hrvatske, naziv suda, ime i prezime suca pojedinca, odnosno predsjednika vijeća, suca izvjestitelja i članova vijeća, ime i prezime ili naziv, osobni identifikacijski broj te prebivalište ili boravište, odnosno sjedište stranaka, njihovih zastupnika i punomoćnika, kratku oznaku predmeta spora, dan zaključenja glavne rasprave, naznaku stranaka, njihovih zastupnika i punomoćnika koji su toj raspravi prisustvovali te dan kad je presuda donesena

• IZREKA• mora se navesti sadržaj pravne zaštite • - odluka suda o prihvaćanju ili odbijanju

pojedinih zahtjeva koji se tiču glavne stvari i sporednih traženja

• - odluka o postojanju ili nepostojanju potraživanja istaknutog radi prebijanja

• ako se izrekom stranci nalaže neka činidba, izreka mora sadržavati i rok za dobrovoljno ispunjenje te činidbe

• OBRAZLOŽENJE • sud će izložiti zahtjeve stranaka, • činjenice koje su iznijele i dokaze koje su predložile, • koje je od tih činjenica utvrđivao, zašto i kako ih je

utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i zašto te kako ih je ocijenio;

• sud će posebno navesti koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka, a izjasnit će se, ako je to potrebno, i o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora te o njihovim prijedlozima i prigovorima o kojima nije dao svoje razloge u odlukama koje je već donio tijekom postupka

• U obrazloženju • presude zbog ogluhe, • presude zbog izostanka, • presude na temelju priznanja ili presude na

temelju odricanja • iznijet će se samo razlozi koji opravdavaju

donošenje takvih presuda

• strankama se dostavlja ovjeren prijepis presude s uputom o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude

• ako su se stranke nakon proglašenja presude odrekle prava na žalbu te ako nisu izričito zatražile da presuda koja će im biti dostavljena bude obrazložena, sud neće posebno obrazložiti donesenu presudu, već će samo naznačiti da su se stranke odrekle prava na žalbu i da zbog toga presuda nije obrazložena

• Novela 2013 – presuda se mora donijeti, objaviti, izraditi i uručiti ili otpremiti, najkasnije u roku od 45 dana od dana zaključenja glavne rasprave

• Izvornik presude potpisuje sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća

• Ročište na kojem se presuda objavljuje sud je dužan zakazati na ročištu na kojem je glavna rasprava zaključena

• Ako jedna od stranaka nije prisustvovala ročištu na kojem je glavna rasprava zaključena, sud će je pismeno obavijestiti o ročištu na kojem se presuda objavljuje

• Ročište na kojem se presuda objavljuje održat će se neovisno o tome jesu li stranke o njemu uredno obaviještene, odnosno jesu li pristupile na to ročište

• Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu

• Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, sud će na ročištu uručiti ovjereni prijepis presude

• Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

• Sud će istaknuti presudu na internetskoj stranicie-oglasna ploča sudovaPresuda mora biti istaknuta na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje

• Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti

• Strankama se uručuje, odnosno dostavlja ovjereni prijepis presude s uputom o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude

ISPRAVLJANJE PRESUDE• pogreške u imenima i brojevima, i druge očite pogreške

u pisanju i računanju, nedostatke u obliku i nesuglasnost prijepisa presude s izvornikom

• greške se odnose na tehniku pismene redakcije, a ne na odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva

• pokretanje postupka za ispravljanje moguće je • po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranaka• nije vezano rokom – moguće je u svako doba

• ispravljanje se provodi posebnim rješenjem i unosi na kraju izvornika, a strankama se dostavlja prijepis rješenja

• ako između izvornika i prijepisa presude postoji nesuglasnost u pogledu kakve odluke sadržane u izreci presude, strankama će se dostaviti ispravljeni prijepis presude s naznakom da se s tim prijepisom presude zamjenjuje prijašnji prijepis presude

• rok za izjavljivanje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude teče od dana dostave ispravljenog prijepisa presude

• žalba protiv tog rješenja je dopuštena

• ako bi stranka u žalbi isticala zahtjev za

ispravljanje, žalbu bi trebalo tretirati kao

prijedlog za ispravljanje

DEKLARATORNA PRESUDA• pozitivna deklaratorna presuda se donosi u povodu

pozitivne deklaratorne tužbe, kad sud nađe da je tužbeni zahtijev osnovan

• tom presudom se utvrđuje sadržaj određenog prava ili pravnog odnosa, a samo izuzetno sadržaj određenih činjenica – istinitost odnosno neistitnitost neke isprave

• Negativna deklaratorna presuda se donosi • kad u povodu negativne deklaratorne tužbe sud nađe da

je tužbeni zahtjev osnovan• kad u povodu pozitivne deklaratorne, konstitutivne ili

kondemnatorne tužbe sud nađe da tužbeni zahtjev nije osnovan

KONDEMNATORNA PRESUDA• presuda se donosi kad sud nađe da je kondemnatorni

tužbeni zahtjev osnovan• kondemnatornom presudom sud nalaže osuđenoj stranci

da nešto u korist protivnika učini, trpi ili propusti - njom se ne mijenja sadržaj postojećih pravnih odnosa

• pravomoćnošću kondemnatorne presude tužitelj ne postiže u potpunosti pravnu zaštitu radi koje se obratio sudu

• sud može naložiti tuženiku da izvrši određenu činidbu, samo ako je ona dospjela do zaključenja glavne rasprave

IZUZECI• taksativno određeni sporovi u kojima tužitelj može po

zakonu tražiti osudu na buduću činidbu, činidbu koja će dospjeti ili dospijevati tek nakon zaključenja glavne rasprave

• 1. ako usvoji zahtjev za uzdržavanje, sud može osuditi tuženika i na činidbe koje nisu dospjele, s tim da će ih biti dužan ispunjavati kako budu dospijevale

• 2. presuda kojom se tuženik osuđuje da preuzme ili preda stvari dane u najam ili zakup može se donijeti i prije prestanka tih odnosa

IZUZECI• 3. sud će dosuditi naknadu i za buduću nematerijalnu

štetu ako je po redovitom tijeku stvari izvjesno da će ona trajati i u budućnosti

• 4. sud dosuđuje kamate na glavnicu i prije njihove dospjelosti, do isplate glavnog duga

POTPUNA PRESUDA• presuda kojom sud odlučuje o svim zahtjevima u

tijeku parnice, tj. glavnim i sporednim• sud je dužan jednom presudom odlučiti o

zahtjevima istaknutim tijekom postupka:• - kumuliranim po pravilima o objektivnoj i

subjektivnoj kumulaciji• - u tužbi i protutužbi• - u samostalnim tužbama kad sud odluči da se

spoje radi zajedničkog raspravljanja

• trebamo razlikovati potpunu od konačne presude

• svaka potpuna odluka je i konačna ali svaka konačna odluka ne mora biti potpuna

• djelomična je presuda konačna u odnosu na zahtjev o kojemu se u njoj odlučuje

DJELOMIČNA PRESUDA• ako su na temelju raspravljanja sazreli za

konačnu odluku samo neki od više tužbenih zahtjeva, ili ako je samo dio jednog zahtjeva sazrio za konačnu odluku, sud može u vezi sa sazrelim zahtjevima, odnosno dijelom zahtjeva zaključiti raspravu i donijeti presudu

• - DJELOMIČNA PRESUDA

• to je presuda o jednom od istaknutih zahtijeva ili o dijelu jednog zahtijeva

• vertikalna, kvantitativna dioba tužbenih zahtijeva • o svakom zahtjevu, odnosno u njegovom dijelu

donosi se konačna odluka

• ekonomičnost, pravna sigurnost i efikasna zaštita

• zaštita se pruža čim je to moguće

• donošenje djelomične presude moguće je i kad je istaknut samo jedan zahtjev koji je po svojoj pravnoj prirodi kvantitativno djeljiv

• kad se ono što se duguje može podijeliti i ispuniti u dijelovima koji imaju ista svojstva kao i cijeli predmet spora, a ako ono tom podjelom ne gubi ništa od svoje vrijednosti

DJELOMIČNA PRESUDA SE MOŽE IZREĆI

• kod objektivne kumulacije

• kod subjektivne kumulacije (suparničarstvo), kad

ona predstavlja ujedno i objektivnu kumulaciju

• kad imamo protutužbu

• kad je više parnica spojeno radi zajedničkog

raspravljanja

• ako su sazreli za konačnu odluku samo neki od više tužbenih zahtjeva, sud može u vezi sa sazrelim zahtjevima zaključiti raspravu i donijeti djelomičnu presudu

• sud mora bez odgode donijeti djelomičnu presudu ako su, na temelju priznanja ili odricanja od više istaknutih zahtjeva samo neki sazreli za konačnu odluku

DOPUNSKA PRESUDA

• ako je sud propustio da odluči o svim zahtjevima o kojima se mora odlučiti presudom, ili je propustio da odluči o dijelu zahtjeva, stranka može u roku od 15 dana od primitka presude predložiti parničnom suda da se presuda dopuni

• naknadno se odlučuje zbog nehotičnog propusta suda da odluči o svim zahtjevima o kojima je morao odlučiti. Izričući presudu sud je mislio da donosi potpunu presudu dok je u stvari donio samo djelomičnu

• sud ovu presudu može donijeti samo na prijedlog stranke

• Tužitelja - jer je istakao zahtjev o kojem sud još nije odlučio

• Tuženika - jer mu treba priznati pravo na odluku u sporu kojeg tužitelj vodi protiv njega

• ako stranka ne podnese prijedlog za donošenje dopunske presude u roku, smatrat će se da je tužba u tom dijelu povučena

• kad sudac pojedinac odnosno predsjednik vijeća nađe da je prijedlog za dopunu presude osnovan, zakazat će glavna raspravu pred vijećem radi donošenja dopunske presude

• dopunska presuda se može donijeti i bez ponovnog otvaranja glavne rasprave ako tu presudu donosi sud u sastavu u kojem je donio i prvobitnu presudu, a zahtjev u pogledu kojega se traži dopuna dovoljno je raspravljen

UZ PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE DOPUNSKE PRESUDE MOŽE SE PODNIJETI I ŽALBA• prvostupanjski sud može • 1. dostaviti prijepis spisa sa žalbom drugostupanjskom

sudu i nastaviti postupak u povodu prijedloga za dopunsku presudu

• 2. zastati s dostavom te žalbe drugostupanjskom sudu dok se ne donese odluka o prijedlogu za dopunu presude i dok ne protekne rok za žalbu protiv te odluke, pa ako i protiv odluke o dopuni presude bude podnesena žalba, tu žalbu zajedno sa žalbom protiv prvobitne presude dostaviti drugostupanjskom sudu

• ako je podnesena žalba protiv prvostupanjske presude samo zato što prvostupanjski sud nije presudom odlučio o svim zahtjevima stranaka koji su predmet parnice, žalba će se smatrati prijedlogom stranke da se donese dopunska presuda

NOVELA 2003 – DOPUNSKA DRUGOSTUPANJSKA PRESUDA U REVIZIJSKOM POSTUPKU

• Drugostupanjski sud može propustiti

• odlučiti u pogledu svih dijelova presude koji

se pobijaju žalbom

• donijeti sve odluke koje je odbacujući

odnosno odbijajući ili prihvaćajući žalbu

trebalo donijeti

• odlučiti u pogledu jedne od više žalbi

PRESUDA NA TEMELJU PRIZNANJA• priznanje tužbenog zahtjeva je jednostrana

parnična radnja tuženika kojom pred sudom izričito izjavljuje da je tužiteljev zahtjev za pružanje pravne zaštite određenog sadržaja na zakonu osnovan

• priznanje je posredna parnična radnja - tek presuda na temelju priznanja konstitutivno djeluje na tijek postupka

• ne može biti vezano za uvjet ili rok• može biti poduzeto samo izričito

• jedinstveni suparničari mogu samo zajednički priznati tužbeni zahtjev

• punomoćnik koji nije odvjetnik mora imati izričito ovlaštenje

• zakonski zastupnik mora imati posebno ovlaštenje

• Tužitelj ne mora dati svoj pristanak na tuženikovo priznanje tužbenog zahtjeva

• tužbeni zahtjev se može priznati• u pismenom podnesku - odgovoru na tužbu ili nekom

kasnijem podnesku• usmeno - na pripremnom ročištu ili na glavnoj raspravi

• do završetka glavne rasprave • na raspravi pred drugostupanjskim sudom• u ponovljenom postupku nakon ukidanja prvostupanjske

odluke

• ako ustanovi da se radi o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati ili o dispoziciji koja nije dopuštena sud neće donijeti presudu na temelju priznanja pa će nastaviti redoviti postupak

• presuda na temelju priznanja može se pobijati zbog apsolutno bitnih povreda odredaba parničnog postupka ili zbog toga što je izjava o priznanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare

PRESUDA NA TEMELJU ODRICANJA• odricanje od tužbenog zahtjeva je jednostrana parnična

radnja tužitelja kojom u postupku pred sudom izričito izjavljuje da određeni zahtjev za pružanje pravne zaštite određenog sadržaja koji je istakao u tužbi ili kasnije tijekom postupka nije na zakonu osnovano

