graĐansko procesno pravo i

Click here to load reader

Post on 28-Jun-2015

8.791 views

Category:

Documents

3 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

GRAANSKO PROCESNO PRAVO I

1

1. PARNINI POSTUPAK Parnini postupak je osnovni metod raspravljanja i odluivanja u graansko-pravnim sporovima, koji nastaju iz graanskopravnih odnosa. U parninom postupku, redovni sudovi raspravljaju i odluuju o graanskopravnim sporovima koji nastaju iz graanskopravnih odnosa, koji se meusobno razlikuju po svojoj prirodi i drutvenom znaaju. Ta razlika uslovila je podjelu postupka na opti i posebne parnine postupke. Po optem parninom postupku, redovni sudovi raspravljaju i odluuju u graanskopravnim sporovima za koje nije predvien neki od posebnih parninih postupaka. Posebni parnini postupci su propisani Zakonom za postupanje suda u onim sporovima u kojima se iz odreenih razloga ne moe postupati po pravilima opteg parninog postupka. 2. PARNICA Parnica je redovni nain rjeavanja graanskopravnih sporova od strane suda. Spor se rjeava u parnici tako to sud na nesumnjiv i autoritativan nain utvruje da li subjektivno pravo pripada tuitelju ili tuenom i zavisno od toga donosi odgovarajuu odluku, koja otklanja neizvjesnost i neslaganje oko njegovog postojanja. Na taj nain povrijeeno, ugroeno ili osporeno subjektivno graansko pravo ponovo se usklauje sa objektivnim pravnim portkom. Parnica je sudski postupak u kome se graanskopravni spor rjeava preduzimanjem parninih radnji suda, tuitelja i tuenog. 3. UOBIAJENI FORMALNI TOK I SADRAJ PARNICE Parnini postupak pokree se tubom u kojoj tuitelj iznosi pravno relevantne injenice, na kojima zasniva postavljeni zahtjev prema tuenom i predlae dokaze kojima utvruje te injenice. Tuitelj iznosi tvrdnju da mu pripada subjektivno pravo koje mu je tueni povrijedio, ugrozio ili osporio. Tuitelj trai od suda da mu prui pravnu zatitu odreenog sadraja, i to njegovo traenje, sadrano u tubi, predstavlja njegov tubeni zahtjev. Po prijemu tube, sud treba da ispita da li su ispunjene sve procesne pretpostavke koje se odnose na tubu, sud, stranke i predmet spora. Po potrebi sud e preduzeti odgovarajue mjere da se otklone eventualni nedostaci. Ako u tome ne uspije, sud e rjeenjem odbaciti tubu. Urednu tubu, po kojoj moe voditi postupak, sud e dostaviti tuenom na odgovor. Dostavljanjem tube zasnovan je kompletan procesni odnos izmeu svih osnovnih parninih subjekata. Od tog momenta je nastala i konkretna parnica. U svom odgovoru na tubu, tueni u svoju odbranu moe unijeti isticanje odreenih procesnih i materijalnih prigovora. Procesni prigovori, za koje sud utvrdi da su osnovani dovode do odbacivanja tube, a utvreni materijalni prigovori dovode do odbacivanja tubenog zahtjeva. Tueni u odgovoru na tubu moe postaviti i protivtubeni zahtjev prema tuitelju. Sud zakazuje pripremno roite da bi utvrdio predmet dokazivanja u konkretnoj parnici i izvrio izbor predloenih relevantnih dokaza, koje e stranke izvesti na glavnoj raspravi. Sud zakazuje glavnu raspravu na kojoj stranke izvode prihvaene relevantne dokaze sa pripremnog roita. Nakon zavrenog dokaznog postupka, sud zakljuuje glavnu raspravu i donosi presudu kojom usvaja ili odbija postavljeni tubeni zahtjev u tubi, u cjelosti li djelimino. Donoenjem presude, zavrava se parnini postupak pred prvostepenim sudom.

2

4. DVOSTRANAKI KARAKTER PARNICE Parnica je dvostranaki procesni odnos u kome se nalaze dvije suprotne parnine stranke, tuitelj i tueni. Parnica moe da postoji samo ako u njoj uestvuju dvije stranke sa razliitim procesnim ulogama. Kad nema razliitih interesa, tada nema ni razliitih stranaka, a samim time nema ni parnice. U parnici postoje samo dvije stranke sa suprotnim interesima, neovisno od toga to je mogue da se u jednoj ili obje stranake uloge pojavi vie osoba (suparniari). Parnica ostaje dvostranaki odnos i kada se u parnici pojavljuju umjeai. Oni nisu parnine stranke, ve trea lica koja se pridruuju jednoj od stranaka i kontroliu da li stranka savjesno preduzima parnine radnje. 5. PROCESNE PRETPOSTAVKE Da bi sud mogao odluiti o sonovanosti tube (tubenog zahtjeva) moraju se prethodno ispuniti odreene procesne pretpostavke, od kojih zavisi doputenost tube ili mogunost suda da se upusti u raspravljanje i odluivanje o predmetu spora. Osnovna podjela procesnih pretpostavki je na opte i posebne. Opte moraju da se ispune u svakoj parnici, da bi tuba bila doputena, dok je postojanje posebnih pretpostavki uslov za doputenost tube samo za neke sporove. Postoje i pozitivne i negativne pretpostavke. Prve moraju da postoje dok druge ne smiju postojati. I konano, dijele se na one na koje sud pazi po slubenoj dunosti i na one na koje sud pazi samo po prigovoru tuenog. *Pretpostavke koje se tiu suda: - meunarodna nadlenost domaeg suda - podreenost tuenog domaem pravosuu - apsolutna nadlenost redovnog parninog suda - relativna nadlenost redovnog parninog suda (stvarna i mjesna) *Pretpostavke koje se tiu stranaka: - postojanje stranaka - stranaka sposobnost - parnina sposobnost stranaka - punovano zakonsko zastupanje parnino nesposobne stranke - punovano zastupanje od strane zastupnike pravne osobe - punovano zastupanje ako stranka vodi parnicu preko punomonika - postojanje procesne legitimacije *Pretpostavke koje se tiu tube: Tuba mora biti uredna da bi sud po njoj mogao postupiti. Tuba mora da sadri sve zakonom propisane elemente. *Pretpostavke koje se tiu predmeta spora: - zabrane dvostruke parnice izmeu istih stranaka u pogledu istog tubenog zahtjeva i pravosnano presuena stvar sa kojom je uzjednaeno odricanje od tubenog zahtjeva i sudska nagodba - postojanje utuivog subjektivnog prava koje je pravno zatieno - postojanje pravnog interesa za tubu.

3

6. PRETHODNO PITANJE Kad odluka suda zavisi od prethodnog pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a bez rjeenja tog pitanja ne moe se odluiti o osnovanosti tubenog zahtjeva, takvo pitanje naziva se prethodno pitanje. Prethodno pitanje predstavlja injeninu podlogu na kojoj se zasniva odluka suda o glavnoj stvari. Sud pred kojim se pojavilo prethodno pitanje moe o njemu odluiti u nastaloj parnici ili prekinuti postupak i saekati da nadleni sud ili organ o tom pitanju meritorno odlui, posebno ako se o tom pitanju kao glavnom ve vodi rasprava. Ako je sud odluio da sam u nastaloj parnici rijei prethodno pitanje, onda je duan utvrditi pravno relevantne injenice i na njih primijeniti odgovarajue materijalno pravo te donijeti deklaratornu odluku, koja e imati pravni uinak samo u nastaloj parnici. Svoj stav o prethodnom pitanju sud e unijeti u obrazloenje sudske odluke i iznijeti razloge za takvo rjeenje. Odluka o prethodnom pitanju ne postaje pravosnana. Kada je nadleni sud ili organ ve odluio o prethodnom pitanju kao glavnoj stvari ili o tome odluio nakon prekida postupka onda je sud pred kojim se to pitanje pojavljuje kao pethodno vezan za odluku u granicama njene pravosnanosti i konanosti. 7. ODLUIVANJE PO PRETHODNOM PITANJU KAO GLAVNOM PITANJU O pravnim pitanjima parnini sud moe odluiti kao o prethodnom ili kao o glavnom pitanju. Do ovog drugog sluaja e doi kada tuilac postavi incidentni zahtjev za utvrenje da postoji ili ne postoji neko pravo ili pravni odnos to je meu strankama sporno. Tueni moe podnoenjem prejudicijelne protivtube zahtjevati utvrenje nekog prava ili pravnog odnosa, o ijem postojanju ili nepostojanju zavisi u cjelosti ili dejlimino odluka o tubenom zahtjevu. O postavljenom incidentnom tubenom zahtjevu za utvrenje i prejudicijelnoj protivtubi za utvrenje sud odluuje izrekom presude kao o glavnom pitanju sa dejstvom pravosnanosti. 8. NAELO DISPOZICIJE Ovo se naelo ispoljava u pokretanju parninog postupka, odreivanju predmeta raspravljanja i odluivanja, u raspolaganju sa tubenim zahtjevom i okonanja parnice dispozitivnim radnjama stranke.. parnini postupak se uvijek pokree tubom kao dispozitivnom parninom radnjom, a nikada po slubenoj dunosti od strane suda. Tuilac odreuje da li e sudsku zatitu traiti po pravilima opteg ili posebnog parninog postupka. Drugi aspekt naela dispozicije ispoljava se u pravu tuitelja da odreuje predmet raspravljanja i odluivanja. U tubi se predstavlja tubeni zahtjev u kome tuilac odreuje predmet i sadraj traene sudske zatite. Sud mora odluiti u granicama postavljenog zahtjeva tako to e tuitelju dosuditi samo ono to je traio i koliko je traio. Sud ostaje u granicama postavljenog zahtjeva kada dosudi manje od onog to je traeno ako utvrdi da je tubeni zahtjev samo djelomino osnovan. Trei aspekt ovog naela je mogunost da stranke okonaju parnicu i bez presude suda, tako to mogu o predmetu spora zakljuiti sudsku nagodbu ili da tuilac povue tubu ili da se odrekne tubenog zahtjeva ili da tueni prizna kao osnovan zahtjev tuitelja. Sud moe povrijediti naelo dispozicije u dva sluaja: 1. kada uvai raspolaganje stranaka koja su protivna prinudnim propisima, 2. kada sud prekorai granice postavljenog zahtjeva bilo kvantitativno ili kvalitativno i dosudi tuitelju vie nego to je traio.

