slobodna bosna 568

7/24/2019 Slobodna Bosna 568

1/80

DOGOVOR SILAJD@I]-DODIK:LAJ^AK TRA@I POMO] MOSKVE

EKSKLUZIVNO SB NA PALAMA

Svi o~ekujemoda se moj mu`PREDA!

BITKA ZA BH TELECOMZLO^IN BEZ KAZNE SARAJEVSKIH LJEKARA

IZETBEGOVI]POSRAMIOTIHI]A

Ljiljana-ZelenKarad i}

Moja

istina oRadovanuRadovanu

EKSKLUZIVNO SB NA PALAMA

[UTNJADIREKTORAFARISA

[UTNJ

IREKTOR

F RIS

[UTNJADIREKTORAFARISA


2/80


3/80

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Predsjednik Upravnog odboraAsim METILJEVI]

DirektorErbein RE[IDBEGOVI]

Glavni i odgovorni urednikSenad AVDI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI],

Danka SAVI], Mehmed PARGAN,Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [AÎ],

Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Adisa ÊÔ

DopisniciMirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),

Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)

DesignEdin SPAHI]

DTPAtif D@IDI]

LektorSedina LONÂRI]

Sekretar redakcijeIsmira TAHIROVI]

Marketing i prodajaAmela [KALJI]

e-mail: [email protected]

FotografijaMario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni

444-041, 262-630

telefaks444-895

Ad re sa

êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034

Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK3060510000025213

140-101-00006860-17Volksbank Sarajevo

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnihglasila u Ministar stvu obrazovanja, nauke, kulture i

sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnogministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od

12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA , Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

568Sadràj

ÛDAN DOGOVOR LJUTIH NEPRIJATELJA: Haris Silajdì} i Milorad Dodik

6 BITKA ZA JAVNAPREDUZE]AKako je Izetbegovi}privatizirao telekom

Od prije nekoliko dana BakirIzetbegovi} pod punu kontrolu stavio jeBHTelecom, najprofitabilniju kom-paniju u dràvi, ~ime je dodatno oja~aosvoju poziciju u latentnom sukobu spredsjednikom SDASulejmanomTihi}em

16 ISPOVIJESTLJILJANE KARAD@I]Istina o mom muùRadovanu

LJILJANAZELEN-KARAD@I],supruga ha{kog optuènika RADOVANAKARAD@I]A, odlu~ila jedvoipogodi{nju medijsku {utnju tokom

koje je nebrojeno puta njena ku}a bilapretresana, porodica saslu{avana ihap{ena, prekinuti iscrpnim razgovoromsa novinarkom Slobodne Bosne;poprvi put gospo|a Karadì} javno govori otajnim razgovorima sa stranim vojnicima,istraìteljima, obavje{tajcima, komentiraknjigu FLORENCEHARTMANN Mir ikazna, otkriva kako je do{lo do njenogtelevizijskog obra}anja u kome je zamo-lila muà da se dobrovoljno preda....

32 ZLOKOBNA [UTNJA

Nakon teksta u pro{lombroju SB

Javnost u BiH, ali i izvan nje, bila jezate~ena i zapanjena tekstom iz pro{logbroja na{eg lista u kojem smo objavilinedvosmislene stru~ne nalaze koji

dokazuju da je u samo pola godine naKlinici za neurohirurgiju KLINIKOGCENTRAU SARAJEVU zbognestru~nosti i nemara umrlo sedam paci-jenata;nastavljaju}i se baviti uzrocima iposljedicama ove tragedije, na{ novinaristraìo je kako su ~elnici ovezdravstvene institucije reagirali nakon{to su od Ministarstva zdravlja

Federacije BiHupozoreni na poduzimanjeenergi~nih mjera za uvo|enje reda naKlinici za neurohirurgiju

36 HUMANOPRESELJENJE HRVATASanader na Tu|manovomputu - bez povratka

Od 13.000Hrvata, koliko ih je uDrvar iz srednje Bosne naseljenoneposredno nakon rata, danas ih ìvimanje od hiljadu;optimisti bi rekli da je

i to pristojna cifra, budu}i da ih je prijerata u ovoj op}ini ìvjelo svega 30-ak...Na{i reporteri istraìli su gdje je i na kojina~in nestalo 12.000Hrvata mahom izb-jeglih (preseljenih) iz srednje Bosne

48 FILMOM PROTIVZABORAVAHommage velikomscenografu

Kinoteka Bosne i Hercegovine uSarajevu cijeli oktobar }e prikazivati cik-

lus bh. filmova za koje je scenografijeradio KEMALHRUSTANOVI], velikibosanskohercegova~ki umjetnik, koji jepreminuo 22. augusta ove godine;na{saradnik, njegov nekada{nji student pris-je}a se ovog sjajnog arhitekte iscenografa

Foto:MilutinStoj~evi}


4/80

Ovog se vikenda navr{ava petgodina otkako su gra|ani BiHna Op}im izborima sru{ili vlastAlijanse za promjene i ponovona vlast u BiH vratili prov-

jerene nacionalisti~ke strana~ko-politi~kematrice. Niko nikada nije ozbiljno zahva-

tio niti kriti~ki rekapitulirao period odnekih dvadesetak mjeseci u novijoj povi-jesti BiH unutar kojeg je funkcioniralavlast Alijanse za promjene, jedne prili~no~udne, gotovo nadrealne, programskidifuzne koalicije desetak stranaka koje sunekako uspjele na}i zajedni~ki minimumu svom politi~kom djelovanju: Nismo nimi bogzna kakva plja~ka, ali nemoèmo biti gori od ovih prije nas, takobi otprilike mogla glasiti politi~ka platfor-ma koja je, uz neophodnu me|unarodnudidakti~ko-logisti~ku potporu, uspjelanapraviti krhku, ali ipak zajedni~ku alter-nativu do tada bezmalo sudbinskim, zada-tim i zakovanim etno-nacionalnimmodelima upravljanja Bosnom iHercegovinom.

Po ~emu se danas gra|ani BiHsje}aju vremena (po~etak 2001. - oktobar2002.) kada je na vlasti bila Alijansa zapromjene? Ako }emo reagirati na prvuloptu, onda je neizbrisivo sje}anje da jeu tom periodu Dan is Tanov i} dobioOscara. Da je @eljo gurao i gurao ukvalifikacijama za Ligu prvaka sve dokse nije nasukao na svirepi Newcastle

United. Da je Ivica Osim biodogradona~elnik Sarajeva... [to,naravno, nema nikakve veze sa karak-terom tada{nje vlasti. Ono {to se uz tuvlast dobroga ima i mora vezati jesteuvjerljivo kr~enje puta za ulazak u Vije}eEvrope. Potom, kr~enje i asfaltiranjeautoputa u duìni 12 kilometara odSarajeva prema Zenici, za {ta je aktivirannovac iz BH Telecoma. Od ostatka profitaove firme ispla}eno je 100 milionamaraka otpu{tenim vojnicima VojskeFederacije. Ujedinjen je i konkretnim

novcem cementiran federalni mirovinski/penzioni fond , st aloèno sp ri je~enoinstaliranje tre}eg, hrvatskog, entiteta injegove vojne hunte, civilizirano je izakonski bez ve}ih potresa ispunjavanasuradnja sa Haagom (podsjetimo, u vri-

jeme vlasti Alijanse su krajnje obzirno,civilizirano i odgovorno u Haag transferi-rani generali Mehmed A lag i}, E nve rH a d` ih as an o vi }, S e fe r H a li lo vi } i

brigadirAmir Kubura).Unutra{nji sadràj Alijansine Bosne

i Hercegovine, ako ve} nije imao spek-

takularne rezultate, barem je nudio opi-pljive i dohvatljive zajedni~ke temelje:Vije}e ministara BiH zajedni~ki, jedin-stveno, sprije~ilo je tada{njeg visokogpredstavnika u BiH Wolfganga Petritschada poremeti telekomunikacijski sistem ukorist svojih austrijskih poslovnih pri-jatelja; autoput su gradile bosanskoherce-gova~ke firme, jedinstveno se bez fige udèpu odlu~ivalo o zadacima i obaveza-ma BiH kao ~lanice Antiteroristi~kekoalicije... Formirana je Fondacija zakinematografiju - nakon toga jenemogu}e bilo da samoinicijativno do|eVeljko Bulaji} i uz Izetbegovi}ev

blagoslov pokupi milione maraka kojimasu gra|ani BiH trebali pomo}i Pjeru@al ic i, Din i Mustaf i}u, Jasmil i @bani}...da snime filmove.

Na vanjskopoliti~kom planu, BiHje stajala gotovo besprijekorno,prije svega zahvaljuju}i relak-siranju odnosa sa susjednimdràvama - demokratski provje-

trenom Ra~anovom i Mesi}evomHrvatskom i zahuktalom Srbijom Zorana

\in|i}a. U vrijeme vlasti Alijanse u BiH iKoalicije Ivice Ra~ana u Hrvatskoj jepravomo}no presu|en tu|manovsko-milo{evi}evski {pekulant i opsjenarFikret Abdi}, iz srbijanskih kazamata bh.

pravosu|u je prepu{ten njegov pajta{Alija Delimustafi}...

Pogre{no bi, neta~no i neodgovorno,bilo dvogodi{nju vlast Alijanse za prom-jene bespogovorno glorificirati i nekri-ti~ki hvaliti. U toj je vlasti bilosvakakvog {ljama, u nju su se penetrirali,temeljem 5-6 posto glasova, Silajdì}evi

kriminogeni povjerenici, od moralnoporoznog dràvnog ministra SafetaHalilovi}a do jadnog i ~emernogljevi~arskog kvazitribuna NijazaDurakovi}a. Bilo je u toj vlasti i ljudi kojisu pod ha{kim crimenom, od Jadranka

No}as spaljujemo iluzije

4 SLOBODNA BOSNA 4. 10. 2007.

Pi{e

Senad Avdi}

Po ~emu se danasgra|ani BiH sje}ajuvremena (po~etak

2001. - oktobar 2002.)kada je na vlasti bila

Alijansa za promjene?

Ako }emo reagirati naprvu loptu, onda jeneizbrisivo sje}anje da

je u tom periodu DanisTanovi} dobio Oscara.

Da je @eljo gurao igurao u kvalifikacijamaza Ligu prvaka sve dok

se nije nasukao na

svirepi NewcastleUnited. Da jeIvica Osim bio

dogradona~elnikSarajeva... [to, naravno,

nema nikakve veze sakarakterom tada{nje

vlasti. Ono {to se uz tuvlast dobroga ima i

mora vezati jesteuvjerljivo kr~enje puta

za ulazak uVije}e Evrope

PET GODINA OD SMRTI ALIJAN

Sje}anje na dvije godine upoku{avala biti normalna i o


5/80

Prli}a do Sefera Halilovi}a, ortodoksnihkriminalaca tipa siledìje-obavje{tajcaIvana Vuk{i}a, ra~unalo se, naivno, namedijski suport Radon~i}evogposlovnog carstva...

Milion sam zamjerki fakturisao

biv{oj vlasti Alijanse zapromjene, ali ostaju neo-borive barem dvije ~injenice:1. Ta je vlast demonstrirala

druga~iji model vladanja u odnosu na onuprije nje i onu nakon nje i 2. Ta je vlast,moèbiti, nerealno i neutemeljeno,pokazala ambicije i planove prema koji-ma je mogu}a i druga~ija Bosna iHercegovina.

Nije vlast Alijanse za promjene, sasvojih 20-ak mjeseci vlasti u BiH, izuze-tak u tranzicijskom politi~kom iskustvu,manje-vi{e svud oko nas - Hrvatska,Ma|arska, Makedonija, Srbija -reformske strukture su nakon po~etnogentuzijazma gra|ana bile ka`njene idotu~ene nakon prvog potro{enog manda-ta. Samo je malo ostalo neistraèno za{toje Alijansa ka`njena prije pet godina naizborima.

Ako èlite moj odgovor, nju su prijesvega na no` do~ekale i na politi~kumarginu gurnule ratno profiterske,klerikalisti~ke, konzervativne bo{nja-~ke elite kojima se u tih dvadesetakmjeseci iz temelja drmalo finansijsko

kormilo nad svojim narodom.Alijansinu vlast bo{nja~kog povjerenjako{tala je deportacija {est alìrskihkriminalaca. Oni koji su zamijenili vlastAlijanse protjeruju 500 ljudi izBiH zbog bliskosti sa alìrskom{estorkom. Aktuelni federalni ministarbraniteljaZahid Crnki} prije pet godinapredvodio je desetine hil jada svojihsuboraca u obra~unu sa Alijansinomkomunisti~kom vla{}u koja im gu{iprava. Danas ti isti borci ru{e Crnki}ajer im nudi mnogo manje nego vlast

koju su zajedni~ki ru{ili...Daleko od toga da je Alijansin brodbio bogzna kako ~vrst, konzistentan isinhronizirano vo|en;sigurno je samoto da je bio usmjeravan u jedinommogu}em pravcu!

4. 10. 2007. SLOBODNA BOSNA 5

ÊTVRTAK, 27. SEPTEMBARNe{to je o meni pisao doktor za knjièvnost, te ratni armijski medijski pretori-

janac (du{a mu bila mlatiti ratne zarobljenike, pogotovo one zavezane, jer su tinajopasniji i najpodmukliji!) ENVER KAZAZ. Pitaju me jesam li ~itao, odgovaram da

jesam i to jo{ prije nekoliko godina. Ne}u da otkrijem kako mi je Mile Stoji} nakonpromocije njegove knjige, o kojoj smo govorili Kazaz i ja, kroz smijeh do{apnuo danisam duàn pa`ljivo slu{ati, budu}i da Kazaz isti tekst govori na promociji svake knjige koju promovi{e...

