slobodna bosna 884

www.slobodna-bosna.ba

ISPRAVNA-oglasi sedmica-884:ISPRAVNA-oglasi.qxd 14.10.2013 16:43 Page 1

[TA SMO DU@NI, TI ODU@I ENTITETSKE VLADE TRA@E NOVIKREDIT MMF-aEntitetski premijeri @eljka Cvijanovi} iNermin Nik{i} uùrbano pripremaju novikreditni aran`man s MMF-om kojim bipokrili golemi manjak nastao budètskompotro{njom bez realnog pokri}a

DOSJE UGLJEN, DRUGI DIOKAKO JE SVJEDOÎO ASIM DAUTBA[I]Me|u vi{e od 600 dokumenata koje je u„dosjeu Ugljen“ preuzelo Tuìteljstvo BiH,nakon {to je proljetos otvorena ~etvrta poredu istraga o atentatu na biv{eg pomo}nikadirektora AID-a NED@ADA UGLJENA izlo~inima (anti)teroristi~ke jedinice [EVE,prona|en je i iskaz ASIMA DAUTBA[I]A;jedan od najutjecajnih bo{nja~kihobavje{tajaca u ratnom i poratnom razdobljusvjedo~io je po~etkom jula 2002., zapisniksa njegovog saslu{anja potvr|uje kako jeDautba{i}, spa{avaju}i sebe, poku{ao svuodgovornost prebaciti na svoje protivnike

OVO MI JE [KOLATAJNA USPJEHAIzbor ESEDA RADELJA[A za predsjednikaUpravnog odbora Zavoda za javno zdravstvoaktuelizirao je pri~u o tome kako je ~ovjekkoji }e naredne ~etiri godine brinuti zazdravstvo u najmnogoljudnijem kantonu uBiH izvrdao odsluènje zatvorske kazne nakoju je osu|en 2002. godine, ali i pri~u onjegovoj stru~nosti. SB je u posjedu pre-sude Kantonalnog suda iz 2002. godine ukojoj su me|u zanimljivijim dijelovima oni oRadelja{evom obrazovanju

ÎJA JE ZGRADA FEROELEKTRABORBA ZA ATRAKTIVNU LOKACIJUU CENTRU SARAJEVASarajlija ZLATKO KRAINOVI], (su)vlasniktre}ine zgrade „Feroelektra“ koja se nalaziu strogom centru Sarajeva, prvi je put prijedvadeset godina od ~elnika sarajevskeop}ine Stari Grad zatraìo dozvolu zapopravak tog poslovno-stambenog objekta,ali je ni do danas nije dobio; iako je ugranatiranju 1992. nastradao samo krov,zgrada je, u me|uvremenu, postalanajve}e ruglo u starom dijelu grada

RATKO PROTIV RADOVANA ÎJA JE “DIREKTIVA 7”Nastojanje pravnih timova RADOVANAKARAD@I]A i RATKA MLADI]A da svukrivicu za genocid u Srebrenici svale naonog drugog, dovelo je ovu dvojicupritvorenika u veliki sukob koji se zamalonije zavr{io fizi~kim obra~unom; Mladi}evadvokat MILO[ [ALJI] za na{ list otkrivadetalje do sada najve}eg konflikta dvojiceratnih lidera RS-a

AFERA „TIHILEAKS“TIHOMIR GLIGORI] PROTIV DODIKA Biv{i direktor Uprave za geodetske posloveRepublike Srpske TIHOMIR GLIGORI]pro{le je nedjelje uputio dramati~nootvoreno pismo predsjedniku RS-aMILORADU DODIKU u kojem ga jeupozorio na te{ke kriminalne radnjenjegovih strana~kih i poslovnih prijatelja isaveznika; u razgovoru sa suradnicom „SB“Gligori} poja{njava motive i razloge svogjavnog protesta

MIR, BRA]O, MIRULAGANJE U BUDU]NOSTU posljednjih dvadesetak godina poredneprimjerenog agresivnog srastanja vjere ipolitike, u zemljama regije primjetno je„upumpavanje“ sumnjivo ste~enog novca uizgradnju vjerskih objekata kao pouzdanoblik kupovine socijalnog statusa, ugleda,„spa{avanja du{e“; STANKO SUBOTI],BO[KO RADONJI], TASIM KUÊVI],NASER KELMENDI uloìli su nemalonovca u izgradnju vjerskih objekata u Srbiji iBiH. Oni su osu|eni ili osumnji~eni za djelakoja su suprotna boìjim zapovijedima.

17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

20

3222

24

28

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 17.10.2013 1:59

SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013.4

ZATVORSKI E(S) PE PE

Nakon montiranogprocesa naglosko~io politi~kirejting @ivkaBudimira i njegove partije SPPSude}i po broju ~lanova koji su uposljednjih pola godine pristupili uStranku pravde i povjerenja (SPP)@ivka Budimira, predsjednikuFederacije BiH je politi~ki rejting nagloporastao tek nakon hap{enja. Iako jeBudimir novu stranku osnovaosredinom aprila, do sada je okupio vi{eod tri tisu}e pristalica, {to je velikiuspjeh ako se zna da Hrvatske strankeprava, iz koje je proljetos istupio, imatek par stotina ~lanova vi{e. Izbornisabor SPP-a bit }e odràn 23. novembrau Mostaru, kada je najavljen dolazak 500izaslanika, od kojih je ve}ina izFederacije. No, me|u ~lanovima novepoliti~ke stranke umirovljenog generalaHVO-a @ivka Budmira na{lo se inekoliko Srba iz Isto~nog Sarajeva iFo~e, koji su nedavno dobili ~lanskeiskaznice. (S.M.)

BiH je ozna~ena kao jedina dràva uregiji koja je “ostvarila veoma ograni~ennapredak u ispunjavanju politi~kih kriterijau pribliàvanju EU”, navedeno je u najnovi-jem izvje{taju Evropske komisije onapretku BiH u 2013. godini.

Evropska komisija smatra da BiH i daljeima evropsku perspektivu, ali da su rezultatikoje ostvaruju politi~ki lideri i dalje ispodo~ekivanja.

U dokumentu, koji je prezentiranEvropskom parlamentu (EP) i medijima, EKkonstatuje da politi~ki predstavnici iz BiH nisupostigli dogovor o primjeni odluke Evropskogsuda za ljudska prava u slu~aju “Sejdi} iFinci”, koja bri{e diskriminatorske odredbeizbora za Predsjedni{tvo BiH i Dom naroda.

“Preuzeta obaveza implementacije pre-sude ‘Sejdi} i Finci’ nije ispo{tovana. Uprkosintenzivnim naporima EU-a, bh. politi~ki lid-eri nisu u stanju da postignu dogovor o tomekako da rije{e ovo pitanje, a koje je u vezi sadiskriminacijom gra|ana na osnovu njihoveetni~ke pripadnosti. [tavi{e, nije ispo{tovan iispunjen ni zahtjev da se uspostavi efikasanmehanizam za koordinaciju s EU-om”, nave-deno je u izvje{taju, uz konstataciju da jeprimjena ove odluke klju~ za stupanje nasnagu Sporazuma o stabilizaciji ipridruìvanju (SSP), kao i podno{enje kredi-bilne aplikacije za ~lanstvo u EU.

Komisija, tako|er, smatra da je iParlamentarna skup{tina BiH ostvarilaveoma ograni~en napredak u usvajanjuzakona u vezi s EU-om.

“Neuspje{an poku{aj rekonstruisanjavlasti u Federaciji BiH negativno je uticao nanjenu funkcionalnost i doprinio fragmentiranjupoliti~kog odlu~ivanja na svim nivoima”, pi{eu izvje{taju. EK dalje konstatira da BiH dobi-

ja finansijsku pomo} putem IPA fondova(pretpristupnih fondova EU), za ~iju je imple-mentaciju odgovorna Delegacija EU-a.

“Vlasti BiH nisu na~inile nikakavnapredak kada je rije~ o uspostavljanjuneophodne strukture za decentralizovanoupravljanje EU fondova. Sljede}i faktori suglavni prioriteti za IPA: ja~anje vladavinezakona, pobolj{anje kapaciteta i efikasnostjavne administracije te podr{ka socijalnom iekonomskom razvoju”, pi{e u dokumentu.

Podsje}aju da IPA fondovi za 2013.godinu iznose 103,5 miliona eura, od ~egaje 87 miliona eura za podr{ku pravosu|u,provo|enje zakona, transport, obrazovanje,izbjeglice, raseljene osobe i deminiranje.

“S obzirom na odsustvo sporazuma‘Sejdi} i Finci’, pokrenuta je procedura zasmanjenje ovog programa za 54 odsto, tj.47 miliona evra”, navedeno je u izvje{taju.

[tefan File, evropski komesar zapro{irenje, povodom usvajanja izvje{taja jerekao da }e EK nastaviti da pruà podr{kukako bi do{lo do rje{enja o pitanjuprovo|enja odluke “Sejdi} i Finci”, ali i da}e neko morati da snosi odgovornost.

“Nismo odustali od BiH i jasno smodefinisali {ta je potrebno za stvaranjemosta, ali i prelaska preko njega ka EU.Tokom dijaloga na visokom nivou imalismo dobre razgovore i postavili okvir ukojem bi se moglo na}i rje{enje”, rekao jeFile, izraziv{i nadu da bi uskoro moglo dado|e do ohrabruju}ih zaklju~aka.

Kada je rije~ o mehanizmu koordinaci-je, File je ponovio da politi~ari moraju da seugledaju na bh. fudbalere “koji su zbog tim-skog duha uspjeli da ostvare plasman naSvjetsko prvenstvo u Brazilu 2014.”.

(E. Hodì})

File pozvao bh. lidere da seugledaju na Sušićeve Zmajeve

NEGATIVAN IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE O NAPRETKU BiH

MINI MARKET

@ivko Budimir

NISMOODUSTALIOD BiH[tefan FIle,evropski komesar zapro{irenje

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 17.10.2013 2:26

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]


PUSTI PROPUSTI

Zamjenik direktoraAgencije za statistiku FadilFati}najradikalnijikriti~ar popisastanovni{tvaPopis stanovni{tva u BiH, okon~an 15.oktobra, generalno je ocijenjen kaouspje{an uz “nekoliko manjih incidenatakao {to je to slu~aj kod svakog popisa”,ocijenila je Me|unarodna posmatra~kamisija koja je sve vrijeme budnonadgledala popis i pedantno bilje`ilauo~ene propuste. No, dijametralno suprotnu ocjenupopisa iznosi Fadil Fati}, zamjenikdirektora Agencije za statistiku BiH, kojaje ina~e organizirala popis. Fati} smatrada su propusti tako krupni i tako brojnida dovode u pitanje validnost popisa. Kriti~ke ocjene Fadila Fati}a ipak trebauzeti s rezervom, jer su najve}imdijelom rezultat njegove ambicije dakopromitira i sru{i aktuelnog direktoraAgencije Zdenka Milinovi}a, komeuskoro isti~e mandat. Fati} figurira kaonajozbiljniji kandidat za novog direktoraAgencije, naravno pod uvjetom daMilinovi} dobije negativnu ocjenu. (M.A.)

MINI MARKET

Kurban-bajram u Sarajevu

Fadil Fati}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 17.10.2013 1:42

S tra{na je, nezamisliva tragedija trojice momaka izKrajine koji su vra}aju}i se iz Litvanije sa utakmicereprezentacije Bosne i Hercegovine stradali u

Poljskoj. Tragi~no, àlosno, pogibeljno, nenadoknadivo.Tuga pregolema! Nezapam}eno mlako i nedopustivo in -di ferentno je taj horor, umjesto da upozoravaju}e vri{ti sanaslovnih stranica, izmje{ten u rubne medijske dèpove,rezervirane za marginalna socijalna zbivanja.Niko na svijetu/dunjaluku ne bi bio zadovoljniji i sretnijiod mene, ako grije{im - jezivo je da nam djeca ko glinenigo lu bovi ginu, ni kriva ni du`na.

T egoba mi, a usput me je i stid obja{njavati dapostoje barem dva-tri Doboja, istok-zapad,sjeveroistok - sjeverozapad. (U ovda{njem geopoli -

ti~kom ko{maru te{ko da bi se i veliki AAlfred Hitchcocksna{ao.) U tem Doboju, davno je to bilo, ali ko da je ju~er-prekju~er bilo, dok je, tobe jarabi, Bog po zemlji hodao,sve je mirisalo na normalnost, 1982. godine sjedio sam udiskoteci elitnog, mislim i jedinog hotela, pijuckao svojepi}e (laèm, bezbeli, lokao sam) sa promjenjivim neus -pjehom se nabacivao lokalnim neodoljivim ljepo ticama.„Zapo~imaj {iz“, vri{tao je u mikrofon disk dòkej(postoji li uop}e to radno mjesto u sistematizaciji radnihmjesta danas i ovdje ?), pa kad je okupljene doveo do„vrhu nca kulminacije“ taj je ceremonijal majstor, kad jepostignuta „radna temperatura“, podvrisnuo koliko ga

grlo nosi: „Sad pu{}am Zepeline: mahajte glavom“!Mahali smo svi odreda, na ~elu sa mnom, te jedne no}i udecembru, ujedno, istovremeno u Doboju. Opjevano je tou jednom narodnja~kom standardu [[emse Suljakovi} iJu`nog vetra: „Cela mahala, za nama je mahala“

E h, sad, tu bi otprilike trebao biti klimakssubjektivnog bijesa i objektivnog stresa: za{to bijadni, nesretni momci iz Doboja morali i}i u

nekakvu litvansku vukojebinu, Donji Kaunas/Usko -plje/Prozor Istok, po na{ki, ili Gluhi Vilnus/ Tomislavgrad/Srbobran da ostvare neke sitne, simboli~ne privilegijice -da se mogu otvoreno, nepomu}eno i neka`njivo radovatina svakom pedlju suverene Litvanije i samostalnog icjelovitog Brazila. Da li je, u tem Doboju, komandantodbrane te varo{i MMilovan Stankovi}, docnije ministarpolicije u reformisti~koj Vladi MMilorada Dodika, „heroj“ili je ipak, malkice i zlo~inac koji je kontrolirao poloàjesa kojih je stravi~nog , kobnog 25. maja 1999. pobijena„~eta |aka u jednom danu“- na tuzlanskoj kapiji.

J e li sport, da li je nogometna stadionska groznica kojaje, kako je neko od geostrate{kih umnih glava vrlo finoi precizno izra~unao, zahvatila nekih frtalj teritorije

„suverene i nedjeljive Bosne i Hercegovine“ i{ta pomogao,doprinio, upristojio, omek{ao na{u jadnu svakodnevnicu?Ne znam, ali sam siguran da ne moè odmo}i...


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

„A zašto je i kome je uopće sport važan?“, tako okvirno glasi pitanje, koje (pitanje) se postavlja u pravilnim razmacima, aliučestalo lišeno zdravorazumske logike i „zrelog promišljanja“,

a na koje nijedan razuman, Bogu i narodu prihvatljiv odgovor nepostoji. „A čiji je Doboj?“, pita me drug iz Prizrena, koji se

privremeno „izmjestio“ u holandsko-nizozemsku zavjetrinu i koji u toj tuđini ima druga iz Doboja, strastvenog bh. fanaticosa, koji

prati reprezentaciju BiH širom svijeta.

U TEM DOBOJU;LOPTA JE OKRUGLAPi{e: SENAD AVDI]

Veli~anstveni uspjeh nogometne reprezentacije ne}e

Iluzije:Iluzije.qxd 17.10.2013 14:41


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

e}e pomo}i normaliziranju zemlje/dr ave; ali ne}e ni odmo}i

PRAZNIK USARAJEVUDo~ekreprezentacijeBiH


ÊTVRTAK, 10. OKTOBARManje od stotinu, a vi{e od deset srp-

skih policajaca u stopu prati VERANAMATI]A, regionalnog {ampiona u oblastime |unarodnih donacija. E na toj televiziji,“B92”, ve~eras, ne bude mi mrsko, {to semora nije te{ko, “ljudi smo, dogovorit }e -mo se”, malo zraknem navodni {ou. Unekoj, manje-vi{e idiotskoj emisiji Bulevar”pesme legendarnih Indeksa pevaju region-alne zvezde“. Dama koja nas izvje{tava

zove se NNikolina Pi{ek. Donedavno zvijez-da hrvatskih crvenih tepiha, na dostate~nom srpskom jeziku najavljuje koncert“Indeksa” u Beogradu. Sve {to je na bilokoji na~in, izravno-neizravno, vezano za“Inde kse” izvanredno je. Imao je pokojnipjeva~ DDavor Popovi} sjajnu izlaznu strate-giju koja je te{ko prevodiva: ““Hajde, bolan,ne}emo kalufit fesova”.

PETAK, 11. OKTOBARKaèm dobroj drugarici koja se sus-

tavno bavi regionalnim turbulencijamakako mi je svaki dan, pa i mjesec propao,ako mi se ne dogodi neka ljepljiva {ega,porovala. Velim, nastavljam brbljati, kakomi je smije{an sino}nji susret u Briselu pre-mijera Srbije i Kosova, IIvice Da~i}a i HHa -shima Thacija, ““Pa, {ta tu ima smije{no?”,insistira moj ljubopitljiva sugovornica. Tuja potegnem za srpskom usmeno tradicijom

i izdeklamujem: JESTEL’ ČULI, DECO,VERUJTE BEZ [ALE, OTVARA SE[KOLA ZA DAČI]A MALE. Bude jojmalo lak{e.

SUBOTA, 12. OKTOBAR Mudro, odmjereno, uvjerljivo zbori u

dana{njem Jutarnjem listu PETAR FLE -KOVI], u dva mandata predsjednik VladeHrvatske i jedan od utemeljitelja INA-e.Pedantno argumentira kako je Hrvatska u“tamnici naroda” Jugoslaviji uspjela sa -~uvati/zadràti ekonomski suverenitet.Flekovi} i pokojni AAnte Markovi} su, uzotvorenu podr{ku recentnog hrvatskogestabli{menta, vodili, izme|u ostalog, ener-getsku politiku. Pored ostalog, ispovijestkorifeja hrvatske “tehnokratske” elite

va`na je kao svjedo~anstvo da je u pravnim,ustavnim, temeljima biv{e zajedni~ke dràvestriktno i bezuvjetno sprije~en svaki poku{ajunitarizacije, centralizacije, majorizacije.

Alhemijskim nacionalisti~kim bravura-ma, strana~ko-politi~kim smicalicama, uve-den je u javni prostor, kao legitiman, termin“ne}emo unitarnu Bosnu Herce govinu”. ABosna i Hercegovina je sama po sebi regio -nalno formatirana, spakovana… Strah od“unitarne Bosne i Hercegovine” koja nikadanije postojala je strah od bilo kakve, mini-malno organizirane Bosne i Hercegovine.

NEDJELJA, 13. OKTOBAR“Zna{ li li da je Jovanka Broz na apara-

tima?”, pita me zabrinuti, vidno potresendrug. Ne znam za Jovanku,ali poznajemsolidan broj ljudi koji se ne skidaju saaparata. Naj~e{}e u Coloseumu i sli~nimobjektima.

PONEDJELJAK, 14. OKTOBAR Ko zapeta pu{ka o~ekujem da me

popi{u. Nije bogzna kako originalno, ali mise ba{ dopada. ““Nacionalnost?”, pita popi-siva~. ““Firaun”, spremno odgovaram.

“Vjera?”, pritijesni me mali ra~unaju}ina moju nepotkovanost u oblasti ljudskihprava i vjerskih sloboda. ““A, vjera, moèkomotno”, zakopam se ja u You Tube idreknem: “.”Laì, laì, vjero…”. Uznemirenje i priupita: ““Vi ste dakle Ciganin, al’najlep{i?” Ni tu se ne dadnem iznenaditi,nakupio sam se ja razli~itog gradiva, pa za -citiram jednog od mojih omiljenih mislilaca:“Sine, to {ta sam ja, to ne zna{ ni ti, to nezna{ ni ja”

UTORAK, SRIJEDATo uglavnom svi znaju, ne bih se po -

navljao…


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI



VISOKI NAPON

Meteorski usponMarija Fofi}a uprava{koj upraviElektroprivredeHZHB Da u Elektroprivredi Hrvatske zajedniceHerceg Bosna ima posla ~ak i zaprofesore latinskog jezika, potvr|ujeprimjer Marija Fofi}a, HSP-ovca izProzora-Rame. Fofi} je bio jedan od 70novih uposlenika tog poduze}a, koji jeposao dobio u prolje}e pro{le godine,nakon {to je na mjesto generalnogdirektora izabran njegov strana~ki kolegaNikola Kre{i}. Premda je primljen naradno mjesto voditelja promid`be, MarijoFofi} je ubrzo postao {ef Sektora zaodnose s javno{}u ElektroprivredeHZHB, a potom i vlasnik novog stana uMostaru od 105 kvadratnih metara iluksuznog BMW-a. (S.M.)

MINI MARKET

Direktor Aerodroma Sarajevo IIvanVeli~anin i zvani~no je 1. oktobrapotpisao odluku o prijemu u radni odnosKerima êrkeza, sina inspektora SIPA-eSla|ana êrkeza, o ~emu je SlobodnaBosna pisala prije petnaestak dana. Madasu se na javni oglas za zapo{ljavanjenovih radnika kandidati formalno mogliprijavljivati do 17. septembra, êrkez

mla|i se na radnom mjestu pojavio samonekoliko dana kasnije, dok konkursnaprocedura nije po{teno ni zavr{ena. Kerimêrkez je posao pomo}nog cargo KDkontrolora u Sektoru za sigurnost i za{titu,navodno, dobio na odre|eno vrijeme, utrajanju od {est mjeseci, ali uop}e ne trebasumnjati da }e na tom radnom mjestutrajno ostati. (S.M.)

CAR(JE)GO

Sin inspektora SIPA-eSlađana Čerkeza

ekspresno dobio posaocargo kontrolora na

Sarajevskom aerodromu

Nakon {to je fudbalska re -prezentacija BiH izbo r i ladirektan plasman naSvjetsko prvenstvo uBrazilu, aran`man za pu -to vanje u Ju`nu Ame rikume|u prvima je rezer -virao dràvni mini starprometa i komu nikacijaDamir Hadì}. MinistarHadì} je do sada,zajedno sa strana~kimkolegama iz SDP-a,pratio gotovo sve utak -mi ce reprezentacije uBiH i inostranstvu. UBrazil }e Damir Hadì}

putovati o svom tro{ku{to, uzmu li se u obzirnjegova (ne)zvani~na pri -ma nja, i nije kakavizdatak, ali }e se put -ovanje njegova dva slu` -be na pratioca finan si ratiiz dràvnog budèta.Pretpostavlja se da }eboravak dvojice pripa dn -ika Direkcije za koordi -naciju policijskih tijelaBiH, koji su zaduèni zasigurnost ministra Da mi -ra Hadì}a, ko{tati blizu15.000 KM.

(S.B.)

BEZOBRAZILNO PUTOVANJE

Ministar Damir Hadžić uplatio put u Brazil na kojiće krenuti u pratnji dvojice

tjelohranitelja

DamirHadì}

Nikola Kre{i}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 17.10.2013 1:39

PRO ET CONTRA


POTEGAO ZA TEGELTIJU

Igor Radoji~i}odvratio Dodikaod namjere dasmijeni ministrafinansija RS-aZorana TegeltijuNakon smjene ministra zdravlja ZoranaStani}a, Milorad Dodik poku{ao je dasmijeni i Zorana Tegeltiju, ministrafinansija, a sve kako bi opravdao te{kefinansijske dubioze u RS-u. Me|utim, uodbranu Tegeltije sko~io je IgorRadoji~i}, njegov dugogodi{nji prijatelj.Radoji~i} je rekao Dodiku da ukolikoode Telgetija, mora}e sa ministarskihmjesta da odleti i nekoliko Dodikovihpulena. Tegeltija je odmah uzvratiouslugu Radoji~i}u. U Washington, naotvaranje predstavni{tva RepublikeSrpske, Tegeltija je poveo i svojupomo}nicu Sanju Radoji~i}, Igorovusuprugu. Premijerka @eljka Cvijanovi},Tegeltija i Radoji~i}eva se ve} sedamdana nalaze u Washingtonu, gdje suimali nekoliko sastanaka. Izme|uostalog, bili su na sjednici Svjetskebanke i MMF-a. Ina~e, Sanja Radoji~i} iministar Tegeltija stari su tandem. Radilisu 2000. godine zajedno u CarinamaRS-a, a i porodi~ni su prijatelji. (M.D.)

MINI MARKET

BORKA RUDI] GeneralnisekretarUdruènja“BHnovinari“

DA/NEMi{ljenja sam da EU trebapomo}i, ali ne na na~in kaodo sada, da toleri{e njihovnerad. Evropska unija morabiti vi{e aktivna u smisluprovo|enja svoje misije u BiHkada je rije~ o stvaranju uvjetaza proces pridruìvanja.

HANKA VAJZOVI]

Profesor naFPN-u

DADa bh. lideri zaista èle darije{e problem presudeSejdi}- Finci, ne bi im trebalapomo} Evropske unije jer jestvar toliko jednostavna,pitanje je samo volje i sprem-nosti. Ali, u situaciji kakva jesada, treba nam intervencijaEU-a.

@ELJKO KOPANJA

Urednik „Nezavisnihnovina“

DABh. lideri nisu

sposobni nijedan problem dasami rije{e, pa tako ni ovajklju~ni problem presudeSejdi}-Finci.

JOSIP MUSELIMOVI]

Advokat

DAEvidentno je da presudaSejdi}- Finci ve} duè vreme-na zaokuplja ne samopoliti~ku nego sve op}upa`nju bh. javnosti. Politi~ariu BiH nisu u mogu}nostirije{iti i dogovoriti se oko togpitanja, prema tome potrebnanam je intervencija EU-akako bi se kona~no uklju~ili uevropski pravosudni sustav.

AZRA HAD@IAHMETOVI]

Profesor naEFS-u

DAUstavno rje{enje u kojem miìvimo dio je anga`maname|unarodne zajednice.Prema tome, mi{ljenja samda dio odgovornosti treba dabude na predstavnicima EU-a.

SR\ANBLAGOVÂNIN

Izvr{ni direktor„TI“

DAO~igledno da doma}i liderine mogu rije{iti problem pre-sude Sejdi}- Finci i da ganisu uspjeli posti}i ni nakontoliko mjeseci od dono{enjapresude. Mije{anje EU-a sename}e kao jedino rje{enje.

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

Treba li EU pomoći bh. liderimada riješe problem presude

Sejdić- Finci?

Priredila: Ma{a ]osi}

Igor Radoji~i}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 17.10.2013 1:40

Dvije entitetske vlade, predvo|eneSDP-om u Federaciji BiH iSNSD-om u Republici Srpskoj,udruènim snagama u potajipripremaju novi kreditni aran`man

s Me|unarodnim monetarnim fondom,vrijedan oko 400 miliona KM! Postoje}iaran`man s MMF-om isti~e sredinomnaredne godine, kada na naplatu dospijevaposljednja, ujedno i najve}a rata kredita uukupnom iznosu od oko 750 miliona KM, atoliki novac nije mogu}e osigurati bezdrasti~nih mjera {tednje i kresanja tro{kovarada glomaznog administrativnog aparata.No, kako je naredna godina izborna, ni uSDP-u ni u SNSD-u uop}e i ne razmi{ljaju onepopularnim mjerama {tednje kojima biizazvali bijes golemog broja „zakinutih“budètskih korisnika.