4

Na prekoraenje tubenog zahtjeva drugostepeni sud pazi samo po zahtjevu alitelja. Ako utvrdi da je prvostepeni sud prekoraio tubeni zahtjev presudom e preinaiti prvostepnu presudu u sjednici vijea i dosuditi tuitelju onoliko koliko je traio odnosno ono to je traio. 9. NAELO OFICIJELNOSTI Najvei dio svojih subjektivnih prava stranke ostvaruju u okviru dispozitivnih pravnih normi. Raspolaganje stranakazahtjevima ogranieno je esto prinudnim propisima koji reguliu nastanak, sadrinu i prestanak odreenih subjektivnih prava. Ove imperativne norme su obavezne za stranke i ne mogu ih svojom voljom mijenjati. Parnini sud je duan da u postupku sprijei krenje prinudnih propisa, koji su od fundamentalnog znaaja za itav parnini postupak. Na taj nain titi se drutveni i pravni poredak. Sud nee uvaiti materijalne dispozicije stranaka koje su protivne prinudnim propisima. Drugi aspekt primjene naela oficijelnosti je u tome to e sud po slubenoj dunosti odluiti o izdravanju malodobne djece u postupku za razvod braka i u postupku za utvrivanje oonstva i kada stranka nije postavila zahtjev za izdravanje. U parnicama za izdravanje malodobne djece sud nije vezan ni granicama postavljenog zahtjeva pa moe dosuditi vie nego to je traeno cijenei sveukupne ivotne potrebe malodobnog djeteta. 10. NAELO KONTRADIKTORNOSTI Procesni poloaj suprotnih stranaka mora u svemu biti ravnopravan i jednak to je bitna pretpostavka i za objektivnost suenja. Svaka stranka ima pravo da se izjasni o prijedlozima, navodima i zahtjevima protivne stranke. Sud je duan omoguiti strankama da ostvare svoje pravo bez koga nema sudskog postupka. Jo od rimskog prava poznata je maksima: Neka se uje i druga strana. Ovo naelo se ostvaruje u svim fazama prvostepenog i drugostepenog postupka. Povreda naela kontradiktornosti postoji onda ako sud nezakonitim postupanjem, a posebno proputanjem dostavljanja npr. Tube ili albe na obavezan odgovor tuenom nije pruio mogunost strankama da raspravljaju pred sudom, a to je bilo od uticaja na donoenje pravilne i zakonize sudske presude. Povreda postoji ako je stranka imala primjedbi na pisane nalaze vjetaka koga sud nije pozvao na glavnu raspravu da se o tome usmeno izjasni. Povreda ne postoji ako je sud uredno pozvao stranku na raspravu na kojoj je trebala da bude sasluana, a stranka ne pristupi. Sud moe odstupiti od naela kontradiktornosti u postupku izdavanja privremene mjere osiguranja, obezbjeenja dokaza ili donoenja procesnog ogranienja kojim se oglaava apsolutno nenadlenim. 11. NAELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA Na glavnoj raspravi stranke izvode one dokaze koje je prvostepeni sud prihvatio kao relevantne na pripremnom roitu. Nakon zakljuenja glavne rasprave sud mora da izvri ocjenu svih izvedenih dokaza da bi utvrdio odgovarajue injenino stanje predmeta spora i primijenio odgovarajue materijalno pravo. Koje e injenice uzeti kao dokazane sud odluuje po slobodnom uvjerenju i pri tome mora savjesno i briljivo cijeniti svaki dokaz pojedinano i sve dokaze zajedno. U ocjeni izvedenih dokaza ne postoji propisan rang, jer su svi dokazi izjednaeni po svojoj dokaznoj snazi. U ocjeni izvedenih dokaza sud mora primijeniti pravila logike, psihologije i opteg ivotnog iskustva da bi utvrdio sve mogue neloginosti, protivrjenosti, povrnosti i nedoslijednosti u ocjeno dokaza.

5

Sloboda suda u ocjeni dokaza nije apsolutna. Sud mora obrazloiti svoje slobodno sudijsko uvjerenje u ocjeni dokaza u tom smislu to mora navesti koje je injenino stanje utvrdio ocjenom kojih dokaza i kako, koje dokaze nije prihvatio kao tane i zbog ega, i dati odgovarajue injenine razloge da bi drugostepeni sud mogao ispitati pravilnost date ocjene dokaza od strane prvostepenog suda. Pogreno je postupanje suda kada vri ocjenu dokaza na taj nain to samo prepria ta su svjedoci rekli kao i vjetaci i onda navede koje je injenino stanje utvrdio, ali ne kae ocjenom kojih dokaza i kako. Takvo postupanje prvostepenog suda predstavlja povredu odredaba parninog postupka i ako alba ukae na postojanje ove povrede, onda je takva povreda neotklonjiva za drugostepeni sud zbog ega e rjeenjem ukinuti presudu i predmte vratiti prvostepenom sudu na ponovno suenje. Meutim, ako je sud izvedene dokaze cijenio savjesno i briljivo, svaki pojedinano i u meusobnoj vezi, ali ih je po ocjeni drugostepenog suda pogreno ocijenio onda postoji albeni razlog pogreno utvrenog injeninog stanja, ali je ovaj nedostatk presude otklonjiv pa e drugostepeni sud zakazati raspravu i ponoviti izvedene dokaze koje je prvostepeni sud pogreno ocijenio. Postoji relativna povreda odredaba parninog postupka kada sud u obrazloenju presude nije naveo jasne i precizne injenine razloge na kojima je zasnovao izreku presude ime je povrijeeno i pravo na pravino suenje. Naelo slobodne ocjene dokaza primjenjuje se na sva dokazna sredsta po ZPP-u. Od ovog naela postoje odreena odstupanja. To su: 1. priznate injenice i opte poznate injenice, jer nisu predmet dokazivanja 2. injenice ije postojanje zakon pretpostavlja 3. one injenice utvrene izrekom pravosnane osuujue presude krivinog suda koje veu parnini sud u pogledu postojanja krivinog djela i njegovog uinioca, u pogledu postojanja graansko-pravne odgovornosti da se nadoknadi uzrokovanja teta krivinim djelom. 12. IZUZEE Procesna ustanova izuzea ima za cilj da obezbijedi pravo stranaka da im sudi nepristrasni sudija. Nepristrasnost sudije je osnovni uslov za objektivno suenje i donoenje pravilne i zakonite odluke. Sudija u svakom sporu mora prema strankama biti nepristrasni trei. Odnos sudije sa strankama u predmetu spora moe biti linog karaktera ili da je sudija za rjeavanje spora zainteresovan pravno ili ekonosmki. Zato postoji ova ustanova izuzea da bi se obezbijedila objektivnost suenja. Razlozi za izuzee sudije mogu se podijeliti u dvije grupe: razlozi ije samo postojanje izaziva opravdanu sumnju u nepristrasnost sudije i oni razlozi ije postojanje samo po sebi ne dovodi u pitanje sudsku nepristrasnot, ali u odnosu svih drugih okolnosti mogu dovesti u sumnju nepristrasnost sudije. Prvi su zakonom taksativno propisani i oni su apsolutni razlozi za izuzee, dok su drugi relativni. Razlozi za izuzee sudije po samom zakonu: - ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomponik stranke, ako je sa strankom u odnosu suovlatenika, suobveznika, ili regresnog obveznika ili ako je u istom predmetu sasluan ili predloen kao svjedok ili vjetak - ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomonik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, a u pobonoj liniji do etvrtog stepena ili mu je brani, odnosno vanbrani drug ili srodnik po tazbini, odnosno srodnik vanbranog druga, do drugog stepena, bez obzira na to je li brak ili vanbrana zajednica prestala postajati ili ne