PETAK, 28. SEPTEMBARJedina relevantna i pa`nje vrijedna turbopjevaljka iz BiH, SELMA BAJRAMI,

kao i ostatak estradne elite, u ozra~ju skru{ene pobo`nosti i predanosti vjeriposvetila se ramazanskim radostima. Ne zvu~i mi lo{e estradna bajramska~estitka (SELMA) BAJRAMI, (KONJEVI]) [ERIF MUBAREK OLSUN!

SUBOTA, 29. SEPTEMBARHrvatska je {okirana presudom koju je Sud u Haagu izrekao vukovarskoj trojci,

MILETU MRK[I]U, VESELINU [LJIVANÂNINU i MIROSLAVU RADI]U. [okirana je spravom: 25 godina zatvora samo za pokolj nad 260 ljudi na Ov~ari je ravno nagradi.

Cijeli dan traìm i ne uspijevam na}i, a znam da imam za{tekan taj stenogram, alinepogre{ivo pamtim razgovor koji nakon zlo~ina na Ov~ari [ljivan~anin vodi saanonimnim deùrnim operativnim iz General{taba JNA: [ljivo, jel ima nekih

problema u Vukovaru?, pita deùrni-operativni. Nema, burazeru, svi problemi su ve} pod zemljom,odgovara major [ljiva(n~anin). Pa, samo ovaj odgovor u motorolu vrijedi brat-bratu doìvotne!

NEDJELJA, 30. SEPTEMBARDanas se u cijelom svijetu obiljeàva Svjetski dan srca. Predsjednika

Republike Srpske MILANA JELI]A tokom dana izdalo je srce i umro je prijesumraka. Ne znam ko je poodavno na temu infarkta defetisti~ki napisao: Infarkt

je i ovakav i onakav, ali je brate, barem od srca!

PONEDJELJAK, 1. OKTOBARHARIS SILAJD@I] i MILORAD DODIK svoj su protokol o policiji dogovorili i hotelu

Radon Plaza, vlasni{tvo Fahrudina Radon~i}a, ro|enog u Sandàku. Prije 10 god-ina Alija Izetbegovi} i Mom~ilo Kraji{nik(plus Kre{imir Zubak) prvu sjednicuPredsjedni{tva BiH odràli su u hotelu Saraj, vlasni{tvo Dauta Bibi}a, ro|enogtako|er u Sandàku. Bilo bi krajnje logi~no da vlasti BiH Sporazum o stabilizaciji ipridruìvanju sa EU i komesarom za pro{irenje komesarom Oliejem Rehnom,

potpi{u, recimo, u nekom adekvatnom hotelu u Roàju, vlasni{tvo balkanskog narko-kralja Safeta Kali}a!

SRIJEDA, 3. OKTOBARZabavna je dana{nja rasprava u Federalnom parlamentu zapo~eta na temu

poslovanja Federalne televizije a koja je u svojim tematskim rukavcima dotakla bro-jne javne tajne. Tempo su diktirale poslanice Silajdì}eve Stranke za BiH. Na krajuse diskusija u Parlamentu, bez ikakve veze i potrebe, usmjerila na ure|iva~ku poli-tiku. FTV ima ure|iva~ku politiku ba{ kao {to i Stranka za BiH ima strate{ke

ciljeve. Nula bodova! Direktora FTV-a Jasmina Durakovi}a treba pretresti na okolnost minusa od 20miliona maraka, a jednu od najglasnijih kriti~ara, zastupnicu Stranke za BiH, saslu{ati gdje je bila kada jepotpredsjednik njene stranke Safet Halilovi} umalo tragi~no zavr{io u svom automobilu u minskom polju uokolini Sarajeva... Otkud poslanici SBiH znaju da je producentska ku}a FIST suvlasni{tvo Durakovi}evo? Paradila im predizbornu kampanju ba{ ta producentska ku}a, a direktor Durakovi} se trudio da to {to objek-tivnije plasira na svom FTV-u!

UTORAK, 2. OKTOBARNa su|enju biv{em komandantu Armije BIH RASIMU DELI]U svjedok general

FADIL HASANAGI], komandant 35. divizije u ~ijem je sastavu aktivno sudjelovao iodred El Mudàhid, kaè da se on osobno pla{io mudàhedina kojim je formalno bionadre|en. Polovi~no ta~no: biv{i oficir JNA Hasanagi} se pla{io Alije Izetbegovi}a kojibi ga smijenio da je bilo {ta poduzeo protiv neukrotivih islamskih ratnika. Osnovnizadatak koji su imali mudàhedini u BiH bilo je zastra{ivanje i rastjerivanje, najprije nemuslimanskogstanovni{tva i on je definiran na politi~ko-vjerskoj razini bo{nja~ke elite. Oficiri JNA, od Deli}a do Hasanagi}a(uklju~uju}i i gra|anskog patriotu Sefera Halilovi}a koji se hvali da je dobio beat, tako se valjda zove dàmi-

jski vjersko-vojni certifikat koji mu je po~etkom rata dao imam Careve dàmijeHadìmuli}), involvirani u taj pro-jekat, nisu smjeli dirati taj postavljeni cilj, jer bi, u protivnom, ostali bez nezaslu enih privilegija; od toga je strahHasanagi}a a ne od vojne svireposti mudàhedina. Zbog tog oficirsko-konformisti~kog straha Rasim Deli} ~amiu zatvoru u Scheveningenu i leàt }e jo{ dugo.... Jer da je izbacio mudàhedine iz sistema rukovo|enja i koman-dovanja, te{ko da bi usred rata renovirao (tu|i) stan na Breki parama namijenjenim odbrani BiH!?

Kako se zvala ona predratna sjajna sarajevska rock grupa? Lezi, majmune!

SEDAM DANA & LJUDI

E ZA PROMJENE

ojima je BiHgovorna zemlja


6/80

BITKA ZA JAVNA PREDUZE]A


Nemo}ni Sulejman Tihi} svom strana~kom rivalu Baki

Tihi}ev najtenakon izbornTihi}ev najtenakon izborn

VJE^ITI RIVALI:Tihi} je ponovokapitulirao predmla|im Izetbegovi}em


7/80

Predsjednik SDASulejman Tihi}izgubio je va`nu, mogu}e i pre-sudnu bitku u dugotrajnom ratuunutarstrana~kih frakcija za pre-vlast: frakcija pod kontrolom

Bakira Izetbegovi}a preuzela je potpunukontrolu nad BH Telecomom, najprofi-tabilnijom kompanijom u dràvi, jednimod najsna`nijih izvora ekonomske i svakedruge mo}i u petnaestogodi{njojeri vladanja politi~ke elite SDA. Suprotno

Tihi}evom obe}anju i otvorenoj, javnoiznesenoj pri jetnji (Oslobo|enje,FTV...) da }e na sjednici strana~kog pred-sjedni{tva problematizirati i opozvatizakulisni i brzopotezni izbor direktora BHTelecoma Nedàda Re{idbegovi}a, tezatraìti odgovornost odmetnutih stra-na~kih funkcionera, federalnog ministraprometa i komunikaci ja Nai la [e}ka-novi}a i premijera Nedàda Brankovi}a,ni{ta od toga nije se desilo. Izbor Re{idbe-govi}a naknadno je dobio strana~ku

Kako je Izetbegovi} privatizirao BH Telecom


Od prije nekoliko danaBakir Izetbegovi} podpunu kontrolu stavio jeBH Telecom, najpro-fitabilniju kompaniju udràvi, ~ime je dodatnooja~ao svoju poziciju ulatentnom sukobu spredsjednikom SDASulejmanom Tihi}em

Pi{e

Asim Metiljevi}

[email protected]

Nakon upravo okon~anog rata zakontrolu nad BH Telecomom, po svemusude}i, uskoro }e uslijediti rat za kon-trolu nad Fabrikom duhana Sarajevo,tako|er iznimno profitabilnom kompani-jom. Dugogodi{nji direktor FDS-a [efik

Lojo za nekoliko mjeseci po sili zakonaodlazi u penziju (Lojo uskoro navr{ava 70godina) pa je uveliko krenula licitacijaimenima mogu}ih Lojinih nasljednika.Prema ranijem, istina nepisanomdogovoru, FDS je pripao Stranci za BiH,koja je jo{ prije dvije-tri godine nastojalamaknuti Loju i na njegovo mjesto instali-rati Mensuda Ba{i}a, sada{njeg direk-tora BH Po{te. No, kako u SDA tvrde dataj dogovor vi{e ne vaì, rat za FDS ~inise sasvim neizbje`nim.

Ina~e, godi{nji profit FDS-a (~istadobit nakon oporezivanja) ve} nekolikogodina ne pada ispod 15 miliona KM.

NA POMOLUDUHANSKI RAT

SDA i SBiH

kre}u uodlu~nubitku za

FDS

Izetbegovi}u prepustio kontrolu nad BH Telecomom

i porazg fijaskai porazg fijaska

PRIJETNJASMJENOM:[efik Lojo

KEC IZRUKAVA:MensudBa{i}


8/80


9/80

rokove u kojim se mora okon~ati izbornaprocedura!

Sli~ne argumente na sjednici Pre-dsjedni{tva SDA u Fojnici iznio je ifederalni premijer Nedàd Brankovi}. No,njegovo pozivanje na proceduru i rokoveizazvalo je pravu provalu bijesanekolicine ~lanova Predsjedni{tva SDAkoji su Brankovi}a otvoreno optuìli da jenamjerno odugovla~io s procedurom kakobi ih doveo pred svr{eni ~in. Pritije{njenargumentima strana~kih kolega, Branko-vi} je priznao gre{ku. Sp reman sampreuzeti svu odgovornost na sebe, ali tu se

vi{e ni{ta ne moè promijeniti. Ako bismo

pon i{ tili Re{idbegovi}ev izbo r, on b i se

s igurn io à lio i mi b ismo ta j p roces izgu

-bili, pravdao se Brankovi}, nakon ~ega jePredsjedni{tvo SDA ve}inom glasova

usvojilo zaklju~ak da se naknadno aminu-je izbor direktora BH Telecoma a da seistovremeno Brankovi}u izrekne ukorzbog na~injenih propusta.

MARGINALIZACIJATIHI]A

Bolji poznavaoci bo{nja~ke, ili uskopromatrano SDA-ovske, strana~ke scenetvrde da Bakir Izetbegovi} od svoga ocaAlije nije usvojio previ{e politi~kih vje{tina,ali jednu, najva`niju, svakako jeste:ljudimase najlak{e upravlja uz podr{ku novca, a

najvi{e se novca definitivno nalazi u BHTelecomu. Ve} sedam godina zaredom BHTelecom ostvaruje prihod od preko 600miliona KM godi{nje (pola budèta VladeFBiH!)te ~isti profit od preko 150 milionaKM. No, za razliku od budètskog novcakoji je pod kakvom-takvom kontrolomjavnosti, tokovi novca javnih (monopol-skih)preduze}a jo{ se odvijaju izvan javnihreflektora. To je nesumnjivo najva`nijirazlog zbog kojeg se politi~ka elita bori zakontrolu nad javnim kompanijama.

U slu~aju BH Telecoma postoji jo{jedan, dodatni razlog. Kao {to je poznato,Vlada Federacije BiH intenzivnopriprema privatizaciju ove kompanijekoja }e se najvjerovatnije odvijati u neko-liko faza i mogla bi potrajati godinama.Prema jednom, vrlo vjerovatnom scenari-ju, manjinski dio kapitala BH TelecomaVlada }e prodati putem berze (kako jeupravo uradila Hrvatska)dok }e ve}inskidio iz dva ili ~ak tri puta prodatistrate{kom partneru. U svakom slu~aju, unarednih nekoliko godina oko BHTelecoma vrtit }e se najvi{e novca udràvi. Sada je potpuno jasno da }e punu

kontrolu nad tim procesom imati BakirIzetbegovi}, koji je Tihi}u, ako je to nekautjeha predsjedniku SDA, velikodu{no,gotovo dèntlmenski prepustio inicijativukod rje{avanja politi~kih problema, poputreforme policije, ili reforme ustava.

Kako je Izetbegovi} privatizirao BH Telecom



10/80

MINI MARKET Osnovni problem Biha}a bio je lo{ imid`HAMDIJA LIPOVAÂ,na~elnik Op}ine Biha}

ZDRAVSTVENI JADNICI

Tokom posjete dedi Zulfi u

sarajevskoj Dràvnoj bolnicifolk-zvijezda Seka Aleksi} satimase slikala sa ljekarima i sestrama

Protekle sedmice u sarajevskoj Dràvnoj bolnici trajala je pravamala opsada tokom dijela dana predvi|enog za posjete. Ne, nije ovuuglednu zdravstvenu instituciju pohodio niko od velikih svjetskihdràvnika ili donatora, niti je, ne daj boè, u njezine sobe smje{tenneko od ovda{njih politi~ara. U cjelodnevnoj je posjeti svome te{kobolesnom dedi Zulfi, koji je operiran u Dràvnoj bolnici, bila pozna-ta turbofolk pjevaljka Seka Aleksi}. Njezin je dolazak izazvao pravu

pomamu me|u sestrama i ljekarima, a oni koji su se tamo slu~ajnozadesili kaù da u bolnici nema niti jedne medicinske sestre koja usvom mobitelu nema sliku sa popularnom Sekom. S druge strane,oni zlobniji kaù kako je jedini razlog {to je Sekina posjeta Sarajevupro{la neprimije}eno ~injenica da joj je djed operiran u Dràvnoj bol-nici a ne na ko{evskoj Klinici - da je Seka Aleksi} do{la u KCUS,tamo bi je na kapiji do~ekao direktor, vi{estruki hadìja, FarisGavrankapetanovi}, slikao se s njom i odmah tu sliku proslijedioùtom tisku. (N.H.)