NASTAVAK STAND BY ARAN@MANAPred polazak na godi{nju Skup{tinu

MMF-a u Va{ington, federalni ministar

finansija AAnte Krajina poàlio se da bibudètski manjak Federacije BiH unarednoj godini mogao prema{iti iznos od200 miliona KM, otkriv{i da bi se manjaknovca mogao nadoknaditi novim kreditomMMF-a. U sli~nom tonu istupila je ipremijerka RS-a @@eljka Cvijanovi}, koja jetako|er sudjelovala na godi{njoj Skup{tiniMMF-a.

„Predstavnici MMF-a izrazili su interesza produènje aran`mana u narednomperiodu“, izjavila je premijerka Cvijanovi},pre{utjev{i va`nu ~injenicu da je inicijativaza novi kredit MMF-a potekla iz Sarajeva iBanje Luke a ne iz Va{ingtona, kako bi semoglo zaklju~iti iz njene izjave.

Postoje}i kreditni aran`man s MMF-om, kako smo naveli, isti~e sredinomnaredne godine, no ve} se sada moèzaklju~iti da bh. strana nije ispunila nitijednu obavezu koju je preuzela Pismomnamjera od prije dvije godine. Postoje}ikredit MMF-a odobren je s jasnim ciljemda se uravnoteè budètski prihodi irashodi: MMF je pristao sanirati rupe uentitetskim i dràvnom budètu BiH, a bh.strana se zauzvrat obvezala da }e poduzeti


[TA SMO DU@NI, TI ODU@I

Entitetski premijeri Željka Cvijanović i Nermin Nikšićužurbano pripremaju novi kreditni aranžman s MMF-om

kojim bi pokrili golemi manjak nastao budžetskompotrošnjom bez realnog pokrića

BiH ]E SE DOKRAJA GODINEZADU@ITI ZADODATNIH

400 MILIONA KM

I novi kredit MMF-a potro{it }e sena pla}e i tro{kove rada

administrativnog aparata dràve

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

POTPUNA SAGLASNOSTEntitetski premijeri, Nermin Nik{i} i @eljkaCvijanovi}, udruènim snagama poku{avajuosigurati novi kredit MMF-a

asim:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 23:46

opse`ne mjere {tednje kako bi smanjilarashode i uskladila ih s realnim budètskimprihodima.

SUDSKA ZA[TITA PRIVILEGIJARije~ je zapravo o standardnom receptu

po kojem MMF pomaè dràvama svijetazapalim u budètske probleme. Takvimdràvama MMF u pravilu priska~e u pomo}obilatim kreditom pod povoljnim uvjetima,traè}i zauzvrat od du`nika da u nekomrazumnom roku od jedne do tri godineuskladi budètsku potro{nju s budètskimprihodima.

Takav lijek MMF je propisao i vlastimaBiH.

No, o~ekivani rezultat je izostao, ali ne


ENTITETSKE VLADE TRA@E NOVI KREDIT

��

Pred parlamentarne izbore 2010.godine, lider SDP-a Zlatko Lagumdìjanajavio je da }e njegova partija nakonpreuzimanja vlasti raskinuti ranijezaklju~eni kreditni aran`man s MMF-om,za koji je rekao da je „krajnje nepovo ljanza BiH“.

Kao i ve}inu drugih, i ovo obe}anjeLagumdìja je zaboravio nakon preu -zima nja vlasti. [tavi{e, uz obnovljenikreditni aran`man s MMF-om, VladaFBiH predvo|ena SDP-om kreirala je inekoliko serija trezorskih zapisa natemelju kojih se zaduìla za dodatnih200 miliona KM!

Tokom trogodi{nje vlasti, Vlada pre -mijera Nik{i}a uve}ala je dug FederacijeBiH za pune dvije milijarde KM! �

REKORDAN RAST INO DUGA

Nikšićeva VladazadužilaFederaciju za 2milijarde KM

ZABORAVLJENO OBE]ANJEPred izbore 2010. godine Lagumdìja jebio najè{}i kriti~ar kreditnogaran`mana sa MMF-om


zbog pogre{no propisane terapije, negozbog odluke pacijenta da uop}e ne uzimapropisani lijek! Istina, Vlada FederacijeBiH je u prvi mah smanjila pla}e za 10posto svim uposlenima u administrativnomaparatu, ali sav novac koji je na taj na~inu{tedjela uskoro je morala vratiti, i to skamatama! Naime, golema ve}ina upo sle -nika u administrativnom aparatu FederacijeBiH tuìla je vladu za „nezakonito“smanjenje pla}a, a nadle`ni sud je poautomatizumu sve sporove rije{io u korist„o{te}enih“ radnika. Na taj na~in, stvorenje novi, neplanirani budètski dug od oko80 miliona KM, koji Vlada Federacije BiHne moè izmiriti iz redovnih prihoda.

Vlada Republike Srpske formalno sepridràvala propisane terapije: smanjila jepla}e uposlenima u administrativnomaparatu za 10 posto, ali je u isto vrijemenemilice tro{ila nepostoje}i novac po ku {a -va ju}i sanirati finansijske rupe u zdrav stve -nom i penzionom fondu RS-a. Do kraja ovegodine, budètski manjak RS-a prema{it }e200 miliona KM, a do kraja naredne, 2014.godine, bit }e dvostruko ve}i.

Neizbje`ni kolaps entitetskih budètamogu}e je sprije~iti na samo jedan na~in -

da entitetske vlade smanje budètskupotro{nju i svedu je u okvire realnihbudètskih prihoda. Takav potez upravo jepovukla vlada susjedne Srbije koja je i bezsufliranja finansijskih eksperata MMF-adrasti~no skresala pla}e svim uposlenim uadministrativnom aparatu dràve:funkcionerske pla}e skresane su za 25posto a sve ostale pla}e za 10 posto. Srbija}e na ovaj na~in godi{nje u{tedjeti oko 200miliona eura i po svemu sude}i ne}e traìtipomo} MMF-a.

Funkcioneri u BiH, koji ina~e uprosjeku zara|uju dvostruko vi{e od svojihkolega u Srbiji, izabrali su neuporedivolak{i na~in za prevladavanje budètskogmanjka - ponovo }e pozajmiti novac odMMF-a i do daljnjeg sa~uvati prividekonomskog blagostanja i pro spe ri teta. �


[TA SMO DU@NI, TI ODU@I

�

U budète svih nivoa vlasti BiHgodi{nje se slije oko 11,7 milijardi KM, a zapla}e i materijalne tro{kove zaposlenih uadministrativnom aparatu dràve odlazi5,4 milijarde KM. Kresanjem tro{kova zasamo 10 posto godi{nje bi bilo u{te|enovi{e od milijardu KM, {to zna~i da BiH nebi bio potreban ni kredit MMF-a niti bi se

morala zaduìvati preko emisije trezorskihzapisa.

No, posve je nerealno o~ekivati da }eaktuelna vlast tek tako smanjiti vlastiteprivilegije i uvesti mjere {tednje. To sepogotovo ne}e desiti u predstoje}oj,izbornoj godini, u kojoj stranke na vlasti nasve na~ine kupuju naklonost bira~a. �

KOLIKO KO[TA BIROKRATIJA

Pola javnih prihoda odlazi na plaćei troškove birokratije

Svim pripadnicima islamske vjere

BAJRAM [ERIF MUBAREK OLSUN

Potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo


Kao i ve}ina relevantnih medija udràvi, i Dnevni avaz je prijenekoliko dana prenio vijest o|ilko{kom ispadu direktora JPAutoceste FBiH EEnsada Kari}a

na Severininom koncertu u Zetri. Zaneupu}ene, Kari} je sasuo limenku piva naglavu novinara OBN-a MMime [ahinpa{i}a,koji je „neoprezno“ snimio nekolicinuSDP-ovih prvaka (NNermina Nik{i}a,Elvedina Grabovicu, Ensada Kari}a) kakosa suprugama pocupkuju u ritmu lakih nota.Kari}u se, naravno, nije dopao medijskitretman u Avazu, no nije nazvao ni urednikani novinara kako bi ispravio eventualne„krive navode“ iz teksta, nego se obratiodirektoru Avazove marketin{ke slu`beAlenu Ke{etovi}u, kojeg je bez uvijanjapriupitao: „„Mislite li vi da mi radimo savama ili da ne radimo sa vama“?!

Nije nam poznato je li Kari} sli~nopitanje postavio i marketin{koj slu`biFederalne televizije, tek ostaje ~injenica daje FTV iz nekog razloga pre{utjela Kari}evispad na Severininom koncertu. Kao {to je,uostalom, pre{utjela i neuporedivo teè iozbiljnije poslovne karambole aktuelneuprave JP Autocesta na ~elu s Kari}em. Idirektor Kari} i javno preduze}e kojimrukovodi na FTV-u uìvaju „specijalantretman“. Umjesto u redovnim infor ma -tivnim emisijama, Kari} i preduze}e kojimrukovodi na FTV-u se pojavljuju skoroisklju~ivo u ruì~asto obojenim tele vizij -skim reportaàma koje se emitiraju uredovnom terminu pred dnevnik rezer vi -ranom za marketin{ko ogla{avanje.Propagandne reportaè o izgradnjiautoceste upakovane su, me|utim, tako danije do kraja jasno je li rije~ o klasi~nom(pla}enom) reklamnom ogla{avanju ili oprofesionalnom izvje{taju novinara FTV-a.„Specijalni status“ na FTV-u koji uìvajuEnsad Kari} i JP Autoceste osiguran jemarketin{kim ugovorom, navodno vrijed -nim preko 400 hiljada KM godi{nje!

Eto za{to se FTV tako glasno buniprotiv smanjenja minutaèmarketin{kog ogla{avanja sa 6 na 4 minuteu jednom satu. �


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Zašto je Federalna televizija prešutjela đilkoški ispad Ensada Karića?

Direktor JP Autoceste FBiH Ensad Karić vjeruje da javnim novcem može kupiti medijsku naklonost i

osigurati zaštitu od kritičkih komentara

SVEMO] NOVCADirektor JP Autoceste FBiH Ensad Kari}vjeruje da javnim novcem moè osigurati potpunu medijsku naklonost

Skandal:Skandal.qxd 16.10.2013 23:09

Me|u vi{e od {esto dokumenatakoje je dràvni tuìtelj OOlegâvka preuzeo proljetos, na -kon {to je otvorena ~etvrta poredu istraga o ubojstvu biv{eg

pomo}nika direktora Agencije za istra i va -nje i dokumentaciju (AID) NNe dà daUgljena, na{ao se i iskaz AAsima Daut ba {i -}a, formalno, jednog od njegovih naj bl i ihsuradnika. Predratni je pomo}nik {efaSlu`be dràvne bezbjednosti (SDB) RBiHBranka Kvesi}a, ratni diplomata, a od 1996.pomo}nik direktora AID-a KKemala Ade mo -vi}a saslu{an po~etkom jula 2002., kada jepo nalogu Kantonalnog suda u Sarajevureaktivirana istraga o atentatu na Ugljena,ali i o zlo~inima za koje su osumnji~enipripadnici Antiteroristi~ke jedinice [eve.Podsjetimo da su od 28. septembra ‘96.,kada je u sarajevskom naselju Aneksusmr}en Nedàd Ugljen, vo|ene tri istrage,ali ubojice i njihovi nalogodavci nikadanisu prona|eni.

DAUTBA[I]EV SPECIJALNI RATIako je u (po)ratnim godinama, kao

jedan od najutjecajnih {pijuna, bio upu}en usve tajne bo{nja~kog (para)obavje{tajnogaparata, Asim Dautba{i} nije bio od velikekoristi istraìteljima. „„Ja sam za [eve prviput ~uo u aprilu 1993., kada sam u izdanjuOslobo|enja za inostranstvo pro~itao da sudobili nagradu“, kazao je na po~etkuispitivanja Dautba{i}, obja{njavaju}i istra -nom sucu VVladimiru [poljari}u i tuìteljuBranku [ljivaru kako je u januaru ‘93. izSDB-a preraspore|en u Ministarstvovanjskih poslova, te da je mjesec dana kas -ni je oti{ao u Bon, da u Njema~koj otvori


DOSJE UGLJEN, DRUGI DIO

Među više od 600 dokumenata koje je u „dosjeu Ugljen“ preuzelo TužiteljstvoBiH, nakon što je proljetos otvorena četvrta po redu istraga o atentatu na bivšeg

pomoćnika direktora AID-a NEDŽADA UGLJENA i zločinima (anti)terorističkejedinice ŠEVE, pronađen je i iskaz ASIMA DAUTBAŠIĆA; jedan od najutjecajnihbošnjačkih obavještajaca u ratnom i poratnom razdoblju svjedočio je početkom

jula 2002., zapisnik sa njegovog saslušanja potvrđuje kako je Dautbašić,spašavajući sebe, pokušao svu odgovornost prebaciti na svoje protivnike

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

“LEX DAUTBA[I]“ KO JEFORMIRAO “[EVE“

SIVA EMINENCIJASDB-a I AID-aAsim Dautba{i} je godinama bio me|u najutjecajnijim bo{nja~kimobavje{tajcima, vaìo je za{pijunskog kadrovika koji jedijelio iskaznice tajne slu`benotornim kriminalcima

svjedok:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 22:12

Ambasadu BiH. Suprotno tvrdnjamanjegovog nekada{njeg kolege MMuniraAlibabi}a Munje, biv{eg na~elnika Centraslu`bi bezbjednosti Sarajevo, odnosnoSektora SDB-a, koji je javno svjedo~io daje za formiranje specijalne policijskepostrojbe prvi put ~uo po~etkom rata, nasastanku sa tada{njim ministrom policijeAlijom Delimustafi}em, kojem je prisu -stvovao i Asim Dautba{i}, taj je svjedok u

ljeto 2002. iznio posve druga~iju verziju.„Po{to se tvrdilo da su pripadnici [evau~estvovali u ubistvu osam vojnika uVelikom parku, ispred Doma policije, jasam to li~no, kroz medije, demantirao, jer[eve tada nisu ni postojale. U izvje{tajuKomisije Predsjedni{tva BiH NedàdUgljen kaè da je samoinicijativno u maju1992. zapo~eo sa formiranjem te jedinice,bez konsultacija sa bilo kim“, ispri~ao je

Dautba{i}. Podsjetimo da je u slu`benojizjavi koju je dao za ìvota, Nedàd Ugljennaveo da mu je rukovo|enje [evamapovjerio upravo Asim Dautba{i}. Premda jeu vrijeme kada je davao iskaz ve} bio umirovini, Dautba{i} se silno trudio uvjeritiistraìtelje kako on, zapravo, nikada nijeimao zna~ajnijeg utjecaja na rad bo{nja~ketajne slu`be. Tvrdio je, naime, da jepo~etkom rata, nakon {to se Slu`ba dràvnebezbjednosti podijelila na nacionalnojosnovi, preuzeo ulogu savjetnika specijalnejedinice MUP-a, odnosno odreda „Bosna“,a da mu je drugi posao bilo vo|enjespecijalnog propagandnog rata, izradaletaka i medijski pozivi stanovnicimasarajevskih naselja Vogo{}a i Ilidà da nekre}u u rat?! „„Nisam imao nikakvunaredbodavnu ili nadzornu funkciju, negosavjetodavnu“, rezimirao je svoj anga`manu prvim mjesecima rata obavje{tajacDautba{i}, priznaju}i samo zasluge uokupljanju patriotskih snaga.

SVE ÛO, NI[TA VIDIO„[ef SDB-a bio je Munir Alibabi},

neformalni {ef [eva u dogovoru sa Rus -mirom Mahmut}ehaji}em, ~ovjekom brojdva iz njegove knjige. [to se ti~e [eva, saistim nisam imao nikakav kontakt, niti sanjihovim {efom. Nijedan izvje{taj, programili plan nisam dobio“, tvrdio je nadaljeDautba{i}, poku{avaju}i neuvjerljivo svukrivicu svaliti na svog starog neprijateljaAlibabi}a. Munir Alibabi} je u ljeto 2002.kao direktor Federalne obavje{tajno-sigurnosne slu`be (FOSS) naredio re akt i vi -ranje predistra`nih radnji u slu~ajevima„Ugljen“ i „Herenda“, {to je po auto ma -tizmu uklju~ivalo i istragu o zlo~inimapripadnika jedinice [eve. Alibabi} je kaodirektor FOSS-a tada intenzivno sura|ivaos tuìteljem [ljivarom, kojem je dostavljaobrojne dokaze i izjave svjedoka. Kako je,me|utim, u sva tri slu~aja aktivnunaredbodavnu i operativnu ulogu imaoAsim Dautba{i}, jasno je za{to je on,istodobno, poku{avao kompromitirati Mu -ni ra Alibabi}a.

Dodajmo tome kako su tada ve} biliuhap{eni Dautba{i}evi bliski suradnici,biv{i {ef AID-a BBakir Alispahi} i njegovpomo}nik IIrfan Ljevakovi}, protiv kojih suFOSS i federalna policija vodili istragu u„predmetu Pogorelica“. No, nije AsimuDautba{i}u zasmetao samo Munir Alibabi},budu}i da je u daljem svjedo~enjuistraìtelje nedvosmisleno uputio naodgovornost ratnog zapovjednika odredaBosna DDragana Viki}a. „„U vrijeme kada se


KAKO JE SVJEDOÎO ASIM DAUTBA[I]

��

“Dragan Viki} najbolje zna {ta se desilo sa le{evima vojnika iz Velikog parka“

TE[KE OPTU@BEAsim Dautba{i} je tvrdio da o zlo~inu uVelikom parku ni{ta ne zna, ali je istraìtelje“uputio” na Dragana Viki}a


desilo ubistvo u Velikom parku bio sam ukancelariji u Domu policije. Zajedni~kakancelarija sa sekretaricom bila je sDraganom Viki}em. ûo sam pucnjeve doksam bio u kancelariji, ali ne tvrdim da su topucnjevi sa tog doga|aja. Nisam nigdjeizlazio, pro{lo je nekih dvadeset minuta dopola sata kada se Viki} vratio u kancelariju,psovao je i bio uzbu|en. Pitao sam ga o~emu se radi, a on je odgovorio: ‘Pobi{eljude!’ Ja sam mu rekao da odmah zoveAvdu Hebiba i Jusufa Pu{inu, oni su za tobili zaduèni. Nakon dva sata, a i sutradan,pitao sam ga da li je to prenio i on je rekaoda jeste. Tako|e sam ~uo da je, dva-tri satanakon pucnjave, traìo da mu se javi JukaPrazina. ûo sam i da su le{evi vojnikano{eni na Grbavicu, ali to nisam vidio.Naveo bih da se ni{ta bez Viki}evog znanjanije moglo uraditi, vezano za dovoènje iodvoènje le{eva, tako da Dragan Viki}najbolje zna {ta se s le{evima dalje desilo“,sugerirao je istraìteljima Dautba{i}.Nekoliko mjeseci ranije, u sklopu isteistrage, pred sucem [poljari}em i tu i te lj -em [ljivarom svjedo~io je neka da{njioperativac AID-a EEdin Garaplija koji jekazao da mu je NNedàd Herenda, jedan odglavnih egzekutora u [evama, priznao da jenaredbu za likvidaciju zarobljenih vojnikadobio od Nedàda Ugljena i AsimaDautba{i}a?! Dautba{i} je, me|utim, tvrdioda je Herendu upoznao 1994. ili ‘95.godine, dok je radio u Konzulatu BiH unjema~kom gradu Stuttgartu, kada je traìoproduènje vize. Navodno je godinu danakasnije pitao Ugljena za{to Herendu ~esto{alje u Njema~ku, a on mu je odgovorio -zbog slabih nov~anih prilika.

UGLJEN JE BIO DVOSTRUKI [PIJUNAsim Dautba{i} se iz diplomacije vratio

u aprilu ‘96., nakon ~ega ga novi direktorAID-a Kemal Ademovi} postavlja nafunkciju pomo}nika za operativnu tehniku.Obja{njavaju}i odnose izme|u zara}enih

frakcija u bo{nja~koj civilnoj i vojnojobavje{tajnoj slu`bi koji su, po svemu,odredili Ugljenovu sudbinu, Dautba{i} jeizjavio kako je u AID-u bilo dostaprotivnika Kemala Ademovi}a. „„Bila jestruja koja je na mjestu direktora AID-aèljela Nedàda Ugljena. Ademovi}a nisuprihvatili Enver Mujezinovi}, NedàdUgljen i Irfan Ljevakovi}, i u roku od jednegodine svi su oti{li iz AID-a“, kazao jebiv{i Ademovi}ev pomo}nik. No, kada suga istra`ni sudac Vladimir [poljari} ituìtelj Branko [ljivar pitali da li zna koji jebio motiv atentata na Nedàda Ugljena,Asim Dautba{i} je ponovno odgovorio damu nije poznato. Ipak je bio spremansvjedo~iti da je njegov ubijeni kolega ìviona visokoj nozi. „„Ugljen je imao suprugu u


DOSJE UGLJEN, DRUGI DIO

�

Dvije godine prije svjedo~enja o ubojstvuNedàda Ugljena, u augustu 2000., AsimDautba{i} je dao iskaz sarajevskom sucuIzetu Ba`darevi}u o ubojstvu zarobljenihvojnika JNA u Velikom parku. „Tada nijebilo [eva, tada su mi rekli da ih nespominjem. Poslije sam oti{ao kodprijatelja [umana (vjerojatno biv{egdirektora BH Telecoma Hajrudina [umana,op.a.), u njegovu kancelariju, i ispri~ao

mu da sam dao iskaz na sudu. Tada mi jeon rekao da je svojim o~ima, zajedno sKerimom Lu~arevi}em i njegovim{oferom, vidio kako Miro @miro (DavorMati}, op.a.) puca na te vojnike“, izjavio jena ponovnom saslu{anju Asim Dautba{i}.No, u zapisniku se nigdje ne navodi tko jeDautba{i}u sugerirao da ne spominjepripadnike [eva, niti je poznato jesu li ga toistraìtelji uop}e pitali. �

ISTRAGA O VELIKOM PARKU

Asim Dautbašić priznao kako mu jesugerirano da ne spominje Ševe

ÎJE SU BILE [EVEUbijeni pomo}nik direktora AID-a Nedàd Ugljen svjedo~io je da mu je rukovo|enje(anti)teroristi ~kom jedinicom povjerio Asim Dautba{i}, koji je kasnije optuìo Munira Alibabi}ada je bio neformalni {ef “[eva”


inostranstvu i dvije ljubavnice, i to jetrebalo sve da pla}a. Pretpostavljam da suprste umije{ali i neki strani faktori,procjenjujem da je istovremeno radio i zazapadne strukture i s Irancima. A tu nemapra{tanja“, naveo je Asim Dautba{i},inzistiraju}i kako je, zajedno s direktoromKemalom Ademovi}em, vodio opse`nuistragu i na sve mogu}e na~ine poku{aootkriti ubojice. Prava je istina, me|utim, daje Asim Dautba{i}, dugogodi{nja sivaeminencija SDB-a i AID-a, {pijunskikadrovik i obavje{tajac koji je podijelioiskaznice tajne slu`be notornimkriminalcima, poslije otmice i poku{aja

likvidacije Nedàda Herende rukovodioKomisijom ~ija je zada}a bila da istraì tajslu~aj. Istraga je, dakako, od po~etka dokraja bila fingirana, iako se znalo da jeprava meta bio Herendin {ef NedàdUgljen, poslije ~ijeg ubojstva Dautba{i}ponovno povla~i konce i usmjeravaistraìtelje na krivi trag. Asim Dautba{i} jeumro u prolje}e 2012., deset godina nakon{to je saslu{an u svojstvu svjedoka.Posljednji mu je ispra}aj organiziran usarajevskom Domu policije, na mjestu gdjesu Dautba{i} i njegovi ratni suradnici prijedvadeset godina zakopali najmra~nijetajne. �

19

KAKO JE SVJEDOÎO ASIM DAUTBA[I]

Tijekom saslu{anja u Kantonalnomsudu u Sarajevu nekada{nji pomo}nikdirektora AID-a Dautba{i} odgovarao je ina pitanja o operativcu Edinu Garapliji,koji je nekoliko mjeseci ranije svjedo~ioprotiv njega. Potvr|uju}i da ga je ~estovi|ao ispred kabineta direktoraAdemovi}a, Dautba{i} je kazao kako jeGaraplija veoma konfliktna, nestabilna inepouzdana osoba i da se uvijek trudiobiti u blizini svojih {efova. „Poznato mije da je Edin Garaplija 1992. do{ao uSDB kao rezervni radnik na poslovepra}enja stranih medija, doveli su gana molbu njegove majke Nazif Dùburi Zoran ôvi}. Znam i da je NedàdUgljen uni{tio Garaplijin kriminalnidosje“, otkrio je Asim Dautba{i}.�

PROTIVPO@ARNI KRIMINALAC GARAPLIJA

Kriminalni dosjeEdina Garaplijeuništio jeNedžad Ugljen

17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

KOMEMORACIJA ZA PRIJATELJA I SURADNIKANekada{nji direktor AID-a Kemal Ademovi} na ispra}aju radnog kolege Asima Dautba{i}a

PROCJENA KOLEGA Edin Garaplijaje konfliktna i

nepouzdanaosoba


Za predsjednika Upravnog odboraza javno zdravstvo Skup{tinaKantona Sarajevo nedavno jeimenovala EEseda Radelja{a,~ovjeka krajnje upitne stru~nosti,

osu|enog za prevare na kaznu zatvora odgodinu dana koju, izbjegavaju}i odsluènje,zbog zastare nikada nije odsluìo. Pod -sjetimo, Radelja{ je 2002. godine zbog pre-vara osu|en na godinu i deset mjesecizatvora, a Vrhovni sud FBiH nakon àlbepresudu je preina~io 2005. na kaznu od god-inu dana, koju, tako|er, nikada nije izd rào.O detaljima poslije.

GORI FOÂ, GORI BOROVINADelegat BOSS-a u Domu naroda

Parlamenta FBiH i zastupnik iste stranke uSkup{tini KS, za kojeg na slu`benoj strani-ci parlamenta stoji da ima diplomu me -nadèra poslovnih financija, prema navodi-ma dokazanim u presudi Kanton alnog sudau Sarajevu iz novembra 2002. godine, nika-da nije zavr{io Eko nomski fakultet Univ e r -z i teta u Banjoj Luci, kao ni Ugostiteljsko-trgovinsko-turisti~ku {kolu niti Vi{u eko -nomsko-komercijalnu {kolu u Banjoj Luci.Da stvar bude zanimljivija, Radelja{ je tvr-dio da je spomenutu {kolu zavr{io 1992.godine, ali da su mu diplome izgorjele uFo~i. Sud je utvrdio da je spomenuta {kolazatvorena 1981. godine!

Radelja{evo obrazovanje dokazivano jeu opse`noj optu`nici s obzirom da je bilodio jedne od ta~aka u kojoj se spominjalokrivi~no djelo ovjeravanja neistinitog sa -dràja, od kojeg je kasnijom presudom poàlbi, iz 2005. godine, oslobo|en zbog pro-ceduralnih propusta, ali tvrdnje o {kolovanjunisu opovrgnute. Zadrà}emo se stoganajve}im dijelom na ta~ki 3. koja govori onjegovom obrazovanju, s obzirom da novi -na ri ve} duè vremena poku{avaju do}i dozva ni~nih podataka o tome.