6

ako je staralac, usvojitelj ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomonika - ako je u istom predmetu sudjelovao u donoenju odluke nieg suda ili drugog organa - ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost. Na ove razloge za izuzee sudija pazi po slubenoj dunosti i o postojanju ovih razloga duan je obavijestiti predsjednika suda. Razlozi za izuzee sudije po ocjeni suda mogu biti prijateljstvo ili neprijateljstvo sa strankom ili odreeni stepen srodstva koji nije razloga za apsolutno izuzee. Ako neki od relativnih razloga postoji sudija je duan o tome obavijestiti predsjednika suda i nastaviti rad do donoenja odluke o izuzeu. Stranka podnosi zahtjev za izuzee sudije im sazna da postoji koji od razloga za izuzee, a najkasnije do zavretka rasprave ili do donoenja odluke. O zahtjevu odluuje predsjednik suda. 13. APSOLUTNA NADLENOST Apsolutna nadlenost odnosi se na nadlenost redovnih sudova. Redovni sudovi su nadleni da u parninom postupku raspravljaju i odluuju o svim vrstama graanskopravnih sporova. Apsolutna nadlenost je procesna pretpostavka na koju samo prvostepeni sud pazi po slubenoj dunosti u toku cijelog postupka, ali i stranke imaju mogunost da u albi i reviziji ukau drugostepenom i revizijskom sudu da rjeavanje sudskog spora nije u sudskoj nadlenosti. Kada prvostepeni sud u toku postupka ustanovi da rjeavanje odreenog spora meu strankama nije u sudskoj nadlenosti, rjeenjem e se oglasiti nenadlenim, ukinut e provedene radnje i odbaciti tubu. 14. STVARNA NADLENOST Na osnovu pravila o stvarnoj nadlenosti odreuje se koji je redovni sud nadlean da odluuje u prvom stepenu u sporu iz sudske nadlenosti. Pravila o stvarnoj nadlenosti su imperativne prirode i stranke ne mogu svojim sporazumom da derogiraju primjenu ovih pravila. Ova pravila su sadrana u Zakonu o sudovima u FBiH. Nakon prijema tube sud ocjenjuje da li je stvarno nadlean. Ocjena nadlenosti vri se na osnovu navoda iz tube i injenica koje su sudu poznate. 15. POSLJEDICE STVARNE NENADLENOSTI Kada sud utvrdi da je stvarno nenadlean u bilo kojoj fazi postupka, sud e se oglasiti nenadlenim i dostaviti tubu nadlenom sudu. Za razliku od apsolune nenadlenosti, kada se tuba odbacuje, nedostatak stvarne nenadlenosti se otklanja dostavljanjem tube nadlenom sudu. Stvarno nadlean sud kome je predmet dostavljen, moe provedene radnje prihvatiti ili ne prihvatiti. Ukoliko prihvati provedene parnine radnje, stvarno nadlean sud e nastaviti postupak kao da je tuba od samog poetka bila njemu podnijeta. 16. MJESNA NADLENOST Nakon to je opinski sud kome je tuba podnijeta utvrdi da je stvarno nadlean, potrebno je utvrditi da li je i mjesno nadlean. Zakonskim pravilima o mjesnoj

-

7

nadlenosti odreuje se koji e stvarno nadlean sud postupati u odreenoj pravnoj stvari. Svaki ustanovljeni opinski sud ima odreeno teritorijalno podruje na kome vri sudsku funkciju, to se odreuje zakonom. Za odreivanje mjesne nadlenosti mjerodavna je veza koja postoji izmeu stranaka i tubenog zahtjeva, te odreenog teritorijalnog podruja suda. Opinski sudovi organizuju se za podruje dvije ili vie opina. Odredbe o mjesnoj nadlenosti mogu se odrediti i odlukom vieg suda i ugovorm stranaka. 17. OPTA MJESNA NADLENOST Sud opte mjesne nadlenosti je onaj sud na ijem podruju tueni ima prebivalite. Ako tueni nema prebivalite, opte mjesno je nadlean sud na ijem podruju tueni ima boravite. Ukoliko pored prebivalita ima i boravite u nekom drugom mjestu, a prema okolnostima moe se pretpostaviti da e tu boraviti najmanje godinu dana od dana podnoenja tube, opte mjesno nadlean je sud boravita tuenog. Za suenje u sporovima protiv pravnih osoba, pravi se razlika kada je tuena strana Fedracija, kanton, grad i opina ili ostala pravna osoba. U prvom sluaju opte mjesno nadlean je sud na ijem podruju se nalazi sjedite glavnog zakonodavnog tijela, a u drugom gdje se nalazi sjedite. Za suenje u sporovima protiv dravljana FBiH koji stalno ive u inostranstvu, opte mjesno nadlean je sud njihovog poslednjeg boravita u FBiH. Pravilima o optoj mjesnoj nadlenosti titi se tueni, da bi se izjednaio sa tuiocem koji odreuje moment kad e podnijeti tubu. 18. IZBERIVA MJESNA NADLENOST U odreenim sporovima u kojima je za suenje propisana izberiva mjesna nadlenost , tuitelj moe tubu podnijeti kod suda opte mjesne nadlenosti ili drugog odreenog suda. Pravo izbora dato je u interesu tuitelja ili u interesu lakeg vrenja sudijske funkcije, to zavisi od vrste i prirode odreenog spoar. Tuitelj moe izvriti izbor suda sve do podnoenja tube. 19. ISKLJUIVA MJESNA NADLENOST Pravilima o iskljuivoj mjesnoj nadlenosti iskljuuje se primjena ope mjesne nadlenosti i odreuje, umjesto ovog suda, neki drugi stvarno nadlean sud, najee u odnosu na vezu koja postoji izmeu tog suda i predmeta spora. Iskljuiva mjesna nadlenost propisana je u sprovima o nekretninama i odnosi se samo na one sporove koji imaju stvarno-pravni znaaj. Pravila o iskljuivoj mjesnoj nadlenosti ne mogu se mijenjati sporazumom stranaka. Na iskljuivu mjesnu nadlenost sud pazi po slubenoj dunosti, najkasnije do podnoenja odgovora na tubu. Iskljuiva mjesna nadlenost zakonom je propisana u sledeim sporovima: - nadlenost u sporovima o nekretninama - nadlenost u sporovima o zrakoplovu i brodu - nadlenost za sporove u izvrnom i steajnom postupku 20. SPORAZUM O MJESNOJ NADLENOSTI Stranke mogu saglasnom izjavom volja mijenjati samo mjesnu nadlenost.u pogledu ugovaranja rdugog mjesno nadlenog suda od onog koji je odreen zakonom, postoje ogranienja kojih se moraju pridravati stranke, ukoliko ele da njihov ugovor proizvede oekivano pravno dejstvo. Ugovor o mjesnoj nadlenosti mogue je zakljuiti samo u