Ure|uje

Milutin Stoj~evi}

POSPREMANJEPR

Tehni~kapomo}z

ATRAKCIJA USARAJEVSKIM

MEDICINSKIMKRUGOVIMA:Pjevaljka SekaAleksi}

PODR[KA NEZAVISNOM PRAVOSU\U:Visoki predstavnik za BiH Miroslav Laj~ak

DR@AVNI SIGURNOSNI KI[OBRAN: Tarik Sadovi},ministar sigurnosti u Vije}u ministara BiH, po~etkomsedmice okupio je sve najva`nije sigurnosne struk-ture u na{oj zemlji


11/80

SAM SVOJ PREDSJEDNIK

Sejfudina Toki}a

napustilo i strana~korukovodstvo i ~lanstvo

Minijaturna politi~ka partija, SDU, kojom trenutno rukovodiSejfudin Toki}, najvjerovatnije }e se uskoro podijeliti na dvije, amogu}e i tri zasebne partije. Redove SDU nedavno je napustio NijazDurakovi}, a koji dan nakon Durakovi}a ostavku su podnijeli dvoji-ca dopredsjednika, Miro Lazovi} i Ivo Kom{i}, koji su za sobompovukli preostale mrvice ~lanstva.

Od prolje}a 2003. godine kada je grupa SDP-ovih disidenata

predvo|ena Toki}em formirala SDU, ova se partija pocijepala triputa. Najprije je njene redove napustio prvi (privremeni) predsjednikSead Avdi}, koji je nakon razlaza s Toki}em osnovao vlastitu par ti-ju BH slobodni demokrati. Nakon Avdi}a, SDU je napustio i VedranDodik, koji je s pristalicama formirao vlastitu partiju Pokret mladih.Dodik se kasnije udruìo s Avdi}em, ali njihov brak trajao je kratko- svega dva mjeseca. Nakon sva|e, Dodik i Avdi} krenuli susamostalno, dok se SDU udruìla sa BOSS-om Mirnesa Ajanovi}a.I ovaj je brak trajao kratko: nakon fijaska na parlamentarnim izbori-ma 2006. godine Ajanovi} i Toki} uhvatili su se za vratove, a final-na borba ovog idejnog sukoba upravo se odvija pred pravosudnimorganima. Ajanovi} je naime optuìo Toki}a za kra|u budètskognovca, a identi~nu optu`nicu protiv Toki}a podnijela je i frakcijaLazovi}-Kom{i}.

Nakon ranijeg razlaza sa Avdi}em i Dodikom, te nedavnograzlaza sa Kom{i}em, Lazovi}em i Durakovi}em, Sarajevom kruìvic da je u SDU ostao jo{ samo jedan ~lan koji je ujedno i predsjed-nik stranke - Sejfudin Toki}! (A.M.)

Ako im valja ovaj Protokol - valja, a ako ne

valja, to je njihov problemMILORAD DODIK, premijer RS


OSU\AIPOLICIJE

efikasnusuradnju

[TA MO@E LOKALNO PRAVOSU\E: Predsjednica Suda BiHMeddìda Kreso, dràvni ministar pravde Bari{a ôlak, i pred-sjednik Visokog sudskog i tuìteljskog vije}a Branko Peri}

ODGOVORNOST POLICIJE: Direktor Uprave policije FMUP-aZlatko Mileti} i komesar sarajevske policije Himzo Selimovi}

SAM SVOJ MAJSTOR:Sejfudin Toki}, predsjednikstranke bez rukovodstva i ~lanstva


12/80

MINI MARKET

Srbi iz Hrvatske u odnosu na druge gra|ane ipovratnike imaju prava kao gra|ani petog reda

DRAGOMIR BABI], predsjedniknevladine organizacije Narodni front

FUJBALSKA SELEKCIJA BiH

Za poziv Anti Ara~i}u u bh.

reprezentaciju zasluàn njegovmenadèr Marko Vukadin, blizakMuzurovi}ev prijatelj

Obznaniv{i pro{le sedmice spisak nogometa{a za predstoje}eutakmice kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, selektor nogometnereprezentacije BiH Fuad Muzurovi} jo{ je jednom pokazao kakotim koji vodi nije reprezentacija ove zemlje, nego tim nekolicinemenadèra i mo}nika iz Saveza koji nastavljaju dobro uhodanu pi-ljarsku praksu uve}avanja vrijednosti na nogometnom trì{tu pozi-vanjem u nacionalni tim. Tako je u reprezentaciju od pro{le nedjelje

dospio i Ante Ara~i}, rodom iz Imotskog, koji ove sezone nije odi-grao niti jedne minute za slaba{ni belgijanski FC Brussel. No,Ara~i}u je menadèr Marko Vukadin, vlasnik hotela Vienna uZagrebu i blizak Muzurovi}ev prijatelj, s kojim sura|uje jo{ iz danakada je radio u Japanu. Ina~e, Vukadin je, po pisanjima austrijskihmedija, bio umije{an i u kladioni~arsku aferu u Austriji i Njema~kojpo~etkom godine, zbog koje su bra}a [apina iz Hrvatske, tenjema~ki nogometni sudija Robert Hoyzer osu|eni na zatvorskekazne. Sli~an je slu~aj i sa jo{ nekim igra~ima koji su preko no}ipostali reprezentativci, iako nisu u stanju pobijediti u utakmici pro-tiv Moldavije, no jasno im je da pritiskom njihovih agenata na selek-tora i du`nosnike iz NS BiH mogu na}i svoje mjesto me|u osam-naest igra~a koje jo{ samo rijetki smatraju nogometnomreprezentacijom BiH. (N.H.)

Inspektori Dràvne agencije za istrage i za{titu (SIPA-e)

zapo~eli su provjeru vi{e osoba koje se sumnji~e da su u (po)rat-nim godinama, bez valjanog zakonskog osnova, izdali na stotinebh. dràvljanstava. Istraga je, kako nezvani~no doznajemo,otvorena po nalogu Tuìteljstva BiH kojem su jo{ u prolje}e ovegodine, a prema zaklju~cima dràvnog Parlamenta, dostavljeninalazi Komisije za reviziju odluka o naturalizaciji stranih dràv-ljana. Tada su, podsjetimo, pored dokumentacije o blizu 500osoba kojima su do konca 2006. godine oduzeta nelegalno izda-ta bh. dràvljanstva, Tuìteljstvu proslije|ena i imena vi{e biv{ihi jo{ uvijek aktivnih dràvnih slu`benika koji su izdavali i potpi-sivali sporna rje{enja. Ranije smo objavili da se na tom popisu,izme|u ostalih, nalaze nekada{nji konzularni slu`benici uNjema~koj a danas {efovi Odsjeka za vizno-paso{ke poslove iOdsjeka za radno-pravnu za{titu u Ministarstvu vanjskih poslo-

va Bori{a Arnaut (budu}i bh. veleposlanik u Srbiji) i SidikSpahi}, te direktor kompanije BH Airlines Nudèim Re~ica,tako|er biv{i diplomata.

No, ako je suditi prema pro{lomjese~nim akcijama inspekto-ra SIPA-e, istraga o izdavanju bh. dràvljanstava gotovo }eposve izvjesno biti pro{irena i na pojedine uposlenikeMinistarstva civilnih poslova BiH. Dràvni su policajci, naime,prije petnaestak dana pretresli dio arhiva tog ministarstva traè}idokumentaciju koja se zagubila za mandata ranijeg ministraSafeta Halilovi}a. Navodno da je prije nekoliko dana saslu{anHalilovi}ev biv{i pomo}nik Miodrag Pandurevi}, {ef Odsjeka zadràvljanstva i putne isprave, kao i pravnica Amela Ba{i}, kojaje, nedavno, promaknuta u {eficu Pravne slu`be u Ministarstvu

sigurnosti BiH. Prema, istina nezvani~nim informacijama, istra-ga protiv pravnice Ba{i} je otvorena nakon {to su otkrivene bro-jne nejasno}e u knjigama evidencije stranih dràvljana koje jeona vodila. Ba{i}ka se sumnji~i i da je namjerno, od 2003.godine, skrivala dokumentaciju o nezakonito izdatim rje{enjimao prijemu u bh. dràvljanstvo Izeta Hajradinovi}a i njegovog


SME]E

Po nalogu Tuìteljstva BiH, S

slu`benicima koji su nezakoni

Fuad Muzurovi}

VRIJEME ZA POLAGANJE RAÛNA: Bori{a Arnaut, dugogodi{nji pobo{nja~ke elite u Ministarstvu vanjskih poslova morat }e objasnitinalogu devedesetih godina {akom i kapom dijelio dràvljanstvo i p


13/80

PUTNI^KA GROZNICA

Slu`benik Ministarstva

sigurnosti BiH, dok je bio nabolovanju, skoknuo na slu`beniput u Bugarsku

Protiv {efa Odsjeka za borbu protiv organiziranog kriminala uMinistarstvu sigurnosti Damira Veje pokrenut je disciplinski postu-pak zbog prevare. Naime, Vejo je uslijed zdravstvenih problema biona bolovanju, ali to ga nije sprije~ilo da ode na slu`beni put uBugarsku. Damir Vejo je bez znanja i odobrenja svoga {efa oti{ao naslu`beni put. Njegovo pute{estvije vjerovatno bi ostalo

neprimije}eno da Vejin kolega iz Hrvatske u jednom telefonskomrazgovoru sa Sarajevom nije spomenuo da je na seminaru uBugarskoj i Damir Vejo, o ~emu njegovi pretpostavljeni uMinistarstvu nisu imali pojma. (M.F.)

[TA VELE POSLANICE

Topi}ka i Krsti~evi}kaodustale od tu`be protiv

@eljka Kom{i}aSmijenjene veleposlanice BiH u Briselu i Be~u, Lidija Topi} iDarija Krsti~evi}, bile su zate~ene odlukom hrvatskog ~lanaPredsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a o svojoj smjeni. Nakon {to sunajavile tu`bu protiv Kom{i}a, koji ih je smijenio bez bilo kakvogobrazloènja, te poslije suo~avanja sa ustavnim ovla{tenjimaPredsjedni{tva BiH, veleposlanice Topi} i Krsti~evi} odustale su odtu`be protiv @eljka Kom{i}a.

Njihovo imenovanje u Brisel i Be~, sa podjednakim argumenti-ma, proveo je biv{i hrvatski ~lan Predsjedni{tva BiH Dragan ovi}.

Daytonski sporazum nije sveta krava,jednostavno ìvot donosi nova rje{enjaMATE GRANI], biv{i {ef diplomatije

Republike Hrvatske


sinaElvisa. No, i dalje nije poznato ho}e li biti saslu{an i raniji

ministar civilnih poslova Safet Halilovi}, koji u novom sazivuVije}a ministara BiH obavlja funkciju ministra za ljudska pravai izbjeglice.

Paralelno s istragom koju vode policajci SIPA-e, a premapro{lomjese~nom zaklju~kuVije}a ministara BiH,uposlenicimadràvnogMinistarstva civil-nih poslova dat jerok od 15 danada srede komplet-nu arhivu. Spekulirase i kako je sada{njiministar civilnih poslo-vaSredoje Novi}zaklju~ak Vije}aministara shvatio vrloozbiljno, te da je nekolicinuslu`benika ve} raspore-dio na nova radnamjesta, u podrumMinistarstva, gdje tra-gaju za zagubljenimdokumentima.

(S. Mijatovi})

NISTARA

A otvorila istragu o dràvnim

dodjeljivali bh. dràvljanstva

niki po ~ijem BiH

POD ISTRAGOM: MinistarSafet Halilovi} navodno jeskrivao dokaze onezakonitim dodjeljivanjubh. paso{a

SMJENA BEZARGUMENATA:Darija Krsti~evi},smijenjenaambasadoricaBiH u Be~u


14/80

DAMIR KALETOVI]novinar magazina 60 minuta

Apsolutno sam uvjeren da seMilorad Dodik pokazao mudrijim,ozbiljnijim i pametnijim politi~aremod Harisa Silajdì}a, koji je potpisi-vanjem Protokola doveden u pozicijuda se brani i poja{njava svima namajasne stvari. Sam Protokol kao takav utrenutnoj politi~koj situaciji smatramda ne}e podràti niti jedna ozbiljnapoliti~ka stranka. Na kraju krajeva, iDodik i Silajdì} potpisali su Protokol

da bi spasili svoje politi~ke glave koje je visoki predstavnikMiroslav Laj~ak imao ozbiljnu namjeru da posije~e.

Mi smo u stranci donijeli jedanzaklju~ak da u principu ne komenta-ri{emo potpisivanje Protokola o reformi

policije. Ja se, dakle, moram povinovatistrana~koj politici, a kao ~ovjek moguvam re}i da smatram da je MiloradDodik nadmudrio Harisa Silajdì}a.

FAHRIJA KARKINodvjetnik

MIRSAD KEBOpotpredsjednik Federacije BiH

Ne mislim da je Milorad Dodiknadmudrio Harisa Silajdì}a. Potpisi-vanje Protokola bio je njihov zajed-ni~ki interes, a potpisivanje Protokolautjecat }e na mnoge druge stvari kadase radi o politi~kom ìvotu i odnosimaunutar BiH.