• ako se tužitelj odrekne tužbenog zahtijeva, sud će bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom se tužbeni zahtjev odbija

• PRESUDA NA TEMELJU ODRICANJA

• odricanje od tužbenog zahtjeva je posredna parnična radnja

• presuda na temelju odricanja svojom pravomoćnošću konstitutivno djeluje na tijek postupka

• tužitelj se može odreći i samo dijela tužbenog zahtjeva ili samo jednog od istaknutih zahtjeva

• tužitelj se može odreći tužbenog zahtijeva sve do zaključenja glavne rasprave

• pristanak tuženika nije potreban

• OVA PRESUDA SE NEĆE DONIJETI AKO:• ako se utvrdi da je riječ o čl. 3. st. 3. ZPP-a• u bračnim i paternitetskim sporovima tužitelj se ne može

odreći svog zahtijeva

• presuda na temelju odricanja može se pobijati zbog apsolutno bitnih povreda odredaba parničnog postupka ili zbog toga što je izjava o odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare

PRESUDA ZBOG IZOSTANKA• KONTUMACIJSKA PRESUDA• sistem tzv. afirmativne litiskontestacije• temelj za donošenje ove presude nije izostanak tuženika

s ročišta, već nedostatak njegovog protivljenja tužbenom zahtjevu

• MOŽE SE IZREĆI SAMO U SLUČAJU PASIVNOSTI TUŽENIKA

• zasniva se na tezi da tuženik svojom pasivnošću priznaje istinitost nepovoljnih činjeničnih navoda tužitelja s kojima je prethodno bio upoznat

• Kad tuženik kojemu tužba nije dostavljena na odgovor, već mu je samo dostavljena zajedno s pozivom na ročište,

• ne dođe na pripremno ročište do njegova zaključenja,• ili ako dođe na pripremno ročište, ali se neće upustiti u

raspravljanje • ili se udalji s ročišta, a ne ospori tužbeni zahtjev • sud će na prijedlog tužitelja ili po službenoj dužnosti

donijeti presudu kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog izostanka) ako je udovoljeno i ostalim uvjetima

• može se donijeti kada tužba tuženiku nije dostavljena na odgovor, već mu je samo dostavljena zajedno s pozivom na ročište, pa tuženik

• a) ne dođe na pripremno ročište ili na prvo ročište za glavnu raspravu (ako pripremno ročište nije održano) do njegova zaključenja, ili

• b) ako dođe na ta ročišta, ali se neće upustiti u raspravljanje, ili

• c) se udalji s ročišta, a ne ospori tužbeni zahtjev

UVJETI KOJI MORAJU BITI KUMULATIVNO ISPUNJENI• - parnica se mora voditi o zahtjevu kojim stranke

mogu slobodno raspolagati• - ako je tuženik bio uredno pozvan, po pravilima

o dostavi• - tužba ne smije biti tuženiku dostavljena s

pozivom za podnošenje odgovora na tužbu• - ako tuženik nije podneskom osporio tužbeni

zahtjev,• - ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz

činjenica navedenih u tužbi,

• - ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate

• - ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da dođe na ročište

• neće se donijeti presuda zbog izostanka i kad je udovoljeno svim navedenim uvjetima ako sud nađe da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati

• donošenje presude zbog izostanka može se odgoditi i ako nema dokaza da je tuženik uredno pozvan, a nesumljivo je da mu je poziv upućen

• u tom slučaju sud će odrediti rok koji ne može biti dulji od 30 dana za dostavu u zemlji odnosno dulji od 6 mjeseci za dostavu u inozemstvu - da se izvidi je li tuženik uredno pozvan

• ako se u tom roku utvrdi da je tuženik bio uredno pozvan, predsjednik vijeća donijet će presudu zbog izostanka

• presuda se ne može pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja

• tuženiku bi trebalo priznati pravo na ulaganje prijedloga za povrat u prijašnje stanje, ako su ga opravdani razlozi spriječili da ospori tužbeni zahtjev

• MOŽE SE POBIJATI ZBOG POGREŠNE PRIMJENE MATERIJALNOG PRAVA

• - viši sud je ovlašten presudu sam preinačiti

PRESUDA ZBOG OGLUHE• sud u pravilu dostavlja tužbu tuženiku na odgovor,

nalaže mu da - u roku koji ne može biti kraći od 15 ni dulji od 30 dana - dostavi odgovor na tužbu

• upozorava ga na posljedice koje nastaju ako propusti dostaviti odgovor na tužbu

• ta posljedica je donošenje presude kojom se prihvaća tužbeni zahtjev - presude zbog ogluhe

• temelji se na sistemu afirmativne litiskontestacije

• presuda zbog ogluhe zasniva se na tezi da tuženik

svojom pasivnošću priznaje istinitost činjeničnih navoda

tužitelja s kojima je prethodno bio upoznat

• a ne na tezi da tuženik priznaje osnovanost tužbenog

zahtjeva

• presumpcija o priznanju činjeničnih navoda tužitelja

može se odnositi samo na činjenice koje su tuženiku bile

prethodno saopćene urednom dostavom

• ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u suprotnosti sa dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate

• ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor za tužbu

UVJETI ZA IZRICANJE OVE PRESUDE• - parnica se mora voditi o zahtjevu kojim stranke

mogu slobodno raspolagati• - da tuženik ne podnese odgovor na tužbu u

određenom roku• - da su tuženiku tužba i poziv za davanje

odgovora na tužbu uredno dostavljeni• - da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz

činjenica navedenih u tužbi

UVJETI ZA IZRICANJE OVE PRESUDE• - da činjenice na kojima se temelji tužbeni

zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate

• - da ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu

• neće se donijeti presuda zbog ogluhe ako sud nađe da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati

• donošenje presude zbog ogluhe odgodit će se u dva slučaja:

• 1. ako je potrebno da se pribave obavijesti radi provjere radi li se o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati

• 2. ako nema dokaza da su tuženiku uredno dostavljeni tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu, a nesumnjivo je da su mu upućeni

• presuda zbog ogluhe može se pobijati zbog • pogrešne primjene materijalnog prava• presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno

ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja• činjenična osnova presude zbog ogluhe rezultat je

dispozicije stranaka• mane u volji tužene stranke koje su uzrokovale njeno

pasivno držanje predstavljaju poseban razlog za pobijanje žalbom jer se ti nedostatci prenose na presudu koja je determinirana voljom tuženika

• ako su tuženika opravdani razlozi spriječili da podnese u roku pisani odgovor na tužbu, treba mu priznati pravo da prijedlogom za povrat u prijašnje stanje otkloni štetu koju na drugi način ne bi mogao izbjeći jer se žalba protiv ove presude ne može podnijeti zbog pogrešno il nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja

• postupak pravomoćno završen presudom zbog ogluhe može se ponoviti zbog svih razloga zbog kojih se može ponoviti i postupak okončan kontradiktornom presudom osim zbog drukčijeg rješenja nekog prejudicijelnog pitanja i običnih novota

PRESUDA BEZ ODRŽAVANJA GLAVNE RASPRAVE• UVEDENA NOVELOM 2003• ako je tuženik u odgovoru na tužbu priznao

odlučne činjenice neovisno o tome što je osporio tužbeni zahtjev, sudac pojedinac odnosno predsjednik vijeća može bez zakazivanja ročišta donijeti presudu ako ne postoje druge smetnje za njeno donošenje

• sud je može donijeti kao potpunu presudu ali i kao djelomičnu presudu

PRETPOSTAVKE ZA DONOŠENJE PRESUDE BEZ ODRŽAVANJA GLAVNE RASPRAVE

• tuženik treba pravodobno podnijeti pisani odgovor na tužbu

• postupak u koje je tuženik priznao činjenice mora biti postupak u kojemu su stranke u načelu ovlaštene poduzeti tu dispoziciju

• tuženik treba u odgovoru na tužbu priznati odlučne činjenice navedene u tužbi, ali ne smije iznijeti tvrdnje o postojanju drugih činjenica koje svojim postojanjem dovode u pitanje osnovanost tužbenog zahtjeva

PRETEPOSTAVKE ZA DONOŠENJE PRESUDE BEZ ODRŽAVANJA GLAVNE RASPRAVE

• priznate činjenice ne smiju biti u suprotnosti sa dokazima koje su same stranke predložile uz svoje podneske ili s općepoznatim činjenicama

• u konkretnom slučaju ne smije biti drugih razloga koji bi izazivali sumnju da tuženik priznanjem ide za tim da raspolaže zahtjevima kojima ne može raspolagati

PRAVOMOĆNOST• svojstva koja stječe izreka sudske odluke u određenom

stadiju rasta svoje pravne snage ka potpunoj neopozivosti, kad se odluka više ne može pobijati redovnim pravnim lijekovima

• pravomoćna odluka predstavlja negativnu procesnu pretpostavku za ponovno suđenje

• Ne bis in idem - o stvari o kojoj je odlučeno ne može se, u redovnom postupku (nova tužba ili redovni pravni lijek), ponovno meritorno raspravljati ili odlučivati

• Res iudicata pro veritate habetur - utvrđenja sadržaja prava i pravnih odnosa u sudskoj odluci treba smatrati istinitim

• Res iudicata facit ius inter partes - sudska odluka, kao autoritativan regulator pravnih odnosa, pravno obvezuje stranke i druge pravne subjekte na koje se odnosi

• u prvostupanjskom postupku• - ako sud utvrdi da je pokrenuta parnica o zahtjevu o

kojemu je već pravomoćno odlučeno, mora odbaciti tužbu

• u drugostupanjskom postupku• - povreda ovih pravila je razlog apsolutne ništavosti, a

zbog tog razloga može se tražiti i ponavljanje postupka

• ako se ipak, unatoč ovome pravilu, donese druga pravomoćna presuda, a ne bude više moguće ostvariti ukidanje pravomoćne odluke

• - uvažit će se kasnija pravomoćna odluka - iudicium posterior derogat priori

• ukidanje se neće moći ostvariti ako stranka nema uvjeta za traženje ponavljanja

• svojom krivnjom nije ovo istakla prije okončanja postupka ili ako su protekli rokovi

FORMALNA I MATERIJALNA PRAVOMOĆNOST• formalna pravomoćnost je negativni učinak

pravomoćnosti koji se ogleda prvenstveno na planu procesnopravnih odnosa i to kao zabrana ponovnog suđenja o već presuđenoj stvari - ne bis in idem

• materijalna pravomoćnost je pozitivni učinak pravomoćnosti koji se ogleda prvenstveno na planu materijalnopravnih odnosa subjekata na koje se pravomoćnost odnosi - res iudicata facit ius inter partes, res iudicata pro veritate habetur

POSLJEDICE PRAVOMOĆNOSTI• zastara - sva potraživanja utvrđena pravomoćnom

odlukom (ili nagodbom pred sudom) zastaruju za 10 godina. Međutim, povremena potraživanja koja proistječu iz pravomoćne odluke (ili nagodbe pred sudom), a dospjevaju ubuduće zastaruju normalno

• prenosivost - neki zahtijevi koji ne prelaze na nasljednike preći će na njih kad se postojanje takvih zahtijeva utvrdi pravomoćnom odlukom - npr. potraživanje naknade nematerijalne štete

• pravo zahtijevati naknadu umjesto dosuđenog - ako dužnik ne ispuni svoju obvezu u paricijskom roku, vjerovnik ga može pozvati da je ispuni u naknadnom primjerenom roku i izjaviti da nakon proteka tog roka neće više primiti ispunjenje nego će tražiti naknadu štete

• sudski penali - kad dužnik ne izvrši u roku neku nenovčanu obvezu utvrđenu pravomoćnom odlukom, sud može, na zahtijev vjerovnika, odrediti naknadni primjereni rok i izreći da će dužnik, ako ne izvrši svoju obvezu u tome roku, biti dužan vjerovniku isplatiti određeni iznos novca za svaki dan zakašnjenja

• Ovršnost - pravomoćnost kondemnatornih presuda pretpostavka je za nastupanje njihove ovršnosti

• prema umješačima, imenovanim prethodnicima i osobama obaviještenim o parnici, pravomoćna presuda proizvodi tzv. intervencijski efekt

•  

PRAVOMOĆNOST PRVOSTUPANJSKE PRESUDE• kad strankama protekne rok za ulaganje žalbe, a ni

jedna od njih ne uloži žalbu• kad se stranke odreknu prava na žalbu, tada

pravomoćnost nastupa prije isteka roka za ulaganje žalbe, kad se odrekne žalbe stranka koja to posljednja učini

• kad stranke koje su uložile žalbu odustanu od izjavljenih žalbi prije nego što o njima odluči drugostupanjski sud

• kad drugostupanjski sud odbije žalbu i potvrdi prvostupanjsku presudu

 

PRAVOMOĆNOST DRUGOSTUPANJSKE ODLUKE

jedno shvaćanje - trenutkom dostave presude stranci

drugo shvaćanje - trenutkom donošenja odluke, na ovom stajalištu stoji i sudska praksa

• pravomoćnost djeluje prema osuđenom, prema sudu, prema objema strankama i prema trećima, pa zbog toga mora biti jedinstvena i nedjeljiva