Kako stoji u prvostepenoj presudi,Radelja{ je osu|en zbog dokazanihpo~injenih krivi~nih djela prijevare, krivo -tvo renja isprava i ovjeravanja neistinitogsadràja. U presudi je, izme|u ostalog,navedeno da je Radelja{ zajedno sa svojimbratom AAsimom te izvjesnim DDraènomJankovi}em, koji su, tako|er, tada osu|enina po godinu zatvora, varao RRavijojlijuKulja nin, Dèmu Kara~i}a, Janju Odà -kovi}, Sabita i VVahida Maka{a, i brojnedruge gra|ane tokom kupoprodaje zemlji -{ta. Ukratko, kako je dokazano u presudi,Radelja{ i ostali optuèni bi doznali dao{te}eni prodaju imovinu ili zemlji{te,ponudili se kao posrednici i dobijali puno -mo}i, obavljali kupoprodaje i za sebe


OVO MI JE [KOLA

Izbor ESEDA RADELJAŠA za predsjednika Upravnogodbora Zavoda za javno zdravstvo aktuelizirao jepriču o tome kako je čovjek koji će naredne četirigodine brinuti za zdravstvo u najmnogoljudnijem

kantonu u BiH izvrdao odsluženje zatvorske kazne nakoju je osuđen 2002. godine, ali i priču o njegovojstručnosti. “SB” je u posjedu presude Kantonalnogsuda iz 2002. godine u kojoj su među zanimljivijim

dijelovima oni o Radeljaševom obrazovanju

RADELJA[ JE NA[ OBRAZOVANJE

I BEZOBRAZOVANJE

Pi{e: ALMIR PANJETAFoto: MILUTIN STOJÊVI]

DO PODNE ESAD,OD PODNE ESEDSud je dvije godineutvr|ivao Radelja{evopravo ime

panjeta radeljas:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 22:49

zadràvali dio ili cijeli iznos. Iako su tokompostupka novac vratili o{te}enima, Vrhovnisud FBiH nije uvaìo zahtjev da se osudapreina~i u uvjetnu.

“Sud nalazi neosnovanom àlbenu tvrd-nju optuènog Esada Radelja{a da bi se uodnosu na njega svrha krivi~nih sankcijamogla ostvariti i izricanjem uvjetne osude.Ovaj sud nalazi, s obzirom na upornost kojuje optuèni ispoljio prilikom izvr{enjakrivi~nih djela za koje je ogla{en krivim, dase ne moè osnovano o~ekivati da bi se upo-zorenjem uz prijetnju kaznom moglaostvari ti svrha krivi~nopravnih sankcija”,stoji u obrazloènju presude iz 2005.godine.

Vratimo se sad na dio o obrazovanju,zanimljiviji. U ta~ki 3. presude iz 2002.godine stoji da je Radelja{ 1996. godine,kako mu ne bi bili umanjeni prihodi za petposto zbog nedovoljne stru~ne spreme zamjesto rukovodioca nabave DD “Astro”,“pokrenuo kod Osnovnog suda I Sarajevopostupak tokom kojeg je davanjem neistini-tih podataka i iskazima dva svjedoka, tepredo~avanjem navedenog rje{enja DD‘Astro’ taj Sud donio pravosna`no rje{enjekojim se utvr|uje da je u periodu od 1990.do 1992. godine zavr{io Vi{u komercijalnu{kolu u Banja Luci”. U presudi dalje stoji ida je predo~io “la`no svjedo~anstvo” kojimje tvrdio da je u Banjoj Luci 1990. godinezavr{io obrazovanje za ‘prodava~a specijal-ca V stepena Ekonomsko-komercijalne itrgova~ke struke’ u Trgova~koj {koli BanjaLuka. Posebno je zanimljivo da je Radelja{u svoju odbranu, a na upit o detaljimapoha|anja {kole u Banjoj Luci, kazao kakoje {kolu zavr{io ‘preko veze’:

MOJI UNIVERZITETI“Naveo je da je u Banja Luci zavr{io

vi{u komercijalnu {kolu u trajanju od dvijegodine i to 1992. godine, a da je diplomuodnio u Fo~u kod roditelja gdje je istaizgorjela u ku}i zajedno sa ostalom doku-mentacijom, te da je, prilikom polaganjaispita za navedenu {kolu u Banja Lukuputovao autobusom ‘Fo~atransa’... Nakraju je izjavio da je izabrao studij u BanjaLuci iz razloga {to je ~uo da je tamo lak{edo}i do diplome, a {kolu je zavr{io preko‘veze’, tako da se ne sje}a imena svih pro-fesora, kao i to da mu je izdato svjedo~anst-vo o zavr{enoj srednjoj {koli”, stoji u obra-zloènju presude iz 2002. godine.

Ono {to je dalje navedeno u obra zlo e -nju presude tako|er je posebno zanimljivo idolazi kao “{lag na tortu”:

“Iz dopisa Ekonomskog fakultetaUniverziteta u Banja Luci od 16.02.2000.godine jasno proizilazi da okrivljeni EsadRadelja{ nije zavr{io studije na Ekon om -skom fakultetu Univerziteta u Banja Luci, aniti je ikad upisivan na ovaj fakultet, dok izdopisa Ugostiteljsko-trgovinsko-turisti~ke{kole od 11.02.2000. godine proi zilazi dasvjedo~anstvo o zavr{enom prvom razreduizdato 31.08.1990. godine nije zavedeno uRegistru redovnih u~enika niti vanrednihpolaznika, kao ni to da traèno svjedo~anst-vo o zavr{enom V stepenu — prodava~ speci-jalista, ako je izdato tako|er 31.08.1990.,nije zavedeno u registru redovnih u~enikaniti u registru vanrednih polaznika”, stoji uobrazloènju presude. Kada je rije~ o Vi{ojekonomskoj komercijalnoj {koli koju je,prema tvrdnjama, Radelja{ zavr{io 1992.godine, Sud je utvrdio sljede}e:

“Treba imati u vidu i izvje{taj ArhivaRepublike Srpske od 16.02.2000. godine, ukojem je jasno navedeno da pregledomimeni~nih registara diplomiranih i upisanihstudenata Vi{e ekonomske - komercijalne{kole u Banja Luci, okrivljeni Radelja{ nijebio upisan na pomenutu {kolu, te da jenavedena {kola u Banja Luci djelovala uperiodu od 1960. do 1981. godine.”

Za ta~ku 3. je utvr|eno da sadrì bitnaobilje`ja krivi~nog djela krivotvorenjaisprave u produènom trajanju iz ~lana 351.

stav 3. KZ FBiH, te krivi~nog djela ovjera-vanja neistinitog sadràja. U presudiVrhovnog suda iz 2005. godine Radelja{ jeoslobo|en dijela o ovjeravanju neistinitogsadràja i kazna mu je smanjena sa godinui deset mjeseci, na godinu dana zatvora.Ura ~unao mu se period od tri mjesecaproveden u pritvoru, ali ostatak kazne zbogzastare nikada nija izdrào.

MOJE IME JE MOJ PROGRAMInteresantan je i na~in na koji je do

zastare do{lo. Po pravosna`nosti presude uavgustu 2005. godine dostavljen je nalog zaizvr{enje kazne Op}inskom sudu uSarajevu kao sudu izvr{enja, da bi referentza izvr{enje krivi~nih sankcija ovog sudatek u februaru 2006. godine obavijestioKantonalni sud da se ne radi o istom~ovjeku iz presude i da je do{lo do gre{ke uimenu. Prema podacima dobijenim prekoMUP-a KS i CIPS-a, utvr|eno je da se radio Esedu Radelja{u, a u presudi je sve vri-jeme kori{teno ime Esad. Sudija Kanto -nalnog suda potom je donio rje{enje oispra vci imena, onda se tuìlac àlio, aVrhovnom sudu FBiH trebale su pune dvijegodine da bi u martu 2006. godine ukinuorje{enje o ispravci imena i naloìo sudu dadecidirano utvrdi da li se radi o istoj osobi.Sud je preko MUP-a i Sudske policije pozi-vao Radelja{a da se hitno javi, ali su se stal-no pojavljivale nove adrese pa mu pozivnije bio uru~en, a kada su ga napokon na{li— bio je na lije~enju zbog sr~anog udara.

Radelja{ se na sudu napokon pojavio 3.aprila 2009. godine, izjavio da se zove Esed,da on jeste osoba koja je osu|ena i da je pri-likom podizanja optu`nice do{lo do gre{ke uimenu. Op}inskom sudu dostavlj en je nalogo izvr{enju kazne koji je Radelja{u 19. maja2009. dostavio akt radi upu}ivanja naizdràvanje kazne. Radelja{ je traìo odgoduzbog zdravstvenih razloga, ali molbu Sudnije ni razmatrao jer je 26. maja 2009. do{lodo apsolutne zastare, {to je 3. jula potvrdio iKantonalni sud s obzirom da kod kazni dojedne godine apsolutna zastara nastaje nakon~etiri godine. U septembru 2012. godineRadelja{ je shodno zastari izbrisan izkaznene evidencije, jer je Zakonompredvi|eno da se kazne do jedne godinezatvora (kakvu je, gle iznena|enja, Radelja{dobio nakon skra}enja op.a.), bri{u iz evi-dencije kada protekne tri godine od danazastarjelosti kazne i ako osu|eni za to vri-jeme ne po~ini novo krivi~no djelo.Narodski re~eno: pojeo vuk kenjca! �


TAJNA USPJEHA

Kako je dovitljivi Radelja{ uspio 1992. zavr{iti {kolu koja je ukinuta 1981.? Jedva!

GORIO K’O OVA DIPLOMAFaksimil presude Kantonalnog suda uSarajevu

panjeta radeljas:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 22:49

Punih dvadeset godina traje sporizme|u ~elnika sarajevske op}ineStari Grad i ZZlatka Krainovi}a,jednog od suvlasnika zgrade„Fero elektra“, oko sanacije tog

objekta koji je, u me|uvremenu, postaonajve}e ruglo u strogom centru grada.Ru{evna poslovno-stambena zgrada uneposrednoj blizini sarajevske Katedrale

nije nikada obnovljena jer su gotovi svina~elnici op}ine Stari Grad od rata dodanas tvrdoglavo odbijali da sa stanaromKrainovi}em dogovore kompromisnorje{enje. Nakon {to je 1992. u granatiranjuo{te}en krov, vlasnik drugog kata ZlatkoKrainovi} je godinu dana kasnije odop}inskih vlasti u Starom Gradu zatraìosuglasnost da popravi svoj dio zgrade, aliodobrenje nije dobio. Kada se rat zavr{io,dok se jo{ {teta mogla sanirati s znatnomanje novca, Krainovi} je bio spreman dafinancira obnovu cijele trokatnice, ali

ponovno nije dobio dozvolu.Vreme{na je zgrada, sagra|ena davne

1913. godine, ostavljena da propada, svedok 1999. tada{nja na~elnica op}ineHalima Hadìjamakovi} nije naredilaru{enje cijelog poslovno-stambenogobjekta.

OD FERUMA DO FEROELEKTRAPosao je, i to bez suglasnosti predratnih

stanara, dodijeljen gra|evinskoj firmiUnigradnja — tada je uklonjen ostatakkrova, podova, ogoljeni zidovi, ali su


ÎJA JE ZGRADA FEROELEKTRA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Zgrada Feroelektra, koja je sagra|ena prije sto godina,“preìvjela“ je dva svjetska rata, ali ne i poslijeratnu

vladavinu SDA i SBB-a u sarajevskoj op}ini Stari Grad

Sarajlija ZLATKO KRAINOVIĆ, (su)vlasnik trećine zgrade „Feroelektra“ koja senalazi u strogom centru Sarajeva, prvi je put prije dvadeset godina od čelnikasarajevske općine Stari Grad zatražio dozvolu za popravak tog poslovno-stam-

benog objekta, ali je ni do danas nije dobio; iako je u granatiranju 1992.nastradao samo krov, zgrada je, u međuvremenu, postala najveće ruglo u starom

dijelu grada

RATNI PLIJEN PORATNIH NAÊLNIKA

REKONSTRUKCIJA I OPSTRUKCIJASuvlasnik zgrade Feroelektra ZlatkoKrainovi} bio je spreman 1996. da obnovicijeli objekat, ali mu op}inske vlasti nisudale odobrenje

REKONSTRUKCIJA I OPSTRUKCIJASuvlasnik zgrade Feroelektra ZlatkoKrainovi} bio je spreman 1996. da obnovicijeli objekat, ali mu op}inske vlasti nisudale odobrenje

zlatko:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 22:24

radovi prekinuti odlukom Doma za ljudskaprava prema kojoj je zabranjeno ru{enjezgrade. U tom smislu valja pojasniti da jepored Zlatka Krainovi}a, ~ija je obiteljposlije nacionalizacije zgrade „Feroelektra“ostala vlasnik drugog kata, jo{ jednafamilija ìvjela na tre}em katu, dok jepreostali dio zgrade nacionaliziran i pripadaOp}ini Stari Grad. No, kako je Krainovi}nakon rata ugovorio sa susjedom kupovinunjegovog stana na tre}em katu, jasno jekako op}inske vlasti nisu mogle bezodobrenja vlasnika vi{e od tre}ine zgradenarediti ru{enje, unato~ njihovimzakulisnim planovima. Dodajmo tome daukupna povr{ina zgrada prema{uje tritisu}e kvadratnih metara, da se nalazi se najednoj od najatraktivnijih lokacija u gradu,zbog ~ega je zasigurno zapala za okomnogim potencijalnim kupcima.

U narednim je godinama, a nakon {to jeu neuspjelom poku{aju ru{enja dodatnodevastirana, zgrada potpuno oronula, ali zana~elnike Op}ine Stari Grad ru{evina unajuèm gradskom sredi{tu nije biladovoljan razlog da sa Krainovi}em po sti -gnu po{ten dogovor. Tek su u ljeto 2005.vije}nici u Op}inskom vije}u Stari Graddonijeli zaklju~ak da na~elnika MMustafuResi}a ovlaste kako bi s Zlatkom Krain ovi -}em zaklju~io ugovor koji ne}e biti {tetanniti za jednu stranu. Uz obrazloènje kakose Op}ini Stari Grad ne isplati ulagatimilijunska sredstva u obnovu nacio -nalizirane zgrade - obitelj Krainovi} je do1945. u prizemlju zgrade imala tehni~kopoduze}e Ferum, koje je osnovano jo{1920., vije}nici su se tada usuglasili daKrainovi} sanira i rekonstruira cijeluzgradu, s tim da bi naknadno op}inski diokoristio uz naknadu. Premda je Krainovi} ume|uvremenu dobio odobrenje Zavoda zaza{titu spomenika i urbanisti~ku suglasnostiz Op}ine, Ugovor koji su trebali potpisatina~elnik, op}inski javni pravobranitelj iinvestitor, odnosno suvlasnik, iz nepoznatih

razloga nije dobio podr{ku vije}nika.Potom je za novog op}inskog na~elnikaizabran IIbrahim Hadì bajri}, nakon ~ega sedugogodi{nji spor vra}a na po~etak.

PROCIJENJENA [TETA 18 MILIJUNA KM„On je od po~etka, prikriveno, na

zgradu gledao kao na svoj plijen, iznena|ensam pohlepom i ambicijama na~elnikaHadìbajri}a, koji je, vjerujem, iz fineku}e“, kaè Zlatko Krainovi}, ~ija bitka zapovrat imovine nije zavr{ena ni osamnaestgodina nakon zavr{etka rata. Iako je ZlatkoKrainovi} nudio Ibrahimu Hadìbajri}uvi{e verzija ugovora kako bi kona~no do{lido rje{enja, uporno odbijanje na~elnikaupu}ivalo je samo na jedan njegov naum -da se postoje}a zgrada sru{i, a lokacijaproda novim vlasnicima. Tako je na~elnikHadìbajri} odbio Krainovi}ev prijedlog dase objekat konzervira i za{titi od daljegpropadanja, uz obja{njenje da je naru~enprojekat za sanaciju. Projekat je Op}ina

Stari Grad platila 15.000 KM, ali nikadanije realiziran, pa je Krainovi} na koncusam platio izvo|enje neophodnih radova,da se zgrada ne bi potpuno uru{ila.Istodobno je na njegov zahtjev upu}enop}inskoj administraciji da barem dijelomsnose tro{kove sanacije, na~elnikHadìbajri} odgovorio slanjem inspekcije,koja je poku{ala zaustaviti gra|evinskeradove na za{titi zgrade. Sukob je trajao svedo prije posljednjih lokalnih izbora, kada jeIbrahim Hadìbajri}, uporedo s promjenomstrana~kog dresa (iz SDA je pre{ao u Savezza bolju budu}nost BiH), naglo promijenioi mi{ljenje. Tada je pozvao ZlatkaKrainovi}a i predloìo da zajedno, uzangaìranje pravnog eksperta, postignunovi dogovor. No, kada su uspjeli usuglasitinovi tekst ugovora, Hadìbajri} je nakonponovljene izborne pobjede nastavio postarom, izbjegavaju}i da Prijedlog odluke overifikaciji ugovora uputi vije}nicima, u~emu mu je svesrdno asistirao njegovpotr~ko, predsjedavaju}i Op}inskog vije}abez izbornog legitimiteta VVedran Dodik.„Umjesto ugovora, na~elnik Hadìbajri}je poku{ao poni{titi ranije zaklju~ke ime{etariti zgradom. On èli zgradusru{iti, oteti vlasni{tvo, a lokaciju datitre}em licu“, tvrdi Krainovi}. Svenjegove urgencije i upozorenja da zbogizostanka verifikacije ugovora mjese~na{teta iznosi najmanje 40.000 KM, i da jesamo u Hadìbajri}evom mandatuop}inska kasa ostala osiroma{ena za oko2,4 milijuna maraka, koliko su moglizaraditi na prihodima od zakupnineposlovnih prostora, nisu imale efekta.Prema prostoj ra~unici, ukupna {tetazbog spora oko zgrade „Feroelektro“ kojitraje dvadeset godina, iznosi blizu 18milijuna KM. �

23

BORBA ZA ATRAKTIVNU LOKACIJU U CENTRU SARAJEVA

U vi{egodi{nji spor oko zgrade„Feroelektra“ odskora se uklju~io izastupnik SBB-a u Skup{tini KantonaSarajevo Adnan Solakovi}, koji jepo~etkom juna pokrenuo inicijativu zaru{enje poslovo-stambenog objekta. Sa timse zahtjevom zastupnik Solakovi} obratiosvom strana~kom kolegi Zlatku Petrovi}u,kantonalnom ministru prostornog ure|enjai za{tite okoli{a, ali jo{ uvijek nije poznato

kakav je odgovor dobio. Znakovito je,me|utim, da je Solakovi} u Skup{tiniKantona Sarajevo inicirao rje{enje za kojese prvi zalagao nekada{nji na~elnik op}ineStari Grad Fehim [kalji}, nastavio IbrahimHadìbajri}, nadaju}i se da bi u kona~nicitrebao presuditi ministar Zlatko Petrovi}.Solakovi}, [kalji}, Hadìbajri} i Petrovi} su,naime, ~lanovi iste stranke - Saveza zabolju budu}nost BiH. �

STRANA^KI INTERES

Za rušenje zgrade „Feroelektra“zalažu se samo kadrovi SBB-a


ÎJE INTERESE[TITI NAÊLNIKIbrahimu Hadìbajri}u jenu|eno vi{e rje{enja zasanaciju oronule zgrade,on je insistirao samo naru{enju

zlatko:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 22:24

Nepovjerenje i netrpeljivost kojiizme|u ha{kih optuènika RRatkaMladi}a i RRadovana Karadì}ave} godinama traju, ovih dana sukulminirali. Razlog tome je {to

Radovan Karadì}, biv{i predsjednik RS-a,insistira da Ha{ki tribunal primora neka-da{njeg komandanta VRS-a, generalaRatka Mladi}a da bude njegov svjedokodbrane.

Karadì} o~ekuje da Mladi} potvrdi daon njega nikad nije izvijestio, usmeno ilipismeno, da }e zarobljenici iz Srebrenicebiti strijeljani, da se strijeljaju ili da su stri-jeljani. Kao i da nikada nije postojalo biloKaradì}evo nare|enje, planova ili namjereda se zarobljenici likvidiraju. Ukratko, danije postojala Karadì}eva Direktiva 7.

Kako ratni komandant VRS-a to odbija,Karadì} je traìo da sud izda obavezuju}inalog i da ga primora pod prijetnjom pokre-tanja postupka za nepo{tovanje suda. Na

ovo je Mladi}ev tim odbrane nedvosmis-leno odgovorio da to nije mogu}e jer sebiv{em komandantu vojske RS-a sudi poistoj optu`nici. Odnosno da zato i ne moèbiti prinu|en da svjedo~i, kako se ne biizloìo potencijalnoj opasnosti da optuìsamog sebe.

Karadì}u i Mladi}u se u Ha{kom tri-bunalu sudi po istoj optu`nici koja ih teretiza genocid u Srebrenici i jo{ sedam bh.op{tina, progon Bo{njaka i Hrvata {iromBiH, terorisanje stanovni{tva Sarajevakampanjom artiljerijskih i snajperskihnapada, te uzimanje za taoce pripadnikaUjedinjenih nacija.

Kako izvor iz Ha{kog tribunala za na{list otkriva, Karadì}ev zahtjev je do temjere uznemirio generala Ratka Mladi}ada je njegovo psihi~ko stanje zahtijevalotretman sedativima. Postao je razdra`ljiv ispreman za sva|u. Prije desetak dana ver-balni sukob izme|u Karadì}a i Mladi}apovodom prisilnog Mladi}evog svjedo ~e -nja, prijetio je da preraste u fizi~ki sukob.Mladi} se Karadì}u u kantini unosio ulice i kroz zube procijedio nekoliko pri-

jete}ih re~enica, na koje Karadì} nijeostao ravnodu{an. Ustao je, nadvio se nadMladi}a i mahao rukama. Njihov fizi~ki


RATKO PROTIV RADOVANA

Mladi} - Karadì}u: “Ako ti budem morao biti svjedok,ispri~a}u sve o plja~ki i {vercu ~lanova tvoje porodice itvojih tajkuna Mome Mandi}a i Mom~ila Kraji{nika“

Nastojanje pravnih timova RADOVANA KARADŽIĆA iRATKA MLADIĆA da svu krivicu za genocid u

Srebrenici svale na onog drugog, dovelo je ovu dvo-jicu pritvorenika u veliki sukob koji se zamalo nije

završio fizičkim obračunom; Mladićev advokat MILOŠŠALJIĆ za naš list otkriva detalje do sada najvećeg

konflikta dvojice ratnih lidera RS-a

Pi{e: MIRHA DEDI]

KARAD@I] - MLADI]KO JE PLANIRAO,

A KO POÎNIOGENOCID

KARAD@I] IMLADI] HVATALISE ZA VRATOVENeprijateljstvo izme|uKaradì}a i Mladi}akulminiralo je nakonizri~itog zahtjeva biv{egpredsjednika RS-a daMladi} bude njegovsvjedok odbrane

rat u hagu:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 22:31

obra~un sprije~ili su straàri pritvorskejedinice.

MANOJLO MILOVANOVI] ZAVADIOKARAD@I]A I MLADI]A

Kada je u maju 2011. godine RatkoMladi} preba~en u pritvorsku jedinicuHa{kog tribunala, njegov tim odbranepostigao je dèntlmenski dogovor sKaradì}evim advokatima koji je podrazu-mijevao da se osloba|aju}i dokazi protiv

jednog ne}e koristiti kao osu|uju}i protivdrugog. Me|utim, doga|aji koji su seposljednjih nekoliko mjeseci odvijali u sud-nici Ha{kog tribunala ozbiljno su uzdrmaliovaj sporazum.

Naime, dèntlmenski dogovor timovaodbrane Karadì}a i Mladi}a, da se pri-likom izno{enja dokaza odbrane krivicane}e prebacivati na drugu stranu, propao jenakon svjedo~enja nekada{njeg na~elnikaGeneral{taba VRS-a MManojla

Milovanovi}a, posebno njegovom izjavomkojom je direktno prozvao Karadì}a i nje-gove najbliè saradnike iz tada{nje civilnevlasti da su “najodgovorniji za kasnija ratnade{avanja”.

Milovanovi} je Karadì}ev uticaj uupravljanju akcijama VRS-a kao vrhovnogkomandanta RS-a tih snaga ocijenioklju~nim, prebacuju}i pri tom zapovjednuodgovornost sa svog biv{eg {efa generalaMladi}a na tada{nju politi~ku vlast RS-a.


ÎJA JE “DIREKTIVA 7”

��


Milovanovi} je u glavnom ispitivanjutuìteljstvu izjavio kako je nare|enje onapadima na srebreni~ke civile izdaoKaradì} 1995. godine te kako ga je generalMladi} odbio prenijeti u tom oblikupodre|enim oficirima i jedinicama VRS-a.On je nare|enje Vrhovne komandeRepublike Srpske iz ~uvene Direktive broj7 kojom se nalaè da se “svakodnevnimplanskim i osmi{ljenim borbenim aktivnos-tima stvore uslovi totalne nesigurnosti,nepodno{ljivosti i besperspektivnosti daljegopstanka i ìvota ìtelja Srebrenice i @epe”,ocijenio kao “nezakonito”. Milovanovi} jerekao da stanovni{tvo @epe i Srebrenice, po@enevskim konvencijama, nije moglo bitizakonit vojni cilj. Stoga je Direktiva 7 kojuje 8. marta 1995. godine potpisao predsjed-nik Republike Srpske Radovan Karadì},po njemu, nezakonita.

Milovanovi}, koji je tada bio na~elnikG[ VRS i zamjenik Ratka Mladi}a, potvrdioje da je Karadì} svoju Direktivu 7 uputiodirektno Drinskom korpusu VRS-a da uSrebrenici stvore ‘’nepodno{ljivu situaciju’‘za muslimanske civile i time presko~ioGlavni {tab VRS-a i generala Mladi}a.

Karadì} je bio {okiran svjedo ~e -njem Milovanovi}a, navodi na{ dobroupu}eni izvor, vezano za Direktivu 7, ali i udijelu u kojem se prisje}ao doga|aja sapo~etka rata. Milovanovi} je tvrdio da jeMladi} jo{ u maju 1992. upozoravaoRadovana Karadì}a, MMom~ila Kraji{nika iDragana Kalini}a na mogu}nost genocidanad Bo{njacima. Karadì}eva odbranatako|er je nezadovoljna poloàjem genera -la Mladi}a u procesu koji se vodi protivnjega. îtava plejada ratnih na~elnikaop{tina, posebno iz isto~nog dijela RS-a,prilikom svjedo~enja u Haagu, u poku{ajuda pomognu Karadì}evoj odbrani, krivicuza odre|ene doga|aje su poku{avali da pre-bace na tada{nji vojni vrh i generalaMladi}a. Njih su ha{kim sudijama opisivalikao “svemo}ne ljude”, uz tvrdnje da ih jebilo “nemogu}e kontrolisati”.

Zbog op{teg nezadovoljstva kako te~eKaradì}eva odbrana, njegovi advokatisugerisali su Mladi}evom timu da bi, uslu~aju nastavka “nekoordinisanih iskaza”svjedoka koje su Mladi}evi advokatiizabrali, najve}u {tetu mogla da snosiRepublika Srpska.

Na{ dobro upu}eni izvor tvrdi da jekr{enje sporazuma o nenapadanju ve} duèvrijeme bilo prisutno na obje strane,me|utim Milovanovi} je do krajnjih grani-ca zategao odnose izme|u timova odbraneprvog predsjednika RS-a i ratnog koman-danta njene vojske.

Beogradski advokat GGoran Petronijevi},{ef tima odbrane Radovana Karadì}a,potvrdio je da postoji dogovor njegovogtima odbrane s advokatima generalaMladi}a, me|utim o novoj taktici nije èlio

da govori. ““Imamo dogovor o tome da nenanosimo {tetu jedni drugima, ali, ako suoni odlu~ili da krenu drugim putem,vide}emo {ta i kako dalje”, poru~io jePetronijevi}.