MINI MARKET

Republiku Srpsku u Beogradudoìvljavaju kao ratni plen

SONJA BISERKO, predsjednikHelsin{kog odbora Srbije

MILE NACIONALE BEZINTERNACIONALE

Socijalisti~ka

internacionala ignoriralasabor Dodikovog SNSD-a

Dan pred odràvanje tre}eg sabora SNSD-a, ~lan najuègstrana~kog rukovodstva Rajko Vasi} slavodobitno je najavio kako}e saboru prisustvovati znatan broj doma}ih i stranih gostiju te da}e najve}a zvijezda me|u njima biti generalni sekretar Socijalisti~keinternacionale Luis Ayala. To je podr{ka SNSD-u i znak da ovastranka ide dobrim socijaldemokratskim putem.

Na Vasi}evo golemo razo~arenje, generalni sekretarSocijalisti~ke internacionale Luis Ayala ne samo da se nije pojavio

na saboru SNSD-a u Banjoj Luci, nego iz ove institucije Dodikovimsocijaldemokratama nije stigla ni kurtoazna ~estitka. Javna jetajna da Dodikova pozicija u Socijalisti~koj internacionali nimalo nijedobra o ~emu svjedo~i i ~injenica da je njegova slika izba~ena izpromotivnog spota Socijalisti~ke internacionale koji se vrti naYouTubeu pod nazivom current important social-democratis lead-ers - najzna~ajniji socijaldemokratski lideri dana{njice. S prostorabiv{e Jugoslavije na tom su spotu donedavno bili Ivica Ra~an,Zlatko Lagumdìja i Milorad Dodik. Me|utim, nakon Ra~anovesmrti, ostao je samo Lagumdìja - Ra~an je oti{ao pod zemlju aDodik pod led. (M.A.)

PRO ETCONTRA

DA

DA

NE

SMATRATE LI DA JE POPOLICIJE MILORAD DO


15/80

POMOZ BOK!

Stanovnici Nevesinja, Gacka i

Bile}e mogu pratiti samohrvatske programe pa ih djecapozdravljaju sa Bok!

Nekoliko hiljada gra|ana iz hercegova~kih op}ina Nevesinje,Gacko i Bile}a ovih se dana spremaju po~eti prikupljati potpise zapeticiju kojom traè hitno postavljanje repetitora pomo}u kojih bimogli gledati televizijski program BHT1, RTRS i FTV. Naime, ogrom-ni dijelovi ovih op}ina nisu uop}e pokriveni televizijskim ali ni sig-nalom mobilne telefonije, pa su tako prinu|eni pratiti programtelevizijskih ku}a iz Hrvatske. Znamo svakog politi~ara iz

Hrvatskog sabora, a niko od na{ih mla|ih ne zna kako izgleda

Nikola [piri}, pri~aju nam mje{tani nevesinjskih sela i dodaju:Djeca po Nevesinju hodaju i starijima vi~u bok i tisu}a.Pomalo nas je sramota toga, jer }e ovdje za godinu dana, uko-liko nam ne omogu}e pra}enje doma}ih kanala, svi pri~atihrvatskim jezikom. (N.H.)

Ne mislim da je Haris Silajdì} nad-mudren. Protokol je produkt politi~kogdijaloga i to nije bilo pitanje ko }e koganadmudriti, nego je postojao zajedni~kiinteres i Dodika i Silajdì}a da sepostigne rje{enje. [to se ti~e samogProtokola, on u prvoj ta~ki kaè da setim dokumentom ni na koji na~in neprejudiciraju ustavne reforme. Mislimda je u tom segmentu Silajdì} nadmu-drio Dodika, a ne obrnuto.

MARTIN RAGU@

zamjenik predsjednika HDZ-a 1990.Nisam o tome razmi{ljao, pa vam ine bih znao odgovoriti na pitanje kojeste mi postavili. U svakom slu~aju, zah-valjujem se na pozivu.

JOSIP PEJAKOVI]glumac

Iz dosada vi|enog, Milorad Dodikje nadmudrio Harisa Silajdì}a samom~injenicom da je takav Protokol pot-pisan. Dodik je dobio {to je traìo, a

Silajdì} je izgubio. Kozmeti~kepopravke Protokola u korist stavovakoje je zastupao Silajdì} tako suminorne da nisu vrijedne spomena. Sadruge strane, Dodik je dobio upravo ono{to je traìo.

Javna je tajna da su pu~isti~ki kovani planovi zaistiskivanje SBiH i mene iz vlasti

HARIS SILAJD@I], ~lan Predsjedni{tva BiH


ISIVANJEM PROTOKOLA O REFORMIK NADMUDRIO HARISA SILAJD@I]A?

NE

NE ZNAM

MUHAREM CERObiv{i ~lan Komisije za dràvnu imovinu

DA


16/80

Ljiljana Zelen-Karadì}, supruga naj-traènijeg ha{kog bjegunca RadovanaKaradì}a, posljednji se put u medijimaoglasila koncem jula 2005., kada jeposredstvom ameri~ke novinske agencijeAssociated Press pozvala svog odbjeglogmuà da se preda. Premda je vi{e od dvije

godine uporno izbjegavala novinare, ova

je nekada{nja sarajevska lije~nica pristalana razgovor za Slobodnu Bosnu, dogovo-riv{i nam sastanak u stanu njezine sestre,na drugom katu vjerojatno najpoznatijeku}e na Palama, gdje Ljiljana Zelen-Karadì} ìvi posljednjih godina. Uekskluzivnoj ispovijesti koja slijedi, na{aje sugovornica potvrdila neke od klju~nihnavoda iz knjige Mir i kazna ~ija jeautorica F lo ren ce Hartm an n, biv{aglasnogovornica glavne ha{ke tuìteljice,otkrila nove detalje razgovora koje jeCarla del Pon te 31. maja 2004. vodila snekada{njim liderom SDS-a i predsjed-

nikom Narodne skup{tine RS Draganom

Kalini}evom , tajnom sporazuma izme|uRadovana Karadì}a i ranijeg ameri~kogizaslanika za Balkan Richarda Holbrookea,pritiscima i ucjenama kojima je njezinaobitelj izloèna nakon {to je Karadì}odbio da se preda Ha{kom tribunalu i suo~is optu`nicom koja ga tereti za najteà djelaratnog zlo~ina.

Je ste li p ro~ita li knjigu Flo rence

Hartmann?

Knjigu jo{ nisam pro~itala jer negovorim francuski, ali jesam dijelove,naro~ito one koje je objavila Slobodna

ISPOVIJEST LJILJANE KARAD@I]


LJILJANA ZELEN-KARAD@I], supruga ha{kog optuènika RADOVANAKARAD@I]A, odlu~ila je dvoipogodi{nju medijsku {utnju tokom koje je nebrojeno

puta njena ku}a bila pretresana, porodica saslu{avana i hap{ena, prekinutiiscrpnim razgovorom sa novinarkom Slobodne Bosne; po prvi put gospo|a

Karadì} javno govori o tajnim razgovorima sa stranim vojnicima, istraìteljima,obavje{tajcima, komentira knjigu FLORENCE HARTMANN Mir i kazna, otkriva

kako je do{lo do njenog televizijskog obra}anja u kome je zamolilamuà da se dobrovoljno preda....

Ljiljana Zelen Karadì},supruga ha{kog optu enika adovana

MOJA ISTINA

O RADOVANUPi{e

Suzana Mijatovi}[email protected]

Foto

Mario Ili~i},arhiva SB, Reuters

Djeca, unuci i ja o~eDjeca, unuci i ja o~e

Ako Radovan ~ita SB, neka zna da muporodica deset godina prolazi kroz pakao


17/80

Istina o mom muù Radovanu


ujemo da se PREDA!ujemo da se PREDA!

OTVORENO NAKONDUGOGODI[NJE [UTNJE:

Ljiljana Zelen-Karadì}primila je reportere SB u

ku}i na Palama u kojoj

ìvi sa sestrom ifamilijom


18/80

Bosnai mogu re}i da se neke informaci-je upotpunosti slaù s mojim saznanjima.To se, prije svega, odnosi na navode oagentu CIA-e koji nas je posje}ivao

redovno, jednom mjese~no, gotovogodinu i po dana, i na pisma koja su namslali komandanti NATO-a i SFOR-a.Informacije da su Radovana {titiliAmerikanci za mene su ne{to novo imogu samo da pretpostavljam da je tobilo zbog sporazuma sa RichardomHolbrookeom ili iz nekog drugog razloga.Tako|e ima i dosta drugih podataka kojisu mi, zaista, nepoznati.

[TA JE PREDLAGAORICHARD PROSPERKrenimo od pisama. Hartmannova

je objavila c itate iz p isma koje Vam je u

decembru 2001. poslao tada{nji ameri~ki

v ele po sla nik z a p ita nja ra tn ih z lo ~in a

Pierre Richard Prosper pozivaju}i Vas na

sastanak. Zbog ~ega mu niste odgovoril i i

prihvatili poziv?

îni mi se da je Prosper pismonapisao 21. decembra 2001. i da je traìoda se sastanemo 22. decembra, ili danposlije. Ja sam, me|utim, pismo dobilapred Novu godinu, otvoreno, u zgu`vanojkoverti, i nisam ni pomislila da ga {aljeambasador Prosper. I to je bio jedini

razlog zbog kojeg se nikada nismo sreli.Onda je Prosper oti{ao u Nik{i} kod mojesvekrve Jovanke i djevera LukeKaradì}a, oni su ga lijepo do~ekali,

po~asti li ru~kom. Tokom razgovoraProsper uop{te nije spominjao predaju

ve} je mojoj svekrvi iznenada rekao dasina vi{e nikada ne}e vidjeti ìvog i da }ega oni, kada ga na|u, ubiti. I jo{ joj jedoslovno rekao: A vi }ete svi crkavati od

gladi do smrti! Njoj je taj razgovorstra{no te{ko pao.

Jeste l i se sasta ja li s b iv{im zapov-jednicima SFOR-a generalima JohnomSilvesterom i W illiam om W ordom ,

budu} i d a su Vam , ako se ne varam , i on i

pisali?

Ne. Pismo generala Silvestera je bilovrlo pristojno, bez prijetnji, dok je generalWord traìo da mu po{aljemo kratkiistorijat porodice Karadì} o ~emu ja,zaista, ne znam ba{ mnogo. Po~etkomjula 2005., jutro prije nego {to su uhapsilimog sina Sa{u, u ku}u nam je, i to bezikakve najave, do{ao general StevenSchook (biv{i zapovjednik NATO-snagaza BiH, op. a.). Pojavio se iznenada i bezupoznavanja, onako sa vrata, po~eo da sedere na nas, rekao nam da }emo patiti,gladovati. îtav na{ razgovor je trajaodesetak minuta, sje}am se da je uzeocigaretu sa stola, ispu{io je i oti{ao.Sutradan, i to kada su do{li da mu vratestvari, na sastanak koji su zakazaliprethodno popodne, uhapsili su mog sinai odveli u zatvor CIA-e. Sa{a o boravku u

zatvoru malo pri~a, znamo da ga je jakopotreslo, za deset dana je izgubio desetkilograma.

Kako znate da je odveden ba{ u

zatvor CIA

-e?

Tako smo zaklju~ili jer nam je agentCIA-e koji je dolazio kod nas i kojegspominje Florence Hartmann rekao da}emo imati ozbiljne posljedice zato {to se

Radovan nije predao. Od agenta CIA-esam i saznala kada su pustili Sa{u, ali samtada dobila zadatak da se pojavim na tele-viziji i pozovem Radovana da se preda.Ipak, ne mogu re}i da sam taj poziv uputi-la pod nekim velikim pritiskom, naprostosam, poslije svega, mislila da je najboljeda ga na taj na~in pozovem da se preda,jer drugi na~in komunikacije izme|u nasnije postojao, kao {to ni danas ne postoji.Zadnju poruku od Radovana sam primila2002. i nikada vi{e nismo imali nikakvogkontakta. Naravno da mi je bilo jakote{ko da se javno pojavim na TV-u, ipakje u pitanju komunikacija koja spada uintimni svijet muà i ène, ali sam samasa sobom prelomila da to tako treba.Poslije su se pojavile razne pri~e, da li jemoj poziv bio iskren ili ne. I zato i ovogputa kaèm da je to bilo najiskrenije {tosam mogla da uradim za svoju djecu i zasvoje unuke.

REDOVNE POSJETEAGENTA CIA-e

Kada po~in ju Va{i kontakt i s agen-tom CIA-e?

Njega je doveo jedan oficir NATO-au jesen 2004. Dolazio je obi~no jednommjese~no, sa ènom koja je prevodila, danam iznese ideje kako bi mogli stupiti ukontakt s Radovanom. Predlagao jesva{ta, od toga da objavimo oglas u



@IVIMO U STALNOJNEIZVJESNOSTI:Ljiljana i SonjaKaradì}

Od agenta CIA-e sam i saznala kada su pustili Sa{u, ali sam tada doOd agenta CIA-e sam i saznala kada su pustili Sa{u, ali sam tada dob


19/80

dnevnoj {tampi da nam se Radovan javi,~ak i bez predstave u kojem listu, jerniko ne zna {ta Radovan ~ita i koje su munovine uop{te dostupne, pa do obra}anja

preko televizije. Ali, pazite, nama je tajagent CIA-e otvoreno rekao da, premaobavje{tajnim podacima svih slu`bi sakojima su raspolagali, oni znaju da nikoiz na{e porodice ve} godinama nemanikakvog kontakta sa Radovanom, kao ida nemamo direktnog na~ina da ga ost-varimo. Priznao je, tako|e, da odgovo-rnost za takvu situaciju snose upravostrane obavje{tajne slu`be, jer su nasizolovali od Radovana i, prakti~no,zatvorili u vi{e krugova za{tite. Oni susami bili svjesni da mi sa njim moèmokomunicirati samo javno, ali nisu znalikako. Na kraju je moja k}erka Sonjapredloìla da pozovemo novinareameri~ke agencije.