NEDJELJIVA I PODIJELJENA PRAVOMOĆNOST• nedjeljiva pravomoćnost je slučaj kad pravomoćnost

nastupa istodobno u odnosu na obje parnične stranke • podijeljena pravomoćnost je kad pravomoćnost ne

nastupa za obje stranke istodobno

• kod nas je usvojeno stajalište o nedjeljivoj pravomoćnosti, jer činjenica što je jedna od stranaka izgubila pravo na ulaganje žalbe ne dovodi do toga da odnosna presuda prema toj stranci postane pravomoćna ona će postati pravomoćna tek kad i druga stranka izgubi to pravo

PRAVNI LIJEKOVI

• parnična radnja stranke kojom ona od nadležnog suda traži da ukine ili preinači odluku suda za koju tvrdi da je za nju nepovoljna, nepravilna ili nezakonita

• podnošenje pravnog lijeka je pravo ovlaštene stranke sud ne može pokrenuti postupak o pravnim lijekovima po službenoj dužnosti

• Redovni pravni lijekovi su oni koji se podnose protiv nepravomoćnih odluka

• - žalba protiv presude, • - žalba protiv rješenja• - prigovor protiv platnog naloga

• sprečavaju nastupanje pravomoćnosti pobijanih odluka

Izvanredni pravni lijekovi su oni koji se podnose protiv pravomoćnih odluka

• - revizija protiv presude, • - revizija protiv rješenja, • - prijedlog za ponavljanje postupka, • - tužba za poništaj pravorijeka arbitražnog suda, • - zahtjev za izmjenu pravomoćnog pojedinačnog akta

donesenog na temelju odredbe zakona ili drugog propisa koje je ukinuo Ustavni sud,

• - zahtjev za izmjenu pravomoćne odluke suda koji nije primijenio odredbu drugog propisa za koji je Ustavni sud utvrdio da nije neustavna odnosno nezakonita

• devolutivni • pravni lijekovi o kojima odlučuje viši sud - žalba protiv

presude, žalba protiv rješenja, revizija protiv presude, revizija protiv rješenja

• remonstrativni • o kojima rješava onaj isti sud koji je donio odluku protiv

koje se pravni lijek podnosi• - prijedlog za ponavljanje postupka i prigovor protiv

platnog naloga

• suspenzivni - odlažu nastupanje ovrhe• - žalba protiv presude i prigovor protiv platnog naloga• nesuspenzivni - ne odlažu nastupanje odluke• - žalba protiv rješenja i svi izvanredni pravni lijekovi

• dvostrani pravni lijek - onaj kod kojega se protivniku podnositelja pravnog lijeka mora pružiti mogućnost da se izjasni o zahtjevima podnositelja - većina pravnih lijekova

• jednostrani - samo žalba protiv rješenja

ŽALBA PROTIV PRESUDE• pravo na žalbu protiv prvostupanjske presude

zajamčeno je Ustavom RH.

• protiv svake presude donesene u prvom stupnju, bez obzira na to o kojoj se vrsti presude radi, stranke mogu podnijeti žalbu.

• - devolutivan, suspenzivan, dvostran samostalan pravni lijek

• Pored podataka koje mora imati svaki podnesak žalba treba sadržavati:

• 1) oznaku presude protiv koje se podnosi,• 2) određenu izjavu o tome da se presuda pobija u

cijelosti ili u nekom dijelu,• 3) razloge zbog kojih se žalba podnosi,• 4) potpis podnositelja žalbe

• ima svojstvo podneska, ali se umjesto podneskom može izjaviti i usmeno na zapisnik kod parničnog suda – izuzev trgovačkih sporova

• ako je žalba nepotpuna, prvostupanjski će sud rješenjem, protiv kojega nije dopuštena žalba, pozvati žalitelja da u određenom roku dopuni ili ispravi žalbu podneskom ili na zapisnik kod toga suda

• - ako žalitelj u određenom roku ne postupi po traženju suda, sud će rješenjem odbaciti žalbu kao nepotpunu

• odluku o troškovima sadržana u presudi se smatra rješenjem, pa se u načelu može napadati samo žalbom na rješenje

IZNIMKE• ako se žalbom napada ne samo odluka o

troškovima sadržana u presudi, nego i odluka o glavnoj stvari, i žalba protiv odluke o troškovima smatra se žalbom protiv presude

• ako jedna stranka napada presudu samo u pogledu troškova, a druga u pogledu glavne stvari, viši će sud jednom odlukom odlučiti o oba pravna lijeka

• do donošenja odluke drugostupanjskog suda stranka može odustati od već podnesene žalbe

• - odricanje ili odustanak od žalbe ne može se opozvati

• rok za žalbu iznosi petnaest dana od dana dostave prijepisa presude, ako zakonom nije određen drugi rok

• - rok iznosi osam dana: u mjeničnim i čekovnim sporovima, u radnim sporovima, u sporovima male vrijednosti, i u postupku pred trgovačkim sudovima

• sud provodi određeni postupak• utvrđuje pravnorelevantne činjenice• na utvrđene činjenice primjenjuje određena pravna

pravila radi ocjene osnovanosti tužbenog zahtjeva

• sve moguće greške suda svode se na dva osnovna tipa• 1. greške u provođenju postupka – errores in procendo• 2. greške u suđenju o osnovanosti zahtjeva – errores in

judicando

• ZPP predviđa da se presuda može pobijati:

• 1) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka;

• 2) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja;

• 3) zbog pogrešne primjene materijalnog prava

BITNE POVREDE ODREDABA PARNIČNOG POSTUPKA• one za koje zakon presumira da su mogle utjecati na

donošenje zakonite i pravilne presude te one koje zakon proglašava uvijek bitnim zbog nekih drugih razloga – apsolutno bitne

• one za koje postoji vjerojatnost da su in concreto utjecale ili da su mogle utjecati na donošenje zakonite i pravilne presude – relativno bitne

• bitne povrede odredaba parničnog postupka imaju za posljedicu ništavost donesene presude

• za neke od bitnih povreda odredaba parničnog postupka zakon presumira da uvijek dovode do pogrešne odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva

• - sud presudu ukida ne ispitujući je li meritorno pravilna ili nije zbog apsolutne ništavosti

• za ostale bitne povrede u svakom konkretnom slučaju je potrebno učiniti vjerojatnim da postoji kauzalna veza između procesne povrede i rezultata meritornog suđenja – zbog razloga relativne ništavosti

POGREŠNO I NEPOTPUNO UTVRĐENO ČINJENIČNO STANJE• činjenično stanje je pogrešno utvrđeno kad je sud

utvrđivao sve relevantne činjenice, ali je o postojanju svih tih činjenica ili samo nekih od njih stekao nepravilne predodžbe i formirao nepravilan zaključak

• pogrešan stav suda o tome da je neka činjenica priznata iako ona nije bila priznata, pogrešan stav suda da je neka činjenica općepoznata, oskudna dokazna sredstva, njihov loš izbor ili neadekvatna ocjena njihove dokazne snage

POGREŠNA PRIMJENA MATERIJALNOG PRAVA• iako je činjenično stanje pravilno utvrđeno presuda će

biti nezakonita ako se pokaže da je rezultat pogrešne primjene pravnih pravila koja treba primijeniti radi ocjene osnovanosti tužbenog zahtjeva

• - kad sud primjeni pravno pravilo koje ne postoji, • - kad primjeni pravno pravilo koje važi ali koje nije

trebalo primijeniti na konkretan slučaj, • - kad primjeni pravno pravilo koje je trebalo primijeniti ali

na način koji nije zakonit•

APSOLUTNO BITNE POVREDE • 1) ako je u donošenju presude sudjelovao sudac koji se

po zakonu mora izuzeti, odnosno koji je rješenjem suda bio izuzet, ili ako je u donošenju presude sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca,

• 2) ako je odlučeno o zahtjevu u sporu koji ne ide u sudsku nadležnost

• 3) ako je sud u povodu prigovora stranaka pogrešno odlučio da je stvarno ili mjesno nadležan,

• 4) ako je protivno odredbama ovoga Zakona sud utemeljio svoju odluku na nedopuštenim raspolaganjima stranaka

• 5) ako je protivno odredbama ovoga Zakona donio presudu na temelju priznanja, presudu na temelju odricanja, presudu zbog ogluhe, presudu zbog izostanka ili presudu bez održavanja rasprave

• 6) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom,

• 7) ako je protivno odredbama ovoga Zakona sud odbio zahtjev stranke da se u postupku služi svojim jezikom i pismom i da prati tijek postupka na svom jeziku, a stranka se zbog toga žali,

• 8) ako je u postupku kao tužitelj ili tuženik sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba, ili ako parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako vođenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno - u ovom slučaju žalbu može izjaviti samo stranka koje se ti nedostaci tiču

• 9) ako je odlučeno o zahtjevu o kojemu već teče parnica, ili o kojemu je već prije pravomoćno presuđeno, ili o kojemu je već zaključena sudska nagodba ili nagodba koja po posebnim propisima ima svojstvo sudske nagodbe,

• 10) ako je protivno zakonu bila isključena javnost na glavnoj raspravi,

• 11) ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a osobito ako je izreka presude nerazumljiva, ako proturječi sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uopće razloga, ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, ili su ti razlozi nejasni ili proturječni, ili ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika,

• 12) ako je presudom prekoračen tužbeni zahtjev• 13) ako je odlučeno u povodu nepravodobno podnesene

tužbe, a zbog toga je tužbu trebalo odbaciti• 14) ako prije podnošenja tužbe nije proveden zakonom

predviđeni postupak mirnog ili drukčijeg ostvarivanja prava a zbog toga je tužbu trebalo odbaciti

ŽALBENI POSTUPAK• Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku

presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku

• Nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu odbacit će rješenjem sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda bez održavanja ročišta

• - nepravovremena ako je podnesena nakon proteka zakonskog roka za njezino podnošenje

• - nepotpuna ako se iz nje ne može utvrditi koja se presuda pobija ili ako nije potpisana

• - nedopuštena ako je žalbu podnijela osoba koja nije ovlaštena za podnošenje žalbe, ili osoba koja se odrekla ili je odustala od žalbe, ili ako osoba koja je podnijela žalbu nema pravnog interesa za podnošenje žalbe

• primjerak pravovremene, potpune i dopuštene žalbe dostavit će prvostupanjski sud protivnoj stranci koja može u roku od 8 dana od primitka podnijeti tome sudu odgovor na žalbu

• nepravovremeno podnesen odgovor na žalbu neće se odbaciti, već će se dostaviti drugostupanjskom sudu koji će ga uzeti u obzir ako je to još moguće

• nakon primitka odgovora na žalbu ili nakon proteka roka za odgovor na žalbu sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća će žalbu i odgovor na žalbu, ako je podnesen, sa svim spisima dostaviti drugostupanjskom sudu

• kad spisi po žalbi stignu drugostupanjskom sudu, odredit će se sudac izvjestitelj

• sudac izvjestitelj može, prema potrebi, od prvostupanjskog suda pribaviti izvještaj o povredama odredaba postupka i zatražiti da se radi utvrđivanja tih povreda provedu izviđaji

• sjednica vijeća na kojoj prisustvuje barem jedna od stranaka počinje izvještajem suca izvjestitelja, koji izlaže stanje stvari ne dajući svoje mišljenje o osnovanosti žalbe

• nakon toga pročitat će se presuda ili dio presude na koji se odnosi žalba, a prema potrebi i zapisnik o glavnoj raspravi pred prvostupanjskim sudom

• žalitelj će obrazložiti svoju žalbu, a protivna stranka odgovor na žalbu

ODLUKE ŽALBENOG SUDA

• 1. odbaciti žalbu kao nepravovremenu, nepotpunu ili kao

nedopuštenu,

• 2. odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi

prvostupanjsku presudu,

• 3. ukinuti presudu i uputiti predmet prvostupanjskom

sudu na ponovno suđenje,

• 4. ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tužbu

• 5. preinačiti prvostupanjsku presudu

• drugostupanjski sud će rješenjem odbaciti

• nepravovremenu,

• nepotpunu ili

• nedopuštenu žalbu

• drugostupanjski će sud presudom odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu:

• - kad ustanovi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti

• - ako utvrdi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo, ali da je pravilnom primjenom materijalnog prava trebalo jednako odlučiti o tužbenom zahtjevu

rješenjem ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet prvostupanjskom sudu• - ako smatra da radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog

stanja treba održati novu glavnu raspravu pred prvostupanjskim sudom

• - ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba parničnog postupka

• - ako utvrdi da je prvostupanjskom presudom prekoračen tužbeni zahtjev na način da je odlučeno o nečem drugom, a ne o onome što je traženo

• - ako utvrdi da je prvostupanjskom presudom prekoračen tužbeni zahtjev na način da je dosuđeno više od onoga što je traženo, drugostupanjski će sud rješenjem ukinuti presudu prvostupanjskoga suda samo u dijelu u kojem je prekoračen tužbeni zahtjev i neće vraćati prvostupanjskom sudu, jer nema zahtjeva o kojem bi se odlučivalo

• u ovom slučaju može i ustupiti predmet nadležnome prvostupanjskom sudu radi održavanja nove glavne rasprave

drugostupanjski će sud ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tužbu• Ako su u postupku pred prvostupanjskim sudom

povrijeđene odredbe

• 2) ako je odlučeno o zahtjevu u sporu koji ne ide u sudsku nadležnost

• 9) ako je odlučeno o zahtjevu o kojemu već teče parnica, ili o kojemu je već prije pravomoćno presuđeno, ili o kojemu je već zaključena sudska nagodba ili nagodba koja po posebnim propisima ima svojstvo sudske nagodbe

ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet nadležnome prvostupanjskom sudu ili će ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tužbu

• Ako su u postupku pred prvostupanjskim sudom povrijeđene odredbe članka 354. stavka 2. točke 8.