MLADI]EVA NOVA TAKTIKAMilo{ [alji}, advokat iz tima odbrane

Ratka Mladi}a, za na{ list kaè da Karadì}o~ekuje da Mladi} potvrdi tezu njegoveodbrane da on nije imao ni{ta sa ratnimzlo~inima i genocidom u Srebrenici.

Me|utim, postoji druga strana pri~e.Mladi} }e se kao svedok na}i u sukobuinteresa. Mogao bi da na{teti samom sebi, apored toga svojim iskazom moè Karadì}ada dovede u vrlo nepovoljnu situaciju.Zbog toga je Mladi} nekoliko puta upozo-ravao Karadì}a da ne insistira na njegov-om svjedo~enju. Prije nekoliko dana

Mladi} je, po [alji}evoj tvrdnji, doslovnorekao Karadì}u: ““Nemoj, bre, vi{e da mezove{ jer ja }u, budi siguran, kao svedok,pri~ati stvari koje tebi ne}e ni malo biti povolji. Ispri~a}u ~ime su sve {vercovali~lanovi tvoje porodice, kojim biznisima suse bavili tvoji tajkuni Mom~ilo Mandi} iMomo Kraji{nik, koji poslovi nisu bili nitiu interesu vojske niti RS-a, ve} va{ih li~nihinteresa. Ima sve u detalje da ispri~amkoliko ste pokrali i oplja~kali. Mani me se,bre, Rale, od tebe mi ska~e pritisak. Imaosam tri mo`dana udara, ho}e{ od tebe dadobijem ~etvrti. To bi ti voleo da me vi{enema, pa da svu krivicu svali{ na mene”,vikao je Mladi}.

“Moram priznati da na Mladi}evomsvedo~enju najvi{e insistira Karadì}evbranilac iz SAD-a Peter Robinson kojimisli da }e time izvu}i neku povoljnost zasvog klijenta. Sud je taj koji moè da


RATKO PROTIV RADOVANA

�

Uz Radislava Krsti}a, jo{ ~etiri genera -la VRS-a odbila su da dobrovoljno svje-do~e u odbranu svog vrhovnog komandan-ta. To su Milenko @ivanovi}, koji je biokomandant Drinskog korpusa prije postavl-jenja na tu du`nost Radislava Krsti}a,zatim Zdravko Tolimir, Mladi}evpomo}nik za obavje{tajne poslove, iLjubi{a Beara, nekada{nji na~elnikbezbje dnosti u Glavnom {tabu VRS, oboji-ca osu|ena na doìvotni zatvor zbogu~e{}a u srebreni~kom genocidu, teRadivoje Mileti}, na~elnik za operativneposlove u Glavnom {tabu, osu|en na 17godina po istoj optu`nici. Za sve njihKaradì} je zatraìo izdavanjeobavezuju}ih naloga za svjedo~enje. Ha{kitribunal je Tolimira i Bearu ranije obavezaoda svjedo~e na su|enju Karadì}u, ali je

Tolimir na tu odluku uloìo àlbu.Apelaciono vije}e suda jo{ nije odlu~ilo otoj àlbi, a od te odluke zavisi ho}e li Tolimiri ostali osu|eni ili optuèni oficiri VRS-asvjedo~iti u procesu protiv Karadì}a.

“Tolimir i Beara imaju istovetan stav,odbili su zahtev Karadì}a. Obojica surekli - nemoj da me zove{, jer ako budemgovorio istinu, mogu re}i stvari koje zatebe ne}e biti povoljne. Vojnici su naviklida govore istinu. U svedo~enju svihvojnika, i kod Karadì}a i kod Mladi}a,bilo je malo oficira koji su rekli ne{to {tofakti~ki ne stoji. Oni zapravo mogu dakaù ne{to {to ne}e biti u interesuRepublike Srpske, zbog toga je Mladi}vi{e puta skretao pa`nju Karadì}u da ihne poziva”, kaè za na{ list Mladi}evadvokat Milo{ [alji}. �

GENERALI BOJKOTUJU KARAD@I]A

Zdravko Tolimir i Ljubiša Beara solidarišu se sa Ratkom Mladićem

Zdravko Tolimir Ljubi{a Beara


donese naredbu da Mladi} ipak svjedo~i. Utom slu~aju on nema kud, jer se tamonalazi. Mladi} }e u tom slu~aju pri~ati o{vercu u koji se bili umije{ani civilni organivlasti RS-a, a vojska ostajala neo bez bije -|ena zato {to su svi oni grabili na svojestrane. Radi se o plja~ki nevjerovatnihrazmjera. Ne bi bilo zgodno da se otvori tapri~a na sudu, a s druge strane Mladi} ne bimogao da kaè ni{ta {to bi pomogloKaradì}evoj odbrani. Mi, ~lanovi Mla di -}eve odbrane rekli smo da sud ne bi trebaoda izda obavezuju}i nalog jer bi za Mladi}ato predstavljao poseban napor, s obzirom nanjegovo zdravstveno stanje”, kaè advokat[alji}.

“Ina~e, mi smo sa Karadì}evim timomseli i otvoreno ih pitali za{to na tome insis-tiraju. I sa Karadì}em smo se sretali uTribunalu i razgovarali na tu temu, a onnam je rekao da je sve prepustio svojimadvokatima. Ina~e, do sada smo dobrosara|ivali. Sve dokaze i materijale koji bimogli da budu od koristi Karadì}u ustupalismo njegovom timu odbrane, i oni namaisto tako. Sukob je nastao zbog izri~itogzahteva za Mladi}evo svedo~enje. Direk -tiva sedam je jedna od ta~aka gde se lomekoplja. Naime, Direktivu 7 nije pisao RatkoMladi}, ve} je (pot)pisao RadovanKaradì}. Mladi} je posle napisao direk-tivu7/1 gde je poku{avao da ublaì direk-tivu 7 u delu gde pi{e da je potrebno ìvotmuslimana na podru~ju Podrinja u~initinepodno{ljivim kako bi ih naterali da seiseljavaju. Me|utim u direktivi 7/1 koju jepisao Mladi} toga nema, namerno je izba-cio, jer je on znao da je to ratni zlo~in i dase to ne sme na}i u jednoj takvoj naredbi.Mladi} je tu direktivu sveo samo na ratne

akcije”, obja{njava ovaj beogradskiadvokat.

Karadì}ev svjedok, i pored njegovogvi{emjese~nog insistiranja, nije èlio biti nipenzionisani general VRS-a RRadislavKrsti}. Zbog toga je Tribunal protiv njegapokrenuo postupak za nepo{tovanje suda.

Krsti}, biv{i komandant Drinskog kor-pusa Vojske Republike Srpske, koji je uaprilu 2004. osu|en na 35 godina zatvorazbog pomaganja i podràvanja genocida uSrebrenici, dva puta je odbio da, po naloguvije}a i pod prijetnjom kazne, svjedo~i uodbranu Radovana Karadì}a.

Nevoljni svjedok je najprije u oktobrupro{le godine odbio Karadì}ev poziv dabude svjedok odbrane, zbog ~ega mu jesudijsko vije}e uputilo takozvani obavezu-ju}i nalog. Kad se, po tom nalogu, 7. feb-ruara ove godine pojavio u sudniciTribunala, Krsti} se, prije nego {to }e,prema proceduri, pro~itati zakletvu da }e

govoriti istinu, obratio sudijskom vije}u.“Koliko god da je Karadì}ev zahtjev s

pravne strane utemeljen, za mene je on ner -a zuman, neljudski i predstavlja akt nasilja.Karadì} jednostavno ima svoj cilj koji èlipo svaku cijenu posti}i, i to je njegovastvar, ali ja ne mogu podnijeti da zarad ost-varenja tog cilja tako bezobzirno gazi prekomene, ~ije zdravlje je ozbiljno naru{eno. Naovo sam upozorio gospodina Karadì}a, ali,naravno, to njemu ni{ta nije zna~ilo.”Krsti} je rekao i da pati od “posttrau-matskog sindroma” i da mu je “samapomisao da svjedo~i - teàk stres”. Po{tosu ljekari zaklju~ili da svjedo~enje ne biugrozilo Krsti}evo zdravlje, on je 25. martaponovo doveden na klupu za svjedoke.Me|utim, i tada je odbio da u~estvuje uKaradì}evoj odbrani, rizikuju}i da budeosu|en na sedam godina zatvora i da mu seizrekne globa do 100.000 eura. To su mak-simalne kazne po tu`bi za nepo{tovanjesuda, koja Krsti}a tereti jer je odbio“obavezuju}i sudski nalog da svjedo~i upredmetu Radovana Karadì}a”.

Mjesec dana kasnije Sudsko vije}e oci-jenilo je da Krsti} boluje od posttrau-matskog stresnog sindroma, te da mu sepsihi~ko stanje pogor{alo otkako je pozvanna svjedo~enje u korist Karadì}a, {to pred-stavlja “razumnu ispriku za odbijanje svje-do~enja”.

Su|enje Karadì}u bi}e nastavljeno 29.oktobra, po isteku dvomjese~ne pauze kojemu je raspravno vije}e odobrilo radi dodat-nih priprema za odbranu od optu`be zagenocid nad muslimanima i Hrvatima uop{tinama Bratunac, Fo~a, Klju~, Prijedor,Sanski Most, Vlasenica i Zvornik. �


ÎJA JE “DIREKTIVA 7”

OTVORENO ZA “SB” Milo{ [alji}, advokat Ratka Mladi}a

TRI RATNA DRUGAManojlo Milovanovi}, Ratko Mladi} i RadovanKaradì} u vrijeme slave i prijateljstva


Budimir Stankovi}, SlobodanStankovi}, Borko \uri}, Ljubo]ubi}, Mile Radi{i}, Draganî~i}... kona~no zemlji{namafija u Republici Srpskoj ima

ime i prezime a, {to je i najgore od svega, iza{titu entitetskih institucija. Oni sunedodirljivi pravosu|u RS-a, oni grade,kupuju i otimaju zemlji{te preko Uprave zageodetske i imovinsko-pravne poslove RS-ai oni su prijatelji, kumovi predsjednikaSNSD-a i RS-a MMilorada Dodika s kojimve~eri provode u restoranu Kej kod Lakta{auz dobro i}e i pi}e, i druge prijatnosti kojeim omogu}ava njihovo bogatstvo i uticaj.

NEMA KO DA PI[ESve ovo je Slobodnoj Bosni potvrdio

Tihomir Gligori}, biv{i direktor Uprave zageodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a,koji je, kako su je mediji u RS nazvali ipokrenuo aferu „Tihileaks“ obznanjuju}idokumenta prema kojima je godinama svogstrana~kog {efa upozoravao {ta muprijatelji rade, zahtijevaju}i od njega dasprije~i kriminal unutar kruga svojih„prijatelja“ i lojalnih ~lanova SNSD-a.[teta je za sada neprocjenjiva... Jer ovo jesamo zemlji{na mafija, nagla{ava Gligori},a koliki se novac vrti kada krene izgradnja ikad na scenu stupi gra|evinska mafija, nikoi ne zna.

Na na{e pitanje za{to je ~ekao ovolikovremena da progovori o onome {ta je znalacijela dràva, Gligori} tvrdi da nije {utio odprvog dana.

„Slao sam pisma ista kao i Dodiku,Igoru Radoji~i}u, predsjedniku Narodneskup{tine RS, Miodragu @ivkovi}u,poslaniku u Predstavni~kom domu BiH,Nikoli [piri}u, predsjedavaju}em Vije}aministara BiH.... Svima u vrhu stranketraè}i da se sprije~i kriminal. Niko mi nije


AFERA „TIHILEAKS“

Bivši direktor Uprave za geodetske poslove Republike Srpske TIHOMIR GLIGORIĆ prošle je nedjelje uputio dramatično otvoreno pismo predsjedniku RS-a MILORADU DODIKU u kojem ga je upozorio na teške kriminalne radnje

njegovih stranačkih i poslovnih prijatelja i saveznika; u razgovoru sa suradnicom„SB“ Gligorić pojašnjava motive i razloge svog javnog protesta

ZEMLJI[NO-GRA\EVINSKAMAFIJA U RS-u

Pi{e: NA\A DIKLI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Tihomir Gligori}

gligoric:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 22:33

odgovorio osim Radoji~i}a koji mi je rekaoda se obratim policiji, a bolje da mi nije niodgovorio jer se zna koga {titi i policija ipravosu|e u RS-u - vladaju}u garnituru okoDodika“, isti~e Gligori}.

U SVOJ VJERI, NA TU\EM ZEMLJI[TUGligori} je ina~e stavio svoj mandat na

raspolaganje istog dana kada je novapremijerka RS-a @@eljka Cvijanovi} traìlaod direktora svih javnih preduze}a dadostave ostavke, pa da se vidi ko }e ostati,a ko ne}e. Gligori} je otpao. Pro{lesedmice, nakon gostovanja na BN TV iizno{enja dokaza protiv najmo}nijihpojedinaca u RS-u, ujutro je dobio pismokoji je obavije{ten da mu je prekinut i radniodnos.

„Naravno da o~ekujem i montiraneprocese, laì, klevete u reìmskim medijima,koji su, naàlost, skoro svi u RS-u podDodikovom kontrolom. Znam da samdirnuo u ‘osinje gnijezdo’ i leglo kriminalai svjestan sam i da mi je sigurnost ugroèna,ali da sam imao ‘oraha u dèpu’ nikada nebih ni pokrenuo ovo pitanje“, tvrdiGligori}.

No, ono {to bi mogao biti problem jeste~injenica da je Glavna slu`ba za revizijujavnog sektora RS jo{ 2010. godineocijenila da je poslovni prostor koji jeGligori} kao direktor kupio od Integral-inènjeringa pla}en preskupo - ~etiri hiljademaraka po kvadratu, te svemu pridodala iposlovni prostor geodetske slu`be uPrijedoru. Prvi poslovni prostor je kupljen

od Slobodana Stankovi}a, drugi odBudimira Stankovi}a.

„Mislim da je GSR RS malo pretjeralasa ovim izvje{tajem. Jesmo, platili smokvadrat oko ~etiri hiljade maraka, ali sasvim namje{tajem. [to se ti~e Prijedora,traìo sam raskid ugovora i podnio krivi~neprijave protiv {efa banjalu~ke podru`niceGeodetske uprave Aleksandra Deuli}a iBudimira Stankovi}a koji je i prodaoprostor Upravi. Dan nakon toga,Cvijanovi}ka me i smijenila“, isti~eGligori}.

Ko je uop}e Aleksandar Deuli}?„On vedri i obla~i u Upravi. Do{ao je iz

Han Pijeska i radi sve {to mu kaù Dodik injegovi prijatelji“, nagla{ava na{ sagovornik.


TIHOMIR GLIGORI] PROTIV DODIKA

��

Mo`da jedan od najpoznatijih pri mje -ra oduzimanja vlasni{tva jeste onapoznate ex - yu glumice Ruìce Soki}.Gligori} tvrdi da je preduze}e Kalderavlasnika Dragana î~i}a jednostavnootelo od ove gluma~ke dive 1.700kvadrata zemlje. Kada se pobunila,dobila je poruku da }e je „vozati ugepeku“. �

RU@ICA SI BILA

Kako je slavnaglumica RužicaSokić ostala bezzemlje

Gligori}: “Dodik mo`da nije kriminalac, ali njegovikadrovi, poslovni partneri, zemljaci, prijatelji - jesu!“

Milorad Dodik


Gligori} }e i dalje ostati ~lan SNSD-a.Kaè da je ljevi~ar i da iz stranke ne}eistupiti dok ga ne smijene. Razlog za{to jetek sada iza{ao u medije je, kaè,jednostavan.

„Ti ljudi su iz iste stranke iz koje sam ija. Traìo sam da partija interveni{e i dasredi situaciju. Kada sam shvatio da nikadane}u dobiti odgovor te da }e stanje ostatinepromijenjeno, obratio sam se i policiji isudstvu. Ovo pismo Dodiku je posljednje{to mi je ostalo, da skrenem pa`nju javnostina otima~inu u RS-u“, tvrdi biv{i direktorUprave za geodetske i imovinsko-pravneposlove RS-a.

Nije dugo ~ekao odgovor MiloradaDodika.

„Ovo je samo osveta ~ovjeka koji jesmijenjen sa svoje funkcije“, kratko jeprokomentirao Dodik.

Iz MUP-a RS su samo potvrdili da„istraùju Gligori}eve navode“, dok jeSpecijalno tuìla{tvo RS ustvrdilo da nijebilo kriminala u Grand-tradeu, preduze}uMile Radi{i}a, tako|er Dodikovog kuma,zbog kojeg su krivi~no odgovarala tridirektora Investiciono-razvojne banke RS,zbog manipulacije sa hartijama odvrijednosti, koje su Radi{i}u omogu}ile daza 2,2 miliona maraka kupi zemlji{te ucentru Banje Luke vrijedno desetinemiliona maraka. Sada se tamo gradistambeno-poslovni objekat, a susjed mu@eljko Vu~i}, kojem ovaj objekat zatvaraprilaz ku}i, redovno kad se pobuni zavr{avau policiji premla}en ili na Psihijatriji.

Dokle ide grabe`ljivost i nezasitostDodikovih kumova i prijatelja? Dotle da suhtjeli uzeti zemlju Dje~jeg doma „RadaVranje{evi}“ i napraviti stambeni blok. Daovaj „poslovni poduhvat“ nije sprije~en navrijeme, niko i ne zna {ta bi bilo sa stotinjaksiro~adi smje{tenih u istom domu.

Drugi primjer jeste poku{aj prodajeMuzeja savremene umjetnosti preduze}u„Autoprijevoz“ da se napravi ne{to„korisnije“, restoran ili supermarket...

Ipak, predsjednik tima za Istaìvanjekriminala i korupcije SDS-a (prvi takavkoji je opozicija u RS napravila) KKostadinVasi} tvrdi da se Glogori} sada „pere“ odkriminala za koji se zna godinama.

„Ja sam kao poslanik tuìo Gligori}a.Gdje je logika da se poslovni prostor od600 kvadrata kupuje za milione maraka? Jaje ne vidim. Samo mislim da se SNSD htiorije{iti Gligori}a, a on im je uzvratio. A {tose ti~e potencijalne koristi od svega,tako|e je ne vidim. Kada ode MiloradDodik, ko preuzme vlast, morat }epopravljati {tetu iza Dodika i njegovih

kumova narednih 20 godina“, kategori~anje Vasi}.

Specijalno tuìla{tvo je za sada reklosvoje: sasvim je zakonito kupiti park odnekoliko hiljada kvadrata za 2,2 milionamaraka, iako je dokazano da se me{etarilohartijama od vrijednosti. Nastave li u istomtonu i ostala tuìla{tva i policija, cijela afera}e pro}i tiho kako je i nazvana, „Tihileaks“. �


AFERA „TIHILEAKS“

�

“Neka javnost procijeni da li sam imostavio dovoljno vremena da bilo {ta poovim pitanjima u~ine, prije nego {to samistupio u javnost.

Naàlost, nemam informaciju da se uinstitucijama bilo {ta pokrenulo, osim {tosu ljudi protiv kojih sam podnio krivi~neprijave i pokrenuo disciplinske postupke iliih suspendovao (za {ta sam jedino bionadleàn) u me|uvremenu napredovali iliostali na svojim pozicijama da nesmetanorade za zemlji{nu mafiju.

Podsjeti}u jo{ samo na sastanak uPalati predsjednika Republike u 9. aprila2012. godine, kada je zajedni~kikonstatovano postojanje zemlji{ne mafije ikada sam kao direktor govorio okonkretnim imenima i jasno stavio doznanja da ne}u biti sau~esnik kriminalanekih ljudi u Upravi i u SNSD-u.

Tada sam dobio deklarativnu podr{kupredsjednika Dodika i ostalih u~esnika, alise konkretno ni{ta nije promijenilo”, naveoje Gligori} u pismu Miloradu Dodiku. �

PISANJE U VJETAR

Gligorićevo otvoreno pismo Dodiku


„Crkva pamti dobrotvora StankaSuboti}a iz Uba“, pi{e na mermernoj plo~ipokraj glavnih vrata Hrama Hristaspasitelja u ovom srbijanskom gradi}u.Privilegiju da njegovo ime bude uklesano uzid crkve Suboti} je zaradio zahvaljuju}i

nov~anim donacijama za izgradnju ovoghrama koji Eparhija valjevska opisuje kaojednu od najljep{ih gra|evina u„pravoslavnoj Vaseljeni“.

Me|utim, Suboti} nije bio naceremoniji osvje{tenja upske crkve useptembru 2011. godine. Ovaj veletrgovaccigaretama je u to vrijeme ìvio u[vicarskoj, a dolaskom u Srbiju birizikovao da bude uhap{en. Suboti} je jo{

2007. godine u Beogradu optuèn za {verccigareta, a za njim je bila raspisana iInterpolova potjernica koja je vaìla dosredine pro{le godine.

Vjerske zajednice u Srbiji i Bosni iHercegovini (BiH) su u proteklih dvadesetgodina uzimale priloge od osoba koje su sebavile poslovima koji nisu u skladu saBoìjim zapovijedima, pokazalo jeistraìvanje novinara centara za


MIR, BRA]O, MIR

U posljednjih dvadesetak godina poredneprimjerenog agresivnogsrastanja vjere i politike, uzemljama regije primjetnoje „upumpavanje“ sumnjivo stečenog novcau izgradnju vjerskihobjekata kao pouzdanoblik kupovine socijalnogstatusa, ugleda,„spašavanja duše“;STANKO SUBOTIĆ, ,BOŠKO RADONJIĆ,TASIM KUČEVIĆ, NASERKELMENDI uložili sunemalo novca u izgradnjuvjerskih objekata u Srbiji iBiH. Oni su osuđeni iliosumnjičeni za djela kojasu suprotna božijimzapovijedima

Je li Kelmendijeva dàmija u Sarajevu vi{a i ljep{a odSuboti}eve crkve u Srbiji?!

Pi{u: Centar za istraìva~ko novinarstvoiz Sarajeva i Centar za istraìva~konovinarstvo iz Beograda (CIN/CINS)

SRPSKI KTITORI IBO[NJA^KI INVESTITORI

UPSKI DOBROTVORKontroverzni biznismen Stanko Suboti} Canedonirao je veliki novac za izgradnju crkve unjegovom rodnom gradu Ubu

sumnjivi kapital:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 23:50

istraìva~ko novinarstvo iz Sarajeva iBeograda (CIN/CINS). Pojedini donatoricrkava i dàmija ve} su bili osu|eni zbogkriminala, a protiv nekih su bile podignuteoptu`nice ili su bili predmet istragetuìlaca. Uz Suboti}a, donatori su bili iBo{ko Radonji}, Tasim Ku~evi} i NNaserKelmendi.

Dok je pred Specijalnim sudom uBeogradu vo|en proces protiv Suboti}azbog utaje milionskih carina i porezadràvi, Valjevska eparhija je veli~alabogatog Ubljanina. Eparhija je na svojojinternetskoj stranici objavila da je sve~anatrpeza ljubavi, zavr{ni dio ceremonijeosvje{tenja ove crkve, bila posve}enaSuboti}u i ostalim dobrotvorima. Tokombesjede patrijarhov vikarni episkopAtanasije je upsku crkvu nazvao „vratimaraja“, a vladika Milutin je kazao da naro~itei posebne zasluge za njenu izgradnju imaStanko Suboti}. Eparhijsko glasilo prenosida je ove vladikine rije~i mnogobrojninarod pozdravio aplauzom.

Nepuni mjesec dana nakon crkveneceremonije Suboti} je, kao vo|a grupe kojaje {vercovala cigarete u Srbiji tokom 1995.i 1996. godine, u odsustvu osu|en uBeogradu na {est godina zatvora. Na {tetubudèta stekli su 28 miliona eura i skoro 8

miliona ameri~kih dolara, navedeno je uoptu`nici.

Po~etkom ove godine presuda jeponi{tena, a Suboti} se ljetos vratio udomovinu gdje mu se sudi u ponovljenompostupku, po optu`nici za {verc cigareta.

Starje{ina hrama u Ubu nije èliorazgovarati o Suboti}evim prilozima, a ni izsjedi{ta Srpske pravoslavne crkve (SPC) uBeogradu nisu odgovarali na zahtjevnovinara za razgovor o donatorimahramova i njihovim prilozima.

BO@E, PARA!Teoreti~ari religije u Srbiji kaù da nije

novost da ovakvi ljudi podiù zadu`bine dabi se iskupili za grijehe i da je historijaCrkve prepuna takvih primjera.

Uì~anin Bo{ko Radonji} bio je poznatsrbijanskoj javnosti zbog kriminalnepro{losti u vrijeme kada je pomogao crkvuna Zlatiboru, u blizini svog rodnog mjesta.

Radonji} je dobar dio ìvota proveo uNew Yorku gdje je, prema sudskojdokumentaciji, radio za ~uvenog {efamafije JJohna Gottija. U Americi je bio podistragom zbog poku{aja silovanja,posjedovanja oru`ja i droge, a osu|en je natri godine zbog bomba{kog napada iz 1975.godine. Naj~uveniji slu~aj koji je vo|en

protiv njega je onaj iz 1992. godine, kada jeoptuèn zbog podmi}ivanja sudije upostupku protiv Gottija.

Uhap{en je 2000. godine pri poku{ajuulaska u SAD. Dvije godine kasnije sevratio u Srbiju, gdje je ve} izgradio velikiugled me|u lokalnim mafija{ima zbogsvojih veza u Americi. Radonji} sespominje u bilje{ci srpske policije kao ~lankriminalnog klana Amerike koji je biouklju~en u me|unarodni {verc droge iubistva. Ovaj Uì~anin je umro 2011.godine.

Radonji} je dobio povlastice prilikomkupovine jedne parcele na Zlatiboru jer jematerijalno pomagao crkvu. Op}inaâjetina je umanjila komunalne tro{kove zaparcelu u vrijednosti donacije.

Danilo, monah Manastira Dubrava naplanini Zlatibor u Srbiji, kaè da onome koèli donirati za vjerski objekat ne pi{e na~elu da je kriminalac.

Sociolog religije MMirko \or|evi} izBeograda kaè da se crkveni zvani~nicipona{aju prema drevnom pravilu „da svakoima pravo, ~ak i najve}i gre{nik, da sepokaje, pa neka se iskupi makar i novcem“.

„Ali, novcem se du{a ne spa{ava“, kaè\or|evi}.

Gradnjom dàmija u BiH uglavnom


��

KRALJ NO]NOG@IVOTA U TUZLITasim Ku~evi} kažeda su u njegovebarove dolazilikriminalci, profesori,NATO snage,ministri, policija,i da su svi po{tenoplatili

NESEBI^NI DAR ZA D@AMIJUNaser Kelmendi je donirao 100.000 KMza džamiju na Plandi{tu, ali nije dobiozahvalnicu Med`lisa Islamskezajednice u Sarajevu

Foto: Mario Ili~i}


rukovode obi~ni vjernici koji se organizujuu odbore. Oni su ponekad prihvatalidonacije osoba koje su u javnosti bilepoznate zbog kriminala. Na njihovprijedlog Islamska zajednica je izdavalazahvalnice donatorima.

TASIME, SPASI MEJednu takvu dobio je i TTasim Ku~evi} u

jeku sudskog postupka u kojem je 2010.godine osu|en na 14 godine zatvora zbogorganizovanja prostitucije u okolici Tuzle,trgovine ljudima, pranja novca i nasilja nadjednom ènom u dvori{tu Suda BiH.