Da li Vam je, zauzvrat, ne{to

obe}ano?

Oni su rekli da }e nam ìvot bitimnogo lak{i. I moram priznati da punih

19 mjeseci nije bilo nikakvih pretresa,da nas nisu pozivali na razgovore,saslu{anja. Me|utim, u no}i izme|u19. i 20. februara ove godine, oko trisata ujutro, ponovo su vojnici

EUFOR-a upali u Sonjin i Sa{instan. Poslije se ispostavilo da sutraìli DNK-a kako bi ga uporedilis nekim ~ovjekom koji je li~io nanjega, a navodno je uhap{en uPanami.



Prije nekoliko mjeseci dobili ste ipozive za saslu{anje iz MUP-aRepublike Srpske?

Imala sam nekoliko razgovora u MUP-u,ali o tome ne bih detaljnije pri~ala. Ljudirade svoj posao tako kako ga rade. To }ebiti predmet neke druge pri~e.

Razumijem da ne smijete iznositidetalje o posljednjim razgovorima uMUP-u RS, ali vjerujem sa moète re}io ~emu su Vas srpski policajci ranijeispitivali?

Ranije su policajci MUP-a RS dolazilikod nas u ku}u, bila su i dvojica inspekto-ra da nasupoznaju saponudom

biv{e Vlade koja se odnosila na isplatu50.000 maraka za predaju. Biv{i direktorpolicije Republike Srpske Dragan Andan iministar Darko Matija{evi} su, tako|e, uvi{e navrata zakazivali sastanke sa nama,interesovali su seimamo li kontakatasa Radovanom.

PREGOVORI SA MUP-OM RS

Matija{evi} i Andan nudilisu 50 hiljada maraka zaRadovanovu predaju

OZLOGLA[ENAPINK HOUSE:

Ku}a na Palama ukojoj ìve Karadì}i

NEIZVJESNOST, PATNJA, OÂJ: Karadì}eva supruga ironi~no pozdravljame|unarodne vojnike nakon jedne od brojnih akcija u kojoj je pretresen njen stan

PREGOVORI, PONUDE: Darko Matija{evi} iDragomir Andan, biv{i ~elni ljudi MUP-a RS

zadatak da se pojavim na televiziji i pozovem Radovana da se predazadatak da se pojavim na televiziji i pozovem Radovana da se preda


20/80

Ne razum ijem , kako su traìli

DNK-a?Mi smo u medijima pro~itali da su

traìli Radovanov DNK-a, valjda prekodjece, jer su im iz stana odnijeli ~etkice zazube, uzorke kose sa ~etke. Posljednjipretres ku}e moje sestre je bio 29. juna,dolazili su vojnici EUFOR-a, uglavnomItalijani. Odnijeli su, kao i obi~no,dijelove kompjutera, stare fotografije,kasete sa filmovima i serijama, nekemedalje i plakete koje je Radovan dobi-jao, ali i recepte za kola~e i svesku evi-dencije namirnica u zamrziva~u, vre}u izusisiva~a...

Po ~ijem su nalogu izvr{eni pretresi?

Rekli su nam da je po nalogu Ha{kogtribunala, ali nam nikada nisu pokazali

nikakav dokument.

ZADNJA PORUKA ODRADOVANA STIGLA JEPRIJE PET GODINA Tvrdite da Vam je zadnja poruka

od muà stigla 2002. Kako ste je dobil i?

Kao i sva pisma i poruke koje samdobijala do tada. Nalazila sam ih me|upo{tom koju su mi donosil i u Kance-lariju Crvenog krsta na Palama, ili bi ihneko jednostavno ubacio u dvori{te, ade{avalo se da ih ostave i na Radiju

Sveti Jovan, dok je jo{ postojao. Ranijesu mi pisma donosili Radovanovi prati-oci, dok se jo{ nije ni krio, jer je on do1998. bio na Palama i u okolini. Znateda je Radovan u to vrijeme boravio uku}i u Kriva~ama kod Pala, ili u hoteluPanorama, nije se skrivao.

I n ije se p la {io da }e b iti uhap{en?

Mi nikada nismo imali utisak ni da seon pla{i, ali niti da ga neko traì. Sje}amse da je 1997. i 98. godine znao po40 minuta telefonom razgovarati sMom~i lom Kra ji {n ik om i BiljanomPlav{i}. Dakle, ako je neko prislu{kivaonjihove telefonske razgovore, mogao gaje bez problema locirati.

Zar se Karad` i} i B ilj ana Plav{ i}

tada ve} nisu bili polit i~ki razi{li?

Javljala mu se Plav{i}ka sve do feb-ruara 98. ak je dolazila na Pale daRadovanu li~no prepri~a kako je pro{aonjen razgovor sa tada{njim ameri~kim

dràvnim sekretarom Madeleine Albri-ght . Dobro se sje}am da mu je rekla:Znate li, Radovane, da oni u svakomtrenutku znaju u kojoj ste Vi sobi?

Gdje je odràn taj sastanak?

Una{oj ku}i.

Znam da s te p ro~ita li transkrip te

razgovora izme|u D ragana Kalini}a i

Carle del Ponte koje su ovog tjedna

objavile

Nezavisne novine

. Da li Vam je

poznato da je Karadì} u septembru 1999.

bio u kontaktu s glavnom ha{kom

tuìtel jicom i da su pregovara li o na~inu i

mjestu njegove predaje?

Detalji mi, zaista, nisu poznati, ali je

mogu}e da su vo|eni neki pregovori.Znam iz na{ih kontakata i njegovihtada{njih pisama da se Radovan nadao,


AMERI^KIPOSREDNIK:Onda je Prosperoti{ao u Nik{i} kodmoje svekrve Jovankei djevera LukeKaradì}a, oni su

ga lijepo do~ekali,po~astili ru~kom

RADOVAN NIJE DO[AO: Ljiljana i SonjaKaradì} na sahrani Jovanke Karadì},majke najtraènijeg ratnog zlo~inca

Amerikanci koji su pregovarali sa porodicom Karad i} o Radovanovoj predajiAmerikanci koji su pregovarali sa porodicom Karadì} o Radovanovoj predaji

General Steven SchookBiv{i komandant NATO snaga u BiH

Pierre Richard ProsperBiv{i ameri~ki ambasador zaratne zlo~ine

General John SylvesterBiv{i komandant SFOR-a u BiH



21/80

mada se meni to ~inilo nevjerovatnim,kako }e se sve ubrzo zavr{iti. Esada, da lije on tako mislio nakon kontakata saCarlom del Ponte ili na osnovu razgovorakoje je njegov brat Luka imao sa ha{kimistraìteljima, ja ne mogu znati. Sje}am seda su, kada su istraìtelji iz Haaga dolazilina Pale 1997., pokupili oko 300 dokume-nata i da su rekli kako su iznena|eni jerprema tim dokazima nema Radovanovekrivice. Oni su traìli pristup svim arhiva-ma; Narodne skup{tine, Vlade, Predsje-dni{tva i SDS-a, to im je odobreno inakon {to su pregledali dokumentaciju,oni su sve dokumente koji su im bilipotrebni verifikovali svojim pe~atom.Kada su sljede}i put do{li, a to je bilopo~etkom 98., rekli su da dokumentacijanepobitno potvr|uje da Radovan nemanikakve krivice i da }e optu`nica bitioborena. To su kazali ~lanovima Komisijei Radovanovom bratu Luki.

PORUKA ODALBRIGHTOVE STIGLA

JE PREKO BILJANE Zna~i l i to da su Radovan Karadì}i ha{ki i straìte lji gotovo u is to v rijeme

boravili na Palama?

Da, ali je zadatak istraìtelja bioprikupljanje dokaznog materijala.



Sada su ponovno aktualizirane spekulacije o sporazumuizme|u Radovana Karadì}a i Richarda Holbrookea. Da li jeVama poznato postoji li takav dogovor?

Sporazum s Holbrookeom ja nisam vidjela, ali znam da ga jeRadovan potpisao, mislim, krajem juna 1996. Pregovori oRadovanovom povla~enju s funkcije predsjednika Republike Srpske iSDS-a, odnosno povla~enju iz javnog i politi~kog ìvota, po~eli su uprolje}e 1995. Trajali su oko godinu dana, jednostavno, jer prilike nisudozvoljavale aktivan pregovara~ki proces. Sama ~injenica da je

Karadì} jedini od tada bitnih politi~ara koji nije bio u Daytonu,potvr|uje da se ne{to de{avalo. Kona~no potpisivanje sporazuma iodre|ivanje uslova jedne i druge strane obavljeno je u junu 96., jerse, vjerovatno, ~ekalo da se vidi ho}e li se Dejtonski sporazumpo{tovati i mislim da je u to bio uklju~en i tada{nji visoki predstavnikCarl Bildt. Nas je Radovan pozvao u zgradu Predsjedni{tva naPalama da nam nasamo kaè o ~emu se radi. I rekao je da je potpisaosporazum sa Holbrookeom, da se obavezao da }e napustiti mjestopredsjednika dràve i stranke u smislu zale|ivanja funkcije i da sene}e pojavljivati u javnom i politi~kom ivotu. Zauzvrat je dobio garan-cije da ne}e biti proganjan. Nekoliko dana kasnije Aleksa Buha namje pojasnio kako Amerikanci garantuju da Radovan ne}e biti proganjan.Rekao je kako je li~no pitao Holbrookea na francuskom jeziku, na {ta

mu je on odgovorio da Radovan moè da zaboravi Haag. O novcu senikada nije pri~alo. Klju~ni razlog zbog kojeg se Radovan povukao jeprijetnja da }e Republika Srpska biti ukinuta a SDS-u biti zabranjenizlazak na izbore. Dokument koji se od 2004. povremeno pojavljuje ujavnosti je laàn i na njemu, definitivno, nije Karadì}ev potpis.

SPORAZUM HOLBROOKE-KARAD@I]

Radovan mi je rekao da se dogovorio sa

Holbrookeom o povla~enju iz politike i daga od sada vi{e niko ne}e proganjati

PISMO TRI DRAGANA IZ2004. GODINE: Kalini},âvi} i Mikerevi} pi{uLjiljani Karadì} nakon

razgovora sa Carlom del Ponte

SVI ZNAJU, NIKO NIJE VIDIO:Sudbinu RadovanaKaradì}a navodno su dogovorili Slobodan Milo{evi} iRichard Holbrooke


22/80

Jeste li se Vi sastajali s ha{kim

istraìteljima?

Jesam, 1997., 98. i 99. godine, paopet 2003. Sastajali smo se na razli~itimlokacijama; u Trebinju, na @abljaku, uBijeljini, valjda su trebali biti tajni razgovori,mada sam poslije znala o tome ~itati unovinama. Uglavnom su razgovori tekli upravcu da se optu`nica moè povu}i naosnovu njihovih saznanja, na osnovuRadovanovih naredbi i drugih dokumena-

ta, {to nam je davalo neku nadu.

V jerujete li Vi osobno da bi

optu`nic a p ro tiv Karadì}a mogla b iti

povu~ena?

U to vrijeme sam vjerovala. U suprot-nom, ne vidim smisao zbog ~ega sudolazili po dokumente i za{to su ljudimasa kojima su sara|ivali kada su pregledaliarhive govorili da su prona{li dokaze kojisu osloba|aju}i za Radovana.

U razgovo ru s D rag anom

Kal in i}em tu` it eljica Carla del Pon te je

posve jasno kazala da se pla{i kako bi Va{

sup rug, ako se ne p red a, mogao biti lik

-vidiran...

Ovo nije prvi put da ~ujemo za takvevarijante, a vjerovatno da je i Carla del

Ponte imala sli~ne informacije. âk namje i agent CIA-e rekao da }e oni obezbi-jediti da moj mu` ìv stigne u Haag, jerako ga budu hvatali drugi, moè biti ubi-jen. Mi smo to, dakle, ~uli od barem desetpredstavnika raznih me|unarodnih orga-nizacija, a to sada potvr|uje i FlorenceHartmann i objavljeni stenogram. Pitanjeje, ako velike sile ho}e da ga ubiju, komeonda da se preda i vjeruje da }e u Haagsti}i ìv?

J este li proteklih godina, osim s

ameri~ kim , imali k ontakte i s agen tima

drugih stranih obavje{tajnih slu`bi?

Kontaktirali su nas Britanci iFrancuzi, mada, {to je najgore, svi oniznaju da mi od 2002. nismo mogli dauspostavimo bilo kakvu komunikaciju sRadovanom. A mo`da bi bilo bolje da nasnisu ovako izolovali, da su se malo dis-tancirali i pratili sve kontakte, mo`da binam se tada neko i javio.

[to Vam je Radovan Karadì}

napisao u posljednjoj poruci iz 2002.?

Ma, to je bilo klasi~no pismo, poputonih koje sam i ranije dobijala, samo {tose njihov broj izme|u 2000. i 2002.godine smanjio.