• 8) ako je u postupku kao tužitelj ili tuženik sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba, ili ako parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako vođenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno - u ovom slučaju žalbu može izjaviti samo stranka koje se ti nedostaci tiču

Drugostupanjski će sud presudom preinačiti prvostupanjsku presudu

• 1) ako je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio isprave ili posredno izvedene dokaze, a odluka je prvostupanjskog suda utemeljena isključivo na tim dokazima

• 2) ako je prvostupanjski sud iz činjenica što ih je utvrdio izveo nepravilan zaključak o postojanju drugih činjenica, a na tim je činjenicama utemeljena presuda

• 3) ako smatra da je činjenično stanje u prvostupanjskoj presudi pravilno utvrđeno, ali da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo

• Zabrana reformatio in peius• drugostupanjski sud ne može preinačiti presudu na štetu

stranke koja se žalila ako je samo ona podnijela žalbu

• Drugostupanjski sud može ukinuti presudu i kad stranka traži njezinu preinaku, a može preinačiti presudu iako stranka traži da se ona ukine

• Kad drugostupanjski sud ukine presudu prvostupanjskog suda i vrati predmet istom sudu na ponovno suđenje, može narediti da se nova glavna rasprava održi pred drugim vijećem

OBRAZLOŽENJE ODLUKE• treba ocijeniti žalbene navode koji su od odlučnog

značenja i označiti razloge koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti

• kad se prvostupanjska presuda ukida zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, treba u obrazloženju navesti koje su odredbe povrijeđene i u čemu se povrede sastoje

• ako se prvostupanjska presuda ukida i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja, navest će su u čemu se sastoje nedostaci u utvrđivanju činjeničnog stanja odnosno zašto su određene činjenice i dokazi važni i od utjecaja za donošenje pravilne odluke

Povreda pravila o postupanju- ne pazi po službenoj dužnosti

• povreda načela saslušanja stranaka, • povreda načela javnosti, • povreda pravila o jeziku,

POVREDE PRAVILA O PROCESNIM PRETPOSTAVKAMA• s obzirom na predmet spora - PAZI PO SLUŽBENOJ

DUŽNOSTI• postojanje procesnih smetnji

• s obzirom na stranke – PAZI PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI

• stranačka nesposobnost, • parnična sposobnost, • nedostatci u zastupanju,

• s obzirom na sud – NE PAZI PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI

• izuzeti sudac, • sudjelovanje u suđenju osobe koja nema svojstvo suca, • relativna nenadležnost suda

• sudska nenadležnost - PAZI PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI

Povreda pravila o odlučivanju

• NE PAZI PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI• nedopušteno izricanje presude na temelju priznanja,• nedopušteno izricanje presude na temelju odricanja, • nedopušteno izricanje presude zbog ogluhe,• nedopušteno izricanje presude zbog izostanka, • nedopušteno izricanje presude bez održavanja rasprave, • odlučivanje utemeljeno na nedopuštenim raspolaganjima

stranaka, • prekoračenje tužbenog zahtjeva• povreda pravila o obliku i sadržaju presude – PAZI PO

SLUŽBENOJ DUŽNOSTI

ŽALBA PROTIV RJEŠENJA• redovan, devolutivan, jednostran i u pravilu suspenzivan

pravni lijek protiv rješenja prvostupanjskog suda

• žalba protiv rješenja dopuštena je u svim slučajevima osim o onima u kojima je izričito zabranjena

• kad je dopuštena ona je samostalna osim u slučajevima kad zakon neposredno ili sud na temelju zakonskog ovlaštenja odredi da je dopuštena samo nesamostalna žalba

• kad je dopuštena samostalna žalba, ona je suspenzivna, osim kad zakon neposredno ili sud na temelju zakonskog ovlaštenja, odredi da žalba nije suspenzivna

• pravovremeno podnesena žalba zadržava ovrhu rješenj, ako ZPP nije drugačije propisao

• ako ZPP izričito određuje da posebna žalba nije dopuštena, rješenje prvostupanjskog suda može se poijati samo u žalbi protiv konačne odluke

• Rješavajući o žalbi drugostupanjski sud može:

• 1) odbaciti žalbu kao nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu

• 2) odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi rješenje prvostupanjskog suda

• 3) uvažiti žalbu i rješenje preinačiti ili ukinuti te prema potrebi predmet vratiti na ponovan postupak

NOVINE U PRAVNOM REŽIMU ŽALBE - 2008

• Drugostupanjska rasprava

• Kad vijeće drugostupanjskog suda nađe da je radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja potrebno da se pred drugostupanjskim sudom ponove već izvedeni dokazi – ZAKAZATI RASPRAVU PRED DRUGOSTUPANJSKIM SUDOM

• Meritorno odlučivanje u slučaju pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja

• Drugostupanjski sud je dužan presudom odbiti žalbu i potvrditi drugostupanjsku presudu polazeći od stanja spisa u 4 slučaja

• 1. okolnost da bitne činjenice nisu sporne• 2.okolnost da se one mogu utvrditi na temelju isprava i

posredno izvedenih dokaza• 3. okolnost da se one mogu utvrditi pravilnom primjenom

pravila iskustva na pravilno utvrđene indicije• 4. na temelju rezultata provedene drugostupanjske

rasprave i na njoj izvedenih dokaza

• Čl. 373. a st. 1. ZPP-a sud će odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu odnosno presudom će preinačiti prvostupanjsku presudu ako prema stanju spisa nađe:

• 1. da bitne činjenice među strankama nisu sporne ili

• 2. da ih je moguće utvrditi i na temelju isprava i posredno izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu, neovisno o tome je li prvostupanjski sud prigodom donošenja svoje odluke uzeo uu obzir i te isprave odnosno posredno izvedene dokaze

• Riječ je o situaciji kad je došlo do pogreške prvostupanjskog suda jer je zauzeo drugačiji stav o činjenicama nego što je to među strankama nesporno odnosno kad sud drugog stupnja bitne činjenice utvrdi na temelju isprava i posredno izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu neovisno o tome je li prvostupanjski sud temelj na kojem se utvrđuju bitne činjenice uzeo u obzir ili ne

• Sud drugog stupnja ovlašten je uzeti u obzir i činjenice o postojanju kojih je prvostupanjski sud izveo nepravilan zaključak na temelju drugih činjenica koje je po njegovoj ocjeni sud prvog stupnja pravilno utvrdio

• Relativizirano značenje apsolutno bitne povrede odredbe ZPP-a iz čl. 354. st. 2. t. 11.

• Drugostupanjski sud može potvrditi odnosno preinačiti prvostupanjsku presudu i kad drugostupanjska presuda sadržava takve navode o ispravama i posredno izvedenim dokazima da se presuda u tom dijelu uopće ne može ispitati, ali će presudu potvrditi odnosno preinačiti ako prema stanju spisa nađe da bitne činjenice među strankama nisu sporne ili da ih je mogu će utvrditi i na temelju isprava i posredno izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu

• Obrazloženje drugostupanjskog (ukidnog) rješenja

• Drugostupanjski sud u obrazloženju treba ocijeniti žalbene navode koji su od odlučnog značenja i označiti razloge koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti

• Ako se prvostupanjska presuda ukida zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, u obrazloženju treba navesti koje su odredbe povrijeđene i u čemu se povrede sastoje

• Dodan st. 4. čl. 375. drugostupanjski sud u rješenju određeno navodi koje radnje prvostupanjski sud treba izvesti u ponovnom postupku i za to dati razloge

• Ovom odredbom željela se pojačati obveza drugostupanjskog suda da u ukidnim rješenjima bude jasan i precizan pri davanju uputa prvostupanjskom sudu po kojima on mora postupati

• Cilj - izbjeći da se više puta ukida prvostupanjska odluka

• Novelom 2013 sud drugog stupnja oslobođen je obveze obrazlaganja presude kad prihvaća činjenično stanje utvrđeno prvostupanjskom presudom i primjenu materijalnog prava suda prvog stupnja

NOVINE U PRAVNOM REŽIMU ŽALBE - 2011• Žalbenom sudu je dana ovlast utvrđivanja bitnih

činjenica na temelju svih izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu bez obzira na to jesu li izvedeni posredno ili neposredno

• DAKLE ŽALBENI SUD MOŽE SVOJU ODLUKU DONIJETI NA TEMELJU SVIH DOKAZA KOJI SE NALAZE U SPISU BEZ OBZIRA NA KOJI SU NAČIN IZVEDENI (POSREDNO ILI NEPOSREDNO)

• Sud drugog stupnja u postupku u parnicama iz radnih, trgovačkih i obiteljskih sporova može u povodu žalbe ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvom stupnju na ponovno suđenje SAMO JEDANPUT

• Nakon toga ako nisu ispunjeni uvjeti da drugostupanjski sud potvrdi ili preinači prvostupanjsku odluku,

• DUŽAN JE SAM PROVESTI POSTUPAK, uz odgovarajuću primjenu odredaba o postupku pred prvostupanjskim sudom i donijeti odluku

NOVINE U PRAVNOM REŽIMU ŽALBE - 2013

• Početak tijeka roka za podnošenje žalbe

• Rok za žalbu stranci počinje teći od dana kad je održano ročište za objavu presude, ako je bila prisutna na ročištu na kojem je zaključena glavna rasprava ili

• Ako je uredno pozvana na ročište radi objave presude jer nije bila prisutna na ročištu na kojem je zaključena glavna rasprava

• Sastav suda

• Žalba protiv presude u sporovima za isplatu novčane tražbine ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000,00 kuna

• Odnosno u trgovačkim sporovima ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 500.000,00 kuna odlučuje sudac pojedinac višeg suda

• Kad odlučuje o žalbi protiv drugostupanjskih odluka Vrhovni sud RH sudi u vijeću u kojemu sudi u povodu revizije protiv drugostupanjskih odluka – vijeću sastavljenom od 5 sudaca

• Zabrana višestrukog ukidanja

• Novelom 2011 uvedena je zabrana višestrukog ukidanja• U radnim, trgovačkim i obiteljskim sporovima.• Novela 2013 zabranu je proširila na sve sporove

• Sadržaj obrazloženja potvrđujuće presude

• Ako se presudom žalba odbija u obrazloženju presude drugostupanjski sud neće posebno obrazlagati presudu u slučaju da prihvaća činjenično stanje utvrđeno prvostupanjskom presudom, kao i primjenu materijalnog prava

• SAMO NA BITNE POVREDE ODREDABA ZPP-a

• Izvođenje dokaza pred sudom drugog stupnja • Odlazak suca drugog stupnja u zgradu prvostupanjskog

suda• Pri tome bi se, radi manjeg opterećenja, dokazi tamo

mogli izvoditi pred sucem pojedincem ili predsjednikom vijeća drugog stupnja odnosno predsjednikom vijeća prvostupanjskog suda

• Kad se ti dokazi izvedu vijeće će o žalbi odlučivati bez rasprave ali na sjednicu mora pozvati stranke i sjednicu provesti prema pravilima čl. 363. ZPP-a

• I to zato što je naknadno izvodilo određene dokaze

IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

REVIZIJA

izvanredan, samostalan, devolutivan nesuspenzivan, ograničen i dvostrani pravni lijek stranka zbog povrede zakona protiv pravomoćne presude drugog stupnja donesene u povodu žalbe protiv prvostupanjskog suda

revizija se može izjaviti u prekluzivnom roku od 30 dana od dana dostave drugostupanjske presude stranci koja je izjavljuje neovisno o tome je li prijepis drugostupanjske presude sadržavao uputu o njenom izjavljivanju

DRUGOSTUPANJSKE PRESUDE PROTIV KOJIH JE REVIZIJA ISKLJUČENA• po vrijednosnom kriteriju revizija je isključena u

sporovima male vrijednosti uz stanovite izuzetke određene po kauzalnom kriteriju

• po kauzalnom kriteriju revizija je isključena u bračnim sporovima, u sporovima s kojim će roditeljem dijete živjeti i o roditeljskoj skrbi, te u sporovima o uzdržavanju maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelj ostvaruje roditeljski skrb nakon punoljetnosti

•  

REDOVNA REVIZIJA• KRITERIJ VRIJEDNOSTI PREDMETA SPORA

reviziju u svim sporovima u kojima u redovnom parničnom postupku vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 200.000 kuna

• ako je presuda donesena u sporu o postojanju ugovora o radu, odnosno prestanku radnog odnosa ili radi utvrđenja postojanja radnog odnosa