8

sporovima u kojima nije propisana iskljuiva mjesna nadlenost. Ugovorom stranke mogu iskljuiti da im sudi sud ope mjesne nadlenosti, a kod izberive mjesne nadlenosti odreuju da im sudi jedan od vie mjesno nadlenih sudova. Ugovor o mjesnoj nadlenosti je punovaan samo ako je pismeno sastavljen i ako su ga potpisale sve stranke. Poslije podizanja tube, sporazum o mjesnoj nadlenosti se ne moe punovano zakljuiti, a ako i bude zakljuen, on ne moe proizvesti nikakvo pravno dejstvo. 21. ATRAKCIJA NADLENOSTI Okolnost da se pred jednim sudom vodi odreeni postupak u odreenom predmetu moe imati uticaja za privlaenje nadlenosti za drugi postupak koji se treba pokrenuti. Izmeu jednog i drugog postupka postoji uvijek odreena veza. Zasnivanje nadlenosti po atrakciji ima svoje opravdanje u zahtjevima naela ekonominosti i koncentracije postupka. Atrakcija nadlenosti moe biti nepotpuna i potpuna. Kod nepotpune atrakcije mijenja se samo mjesna nadlenost. Do ove pravne situacije dolazi u ostavinskom, izvrnom i steajnom postupku. Kod potpune atrakcije mijenja se istovremeno i mjesna i stvarna nadlenost. 22. SUKOB NADLENOSTI U odreenim predmetima moe doi do razliitog miljenja o tome da li je za postupanje nadlean sud ili organ uprave. Ovakva sitacija kada izmeu suda i organa uprave ili izmeu samih sudova postoji razliito miljenje o tome ko je nadlean da postupa u konkretnom predmetu, naziva se sukob nadlenosti. Do sukoba nadlenosti moe doi, dakle, izmeu sudova i organa uprave ili izmeu samih sudova. U prvom sluaju radi se o sukobu o relativnoj nadlenosti. Sukob o apsolutnoj nadlenosti moe biti pozitivan kada i sud i organ uprave smatraju da je svaki od njih nadlean da nastupa u odreenom predmetu ili negativan kada svaki od njih smatrada nije nadlean za postupanje. Kada doe do sukoba nadlenosti ove vrste, za njegovo rjeavanje nadlean je Ustavni sud. Sukob o relativnoj nadlenosti postoji onda kada dva ili voe sudova odbijaju svoju nadlenost za postupanje u konkretnom predmetu. Do ovakve pravne situacije dolazi kad sud, kome je kao nadlenom predmet dostavljen od strane drugog suda, smatra sebe nenadlenim ve da je nadlean sud koji mu je predmet dostavio ili neki drugi sud. Relativan sukob nadlenosti rjeava neposredno vii sud u odnosu na one sudove izmeu kojih je dolo do sukoba nadlenosti. 23. POSTULACIONA SPOSOBNOST U naem pravu parnino sposobna stranka ima ujedno i postulacionu sposobnost da sama, bez angaovanja punomonika, preduzima parnine radnje sa procesnopravnim posljedicama. Stranka nema postulacionu sposobnost, iako je parnino sposobna, kada zbog fizike mane ne moe da se izjasni o predmetu spora. U naem pravu postulaciona sposobnost nema znaaj procesne pretpostavke. 24. STVARNA LEGITIMACIJA Stranke su stvarno legitimisane ako su uesnici spornog materijalno-pravnog odnosa. Stvarna legitimacija moe biti aktivna i pasivna. Tuilac je aktivno legitimisana osoba ako je ovlatenik u materijalno-pravnom odnosu npr. Povjerilac ili oteena strana koja

9

trai naknadu tete. Tueni je pasivno legitimisana osoba ako je obveznik u materijalnopravnom odnosu npr. Dunik ili tetnik. Stvarna legitimacije je ustanova materijalnog prava na iji nedostatak sud pazi samo po prigovoru. Tako tueni treba da istakne prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani tuitelja ili da tueni ne moe biti pasivno legitimisana osoba za postavljeni zahtjev tuitelja ako se radi o injenicama koje spreavaku nastanak prava tuitelja. U oba sluaja teret dokazivanja je na tuenom. Ako sud utvrdi da je osnovan prigovor nedostatka aktivne ili pasivne legitimacije onda e presudom odbiti tubeni zahtjev kao neosnovan. 25. PROCESNA LEGITIMACIJA Procesna legitimacija je pravo na voenje spora koji pripada treim osobama iako nemaju stvarnu legitimaciju. Na osnovu izloenog moe se zakljuiti da je procesna legitimacija iri pojam od stvarne legitimacije. Druga je razlika u tome to je stvarna legitimacija materijalna pretpostavka dok je procesna legitimacija procesna pretpostavka od koje zavisi doputenost tube. Samo prvostepeni sud pazi po slubenoj dunosti na procesnu legitimaciju i ako utvrdi da ova procesna pretpostavka ne postoji rjeenjem e odbaciti tubu kao nedoputenu. Porodini zakon FBiH daje ovlatenje organu starateljstav da podnese tubu za ponitenje braka iako se ova parnica vodi izmeu branih drugova. Ako bi se desilo da prvostepeni sud i napravi previd u pogledu ove procesne pretpostavke i tubu tree osobe prihvati kao nedoputenu, to nee imati uticaja na donoenje pravilne zakonite presude. 26. PROMJENE U LINOSTI PARNINIH STRANAKA Pravilo je da se parnica vodi i rjeava izmeu osoba koje su u tubi navedene kao tuitelj i tueni. Mogue je da u parnici doe do promjene tako da se povea broj lica u jednoj ili obje stranake uloge (zasnivanje suparniarstva) ili da umjesto jedne stranke koja je oznaena u tubi stupi drugo lice (sukcesija). a) pristupanje novog tuitelja: Do zakljuenja pripremnog roita moe uz tuitelja iz tube pristupiti novi tuitelj i da se tako zasnuje naknadno aktivno suparniarstvo. Da bi do toga dolo, novi tuitelj mora na jasan nain pokazati svoju volju da eli biti stranka u postupku. On to moe uiniti podneskom ili odgovarajuom izjavom na pripremnom roitu. Osoba koja pristupa tubi mora primiti parnicu u onom stanju u kojem se nalazi kad u nju stupa. b) Proirenje tube na novog tuenika : Do zakljuenja pripremnog roita, tuitelj moe tubu proiriti na novog tuenika sa njegovim pristankom. c) Stupanje novog lica na mjesto parnine stranke: Do promjene u linosti parnine stranke moe doi tako to e na njeno mjesto stupiti novo lice. Zamjena jednog lica drugim licem u istoj stranakoj ulozi predstavlja procesnu sukcesiju. Sukcesija u pravu: Promjena stranaka ili sukcesija je ustanova koja omoguava promjenu u linosti parninih stranaka. Do sukcesije moe doi na strani tuitelja ili tuenog tako da raniji tuitelj ili tueni istupa iz parnice, a na njegovo mjesto stupa novi tuitelj ili tueni. Sve posljedice podnoenja tube i nastanka parnice proizvode dejstvo i prema novom tuitelju ili tuenom koji su stupili u parnicu. Do sukcesije moe doi u graanskopravnim i procesnopravnim odnosima.

10

27. ZAKONSKI ZASTUPNIK Zakonski zastupnik zastupa parnino nesposobnu stranku. To su malodobne osobe i punoljetne osobe kojime je oduzeta poslovna sposobnost. Zakonski zastupnik odreuje se zakonom ili odlukom nadlenog dravnog organa. Shodno tome, zakonski zastupnici mogu biti roditelji maloljetnika koji nije pod starateljstvom, dok je zakonski zastupnik osobe pod starateljstvom njegov staralac. U pravilu, zakonski zastupnik moe preduzimati i bez posebnog ovlatenja u ime stranke sve radnje u postupku. Za preduzimanje najznaajnijih parninih radnji zakonski zastupnik mora imati posebno ovlatenje. To se odnosi na podnoenje ili povlaenje tube, za priznanje tubenog zahtjeva, odricanje od tubenog zahtjeva, zakljuenje sudske nagodbe ili dr.radnji u postupku. 28. MATERIJALNO SUPARNIARSTVO Suparniarstvo je materijalno kada se suparniari u pogledu predmeta spora nalaze u pravnoj zajednici ili ako njihova prava (ili obaveze) proistiu iz iste injenine i pravne osnove. Suparniari se nalaze u pravnoj zajednici ako meu njima postoji zajednica zahtjeva ili zajednica obaveza. Materijalno suparniarstvo moe da bude potpuno i djelimino. Ako je zajednica meu suparniarima potpuna, onda je ishod parnice isti, a ako je djelimina, onda je ishod razliit za svakog od suparniara. 29. FORMALNO SUPARNIARSTVO Ako su predmet spora zahtjevi, odnosno obaveze iste vrste koji se temelje na bitno istovrsnoj injeninoj i pravnoj osnovi, te ako postoji stvarna i mjesna nadlenostistog suda za svaki zahtjeva i za svakog tuenog onda postoji formalno suparniarstvo. Svi ovi uslovi moraju se kumulativno ispuniti da bi postojalo formalno suparniarstvo. 30. OBINO SUPARNIARSTVO Svaki obini (prosti) suparniar je u parnici samostalna stranka. Njegove radnje ili proputanja ne koriste niti tete drugim suparniarima., pa i presuda moe biti razliita po sadraju prema pojedinim suparniarima. Poloaj obinih suparniara je isti kao i da su posebno tuili ili bili tueni. 31. JEDINSTEVO SUPARNIARSTVO Ako se po samom zakonu ili po prirodi spora spor moe rijeiti samo na jednak nain prema svim suparniarima, onda postoji jedinstveno suparniarstvo. Svi jedinstveni suparniari su jedna parnina stranka i postoji samo jedan zahtjev svih tuitelja prema svim tuenima. Sud e spor rijeiti na isti nain prema svim strankama tako to e postavljeni zahtjev prema svima usvojiti ili prema svima odbiti. Kod ovog oblika suparniarstva nije nuno da svi uesnici spora budu obuhvaeni tubom to opet zavisi od volje tuitelja. Prema onim uesnicima spora koji nisu obuhvaeni tubom presuda ima proireno dejstvo pravosnanosti kao i da su zaista bili obuhvaeni tubom kao stranke. Poloaj jedinstvenih suparniara imaju samo materijalni suparniari koji se u pogledu predmeta spora nalaze u pravnoj zajednici. S obzirom da su jedinstveni suparniari jedna stranka, radnje koje su preduzeli jedni djeluju u korist onih koji su propustili preduzeti te radnje.