Mi smo u medijima pro~itali da su traìli Radovanov DNK-a, valjda preMi smo u medijima pro~itali da su traìli Radovanov DNK-a, valjda pre

RADOVAN KARAD@I] SA K]ERKOM SONJOM I TODOROMDUTINOM

SVESRPSKI SABOR U BANJOJ LUCI: KARAD@I], JOVANRA[KOVI], NIKOLA KOLJEVI], BILJANA PLAV[I],PREDRAG LAZAREVI]

RADOVAN I LJILJANA KARAD@I] NA PROGLA[ENJUSRPSKE REPUBLIKE U SARAJEVSKOM HOLDAY INN-u

BAJRAMSKI PRIJEM KOD ADILA ZULFIKARPA[I]AKONSULTACIJEI SUPRUGOM L

Posljednji sarajevski dani Radovana KaraPosljednji sarajevski dani Radovana Kara

PRA[NJAVI ALBUM: Radovan iLjiljana Karadì} prije trideset ipet godina


23/80

Da l i su to p isma koja su objavljena

u pojedinim medijima?

Ja ne mogu u pismima koja su objavljenau medijima prepoznati svako Radovanovopismo. Neka po stilu odgovaraju Rado-vanu, a neka su potpuno van pameti, po-sebno ona u kojima on analizira politi~kade{avanja. On je pisao o porodici, o svomstanju, intimnim stvarima...

PISMO KOJE

SU NAPISALATRI DRAGANA Jeste l i na temelju onoga {to Vam je

pisao do 2002. mogli znati gdje se

Karadì} nalazi?

Ne, ni u jednom pismu koje sam dobi-la od kada je Radovan prestao da ìvi sanama, nikada nisam imala naznake gdjese nalazi. Ali je to i bila njegova ideja, dami ne znamo gdje se on nalazi.

Pretpostavljam , onda, da ste se

iznenadil i kada ste pro~i ta li da Florence

Hartm ann, p oziva ju} i s e na zv ani~n e

informacije NATO-a, tvrdi da je RadovanKaradì} u apr ilu 2005. b io u Beogradu?

Mene vi{e ni{ta ne moè iznenaditi.Sada se otkrivaju nekakve velikepoliti~ke ili kvazipoliti~ke igre o kojim

moja porodica nije imala pojma. Mogaoje biti u Beogradu ili u Panami, ja zaistane znam.

M islite li da je Dragan K alini},

kako se nadala tuìteljica D el Ponte,

m ogao prije tri godine stupiti u vezu s

Karad` i}em, budu} i da je s lovio kao va{

bliski ku}ni prijatelj?

Kalini} je htio da tako slovi,me|utim, on nikada nije bio na{ ku}niprijatelj. Poznavala sam ga od prije ratakao ljekara, ali se nikada nismo privatnodruìli, niti smo kumovi. Mo`da je upra-vo zbog toga, jer se tako predstavljao, ipozvan na razgovor s Carlom del Ponte.Odmah nakon tog razgovora, u junu2004., dobila sam pismo od tri Dragana;Dragana Kalini}a, Dragana âv i} a i

Dragana Mikerevi}a u kojem su napisali:Sporazum izme|u Holbrookea iKaradì}a je predmet vi{estrukoginteresovanja. Pretpostavka je da takavsporazum, ukoliko postoji, predstavljaposeban teret za najmanje jednu stranu.Zbog toga je za o~ekivati da bi zavr{etakpotrage za gospodinom Karadì}emmogao da se okon~a na definitivno bruta-lan (fatalan) na~in. S obzirom da jetokom 1999. bilo pregovora sa Haagom odobrovoljnoj predaji preko [vicarske, uzgarancije porodici, i da se to nije nastavi-

lo, ova opcija jeste ponovo aktuelna idobrodo{la. Moli se povratna informaci-ja. Me|ut im, u vr i jeme kada samdobila pismo, ja nisam ni{ta znala opregovorima o predaji, niti sam im moglaposlati povratnu informaciju. O~ekivalasam da }e me neko od njih pozvati nasastanak.

V jeru jete li d a je Karad` i} vid io i

~uo Va{ poz iv da se p reda?

Nema reakcije na moj poziv, na smrtmajke, zatvaranje sina i njegovo maltreti-ranje u Beogradu, Bijeljini i Banja Luci,na to {to mu je najmla|i unuk imao te{kuoperaciju kuka. Ne znamo ni gdje je, ni dali je ìv. I kada sve skupa sagledam, mogusamo da kaèm da svi oni znaju vi{e oRadovanovom skrivanju, njegovim kon-taktima, mjestu boravka, nego {to znanjegova porodica. Mi samo èlimo da seovo jednom zavr{i, da se Radovan preda,ili da bude uhap{en. Sve je u njegovimrukama i onih koji ga traè. Mi smo

o~igledno ve} deset godina pogre{naadresa preko koje progonom i maltreti-ranjem poku{avaju da do|u do njega. Kaonjegova porodica mi nemamo ni{ta protivpredaje, ali nemamo ni na~ina da na touti~emo.



djece, jer su im iz stana odnijeli ~etkice za zube, uzorke kose sa ~etkedjece, jer su im iz stana odnijeli ~etkice za zube, uzorke kose sa ~etke

JEDNA OD POSLJEDNJIH[ETNJI SARAJEVOM

O KNJIZI FLORENCE HARTMANN INFORMISALASAM SE IZ SB: Karadì}eva supruga potvr|ujeve}inu zaklju~aka francuske novinarke

OJISLAVOM MAKSIMOVI]EMNOM

ì}aì}a


24/80

UniCredit Zagreba~ka bankauvodi kupovinu ULTRA prepaid

kartica na svojim bankomatimaRazvijena je jedinstvena usluga kupovine Ultra pre-

paid kartica za punjenje na bankomatskoj mre`i.

Korisnici Ultra prepaid ra~una BH Telecom-a od sadamogu kupovati prepaid kartice za punjenje na svim banko-matima UniCredit Zagreba~ke banke i nadoplatiti svoj Ultrara~un. UniCredit Zagreba~ka banka, s najve}om mre`ombankomata u BiH, a u suradnji s BH Telecom-om, ovuuslugu nudi bez provizije, bez potrebe za gotovinskimnovcem i u svako vrijeme.


25/80



26/80

EVROPSKI PRINCIPI NA PROVJERI U RUSIJI


Slobodna Bosna otkriva pozadinu iznenadnog i diskretnogodlaska visokog predstavnika Miroslava Laj~aka u jednodnevnu

posjetu Rusiji nakon {to je Evropska unija pomjerila rokBosni i Hercegovini za reformu policije

Odnosi izme|u Laj~aka i Dodika na najniòj ta

LAJÂK od Moskve tr

Ko }e urazumiti H

LAJÂK od Moskve tr

Ko }e urazumiti H

SPAS U POSLJEDNJI ÂS:Milorad Dodik i Haris Silajdì}spektakularno su objelodanilirezultate svog bizarnogsusreta i dogovora

DODIK - SILAJ


27/80

Iz pouzdanih diplomatskih izvoraSlobodna Bosnaje doznala da }evisoki predstavnik me|unarodnezajednice Miroslav Laj~ak kra-jem ove sedmice otputovati u

Moskvu. Njegova jednodnevnaekskurzija u rusku prijestolnicu, bezikakve sumnje, tijesno je povezana sreformom policije ~iji ishod u rukamadrè Srbi - prije svih Milorad Dodik injegov SNSD. Kako je ruski uticaj nasrpsku politiku vrlo snaàn, Laj~ak }eod ruskih sugovornika zatraìti pomo}kako bi zajedni~kim snagama ubijediliSrbe da prihvate reformu, ali i razumi-jevanje za sankcije koje namjeravapoduzeti u slu~aju da reforma budeodbijena.

LED IZME\UMILORADA I MIROSLAVA

U posljednjih nekoliko danaodnosi izme|u visokog predstavnikaLaj~aka i lidera SNSD-a Dodikanaglo su zahladnili, ~ak u toj mjeri dase njihova komunikacija odvija prekoad hoc odabranih posrednika. Uzrok je

Dodikova prevara s pregovorima kojeje lider RS vodio na dva kolosijeka, najednoj strani s liderom SDA Su -lejmanom Tihi}em, o ~emu je Laj~ak

bio obavije{ten, a na drugoj strani sliderom SBiH Harisom Silajdì}em , o~emu Laj~ak nije imao nikakvih infor-macija.

Naime, sredinom protekle sed-mice Dodik je u dva navrata posjetio

Miroslav Laj~ak nema odgovora na Dodik-Silajd i}ev dogovor


Pi{e

Asim Metiljevi}[email protected]

i - poruke jedan drugom {alju preko posrednika

i da urazumi DODIKA;

risa SILAJD@I]A?!

i da urazumi DODIKA;

risa SILAJD@I]A?!

@I] - EVROPA


28/80

Fojnicu i s Tihi}em razgovarao oLaj~akovom protokolu reforme policije.U oba navrata, razgovorima je prisustvo-vao i Miroslav Laj~ak, te srpski ~lanPredsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi}i dopredsjednik Federacije BiH MirsadKebo. Nakon drugog sastanka, koji je tra-

jao skoro puna tri sata, Laj~ak je biosasvim ubije|en da je dogovor oProtokolu na dohvat ruke, pa je otpo~eopripreme za zavr{ni krug pregovora s li-derima ostalih politi~kih partija.

PARALELNI PREGOVORIMe|utim, Laj~akov optimizam uslijed

uvjerenja da je dobro obavio diplomatskumisiju skoro je sasjekla vijest o postoja-nju jo{ jednog, paralelnog protokola oreformi policije na kojem je Dodik sa

Silajdì}em radio u tajnosti, u isto vri-jeme dok je pregovarao sa liderom SDASulejmanom Tihi}em!

Ve} nakon prve analize sadràjaDodik-Silajdì}evog protokola Laj~aku jepostalo jasno da se radi o svojevrsnoj,zapravo, bezo~noj prevari. Tekst je vrvionepreciznostima i nedore~enostima, nekaod najva`nijih pitanja jednostavno supre{u}ena ili su rije{ena na posve neprih-vatljiv na~in. Pri svemu tome, dogovoreniprotokol izme|u Dodika i Silajdì}a bio

je sasvim neprihvatljiv za ve}inu ostalihpoliti~kih partija, prije svih za SDA i SDP,te za oba HDZ-a, ~iji su lideri Draganôvi} i Boò Ljubi} digli glas protivneprihvatljivog srpsko-bo{nja~kog dogo-vora bez sudjelovanja Hrvata.

Laj~ak se me|utim nije predavao: odDodika i Silajdì}a zatraìo je dodatnapoja{njenja nekoliko nejasnih i nepre-ciznih formulacija iz protokola koji supotpisali. Nakon dva dana od Silajdì}a jedobio traèna poja{njenja, no Dodik mu

je u svome prepoznatljivom stilu bahatoporu~io kako nema namjeru vi{e nikomeni{ta poja{njavati i da su, {to se njega ti~e,pregovori o reformi policije definitivnozavr{eni.

POSLJEDNJI POKU[AJTako su se na stolu na{la dva paralel-na protokola o reformi policije, ali s malorealnih izgleda da ijedan od njih bude pri-hva}en. Za to je, po Laj~akovom mi{lje-nju, najodgovorniji Milorad Dodik, koji

se samoinicijativno povukao iz pregovoras Tihi}em i koji pri tom odbija sudjelovatiu nastavku pregovora oko vlastitog pro-tokola dogovorenog sa Silajdì}em.

Laj~aku je ostala jo{ posljednjanada da uz pomo} Rusije vrati Dodika

pregovorima. U suprotnom, krajemnaredne sedmice objavit }e kraj pre-govora, ali i sankcije politi~arimaodgovornim za krah. Dodik je, bezikakve sumnje, na tom spisku plasiranu samom vrhu.

EVROPSKI PRINCIPI NA PROVJERI U RUSIJI


Postoji nekoliko verzija kojima seobja{njava nenadano pribliàvanje Dodika iSilajdì}a i nastanak njihovog protokola oreformi policije.

Prema jednoj, vrlo vjerovatnoj verziji,pregovore nisu inicirali ni Dodik niSilajdì}, nego nekolicina njihovih bliskihsuradnika i prijatelja - kadrovskih invalida,medijskih pri{ipetlji i pohlepnih tajkuna -koji su svoj privatni poslovni i karijerni pro-bitak tijesno vezali za aktuelnu vlast ukojoj su Dodik i Silajdì} va`ne figure.

Nakon u~estalih vijesti da se pripremasmjena Dodika i Silajdì}a kao i u~estalihvijesti o mogu}oj rekonstrukciji vladaju}ekoalicije, u ovom je taboru zavladala

nevi|ena panika. Prema dosta pouzdaniminformacijama, na pribliàvanju stavovaMilorada Dodika i Harisa Silajdì}a radilisu njihovi medijski favoriti @eljkoKopanja, vlasnik Nezavisnih novina, iFahrudin Radon~i}, utemeljitelj Avaza.Navodno su oni presudili i ubijedili Dodikai Silajdì}a da sjednu za pregovara~ki sto ipotpi{u bilo kakav sporazum koji bi ihoslobodio odgovornosti za propast polici-jske reforme. Primarni zadatak Dodika iSilajdì}a nije dakle bila reforma policije

nego spa{avanje interesa - kako vlastitihtako i interesa cijele bulumente pri{ipetljikoji im se ponizno motaju oko noguo~ekuju}i milost.