• ako je drugostupanjska presuda donesena prema odredbama članka 373.a i 373.b ZPP-a

• KAUZALNI KRITERIJ • revizija je dopuštena i protiv drugostupanjske presude o

utvrđivanju ili osporavanju majčinstva ili očinstva, te protiv drugostupanjske presude donesene radi objavljivanja ispravka objavljenje informacije i odgovora

IZVANREDNA REVIZIJA• dvije negativne i jedna pozitivna pretpostavka, uz

ispunjenje ostalih općih pretpostavka o kojima ovisi dopustivost revizije

• 1. da drugostupanjska presuda nije donesena u sporu u kojem je revizija isključena

• 2. da drugostupanjska presuda nije donesena u sporu u kojemu revident protiv nje može izjaviti tzv. redovnu reviziju

• 3. da je tu reviziju u izreci svoje presude dopustio drugostupanjski sud zato što je ocijenio da odluka o sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti građana koje je naznačio u obrazloženju te presude

• izvanredna je revizija - pravni lijek čija je primarna pravnozaštitna funkcija osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti građana

RAZLOZI ZA REVIZIJU• - u sporovima značajne imovinskopravne i socijalne

vrijednosti• sankcioniranje povreda procesnog i materijalnog zakona

• apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka

• 1. o saslušanju stranaka• 2. o pravu stranke da se u postupku služi svojim jezikom

i pismom i da prati tijek postupka na svom jeziku• 3. o stranačkoj i parničnoj sposobnosti te o zastupanju

stranaka• 4. o javnosti glavne rasprave• 5. o formi i sadržaju presude zbog nedostataka o kojima

se ona ne može ispitati• 6. o prekoračenju tužbenog zahtjeva

revizija se ne može izjaviti ako su kumulativno ispunjene pretpostavke• da su počinjene u prvostupanjskom postupku• da podnositelj revizije zbog toga žalbom nije pobijao

prvostupanjsku presudu• da je drugostupanjskom presudom žalba odbijena i

prvostupanjska presuda utvrđena

• AKO je zbog navedenih povreda podnositelj revizije svojom žalbom pobijao prvostupanjsku presudu pa je njegova žalba odbijena i prvostupanjska presuda potvrđena – one od njih zbog kojih je žalba bila izjavljena postaju i razlog za podnošenje revizije

• Ako drugostupanjski sud u povodu žalbe preinači prvostupanjsku presudu - neovisno o tome koja je stranka izjavila žalbu i zbog kojih razloga

• – sve navedene apsolutno bitne povrede postaju razlog zbog kojeg se revizija može izjaviti

• Zbog povrede pravila o stranačkoj i parničnoj sposobnosti te o zastupanju reviziju može izjaviti samo ona stranka koje se te povrede tiču

• o izuzeću i sastavu suda• o apsolutnoj nadležnosti• o dopustivosti stranačkih dispozicija• o donošenju presude na temelju priznanja i odricanja,

zbog ogluhe i izostanka• o pravomoćnosti

• uvijek - neovisno o tome jesu li počinjene u prvostupanjskom ili drugostupanjskom postupku i je li ih stranka koja se na njih poziva izjavila u žalbi protiv prvostupanjske presude

• revizija se može izjaviti zbog pogrešne primjene materijalnog prava

• Revizija se ne može izjaviti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Stranke mogu u reviziji iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se revizija može izjaviti

• - revizijski sud u načelu ispituje samo pravilnost primjene prava

• kad se revizija podnosi protiv drugostupanjske presude zato što odluka ovisi o rješenju nekog

• - materijalnopravnog ili procesnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana ona se može izjaviti samo zbog materijalnopravnog ili procesnopravnog pitanja zbog kojeg je dopuštena Pretpostavke za dopustivost podnošenja takve revizije su da odluka u sporu ovisi

• - o rješenju nekog materijalnopravnog ili procesnopravnog pitanja koje je

• - važno za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana

• ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo svoj stav odlučujući o pojedinim predmetima ili na odjelskoj ili općoj sjednici, a radi se o pitanju o kojem postoji različita praksa drugostupanjskih sudova

• - u tom bi slučaju okolnost što postoji različita praksa drugostupanjskih sudova upućivala na potrebu da se intervencijom revizijskog suda pridonese osiguranju jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana

• ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo stav a moglo bi se očekivati da bi u praksi drugostupanjski sudovi mogli o njemu imati različita mišljenja

• pravni stav revizijskog suda mogao bi unaprijed spriječiti raznolikost prakse i djelovati usmjeravajuće uspostavljanjem jasnih interpretacijskih pokazatelja na stranke i njihove kvalificirane zastupnike te prvostupanjske i drugostupanjske sudove

• ako je tom pitanju revizijski sud već zauzeo stav, ali je odluka drugostupanjskog suda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno s tim stavom

• drugostupanjski sud bi dopuštajući reviziju nastojao isprovocirati primjenu prakse revizijskog suda navodeći ga razlozima iznijetim u drugostupanjskoj presudi da odstupi od svog prije zauzetog stava i da prihvati shvaćanje izraženo u pobijanoj odluci

• ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo stav i presuda se drugostupanjskog suda temelji na shvaćanju koje je podudarno s tim stavom

• ali drugostupanjski sud smatra da bi – osobito uvažavajući pravne argumente iznesene tijekom prvostupanjskog postupka i u žalbi, promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim izvorima prava te judikaturu Ustavnog suda ili Europskog suda za ljudska prava ili Europskog suda - trebalo preispitati ustaljenu sudsku praksu

• Kad se podnese revizija, sudac prvostupanjskog suda mora:

• 1) Provjeriti nije li revizija nepravovremena, nepotpuna ili

nedopuštena

• 2) Provjeriti je li revizija obrazložena

• 3) Primjerak pravodobne, potpune i dopuštene revizije

dostaviti protivnoj stranci na odgovor

• 4) Uputiti je revizijskom sudu

•  

• nepravovremena je ako je podnesena nakon proteka roka - revizija se izjavljuje u roku od trideset dana od dostave drugostupanjske presude

• nedopuštena ako ju je izjavila osoba koja nije ovlaštena na podnošenje revizije, ili osoba koja je odustala od revizije, ili ako osoba koja je izjavila reviziju nema pravni interes za podnošenje revizije ili ako je revizija izjavljena protiv presude protiv koje se po zakonu ne može podnijeti

• nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu reviziju odbacit će rješenjem sudac prvostupanjskog suda, bez održavanja ročišta

• Revizija treba sadržavati: • sve što i svaki drugi podnesak - oznaku presude protiv

koje se podnosi, određenu izjavu o tome da se presuda pobija u cijelosti ili u nekom dijelu, određene navedene razloge zbog kojih se izjavljuje, te potpis podnositelja

• primjerak pravodobne, potpune i dopuštene revizije sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda dostavit će protivnoj stranci, koja može u roku od petnaest dana od dostave revizije podnijeti tom sudu odgovor na reviziju

• nepravodobno podnesen odgovor na reviziju neće se odbaciti, već će se dostaviti revizijskom sudu, koji će ga uzeti u obzir ako je to još moguće

• nakon primitka odgovora na reviziju, odnosno nakon proteka roka za odgovor na reviziju sudac prvostupanjskog suda uputit će reviziju i odgovor na reviziju, ako je podnesen, sa svim spisima izravno revizijskom sudu

• o reviziji bez rasprave odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od pet sudaca

• kada odlučuje o reviziji protiv drugostupanjskih rješenja koje je donio sudac pojedinac suda nižeg stupnja, odlučuje u vijeću sastavljenom od tri suca

• revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji

• ako u reviziji nije navedeno iz kojeg se razloga izjavljuje, odbacit će se, budući da revizijski sud ne pazi više po službenoj dužnosti ni na koji revizijski razlog

ODLUKE REVIZIJSKOG SUDA• PRESUDE I RJEŠENJA

• RJEŠENJE:• odbacuje nepravodobnu, nepotpunu, nedopuštenu ili

neobrazloženu reviziju, ako to u granicama svojih ovlaštenja nije učinio prvostupanjski sud

• ukida presude sudova nižeg stupnja i odbacuje tužbu ako je u postupku pred prvostupanjskim ili drugostupanjskim sudom učinjena povreda iz članka 354. stavka 2. toč. 2, i 9. ovog zakona, osim ako je odlučeno o zahtjevu o kojemu već teče parnica

• ukida presude drugostupanjskog i prvostupanjskog suda ili samo presudu drugostupanjskog suda i predmet vraća na ponovno suđenje istom ili drugom vijeću prvostupanjskog ili drugostupanjskog suda odnosno drugome nadležnom sudu ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354, st. 1. i 2. ovog zakona zbog koje se revizija može izjaviti, osim povreda određenih u st. 2. i 3. čl 394.

• ukida presude sudova nižeg stupnja i odbacuje tužbu, ako je to s obzirom na prirodu povrede neophodno, ako je u postupku pred prvostupanjskim ili drugostupanjskim sudom učinjena povreda iz članka 354. stavka 2. točke 8. ZPP-a

• ukida presudu prvostupanjskog i drugostupanjskog suda ili samo presudu drugostupanjskog suda i predmet vraća na ponovno suđenje istom ili drugom vijeću prvostupanjskog odnosno drugostupanjskog suda ako revizijski sud ustanovi da je zbog pogrešne primjene materijalnog prava činjenično stanje nepotpuno utvrđeno i da zbog toga nema uvjeta za preinaku pobijane presude

• ukida drugostupanjsku presudu bez vraćanja predmeta na ponovno suđenje ako utvrdi da je drugostupanjskom presudom prekoračen tužbeni zahtjev na način da je dosuđeno više od onoga što je traženo - presudu ukida samo dijelu u kojem je prekoračen tužbeni zahtjev

• PRESUDOM:• odbija reviziju kao neosnovanu ako utvrdi da ne postoje

razlozi zbog kojih je revizija izjavljena• prihvaća reviziju i preinačuje pobijanu presudu ako utvrdi

da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno, a ne radi se o slučaju pogrešne primjene materijalnog prava koja bi dovela do nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer bi je tada ukinuo

• revizijski sud može ukinuti presudu kad stranka traži preinaku, a može je i preinačiti iako stranka traži ukidanje

• u revizijskom postupku zabranjena je reformacija in peius

• prvostupanjski sud je dužan izvesti sve parnične radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozorio revizijski sud u svome rješenju

• Novela 2003 - značajna novinu koja treba poslužiti ostvarenju zadaće VSRH da osigurava jednistvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana

• sud kojem je predmet vraćen na ponovno suđenje vezan je u tom predmetu pravnim shvaćanjem na kojemu se temelji rješenje revizijskoga suda kojim je ukinuta pobijana drugostupanjska, odnosno kojim su ukinute drugostupanjska i prvostupanjska presuda

REVIZIJA PROTIV RJEŠENJA• protiv rješenja drugostupanjskog suda kojim je• postupak pravomoćno završen• u sporovima u kojima bi revizija bila dopuštena protiv

drugostupanjske presude dakle protiv rješenja koje dovodi do prestanka litispendencije u određenoj stvari

• revizija nije dopuštena:• - protiv rješenja donesenih u parnicama zbog smetanja

posjeda• - protiv rješenja drugostupanjskog suda u sporovima

male vrijednosti• -protiv pravomoćnog drugostupanjskog rješenja o

privremenoj mjeri donesenoj tijekom parničnog postupka

• revizija protiv rješenja dopuštena je ako su ispunjene pretpostavke:mora se raditi o rješenju drugostupanjskog suda

• rješenjem postupak mora biti pravomoćno završen• mora se raditi o sporu u kojemu bi revizija bila dopuštena

protiv drugostupanjske presude u smislu članka 382. ZPP-a

• revizija je uvijek dopuštena protiv rješenja drugostupanjskog suda:

• - kojim se podnesena žalba odbacuje • - kojim se potvrđuje rješenje prvostupanjskog suda o

odbacivanju revizije

PRIJEDLOG ZA PONAVLJANJE POSTUPKA• nesuspenzivan, u pravilu remonstrativan i dvostran

pravni lijek• prijedlog za ponavljanje postupka je ograničeni

izvanredni pravni lijek stranaka protiv odluka kojima je postupak pravomoćno završen, bez obzira na to je li do pravomoćnosti došlo nakon korištenja redovnih pravnih lijekova ili nezavisno od njih

• ponavljanje postupka može se tražiti neovisno o tome je li protiv odluke donesene u prijašnjem postupku bio izjavljen pravni lijek

PREDMET POBIJANJA• presuda, djelomična presuda, međupresuda kao i tzv.

dispozitivne presude• pravomoćna presuda kaznenog suda kojom je odlučeno

o imovinskopravnom zahtjevu može se izmijeniti u parničnom postupku po pravilima za ponavljanje postupka

• kojima je spor pravomoćno završen - rješenje u parnici zbog smetanja posjeda, o ispravku izreke presude

• sudska nagodba se ne može pobijati prijedlogom za ponavljanje postupka, jer ona u materijalnopravnom smislu predstavlja ugovor