11

32. NUNO SUPARNIARSTVO Slinost je sa jedinstvenim u tome to sud takoe rjeava nastali spor donoenjem jedne presude tako to prema svima prihvata ili odbija postavljeni zahtjev, a razlika je u tome to se svi uesnici spora moraju pojaviti u parnici kao stranke. Ako bi tuilac i propusti da tubom obuhvati sve uesnike spora onda je nedostatak otklonjiv pa e sud vratiti tubu na dopunu da bi tuilac obuhvatio sve uesnike spora, jer tek svi zajedno imaju potpunu stvarnu legitimaciju. Ako tuilac ne bi postupio po rjeenju suda tek tada bi sud mogao odbaciti tubu. 33. EVENTUALNO (SUPSIDIJARNO) SUPARNIARSTVO Tuilac moe jednom tubom tuiti dva ili vie tuenih tako da sud prihvati zahtjev prema sledeem tuenom u sluaju da bude odbijen prema onome koji je u tubi naveden prije njega. Jednostavnije reeno, tuilac postavlja primarni zahtjev prema prvotuenom, a supsidijarni prema drugo- i treetuenom. Tuilac na ovaj nain postupa kada nije siguran koje je od vie lica pasivno legitimisan za njegov zahtjev i na taj nain smanjuje rizik gubitka tekue parnice i voenja nove parnice. Redoslijed tuenih u tubi zavisi iskljuivo od volje tuitelja po stepenu vjerovatnoe i sud nema ovlatenje da taj redoslijed mijenja, pa i kada ocjeni da je pogrean. Kad sud odbije zahtjev prema prvotuenom, tek tada moe odluivati o osnovanosti zahtjeva prema drugotuenom. Meutim, ako usvoji zahtjev prema prvotuenom onda nee ni odluivati prema drugotuenom, jer to tuilac nije traio. Da bi tuilac jednom tubom moga tuiti vie tuenih, prema svakom od njih mora da postavi isti zahtjev ili prema pojedinim od njih razliite zahtjeve koji su u meusobnoj vezi i da je za svaki od zahtjeva isti sud stvarno i mjesno nadlean. 34. UEE TREIH LICA U PARNICI Obian umjea je trea osoba koja ima pravni interes da u parnici koja tee meu drugim osobama jedna od stranaka uspije. Ako stranka kojoj se pridruio imjea uspije u parnici, onda e i umjea ostvariti svoj pravni interes, jer tada ni stranka nema pravni interes da podnese regresnu tubu protiv umjeaa. 35. PRAVNI POLOAJ UMJEAA Kada sud prihvati prijedlog umjeaa za mijeanje, onda umjea mora primiti parnicu u onom stanju u kojem se nalazi u trenutku kada se umijea u parnicu. Umjea nije stranka ve uesnik u postupku, zbog ega su njegova ovlatenja ograniena. Umjea je pomaga stranke i ovlaten je preduzimati samo one parnine radnje koje su naelno povoljne za stranku kojoj se pridruio. Sve radnje umjea preduzima u svoje ime, ali sa pravnim uinkom za stranku kojoj se pridruio. Umjea moe preduzimati parnine radnje samo u rokovima koji su predvieni za stranku kojoj se pridruio. Umjea se u postupku moe sasluati samo kao svjedok. Poto nije stranka, presuda na njega ne glasi pa ga ne moe ni na ta obavezati niti mu ta dosuditi. Umjea moe samo uz pristanak obiju stranaka u parnicu stupiti kao stranka umjesto stranke kojoj se pridruio. Ako je u parnicu stupio do pravosnanosti odluke o tubenom zahtjevu, ovlaten je podnijeti i vanredni pravni lijek.

12

36. INTERVENCIJSKO DEJSTVO PRESUDE PREMA UMJEAU Jedan od razloga zbog ega se umjea pridruuje jednoj od stranaka u parnici je i taj da kontrolie da li pomognuta stranka savjesno vodi parnicu, jer od toga zavisi da li e pomognuta stranka podii regresnu tubu protiv umjeaa. Ako je stranka savjesno vodila parnicu pa je pored toga izgubila, onda se samo pomognuta stranka moe pozvati na presudu iz te parnice i u tome se ogleda intervencijsko dejstvo presude. Pomognuta stranka moe podnijeti regresnu tubu protiv umjeaa i sud e usvojiti regresni zahtjev. Meutim, ako je pomognuta stranka nesavjesno vodila parnicu i zbog toga izgubila, onda raniji umjea a sada tueni u regresnoj parnici moe od sebe ukloniti intervencijsko dejstvo presude tako to e osporiti njenu pravilnost i zakonitost. Razlika izmeu pravosnanosti presude i intervencijskog dejstva presude je u tome to se pravosnanost odnosi samo na stranke u parnici i u odnosu na izreku dok se intervencijsko dejstvo presude odnosi i na obrazloenje injenine i pravne razloge. 37. UMJEA SA POLOAJEM JEDINSTVENOG SUPARNIARA U odreenim situacijama umjea, pored poloaja tree osobe, moe imati i poloaj jedinstvenog suparniara. To je sluaj kada zbog prirode pravnog odnosa presuda suda svojom pravosnanou ima dejstvo prema umjeau. Zakon ne kae da ovaj suparniar ima svojstvo stranke, ve samo njen poloaj. On ostaje pomaga stranci kojoj se pridruio i nije ovlaten na preduzimanje dispozitivnih parninih radnji koje se odnose na predmet spora. 38. ZAPISNIK U toku voenja parninog postupka sud, stranke i drugi uesnici u postupku preduzimaju odreene parnine radnje. O svim preduzetim radnjama sud sastavlja zapisnik koji predstavlja pismeni trag i dokaz o preduzetim parninim radnjama i njihovom sadraju. Zapisnik sastavlja prvostepeni sud o preduzetim parninim radnjama na pripremnom roitu i roitu za glavnu raspravu, kao i drugostepeni sud povodom zakazane i odrane rasprave pred tim sudom. Zapisnik je javna isprava i ima istu dokaznu snagu kao i svaka druga javna isprava. Smatra se da je zapisnik pravilno i istinito sastavljen. Doputeno je dokazivati da je zapisnik nepravilno sastavljen i da je neka parnina radnja neistinito zasvjedoena. Raspravni zapisnik ima svoj formalni i materijalni sadraj. Formalni sadraj je zakonom propisan. Zapisnik ima: zaglavlje, opis izvrene radnje i potpis odreenih lica. Vrste zapisnika: raspravni zapisnici, zapisnici koji su sastavljeni van rasprave i ostali zapisnici. 39. ROKOVI I ROITA Rok je vremenski period odreen za preduzimanje pismene parnine radnje stranaka. Rokovi su u slubi ostvarenja naela ekonominosti postupka. Propisivanjem rokova disciplinuju se sud i stranke i svi ostali uesnici parnice. Podjela rokova: Procesni rokovi se dijele na zakonske i sudske. Zakonski rokovi su odreeni zakonom, pa ih sud kao ni stranke ne mogu mijenjati. Po svojoj prirodi ovi rokovi su prekluzivni. Sudski rokovi su takvi rokovi ije trajanje odreuje sud s obzirom na okolnosti sluaja.