STRAH OD LETENJA

Ko je spojio

Dodika i Silajdì}a

PREDIGRA: Naime,sredinom proteklesedmice Dodik je u dvanavrata posjetio Fojnicui s Tihi}em razgovarao oLaj~akovom protokolureforme policije. U obanavrata, razgovorima je

prisustvovao i MiroslavLaj~ak, te srpski ~lanPredsjedni{tva BiHNeboj{a Radmanovi}

BOGATA UGOSTITELJSKO-POLITI^KA PONUDA: Fahrudin Radon~i}, HarisSilajdì} i Milorad Dodik pred po~etak sudbonosnih pregovora


29/80

Svakako najve}a medijska senzacija ove nedjelje bilo jeobjavljivanje u banjalu~kim Nezavisnim novinamatranskripta razgovora izme|u glavne tuìteljice Ha{kogtribunala Carle del Ponte i predsjednika Skup{tineRepublike Srpske Dragana Kalini}a. Podsjetimo, u tom

razgovoru tuìteljica Del Ponte otvoreno svom sugovorniku nudipogodbu vezanu za hap{enje Radovana Karadì}a, te otkrivapovjerl jive informacije vezane za kontakte Karadì}a saTuìteljstvom u Haagu, kao i sumnje da je postojao dogovorizme|u ameri~ke administracije predvo|ene RichardomHolbrookeom sa optuènim ratnim zlo~incem Karadì}em.

Ha{ko tuìteljstvo je odbilo komentirati autenti~noststenograma objavljenog u Nezavisnim novinama, me|utim,

biv{a glasnogovornica Tuìteljstva Flo rence Hartmann jepotvrdila da je razgovor Del Ponte-Kalini}, kojem je i sama pri-sustvovala, vjerodostojno prenesen.

[TA JE OSTALO OD DISKRECIJEOstaje samo pitanje da li je tuìteljica Del Ponte znala da senjen razgovor sa Kalini}em (vo|en u kabinetu tada{njeg pred-sjednika RS Dragana âvi}a) snima? Na{i izvori iz Tuìteljstvau Haagu tvrde da je tuìteljica Del Ponte bila zapanjena nakon {tosu objavljeni njeni povjerljivi razgovori sa Draganom Kalini}em.Glavna tuìteljica je, naime, sa svim svojim postjugoslovenskimsugovornicima s kojima je u posljednjih osam godina razgovar-ala na temu hap{enja optuènih za ratne zlo~ine imala ~vrst,dèntlmenski dogovor vezan za diskreciju i za{titu njihovihrazgovora. Ne zna se o ~emu su prije hap{enja optuènoghrvatskog generala - bjegunca Ante Gotovine razgovarali premi-

jer Hrvatske Ivo Sanader i Carla del Ponte. Potpuna je misterija,i vjerovatno treba da je u ovoj fazi sudskog procesa, misterija,kako je glavna tuìteljica u ha{ku }eliju strpala optuène srpskeratne zlo~ince, generala Zdravka Tolimira, paravojnog vo`da iserijskog ubicu iz Vi{egrada Milana Luki}a koji je uhap{en uArgentini, generala Vojske RS Milenka Pandurevi}a otrgnula odruskih skrbnika i dovukla u Haag...

Me|utim, biv{i predsjednik Republike Srpske Dragan âvi}u razgovoru za Nezavisne novine nedvosmisleno priznaje kakoje razgovor Del Ponte - Kalini} (vo|en u âvi}evom kabinetu)bio sniman, ne kaè, dodu{e - ilegalno, te da ga je on, zboginteresa javnosti, duàn publicirati.

ÂVI], MALI, ALI NEDOKAZANCarla del Ponte, niti njen ured jo{ nisu reagirali na objavlji-

vanje tajnih razgovora sa Draganom Kalini}em u Banskimdvorima. Del Ponteova, me|utim, u svojoj arhivi ima pismo ukojem Radovan Karadì}, 2000. godine, pi{e da je mali(âvi}) talentovan za politiku, ali da se treba u predstoje}emperiodu dokazati.

Kako je u Banskimdvorima ozvu~ena Karleu{a

Za prislu{kivanje i snimanje razgovoravo|enih u Banskim dvorima bila jenadle`na Obavje{tajno-bezbjednosnaslu`ba RS na ~ijem se ~elu nalazio RistoZari}, dana{nji zamjenik dràvneObavje{tajne slu`be (OSA-e). Sve bezbjed-nosno zanimljive informacije Zari} je preno-sio Goranu Radovi}u (Karadì}evom i

Mladi}evom prijatelju) koji je ratne zlo~inceinformirao o aktuelnim doga|ajima. RistuZari}a je u dràvne obavje{tajne strukturepreporu~io i postavio biv{i visoki pred-stavnik Paddy Ashdown!

DIREKTNO - U GLAVU

Carlu je u Banjoj Lucipokrivao Risto Zari}

Mikrofonom na Carlu del Ponte


BUBICE U KABINETU: Dragan âvi} i Carla del Ponte

Risto Zari}


30/80



31/80



32/80

Nakon {to je Slobodna Bosna upro{lom broju otkrila frapantnepojedinosti vezane za nestru~noi neprofesionalno lije~enjepacijenata na Klinici za neuro-

hirurgiju, {to je za posljedicu imalo smrtsedam pacijenata samo u drugoj polovinipro{le godine, uslijedile su brojne reakci-je. Nalaz i izvje{taj Stru~nog tima objavl-jen u pro{lom broju najteè je pogodiopacijente koji se trenutno lije~e naNeurohirur{koj klinici, a o ~ijem sezdravlju brinu ljekari za koje je ustanov-ljeno da su odgovorni za smrt pacijenata.I dok u na{u redakciju stiù brojna reagi-ranja, dok mediji iz cijele regije sa kon-sternacijom prenose i preuzimaju {o-kantne informacije do kojih je do{laSB, za to vrijeme Upravno vije}eKlini~kog centra Univerziteta Sarajevo igeneralni direktor Fari s Gavrankape-tanovi} ne ~ine apsolutno ni{ta kako bi sestanje na Klinici za neurohirurgiju dovelou kakav-takav red. Na{ list, me|utim,nastavio je istraìvati kako je vrhKlini~kog univerzitetskog centra uSarajevu reagirao nakon {to je od

Ministarstva zdravlja Federacije dobioizvje{taj Stru~nog tima koji je izvr{ionadzor u Klinici za neurohirurgiju isa~inio izvje{taj.

ZAHTJEVI MINISTRAMANDI]A

Dakle, federalni ministar zdravljaVjekoslav Mandi}je u skladu sa svojimingerencijama preduzeo niz korakakako bi se stanje na Neurohirur{kojklinici dovelo u red. Me|utim, Upravnovije}e kao i menad`ment Klini~kog

centra jednostavno su ignorisali po-ku{aje Ministarstva da se stanje u tojoblasti rije{i na odgovaraju}i na~in, apacijenti za{t ite od daljeg nestru~noglije~enja pojedinih doktora.

Tako je Mandi} zaduìo Upravnovije}e i generalnog direktora Klini~kogcentra Farisa Gavrankapetanovi}a daanaliziraju izvje{taj Stru~nog tima i suk-ladno predloènim mjerama preduzmuaktivnosti na saniranju stanja na Klinici teu roku od trideset dana izvijeste Mini-starstvo o preuzetim i provedenim mjera-ma. Upravno vije}e i direktor Gavranka-

ZLOKOBNA [UTNJA


Pi{e

Mirsad Fazli}[email protected]

Direktor Klini~kog centra FARIS GAVRANKAPETAVjekoslava Mandi}a koji je tra io svojevrsnu me|un

Direktor Klini~kog centra FARIS GAVRANKAPETAVjekoslava Mandi}a koji je tra io svojevrsnu me|un

Horor naNeurohirHoror naNeurohir

TE[KE OPTU@BE BEZ ADEKVATNOGODGOVORA: Ko je kriv za smrt

sedmero pacijenata na Klinicina neurohirurgiju


33/80

Nakon teksta u pro{lom broju SB


Javnost u BiH, ali i izvan nje, bila je zate~ena izapanjena tekstom iz pro{log broja na{eg lista ukojem smo objavili nedvosmislene stru~ne nalazekoji dokazuju da je u samo pola godine na Klinici

za neurohirurgiju KLINI^KOG CENTRAU SARAJEVU zbog nestru~nosti i nemara umrlo

sedam pacijenata; nastavljaju}i se bavitiuzrocima i posljedicama ove tragedije, na{

novinar istra`io je kako su ~elnici ovezdravstvene institucije reagirali nakon {to su odMinistarstva zdravlja Federacije BiH upozorenina poduzimanje energi~nih mjera za uvo|enje

reda na Klinici za neurohirurgiju

OVI] ignorisao naloge federalnog ministra zdravljaodnu prinudnu stru~nu upravu nad Neurohirurgijom!OVI] ignorisao naloge federalnog ministra zdravljaodnu prinudnu stru~nu upravu nad Neurohirurgijom!

UPOZORENJE BEZ ODGOVORA:Federalni ministar zdravlja VjekoslavMandi} informira menad`ment KCU-a

Sarajevo o zastra{uju}im rezultatimado kojih je do{ao Stru~ni tim

arajevskojrgiji /II/arajevskojrgiji /II/


34/80

petanovi} bili su zaduèni da osiguraju daKlinika za neurohirurgiju bude stavljenapod stru~nu i znanstvenu supervizijuKlinike za neurokirurgiju Medicinskogfakulteta u Zagrebu, ili neke drugerenomirane klinike, dok se stanje ucijelosti ne sanira i ne omogu}i adekvatnaza{tita pacijenata od nesru~nosti i nemaraljekara. Pored toga, ministar Mandi} odUpravnog vije}a i direktora Gavranka-petanovi}a traìo je da se kona~no rije{ipitanje rukovoditelja Klinike za neuro-hirurgiju koji bi bio duàn prezentiratiplan razvoja Klinike sukladno evropskimstandardima. Me|utim, na sve te vrlokonkretne i precizne zahtjeve Upravnovije}e i direktor Gavrankapetanovi} seuop}e nisu obazirali niti su postapili pozahtjevima Ministarstva zdravlja. Um-

jesto da postupi u skladu za zaklju~cima iuputama ministra Mandi}a, generalnidirektor Gavrankapetanovi} upustio se uprepisku, gotovo polemiku, sa Ministar-stvom minimiziraju}i nalaze i zaklju~keStru~nog tima koji je, izme|u ostalog,utvrdio i pojedina~nu odgovornost ljekaraza pogre{an i nestru~an tretman sedampacijenata {to je rezultiralo njihovomsmr}u.

NESTRU^NO OSTRU^NJACIMA

Upravno vije}e i direktor Gavran-kapetanovi} donijeli su odre|ene vlastitezaklju~ke u kojima konstatuju da jestru~ni nadzor obavljen bez tzv. rendo-mizacije (to je nau~na metoda kojom sepo principu slu~ajnog uzorka selektuju

pacijenti). U svom odgovoru Upravnomvije}u i direktoru Gavrankapetanovi}u,ministar Mandi} upozorava da je pojamrendomizacija potpuno pogre{no i nepo-trebno upotrijebljen u ovom slu~aju.Stru~ni tim je analizirao dokumentaciju

o konkretnim pacijentima. Nije se radilo o

izabranim pacijen tima shodno vol ji b ilo

koga, ve} se rad ilo o pacijen tima koj i su u

odre|eno v rijeme b ili sub jekt s tru~n ih

gre{aka, neznanja i nesavjesnog lije~enja.

Ove gre{ke su odmah prepoznate, detal j

-no dokumentovane, te povezane sa

konkretnim doktorim a i konkretnim

pogre{n im postupcima, stoji izme|uostalog u odgovoru ministra Mandi}a.

Tako|er, prema navodima Mandi}a,stru~ni nadzor nad sedam pacijenata nijekori{ten za dono{enje op}e ocjene o raduKlinike. Isti je kori{ten da bi se

potvrdile ili odbacile teze o tome da su

pomenuti pacijen ti pogre{no tre ti rani,naveo je Mandi} u svom odgovoruupu}enom Upravnom vije}u i direktoruGavrankapetanovi}u. Kao jedan odnedostataka nalaza i izvje{taja Stru~nogtima naveden je nedostatak obdukcionihnalaza analiziranih slu~ajeva. O nedo-statku obdukcionih nalaza konstatovano

je u izvje{}u, a u kojem je navedeno da

niti jedan od kontroliranih pacijenata nije

imao obdukcion i nalaz . Me|utim, skre

-}em vam pozornost da je utvr|ivanje

smrt i i obdukci ja pacijenata koj i su umrl i

u zdravstveno j ustanovi ek splicitna

zakonska obaveza, kaè ministar Man-di} ~ime je Upravnom vije}u i direktoruGavrankapetanovi}u stavio do znanja dase u njihovoj ustanovi ne provodi preciz-na procedura jasno definisana vaè}imzakonima.

Me|utim, uprkos insistiranju minis-tra Mandi}a da se stanje na Klinici zaneurohirurgiju sanira i dovede u red,Upravno vije}e i direktor Faris Gav-rankapetanovi} nisu poduzeli apsolutnoni{ta. Jednostavno su sa~ekali da mi-

nistru Mandi}u istekne mandat, a saistekom mandata da u zaborav padnu itragi~ni doga|aji na Klinici za neuro-hirurgiju, gdje je sedam pacijenata ukratkom roku podleglo uslijed dokazanihpropusta ljekara.

ZLOKOBNA [UTNJA

Generalni direktor Klini~kog centraFaris Gavrankapetanovi} nije imao vreme-

na baviti se problemi-ma Klinike za neu-rohirurgiju jer jeove godinezavr{avao kapi-talne radove na

svom imanju uPo~itelju. Naime,

Gavrankapetanovi}je pro{irio svoje

imanje,

kupio je jo{ jedan ~vrsti objekat saoku}nicom za 120 hiljada KM. Isto tolikonovca direktor Faris Gavrankapetanovi}platio je za izgradnju bazena olimpijskihdimenzija ispred svoje vile u Po~itelju.Prije izvjesnog vremena dr.Gavrankapetanovi} je u na{em listusaop}io kako se njegova mjese~na pla}a

kre}e oko 3.000 maraka. To zna~i da jeza najnoviju investiciju u Po~itelju moraoizdvojiti 80 mjese~nih pla}a, odnosno zanju je direktor Faris radio sedam i pogodina!?