PRETPOSTAVKE• da prijedlog udovoljava posebnim pravilima s obzirom na

formu i sadržaj• da se ponavljanje traži protiv odluke protiv koje je

traženje dopušteno• da prijedlog bude podnesen u zakonskom roku• da bude osnovan na razlozima zbog kojih se ponavljanje

postupka može tražiti• da u pogledu razloga zbog kojih se ponavljanje traži

postoje specifične pretpostavka

TKO JE OVLAŠTEN PODNIJETI• osobe koje su u prijašnjem postupku imale status

parničnih stranaka• u slučaju smrti stranke, odnosno prestanka pravne

osobe - njihovi nasljednici odnosno pravni sljednici• umješač koji je stupio u parnicu do pravomoćnosti

odluke - osim ako to nije u suprotnosti s pravnim radnjama stranke kojoj se pridružio

• umješač koji ima položaj jedinstvenog suparničara, legitimiran je i ako u prijašnjoj parnici nije uopće sudjelovao kao umješač

• punomoćnik – odvjetnik - posebna punomoć ako je od pravomoćnosti odluke proteklo više od šest mjeseci

• punomoćnik koji nije odvjetnik potrebno je izričito ovlaštenje

RAZLOZI ZA PONAVLJANJE POSTUPKA• povrede postupka• kaznenih djela sudionika u postupku• novih činjnica i novih dokaza

• ne može se tražiti zbog pogrešne primjene materijalnog prava

POVREDE POSTUPKA• najteže apsolutno bitne povrede odredaba parničnog

postupka• 1. povreda načela saslušanja stranaka: ako kojoj stranci

nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije bila dana mogućnost da raspravlja pred sudom

• iz ovog razloga ne može se zahtijevati ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u prijašnjem postupku

• 2. povreda pravila o izuzeću: ako je u donošenju odluke sudjelovao sudac koji je po zakonu morao biti izuzet odnosno koji je rješenjem suda bio izuzet, ili ako je u donošenju odluke sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca

• iz ovih razloga ne može se zahtijevati ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u prijašnjem postupku

• ovdje se ponavljanje postupka može dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije mogla te razloge iznijeti prije nego što je prijašnji postupak pravomoćno završen

• povreda načela pravomoćnosti: ako stranka stekne mogućnost da upotrijebi pravomoćnu odluku suda koja je ranije među istim strankama donesena o istom zahtjevu

• također je razlog za ponavljanje i sklopljena sudska nagodba između istih stranaka o istom predmetu spora

• - ponavljanje postupka se može dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije mogla te razloge iznijeti prije nego što je prijašnji postupak pravomoćno završen

• moguće je postojanje dviju pravomoćnih presuda između istih stranaka u istoj stvari, u kojima nije istovjetno odlučeno

• u tom slučaju treba uzeti da će vrijediti kasnija od dviju pravomoćnih presuda, jer se više ne može postići njezino ukidanje

• povreda pravila o stranačkoj sposobnosti i zastupanju stranaka: ako je u postupku kao tužitelj ili tuženik sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba, ili ako parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako vođenje parnice odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno

• iz ovog razloga ne može se zahtijevati ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u prijašnjem postupku

• prijedlog za ponavljanje postupka iz ovog razloga, analogno žalbi, može izjaviti samo stranka koje se ti nedostaci tiču

KAZNENA DJELA SUDIONIKA U POSTUPKU• 1. ako se odluka suda temelji na lažnom iskazu

svjedoka ili vještaka• 2. ako se odluka suda temelji na ispravi koja je

krivotvorena ili u kojoj je ovjeren neistinit sadržaj• 3. ako je do odluke suda došlo zbog kaznenog djela

suca, zakonskog zastupnika ili punomoćnika stranke, protivne stranke ili koje treće osobe

• Između počinjenih kaznenih djela i donesene odluke mora postojati uzročna veza, tj. odluka suda ne bi bila kakva jest da nije počinjeno kazneno djelo

• postojanje ovih kaznenih djela dokazuje se pravomoćnom kaznenom presudom

• ako zbog nekih razloga ne bi bilo moguće provesti kazneni postupak parnični sud je ovlašten odlučivati o postojanju kaznenog djela kao o prethodnom pitanju- stranka nije dužna dokazivati da bez svoje krivnje nije mogla te razloge iznijeti prije nego što je prijašnji postupak pravomoćno završen

NOVE ČINJENICE I NOVI DOKAZI• ponavljanje postupka može dopustiti samo ako stranka

bez svoje krivnje nije mogla te razloge iznijeti prije nego što je prijašnji postupak završen pravomoćnom sudskom odlukom

• ako stranka sazna za nove činjenice ili nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze na temelju kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te činjenice ili dokazi bili upotrijebljeni u prijašnjem postupku

• pod pojmom "nove činjenice" misli se na činjenice nastale do trenutka zaključenja glavne rasprave pred prvostupanjskim sudom, samo što stranka za njih nije znala, pa ih zbog toga nije mogla predočiti sudu

• što se tiče "novih dokaza", bitno je da se oni odnose na činjenice koje se mogu isticati kao razlog za ponavljanje postupka

• novote ne smiju biti takve da mijenjaju identitet spora

• postupak pravomoćno završen presudom na temelju priznanja, presudom na temelju odricanja, presudom zbog ogluhe i presudom zbog izostanka ne može se ponoviti zbog toga što je nadležno tijelo donijelo drugačiju odluku o prejudicijelnom pitanju i zbog novih činjenica i novih dokaza

• IZNIMNO postupak pravomoćno završen presudom na temelju priznanja i presudom na temelju odricanja može se ponoviti zato što je izjava o priznanju, odnosno odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare

• ne može se zahtijevati ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u prijašnjem postupku

• ponavljanje postupka može se dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije mogla te razloge iznijeti prije nego što je prijašnji postupak završen pravomoćnom sudskom odlukom

• na stranci je teret dokaza da do propusta nije došlo njenom krivnjom

• u parnicama zbog smetanja posjeda razlozi za ponavljanje su samo samo bitne povrede pravila o saslušanju stranaka te o stranačkoj sposobnosti i zastupanju stranaka

ROKOVI• SUBJEKTIVNI ROK – 30 DANA• u slučaju povrede pravila o izuzeću, te povrede pravila o

zastupanju ako zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje parnice ili za pojedine radnje u postupku

• - od dana kad je stranka saznala za taj razlog• u slučaju relevantnog kaznenog djela (toč. 4., 5. i 6.) - od

dana kad je stranka saznala za pravomoćnu presudu u kaznenom postupku

• ako se kazneni postupak ne može provesti - od dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se postupak ne može pokrenuti

• u slučaju povrede pravila o pravomoćnosti, te kada nadležno tijelo donese odluku o pitanju koje je od prejudicijelnog značenja

• – od dana kad je stranka mogla upotrijebiti pravomoćnu odluku koja je razlog za ponavljanje postupka

• u slučaju povrede pravila o saslušanju stranaka, te pravila o stranačkoj sposobnosti ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba odnosno parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik

• - od dana kad je odluka dostavljena stranci

• kad se stranka poziva na nove činjenice i nove dokaze uključujući i one koji se odnose na okolnost da je izjava o priznanju ili odricanju dana pod utjecajem mana volje

• – od dana kad je stranka mogla iznijeti sudu nove činjenice odnosno nova dokazna sredstva

• nakon što protekne objektivni rok od pet godina od dana kad je odluka postala pravomoćna, prijedlog za ponavljanje postupka ne može se podnijeti

• ako se ponavljanje traži zato što je u donošenju odluke sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca ili iz razloga povrede pravila o saslušanju stranaka, pravila o stranačkoj sposobnosti te zastupanju stranaka

• prijedlog za ponavljanje treba biti podnesen u subjektivnom roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za neki od tih razloga, odnosno od kada joj je dostavljena odluka.

• ponavljanje postupka u parnicama zbog smetanja posjeda - samo objektivni rok od 30 dana od pravomoćnosti rješenja

• prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se uvijek sudu koji je donio odluku u prvom stupnju

• u prijedlogu se, pored podataka koje mora sadržavati svaki podnesak - moraju navesti: zakonska osnova po kojoj se traži ponavljanje, okolnosti iz kojih proizlazi da je prijedlog podnesen u zakonskom roku i dokazi kojima se potkrepljuju navodi predlagača

• o prijedlogu za ponavljanje postupka isključivo je nadležan odlučivati sud koji je u prijašnjem postupku donio prvostupanjsku odluku, osim ako se razlog za ponavljanje ne odnosi na postupak pred višim sudom

• postupak provodi i o prijedlogu za ponavljanje odlučuje sudac pojedinac odnosno predsjednik vijeća

• o prijedlogu za ponavljanje postupka pred drugostupanjskim sudom odlučuje vijeće

• nepravovremene i nedopuštene prijedloge za ponavljanje postupka odbacit će rješenjem sudac bez održavanja ročišta

• Ako je prijedlog nepotpun, pozvat će stranku da ga u određenom roku dopuni i ako stranka tome ne udovolji prijedlog će odbaciti

• ako sudac ne odbaci prijedlog, dostavit će primjerak prijedloga protivnoj stranci, koja ima pravo da u roku od 15 dana odgovori na prijedlog

• kad dobije odgovor na prijedlog ili kad protekne rok za davanje odgovora, sudac će odrediti ročište za raspravljanje o prijedlogu

• ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi isključivo na postupak pred višim sudom, sudac prvostupanjskog suda će, nakon održanog ročišta za raspravljanje o prijedlogu za ponavljanje postupka, dostaviti predmet višem sudu radi donošenja odluke

•  

ODLUKE SUDA O PRIJEDLOGU ZA PONAVLJANJE POSTUPKA• rješenjem se odbacuje prijedlog bez održavanja ročišta

ako je nepravovremen, nedopušten i nepotpun• nepravovremen je onaj prijedlog koji je podnesen nakon

proteka propisanog objektivnog odnosno subjektivnog roka

• nedopušten je onaj prijedlog kojeg je podnijela neovlaštena osoba, zatim osoba koja nema pravnog interesa, ako se njime pobija neka odluka koja nije pravomoćna, te ako je prijedlog izjavljen zbog nekog razloga koji nije dopušten

• nepotpuni prijedlog, kojeg stranka nije dopunila po nalogu suda, sudac će odbaciti

• protiv rješenja o odbačaju žalba je dopuštena

• sud rješenjem odbija prijedlog za ponavljanje postupka - - ako utvrdi da nije osnovan, odnosno da okolnosti koje su navedene kao razlog ne odgovaraju stvarnom činjeničnom stanju

• sud rješenjem dopušta ponavljanje postupka i izriče da se ukida odluka donesena u prijašnjem

• ako utvrdi da je prijedlog osnovan• protiv ovog rješenja dopuštena je posebna žalba. Sudac

će odrediti glavnu raspravu tek nakon pravomoćnosti tog rješenja

• ako je sud prethodno odlučio o prijedlogu za ponavljanje postupka raspravljati zajedno s glavnom stvari, ili je u rješenju kojim se dopušta ponavljanje odlučio da se odmah otpočne raspravljanje o glavnoj stvari

• protiv rješenja nije dopuštena posebna žalba, već se rješenje kojim se dopušta ponavljanje postupka i ukida odluka donesena u prijašnjem postupku unosi se u odluku o glavnoj stvari

• nakon pravomoćnosti samostalnog rješenja o ponavljanju postupka i o ukidanju odluke iz prijašnjeg postupka - sud zakazuje raspravu radi odlučivanja o glavnoj stvari

• ako je razlog ponavljanja povreda iz čl. 421. st. 1. toč. 2. i 3. ZPP-a, glavna rasprava počinje iz početka

• nova rasprava je dopuna ranije i čini s njom jedinstvenu cjelinu, te se na njoj mogu iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi

• kad viši sud rješenjem dopusti ponavljanje postupka, nakon pravomoćnosti tog rješenja može predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a ako smatra da nije potrebno održati novu glavnu raspravu, ukinut će svoju raniju odluku i donijeti novu odluku o glavnoj stvari

Ponavljanje postupka povodom presude ESLJP• kad Europski sud za ljudska prava utvrdi povredu kojeg

ljudskog prava ili temeljne slobode zajamčenih Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i dodatnim Protokolima uz tu Konvenciju koje je RH ratificirala, stranka može podnijeti zahtjev sudu u RH koji je sudio u prvom stupnju u postupku u kojemu je donesena odluka kojom je povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda, za izmjenu odluke kojom je to pravo ili temeljna sloboda povrijeđeno

• može se podnijeti u objektivnom roku od trideset dana od konačnosti presude ESLJP-a

• prijedlog za ponavljanje mora sadržavati potrebne opće podatke kao i relevantne činjenice o presudi Europskog suda

• prvostupanjski sud ne može odbiti prijedlog za ponavljanje ako je presudom Europskog suda utvrđena povreda ljudskog prava ili slobode stranke, jer je u ponovljenom postupku dužan poštivati pravna stajališta izražena u konačnoj presudi Europskog suda

Ponavljanje postupka povodom odluke Ustavnog suda RH• kad Ustavni sud RH donese odluku o ukidanju nekog

zakona zbog njegove neustavnosti, odnosno nekog drugog propisa zbog njegove neustavnosti ili nezakonitosti

