bilten br.7

Download Bilten Br.7

Post on 24-Jul-2015

190 views

Category:

Documents

7 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

Pod p

ske Hrvat ke -a epubli NESCO ka R iU dni redsje Josipovia p jstvom . dr. Ive el krovit o prof

n ilte B

7

1

Imp

u ress

m

va: enku i Izda u ib HNK DF 52. M : vaa i Kljaji izda v Za jano a Go Ner : dnik i ure g n Glav Podru o Mark ka: edni a ur jenic Zam kugor a Zrink : Nore ljica itan ite Vod ana Cv d Groz i: graf Foto Jaramaz o Duk arani eB : Ant anje likov ob iko parin Graf ovri Ca L Sara nci: Bilte ako L Ante aran B Ante minovi o Iva D ren sip M Jo ladi Iva S osipovi J Dora umber B Dora a Karega n ir elja im ana Iv om nik .c ibe .mdf www

n ilte B

7

2

nik od UvDanas je dopalo mene da piem uvodnik. Eh, nije to ni lak posao, privui mnoge itatelje za nae listove festivalskog glasila. Ovo mi je bila jedna od boljih godina na Festivalu, pa u vas danas privui mnogim zanimljivim, smijenim, zgodnim i manje zgodnim te apsurdnim dogaajima na mjestima gdje najvie nazoim naoj maloj biltenskoj rupi i na Gorici. Tu svakodnevno imamo puno materijala za smijati se, ali i 'zabrinuti'. Krenut emo najprije od nae male rupe. Sad nas malo rjee posjeuju ulini zabavaljai i grupe, pa smo veinu vremena osueni na samou u kasnim nonim satima. Nije to nimalo ugodan osjeaj, ali malo pisanja i svaanja s naim urednikom Markom lako ukloni taj osjeaj. Spomenuli smo u prijanjim brojevima Biltena burek koji nam je doletio kroz prozor. Zna nekad doletjeti i koja pizza ili tiramisu, ali ne kroz prozor nego pristojno kroz vrata. Bar ljudi uljudno dou i poaste nas malo, onako izmorene od pisanja. Hvala im lijepa, mogli bi malo i ee navratiti ako nije problem, ne bi se sigurno nitko ljutio. Jedina kvaka u tome je, to tu pizzu netko mora i platiti, dok smo onaj burek dobili gratis. Na Gorici ima jo udnijih dogaaja koji se nisu prije dogaali. ini se da se nekolicini ljudskih i neljudskih bia koja pokazuju znakove ljudstva (kasnije ete shvatiti to je pisac htio rei) ne sviaju vie filmovi na gorikim skalama. To se ponajprije odnosi na mene, nekoliko djece i filmsku vrpcu. Moja malenkost vie ne uiva u filmovima i ne daje desetke kao prije, moda zato to sam prestar za puno animiranih filmova, moda je to stvar urednitva Festivala i njihovom trudu oko odabira, a moda je filmskim kompanijama ponestalo matovitosti. Nadalje, vidio sam jednog djeaka koji je ponio jastuk na Goricu da bi usred filma mogao zaspati, jako zanimljivo. A najudnije od svega, naa vrpca viestruko puca tijekom filmske projekcije. Moda plae ili negoduje jer ni njoj ne valja film. Stariji ljudi bi radije kuhali veeru nego gledali filmove. Moda se neke udne stvari dogaaju u Ulici don Krste Stoia gdje se su se poeli prikazivati filmovi jo dok ni na urednik Marko, a kamoli ja nismo bili u planu. Sva srea da smo nas par nezadovoljnika manjina te da ostala djeca jako uivaju u filmovima. Ipak je ovo djeji festival, koga briga to misle odrasli. Neka tako i ostane, pa da na dragi Bilten, Gorica, i Festival u cijelosti proive jo dugo, dugo godina! Josip Mren