13

Sudski rokovi mogu se na prijedlog stranke produavati, ako za to postoje opravdani razlozi. Prijedlog za produenje roka mora se podnijeti prije isteka roka ije se produenje trai. Raunanje rokova: Rokovi se raunaju na dane, mjesece i godine. Ako je rok odreena na dane rok se rauna od sledeeg dana nakon to je dostava ili obajetenje obavljeno. A kada se rauna u mjesecima i godinama, on se zavrava protekom onog dana poslednjeg mjesec (godine) koji po svom broju odgovara danu kad je poeo (npr. 31.1.2007. -31.1.2008.) Odravanje roka: Stranka ija je radnja odreena rokom, odrala je rok ako je radnju preduzela prije isteka roka. 40. POVRAT U PRIJANJE STANJE U pravilu, stranke preduzimaju parnine radnje na nain i u vrijeme kako je to propisano zakonom. Meutim, u pravnomivotu dogaa se da stranke propuste da preduzmu odreenu parninu radnju na nekom roitu i u odreenom roku i da to ima za posljedicu prekluziju ili gubitak prava da tu radnju preduzmu. Posljedice proputanja nastupaju po sili zakona. Bilo bi nepravino da stranka snosi negativne posljedice svog proputanja, posebno ako je iz opravdanih razloga propustila roite ili rok za preduzimanje neke radnje. Za ovakvu pravnu situaciju ZPP predvia povrat u prijanje stanje , kao pravno sredstvo kojim se strankama na njihov prijedlog daje mogunost da otklone negativne posljedice proputanja roita ili roka tako to e proputenu parninu radnju, po odobrenju suda, naknadno izvriti (to vraa parnicu u ono stanje koje je bilo prije proputanja parnine radnje). 41. POSLJEDICE PROPUTANJA ROITA Stranke mogu da propuste odreeno roite to dovodi do nastupanja negativnih posljedica za svaku od stranaka. Ako tuitelj ne doe na pripremno roite, a bio je uredno obavijeten, tada se smatra da je tuitelj povukao tubu, osim ako tueni ne zahtjeva da se roite odri. U tom sluaju nastupa prekluzija u pogledu iznoenja novih injenica i predlaganje novih dokaza koji nisu iznijeti u utbi. Iste su posljedice i ako tuitelj ne doe na roite za glavnu raspravu tuba e se smatrati povuenom, osim ako tueni ne odlui da se upusti u raspravljanje tada e se rasprava voditi u odsustvu tuitelja. Ako se tuitelj ne pojavi na glavnoj raspravi- za njega nastupa prekluzija u pogledu izvoenja prihvaenih relevantnih dokaza sa pripremnog roita. Sline su posljedice i za proputanje roita od strane tuenog, u tom sluaju kada se ne pajvi na nekom od roita, rasprava se vodi u njegovom odsustvu sa istim prekluzijama koje vae i za tuitelja kada propusti roite. Ako se jedna od stranaka ne pojavi pred druostepenim sudom (kada su u ulozi alitelja), rasprava se nee odrati, pa e nastupiti prekluzija u tom smislu da se nee ponovo izvesti

14

dokazi koje je odredio drugostepeni sud niti prihvaeni relevantni dokazi predloeni prvi put u albi. 42. POSLJEDICE PROPUTANJA ROKA Preduzimanje parninih radnji moe biti vezano i za zakonske rokove, tako da posljedice prekluzije pogaaju onu stranku koja je propustila da odreenu parninu radnju preduzme u okviru zakonskog roka. 43. PRETPOSTAVKE ZA POVRAT Povrat u prijanje stanje dozvoljava sud samo na prijedlog prekludirane stranke. Takva stranka prijedlog podnosi sudu kod kojeg je trebalo obaviti proputenu radnju. Sud e dopustiti povrat u prijanje stanje ako su ispunjene sledee kumulativne pretpostavke: - da je stranka propustila rok ili roite za preduzimanje neke parnine radnje - da je stranka zbog proputanja roita ili roka izgubila pravo na preduzimanje proputene parnine radnje - da je do proputanja dolo usljed opravdanih razloga koji se nisu mogli predvidjeti ni izbjei - da je stranka predloila da joj se dopusti naknadno izvrenje proputene parnine radnje - prijedlog mora biti podnesen u zakonskom roku. Prijedlog se podnosi u roku od 8 dana, raunajui od dana kada je prestao razlog koji je prouzrokovao proputanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za proputanje- od dana kad je za to saznala. 44. TUBA POJAM I SADRAJ Tuba je dispozitivna parnina radnja kojom se pokree parnini postupak. Tubu podnosi subjekt prava koji smatra da je njegovo subjektivno pravo povrijeeno, ugroeno ili osporeno od strane oznaenog tuenog. Zakon propisuje da tuba mora da sadri - osnov za nadlenost suda - odreen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potraivanja (tubeni zahtjev) - injenice na koji tuitelj zasniva tubeni zahtjev - dokaze kojima se utvruju te injenice - oznaku vrijednosti spora - pravni osnov tubenog zahtjeva - dr. Podatke koje mora imati svaki podnesak. (Pravni osnov tube je samo fakultativni elemenat. Sud nije vezan za pravni osnov tubenog zahtjeva koji je u tubi naveo tuilac, ve samo za postavljeni zahtjev u ijim granicama odluuje. Sud e postupiti po tubi i kada tuilac nije naveo pravni osnov tubenog zahtjeva.) 45. VRSTE TUBI Prema sadaju postavljenog tubenog zahtjeva dijele se na: - kondemnatorne (tube za osudu na inidbu) - utvrujue (deklaratorne) - preobraajne (konstitutivne).

15

-

Kondemnatorne postavljenim tubenim zahtjevom kod ovih tubi tuilac tvrdi da mu prema tuenom pripada pravo na jednu odreenu inidbu i predlae da sud osudi tuenog da mu inidbu ispuni. Razlikuju se tuba za osudu na dospjelu inidbu, na buduu inidbu i tuba za osudu na proputanje. Deklaratorne ovom tubom tuilac trai da sud samo utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa, ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave. Razlikuju se tube pozitivnog i negativnog utvrenja, zavisno od toga da li se postavljenim zahtjevom trai da sud utvrdi postojanje ili nepostojanje pravnog odnosa i sl. Konstitutivne ovom tubom tuilac trai od suda da svojom odlukom prizna pravo na odgovarajuu pravnu promjenu. Pravna promjena se moe ispoljiti u zasnivanju pravnog odnosa, promjeni pravnog odnosa ili prestanku pravnog odnosa.

-

-

46. NASTANAK PARNICE Obaveza je suda da tubu dostavi tuenom na odgovor. Onog trenutka kada tueni primi tubu parnica poinje tei. Tog momenta zasniva se procesnopravni odnos izmeu svake od stranaka i suda, a posredstvom suda i izmeu stranaka. Parnica prestaje donoenje pravosnane presude ili nekom od dispozitivnih parninih radnji stranaka. 47. ISTICANJE VIE TUBENIH ZAHTJEVA U JEDNOJ TUBI (OBJEKTIVNA KUMULACIJA) Objektivna kumulacija je procesna ustanova koja prua mogunost tuiocu da u jednoj tubi iznese vie tubenih zahtjeva protiv isog tuenog. Svaki od postavljenih zahtjeva je samostalan i ostvaruje se u istom postupku. Objektivna kumulacija doprinosi da se u jednom sporu rijee svi sporni odnosi stranaka, to doprinosi ekonominosti postupka. Tuilac moe istai vie tubenih zahtjeva protiv istog tuenog kada su svi zahtjevi povezani istom injeninom i pravnom osnovom. Ako to nije sluaj, oni se mogu istaknuti u jednoj tubi protiv istog tuenog samo kada je isti sud stvarno i mjesno nadlean za svaki od tih zahtjeva i kada je za sve zahtjeve odreena ista vrsta postupka,a sud ocijeni da to doprinosi ekonominosti postupka. Objektivna kumulacija moe biti: kumlutavina, eventualna, alternativna i u vidu fakultas alternative. 48. DOSTAVA TUBE TUENOM NA OBAVEZNI ODGOVOR Tuba sa prilozima se dostavlja tuenom na odgovor u roku od 30 dana od dana prijema ispravne i potpune tube na sud. Nakon prijema tube, tueni je duan u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tubu. Prilikom dostavljanja tube, sud e pouiti tuenog o obavezi da je duan dostaviti sudu pismeni odgovor na tubu, o tome ta treba da sadri odgovor na tubu i o posljedicama nedostavljanja odgovora na tubu u odreenom roku. Ako tueni ne dostavi odgovor na tubu u datom roku, sud e donijeti presudu zbog proputanja (ako je to tuilac u tubi predloio donoenje takve presude) kojom se usvaja tubeni zahtjev. Novi ZPP propisuje ta treba da sadri odgovor na tubu.