Zahvalnicu je Ku~evi}u 2008. godineizdao Med`lis Islamske zajednice u Tuzli.U njoj je navedeno da je ovaj Sjeni~anin uperiodu od 1997. do 2006. godine doniraogra|evinski materijal za izgradnju dàmijeu Donjim Petrovicama te za imamski stan,abdesthanu (prostor za obredno pranje),mekteb (osnovna islamska {kola) ibiblioteku u Pascima kod Tuzle. Ku~evi} jedonirao i gra|evinski meterijal za mesdìd(dàmiju bez munare) u Demirovi}ima kodLjuba~a. I za ovu donaciju je dobiozahvalnicu mjesnog odbora.

Ove i sli~ne Ku~evi}eve humanitarnedonacije dokumentovane su u knjizi„Sandà~ko-bosanski humanista - kraljsiromaha neimar Tasim Ku~evi}“ koju suizdali njegovi simpatizeri sa ciljem dautje~u na promjenu mi{ljenja javnosti onjemu.

Stanovnici tuzlanskih sela u kojima jeKu~evi} ìvio ili povremeno boravio kaùda ga pamte kao dobrotvora koji se uvijekodazivao na pozive za pomo}. Oni neradogovore o njegovim poslovima.

„[ta je radio i kako, to mene apsolutnone zanima. Imaju procedure, sud, SIPA, kosve ima, neka istraùje. Ja samo jednoznam: Tasim je u zatvoru, a prostitucija isada cvjeta u Tuzli“, kaè OOmer Pao~i},~lan dàmijskog odbora u selu Pasci.

Iako je Ku~evi} 2002. godine predKantonalnim sudom u Tuzli bio osu|en natri i po godine zatvora zbog drànja èna uropskom poloàju i posredovanja uprostituciji, odbor za gradnju dàmije uDonjim Petrovicama je tri godine kasnijeprihvatio njegovu pomo} u gra|evinskommaterijalu.

„Ja sam prolazio tu i vidim ljudi ne{to

kopaju. (...) Kaù: ‘Pravimo mejtef‘. Pitaosam ih {to ne pravite dàmiju. Kazali su:‘Otkud nam, Tasime, pare?‘ Kaèm: ‘Dat}e Bog, dat }u ja‘“, govori Ku~evi} s kojimsu novinari razgovarali u zatvoru u Zenici.

Tokom 2005. i 2006. godine on je zaizgradnju ove dàmije donirao 50 hiljadaKM u gra|evinskom materijalu, a u knjizije navedeno da se dàmija „slobodno moènazvati po Tasimu Ku~evi}u“.

Ovaj vjerski objekat nije potpunozavr{en, a predsjednik Dàmijskog odboraSalih Stra{evi} obja{njava da je nedavnopo~ela izgradnja munare i da je Ku~evi}donirao 700 KM i dva traktora kamena. Onnajavljuje da }e Dàmijski odbor izdati jo{jednu zahvalnicu Ku~evi}u.

„[ta god ima na raspolaganju, on namadaje“, kaè Stra{evi}.

Ku~evi} je zahvalnicu dobio i od JJosipaBatini}a, ùpnika @upe Moran~ani kodTuzle.

Batini}, koji vodi @upu Cer kodDervente, kaè da je Ku~evi} bio dobarkom{ija i da je pomagao pri izgradnji putado mjesne crkve u Moran~anima iasfaltiranju sportskog igrali{ta koje senalazi u njenoj blizini. @upnik dodaje da jeKu~evi} preko crkve pomagao i sirotinju.

„Dolazio je, pitao da li ima nekosiroma{an, da li nekome treba drva“, kaèBatini} i dodaje da u to vrijeme nije znao daje Ku~evi} bio osu|en za neko krivi~nodjelo.

Ku~evi} se prisje}a da je pred crkvomizgradio i boì}ne jasle te da je sudjelovaou obnovi zvonika.

NASER IZ NA[EG D@EMATA Kada su stanovnici naselja Plandi{te na

Ilidì kod Sarajeva krenuli u izgradnjudàmije, veliku dare`ljivost je pokazaoNaser Kelmendi, glava albanske porodicekoja se od dolaska u Sarajevo nakon rata~esto sukobljavala sa suparni~kimklanovima.


MIR, BRA]O, MIR

�

PRILOG U NOVCU I GRA\EVINSKOM MATEDžamija u Petrovicama kod Tuzle je izgra|ena zahvaljTasima Ku~evi}a iz 2006. godine, a nedavno je poslaomaterijalu za po~etak gradnje munare

PRILOG U NOVCU I GRA\EVINSKOM MATEDžamija u Petrovicama kod Tuzle je izgra|ena zahvaljuTasima Ku~evi}a iz 2006. godine, a nedavno je poslao materijalu za po~etak gradnje munare

Natpis na crkvi u Ubu svjedo~i o velikom doprinosu Stanka Suboti}a za izgradnjuveleljepnog hrama u centralnoj Srbiji

KTITOR U BJEKSTVUHram Hrista spasitelja u Ubu u centralnoj Srbiji otvoren je u vrijeme kada je na snazi bilaInterpolova potjernica za Stankom Suboti}em Canetom, najve}im donatorom ove crkve

Fot

o:C

INS

Fot

o: w

ww

.crk

vau

b.r

s


Kelmendi je 2003. i 2004. godine naPlandi{tu kupio dvije ku}e.

Kamen temeljac za dàmiju u ovom

naselju poloèn je u maju 2008. godine, aKelmendi je me|u prvima donirao novac.Gradnjom dàmije je rukovodio NNezim

Halilovi} Muderis, zvani~nik Islamskezajednice. On nije èlio govoriti o tome jer,kako je kazao, dàmija nije slu`beno otvorena.Na internetskoj stranici Rijaseta pi{e da sedàmija od 2010. godine koristi za obavljenjednevnih molitvi i vjersku pouku djece.

Med`lis Islamske zajednice u Sarajevunije bio uklju~en u prikupljanje novca zagradnju, a sekretar ove institucije EEsadKarahmet je kazao da je Kelmendi donacijuuplatio direktno firmi Rasno-MekaCompany iz Sarajeva koja je gradiladàmiju.

„Mi nikada nismo ni{ta traìli od njega.Nismo mu dali zahvalnicu jer nismo s njimizravno komunicirali“, objasnio jeKarahmet.

Zamjenik direktora gra|evinske firmeEsad Hasanovi} je kazao da je Kelmendijedan od najve}ih donatora dàmije saprilogom od oko 100.000 KM .

Kelmendi je u maju 2013. godineuhap{en na Kosovu na osnovu Interpolovepotjernice koju je za njim raspisao Sud BiH.Tuìla{tvo BiH ga sumnji~i za likvidacijuRamiza Delali}a ]ele, vo|e suparni~kogklana u Sarajevu, i trgovinu drogom. Sud jeblokirao njegove nekretnine u Sarajevu,uklju~uju}i i ku}e na Plandi{tu. U zahtjevuza blokadu Tuìla{tvo BiH je navelo da }etokom postupka protiv Kelmendija dokazatida je imovinu stekao trguju}i drogom.

U vrijeme kada je dao donaciju zaizgradnju dàmije, protiv ovog kosovskogAlbanca i njegovih sinova vo|eno je vi{eistraga zbog ubistva, oruànih obra~una inasilni~kog pona{anja, a njegov polubrat idvojica sinova bili su osu|eni zanezakonito posjedovanje oru`ja i nasilni~kopona{anje.

Rijaset Islamske zajednice u Sarajevu jeu pisanom odgovoru novinarima naveo daova vjerska zajednica nema instrumente zaprovjeru imovine donatora. Navode i da biza Islamsku zajednicu bile neprihvatljivesve donacije osobe koja je imovinu steklana nedozvoljen na~in, poput prodajenarkotika.

Profesor islamskih nauka u SarajevuHilmo Neimarlija kaè da Islamskazajednica nema pravo da prihvata novacsumnjivog porijekla te da je du`na voditira~una o stavu javnosti na osnovu kojeg semoè suditi o namjerama donatora.

Prema njegovim rije~ima, starijegeneracije bosanskih muslimana bi uvijekizabrale da grade skromnu dàmiju svojimnovcem, umjesto neke veleljepne koju bifinansirali drugi, novcem sumnjivogporijekla. On poja{njava da su nastupilepromjene u dru{tvu, jer su materijalniinteresi prevagnuli u odnosu na univerzalnevrijednosti u koje, obja{njava on, spada ipo{teno sticanje imovine.

„Vjera koja se moè prodati nije vjera“,kaè Neimarlija. �


ULAGANJE U BUDU]NOST

ATERIJALUhvaljuju}i donacijamaoslao i prilog u novcu i

ATERIJALUhvaljuju}i donacijamaoslao i prilog u novcu i

MULTIKULTURNI DONATORMaterijal za pristupni put i do crkve uMoran~anima kod Tuzle donirao je Ku~evi}

ZAHVALNICA IZ-a ZA DONACIJU U Pascima kod Tuzle izgra|en je objekat u kojem se nalaze mekteb, abdesthana i biblioteka

OTVORENJE NA ÊKANJUDžamija na Plandi{tu nije slu`beno otvorena

Foto: Mario Ili~i}

Fot

o:C

IN

Fot

o:C

IN


Sve znate... Idemo u Brazil! Ako{ta moète u{tedjeti da otputujeteu Ju`nu Ameriku dobro i jest, aako ne moète - gleda}emo tekmeu junu, a nadamo se i u julu,

naredne godine na bosanskohercegova~kimtrgovima, u kafanama i restoranima, udomovima i ku}ama, u |ulba{~ama i naterasama, sokacima, mahalama, gradovimai varo{ima, na plaì u Neumu. Ustvari, nakompletnom Jadranu! Ta~no je da sereprezentacija Hrvatske plasirala u bara`,ali, Boga mi, kako su igrali u ovim

kvalifikacijama, realna opcija je da Bosna iHercegovina bude jedina reprezentacija sapodru~ja biv{e Jugoslavije koja }e igrati napredstoje}em Svjetskom prvenstvu uBrazilu. [to zna~i da }emo imati vi{e oddvadeset i dva miliona navija~a. No,hajde da vidimo {ta o direktnomplasmanu na{e reprezentacije naSvjetsko prvenstvo misle uglednifudbalski “radnici” izvan na{edomovine, ali u okviru nekada{njeSFRJ. Svakom od njih {est postavilismo tri pitanja: da li je iznena|enjedirektan plasman reprezentacije BiHna Svjetsko prvenstvo u Brazil,potom {ta im se najvi{e dopadau igri na{e ekipe, te moèmo li

{ta napraviti u Brazilu? Najmanjizajedni~ki sadrìlac njihovih odgovora je:Safet Su{i} Pape!

RASADNIK TALENATASre}ko Katanec je najve}i slo ve na -

~ki fudbaler svih vremena. Nekada{njiigra~ Olimpije, Dinama, Partizana,Stuttgarta i Sampdorije aktuelni jeselektor reprezentacije Slovenije:

“êstitke! Drago mi je zbog PapetaSu{i}a, drago mi je zbog svih ljudi uBosni. Pogotovo {to tamo imam punoprijatelja. Ja sam jo{ ranije govorio da

imate reprezentaciju koja jekvalitetom me|u deset najboljihna svetu, ali mi niko nije


DIREKTNO U BRAZIL

I u regiji je, glasno i jasno, odjeknula informacija da se naša reprezentacija kvalifikovala za “Svjetsko prvenstvo” u Brazilu naredne godine; za “SlobodnuBosnu”, o tom istorijskom, historijskom i povijesnom faktu govore DRAGAN

DŽAJIĆ, OTTO BARIĆ, SREĆKO KATANEC, FADIL VOKRRI, EDO PEZZI i ALEKSANDAR MILETIĆ

NEZAPAMĆEN KONSENSUZ U REGIJI

BiH JE MNOGO JAKA!Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: ARHIV “SB”

brazil:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 22:56

verovao. Ni{ta nije iznena|enje! Ta~no jeda imate izvrstan napad, ali EEdin Dèko iVedad Ibi{evi} mogu da se slikaju ako izasebe nemaju kvalitetnih veznih igra~a.

Sami ne mogu da igraju. Ne mogu bezMiralema Pjani}a i ZZvjezdana Misimovi}a.Ali, ni oni ne mogu da igraju ako to pozadisve nije posloèno. Ma, gledajte, to je spoj

svega. Ni{ta nije slu~ajno. Samo buditepametni. Neka novinari budu pametni.Trebate znati gde su vam limiti. Nemojte i}iu Brazil da biste bili svetski prvaci, po{tomoète imati velikih problema. To je mojsavet.”

Edo Pezzi doajen je sportskognovinarstva iz Splita. “Meni je apsolutnoiznena|enje direktan plasman repreze n ta -cije BiH na Svjetsko prvenstvo, to je maloko mogao predvidjeti prije po~etkakvalifikacija. Ali, s druge strane, i nijeiznena|enje. Jer, pogledajte jednu Arme -niju, koja ~etiri utakmice zaredom dobiva ugostima. Dakle, vremena se mijenaju. Svirade vi{e, svi ulaù vi{e, svi uzimajukvalitetne stru~njake, tako da se tanogometna karta svijeta poprili~no mijenja.Dopada mi se pristup reprezentaciji kakavvi imate. Ako nema kemije u mom~adi,onda nema rezultata. A kemiju je uspioposti}i Safet Su{i}, kojemu ja od srca~estitam! Znam ga dobro, bili smonerazdvojni dok je igrao u Jugoslaviji. Ono{to je Safet pokazao, prema mojiminformacijama, je veliko! Nije se libio, nijemu bilo te{ko pitati za savjet, recimo,jednog IIvicu Osima. A to na{, sad ve} biv{i,izbornik IIgor [timac nije radio. A uBrazilu... Za{to Bosna ne bi tamoiznenadila kao {to je Hrvatska 1998.iznenadila na Svjetskom prvenstvu uFrancuskoj? Da vam kaèm iskreno: svi miu Splitu i u ~itavoj Dalmaciji radujemo se{to je Bosna i Hercegovina to napravila.


ALE, ALE, ALE...

��

Dragan Dàji}: “êstitam Bosni iHercegovini i èlim joj uspeh!“


Uvijek je Bosna bila rasadnik talenata”,tvrdi Edo Pezzi.

Otto Bari} nekada{nji je izbornikhrvatske nogometne reprezentacije.“Zasluèno! Imate stvarno odli~numom~ad. Drago mi je da ste uspjeli i èlimvam puno sre}e u Brazilu! Nisamiznena|en, jasno je to meni bilo jo{ pro{legodine. êstitam Su{i}u! Igrate dapostignete golove. Na kraju krajeva vi ste,~ini mi se, reprezentacija koja je postiglanajvi{e golova u ovim kvalifikacijama,mada nisam siguran. Dalje, imate igra~ekoji gaje takvu igru i èle dati golove,potom publika, odu{evljenje, ~itav taj{timung oko mom~adi, i Su{i}! @elim vamda se dobro pripremite za Svjetskoprvenstvo. A drugo, nije lako pobijeditiBosnu i Hercegovinu. Bilo kojoj re pre zen -ta ciji. Naravno da ima nekoliko boljih nasvijetu, ali sve je mogu}e. Bosna iHercegovina se moè plasirati u drugikrug”, veli Otto Bari}.

IMAMO KVALITETAleksandar Mileti} je urednik Sportske

rubrike beogradske Politike: “Za mene jesteiznena|enje plasman Bosne i Hercegovineu Brazil. Znao sam da ima odli~an tim, alisam sumnjao da moè da igra dobro ukontinuitetu, bez oscilacija. Selekcija BiHima desetak igra~a visoke klase, sazna~ajnim iskustvom u jakim evropskimklubovima, ali se za duga takmi~enja traì

jaka klupa. I zato svaka ~ast selektoruSu{i}u {to je s manjim brojem‘kombinacija’ uspeo da odvede tim uBrazil. Najvi{e mi se dopada to {to ekipaigra na gol vi{e a opet dobro ~uva svojumreù. Da ne ulazim u taktiku i ostalestru~ne stvari, ono {to je vidljivo golim

okom jeste to da je selektor Su{i} uspeo nesamo da napravi dobru hemiju, ve} i daubedi igra~e da mogu da budu prvi u grupi.Dokaz njegove vere u ovaj tim je i to {to jekao cilj postavio prvo mesto u grupi, a nebara` koji se u startu kvalifikacija obi~nomota po glavama selekcija koje ne verujuprevi{e u svoje mo}i. BiH vidim u drugomkrugu Mundijala, a onda }e dosta zavisiti iod `reba. Za ekipu koja nema dva jaka timavrlo }e biti vaàn i ‘faktor povreda’ i oprezod kartona koje na velikoj sceni lak{ezara|uju ekipe bez velikog autoriteta. Ako


DIREKTNO U BRAZIL

�

Otto Bari}: “Nijednoj reprezentacijina svijetu nije lako pobijediti

Bosnu i Hercegovinu“

Fadil Vokrri: “Ogroman podstrek zacijelu regiju“


put Brazila krenu navija~i, koji su i nagostovanjima bili ‘12 igra~‘ reprezentacije,to }e onda biti dodatni razlog za velikao~ekivanja.”

Dragan Dàji} Dàja. Dovoljno svakomonom ko i{ta o fudbalu zna. Fudbaler,predsjednik i direktor beogradske Crvenezvezde. Reprezentativac Jugo sla vije, ~lannajboljih selekcija Evrope i svijeta. Jednood najboljih lijevih krila koje je planetaikada vidjela. Tre}a “Zvezdina zvezda”.“Pa, znate {ta... Bosna je uvek imala dobrih

igra~a. Vidim, ima i kontinuitet. êstitamjoj! I njoj i Su{i}u. Napravili su velikiuspeh. Ne znam kako bih to okarakterisao,da li je iznena|enje ili nije. Bosna je u ovimkvalifikacijama, iz utakmice u utakmicu,dokazivala da ima kvalitet. Jo{ jednom joj

~estitam i èlim joj uspeh. A uspeh je i sama~injenica da se plasirala na Svetskoprvenstvo. Mada, mislim da ima {anse datamo uradi i ne{to vi{e od toga. Imate dostadobrih poje dinaca, ali ne mogu re}i da ba{~esto gledam utakmice va{e reprezentacije,po{to otprilike u isto vreme igra ireprezentacija Srbije. Bosna sa svima moèda igra egal, da se ne pla{i nikog, pa {tabude”, kaè Dàji}.

Fadila Vokrrija, sjajnog napada~aPri{tine i Partizana, nekada{njegreprezentativca Jugoslavije i sada{njegpredsjednika Fudbalskog saveza Kosova,dobili smo u Zürichu: “Veliki stvar zafudbal uop{te i za njegov razvoj na ovimna{im prostorima, ne samo za Bosnu. Sobzirom na sve ono {to se de{avalo to jejedna velika satisfakcija. Naro~ito zavelikog trenera kao {to je Safet Su{i}.Nije to za mene iznena|enje. Mislim daBosna ima ekipu za Svetsko prvenstvo.Iako u fudbalu postoji i iznena|uju}ifaktor. Edin Dèko je apsolutno jedna odvelikih poluga. Ali, ne zaboravimo nibriljantnog Miralema Pjani}a i ostale va{emomke, pogotovo na sredini terena. Odsveg srca vam èlim uspeh na Svetskomprvenstvu!”

“Trenera svih trenera”, MMiroslava ]iruBlaèvi}a nismo uspjeli dobiti. Nedostupanje! Vjerovatno slavi, pa da ga ne peglamo... �


ALE, ALE, ALE...

Sre}ko Katanec: “Drago mi je zbogsvih ljudi u Bosni“

Edo Pezzi:“Safetu Su{i}u

~estitam od srca“

AleksandarMileti}: “Znaosam da imateodli~an tim“


SIvicom Osimom razgovarali smodan poslije utakmice. ““[vabospava, umoran je, sino} smokasno do{li, stresno je sve to biloza njega, odmara se”, kazala nam

je njegova supruga AAsima kada smo poz-vali da dogovorimo intervju. Nakon {to serazbudio i do{ao sebi od svih uzbu|enja

proteklog dana, spremno je, kao da nema72 ve} 27 godina, odgovorio na sva na{apitanja.

“Pokrenuli smo ne{to, sada samo trebaostati na zemlji, pribran i polako nastavitidalje”, ukratko je formula uspjeha zareprezentaciju BiH koju je onako na prvu‘prosuo iz rukava’.

“Sve smo vidjeli, za ne{to vi{e treba imora bolje. Za o~ekivati je bilo da }e sedugo ~ekati na onaj gol, jer ne ide to onakokako mi ho}emo, da odmah damo gol. A inavikli smo malo publiku da odmah dajemogolove, pa su ljudi o~ekivali da }e to bitineki brzi start u petoj-desetoj minuti, da seda gol odmah, mo`da jo{ jedan poslije, to

se nije odmah desilo i sad nam je to ve} ineki kompleks”, ka`e Osim. Ono {to jeprije i tokom proteklih kvalifikacija biloneobi~no kada je on u pitanju, bile su izjaveu kojima je direktno i bez uvijanja tvrdiokako }e se BiH plasirati na Svjetsko prven-stvo u Brazilu.

GRUPNA FAZA “Kad pogledate sve utakmice, i sve pro-

tivnike, malo ih uporedite, do|ete do nekihzaklju~aka. Na kraju krajeva, vidi se dasmo mi ipak tim koji odska~e od ostalih.Pokazali smo to i golovima, i igrom, ina~inom na koji smo se postavili. Mediji sujedini napravili neki pritisak i prikazali


KRATKI FILM O USPJEHU

IVICA OSIM čovjek je bezkojeg možda ne bi bilorazloga za slavlje stotinahiljada bh. navijača nakon što se BiH plasiralana Svjetsko prvenstvo uBrazilu. Nogometni mag i šarmer nogometnureprezentaciju BiH spasioje od diskvalifikacije izUEFA-e i FIFA-e, i upravoj filmskoj priči okupio sportiste-veteranekojima je BiH u srcu kakobi spasili šta se spasiti da. I uspjeli su. BiH je strpljivim i upornimradom Komiteta za normalizaciju NS BiH,selektora Safeta Sušića, i najvažnije - jedne odnajsrčanijih reprezentacija BiH, naSvjetskom prvenstvu. Samo za “SB” Osim govori o proteklim kvalifikacijama,reprezentaciji, Papetu, ali još bitnije - budućnostireprezentacije

Pi{e: ALMIR PANJETAFoto: MARIO ILI^I]

IVICA OSIM, ZA SB,NAKON SVEGA

ŠVA

OSIM:TEKST osnova.qxd 17.10.2013 1:06

situaciju neizvjesnom, ali nije se uop{tepostavljalo pitanje prolaska”, poja{njavaOsim svoje ranije izjave.

“Pogleda li se grupa, treba biti malopo{ten pa re}i da smo u grupi u kojoj imamosolidniji i kompaktniji tim od ostalih.Odavno nismo imali jedan ovako kompak-tan tim koji predstavlja jedan narod, jednuzajedni~ku èlju za uspjehom. Dosta nam jebilo neuspjeha! Taj tim se pretvorio u nekogegzekutora narodnih èlja. Bio si u ratu,pro{ao mnoge probleme i reprezentacija jepokazala da ne moramo uvijek biti neko kogubi i ko je na dnu. Pokazali smo da bar une~emu moèmo biti uspje{ni, a fudbal ipaknije bilo {ta. Sada imamo situaciju da nas

druge reprezentacije respektuju, i za{to nere}i — da nas se pla{e”, kaè Osim. Dodajekako se nada da }e sve {to je reprezentacijapokazala imati uticaja i na druge stvari uBiH:

“Imamo jedan multi-kulti stru~ni tim,takav je Komitet za normalizaciju, repre -zen tacija. Momci su pokazali kako nekestvari savr{eno dobro mogu da funkcioni{u,i mislim da bi se i dràva umnogome moglau njih ugledati, ali dobro, da sad nemije{amo politiku...”, kaè Osim.

Pitali smo ga i koju bi ocjenu dao SafetuSu{i}u za kvalifikacije:

“Nije {kola da ga ocjenjujem!”, kazao jeu svom stilu, ali je ipak spremno pohvalio

neke od Su{i}evih kvaliteta koje smatramo`da i presudnim. Najvi{e njegov“imperator ski mir”.

“Ima jednu karizmu koju je izgradio jo{kao igra~, izgradio je poseban mir, sve toprenio je na reprezentaciju. Nismo od njega~uli nekih èstokih izjava, nije dopu{tao dase oko reprezentacije stvaraju neki skandalii to je veoma bitno”, pojasnio nam je Osim.Dodaje kako je BiH i ranije imala vrlokvalitetne igra~e, kvalitetne selektore kojisu znali svoj posao, ali da je jednostavnotrebalo da pro|e odre|eno vrijeme i da sesve stvari posloè.

“[teta, potro{ili smo jako puno dobrihselektora. Mnogi njih krive za neuspjehe,


GDJE JA STADOH, TI PRODU@I

��

“Reprezentacija je pokazala da ne moramo uvijek bitineko ko gubi i ko je na dnu. Pokazali smo da bar u

ne~emu moèmo biti uspje{ni, a fudbal ipak nije bilo {ta“

VABO - PAPE


ali nije to tako jednostavno. Mi smo ovdjeskloni individualizirati i uspjehe i neuspje-he, pripisivati ih nekome, ali treba voditira~una da ni{ta od toga nije samo do jednog~ovjeka. Ti selektori su na neki na~in `rtvo-vani, moralo se u~iti na gre{kama, stvari suse polagano slagale i sada su jednostavnolegle na svoje mjesto”, kaè Osim.

Kad su protekle kvalifikacije u pitanju,kaè da je iako siguran u prolaz, u posljed-njih nekoliko utakmica imao bojazan daigra~i ne izgube motivaciju:

A SADA PAMETNO!“Brazil ti je pred o~ima, ve} vidi{ one

anakonde, i sad da na kraju kiksa{. Na svimaje bio veliki pritisak, i drago mi je da su touspjeli prevazi}i i izboriti se s tim, i to jejedna od velikih lekcija koju su igra~i moglinau~iti. Mi sad imamo reprezentaciju koja jemnogo toga pro{la, imamo igra~e koji suigrali u ranijim kvalifikacijama kada suispadali, i sad prvi put mogu uporediti kakoje to kad ne pro|e{, a kako je kada pro|e{.”

Za razliku od kvalifikacija, Osim kaèda za Svjetsko prvenstvo jo{ ni{ta ne èlipredvi|ati, bar dok se ne izvuku grupe.

“Treba sa~ekati. Imamo tu Ju`noa meri -kan ce koji su uvijek neugodni, a u Brazilu biprakti~no bili na doma}em terenu za razlikuod nas, ne treba potcjenjivati azijskereprezentacije, bi}e tu jo{ ekipa iz Evrope,uglavnom jo{ ne znamo {ta nas sve ~eka.Dobra je stvar {to imamo ekipu koja imamnogo utakmica u nogama, ali imamo i

‘rupa’ koje treba popuniti. Treba ve}razmi{ljati i o kvalifikacijama za Evropskoprvenstvo 2016., {to da ne”, oprezan je Osim.

Uz svo zadovoljstvo koje ne krije, Osimkaè da àli {to u reprezentaciji nemaigra~a iz doma}e lige. Kaè i da bez obzirana sve kvalitete reprezentacije, do Svje t -skog prvenstva treba posebnu pa`njuposvetiti dovo|enju jo{ nekoliko igra~a.

“Naprimjer, RRahimi} je idealno rje{enjeza poziciju koju igra, ima pamet, imaiskustvo, ali on vi{e fizi~ki ne moèizdràti, jednostavno godine ~ine svoje.Mo`da }e se neki igra~i naljutiti, ali minemamo brzih igra~a. Nama fale dva vanjskaigra~a, fale nam brzi igra~i. Imamo pet

veznih igra~a, playmakera, ali oni protivbrzih ekipa te{ko igraju”, analizira Osim.

