bilten br.5

Download Bilten Br.5

Post on 24-Jul-2015

263 views

Category:

Documents

8 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

28.06.2012.

TRANSCRIPT

Pod p

ske Hrvat ke -a epubli NESCO ka R iU dni redsje Josipovia p jstvom . dr. Ive el krovit o prof

n ilte B

51

Imp

u ress

m

va: enku i Izda u ib HNK DF 52. M : vaa i Kljaji izda v Za jano a Go Ner : dnik i ure g n Glav Podru o Mark ka: edni a ur jenic Zam kugor a Zrink : Nore ljica itan ite Vod ana Cv d Groz i: graf Foto Jaramaz o Duk arani eB : Ant anje likov ob iko parin Graf ovri Ca L Sara nci: Bilte ako L Ante aran B Ante minovi o Iva D osipovi J Dora di la Iva S ren sip M mber Jo Bu Dora a Karega n ir elja im ana Iv om nik .c ibe .mdf www

n ilte B

52

Danas ja piem uvodnik. Tko ja? Pa Iva, naravno. Moda e neki od vas rei da je malo egoistino spominjati svoje ime u neemu to je vezano uz festival. Ali mora se, jer kada se ureuje ovaj na Bilten u rane jutarnje sate, onako u mraku naeg podruma, ili na nekom drugom mjestu na koje dolijeu proizvodi iz pekare preko puta (uope ne razumijem naeg efa zato se toliko buni, ja bih bila presretna time, pa ako netko od bacaa ita, molim neka jednom baci i lisnato s vinjama), zna se dogoditi da pokoje ime novinara izleti sa stranice pa se mora pogaati tko je napisao. Dogaa se, to e. Unato tome, svi smo mi sretni to napokon ove godine imamo i novinarsku redakciju za srednjokolce. Zadnjih nekoliko godina teta Grozdana (divna ena, nema ta!) pozvala bi mene kao 'purgericu' da kaem nekoliko rijei o festivalu na posljednjoj pressici. Uvijek sam govorila kako mi je lijepo na festivalu, kako volim pisati, ali prole godine me ve uhvatila tuga tijekom govora jer sam mislila da u ove godine morati sjediti kui dok nove generacije novinara radosno piu na mjestima koja su do prole godine bila naa. I zaista, piu, ali piemo i mi! Sve je to puno ozbiljnije, moramo se ponaati i pisati kao pravi novinari. No, ima i svojih prednosti. Znate kakav je to osjeaj imati istu akreditaciju kao novinarke s HRT-a i TV ibenika te se ugurati izmeu njih dok uzimaju izjave poznatih i manje poznatih gostiju festivala? Vjerojatno ne, pa u vam rei da je zaista poseban. Odmah ti nekako digne raspoloenje i dobije inspiraciju za duuugaak tekst pa ga na ef Marko mora prepoloviti na dvije strane. Ne buni se on, ve kae: 'A ta e, dola inspiracija!'.

nik od Uv

Uglavnom, da zakljuim ovaj uvodnik, rekla bih da je zaista krasno sjediti u naem hladnom podrumu i pisati do kasno u no. Malo se stisne, kae zubima: 'Mir deki! Trebamo tiinu!', i oni posluno prestanu cvokotati. Tada, pokuavajui ignorirati Mrena koji uzbueno pria o piratima i bandi nepoeljnih, napie tekst i nazove nekoga da te pokupi u kasno naveer/rano ujutro. 'Pamet u glavu!', kae mi moja draga bakica uvijek kad idem van. I hou, bako. A kako i ne bi, uz sve ove pametne glavice u naoj redakciji? Ako i pobjegne ta pamet, netko e je ve uhvatit. Moda gospon zatitar. Njemu nitko ne bjei Iva Dominovi