16

49. DOSTAVLJANJE Da bi dostavljanje kao propcesnopravna djelatnost suda proizvelo pravno dejstvo, potrebno je da bude izvreno na zakonom propisan nain. Ako stranka ima zakonskog zastupnika ili punomonika primalac pismena je zakonski zastupnik ili punomonik stranke, a u sluaju veeg broja takvih osoba dovoljno je da se dostavljanje izvri samo jednom od njih. Putem dostavljanja ostvaruje se naelo kontradiktornosti. Pismena se dostavljaju preko pote, preko ovlatene pravne osobe registrovane za obavljanje poslova dostavljanja ili preko ovlatene slubene osobe suda. 50. STAVOVI ISKUSTVA Stavovi iskustva su pravila opteg ivotnog iskustva koja su poznata irem krugu ljudi. Ona su proizvid ili svakodnevnog ovjekovog iskustva o konkretnim injenicama ili rezultat naunog istraivanja. Stavovi iskustva su predmet dokazivanja samo ako nisu poznati. 51. PRIVATNO ZNANJE SUDIJE Sudija moe imati saznanje o nekim pravno relevatnim injenicama obavljajui sudsku funkciju ili izvan vrenje te funkcije. One injenice koje je saznao vrei sudijsku funkciju nisu predmet dokazivanja 8npr. Ako je te injenice saznao iz drugog sudskog spora). Ove injenice imaju isti znaaj kao i optepoznate injenice pa ih sud uzima u injenini osnov presude bez dokazivanja. Saznanje o postojanju injenicu do kojih je sudija doao van obavljanja sudijske finkcije predstavlja privatno znanje sudije. One su predmet dokazivanja od strane stranke na kojoj je teret dokazivanja. U tom sluaju sudija moe biti samo svjedok u tom sporu. 52. INJENICE UTVRENE KRIVINOM PRESUDOM Predmet dokazivanja ne mogu biti injenice utvrene pravosnanom krivinom presudom, ukoliko predstavljaju obiljeja krivinog djela za koje je optueni proglaen krivim. 53. DOKAZI Dokazi su izvori saznanja suda o postojanju ili nepostojanju iznijetih spornih pravno relevantnih injenica. Ocjenom izvedenih dokaza sud utvruje injenino stanje u konkrentom sporu, da bi ga mogao pravno kvalifikovati i tumaenjem podvesti pod odgovarajue norme materijalnog prava. Dijele se na neposredne i posredne. Neposredni su oni dokazi koji utvruju postojanje pravno relevantnih injenica koje je sud ocijenio kao odlune za pravilno presuenje spora i one kao takve na prvom mjestu ine injenini osnov presude. Neposredni dokazi su najpotpuniji izvori saznanja. Posredni dokazi (indicije) su injenice koje vre funkciju dokaza i nisu neposredno pravno relevantne za presudu, ali ipak su znaajne za formiranje injeninog osnova presude. 54. PRAVO NA USKRAIVANJE SVEDOENJA Svjedok moe uskratiti svjedoenje: a) o onome to mu je stranka kao svom punomoniku povjerila b) o onome o emu se stranka ili druga osoba svjedoku kao vjerskom ispovjedniku ispovijedila

17

c) o injenicama koje je svjedok saznao u obavljanju nekog poziva ili djelatnosti, ako postoji obaveza da se kao tajna uva ono to se saznalo u obavljanju tog poziva ili djelatnosti (advokat, ljekar...) Sud e upozoriti navedene osobe da u ovim sluajevima mogu uskratiti davanje iskaza. 55. VJETAK Vjetak je fizika osoba koja raspolae strunim znanjem koje je potrebno radi utvrenja ili razrjeenja odreene injenice. Sud nalaz i miljenje vjetaka koristi samo radi radi utvrenja ili razjanjenja onih injenica za koje je potrebno znanje kojim sud ne raspolae. Vjetak svoj nalaz i miljenje daje na osnovu neposrednog zapaanja injenica koje postoje u sadanjosti u momentu vjetaenja. Pored toga, vjetak svoj nalaz i miljenje moe zasnovati i na strunoj ocjeni injenica koje prizlaze iz iskaza svjedoka, koji su kao oevici prisustvovali odreenim dogaajima. 56. RAZLIKA IZMEU SVJEDOKA I VJETAKA Osnovna razlika proizlazi iz razliitog predmeta svedoenja i vjetaenja. Svjedok saoptava sudu svoja zapaanja o injenicama iz prolosti, koje najee nisu poznate drugim osobama, pa je zbog toga nezamjenjiv. Dok vjetak saoptava sudu svoja zapaanja o injenicama iz sadanjosti, to mie uiniti i drugi vjetak, pa je prema tome zamjenjiv. 57. ISPRAVE Pod ispravom se u sudskoj praksi i pravnoj nauci podrazumijeva svaki tjelesni predmet na kojem je pisanim znacima izraena jedna misao. Isprava koja ima navedena obiljeja predstavlja dokazno sredstvo. Kod isprave dokazni osnov je njen sadraj. Razlikuju se javne isprave i nejavne isprave. Javne siprave je izdao nadleni organ, pravna osoba u vrenju javnih ovlatenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom zasnovanim na zakonu. Sve ostale koje ne spadaju u tu grupu su nejavne isprave. Postoje i, prema sadraju, dispozitivne(mogu biti javne i privatne) i dokazne (ili dokumentarne). Prema formi mogu biti konstitutivne i deklarativne. Prema mjestu izdavanja se dijele na domae i inostrane. 58. UVIAJI Uviaj je dokazno sredstvo koje se poduzima kad je za utvrenje neke injenice ili za razrjeenje neke okolnosti potrebno neposredno ulno opaanje suda. Ipak, njegova je primjena ograniena jer se njime mogu dokazivati samo injenice u sadanjosti. Dokazni osnov uviaja su predmeti uviaja. Uviaj se obino vri razgledanjem odreene stvari upotrebom ula vida (ali nekad se moe izvriti i upotrebom drugih ula sluha, mirisa, okusa...) 59. ODLUIVANJE PRIMJENOM PRAVILA O TERETU DOKAZIVANJA Ako sud na osnovu ocjene izvedenih dokaza nije uspio formirati odreeno uvjerenje o postojanju ili nepostojanju svih iznijetih spornih pravno relevantnih injenica, onda e primjenom pravila o teretu dokazivanja zakljuiti da nedokazana injenica ne postoji pa

18

e donijeti presudu na tetu stranke na kojoj je leao teret dokazivanja. Odluivanje primjenom pravila o teretu dokazivanja je supsidijaran metod, koji se primjenjuje kada utvrivanje putem slobodne ocjene izvedenih dokaza nije dalo zadovoljavajue rezultate. 60. TERET IZNOENJA INJENICA I PREDLAGANJA DOKAZA U teoriji graanskog procesnog prava pravi se razlika izmeu tereta tvrdnji i tereta dokazivanja. Tered tvrdnji podrazumijeva dunost svake stranke da iznese pravno relevantne injenice iz kojih izvodi pravne posljedice prema protivniku. Postojanje iznijetih pravnorelevantnih injenica koje su sporne treba da dokae ona stranka koja se na njih poziva, tako da teret tvrdnji i teret dokazivanja u subjektivnom smislu se podudaraju u predmetu i obimu. Dunost iznienja injenica i perdlaganja dokaza ne predstavlja obavezu stranke prema sudu, niti parninom protivniku, ve specifini obavezu prema samoj sebi radi zatite i ostvarivanja vlastitih interesa . tuilac ve u tubi mora iznijeti injenice na kojim zasniva svoj tubeni zahtjev , ali ni tu nije nuno iznoenje svih injenica, ve samo u onom obimu koji e biti dovoljan da omogui individualizaciju tubenog zahtjeva. 61. PRAVILA O TERETU DOKAZIVANJA Novi ZPP sadri opte pravilo prema kome je svaka stranka duna dokazati injenice na kojim zasniva svoj zahtjev. Meutim, u pravnoj teoriji postoje i dodatna pravila na osnovu kojih je izvrena podjela injenica u etiri grupe : - injenice kojima se pravo stvara (dokazuje tuitelj) - injenice kojima se pravo mijenja (dokazuje tueni npr. Materijalni prigovor podjele odgovornosti u nastanku tete) - injenice kojima se pravo gasi (dokazuje tueni npr. Materijalni prigovor zastarjelosti potraivanja naknade tete) - injenice kojima se spreava nastanak prava. ( dokazuje tueni npr. Isticanje da je odreeni ugovor nitav pa ne stvara nikakva prava). 62. PREDMET DOKAZIVANJA INJENICA IJE SE POSTOJANJE PO ZAKONU PRETPOSTAVLJA Predmet dokazivanja nisu injenice ije postojanje zakon pretpostavlja. Zakonska presumpcija je pravilo po kome je sud duan da jednu neposredno pravno relevantnu injenicu uzme kao postojeu (pretpostavljena injenica) ako postoji druga zakonom odreena posredno relevantna injenica (osnov pretpostavke). Na stranci koja se poziva na zakonsku presumpciju jeste teret dokazivanja da dokae postojanje posredno pravno relevantne injenice (baze presumpcije). Ako suprotna stranka ospori postojanje pretpostavljene injenice, na njoj je teret dokazivanja da pretpostavljena injenica ne postoji, bez obzira to je utvreno da postoji osnov pretpostavke. 63. PRAVNA PRIRODA PRAVILA O TERETU DOKAZIVANJA Pravnu prirodu pravila o teretu dokazivanja opredjeljuje priroda nedokazane iznijete sporne pravno relevantne injenice. Nedokazana sporna pravno relevantna injenica ima istu prirodu kao i norma materijalnog prava u kojoj je sadrana ta injenica kao predmet dokazivanja. Pravila o teretu dokazivanja su u funkciji odluivanja o osnovanosti zahtjeva, isto kao i norme materijalnog prava. Prema tome, moemo zakljuiti da su