n ilte B

7

3

Fest

ki r vals i

vori zgo a

Polazite za daljnje bavljenje lutkamaFestivalski etvrtak obiljeile su dvije plesne predstave. Naalost, lanovi 'Hrvatskog instituta za pokret i ples' iz Zagreba, koji su s predstavom 'Nita nije krivo' nastupili na Ljetnoj pozornici, zbog obaveza nisu mogli nazoiti festivalskim razgovorima. Rije je o predstavi koju su konceptualno i koreografski osmislili Aleksandra Mii i Ognjen Vuini, a koja kroz igru i ples doarava djeji svijet u kojem ne vrijede ista pravila kao u svijetu odraslih. Plesalo se i u kazalitu gdje je slovenski 'Plesni teatar Ljubljana' predstavio ibenskoj djeci 'Macu Papuaricu'. Rije je o prii autorice Ele Peroci koju je redateljica Petra Pikalo pretvorila u plesnu predstavu. Koreografkinje koje su oblikovale i izvele predstavu aktivno se bave edukacijom djece u suvremenom plesu, jo od niih razreda osnovne kole. Iako postoji veliki interes za plesnim predstavama od strane publike, esto izostaje financijski impuls odgovornih da bi se takvi projekti ostvarili. Zbog toga lanovi 'Plesnog teatra' puno ulau u pedagoki rad na podruju suvremenog plesa, kako bi se djeca imala priliku razvijati i u tom segmentu umjetnosti. Sama predstava na suvremeni nain obrauje poznati literarni tekst i kroz pokret nastoji poduiti djecu i podsjetiti roditelje koje igre su se nekad igrale. Posljednje su se predstavile dvije radionice koje su zavrile s radom. Radi se o djejoj lutkarskoj radionici koja se pod vodstvom zagrebake lutkarice Margarete Peri odrala u Galeriji sv. Krevana. Djeca su imala zadatak izraditi lutku svog tajnog prijatelja, ali zbog kratkog trajanja radionice nisu stigli osmisliti dramsku igru s lutkama. Dubravko Torjanac, redatelj i prevoditelj iz 'Hrvatskog narodnog kazalita' u Varadinu odrao je struni skup za odgojitelje i uitelje 'Marioneta' na kojem su polaznici savladali tehnike najjednostavnije marionete i osnove animacije. 'Sada imamo dobro polazite za daljnje bavljenje lutkama', istaknule su odgojiteljice koje e steeno znanje prenijeti drugim kolegama i kroz rad prezentirati djeci. Urednica radionikog programa Zdenka Bilui istaknula je potrebu za odravanjem znanstvenih skupova i njihovu vanost za sve one koji u nekom obliku rade s djecom. Zrinka kugor