SVE SE MO@E KAD SE HO]E“Zna~i, nemaju se igra~i {ta ljutiti, ne

kaèm ja da oni ne tr~e, ali brz se rodi{. I tone fali samo nama, sli~no je i kod susjeda, igeneralno na ovim prostorima. Mnogi su sena njega ljutili, ali jedan od takvih igra~abio je ZZlatko Vujovi}, koji je zbog te brzine~esto znao dobro na{tetiti protivni~kimekipama, ali nekad i nama...”, kaè Osimdodaju}i kako treba misliti na mnogo stvarida bi se odrào kontinuitet:

“Treba razmi{ljati unaprijed, ne znamkako }e se to naprijed rije{iti, da li je VVedoIbi{evi} rje{enje, vidje}emo. Na kraju,moramo imati i rje{enje nakon DDèke, jerne}e ni on mo}i vje~no igrati i moramoimati nekoga spremnog i za tu poziciju.”

Dodaje da ga ipak najvi{e ohrabruje to{to je igra~ima nakon ovih kvalifikacijaporaslo samopouzdanje, i o~ekuje da }e dopo~etka Svjetskog prvenstva jo{ rasti:

“Samopouzdanje ti je kao apetit, {to vi{ejede{ apetit raste. Tako i s pobjedama dolazisamopouzdanje. Me|utim, to ne treba mije{atisa prepotentosti i sada se postaviti prema nared-nim protivnicima kao ‘Ko su oni, {ta ho}e?’.Spustiti se na zemlju, pametno i polako.”

Ivica Osim kaè da je upravo prepotentn -ost razlog neuspjeha reprezentacije Srbijekoja je ispala, i relativnog neuspjehaHrvatske na proteklim kvalifikacijama koja}e mjesto u Brazilu traìti kroz bara`.

“Ne moè{ ti potcijeniti reprezentacijekakve su Wales, [kotska, ili Belgija koja jetrenutno jedna od najja~ih ekipa u Evropi.Kod njih su mediji napuhali pojedine igra~ei predstavili ih onakvima kakvi nisu, i to imse na kraju obilo od glavu”, kaè Osim.

Na kraju, kaè kako mu je ipak ào {tose ne}e sve reprezentacije iz regije plasiratiu Brazil:

“A, opet, ko zna da li bi nas iko takveprimio…” �

SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013.

KRATKI FILM O USPJEHU

�

“Iskreno, nisam sveljude ni poznavao napo~etku, ljudi iz raznihbran{i su se okupili ipokazalo se da moèmofunkcionisati nazajedni~kom cilju.Reprezentacija je pokazalada je dobar rezultat mogu},i kada smo pokazali da seu sportu moèmo takmi~itisa najja~ima, to bi trebaobiti pokazatelj i za ostale,naprimjer za ekonomiju, {toi oni iz ovoga ne bi ne{tonau~ili?”, kaè Osim.

Govore}i o stanju uklupskom nogometu u BiH, kaè da se za razliku od reprezentacije tu jo{ mnogo togamora uraditi.

“I tu smo napravili neki pomak, odluke poput one o zabrani dolaska gostuju}ih navija~asu se pokazale korisnim, i mora se vi{e uraditi da se poja~a kvalitet Premier lige i da doBrazila imamo bar dva-tri igra~a iz na{e lige, {to bi bio dodatni poticaj za fudbalere una{im klubovima da igraju bolje i da se pokaù”, tvrdi Osim. �

KOMITET ZA NORMALIZACIJU

42

Ništa mudro, samo racionalno

[VABO SE OTVORIO NOVINARU “SB”“[teta, bila je ovo idealna prilika da se cijeli Balkan na|e na Svjetskom prvenstvu”

BLATTER I ÊTIRI ASADino Begi}, Ivica Osim, Safet Su{i}, Sepp Blatter i Emir Spahi}


Sve do unatrag godinu-dvije,profesorica PPaulina Loose znalaje sjesti za klavir i zasvirati svojuomiljenu kompoziciju, oti}i ugrad u {etnju i sresti neke drage

ljude... Sada, ipak, starost uzima svoj danaki profesorica Lina dane provodi uglavnom uku}i, okruèna porodicom i gledaju}i stalnoiznova stare, crno-bijele fotografije koje jepodsje}aju na neko ljep{e vrijeme, kada sui grad Mostar i ljudi u njemu, ~ini joj se, bilimalo bolji i bliì nego sada. Peglanje jeomiljeni Paulinin ku}ni posao i „radnaterapija“. S vremena na vrijeme drmne iponeku rakijicu, a na pitanje o „tajni“dugovje~nosti nema precizan odgovor.

„Do{li ste ~ak iz Sarajeva, da vidite~udo“, u {ali nam kaè, dok njen brati}@elimir dodaje da je jedan od klju~nihrazloga zbog kojih je Paulina poìvjela ve}puno stolje}e i ostala tako vitalna svakako utome {to „nije imala muà i djecu da jesekiraju“.

PORODICA ARHITEKATA I IN@INJERAVjerovatno ne postoji nijedan staro sje -

di lac Mostara koji nije ~uo za ime PaulineLoose, omiljene profesorice, jedne odosniva~ica i dugogodi{nje ravnateljiceMuzi~ke {kole u Mostaru, ène koja jeodgojila generacije brojnih, danas poznatihi priznatih muzi~kih umjetnika kojinastupaju na pozornicama {irom Evrope isvijeta. O Paulini Loose ne}ete prona}imnogo podataka na internetu — tek nekoliko{turih informacija da je nedavno, ta~nije 29.

septembra ove godine, u dru{tvu svojihbiv{ih u~enika i prijatelja proslavila svojstoti ro|endan. Postoji ne{to fascinantno uljudima koji doìve tako duboku starost, pavjerovatno zato i mir profesorice Line ovihdana u njenoj ku}i na mostarskom Rondoupomalo remete novinari koji dolaze sanamjerom da naprave pri~u o najstarijojMostarki, ali posebno èni koja je, kakosmo ve} rekli, umnogome zaslu`na zarazvoj muzi~ke kulture i obrazovanja uHercegovini.

Iako je najve}i dio svog ìvotnog iradnog vijeka provela u Mostaru i me|uMostarcima, profesorica Lina zapravo je po

ro|enju Trebinjka. Ro|ena je 29. septembra1913. u porodici MMiroslava i MMirjaneLoose. Paulina je odrastala u velikojporodici, sa ~etvoricom bra}e i jednomsestrom. Bra}a JJosip i IIvan bili su rudarskiinìnjeri, a RRudolf i NNedjeljko arhitekti(Nedjeljko je bio i prvi diplomirani arhitektu Mostaru). Za starijeg brata NedjeljkaPaulina je bila posebno vezana. Kada bi i{lada svira u Prag, on joj je dizajnirao haljineza nastupe. Mla|a sestra KKatarina-Bebapoha|ala je gimnaziju, a jedino se Paulinazainteresirala za muziku i odlu~ila postatiprofesorica glazbe. Brojnu obiteljizdràvao je otac Miroslav, pravim imenom


PAULINA LOOSE

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Profesorica i bivša dugogodišnja direktorica Muzičke škole u Mostaru PAULINALINA LOOSE nedavno je u društvu svojih nekadašnjih učenika i mnogobrojnihprijatelja proslavila stoti rođendan; najstarija stanovnica Mostara odgojila je

mnoge poznate i priznate muzičke umjetnike koji danas nastupaju na pozornicama širom Evrope i svijeta, a svoje profesorice sjećaju se sa

neizmjernom zahvalnošću

PROFESORICA LINASA RONDOA

Stolje}e obiljeèno ljubavlju prema muzici

USPOMENA IZ DAVNIH VREMENAMiroslav i Mirjana Loose sa djecom na vrelu rijeke Radobolje

paulina:TEKST osnova.qxd 15.10.2013 17:35

Friedrich, koji je tako|er bio znamenitimostarski graditelj, zasluàn za neke odnajzna~ajnijih gradskih i sakralnih objekataMostara, me|u kojima su i spomeniciAleksi [anti}u i SSvetozaru ]orovi}u, kao ihotel Neretva, zgrada Biskupije, Vakufskaku}a na Musali, Vi{a djevoja~ka {kola...Njegov ìvotni projekat bila je izgradnjamoderne banje sa bazenom i plivali{temprekoputa hotela Neretva, prije ravnostotinu godina, u slavu dolaska cara FFranjeJosipa I, koju je sve~ano otvorio i u radpustio legendarni mostarski gradona~elnikMujaga Komadina.

U ku}i Miroslava Loose vladala jestroga disciplina i savr{eni red. Poticao jesvoju djecu da se {koluju, ali su od malihnogu morali nau~iti i {ta zna~i zara|ivati isav novac koji bi im otac slao za{kolovanje, morali su uredno i na vrijemevra}ati. „Pruska disciplina“, kako to opisujePaulinin brati} @elimir Loose, koji sasuprugom VVi{njom i sinom danas ìvi satetkom Linom, bila je razlog zbog kojeg susva djeca Miroslava Loose jedva do~ekalada odrastu i odsele iz porodi~ne ku}e, uzsve po{tovanje prema ocu. Sva, osimPauline, koja je kao najstarija k}er ostala uzroditelje i brinula o njima do starosti.

Vjerovatno je to i razlog zbog kojeg sePaulina Loose nikada nije udavala, nitiimala djecu. Bilo je tu nekoliko mla da la -~kih ljubavi, ali ni{ta ozbiljno, pri~a nam@elimir Loose.

„Miroslav, to jest Friedrich, bio jeposebno osjetljiv na svoju stariju k}erku.Ako bi se uve~er kasno vratila ku}i, ili bi jeneki momak dopratio, dobila bi {amar odoca. S drugom k}erkom, Bebom, ve} je bilopuno druga~ije. Ona je pred roditeljimasmjela i zapaliti cigaretu, a kod Pauline tonije dolazilo u obzir“, govori @elimir.

Ispalo je tako da je Linina ìvotnaljubav bila i ostala — muzika. Osnovnomuzi~ko obrazovanje stekla je u~e}i kod~asnih sestara, zatim u U~iteljskoj {koli tena akademijama u Brnu i Bratislavi.

OD MOSTARA DO BA[KE VODEMuzi~ka {kola u Mostaru osnovana je

davne 1949. godine. U isto vrijemeutemeljeni su i [kolski, Gradski iSimfonijski orkestar, a u osnivanju svih tihinstitucija profesorica Loose odigrala jezna~ajnu ulogu. Godinu dana nakonosnivanja Muzi~ke {kole, Paulina Loosepostala je njena direktorica i na tom mjestuje bila sve do 1973. godine, kada je oti{la uprijevremenu mirovinu. Zapravo, ta~nije jere}i da je bila prisiljena da ode. Bila su toturbulentna vremena, obja{njava @elimir, atada{njim vlastima navodno se nije ba{svi|alo to {to je ve}ina profesora uMuzi~koj {koli bila hrvatske nacionalnosti,


PRVIH 100 GODINA MOSTARSKE PROFESORICE

��

MUZIKA KAO @IVOTNOOPREDJELJENJE Paulina Lina Loose od{kolovalaje brojne generacije danasvrsnih muzi~ara


pa su tako i direktoricu Linu indirektnooptuìli za nacionalisti~ke „tendencije“.

„To, naravno, nije imalo veze s istinom,ali Paulini su optu`be te{ko pale i zato jeodlu~ila da se povu~e“, pri~a @elimirLoose.

U knjizi 60 godina glazbenih {kola uMostaru, UUbavka Prusina Pra{o pi{e:“Cijeli radni vijek Pauline Loose jeprotekao u ulaganju nevjerojatnog napora iradnog elana u jednu mladu ustanovu beztradicije te njezinu izgradnju u institucijuod ugleda i zna~aja, ne samo za grad, negoi cijelu dràvu. Sura|uju}i sa svimzna~ajnim kulturnim i obrazovnimustanovama, po~ev{i od Simfonijskogorkestra i Pozori{ta do {kola i mjesnihzajednica, utjecala je na formiranjekulturnog identiteta Mostara.”

Go dinama nakon odlaska sa mjesta{kolske ravnateljice, Paulina Loosenastavila je odgajati mlade muzi~keumjetnike ne samo u Mostaru, nego i udrugim mjestima u biv{oj Jugoslaviji.Ljubav prema muzici vodila ju je aktivno ikroz osmu i devetu deceniju ìvota.

„Tijekom svojih devedesetih godina,radno, pedago{ki i odgojno, profesoricaLina Loose sudjelovala je u stvaranjuGlazbene {kole Ferdinanda Zovke uêrinu. Svoje glazbeno znanje i ìvotnoiskustvo èljela je darovati jednoj {koli,jednom kraju i jednom velikom nastojanju.Na valovima ljubavi prema svom pozivu,nije joj bilo te{ko putovati hercegova~kimbespu}ima - od Mostara do êrina“, pi{emostarski odvjetnik i kulturni djelatnikJosip Muselimovi}.

Posljednji rat profesorica Lina provelaje u Ba{koj Vodi, gdje je u tamo{njojFranjeva~koj klasi~noj gimnaziji nastavilapodu~avati mlade muzi~are, a nakon ratavratila se u svoj Mostar.

Kao {to to obi~no biva sa skromnim,nenametljivim ljudima koji su ostaviliveliki trag u sredinama u kojima su ìvjeli iradili, ime i djelo profesorice Pauline Loosenikada nije bilo dovoljno cijenjeno ivrednovano, izuzev u sje}anjima njenihnekada{njih u~enika koji je i danas, kadagod prolaze kroz Mostar, posjete i sazahvalno{}u govore o svemu {to je za njihu~inila.

Na njen stoti ro|endan, pokrenuta jeinicijativa da jedna muzi~ka {kola uMostaru nosi ime Pauline Loose. Ali, jo{ jerano za to, govori @elimir. Takve po~asti„rezervirane“ su nakon {to ~ovjek otplovi uvje~nost, a profesorica Lina tek je do~ekalasvoje novo stolje}e... �

SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013.

PAULINA LOOSE

�

“Imala sam sre}u biti u~enicom tedivne ène, ~iji je blagotvorni utjecaj namene ostao sve do danas. Nije nas onau~ila samo glazbi: ona nas je u~ilaìvotnim istinama, ljubavi, ustrajnosti,u~ila nas je davanju, a ona je sama odsebe i previ{e davala, ne samo namau~enicima, nego i ovome gradu”, kaèprofesorica Marija Zelenika iz Glazbene{kole Ivana pl. Zajca iz Mostara. „Nara{tajiu~enika, raspr{eni po cijelom svijetukao vrsni glazbenici i umjetnici, svojepo~etno obrazovanje duguju {koli kojuje vodila profesorica Lina Loose.“

Primadona Zagreba~ke opereBlaènka Cigi}-Mili} kaè kako su,zahvaljuju}i sposobnostima profesoriceLine, mnogi u~enici Glazbene {kole uMostaru postigli zavidne karijere: „Imene su tamo do~ekale, odgojile iuputile maj~inske ruke tada{njeravnateljice. Svojim entuzijazmom iosobno{}u, znala je privu}i stru~neosobe i na}i na~in kako utemeljitiodjele solo pjevanja, u~enja svihinstrumenata, pa ~ak i baleta.Profesorica Lina Loose zaista jejedinstvena osoba.“ �

BIV[I UÊNICI O PROFESORICI LINI

Nije nas učila samo glazbi, već iživotnim istinama, ljubavi, ustrajnosti...

46

OMILJENO MJESTOProfesorica Paulina za klavirom u porodi~nojku}i na mostarskom Rondou

Paulina Loose sasvojim u~enicama u Mostaru 1953.


Pored milion fondacija, kojekakvihudruènja i nevladinih orga ni -zacija, raznoraznih sektora iprotektora, koji u Bosni iHercegovini egzistiraju, profi ti -

raju, pa i “parazitiraju”, osnovana jeFondacija GORICA - Goran Bregovi}. Po~emu }e ona biti posebna, zna~ajna iinteresantna, pitamo na po~etku na{egrazgovora izvr{nog direktora FondacijeFaruka Drinu: “Fondacija GORICA -Goran Bregovi} je pionirski i jedinstvenprojekat u cijelom svijetu. Ima mnogovladinih i nevladinih organizacija koje narazne na~ine pomaù romsku populaciju,ali niti jedna u oblasti muzi~kogobrazovanja. Romi su svjetski narod izna~ajno naseljen u BiH, prema procjeniupu}enih, oko 100.000 Roma su dràvljaniBiH. Sastavni dio njihovog ìvota jemuzika, i nema tog Roma koji nije u tojoblasti na neki na~in nadaren, kao pjeva~ ilisvira~. Sve to uglavnom po~inje i zavr{avase na ‘sirovom‘ talentu, tj. bezodgovaraju}eg obrazovanja. To je svjetskiproslavljenog Sarajliju, kompozitora imuzi~ara GGorana Bregovi}a inspirisalo daosnuje Fondaciju koja }e pruàti podr{ku ipomo} osobama romske nacionalnosti,dràvljanima BiH, da se muzi~ki obrazuju itako postanu korisni sebi a i dru{tvenoj

zajednici. Pomo} se ogleda i u materijalnojpodr{ci, u vidu stipendiranja |aka istudenata.”

KORAK PO KORAKEto, sad pomalo znamo {ta je i kako je.

Fondacija GORICA - Goran Bregovi} ima iStatut i Upravni odbor, {to je zakonskaobaveza, ali po prvi put }emo mo}i re}i daneka fondacija ima i - Senat. “Fondacija jeregistrovana na dràvnom nivou, rje{enjemMinistarstva pravde pri Vije}u ministaraBiH. Organi upravljanja Fondacijom suUpravni odbor, koji je sastavljen oduglednih i visoko obrazovanih ljudi (dvaprofesora muzike i jedan sociolog), zatimizvr{ni direktor i Senat. To je, mislim naSenat, zna~ajan organ Fondacije i novinakoju smo mi ‘izumili‘, uslovno re~eno uovoj oblasti dru{tveno korisnog rada, uznapomenu da to nije bila zakonska obavezapri registraciji Fondacije. Senat broji devetravnopravnih ~lanova, uglednih li~nosti izjavnog ìvota, koji davanjem mi{ljenja, {tonije obavezuju}e, predstavlja korektivnifaktor u radu Fondacije. Naravno, poredStatuta izradili smo i usvojili program radaza 2013./14. godinu, a zatim i Pravilnike,koji obuhvataju i reguli{u sva postupanja uradu Fondacije. Kako bi se steklopovjerenje javnosti, rad Fondacije }e bitipotpuno transparentan, a o aktivnostimaFondacije javnost }e biti redovnoinformirana direktno putem portala -www.gorica.org, i posredno, putemmedijskih partnera (printanih i elektronskih

medija). Sjedi{te Fondacije GORICA -Goran Bregovi} nalazi se u prostoruBosanskog kulturnog centra u Sarajevu”,obja{njava Drina.

U po~etku }e se koristiti finansijskasredstva Gorana Bregovi}a, kojima jeFondacija i osnovana. Pored osniva~kihsredstava, izvori finansiranja bi}e prihodiostvareni vlastitim aktivnostima, sponzor -stvi ma i donacijama. “Fondacija podefiniciji nije dru{tvo jednog lica, ilislikovitije, nije pekarska radnja da sefinansira iz dèpa gazde, nego da seugledom Osniva~a i kvalitetnim radomobezbijedi povjerenje potencijalnihdonatora i sponzora da }e njihov novac


SASO MANGE

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ],

ARHIV FARUKA DRINE

Fondacija “GORICA - GORAN BREGOVIĆ“, zastipendiranje Roma koji se žele muzički obrazovati,

biće promovisana 19. decembra u sarajevskoj “Zetri”;o željama, idejama i ambicijama velikog sarajevskog

muzičara, te o promociji, Statutu, Senatu i Upravnomodboru, kao i o RONU WOODU, za naš magazin

govori izvršni direktor “Fondacije” FARUK DRINA

EVO BANKE,CIGANE MOJ!

Fondacija “Gorica - Goran Bregovi}“ stipendirati }emlade muzi~are, Rome, iz cijele Bosne i Hercegovine

UZDRAVLJE,ZA NOVI POÊTAKGoran Bregovi}, najpoznatijiSarajlija u svijetu

fondacija:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 17:46

oti}i u prave ruke. Sredstva Fondacije supredvi|ena za pomo} i stipendiranjeisklju~ivo osoba romske nacionalnosti,

dr`avljana Bosne i Hercegovine, koji su ve}upisani, ili planiraju da se upi{u u jednu odobrazovnih ustanova muzi~kog usmjerenja,

kao redovni |aci/studenti”, isti~e na{sagovornik.

U pripremi na{eg razgovora izvr{nidirektor Fondacije GORICA - GoranBregovi} rekao nam je da se Bregovi}oslonio isklju~ivo na podru~ja gradovaSarajevo i Isto~no Sarajevo, {to se ti~emjesta gdje }e se djeca i omladina mo}i{kolovati. No, treba biti oprezan, mo`da sena|e neko ko }e re}i da su, bez obzira naupla}ena finansijska sredstva, Romidiskriminisani jer se ne mogu {kolovati ugradovima u kojima `ive, mada su oni, podefiniciji, “nomadski narod”. Jesu li uFondaciji razmi{ljali i o tome, pitamo ga:“Prije svakog po~etka i u svakom projektu,akteri moraju imati realnu procjenuvlastitih mogu}nosti i spoljnih faktora kojimogu da uti~u na uspje{nu ili neuspje{nurealizaciju. U na{em slu~aju, procjenaOsniva~a tj. Gorana Bregovi}a jeste da sekrene ‘korak po korak‘, {to zna~i, da se


��

IZ D@EPA GAZDE ZA ROME

Goran Bregovi} je, rekosmo to uosnovnom tekstu, na turneji po Meksiku, aliipak nam je e-mailom kratko odgovorio na dvapitanja i potvrdio da }e op{irnije o svomprojektu govoriti za Slobodnu Bosnu zamjesec dana. Za{to mu, interesovalo nas je,nakon toliko godina na estradi i jo{ uvijekaktivnog anga`mana, kao i mogu}nostiu ivanja u plodovima vlastitog rada u dru{tvu

porodice sada i u rodnom gradu, sve ovotreba, i drugo: koji su razlozi zbog kojih je uSarajevu osnovao preduze}e Tetak d.o.o.?“Ne znam kako da ti odgovorim na to pitanje...Nakon mog ro|endanskog koncerta u Sarajevupro{le godine mnogo toga se promijenilo umojoj glavi. A firma Tetak, Fondacija i jo{ mnogotoga posljedice su tih promjena”, napisao namje Goran Bregovi}. �

BREGOVI] IZ MEKSIKA ZA «SB»

Sarajevski - rođendanski koncertmi je “promijenio glavu”


pomaù i stipendiraju samo oni Romidràvljani BiH koji se ve} obrazuju, ili èleda se obrazuju u nekoj od dràvnihinstitucija muzi~kog usmjerenja, za po~etakna podru~ju Sarajeva i Isto~nog Sarajeva.Da pojasnim, nema diskriminacije, svakiRom dràvljanin BiH, nastanjen u bilokojem dijelu na{e dràve, a da èli da semuzi~ki obrazuje i za to ima osnovnepretpostavke, moè da u Sarajevu dobijena{u podr{ku i pomo} pri upisu, smje{taju idobijanju stipendije. Za izrazitotalentovane, marljive |ake i studentepredvidjeli smo stimulaciju u vidu nabavkeodgovaraju}eg muzi~kog instrumenta, a pozavr{enom {kolovanju i pomo} prizapo{ljavanju. Naravno, plan je da se uperspektivi aktivnost Fondacije sa lokalnogizdigne i na globalni nivo, da ne kaèmevropski i svjetski.”

PROMOCIJE SU U MODIA koliki }e biti ti nov~ani iznosi?

“Iznosi stipendija se razlikuje zavisno odobrazovnog nivoa - niì, srednji ili visoki -koji budu}i stipendisti poha|aju ili na kojise odlu~e, da li trebaju smje{taj ili ne,obzirom da svi |aci/studenti nemaju istepotrebe. Mjese~na stipendija iznosi 100KM za one koji se {koluju u niìmmuzi~kim {kolama, 200 KM zasrednjo{kolce i 300 KM za studentemuzi~ke akademije. Podrazumijeva se da}e stipendije biti odobrene samo onimkandidatima koji ispunjavaju uslovekonkursa, a konkurs }e biti objavljen 1.januara 2014. i bit }e stalno otvoren. [to seti~e mjese~ne stipendije, |aci/studenti jeprimaju u toku ~itave godine, ukolikoredovno poha|aju nastavu, nad ~ime }enadzor i kontrolu vr{iti Fondacija”,odgovora na na{e pitanje Faruk Drina, aOsniva~ - Goran Bregovi} je na turneji uMeksiku. Romi su muzikalni, jednostavno,takvi se ra|aju. Ima li i sada njih koji idu umuzi~ke {kole bilo gdje u Bosni iHercegovini? “Naravno da ima, imamonaznake, a mi smo i u potrazi za takvima.Nakon promocije Fondacije i nakon {tozvani~no krenemo u kampanju, pa jo{ kadabude otvoren konkurs, imat }emo mnogojasniju sliku o svemu.”

A Fondacija GORICA - Goran Bregovi}bi}e promovisana 19. decembra uOlimpijskoj dvorani Zetra u Sarajevu. Tada}e biti organizovana manifestacija Sasomange - Ve~e donatora: “Svaki projekat, pai ovaj sa Fondacijom, zahtijeva promociju,kako bi javnost saznala ko je, ~ime i iz kojegrazloga uznemirava. Danas su promocije umodi, nema kakvih nema, pa ondadonatorski ru~kovi, ve~ere i jo{ mnogo toga.Me|utim, mi smo to sve objedinili u jedandoga|aj, koncertnu promociju FondacijeGORICA - Goran Bregovi}, pod nazivomSaso mange - Ve~e donatora, koja }e se,

zna~i, dogoditi 19. decembra u sarajevskojZetri. Pripremamo program koji }eodu{eviti ne samo posjetioce u dvorani,nego i one koji }e taj spektakl naknadnogledati pored malih ekrana. U programu }eprodefilovati najeminentnija estradnaplejada iz cijelog regiona, a modeliraju gaGoran Bregovi} i glumac BBranko \uri} -\uro. Sa sadràjem programa, a u interesustvaranja {to bolje predkoncertne atmosfere,javnost }e biti upoznata tokom reklamne

kampanje, koja zapo~inje 31. oktobra. Jednanovina, koja obja{njava naziv promocijeVe~e donatora, a razlikuje se u odnosu nasve do sada vi|eno, jeste da }e svakiposjetilac biti u statusu donatora Fondacije.Naime, ne}emo {tampati i distribuiratiuobi~ajene ulaznice, jer }e publika udvoranu ulaziti uz pokaz potvrde o uplatidonacije. Svaka uplata }e biti usmjerenadirektno na ra~un Fondacije, a uplate }e semo}i vr{iti tako|e od 31. oktobra, i to nesamo na punktovima u Sarajevu nego i ucijeloj BiH. Tro{kove tehni~ke organizacijepokrit }emo sponzorstvom.”