• ovlast za podnošenje prijedloga za ponavljanje postupka ovisi o tome je li stranka bila predlagatelj u postupku pred Ustavnim sudom

• svaka fizička i pravna osoba koja je Ustavnom sudu podnijela prijedlog za ocjenu suglasnosti pojedine odredbe zakona s Ustavom, odnosno pojedine odredbe drugog propisa s Ustavom i zakonom, a Ustavni sud njezin prijedlog prihvati i ukine odredbu zakona, odnosno odredbu drugog propisa, ima pravo podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu pravomoćne odluke kojom joj je povrijeđeno pravo, a koja je donesena na temelju ukinute zakonske odredbe, odnosno ukinute odredbe drugog propisa

• svaka fizička i pravna osoba kojoj je povrijeđeno pravo pravomoćnom odlukom donesenom na temelju poništene odredbe drugog propisa

• - neovisno o tome je li podnijela prijedlog Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti ili zakonitosti, ima pravo podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu te odluke

• kad sud pravomoćnom odlukom odbije primijeniti propis zbog njegove neustavnosti ili nezakonitosti, a Ustavni sud utvrdi da takva neustavnost, odnosno nezakonitost ne postoji, svatko kome je povrijeđeno neko pravo može podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu te odluke

• pravo na izmjenu pravomoćne odluke stranka ima bez obzira je li ona prigovor o neustavnosti zakona ili neustavnosti i nezakonitosti drugog propisa uopće iznijela u prijašnjem postupku

• ako stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka samo iz razloga iz kojih se može izjaviti i revizija, i u roku za izjavljivanje revizije, smatrat će se da je stranka izjavila reviziju bez obzira što bi naknadno bila izjavljena i revizija

• ako je u prijedlogu za ponavljanje iznesen i neki razlog zbog kojega se revizija ne može izjaviti - u tom dijelu ne postoji presumpcija da je izjavljena revizija

• ako stranka izjavi reviziju zbog toga što je suđeno o predmetu o kojem već postoji pravomoćna odluka ili sudska nagodba, i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz bilo kojeg dopuštenog razloga, sud će prekinuti postupak u povodu prijedloga za ponavljanje postupka do završetka postupka po reviziji

• ako stranka izjavi reviziju iz bilo kojeg razloga, osim zbog povrede pravila o presuđenoj stvari, i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka u svezi s relevantnim kaznenim djelima, sud će prekinuti postupak po reviziji do završetka postupka u povodu prijedloga za ponavljanje postupka

• U ostalim slučajevima u kojima stranka izjavi reviziju i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka sud će odlučiti koji će postupak nastaviti, a koji prekinuti, uzimajući u obzir sve okolnosti, a osobito razloge zbog kojih su oba pravna lijeka podnesena i dokaze koje su stranke predložile

• U ostalim slučajevima u kojima stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka i nakon toga izjavi reviziju sud će, u pravilu, prekinuti postupak po reviziji do završetka postupka u povodu prijedloga za ponavljanje postupka

• ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne prvostupanjskom sudu prije nego što je predmet u povodu revizije upućen revizijskom sudu, rješenja da se da se prijedlog za ponavljanje smatra revizijom te o prekidu jednog i o nastavljanju drugog, donosi sudac prvostupanjskog suda

• ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne prvostupanjskom sudu nakon što je predmet u povodu revizije upućen revizijskom sudu, navedena rješenja donosi revizijski sud

• u slučaju da je prijedlog za ponavljanje stigao u sud prije revizije, o daljnjem postupku odlučuje prvostupanjski sud, osim ako je predmet upućen višem sudu (jer se razlog za ponavljanje odnosi na postupak pred tim sudom), u kojem slučaju o odnosu revizije i ponavljanja postupka odlučuje viši sud

• - nije dopuštena žalba

POSEBNI POSTUPCI

POSTUPAK U PARNICAMA ZBOG SMETANJA POSJEDA• hitna i efikasna uspostava poremećenog faktičnog stanja

prema posljednjem stanju posjeda, • bez obzira na pravo na posjed, • pravni temelj posjeda, • poštenje posjednika, • te bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u

kakvom društvenom ili javnom interesu

• stvarno su nadležni općinski sudovi• subjektivni i objektivni rok• tužba se mora podnijeti u subjektivnom roku od 30 dana

od dana kada je tužitelj saznao za čin smetanja i počinitelja

• ako od dana kada je smetanje nastalo protekne objektivni rok od godine dana ova se tužba ne može više podnijeti, makar subjektivni rok nije još počeo teći

• cilj postupka je pružiti zaštitu faktičkim posjedovnim odnosima,

• raspravljanje je ograničeno samo na dvije bitne okolnosti;

• posljednje stanje posjeda i • smetanje

• isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, pravnom temelju posjeda, poštenju posjednika

• dopušteno je da se na prigovor tuženika • – exceptio vitosae possessionis ob adversario –

raspravlja o tome je li mu tužitelj oduzeo posjed silom, potajno ili prijevarom,

• no samo ako dana kada je tuženik saznao da mu je tužitelj oduzeo posjed do dana kada je vratio posjed nije proteklo više od trideset dana, ni više od godine dana

• ovaj je prigovor dopušten samo ako se zasniva na tvrdnji da je baš tužitelj oduzeo posjed na nedopušten način

• sadržaj rješenja kojim se pruža posjedovna zaštita determiniran je sadržajem tužbenog zahtjeva

• tužitelj je dužan tražiti da sud;• utvrdi čin smetanja njegovog posjeda• naredi uspostavu posjedovnog stanja kakvo je bilo u

času smetanja• zabrani takvo ili slično smetanje

• Ako nađe da je tužiteljev zahtjev osnovan, sud bi bio dužan donijeti rješenje kojim će:

• utvrditi čin smetanja

• narediti tužniku uspostavu posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja

• zabraniti mu takvo ili slično smetanje ubuduće

• žalba u načelu zadržava ovrhu rješenja no sud može iz važnih razloga odlučiti da žalba nema suspenzivan učinak

• rok za žalbu iznosi 8 dana

• REVIZIJA NIJE DOPUŠTENA

• Ponavljanje postupka može se tražiti samo zbog toga• što nezakonitim postupanjem stranci nije bila pružena

mogućnost raspravljanja pred sudom, • ili ako se povreda odnosi na stranačku ili parničnu

sposobnost i zastupanje stranaka• pravo na podnošenje prijedloga ograničeno je samo

objektivnim rokom od 30 dana od pravomoćnosti rješenja o smetanju posjeda

• tijekom postupka sud može po službenoj dužnosti i bez saslušanja protivne stranke

• odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku

• radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenaknadive štete

IZDAVANJE PLATNOG NALOGA• platni nalog je specifično rješenje kojim se usvaja

tužbeni zahtijev i može biti samo kondemnatorne prirode

• rješenje kojim sud prihvaća tužiteljev zahtjev da se tuženiku naloži neko plaćanje – platni nalog, mandat, može biti samo kondemnatornog značenja

• efikasnost platnog naloga manifestira se u tome što pravomoćnost i ovršnost nastupaju u relativno kratkom roku i vremenski koincidiraju

• pobijani platni nalog ne gubi pravno značenje zbog toga što je protiv njega podnesen prigovor

• raspravljanje u povodu prigovora ima za neposredan cilj ispitivanje pravilnosti i zakonitosti donesenog platnog naloga i tako, tek posredno, raspravljanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva

• DVIJE VRSTE PLATNIH NALOGA:

• 1. platne naloge koji se izdaju za tražbine čije postojanje tužitelj dokazuje kvalificiranim ispravama

• – dokumentarni platni nalozi

• 2. naloge koji se izdaju za tražbine manje vrijednosti o čijem postojanju tužitelj ne mora uz tužbu priložiti nikakva dokazna sredstva

• – nedokumentarni platni nalozi

• Sud je dužan izdati dokumentarni platni nalog ako se posebne procesne pretpostavke

• da je tražbina novčana• da je dospjela• da tužitelj dokaže tražbinu vjerodostojnom ispravom

priloženom uz tužbu u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu

• NEDOKUMENTIRANI PLATNI NALOG • tužbeni zahtjev odnosi se na dospjelo glavno

potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 5.000,00 kuna

• sud će izdati platni nalog protiv tuženika iako tužbi nisu priložene vjerodostojne isprave, ali je u tužbi iznesena osnova i visina dugovanja i naznačeni dokazi na temelju kojih se može utvrditi istinitost tužbenih navoda

• NEDOKUMENTIRANI PLATNI NALOG MOŽE SE IZDATI SAMO PROTIV GLAVNOG DUŽNIKA

• u sporovima iz nadležnosti trgovačkih sudova nedokumentirani platni nalog sud će izdati kad se tužbeni zahtjev odnosi na dospjelu glavnu tražbinu u novcu koja ne prelazi svotu od 20.000,00 kuna

• tužitelj u tužbi predlaže izdavanje platnog naloga • ako sud ne prihvati taj prijedlog, nastavit će postupak po

tužbi• protiv rješenja suda kojim se ne prihvaća prijedlog za

izdavanje platnog naloga nije dopuštena žalba

• sud će izdati platni nalog i kad tužitelj u tužbi nije predložio izdavanje platnog naloga, a udovoljeno je svim uvjetima za izdavanje platnog naloga

• kad sud prihvati prijedlog ili sam odluči izdati platni nalog, sudac će bez održavanja ročišta izdati platni nalog

• sud će izreći da je tuženik dužan u roku od 8 dana • u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od 3 dana

nakon primitka platnog naloga udovoljiti zahtjevu tužbe zajedno s troškovima koje je sud odmjerio ili u istom roku podići prigovore protiv platnog naloga

• platni nalog dostavlja se objema strankama• tuženiku se uz platni nalog dostavlja i primjerak tužbe s

prilozima

• platni nalog tuženik može pobijati samo prigovorom• u dijelu u kojemu nije napadnut postaje pravomoćan

• nepravovremene, nepotpune ili nedopuštene prigovore odbacit će sudac bez održavanja ročišta

• ako su prigovori podneseni pravovremeno, sudac će ocijeniti je li potrebno da zakaže pripremno ročište ili može odmah odrediti ročište za glavnu raspravu

• ulaganje prigovora dovodi do početka redovnog kontradiktornog postupka

• ako tuženik do zaključenja glavne rasprave odustane od svih podnesenih prigovora, platni nalog ostaje na snazi

• u odluci o glavnoj stvari sud će odlučiti ukida li se platni nalog ili se u cijelosti ili djelomično održava na snazi

• sud se može po službenoj dužnosti oglasiti mjesno nenadležnim najkasnije do izdavanja platnog naloga

• tuženik može istaći prigovor stvarne i mjesne nenadležnosti samo u prigovoru protiv platnog naloga

• ako sud nakon izdavanja platnog naloga utvrdi da je stvarno ili mjesno nenadležan, neće ukinuti platni nalog, nego će nakon pravomoćnosti rješenja kojim se oglasio nenadležnim ustupiti predmet nadležnom sudu

SPOROVI MALE VRIJEDNOSTI• načela de minimis non curat praetor i usmjerenja da se

strankama pruže jamstva za zaštitu njihovih prava i u onim sporovima koji su nominalno niže vrijednosti

• poseban sumarni (bagatelni, malični) postupak

• u okviru Novele 2008 svakako je jedno od najznačajnijih novo procesno uređenje koje se tiče instituta sporova male vrijednosti

• polazeći od činjenice da su sudovi opterećeni velikim brojem takvih sporova, predloženim izmjenama se olakšava postupanje sudova u takvim postupcima

• mijenja vrijednost predmeta spora za sporove male vrijednosti na način da ista sada iznosi 10.000,00 kn, a uvodi se i tzv. prethodni postupak kao bitna procesnopravna novina

• u cilju bržeg okončanja sudskih sporova, predloženom novinom je predviđena dužnost stranaka da sve činjenice i dokaze iznesu i predlože najkasnije do okončanja prethodnog postupka

• mogućnost podnošenja protutužbe, mogućnost preinake tužbe, isticanja određenih procesnopravnih i materijalnopravnih prigovora i sl. ograničena je do procesne faze okončanja prethodnog postupka

• po okončanju prethodnog postupka sud bi na glavnoj raspravi izveo sve dokaze i donio svoju odluku

• navedene izmjene bi trebale smanjiti broj sudskih spisa u sporovima male vrijednosti koji bespotrebno opterećuju sudove

• riječ je samo o kvantitativnim izmjenama slijedećih kondemnatornih zahtjeva čije postojanje kvalificira spor kao spor male vrijednosti:

• a) tužbeni zahtjevi koji se odnose na novčane tražbine,

• b) nenovčani tužbeni zahtjevi uz koje je tužitelj istakao procesnu facultas alternativu, tzv. procesno novčano alternativno ovlaštenje, pristajući da umjesto tražene činidbe primi novčanu svotu i

• c) tužbeni zahtjevi koji se odnose na zahtjev za predaju pokretne stvari, čiju je vrijednost tužitelj označio svotom koja nije veća od navedenih iznosa

• Negativni kriteriji za određivanje pojma sporova male vrijednosti utvrđeni su odredbom čl. 459. Novele 2008. Tako se sporovima male vrijednosti ne smatraju:

• sporovi o nekretninama (riječ je o sporovima u kojima je istaknut kondemnatorni tužbeni zahtjev čiji je posredni predmet spora nekretnina,

• sporovi iz radnih odnosa koje je pokrenuo radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu i

• sporovi zbog smetanja posjeda

• Daljnje izmjene uslijedile su uvođenjem tzv. prethodnog postupka u sporove male vrijednosti, na koji način se nastojalo ubrzati postupanje suda prigodom odlučivanja o zahtjevima za pružanje tražene pravne zaštite.