n ilte B

53

Fest

ki r vals i

vori zgo a

Prepoznatljivi arm 'Jeeve kuice'Festivalski program ugostio je juer u kazalitu prvu ovogodinju lutkarsku predstavu 'Avanture upija i Mupija' lutkarskog kazalita iz Zadra. U programu je prethodno najavljena predstava 'Vjetar Kimbunga', etiopska bajka u produkciji istoimenog kazalita, ali se zbog odreenih privatnih problema glumca nije mogla odrati. Meutim, ibenska publika ni najmanje nije bila oteena jer su 'upi i Mupi' donijeli na scenu svu ljepotu lutkarstva. Suigra glumaca i lutaka djeci je prenijela priu o psima koji, nakon odmetnikog bijega iz vlastitog doma, na kraju shvaaju da je kod kue, ako nita drugo, uvijek najbolja hrana, s ime e se sloiti svi koji su se jedan period ivota hranili po menzama. lanovi okruglog stola Meunarodnog djejeg festivala dotakli su se i pitanja pravila odijevanja i ponaanja u kazalitu, potaknuti primjedbama novinarke iz 'Biltena' koja je nazoila lutkarskoj predstavi. Meutim, iako japanke i kokice nisu primjerene u kazalitu, ovo je ipak 'puki festival', istaknula je Jasenka Ramljak i dodala da 'ibenska dica' imaju poseban temperament i kad im se neto ne svia, glasno prosvjeduju ili odu. To je samo jo jedna od mnogih stvari koje ovom festivalu daju prepoznatljivi arm. A poseban arm svakako ima i 'Jeeva kuica' autora Branka opia iji poetak, ako ne i cijelu priu, znaju generacije male i odrasle djece iz bive drave. Upravu tu priu u operu za djecu pretvorilo je 'Narodno pozorite Sarajevo', ijih je preko stotinu lanova festival ugostio na Ljetnoj pozornici. Rije je o trodimenzionalnoj izvedbi koja djeci daje uvid u gotovo sve elemente umjetnosti. Sat vremena susreta s lijepom literaturom, glazbom, opernim pjevanjem, istananom kostimografijom i matovitom scenografijom, svakako ostavlja bitan utisak na najmlae koji e im pomoi da jednoga dana izrastu u ozbiljnu kazalinu publiku. Redatelj Ferid Karajica istaknuo je i vanost morale pouke ove prie, pogotovo u Sarajevu gdje svi znaju koliko je vano uvati i cijeniti svoj dom, kao to i mi u ibeniku to dobro znamo. Po mnogo emu poznata Ljetna pozornica, posebna je i po tome to ju je teko ozvuiti, to je pitanje kojim e se festivalska produkcija svakako morati pozabaviti do iduih festivala, kako bi to ee imali priliku vidjeti ovakve glazbene projekte kojih je zasada vrlo malo. Zrinka kugor

n ilte B

54

uear al aj Mi m stivPekar Fe

Kad mievi kolo vodeU zadnjih nekoliko godina organizatori festivala su se potrudili sloiti predstave koje esto i nisu odgovarale manjoj djeci ime su ovogodinjim festivalom sve nadoknadili. Tijekom skoro svake predstave publikom odjekuje smijeh najmlaih na, pretpostavljam, radost i diku festivalskih 'faca'. Ni jueranji dan nije bio iznimka, jer su se tijekom predstave Zagrebakog kazalita mladih 'Pekara Mima' mogli uti radosni povici djece, a i pokojeg odraslog. Naime, pekar Mima uspijeva ispei tone kruha uz male koliine brana to upadne u oi zle mlinarice Jere koja u aru ljubomore otkriva kako mu u tome pomau mnogo mieva. Tu je glupast, ali dobroudan Jerin, maak kojeg ona unajmi da se rijei mieva, no pekar Mima mu obea da e ga hraniti svaku veer u zamjenu da mu cijukave pomonike ostavi na miru. Graani ne povjeruju Jeri kada ona obznani kako su mievi ti koji peku kruh, no Mima ipak bude prisiljen otii iz grada na alost gladnih graana. Kao i svaka djeja predstava pria ima happy end i ui djecu o ljudskoj netrpeljivosti i spletkarenju. Upozorava da uvijek moraju biti na oprezu zbog zlonamjernih ljudi koji se nameu na svakome koraku. elite znati to ja mislim o predstavi? Moda ste zakasnili kojih sedam, osam godina kada bih se trebao smatrati adekvatnim za takvu procjenu, ali smatram kako je svaka djeja predstava koja uveseljava djecu, izvrsna. Kao to sam pripomenuo u uvodu, imam osjeaj kako e ovih dana biti vie ovakvih predstava jer su nai organizatori prijanih godina znali sloiti takav program koji niti priprost odrastao ovjek ne bi shvatio, ni dijete, a kamoli ja! (smijeh) Moda sam ipak malo prestar za djeje predstave, no i dalje sebe smatram velikim djetetom. Eto, to jo rei, ubila me velika inspiracija! Moda da se jo zahvalim gradu ibeniku za ovakvu divnu manifestaciju, jer ona kulturno obrazuje i uzdie nau ibensku mlade i dijete pokojeg zalutalog turista. Ante Baran