Mo`da }e i legendarni gitarista RollingStonesa Ron Wood taj dan do}i u Sarajevoda podrì svoje bude}e kolege isunarodnike... “To jo{ ne moèmopotvrditi, ali je sigurno da tu akcijuprivodimo kraju. Goran Bregovi} je odranije imao dogovor sa Ronijem Woodomza saradnju na albumu [ampanjac zacigane, ali se to terminski nije moglouskladiti, tako da je taj dogovor ostao da‘visi‘ za neki naredni projekat. Da li }e tajprojekat biti promocija Fondacije, znat }ese mnogo prije 19. decembra. Ron jegitarista legendarnih Rolling Stonesa,engleski cigan, ro|en u predgra|uLondona, gdje su mu roditelji ìvjeli nasojenicama, tako je dobio nadimak ‘WaterGipsy‘ (vodeni cigan), jer se rodio na vodi.Nije samo Ron inozemna komponenta uprogramu, bit }e tu jo{ velikihiznena|enja.” I, {ta se nakon svega trebadesiti da ovaj projekat ne uspije, ili brutalnokazano - propadne!? Zasada ne vidimonijedan razlog, osim {to ova dràva propadabez razloga. “Ne znam {ta se treba de{avatida ovaj projekat uspije, a sa neuspjehomnemam iskustva, tako da na to pitanjenemam odgovor”, kaè Faruk Drina. Ane{to stariji ljudi, pak, kaù da ni{ta neuspijeva kao - uspjeh! �


SASO MANGE

�

POMOĆ I BRIGA:“Fondacija GORICA -Goran Bregović je pionirskii jedinstven projekat ucijelom svijetu. Imamnogo vladinih i nevladi -nih organizacija koje narazne načine pomažu rom-sku populaciju, ali nitijedna u oblasti muzičkogobrazovanja”

IZVR[NI I GLAVNIDIREKTORFaruk Drina i GoranBregovi}


Zabranjeno pu{enje je ponajboljisarajevski punk rock sastav prijerata. Uz njihove pjesme odrastalesu i stasavale generacije, a njihovoglazbeno neznanje s po~etka

karijere do~ekano je sa simpatijama, jer subili u folu.

TAJ DAN NIKAD NE]E DO]INad karijerom najrevolucionarnijeg

sarajevskog banda, izuzme li se nepo nov -ljivi i jedinstveni EElvis J. Kurtovi}, kruìlesu smije{ne ali i ozbiljne pri~e. Jedna odnjih je zasigurno tragikomi~na situacija, umedijima poznatija kao “Crko Marshall”,koja je imala i svoj policijsko- istraìteljskiepilog. Dakle, raja iz ulice Fuada Midì}a,i sarajevske Druge gimnazije, okupljena

oko tandema “Sexon-Karajli}“, napravili suband koji je iz garaè stigao na naslovnice.U razdoblju od 1984. do 1989. snimili suantologijske albume Das ist Walter, Dok~eka{ sabah sa {ejtanom, Pozdrav iz zemljeSafari i Male pri~e o velikoj ljubavi. Predsam rat u biv{oj zajedni~koj dràvi band seraspao, ba{ kao i zajedni~ka dràva. NNenadJankovi} alias NNele Karajli} preselio se uBeograd gdje je zajedno sapovremenim basistomPu{enja Emirom Kusturicomoformio beogra dsko Zabran -jeno pu{e nje, a DDavor Su~i}Sula alias Sejo Sexon u ratuiz Sarajeva seli u Zagreb, dabi poslije rata osnovao“zagreba~ko” Za bra nje nopu {enje. Ono {to je va noista}i je notorna ~injenicakako niti jedno od dva

Zabra njena pu{enja nikada nije snimilo nipribli`no dobar album, pa ~ak niti pjesmu,pribli`ne kvalitete radovima dvijeprijeratne postave banda. Karajli} jeodlebdio u fluidnu apstrakciju beskrajnosti,ili prevedeno na razumljivi jezik u jednoveliko ni{ta, dok je Sejo Sexonpovremenim bljeskovima odràvao la`nunadu svim fanovima kako }e se uskorodogoditi ne{to konkretno, ali taj dan dodanas nije stigao.

PONAVLJANJE IZLIZANE [EME“Zagreba~ko” Pu{enje objavilo je peti

studijski album pod nazivom Radovi nacesti, koji sadrì jedanaest pjesama, aotvara ga pjesma U tvoje ime. Zasigurno jeto pjesma sa najja~om energijom naalbumu, koju nose hard rock riffovi isolidan refren. Odmah iza èstokog hardrocka, Sula i ekipa odlaze u reggae ritam upjesmi Tri kile, tri godine. Pri~a sama posebi nije lo{a, iako je lokalnog karaktera, alije pjesma iz nekog razloga aran`manimapretvorena u dosadnu usiljenu nabrajalicu.Ti voli{ sapunice je skladba koja je trebalabiti “predvodnica” novog albuma, progo -voriti o novoj po{asti u domovima, TVsapunicama. Tekst zapravo i nije lo{, ali jepjesma, naàlost, kriminalno otpjevana, asvira~ki dio je uglavnom ponavljanje izli -zane {eme koju Pu{enje koristi od albumaHodi da ti ~iko ne{to da. Nakon jo{ jednelokalne pri~e, o Kafani kod Keke, slijedipjesma od koje su o~ekivanja bila najve}a,a zapravo je ispalo najve}e razo~arenje nanovom albumu. Dirljiva pri~a o nesretnojljubavi sarajevske mladosti, BBo{ka iAdmire, njihovoj ogromnoj ljubavi itragi~nom zavr{etku, pjesma je koja je inajavila novi studijski album Zabranjenogpu{enja. Sula je ~ak napisao i solidan tekst,ali je problem nastao onog momenta kadaga je otpjevao i uglazbio. Kona~an proi -zvod je dosadna uspavanka koja zvu~i ba{kao TV sapunica kojoj se Pu{enje ruga upjesmi Ti voli{ sapunice.

Od {est preostalih pjesama relativnoprolaznu ocjenu moè dobiti jedino Lav, doksve ostale, uklju~uju}i i bonus trackNeprijatelj, mogu pro}i jedino kao pjesme zapopunjavanje praznog prostora. Nakonrekapitulacije i konstruktivnih kritika, koje su

u prvom redu dobronamjerne,mo`da je kona~no do{lovrijeme da se razmisli o nekojvrsti reuniona, ili baremangaìra pravi pjeva~ koji biproduìo vijek nekad kultnomsara jevskom bandu. Jer, za ovokako sada zvu~i Zabranjenopu{enje, postoji samo jednare~enica izgovorena u kultnimNadrealistima: Pro{‘o fol,buraz!” �


TRAGIKOMI^NA SITUACIJA

ZABRANJENO PUŠENJE upravo je objavilo svoj desetistudijski album RADOVI NA CESTI; naš novinar

recenzira, analizira i kritizira ovaj uradak

BESPOTREBNIRADOVI NA CESTI

Pi{e: MARIO ILIÎ]

Foto: Sa{a Midòr Su~i}

STARI PROBLEMISejo Sexon i ekipa snimilisu, u najboljem slu~aju,prosje~an album

pusenje:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 15:57

www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh


MAJSTORICA SAVREMENE PRIÊ

OPASNA BEZAZLENOST

Njene priče ne završavaju dramatičnim preokretima, nego pitanjem kako

nastaviti nakon njih

@ENE SU ODUVIJEKKRALE VRIJEME ZAPISANJE„Pripovijetka je dobra

forma za majke idoma}ice jer moè{ pisatidok ti djeca popodnespavaju ili dok ti se kuharu~ak“, kaè kanadskanobelovka Alice Munro

adisa munro:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 17:40

Pauline je mlada majka dvijedjevoj~ice, dobra supruga, pri -stoj na snaha. Ljetuje sa djecom,muèm i njegovim roditeljima isve se ~ini kao jo{ jedan

uobi~ajeni porodi~ni odmor. Onda u obli -`nje ljetovali{te dolazi JJeffrey, Paulininljubavnik, reìser drame Euridika u kojojona amaterski nastupa. Pauline ostavljaporodicu i bjeì sa Jeffreyjem, pravi tajprelomni korak na koji su spremni samorijetki preljubnici. Pri~a me|utim nezavr{ava ovim melodramskim raspletom,nego se nastavlja. Godinama poslijePauline i njena djeca prisje}aju se dana kadje mama oti{la. îtalac iz ovog razgovorasaznaje da Pauline nije ostala sa Jeffreyjem.On je za Pauline bio samo neko „„s kim samìvjela neko vrijeme“. Nema kajanja zbogodlaska, nema dje~ije mr`nje i preba ci -vanja, nema o~ekivanog jednostavnog ras -ple ta: ima samo ìvot koji se nastavlja.

@IVOT PU[TEN DA TRAJEDoree je sobarica koja nakon posla

odlazi na razgovor sa izvjesnim

gospodinom SSandsom koji joj pomaè dapovrati psihi~ku stabilnost. Kako pri~aodmi~e, saznajemo da je Doree imala trojedjece i muà LLloyda. Jedne ve~eri je Doreebila prenapregnutih nerava i umjesto ku}ioti{la je da preno}i kod poznanice. Lloyd jete no}i ubio djecu. Ovo bi u novinama bilasr` pri~e, su{tina izvu~ena u naslov. Pri~akoju mi saznajemo govori o ìvotu kojiDoree poku{ava nastaviti. Tragi~ni lom unjenoj ispovijesti nije kraj nego po~etak.Sve {to Doree ima je potraga za odgovoromna pitanje kako nastaviti dalje. Ona traìnekog s kim moè razgovarati o onome {toje doìvjela, ali sve vrijeme je prisutnopitanje moè li se o tome uop{te razgo -varati, moè li se ~ak i misliti. A mora.

Djeca ostaju ovdje i Dimenzija su pomnogo ~emu tipi~ne pri~e iz pera kanadskeknjièvnice AAlice Munro. Pri~e oveautorice naj~e{}e opisuju ure|ene, nerijetkodosadne ìvote èna u kanadskoj provinciji.Barem nam se tako u~ini na prvi pogled.Likovi izrone odjednom kao iz neke magle,a pred nama se brzo po~nu ukazivati sveo{trijih obrisa zahvaljuju}i dobro oda -branim detaljima i konciznim, jasnim re~e -nicama. Prosje~nost i normalnost su samoprivid, u svakodnevnim ìvotima njenihlikova tinja dramati~nost koju Alice Munromaestralno prepoznaje i pred na{im o~imapoja~ava do kre{enda. Ali vrhunci nikadnisu tamo gdje bismo ih o~ekivali, kao {tonisu ni raspleti.

Munro naj~e{}e, ali ne i uvijek, pi{e oènama iz Ontarija, kanadske oblastipoznate po idili~nim prizorima i prelijepojprirodi: ispod idile se krije ljudski ìvot,univerzalan u svojoj kompliciranosti inepredvidivosti. Junakinje Alice Munro suponekad ène devetnaestog vijeka a nekad

na{e savremenice. Junaci pri~a su naravno imu{karci, ali ènski ìvot je velika tema iknjièvna preokupacija ove autorice.Jednom prilikom je ona objasnila: „„Svojelikove jako dobro poznajem, znam ~itavnjihov istorijat, znam svaki detalj iz njihovebudu}nosti. îtalac mo`da moje likovesre}e samo u kratkom trajanju jednepripovijetke, ali ja sam u ìvot svojih likovapotpuno upu}ena i u njemu prisutna.“ Iakose ~ini da pri~e govore o malim, skoroneznatnim doga|ajima, prave teme suzapravo najve}a ìvotna pitanja poputodgovornosti, ljubavi i krivice. Munro pi{eo smrti ali i o ljubavi, ljubomori, te opogre{nim odlukama i njihovim dugo ro -~nim posljedicama na ìvote ljudi.

Velika tema za Alice Munro je islobodna volja. Vrlo ~esto se ~ini da sunjeni likovi `rtve nesretne sudbine, a Alicinveliki po{tivalac, poznati ameri~ki knji ev -nik JJonathan Franzen je jednom ~ak rekaoda „„njene pri~e li~e na klasi~ne tragedijenapisane u prozi jer stalno govore otrenutcima prelomnih sudbinskih de{ a va -nja“. Sama Munro na te tvrdnje odgovarapomalo rezervisano: „„To je samo donekleta~no. Sudbina u mojim pri~ama nikad nijeodlu~uju}a, moji likovi su ti koji samidonose odluke. Oni nisu tragi~ni junaci kojimoraju stradati jer se opiru sudbini koja imje namijenjena. Kad junakinja moje pri~eDjeca ostaju ovdje odlu~i da ostavi muà idvoje djece, to se ne desi zato {to joj je tajdrugi mu{karac bio su|en. On nije bionjena sudbina, niti ona s njim ostaje, ali i neàli zbog onoga {to je u~inila. Ona je samadonijela odluku o svom ìvotu.“

SEKS I (NE)VJERAVrlo vaàn element u pri~ama Alice

Munro je seksualna privla~nost izme|uljudi i ta privla~nost je ~esto predstavljenakao neobi~no jak kohezivni faktor kojimoè spojiti po svemu razli~ite osobe.Predavanje tjelesnim strastima u pri~amaove kanadske knjièvnice (nekada{njedoma}ice a kasnije feministi~ke ikone)nikada nije razlog za osudu. Ponekad ~akme|u njenim akterima nastaju i velike


NOBELOVKA ALICE MUNRO

��

AUTORI SVOJIH ŽIVOTA:„Sudbina u mojim pričamanikad nije odlučujuća, mojilikovi su ti koji samidonose odluke“

Prvi put u historijiNobelovu nagradu dobilaje osoba čiji se književniopus sastoji skoroisključivo od priča: nakon uporne i neospornevladavine romana,pripovijetka se izgledaopet vraća u žarišteknjiževnog interesa, gdje joj je imjesto; Kanađanka ALICE MUNRO (82)dobila je najviše književnopriznanje za svoje briljantne priče o ljubavi,ljubomori, opasnim tajnama, pogrešnimodlukama i njihovimdugoročnim posljedicama...Pi{e: ADISA BA[I]

PREVODI NA HRVATSKI I SRPSKIZagreba~ki i beogradski izdava~i objavili su ~etiri knjige ovogodi{nje nobelovke: “Slu`ba,dru`ba, pro{nja, ljubav, brak” ,“Previ{e sre}e”,”@ivoti devojaka i èna” i “Bekstvo”


ljubavne pri~e sa sretnim krajem. Ona kaè:„Seks ima nevjerovatnu mo} da pobri{e sveono {to se isprije~ilo izme|u dvoje ljudi i tamo} me uvijek fascinirala. Dru{tvena klasa,obrazovanje, stil ìvota, sve prestane daigra ulogu. Dva potpuno strana bi}a se ujednom trenutku mogu fizi~ki zaljubitijedno u drugo. Ta vrsta nepredvidivostiduboko potresa ovo na{e moderno, ure|enodru{tvo. Pri tome su mu{karci uvijek mogliistovremeno imati i porodicu i ljubavnicuili barem neku afericu sa strane. @enama jeto bilo mnogo teè. Ako bi i uspjele, moralesu pla}ati uàsno visoku cijenu kao sirotaAna Karenjina.“

Majka troje djece, Munro je relativnokasno po~ela knjièvnu karijeru i prvuzbirku pri~a je objavila 1968. kao skoro~etrdesetogodi{njakinja. Godinama jeostala vjerna formi pri~e (u skoro polastolje}a dugoj karijeri objavila je 12 zbirkipripovijedaka i jedan roman), a u jednomintervjuu je objasnila za{to je to tako: „„Kadsam pedesetih godina po~ela sa pisanjem,bila sam kao i ve}ina tada{njih ènadoma}ica, imala sam malu djecu, muà kojije radio. Dugo godina sam mogla pisatisamo kad bih uspavala djecu. Uvijek je bilopremalo vremena za pisanje, nikad se nisammogla posvetiti nekim zahtjevnim po du -hva tima. Za pri~e sam se, dakle, odlu~ivalaiz prakti~nih razloga. Djecu bih tjerala dapopodne spavaju svi u isto vrijeme, paspavalo im se-ne spavalo, i tako samdobivala malo vremena za sebe. Kad supo{li u {kolu, bilo je lak{e, mogla samra~unati barem na ta tri sata dnevno za sebe.Ina~e je uvijek bilo isto - pristavim krompirda se kuha a ja tr~im da napi{em kojure~enicu. Pa stalno prekidam pisanje.Koliko puta mi se ru~ak prekuhao jer samparalelno pisala! Nikad nisam imala radnusobu, uvijek sam pisala na radnom stolu udnevnoj. Vjerujem da je tako bilo sa svimspisateljicama iz moje generacije: mi smomorale krasti vrijeme za pisanje.“

Naàlost, ovakav odnos prema ènskompisanju nije rezervisan samo za generacijunove nobelovke. Od 1901. godine uz AliceMunro je Nobelovu nagradu za knjièvnostdobilo jo{ svega 13 èna. „„Nisam znala brojèna koje su nagradu dobile, a po{to je takomali, utoliko mi je jo{ draè, zbog svih

èna. Tako|er se radujem i zbog kanadskihautora i nadam se da }e nakon ovoga injihovo pisanje dobiti malo vi{e pa`nje“,izjavila je Munro povodom vijesti da joj jedodijeljena Nobelova nagrada.

Ova autorica je i sama svjesna da je i dodana{njeg dana ostala sli~na situacija saodnosom prema ènskom pisanju, te dave}ina autorica i dalje mora da kradevrijeme za pisanje. Poziciju ène pisca jejednom prigodom Munro opisala vrloslikovito: „„Mu{karci pisci imaju radne sobei kancelarije, ène rade usput. Moj drugimu` je odli~an kuhar i nas dvoje dijelimodosta ku}nih poslova, ali opet su moj posaonamirnice, izbacivanje sme}a i sli~ne

stvari. Jednom sam ~itala intervju s irskimpiscem kojeg jako cijenim, WilliamomTrevorom. Novinar je opisao kako zavrijeme razgovora u pi{~evu radnu sobuu|e gospo|a Trevor sa sendvi~ima i ~ajem.E vidite, kod èna pisaca je druga~ije. Jasam vam u isto vrijeme i gospodin igospo|a Trevor.“

VI[E ME OKUPIRALO PISANJE NEGO MAJÎNSTVO

Maj~instvo je velika tema u pri~amaAlice Munro, a posebno odnos izme|umajke i k}erke. Ona i sama ima vrlokompleksan odnos sa svojom najstarijomk}erkom SSheilom koja je napisala knjigu otome kako je naporno biti dijete knjièvneikone Alice Munro. „[[ta da radi{ saikonom, moè{ joj se moliti, moè{ jeignorisati ili je moè{ razbiti u komade“,napisala je k}er slavne knjièvnice na {tonjena majka kaè: „„Sheila je tu potpuno upravu. Ja tek sad kao baka uìvam u djeci,ne mogu ih se nasititi. Kad sam ra|ala svojudjecu, ona me nisu mnogo zanimala.Nemojte me pogre{no shvatiti, ja volimsvoju djecu iznad svega, ali u vrijeme kadsam postajala majka, nisam osjetila neki


MAJSTORICA SAVREMENE PRIÊ

�

Alice Munro je ro|ena Winghamu,Ontario, u kanadskoj provinciji. Majka joj jebila u~iteljica, otac farmer. Po~ela je pisatijo{ kao tinejdèrka. Prvu pri~u je objavila1950. kao studentica ùrnalistike. Udavalase dva puta i ima troje djece. Njene pri~ese redovno pojavljuju u ~asopisima kao{to je The New Yorker, a dobitnica je nizaistaknutih knjièvnih nagrada me|u

kojima je i nagrada Man Booker. Zanekoliko svojih knjiga je tvrdila da je toposljednje {to objavljuje, ali se opetvra}ala pisanju. Kad su je jednom novinari{aljivo upozorili na to da se svako malopovla~i zauvijek, sa smijehom je rekla:„Ja sam Mick Jagger u knjièvnosti.Uvijek pravim opro{tajne turneje iuvijek pi{em dalje.“ �

MICK JAGGER SVJETSKE KNJI@EVNOSTI

Stalno najavljujem povlačenje a nastavljam pisati

NEZAUSTAVLJIVA SILA:„Seks ima nevjerovatnu moć da pobrišesve ono što se ispriječilo između dvojeljudi i ta moć me uvijek fascinirala.Društvena klasa, obrazovanje, stil života,sve prestane da igra ulogu”


duboki poriv da se to desi, nego samnaprosto radila {to i ostali. Pri tome sambila jako zauzeta svojom borbom zaslobodu i pisanje, to me istinski okupiralo,vi{e nego maj~instvo.“

Ona sama opisuje kako je u prvojtrudno}i bjesomu~no pisala, po cijeli dan,sva u strahu da poslije kad se dijete rodivi{e ne}e imati vremena za pisanje. Kasnijeje ~esto pisala tako da je jednom rukomtipkala a drugom dràla svoju k}erkicu narastojanju od pisa}e ma{ine da joj ne smeta.Pri tome je po sopstvenom priznanju uvijekimala jak osje}aj krivice.

Munro je odrasla u porodici kanadskihemigranata koji su porijeklom {kotskiprotestanti pa su krivica i samokriti~nostsastavni dio njenog ìvota. „„Ja samzapravo odrasla u 19. vijeku“, kaè Munro,aludiraju}i na atmosferu odricanja,pobo`nosti i skromnosti koja je pratilanjeno djetinjstvo i ranu mladost. Zbog togase ~itavog ìvota ova knjièvnica bojipretjerane hvale i nerealne ocjene svograda. Ipak, na vijest o Nobelovoj nagradi jeosjetila odu{evljenje koje nije sakrivala.„Zaista mi je drago da to ~ujem jer jeuvijek bilo te{ko da te shvate ozbiljno akopi{e{ samo pri~e. Knjièvna kritika jo{uvijek pri~e smatra drugorazrednomdisciplinom, svojevrsnom vje`bom zapisanje romana. Ja sam i sama godinama uto vjerovala. Koliko sam samo mukevidjela poku {a va ju}i da napi{em romandok na kraju nisam shvatila da jepripovijetka za mene odgovaraju}aknjièvna forma.“

Nov~ani iznos ovogodi{nje Nobelovenagrade za knjièvnost je osam miliona{vedskih kruna, {to je oko 914.000 eura.Alice Munro je stotinu i deseta osoba kojaje dobila Nobelovu nagradu za knjièvnost,ali prva ~iji se opus sastoji skoro isklju~ivood pri~a. Nobelova nagrada za knjièvnost}e biti dodijeljena u Stockholmu 10.decembra, na dan smrti njenog utemeljiteljaAlfreda Nobela.

Kada je prije nekoliko godina prvi putspomenuta kao mogu}a dobitnica ovenagrade, Alice Munro je prema sopstvenompriznanju bila vrlo uzbu|ena. „„Tad me mojizdava~ bio uvjerio da je to mogu}e inadigao stra{nu buku oko toga. Bila samluda od uzbu|enja, na dan progla{enja samse probudila u pet ujutro i nisam se mrdalaod telefona. Kasnije sam mislila, pa {ta i dase desilo, pola sata bih bila luda od sre}e azatim bih pomislila koji uàs.“ Kada jekona~no ove godine zazvonio telefon asekretar {vedske akademije poku{ao da jojjavi sretnu vijest, u domu Alice Munro nikose nije javio na telefon. Poruka o nagradi jojje ostavljena na telefonskoj sekretarici {toje bio doga|aj po svemu dostojan neke odnjenih pri~a. �

57

NOBELOVKA ALICE MUNRO

O FEMINIZMU: Ja nisam feministi~kaknjièvnica, ali jesam feministkinja. Nikadne bih sa transparentom iza{la na ulicu idemonstrirala i ne bih se politi~kiangaòvala, ali jesam feministkinja jer seinteresujem za pri~e èna.

O LJUBAVI: U cijeloj historijiknjièvnosti ljubav je glavna pokreta~kasila koja stvara zaplet. Ona je to i ustvarnom ìvotu.

O SLOBODI: Sloboda nijejednostavna ni laka. Borile smo se zaekonomsku nezavisnost èna, a dana{njemajke imaju i poslove i brigu odoma}instvu. êsto ~ujem da bi neke odnjih ostale ku}i s djecom, ali da to sebi nemogu priu{titi. [ezdesetih nismo mogleo~ekivati ovakve probleme. I{le smo iz~istog idealizma, svi su mislili da }e imu{karci malo ostajati ku}i da bi èneimale karijeru. Naàlost, novoj generacijisu ideale zamijenili pohlepa i novac. Toniko nije mogao predvidjeti.

O BRAKU I PISANJU: Kao mladaèna sam èljela dvije stvari, da se udamza mu{karca kojeg volim i da budemknjièvnica. Udala sam se vrlo mlada idobila djecu, kao ve}ina èna u tovrijeme. Kad sam nakon 22 godine brakashvatila da su moje dvije najve}e èljeme|usobno nespojive, razvela sam se odsvog prvog muà.

O SRE]I: Sre}a je komplikovana. Bitisretan je krvav posao.

O STARENJU: Prije me je starenjemnogo brinulo, sad ve} daleko manje.Protiv njega ne moè{ ni{ta, a i bolje jeda si star nego mrtav. Osje}am i da samdosta postigla, pa mi to tako|er smanjujenervozu zbog starenja i ~ini meispunjenom.

O SEKSU: Seks je jedan od na~ina dase makar nakratko nadvladaju smrtnost iprolaznost. �

O NAJVA@NIJEM UKRATKO

Biti sretan je težak posao




KULT MARKETBILLY JOE SHAVER

Live at BillyBob’s Texas

Billy JoeShaver jedoajenameri~keglazbenescene. Jo{od davne1973. kadaje nanjegove

stihove veliki Waylon Jennings snimiostudijski album Honky Tonk Heroes. Uglazbenoj karijeri ima dvadesetakobjavljenih albuma, {to studijskih {tokoncertnih, a jedan takav, Live at BillyBob’s Texas je upravo u prodaji.

MGMT

MgmtZa sve ljubiteljeindie rocka ipsihodelijedobre vijesti.Ameri~kipsihodeli~ni rockband MGMTobjavio je svojtre}i studijski

album jednostavnog naziva: MGMT.Nakon iznimno uspje{nih albumaOracular Spectacular iz 2007. iCongratulations iz 2010., MGMT odlu~ilisu u}i u studio i snimiti novih desetpjesama.

ANTE PERKOVI]

Rundek izme|u:Knjiga o pjesmama

Rijetko imamo prilikunajaviti izlazak nekeknjige posve}eneglazbi i glazbenicima.Rije~ je o djelu Rundekizme|u: Knjiga opjesmama, hrvatskogpjesnika, glazbenika inovinara Ante

Perkovi}a. Knjiga na 172 straniceposve}ena je pjesmama nekada{njegfrontmana Haustora Darka Rundeka,uizdanju naklade Menart.

Ovoga puta predstavljamo istoimenistudijski prvijenac ameri~kih heavy me ta la -ca, banda Ashes of Ares. Osnovali su gabiv{i pjeva~ i basist banda Iced Earth MattBarlow i FFreddie Vidales, uz pomo} neka da -{ njeg bubnjara banda Nevermore VanaWilliamsa. “Self Titled” njihov je prvijenac,snimljen u Morrisonound Records studiju ugradu Tampa na Floridi, pod produkcijskompalicom JJima Morrisa. Za dizajn omotapobrinuo se VVan Villiams. Ashes of Ares uprodaji se pojavio kao standardno CDizdanje, ali i kao limited edition digipack sbonus pjesmom te u dvije rali~ite 2LPverzije. Album sadrì deset pjesama, a otvaraga kompozicija The Messenger. Ako ste sezaèljeli èstokih riffova, duplih bass pedalai sna`nih distorzija, onda je ovo album kaostvoren za vas. Ve} od prve pjesme sve pr{tienergijom i visokim lagama koje izvla~iMatt Barlow. Zanimljivo je kako je taj~etrdes ettro godi {nji heavy metalac izMississippija zapravo policijski slu`benik, tekako je u dosada{njoj karijeri s razli~itimbandovima snimio devet studijskih albuma.Iskusni de~ki nastavljaju u istom ritmu,sna`no i èstoko i u pjesmi Move To Chains,dok je majstorska akusti~na balada sèstokim cressendom pjesma On Warrior‘sWings. Kako album Ashes of Ares odmi~e,tako dolaze sve bolje pjesme. Jedna od stvaris najboljom atmosferom na albumu jemra~na i èstoka Punishment. Vrijediizdvojiti akusti~ni i melodi~ni uvod u pjesmu

This is My Hell u ~ijem introu dominirajuprate}i vokali.