n ilte B

7

4

uetr al j Meli a stiv ae, Fe L

Melita u 'Zoni sumraka''Lae, Melita' je moda jedina predstava do sada koja se mogla svidjeti djeci i odraslima. Adaptacija djejeg romana Ivana Kuana daje do znanja odraslima da vie panje posveuju svojoj djeci. Glavni lik Melita je naizgled sasvim obina 'klinka' koja ide u peti razred, svaa se s prijateljima, a nepravilni glagoli engleskoga jezika joj nisu jaa strana. Melita nije kao veina svojih vrnjaka, 'krasi' je jedna velika mana; smilja nebuloze o ozbiljnim dogaajima kojima bi se trebalo tako i pristupiti, no nitko na nju ne obraa panju jer su naviknuti na njenu prebujnu matu. ivi s ocem koji previe pui, radinom i vjeito zabrinutom majkom i debelim bratom Nenadom intelektualcem koji nema drutveni ivot. On, osim to puno jede, voli itati, stoga stalno zadirkuje Melitu kompliciranim izrazima koje ona nije u stanju ni izgovoriti, a kamoli razumjeti. Tako se jadna Melita uvijek osjea usamljeno jer ne moe pronai zajedniki jezik skoro ni sa kim, osim sa slikarom po imenu Sjekira koji crta neshvatljiva plava sunca. On je jedini u stanju razumjeti Melitine lai objanjavajui joj kako je ona samo obdarena velikom matom. Melita bi u to i povjerovala da nije neobinih sluajnosti koje su povezane s njenim navodnim laima. Njezine se lai obistinjuju! Zateena tom enigmom Melita se pone osjeati izgubljeno, kao da je u 'Zoni sumraka' ili neto slino. Je li Melita stvarno vidovita ili je ova pria skroz nerealna? Ljudi koji ne vjeruju u nadnaravno e zasigurno rei kako se radi o obinoj fikciji, ali ja sam vrsto uvjeren kako Melita moe prorei stvari i dogaaje, to nitko ne primjeuje zbog prevelike racionaliziranosti ljudske civilizacije. Tko zna koliko je takvih ljudi, sa slinim ili drugaijim sposobnostima kojih je okolina uguila. Poanta prie je vjerojatno u tome da pustimo djecu da budu djeca i koriste matu kada je za to vrijeme, ali ja sam sve skupa doivio na drugaiji nain. Svatko je u neemu izvrstan, ali zbog toga to nismo u stanju razumjeti neke izrazito nadarene osobe tjeramo vodu na svoj mlin, pritom ih natjeravajui da se bespotrebno preispituju. Premda ivot u malograanskoj obitelji ima svoje drai, takav stil ivota nas tjera da se uklopimo u okolinu i postanemo nevidljivi. Melita nije tupava kako svi misle. Ne mora znati engleski kao njena prijateljica, treberica Verica. Ista je stvar kao i s disleksijom; disleksini ljudi estu ispadnu natprosjeno inteligentni (Einstein!). Meni osobno je ova predstava jedna od boljih na ovogodinjem festivalu. Moemo se poistovjetiti s likovima jer su oni kao i mi, obini ljudi. Ante Baran

n ilte B

7

5

delr al juBu a e tiv Fes

Budale opravdale svoju tituluSlovenske 'Budale' beskompromisno su, na Ljetnoj pozornici, opravdale svako slovo svoje titule, iako sam isprva bio pomalo skeptian prema predstavi. Kao prvo, publika nije ba bila mnogobrojna, a sam poetak je bio dosta uspavljujui. Isto tako, ako mislite da lako moete razumjeti Slovenca samo zato jer je iz susjedne drave, grdno se varate. Pria je, istina, besmislena, no teite je prebaeno na pantomimu i budalatine koje su 'redikuli' izvodili. Pa, izdvojimo neke od njih. Jutro je zapoelo grupnim kopanjem nosa, a slinu su, oblikujui ju i prenosei je od ruke do ruke, formirali u zgodnu lopticu-skokicu. Odmah zatim, toila se rakija da eludac bolje vari da bi se, potom, pristupilo biranju gradonaelnika na nain da se ekalo na iju e bradu u, koja je ivjela u kuici i bjeala u publiku, skoiti. Dalje je sve bilo u 'tralala' stilu, a onda je poelo odbrojavanje do bombe koju su detonirali to je bio prvi mali spektakl. Sve bi bilo dobro da budale u svojoj glavi nisu 'iinjale' poar odmotavi dugaki mrk, navijajui glasni alarm i doslovno zalijevajui publiku vodom. Cijelu jednu minutu. Koji luaci! Jednom prilikom, tat se priuljao ukravi budalama svu odjeu. Krenuli su automobilom u potjeru van sela kad ono - pue guma! No, nita zato. Ona lopticaskokica od bale iz nosa dovoljno se stvrdnula da bi posluila kao prava automobilska guma. Nedugo zatim, tat se pojavljuje u gradu i dva puta bjei naivnom policajcu. Zijevnuo sam i skrenuo pogled to je bilo dovoljno da se scena pretvori u mrtvi kaos. Svi su se poeli gurati, bacati i mlatiti glomaznim valjcima za kolae pa sam zakljuio da je 'vrag odnio alu'. Sve u svemu, pojedini dijelovi su nas slatko nasmijali, no ne i puno vie od toga. Ante Lako

n ilte B

7

6

n ilte B

7

7

n ilte B

7

8

lumi g li, a Bu k Sen

rvjcu Inte a

Fascinira me zaluenost ibenana ovim Festivalom'Senka Buli marka