Umjesto da uvede redna Klinici, direktor

Gavrankapetanovi} uPo~itelju sagradio bazenvrijedan 120.000 maraka!?

Stru~ni tim sa~injavali su prof. dr.Josip Paladino, specijalista neurohirurg -KBC Zagreb, Klinika za neurokirurgiju

Medicinskog fakulte-ta; prof. dr. OsmanDuri}, specijalista

hirurg - Medicinskifakultet Sarajevo;

prof. dr. Kemalûstovi}, specijalista

neurohirurg -Medicinski fakultetSarajevo; te prof. dr.Marina Bera,

specijalista anesteziolog. Svi ~lanoviStru~nog tima, osim profesora dr.Osmana Duri}a, odrekli su se finansijskenadoknade za svoj rad, a njihov jedinimotiv bila je pomo} Klinici za neuro-hirurgiju i kolegama neurohirurzima.Izvje{tajem je utvr|eno da su kodpromatranih medicinskih slu~ajevau~injeni propusti u na~inu dijagnosti-ciranja, odnosno lije~enja, a posebno

je istaknuta upitnost originalnostiodre|enih medicinskih nalaza, kaèse, izme|u ostalog, u izvje{taju koji jesa~inio Stru~ni tim.

KO JE SAÎNJAVAO STRU^NI TIM

Vrhunski eksperti od kojih

je samo dr. Duri} traìohonorar za ekspertizu!

Dr. JosipPaladino

Faris Gavrankapetanovi}



35/80


36/80

HUMANO PRESELJENJE HRVATA


Od 13.000 Hrvata, koliko ih je u Drvar iz srednjeBosne naseljeno neposredno nakon rata, danas ihìvi manje od hiljadu; optimisti bi rekli da je i topristojna cifra, budu}i da ih je prije rata u ovojop}ini ìvjelo svega 30-ak... Na{i reporteri istraìlisu gdje je i na koji na~in nestalo 12.000 Hrvatamahom izbjeglih (preseljenih) iz srednje Bosne

@upnik Vjekoslav O{ap optuùje Hrv

Za{to je za srHrvate obe}anaZa{to je za srHrvate obe}anaGRAD KOJI SU SVI ZABORAVILI: Drvar, koji je morbidnom politi~ko-

vojnom kombinatorikom nakratko funkcionirao kao tisu}ljetnihrvatski grad, danas je svojevrsna tamnica za nekoliko stotinaHrvata koji su u Drvaru samo zato {to nemaju kamo drugdje


37/80

Te{ke optu`be drvarskog ùpnika@arka Vladislava O{apa, izne-sene prije desetak dana na ra~unVlade Hrvatske zbog pomo}iiseljavanja Hrvata iz BiH, ostale

su bez zna~ajnije reakcije u na{oj zemlji,ali i susjedstvu. Naime, ùpnik O{ap jeo{tro reagirao nakon posljednjeg valaiseljavanja oko 300 Hrvata u Glinu,hrvatsku op}inu 40-tak kilometara udalj-

enu od sjeverozapadne granice sa BiH. Zaoko 40-ak porodica, od 1995. godine nas-tanjenih u Drvaru, hrvatska Vlada je lje-

tos osigurala ku}e, programom zbrinja-vanja izbjeglica iz BiH, u tzv. podru~ja od

posebne dràvne skrbi (dijelovi Hrvatskeu kojima su prije hrvatske vojne operaci-je O lu ja ìv je li pre te `n o Srbi) .Obe}anje boljeg ìvota koje ih je prethod-no iz srednje Bosne dovelo u Drvarpokazalo se kao zabluda, a u Glini pono-vo, novi dràvljani Hrvatske, Bosanci,imaju ku}e ali ne i rje{enje za ekonomskiopstanak.

VELIKA HRVATSKAIZRADA

Od potpisivanja Dejtonskog sporazu-

ma do danas, Drvar je samo bio usputnastanica za oko 13 hiljada Hrvata iz 47op}ina u BiH, ve}inom Kaknja i Vare{a.Nakon okon~anja rata, ovaj je povijesnihrvatski grad Drvar (kako je egzaltiranokazao F ra njo Tu|man nakon ulaskahrvatskih vojnika u taj grad) bio vizijanovog doma za Hrvate koji su se naselj-avali u podru~ja, etni~ki o~i{}enanakon vojne operacije Oluja, 1995.Me|utim, od 2000. godine kada je po~elorje{avanje imovinsko-pravnih pitanja,Hrvate deloìraju iz srpskih ku}a tako daje potpuno izvr{en povrat imovine biv{imvlasnicima Srbima. @upnik @arkoVladislav O{ap kaè kako izbjeglim iprognanim Hrvatima nije samo problemna}i krov nad glavom, koliko osiguratiostale uvjete za podno{ljiv ìvot.Hrvatska Vlada nije o tome vodila ra~unakada im je ponudila ku}e u Glini. S drugestrane, pita se O{ap, {ta se Hrvatima nudiu BiH?U Drvaru danas ìvi oko 800Hrvata, {to je upola manje u odnosu na1998. godinu, a nema velikog razloga,tvrdi ùpnik, da i oni ostanu u Drvaru.

Za crkvu u ovom gradu, sru{enu

nakon Drugog svjetskog rata, Op}insko

Sanader na Tu|manovom putu - bez povratka


sku da planski iseljava Hrvate iz BiH

Pi{e

Nermina [unj

dnjobosanskeemlja - GLINA?!dnjobosanskeemlja - GLINA?!

Foto:Ma

rioIli~i}

@ARKO VLADISLAV O[AP, @UPNIK IZ DRVARA: Hrvatske vlasti iz Zagreba iSarajeva surovo se igraju sa sudbinama desetaka tisu}a hrvatskih prognanika


38/80

vije}e je 1999. godine, dok je HDZ bio navlasti u Drvaru, donijelo odluku o gradnjina istom mjestu gdje je i bila, ali ta odlu-ka nikada nije realizirana. @upni ured jesmje{ten u biv{oj sportskoj dvorani poredkoje je postavljeno zvono zahvaljuju}idonaciji Fininvesta (biv{e {umskogazdinstvo Grme~ u kojem danas radeuglavnom Hrvati). U Drvaru ve} duè vri-jeme, tvrdi ùpnik O{ap, nema incidenata,me|utim, odugovla~enje lokalnih vlastisa izgradnjom crkve Hrvati doìvljavajukao poziv na iseljenje, nazad u srednjuBosnu, ili u Hrvatsku.

Mnogi o dla ze n ap u{ ta ju }i ra dn a

mjesta i sa obitelji odlaze u jo{ jednu

neizvjesnost. Ako me iko ~uje u hrvatskoj

Vladi, molim ih da zaustave proces iselja

-van ja Hrvata iz B iH, i ona pomo} koja b i

trebala do}i u Bosnu za H rvate da bude

konkre tn ija , b rà i zna~a jn ija , a ne da se

to mje ri u mrv icama. Is to t ako da se zaus

-tav i taj proces dodje le ku}a u Hrvatskoj a

prethodno se ni{ta nije poradilo na

zapo{ljavanju t ih l judi koj i tamo odlaze.

Jedan dio ljudi i dalje ostaje raditi u

Drv aru. A li n ije samo problem Drvara.

[ta je sa iseljavanjem Hrvata iz cijele

BiH. Crkva je, zapravo , prepoznala da je

to je dna uro ta ko ja s e na jvi{ e odnos i na

Hrvate B iH. To konkre tno zna~i da tamo

odakle si protjeran, a takvih je 250 tisu}a,

nema sig urnog povratk a, a tamo gd je si

novo gni jezdo svio, nema ostanka. I to se

radi sm i{ljeno i ciljano. Odnosi se na

Hrvate, i zato kaèm ne moèm o da ne

kaèmo da je to jedna urota, koja se

negdje skuhala u nekim centrima.

@upnik O{ap cijeli proces iseljavanjaHrvata vidi kao posljedicu jedne, kako jenaziva, ratne i ratni~ke logike, bezimenovanja konkretnih krivaca, mada jejedan od najva`nijih centara u kojima jeskuhan plan naseljavanja Hrvata blizugranice i unutar Hrvatske bio upravo uZagrebu. Hrvatska vojna operacija Olujaotpuhala je sve Srbe u podru~ju Krajinei oko granice Hrvatska-BiH. Sve {to sedanas de{ava posljedica je jedne pogre{nepolitike ~ije su `rtve isti oni ljudi ljudikoji su vjerovali da }e im negdje drugo ina tu|em biti bolje. Njih oko 13 hiljadamislili su da }e to biti Drvar, me|utim...

Ti ljud i, od 2000. do 2001. god ine,

najve}im su dijelom zavr{ili u Kninu,

Benkovcu, jedan dio, za {to su im iz

Sarajeva organizirani autobusi, zavr{ili su

u [vedskoj, Norve{koj. Dakle, {to dalje to

bol je . Jedan mali d io l judi , najve}im bro

-

jem s ta rijih , v ra tio se u svo ja p rije ra tna

prebivali{ta. Od tada do danas H rvati

dobrano napu{taju Drvar. Taj proces iselj

-avanja n ije ekonomske naravi, nego jed

-nos ta vno k ra jn je egz is te nc ija ln e, s ig-urnosne naravi. Dakle, l judi ovdje ne vide

s igurnos t sv oga osta nka i op stanka jer

ipak su ovdje dosel jenici . I kako su tenzi

-je jo{ uvi jek i tekako prisu tne me|u naro

-d ima u ovo j d ràv i, oni tr aè na~ ina gdje

da se usidre, gdje da puste kor ijen je , gdje

da zapo~nu sigurni ji ` ivot svoje obi te lj i.

Naàlo st , kaèm, n i{ ta se po p itanju s ig

-urnosti zna~ajn ije ne rad i na prostor ima

njihovog predratnog prebivanja, a poseb

-no kada je u pitan ju n jihova ~is to

ekono msk a sigurnost.

Kao tihi pritisak, Hrvati doìvljava-

ju i odugovla~enje okon~anja radova nadvije stambene zgrade sa 65 stanova, kojeje izgradila Vlada Livanjskog kantona.Zgrade su ve} pet godina neuseljene,navodno jo{ nije zavr{ena kanalizacija.Javna je tajna u Drvaru da te zgrade~ekaju neke druge ljude a ne Hrvate izdva kolektivna centra koji postoje i 12godina nakon rata. Oko 30 porodica kojenemaju novca za kiriju, borave ili u pros-torijama neposredno uz ùpni ured ili uzgradi biv{eg Doma zdravlja. U ovomdrugom, ìve porodice iz Zenice, Kaknja,Vare{a, Zavidovi}a.

Umjesto obe}anog novog doma, ove suporodice dobile po sobicu i hladno}u zido-va biv{e drvarske ambulante. Na jednom odprozora zgrade, dok ulazimo u kolektivnicentar, posmatra nas èna koja ne odgovara

HUMANO PRESELJENJE HRVATA


Tokom telefonskog razgovora (26.09.)kako bismo najavili dolazak u Drvar (27.09.)uslijedio je svojevrstan informativni brifingod strane na~elnice Anke Papak-Dodig.Nakon brojnih pitanja, za{to dolazimo, {to}e nam na~elnica..., kazala je kako najvje-rovatnije ne}e imati vremena za razgovor

jer se sprema za sjednicu Op}inskog vije}a(28.09.). Kratko je prokomentirala Hrvatiodlaze zato {to èle, to oni znaju.Jedna od ta~aka dnevnog reda Op}inskogvije}a trebala je a, kako saznajemo, ponovonije bila informacija o dodjeli placa zaizgradnju katoli~ke crkve u Drvaru.

ANKA PAPAK-DODIG, NAÊLNICA DRVARA

Niko Hrvate ne tjera,

odlaze sami

JESEN 1991.17.079 stanovnika16.613 Srba34 Hrvata33 Bo{njaka

JESEN 1995.Oko 13.000 HrvataSrba 0Bo{njaka 0

JESEN 2007.8.500 stanovnika7700 Srba800 Hrvata0 Bo{njaka

Drvar

Surovietni~ki

eksperiment

Surovietni~ki

eksperiment

Foto:MarioIli~i}

ZVONAR NEPOSTOJE]E CRKVE: Jozo Mati}sama ìvi njegova supruga Ana sa svojim pr


39/80

na pozdrav. Na ulazu nas do~ekuju djeca,izme|u ostalih, poodrasla djevoj~ica, kojane zna re}i koliko joj je godina.

U jednoj od prostorija centra ìviEmilija Buli} iz Zenice sa sestrom i ~etiri

brata. Od bra}e je samo Josip bio tu ipokazao nam oìljak od batina koje, kaè,redovito dobiva od svojih srpskihvr{njaka. Dvojica najstarijih, od 15 i 13godina, su na poslu. Cijepaju drvadrugima i od toga ìve. Ponekad skuplja-ju stare plasti~ne boce koje im nekonegdje otkupljuje. Emilija se nada da }edobiti jedan od stanova u nekoj od dvijestambene zgrade u Drvaru. U suprotnom,najradije bi u Hrvatsku.

Ja bih voljela u Hrvatsku, ali

nemamo pap ir e. Moramo imati n jihove

pap ire a ne moèmo ako nemamo

dràvljanstvo.

Emilija nije jasno kazala da ne èlinazad u Zenicu, ali nije re

slobodna bosna 568

Documents