Da na albumu Ashes of Ares nema lo{eizvedbe potvr|uju i ostale pjesme, me|ukojima se izdvaja Chalice of Man, kojapodsje}a na zvuke kultnog thrash metalbanda Panthera iz najboljih dana. Nakonne{to laganije The Answer, povratak uèstoke ritmove osigurava èstoka pjesmaWhat I Am. Istoimeni prvijenac bandaAshes of Ares zatvara odli~na pjesma TheOne-Eyed King. Na koncu, rije~ je oizvrsno odsviranom, otpjevanom iisproduciranom heavy metal albumuiskusnih ameri~kih glazbenika. (M. Ili~i})

MUZIKA

Album “Ashes of Ares” istoimenog banda

Metalni ratnici

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Erlend Oye: La prima estate2. Wretch 32 ft. Jacob Banks: Doing OK3. Asian Dub Foundation:

Radio Bubblegum4. Seeed ft. Fefe: Blink Blink5. Breach: Jack6. Indiana: Smoking Gun7. Disclosure: F for you8. Nine Inch Nails: Came back haunted9. Ayah Marar: Lethal Dose

10. The Bloody Beetroots ft. PaulMcCartney & Youth: Out of sight

BRZI I @ESTOKIAshes of Ares objavili su istoimeni prvijenac

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 15.10.2013 17:17

The Place Beyond The Pines je epskakriminalisti~ka filmska drama koju jereìrao DDerek Cianfrance, dok su on, BBenCoccio i DDarius Marder napisali scenario. Ufilmu glumi izvrsna gluma~ka postava:Ryan Gosling, BBradley Cooper, RRoseByrne, RRay Liotta, DDane DeHaan, BBenMendelsohn, BBruce Greenwood.

Ryan Gosling (Luke) je prije svegavirtuoz na motoru (poput onih motorista izBureta smrti na na{im va{arima), ali iplja~ka{, a Bradley Cooper policajac.Obojica imaju sinove i trude se prona}isvoje mjesto pod suncem, te njimaobezbijediti normalan ìvot. Jedan od njihnije imao oca, dok je drugom otac sudac.

Ova drama secira odnos oca i sina,sna`nu povezanost i o~insku ljubav, kao inaslije|ene grijehove istih tih o~eva. Lukese nastoji pomiriti s Rominom koju jakovoli, a koja je u tajnosti rodila sina. U nadida }e osigurati pristojan ìvot svojojobitelji, Luke plja~ka banke. Kako je jakodobar motociklist, uspijeva pobje}i nakonplja~ki. No, za protivnika ima ambicioznogpolicajca koji radi u korumpiranoj postajigdje gradi svoju karijeru. Sama drama serazvija kroz petnaest godina, no grijesiostaju, te sustiù dva nedu`na dje~aka.Samo zato {to su sinovi svojih o~eva...

Bosanskohercegova~ki film ima dugutradiciju bavljenja o~evima kao iznimnobitnim karakterima. A ovo je univerzalnapri~a o o~evima, ovaj put u ameri~komfilmu. Tuga da te uhvati kada se sjeti{koliko je nedu`nih ljudi, a prije svega djece,nastradalo na na{im prostorima zbog

grijehova nekih “o~eva” i “o~evih o~eva”!Prekinimo primitivne tradicije i mislimo nalijepu budu}nost djece, neoptere}enubudu}nost. Jer ta djeca zasluùju odrastanjeu miru, bez straha, s pregr{t ljubavi, a nekrv, nasilje, primitivizam, strahove,grubosti...

Naravno, osim ako se ne èli da upravoto budu toponimi u dru{tvu kada oniodrastu. Nadamo se da to nitko ne èli. Imolim vas, ne zaboravimo da i druge vrsteimaju djecu. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “The Place Beyond The Pines” (SAD, 2012.); režija: Derek Cianfrance


KULT MARKETCHA CHA CHA

Mika KaurismakiCha cha cha je igranifilm MikeKaurismakija iz1989. godine. Uzreìju, Mika jekoscenarist skupa saRichardomReitingerom.

Direktor fotografije je bio TimoSalminen. Matti i Kari su dva ro|aka.Matti ìvi kao besku}nik ispod mosta uHelsinkiju. Karij ga nagovara dapostane pravi gospodin, dok }e ga on“zamijeniti” pod mostom, a sve zboguvjeta koje je zadala tetka iz Amerike idobijanja odre|enog novca.

Ocjena. 4

BOG JE BRAZILAC

Carlos DieguesBog je Brazilac jesuvremeni brazilskifilm iz 2003., u reìjiCarlosa Dieguesa.êtiri su potpisnikascenarija: reìser,potom Joao EmanuelCarneira, te Almeida

Magalhaes i Joao Ubaldo Ribeira, aprema pri~i ovog potonjeg. Svako trebamalo odmora. Pa i sam On, koji silazina Zemlju, u Brazil, te susre}e sitnogprevaranta Taocu. Pridruùje im seMada, djevojka na putu za Sao Paulo...

Ocjena: 4

PUTOVANJE NA MJESTONESRE]E

ZvonimirBerkovi}

Putovanje namjestonere}e je filmiz 1971., zakoji iscenario ireìjupotpisujeZvonimir

Berkovi}. Radi se o pri~i izsuvremenog ìvota, psiholo{koj drami.Slu~ajni sudionik prometne nezgodejavlja jednoj èni da je u toj nezgodistradao njen mu`, te da je on u njuzaljubljen... Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Gravitacija (Alfonso Cuaron) 2. Cloudy wiht a Chance of Meatballs 2

(Cody Cameron i Kris Pearn)3. Runer, runer (Brad Furman)4. Prisoners (Denis Villeneuve)5. Utrka ìvota (Ron Howard)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Mafija{i starog kova (Fisher Stevens,Lionsgate, Blitz film i video)

2. Grijesi o~eva (Derek Cianfrance, FocusFeatures, Blitz film i video)

3. Veliki Gatsby (Baz Luhrmann, FocusFeatures, Blitz film i video)

4. Divna stvorenja (RichardLaGravenese, Warner Bros. Pictures,Blitz film i video)

5. Iron Man 3 (Shane Black, MarvelStudios, Paramount Pictures,Continental film)

Očinska ljubav

EPSKA DRAMASeciranje odnosa oca i sina

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 15.10.2013 17:18


U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOSrpsko prosvjetno-kulturno dru{tvoProsvjeta ove godine obiljeàva 111.godi{njicu postojanja i dvadesetugodi{njicu od obnove rada. êstitamo, jo{jednom! Izme|u brojnih doga|aja koje suorganizovali tokom 2013. ovom prilikom}emo izdvojiti godi{nji koncert klasi~nemuzike, odràn po~etkom godine uNarodnom pozori{tu Sarajevo.

Dvadesetorica iz Sarajeva imaju novi hit -Izuzetno. Tekst je njihov, a na muziku izpjesme Kad bulbuli pjevaju Seida Memi}aVajte. “Otkako je bh. fudbalnastao/Takav tim se nije sastao/To nikadbilo nije/Za pehar zlatni borimo sesad/@elim i}‘ na Svjetsko dok sammlad. To nikad bilo nije...” Izuzetno, o!

U nedjelju, 13. oktobra, u Bijeljini je odrànMe|unarodni karate turnir Bijeljina Open2013, No} {ampiona, na kojem je u~e{}euzelo 48 karate klubova iz Srbije, CrneGore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.Takmi~ari KBS Tuzla Sinbra osvojili su 12medalja, od toga dvije zlatne, {estsrebrenih i ~etiri bronzane”, pi{e natuzlarijama.

“Na sceni Caffe cluba Gogo u Sarajevu 17.oktobra }e biti izveden novi one man showFilipa Andronika Striper”, najavljuju izMagacin Kabarea. I to u okviru tre}esezone Late Nite programa. Reditelj jeNeven Samardì}. To je “pri~a oseksualnim avanturama i iskustvimasasvim obi~nog mu{karca koji ìvi i radi ipoku{ava na}i djevojku u Bosni iHercegovini”.

Scenarista TV serije Lud, zbunjen,normalan stvorio je lik Dine MehmedaMujki}a, pa ga onda, nakon nekolikogodina, “ubio”. No, Dino je vaskrsnuo.Parodija Dino Food Eliminator je predstavasarajevskog AltTeatra i naslonjena je na“ìvot poslije smrti Dine Mehmeda Mujki}a”.Premijera i prve reprize bi}e uskoroodigrane u Istri.

Usput, spomenuta serija je, na osnovuglasova posjetilaca portala Press online,nagra|ena Zlatnom antenom na tre}emFestivalu doma}ih igranih serija FEDIS, kojije u Beogradu odràn 9. i 10. oktobra. Ukonkurenciji su bile i serije Larin izbor izHrvatske te Budva na pjenu od mora izCrne Gore.

Skoro sve je spremno za nastupgrupe Vaya Con Dios u Sarajevu. UZetri, 26. oktobra.

“Sarajevski nastup bit }e odrànnakon opro{tajnog koncerta Vaya ConDios u Zagrebu, koji }e se desiti u KC

Draèn Petrovi}. Prosje~na cijenaulaznice u Zagrebu je oko 70 KM, doksu karte za sarajevski koncert uprosjeku skoro duplo jeftinije”, veliNedàd Podì} Po}ko, izvr{niproducent koncerta: ““Ali, nije to zbogtoga {to }e u Sarajevu nastupiti nekilo{iji ili jeftiniji bend, ili zbog toga {tosu tro{kovi organizacije sarajevskogkoncerta znatno niì. Honorarizvo|a~a, najam tehni~ke podr{ke, pa~ak i iznajmljivanje dvorane mipla}amo gotovo isto koliko iorganizatori koncerata u Beogradu iZagrebu. Jedina razlika je to {to sunama u pomo} pritekli sponzori, bezkojih, zaista, ne bismo uspjeliorganizirati koncert u sklopuopro{tajne turneje Vaya Con Dios. Bezpodr{ke Fabrike duhana Sarajevo i BHTelecoma bili bismo prinu|eni stavitimnogo vi{u cijenu ulaznica, a onda bibilo pitanje da li na{a publika sebiuop}e moè priu{titi tu zabavu.”

Do|ite. Eto.

NEDŽAD PODŽIĆ POĆKO, izvršni producentkoncerta grupe “Vaya Con Dios” u Sarajevu

Zabava u “Zetri”

BORIS T. MATIĆ, direktor “Zagreb Film Festivala”

BORIS T. MATI]“Glavni dugometra`ni programdonosi dvanaest naslova”

Cetri oka:Cetri oka.qxd 16.10.2013 22:24


� Dakle, Me|unarodni festivalanimiranog filma BANJALUKA bi}e odrànod 23. do 28. oktobra. I vas je, izgleda,pritisnula recesija, nebriga, kokuzluk...

Me|unarodni festival animiranog filmaBANJALUKA ove godine }e imati svoje{esto izdanje koje }e, naàlost, bitinajskromnije i najlo{ije do sada. Razlog jefinancijske prirode, jer je ovogodi{njiprora~un festivala svega 18.500 KM, a to nijedovoljno ni za puno manje festivale ili revijefilmova. Koncepcija ovoga festivala je odsamog po~etka bila da se ide ka kvaliteti a nekvantiteti, kako programskog sadràja tako idolaska vrhunskih svjetskih animatora, tekvalitetne promocije Banje Luke, RepublikeSrpske i Bosne i Hercegovine u svijetu.Najve}i razlog financijskog problema jestezna~ajno smanjivanje sredstava podr{ke odstrane Ministarstva prosvjete i kultureRepublike Srpske, koje ove godine iznosisvega 12.000 KM, {to je za festival ovakvogtipa doista mali iznos. Prvi put ne}e biti dodijeljenani nov~ana nagrada za najbolji film Festivala,smanjen je broj ~lanova ìrija festivala, a ne}e biti

uprili~ena nijedna autorska retrospektiva.

� Ipak, {ta biste izdvojili izovogodi{njeg programa?

U skladu s dosada{njim konceptomFestivala da predstavi jednu od velikihnacionalnih kinematografija animiranogfilma, ove godine u fokusu festivalaanimiranog filma bit }e japanska animacija,koja }e se predstaviti s dva programa, a kojuprire|uje Svjetska asocijacija za animiranifilm - ASIFA Japan. Na Festivalu }e bitiprikazano oko 150 filmova, od ~ega 66 utakmi~arskim programima. U prate}improgramima bit }e prikazani filmovi sDje~jeg festivala u Vara`dinu, dva blokasuvremene poljske animacije, koje prire|ujepoljski festival Anima & Etida, programErotika u filmovima Zagreba~ke {koleanimiranog filma, program ruske animacije ibrazilski dugometra`ni animirani film UmaHistoria de Amor e Furia, ovogodi{nji

pobjednik za najbolji dugometra`ni animirani filmna najzna~ajnijem svjetskom festivalu animiranogfilma u Aneccyju.

Ovogodi{nji Zagreb Film Festival traja}e od 20. do 27. oktobrana pet zagreba~kih lokacija. Slu~ajne ljubavi, nespojivi osobenjaci inasilje me|u mladima glavne su teme takmi~arskog programa.

“Glavni dugometra`ni program donosi dvanaest naslova koji naizuzetno vje{t na~in progovaraju o raznim temama - otu|enosti, sveprisutnijem problemu nasilja me|u mladima, ali i zabranjenimljubavima, slu~ajnim susretima, pa i komi~nim, naizgled nemogu}imodnosima. Festival otvaramo talijansko-slovenskom komedijomZoran, moj ne}ak idiot autora Mattea Oleotta koji na ZFF stiè s ~etiriosvojene nagrade na ovogodi{njojMostri, me|u ostalima nagradapublike Me|unarodnog tjednakritike, a na zabavan na~inprogovara o odnosu naokonespojivih likova”, najavljujeBoris T. Mati}, direktor ZagrebFilm Festivala: ““Sli~nom temom -naizgled nemogu}om vezomizme|u mafija{a i sestre jedne odnjegovih `rtvava bavi se iprvijenac autorskog dvojca FabijaGrassadonije i Antonija Piazze,

film Salvo, koji je osvojio Veliku nagradu canneskog Tjedna kritike.Spomenuti filma{i doma}oj su publici poznati po kratkometra`nomfilmu Rita prikazanom na ZFF-u prije tri godine. Uberto Pasolini jo{je jedan autor koji se vra}a na na{ festival, i to svojim drugim filmomMiran ìvot, s uspje{nim britanskim glumcem Eddijem Marsanom uulozi osobenjaka, opsesivno organiziranog zaposlenika dràvneslu`be. Iz Indije i Francuske stiù pak dvije drame o ‘pogre{nim’ljubavima - Pogre{na dostava i Centrala. Jo{ izraènije negoprija{njih godina redatelji su pokazali interes za najosjetljiviju

skupinu - mlade - i to govore}i onjihovoj neprilago|enosti, me|u -gene racijskim sukobima i nasiljume|u mladima. Potonjom temomuz razli~ite redateljske pristupebave se meksi~ki film NakonLucije redatelja Michela Franca tePoduke iz harmonije kazah stan -skog debitanta Emira Baiga z i -na...”

Za provjeru, i ostatakprograma, oti|ite u Zagreb. Nijedaleko...

Nasilje me|u mladima i zabranjene ljubavi

PREDRAG SOLOMUN, direktor Programa Međunarodnog festivala animiranog filma BANJALUKA

Najskromnije do sada

Cetri oka:Cetri oka.qxd 16.10.2013 22:24


1. Kada }e biti odràn ovogodi{njiZimski salon knjige u Sarajevu? Od 11. do 24. decembra.

14. Da imate 15 minutavlasti, {ta ne bisteu~inili? Zapo{ljavaorodbinu.

19. Tange ili badi}? Radije nijedno.

21. Poruka~itaocimana{egmagazina? Knjige suzakon!

16. S kim biste voljeli otplesati tango? Ne znam plesat.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Beara Gryllsa.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Doktor.

11. Da li je {utnja zlato? Nije.

13. Da li je bolje bitilijep i pametan iliruàn i glup? Najboljeje biti prosje~an.

3. Je li bilo {ta pametno na Sajmu

knjige u Frankfurtu? Svega za marku.

2. Kako se osje}ate u Sarajevu? Kao “ostali”.

4. [ta ne morate imati u friìderu? Svjetlo.

10. Koliko ima istine u izreci: “Koje sretan ni u hali nije gladan?” Puno.

18. Ima li i{ta bolje od Nutelle? Ima, pekmez.

20. A begova ili{kembe ~orba? Najbolja jenanina ~orba.

17. Osoba koja Vam ide na ganglije? Ovaj pjeva~ GGangham style.

12. [ta obla~ite kadaèlite izgledati moderno? Potko{ulju.

6. [ta obavezno nosite na plaù? Kupa}e.

8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Kit.

by DINO BAJRAMOVIC

AJDIN ŠAHINPAŠIĆ,

direktor BTC “Šahinpašić“ iz Sarajeva:

“Najbolja je nanina čorba”

9. Jeste li meteoropata? Da, patim od meteo prognoze.

Foto: Mario Ili~i}

15. Opi{ite Dèvada Karahasana u tri rije~i? Nisam toliko nadaren.

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 15.10.2013 17:19

KLIN ÔRBA

Ne{to nam se ove godine i nije ba{ najbolje posloìokalendar vjerskih i svjetovnih praznika, a po prviput ~ak i veliki broj vjernika ne znaju koja im je

fe{ta va`nija, pa se i u televizijskim programima moè~uti javno priznanje: Kud }e nam bolji Bajram od pobjedena utakmici i plasmana na Svjetsko prvenstvo?Pretpostavljam da IIbrahim ili AAbraham, otac svihvjernika, ni u svom najblistavijem provi|enju nije mogaovidjeti da u dalekoj budu}nosti jedan narod ne}e biti udilemi da li da `rtvuje sina, nego }e do}i u isku{enje da`rtvuje i samo `rtvovanje. Ako to nisu {ejtanska posla, neznam {ta je.

Bajrami budu i pro|u, i obi~no ih ne pamtimopojedina~no, osim kad su vezani za neko drugo krupnode{avanje koje nam je u na{em ovozemaljskom ìvotuva`no. Tako ja zauvijek pamtim Bajram iz ‘94., koji smoobiljeìli s nekoliko dana zaka{njenja, kad se koliko-toliko primirila goropadna neprijateljska artiljerija. Onadva kilometra koja su dijelila grad od ku}e u kojoj je mojotac ìvio sa svojom drugom suprugom HHanifom,prevalila sam kroz tunel Sikola, skupa sa sestrom. Uslijedpotpune blokade grada Maglaja, hranu su nam s vremenana vrijeme bacali iz NATO-vih aviona, pa je glad odavnopreuzela prednost nad svakodnevnim granatiranjem gledestraha i rizika. Bili smo ve} spremni u~initi sve; prevalitina desetine kilometara do bolje stoje}ih te{anjskih sela zamalo hrane, za koju smo davali sve {to je iole vrijedilo:odje}u, obu}u, zlato...

Ne pamtim {ta je bilo na bajramskoj sofri, ali budu}ida znam kako je majka Hanifa vje{ta stvoriti gozbuiz ni~ega, vjerujem da smo se ~estito najeli. No,

pravi se Bajram zapravo desio tek kad smo se zaputileku}i, ponovo kroz tunel. U dubokom mraku, sustigao nasje jedan vojnik, koji je razdragano vikao: Radujete se,gotovo je! Maglaj je deblokiran. Upravo su se na ju`nojstrani, na brdu Pazari}, spojili HVO i Armija BiH.

Bombasti~ne su se a la`ne vijesti, poput ove, ~esto{irile maglajskom kotlinom ne bi li barem na trenutakpriskrbile malo radosti gotovo podivljalim ljudima, pa jenevjerica bila na{a prva reakcija. Onda nas je vojnikpozvao da se s njim vratimo do ulaza u tunel i svojim seo~ima uvjerimo da se na Pazari}u vijore dvije zastave,jedna uz drugu. Hrvati i Bo{njaci ponovo su bili na istoj

strani, {to je napokon otvorilo izlaz prema Zenici. Ujutro, zorom, gledala sam duga~ku kolonu bijelih

automobila koji mile {umskim putem uz brdo O{ve. Iglasno plakala od sre}e. Ljekari bez granica uputili su seprema te{anjskoj bolnici da odande evakuiraju najteèranjenike u Zenicu. A me|u tim najteìm bio je i moj brat,koji je zbog ranjavanja u glavu ve} danima leào u komi.I spa{en je. Eto, taj Bajram iz ‘94. zauvijek pamtim kaonajljep{i u mom ìvotu. Mati mi tad nije bila ìva, a dokje bila, imala je obi~aj kazati: Bajram je svakogpetnaestog u mjesecu, kad MMujo dobije platu. Naravno,bila su to vremena kad se pla}a primala uredno, ta~noonog dana kad je propisano aktima privrednog subjekta.Bilo je nezamislivo da se taj datum mijenja.

Ali, odavno, sve se promijenilo. Sad ni za Bajramnismo sigurni da }e biti ba{ onoga dana u koji jenajavljen. O pla}ama i penzijama da i ne govorimo.

Ono o ~emu moèmo pri~ati, s ~im sa sigurno{}umoèmo ra~unati na sve praznike, pa i na Bajram, to jedivlja~ka pucnjava. Ovo dru{tvo vi{e ne zna na druga~ijina~in iskazati radost. Kako nam se nadolaze}i Bajramuvukao izme|u dvije va`ne utakmice, strahovati je da}emo ovaj 15. oktobar po bh. gradovima imati stanje nalikratnom. Sigurna sam da su se mnogi kvalitetnije snabdjelimunicijom i alkoholom nego tradicionalnim bajramskim|akonijama. Ostaje da se vidi, i preìvi. Budu}i da uzkurbansko meso nije dozvoljeno piti, sasvim je mogu}eda }e mnoge obredne `rtve sa~ekati na{e trezvenije dane.Mogu ovnovi sa~ekati na ledu, ionako ih veliki broj nijepro{ao obaveznu veterinarsku kontrolu. Nije {ala, ali, nisuli nas ba{ tome u~ili u ovom vremenu otkad se svepromijenilo, pa i Bajram: `rtvi, ja ikom, prili~i strpljenje.

Nadam se da }u ovaj Bajram, kao i hiljade Bosanaca,upamtiti po vrijednoj pobjedi na{ih Zmajeva. Nezato {to ba{ vjerujem u Bo`ju pravdu po kojoj i

najve}eg siromaha sunce pokatkad ogrije, nego iz pukeljudske èlje da nam se napokon zgodi kolektivnibajramluk koji bi mogao istinski taknuti na{a pusta srca,do te mjere odviknuta od radosti, da ne znaju {ta bi odsebe kad ih pogodi barem mrvica sre}e. I nadam se da }ese pokazati la`nim stih: Sre}a je lijepa samo dok se~eka. �

Bajrami budu i prođu, i obično ih ne pamtimo pojedinačno, osim kadsu vezani za neko drugo krupno dešavanje koje nam je u našemovozemaljskom životu važno. Tako ja zauvijek pamtim Bajram iz ‘94.,koji smo obilježili s nekoliko dana zakašnjenja, kad se koliko-tolikoprimirila goropadna neprijateljska artiljerija

Bajram izme|u dvije utakmicePi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 15.10.2013 17:17

Na nedavno odrànom Salonu auto mo -bila u Frankfurtu predstavljen je iosvjeèni top model iz Opelove flote

Opel Insignia. U reklamama za taj automobilOpel se poluìo krilaticom: “Najbolji auto kojismo ikada napravili”, a da je tome takosvjedo~i kratki osvrt na tog energi~nogljepotana. Popis tehnologija, sustava pomo}i iopreme je doista velik, a za ovu priliku izdvojilismo one najva`nije. Nova Insignija nudi cijeliniz naprednih zna~ajki, uklju~uju}i ultra mo -der ne pomo}ne sustave namijenjene voza~u,informacijsko-multimedijski sustav, kao ibogatu standardnu opremu te niz dodatneopreme. Za offroadere tu je i prila go dljivi 4x4pogon na sve kota~e sa stra`njimelektroni~kim diferencijalom i ograni~enimproklizavanjem koji ima zadatak rasporeditisnagu od 0 do 100% izme|u prednje istra`nje osovine te izme|u stra`njih kota~a.Tu su i prilagodljiva prednja biksenonskasvjetla s brojnim automatskim funkcijamapoput pomo}i prilikom kori{tenja dugihsvjetala i automatskog pode{avanja visineprednjih svjetala, te svjetla za dnevnu vo`nju istra`nja svjetla s LED tehnologijom. Posebnu

pozornost u unutra{njosti Opel je posvetioaudio sustavu. Tu je sada vrhunski zvu~nisustav Bose s maksimalno devet zvu~nika idva subwoofera, ~etiri {iroko pojas nazvu~nika, kao i digitalni procesor zvuka. Umasi noviteta na novoj Insigniji vrijedi izdvojiti:elektri~nu parkirnu ko~nicu s pomo}i prilikomkretanja na uzbrdici uz ru~ni mjenja~,elektroni~ku raspodjelu sile ko~enja,dvozonsku elektroni~ku kontrolu klimatizacijes pojedina~nom kontrolom klimatizacije zavoza~a i suvoza~a te senzorom vla`nosti.

Nova Insignija ima i novi program stabilnosti“plus” ESPPlus, kao i klizni pod utovarnogprostora Flex Floor u opciji za modele SportsTourer. Insignija posjeduje i prednju kamerudruge generacije ~iji je zadatak o~itanjeudaljenosti spram vozila ispred u sekundamate upozorenje na mogu}i frontalni sudar kao iupozorenje prilikom napu{tanja prometnetrake. Od noviteta u unutra{njostu tu su jo{ igrijani upravlja~ presvu~en koòm, kao inezavisni grija~ automobila s daljinskimupravlja~em, s tajmerom i automatskim

aktiviranjem kad je automobil u pogonu.Ko`ne presvlake nove Insignije crne su ilikrem boje s grijanjem i ventilacijom sjedala,ko`nom kuglom na mjenja~u i sredi{njimnaslonom za ruku na stra`njem sjedalu.Vanjski izgled uveliko uljep{avaju laganialuminijski naplatci raznih dizajna i veli~ina,dok je informacijsaki sustav pri~a za sebe.Sustav Navi 900 IntelliLink kojim se upravljaputem dodirnog zaslona u boji dijagonaleosam in~a, putem touchpada s prepo zna -vanjem slova, kontrolama na upra vlja ~u iligovornim naredbama. Odabrani sadràji spametnog telefona prenose se putemBluetootha; 2D i 3D navigacijske karte, aintegrirani su i planovi gradova vi{e od trideseteuropskih dràva. Ne treba zaboraviti sustavStart/Stop i sustav za nadzor tlaka zraka ugumama ali i niz drugih novotarija koje krasenajbolji Opelov model svih vremena. �


Nova «Opel Insignia»: Snaga i mo}!

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]

Auto:CRNA.qxd 15.10.2013 17:20

slobodna bosna 884

Documents