• Tako je zaključenje prethodnog postupka vremenski relevantno za:

• iznošenje činjenica i predlaganje dokaza na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i utvrđuju te činjenice,

• sud koji se može ex offo ili u povodu prijedloga stranke, proglasiti stvarno i mjesno nenadležnim, najkasnije do upuštanja tuženika u raspravljanje o meritumu,

• podnošenje protutužbe,

• mogućnost tužitelja da preinači tužbu,

• mogućnost tuženika da imenuje prethodnika,

• iznošenje prigovora radi prebijanja i zastare,

• nalaganje činidbe ako je ona dospjela do tog momenta,

• primjenu načela otvorenog pravosuđenja

• Novela 2008 uvodi obvezu stranaka da iznesu sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predlože sve dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, najkasnije do zaključenja prethodnog postupka

• Ograničenje u iznošenju novota trebalo bi doslovno primjenjivati u smislu da sud ne bi smio nakon zaključenja prethodnog postupka uzimati u obzir tvrdnje o činjenicama koje su navodno nastale do toga momenta ako ne bi bile iznijete do toga momenta

• sud ne bi smio uzimati u obzir ni činjenice za koje bi se tvrdilo da su nastale nakon zaključenja prethodnog postupka

POSTUPAK PRED TRGOVAČKIM SUDOM• Pravila o postupku pred trgovačkim sudovima

primjenjuju se u sporovima iz nadležnosti trgovačkih sudova osim u sporovima za koje je propisana posebna vrsta postupka.

• U sporovima radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja ugovora, radi ispunjenja ili raskida ugovora, a i u sporovima radi naknade štete zbog neispunjenja ugovora, osim suda opće mjesne nadležnosti, mjesno je nadležan i sud mjesta gdje je prema sporazumu stranaka tuženik dužan ispuniti ugovor.

• U postupku pred trgovačkim sudovima podnesak se može podnijeti u elektroničkom obliku. Podnesak u elektroničkom obliku mora biti potpisan naprednim elektroničkim potpisom u skladu s posebnim propisima. Podnesak u elektroničkom obliku potpisan naprednim elektroničkim potpisom smatrat će se vlastoručno potpisanim

• Podnesak u elektroničkom obliku podnosi se na propisanom obrascu na način da se elektroničkim putem pošalje središnjem informacijskom sustavu. Informacijski sustav automatski potvrđuje primitak podneska podnositelju. Dan predaje podneska informacijskom sustavu smatra se danom predaje sudu kojemu je upućen

• Ako podnesak podnesen elektroničkim putem nije prikladan za obradu na sudu (nema odgovarajući format), sud će elektroničkim putem obavijestiti podnositelja o propisanom obliku formata u elektroničkom obliku i naložiti da podnesak ispravi

• Sadržaj i oblik obrasca te pretpostavke za podnošenje podnesaka u elektroničkom obliku, oblike zapisa podnesaka u elektroničkom obliku (formate) te organizaciju i djelovanje informacijskog sustava propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa

• u postupku pred trgovačkim sudovima dostava se može obaviti elektroničkim putem

• ako stranka izjavi da je suglasna da joj se dostava u postupku pred trgovačkim sudovima dostavu obavlja elektroničkim putem, sud će toj stranci dostavu obavljati elektroničkim putem preko jedinstvenog informacijskog sustava

• stranka može zatražiti da joj se dostava pismena elektroničkim putem obavlja dostavom u siguran elektronički poštanski pretinac, čiju će adresu navesti u svom zahtjevu, koji može postaviti običnim podneskom ili podneskom u elektroničkom obliku

• navedena adresa sigurnog elektroničkog poštanskog pretinca jednakovrijedna je adresi prebivališta odnosno sjedišta stranke

• ako stranka pismeno uputi sudu sigurnim elektroničkim putem, smatrat će se, dok ne priopći drugačije, da je suglasna da joj se dostava obavlja sigurnim elektroničkim putem

• ako sud utvrdi da dostava u siguran elektronički poštanski pretinac nije moguća, dostavit će pismeno na drugi način i navesti razlog za takvu dostavu

Pripremanje glavne rasprave• u hitnim slučajevima ročište se može zakazati telefonom,

brzojavom, elektroničkim putem u skladu s posebnim zakonom ili na drugi odgovarajući način

• o tome će se sastaviti službena bilješka, ako o zakazivanju ročišta, s obzirom na to kako je obavljeno, nema drugog pisanog dokaza

• ako prvostupanjski sud u slučaju iz članka 40. stavka 4. ovoga Zakona ne utvrdi vrijednost predmeta spora na način određen u toj odredbi najkasnije do zaključenja glavne rasprave, smatrat će se da je vrijednost predmeta spora 100.000,00 kuna

• u postupku pred trgovačkim sudovima sud može strankama naložiti da jedna drugoj izravno upućuju pismena, elektroničkim putem, preporučeno poštom s povratnicom ili na drugi način koji omogućava nesumnjiv dokaz o obavljenoj predaji

• takvo je upućivanje podnesaka po učincima izjednačeno sa sudskom dostavom pismena

• ako s pripremnog ročišta ili prvog ročišta za glavnu raspravu ili s nekoga kasnijeg ročišta izostanu obje stranke, sud će ročište odgoditi, a ako ni na novo ročište ne dođu obje stranke, smatrat će se da je tužitelj povukao tužbu

• U postupku pred trgovačkim sudovima važe ovi rokovi:

• 1) rok od 30 dana za podnošenje prijedloga za povrat u prijašnje stanje

• 2) rok od 8 dana za žalbu protiv presude odnosno rješenja, a rok od 3 dana za podnošenje odgovora na žalbu

• 3) rok od 8 dana za ispunjenje činidbe, a za činidbe koje se ne sastoje u novčanom davanju sud može odrediti duži rok

• u postupku pred trgovačkim sudovima stranke ne mogu izvan ročišta davati izjave usmeno na zapisnik kod suda

• isprava na temelju koje se izdaje platni nalog ne mora biti priložena u izvorniku ili u ovjerenom prijepisu -dovoljno da je ovjerena

• u postupku pred trgovačkim sudovima sporovi male vrijednosti jesu sporovi u kojima se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 50.000,00 kuna

• i sporovi u kojima se tužbeni zahtjev ne odnosi na potraživanje u novcu, a tužitelj je u tužbi naveo da pristaje da umjesto udovoljenju određenom zahtjevu primi određeni novčani iznos koji ne prelazi svotu

• i sporovi u kojima predmet tužbenog zahtjeva nije novčana svota, već predaja pokretne stvari čija vrijednost, koju je tužitelj u tužbi naveo, ne prelazi svotu

TUŽBA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA• Udruge, tijela, ustanove ili druge organizacije koje su

osnovane u skladu sa zakonom, koje se u sklopu svoje registrirane ili propisom određene djelatnosti bave zaštitom zakonom utvrđenih kolektivnih interesa i prava građana, mogu, kad je takvo ovlaštenje posebnim zakonom izrijekom predviđeno i uz uvjete predviđene tim zakonom, podnijeti tužbu (tužba za zaštitu kolektivnih interesa i prava)

• protiv fizičke ili pravne osobe koja obavljanjem određene djelatnosti ili općenito radom, postupanjem, uključujući i propuštanjem, teže povređuje ili ozbiljno ugrožava takve kolektivne interese i prava

• mogu biti interesi koji se tiču čovjekova okoliša i životne sredine, moralni, etnički, potrošački, antidiskriminacijski i drugi interesi, koji su zakonski zajamčeni i koji moraju biti teže povrijeđeni ili ozbiljno ugroženi djelatnošću, odnosno općenito postupanjem osobe protiv koje se tužba podnosi

• PODNOSITELJ TUŽBE MOŽE ZATRAŽITI:• 1. da se utvrdi da su određenim postupanjem, uključujući

i propuštanjem tuženika, povrijeđeni ili ugroženi zakonom zaštićeni kolektivni interesi i prava osoba koje je tužitelj ovlašten štititi,

• 2. da se zabrani poduzimanje radnji kojima se povređuju ili ugrožavaju interesi ili prava osoba koje je tužitelj ovlašten štititi, uključujući i korištenje određenih ugovornih odredaba ili poslovne prakse,

• 3. da se tuženiku naloži poduzimanje radnji radi otklanjanja nastupjelih ili mogućih općih štetnih posljedica nedopuštenih postupanja tuženika, uključujući i uspostavu prijašnjeg stanja ili stanja koje će po mogućnosti najviše odgovarati tom stanju ili stanju u kojemu moguća povreda zaštićenih kolektivnih interesa ili prava ne bi mogla nastupiti,

• 4. da se presuda kojom će biti prihvaćen koji od zahtjeva iz prethodnih točaka ovoga stavka objavi na trošak tuženika u medijima.

• Postupanja tuženika kojima mogu biti povrijeđeni ili ugroženi interesi i prava osoba koje je tužitelj ovlašten štititi mogu biti i donošenje određenih pravila o uvjetima i načinu obavljanja djelatnosti tuženika ili odgovarajuća njegova praksa, izgradnja određenih objekata, propuštanje ugradnje propisanih zaštitnih ili drugih uređaja, imisije itd

• Fizičke i pravne osobe mogu se u posebnim parnicama za naknadu štete pozvati na pravno utvrđenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe iz članka 502.a st. 1. da su određenim postupanjem, uključujući i propuštanjem tuženika, povrijeđeni ili ugroženi zakonom zaštićeni kolektivni interesi i prava osoba koje je tužitelj ovlašten štititi

• U tom će slučaju sud biti vezan za ta utvrđenja u parnici u kojoj će se ta osoba na njih pozvati

• U postupku koji je pokrenut određenom tužbom iz čl. 502.a st. 1. mogu se kao umješači s položajem jedinstvenog suparničara na strani tužitelja, ako se on s time suglasi, umiješati i drugi ovlašteni podnositelji takve tužbe. U taj se postupak mogu umiješati kao umješači i fizičke i pravne osobe radi zaštite čijih je kolektivnih interesa tužba i podnesena

• O tužbi u prvom stupnju odlučuje sud opće mjesno nadležan za tuženika ili mjesta na kojem je počinjena radnja kojom se povređuju kolektivni interesi ili prava radi zaštite kojih je ta tužba podnesena

• U presudi kojom prihvaća zahtjeve iz tužbe sud može odlučiti da žalba ne zadržava ovrhu ili odrediti kraći rok od propisanog za ispunjenje činidbi koje su naložene tuženiku

• Prije pokretanja ili tijekom postupka pokrenutog tužbom sud može, na prijedlog tužitelja, odrediti PRIVREMENE MJERE PREDVIĐENE OVRŠNIM ZAKONOM, ako tužitelj učini vjerojatnim:

• 1. da je tuženik postupao na način kojim je povrijedio ili ozbiljno ugrozio kolektivne interese ili prava zaštita kojih se tužbom traži te

• 2. da je određivanje mjere potrebno radi otklanjanja opasnosti nastupanja nenadoknadive štete ili sprječavanja nasilja

• Fizička ili pravna osoba koja obavlja određenu djelatnost u vezi s kojom ovlaštenici na podnošenje tužbe iznose tvrdnje da se njome povređuju ili ugrožavaju kolektivni interesi ili prava osoba koje je taj podnositelj ovlašten štititi takvom tužbom, ovlaštena je podnijeti tužbu kojom će zatražiti da se utvrdi da određenim postupanjem, uključujući i propuštanjima ne povređuje odnosno da ne ugrožava te kolektivne interese ili prava, odnosno da ih ne povređuje ili ugrožava na nedopušteni način

• Tužitelj u toj parnici može zatražiti da se ovlašteniku na podnošenje tužbe zabrani određeno ponašanje, osobito određeno istupanje u javnosti, naknadu štete te objavu presude, na trošak tuženika, u sredstvima javnog priopćavanja

• Udružnom tužbom tužitelj može obuhvatiti kao tuženike i osobe koje su ovlaštene zastupati ovlaštenika za podnošenje tužbe ili su članovi njegovih tijela, ali i možebitne njegove članove koji u njegovo ime istupaju u javnosti

• Tužitelj može zatražiti da se podnositelj tužbe i osobe koje su ga ovlaštene zastupati osude na naknadu posebne štete visinu koje će sud utvrditi po slobodnoj ocjeni ako se pokaže da je tužba bila očito neosnovana i da su vođenjem parnice u povodu te tužbe, a osobito njezinim praćenjem u sredstvima javnog priopćavanja teže povrijeđeni ugled i poslovni interesi toga tužitelja