19

pravila o teretu dokazivanja po svojoj pravnoj prirodi materijalnopravnog karaktera, bez obzira to su sadrana u Procesnom zakonu. 64. DISPOZITIVNE RADNJE KOJIMA STRANKA OKONAVA POSTUPAK a) Povlaenje tube (ovom radnjom tuilac obavjetava sud da vie ne trai sudsku zatitu. Izjava mora biti izriita i bezuslovna.) b) Rjeavanje spora u postupku medijacije (vansdusko rjeavanje spora uz pomo medijatora, koji postupak usmjerava prema potrebama stranaka) c) Sudska nagodba (stranke svojom voljom okonavaju postojeu parnicu na nain koji odgovara njihovim interesima) 65. PRIGOVOR PROTIV POTRAIVANJA RADI KOMPENZACIJE Za kompenzaciju se moraju ispuniti etiri kumulativna uslova: a) da oba potraivanja glase na novane obaveze ili druge zamjenjive stvari istog roda ili iste kakvoe b) da su oba potraivanja dospjela c) da su uzajamna d) da su civilna pravno zatiena, a ne prirodna. 66. KOMPENZACIONA IZJAVA TUENOG I kada se ispune uslovi za kompenzaciju, do toga ne dolazi automatski, ve je potrebna izjava tuenog upuena povjeriocu o kompenzaciji, koja ima konstitutivno dejstvo. Izjava o kompenzaciji je materijalnopravna izjava volje dunika, upuena povjeriocu, kojom on izjavljuje da vri kompenzaciju. 67. PROTIVTUBA Postavljenom zahtjevu tuioca tueni se moe suprostaviti isticanjem odreenog prigovora ili protivtubom. Novi ZPP ograniio je pravo na podnoenje protivtube u odgovoru na tubu, a najkasnije na pripremnom roitu, dok se samo izuzetno moe podnijeti do zakljuenja glavne rasprave kod prvostepenog suda. Protivtubu tueni moe podnijeti u zasnovanoj parnici po tubi tuioca ili samostalno i time zasnovati samostalnu parnicu. Protivtuba je samostalna tuba, koju tueni podnosi protiv tuioca u parnici koja se protiv njega vodi po tubi tuioca. Protivtuba je odbrambena radnja tuenog koja moe imati defanzivan i ofanzivan karakter. Protivtuba je u funkciji odbrambenog sredstva kad njome tueni istie protivtubeni zahtjev upravljen na odbijanje tubenog zahtjeva. Kao ofanzivna radnja, protivtuba ima za cilj da omogui tuenom da u zasnovanoj parnici ostvari neko svoje pravo protiv tuioca. Postoje tri vrste protivtube: koneksna, kompenzaciona i prejudicijelna protivtuba. 68. POSEBNI POSTUPCI a) Postupak u parnicama iz radnih odnosa b) Postupak u parnicama zbog smetanja posjeda c) Postupak u sporovima male vrijednosti d) Postupak pred arbitraom

20

69. PRESUDE Presuda je konana odluka suda kojom se najee okonava parnica. Presudom sud odluuje o osnovanosti tubenog zahtjeva tako to ga usvaja ili odbija u cijelosti ili djelimino, kako o glavnoj stvari tako i o sporednim potraivanjimapostavljenim u tubi ili u toku glavne rasprave. Prema vrstu pravne zatite koju sud prua usvajanjem tubenog zahtjeva dijele se na: dosuujue (kondemnatorne), utvrujue (deklaratorne) i preobraajne (konstitutivne). Prema postupku koji je pethodio donoenju presude, presude mogu biti: kontradiktorne, presude na osnovu priznanja, presude zbog proputanja i presude na osnovu odricanja. 70. PRESUDA ZBOG PROPUTANJA Da bi sud mogao donijeti ovu presudu, moraju se kumulativno ispuniti sledeci uslovi: a) da je tuilac u tubi predloio donoenje presude zbog proputanja b) da je sud tubu dostavio tuenom c) da je sud obavijesti tuenog o posljedicama proputanja ako ne dostavi odgovor na tubu d) da tubeni zahtjev nije oigledno neosnovan 71. FORMA I SADRAJ PRESUDE Sud je duan presudu pismeno izraditi u formi posebnog dokumenta, to je dokaz o njenom postojanju. Pismeno izraena presuda mora imati: uvod, izreku, obrazloenje i pouku o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude. Uvod presude sadri naziv suda, ime i prezime sudije, ime i prezime i pebivalie, odnosno boravite stranaka, njihovih zastupnika i punomonika, kratku oznaku predmeta spora i njihovu vrijednost, dan zakljuenja glavne rasprave, naznaku stranaka, njihovih zastupnik i punomonika koji su u toj raspravi bili prisutni, te dana kada je presuda donesena. Izreka presude sadri odluku o usvajanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se tiu glavne stvari i sporednih traenja, te odluku o postojanju ili nepostojanju potraivanja istaknutog radi prebijanja. Izreka presude mora da sadri i odluku u sporednim zahtjevima. Izreka presude mora biti jasna i razumljiva, ako u odnosu na glavnu stvar tako i sporedna potraivanja. U obrazloenju presude sud e izloiti: zahtjeve stranaka i njihove navode o injenicama na kojima se zahtjevi zasnivaju, dokaze i ocjenu dokaza, kao i propise na kojima je sud zasnovao presudu. Najznaajniji dio obrazloenja je ocjena dokaza od strane suda i navoenje materijalnih porpisa na kojima je sud zasnovao presudu. 72. RAZLIKA IZMEU MATERIJALNE I FORMALNE PRAVOSNANOSTI U teroiji gpp razlikuju se formalna i materijalna pravosnanost, od kojih svaka ima razliito dejstvo u postupku. Formalna pravosnanost je svojstvo presude, dok je materijalna pravosnanost dejstvo presude. Dakle, dok se formalna pravosnanost ispoljava u svojstvu nenapadljivosti donesene presude redovnim pravnim lijekom,

21

materijalna pravosnanost se tie sadraja presude i ispoljava se u njenom dejstvu. Ovo se sastoji u neosporivosti utvrenja da pravo koje je bilo sporno postoji ili da ne postoji. 73. GRANICE PRAVOSNANOSTI Granice pravosnanosti odreuju se u tri aspekta: objektivno, subjektivno i vremenski. Objektivno dejstvo pravosnanosti odnosi se samo na izreku presude, a ne i na ostale dijelove presude Subjektivne granice dejstvo pravosnanosti odnosi se, u pravilu samo na stranke. Izuzetno presuda moe imati dejstvo pravosnanosti i prema treim licima. Do toga dolazi u sldeim sluajevima: A) univerzalna sukcesija (kad pr. Subjekt prestane postojati, njegova prava i obaveze prelaze na njegove univerzalne sukcesore) B) singularna sukceija C) intervencijsko dejstvo presude Vremenske granice pravosnanosti sud donosi presudu na osnovu utvrenog injeninog stanja koje postoji u momentu zakljuenja glavne rasprave.

22