n ilte B

55

evri al juekti tiv i det Fes milE

Detektivska jurnjava BerlinomBudui da je 'Emil i detektivi' poznati naslov meu osnovnokolskim lektirama (dobro, poznat onima koji su ga proitali), nije bilo dvojbe oko toga to od jueranjih zbivanja elim pogledati. Odabir je bio pun pogodak! Osjeko 'Djeje kazalite Branka Mihaljevia' od sada ima posebnu ladicu za uspomene u mojoj memoriji, a vjerujem da je kazalina grupa i na publiku ostavila, u najmanju ruku, jednak dojam. Mladog Emila majka alje u Berlin kod drage bakice, pritom mu zapovijedajui: 'budi pristojan, uvaj novce, jedi kobasice' i sline gluposti. No, Emil je slobodnog duha i dosauju mu puste zapovijedi i konvencije, pa se s grupom 'funcuta' (kako stari ibenani kau), udruuje u maestralnom pothvatu crtanja brkova na spomeniku nekog slavnog povijesnog barbe. Ipak, nisu proli 'lio' - policajac ih je uhvatio na djelu i poeo proganjati. Kako bilo, Emil uskoro stavlja put pod noge i vlakom odlazi u srce Njemake s 'neustadtskog' (itaj: nojtadskog) eljeznikog kolodvora. Upravo ta scena je ono po emu je izvedba bila zanimljiva i dinamina samo devetoro glumca uprizorilo je cijeli uurbani kolodvorski kaos. Trali su, vikali, derali se i gurali se meusobno viui:,'Svinjoooo' (iliti njemaki 'Schwein') kad bi se zakaili u prolazu. Vozio se Emil, vozio kad - eto ti belaja! Grundeis, slatkorjeivi lupe premazan svim mastima, poeo je naem glavom junaku priati o veliini i arima Berlina. ak mu je ponudio okoladicu koju je Emil slasno progutao. Da se u vlaku sluajno nala unjara iz grupe 'Magazin' poela bi pjevati: 'Kako naivno, kako naivno' jer je

n ilte B

56

evri al juekti tiv i det Fes milE

okoladica bila, hmmm, otrovna, uspavljujua ili neto tako. Uglavnom, Emil je zaspao, a lopov mu je bezbrino uzeo 140 maraka. Otkrivi prijevaru, Emil bezglavo juri gradom i susree gorostasnog Gustava s kojim se brzinski sprijateljuje i kojem iznosi svoj problem. Imao je Emil sree jer je naiao na berlinskog lolu koji je, dok kae 'skeks' okupio famozne detektive (Jakob, Krivousti, Profesor, Traugott, Petzold, Dienstag) iz naslova. Korak po korak, odlaze u prljavo kazalite gdje kuju planove kako uhvatiti Grundeisa. Napokon su doekali pravi trenutak - Grundeis odlazi u banku hotei poslovati s ukradenim novcem, a Emil i detektivi upadaju dokazujui da su novci zapravo Emilovi jer imaju rupice od krucijalne vanosti. Naime, Emil je pribadaama zakaio novce za odijelo kako ih ne bi izgubio i to je bio dokaz koji je strpao Grundeisa iza reetaka. Glumci su ostvarili izvrsnu interakciju s okupljenima koji su, na njihov zaziv 'Lozinka' odgovarali s 'Emil'. Poanta predstave je vrlo jasna: uvaj se smutljivaca, radi kako ti nalae intuici