slobodna bosna 933

RUSMIR MAHMUT]EHAJI]: [TA ]E BITI S BOSNOM?

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna-bosna.ba

FERMAN STI@E SA KOSOVA

PRAVOSUDNI CUNAMI

Tu`iteljstvo BiH naredilo istragu protiv Radon~i}a, [ahinpa{i}a, Ori}a...

ISPRAVNA-oglasi sedmica-933:ISPRAVNA-oglasi.qxd 23.9.2014 13:51 Page 1

TOP SECRETISTRAGA PROTIV FAHRUDINARADONÎ]AMjesec i pol dana nakon {to je ameri~kituìtelj ANDREW HUGHES na Osnovnomsudu u Pri{tini pro~itao optu`nicu protivNASERA KELMENDIJA, {ef Posebnogodjela za organizirani kriminal i korupcijuTuìteljstva BiH BO@O MIHAJLOVI]potpisao je naredbu za otvaranje istrageprotiv FAHRUDINA RADONÎ]A, EKREMALEKI]A, NASERA ORI]A I SENADA[AHINPA[I]A [AJE, zbog sumnje da susudjelovali u pripremi ubojstva RAMIZADELALI]A ]ELE; na{a novinarka otkriva{to je dràvni tuìtelj Mihajlovi} naredioinspektorima SIPA-e i federalnog MUP-a, ikoji su dokazi u Sarajevo stigli s Kosova

NO] NEMA SVJEDOKA PROVOKACIJA SA TREBEVI]APostavljanje krsta na Zlati{tu iznadSarajeva uzburkalo je javnost i izazvaloburne reakcije u cijeloj BiH; na{a novinarkaotkriva ko je naru~io postavljanje inatkrsta, ko ga je instalirao i {ta je bio krajnjicilj ove akcije

IBRO DIRKA, BA[DONO[ENJE AKTA BEZ TAKTADirektor Federalne uprave za inspekcijskeposlove IBRAHIM TIRAK na nezakonitna~in donio je Pravilnik o unutra{njojorganizaciji i sistematizaciji Uprave naosnovu kojeg namjerava uposliti jo{dvadesetak podobnih ljudi; direktorovombezakonju na put je stao Sindikalni odbor,~iji su ~lanoviizloèninevi|enimpritiscima, anjihove primjedbena rad direktoraTirka Vlada FBiHignori{e

RUSMIR MAHMUT]EHAJI]POSLJEDNJI MOHIKANACBOSANSTVARusmir Mahmut}ehaji} je jedan odnosilaca ideje bosanstva koju pro-movira u svojim knjigama, nau~nimradovima, kroz rad Me|unarodnogforuma Bosna, te u svojim intervjuima.Jedan od najzna~ajnijih i najvi{e citi-ranih intelektualaca iz Bosne iHercegovine, u intervjuu za SlobodnuBosnu govori o promjenama, o svojojnovoj knjizi, bosanskoj politici, zna~ajuHa{kog tribunala

SKANDAL NA IZBORU ZAMISS BiH: KOLIKA JE CIJENA TITULE NAJLJEP[ENe sti{ava se bura oko posljednjeg izboraMiss Bosne i Hercegovine na kojem je lentunajljep{e djevojke ponijela 20-godi{njaISIDORA BOROVÂNIN sa Pala; nakon {toje jedna od djevojaka koje su se takmi~ileprije tri godine, MERIMA HAD@I], javnoiznijela te{ke optu`be na ra~un Direkcijeizbora o ucjenama, prijetnjama i nemoralnimponudama, njene navode potvr|uje i biv{isaradnik porodice ZUBAK-JOVANOVI] kojiu razgovoru za na{ magazin tvrdi: izborMiss BiH samo je pokri}e za iskori{tavanjemladih, naivnih djevojaka

PRERASPODJELA TRGOVINSKOG BIZNISA TUZLANSKI BINGO U POHODU NATRGOVINSKI TRONFrancuska trgovinska ku}a Intermarshe,vlasnik trgovinskog lanca Interex, definitivnose povla~i s trì{ta BiH, a cijeli lanac njihovihmaloprodajnih objekata preuzima tuzlanskipoduzetnik Senad Dàmbi}, vlasnikbrzorastu}eg trgovinskog lanca Bingo

25.9.2014. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

10

14

18

22

28

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

32

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 24.9.2014 23:33 Page 3

SLOBODNA BOSNA I 25.9.2014.4

KEMO, SINE, ZAKLJUÂJ(SA)RADNJU

Kemal âu{evi}(jo{) nema status svjedokapokajnika Ma koliko se u javnosti posljednjih danaspekuli{e o suradnji biv{eg direktoraUprave za indirektno oporezivanje BiHKemala âu{evi}a sa Tuìla{tvomBiH, prema navodima âu{evi}evogadvokata Asima Crnali}a, njegovklijent zvani~no nema status svjedokapokajnika. Naime, prema navodima bh.novinske agencije Patria, imenaDragana ôvi}a, Dragana Vranki}a iVjekoslava Bevande nalaze se me|uimenima politi~ara koje je âu{evi}spominjao u izjavi prilikom hap{enja, akoji su koristili svoj politi~ki utjecaj ipozicije radi stjecanja imovinske koristi.Advokat Crnali} nije èlio komentiratieventualnu suradnju njegovog klijentasa Tuìla{tvom BiH, ali je istakao daâu{evi} nema status svjedokapokajnika jer to bi se odrazilo na proceskoji se protiv njega vodi, sa ~ime bi on,kao njegov advokat, morao biti upoznat.Prema njegovim rije~ima, zvani~no jo{uvijek nisu pokrenute nikakve inicijativei razgovori koji bi vodili ka promjenistatusa osumnji~enika Kemalaâu{evi}a.

(M.F.)

Misterija {ta je se novcem od donacija zasanaciju {tete izazvane majskim poplavamau Republci Srpskoj i Federaciji BiH jo{ nijerije{ena. Zbog toga su oba entiteta na udarukritika stranih ambasada. Pojedine ambasadeoptuìle su politi~ke lidere u BiH da su isko-ristili donacije za krpljenje budètskih rupa,a da je najmanje koristi od njih imalopoplavljeno stanov ni{tvo. Ozbiljne optu`besu posebno ispisane na web straniciAmeri~ke amba sade. Gdje su zavr{ili milionimaraka pitanje je na koje i opozicija u RS-utraì odgovor. MMilica Laki}, ~lan SDS-ovogOdbora za finansije, kaè:

Mi ta nov~ana sredstva ne moèmo davidimo na ra~unu, a ni kroz budèt gdje suoti{la.

RTRS je u maju od vlasnika licence zaRoland Garros dobio pravo da besplatnoprenosi najva`nije me~eve, a da sav prihodod marketinga uplate u Fond solidarnosti zaobnovu RS-a, me|utim ne znamo gdje suoti{la ni ta sredstva.

Naime, Radio-televizija RS-a, zahvalju-ju}i humanom gestu vlasnika prava jednogod ~etiri najve}a svjetska teniska turnira,prenosila je najva`nije me~eve sa RolandGarrosa, na kojem je ina~e NNovak \okovi}izgubio u finalu sa RRafaelom Nadalom.

Duboko pogo|eni nesre}om izaz-vanom poplavama koje su ovih dana

pogodile va{u zemlju, rije{ili smo da na imedonacije besplatno ustupimo prava prenosasa idejom da RTRS proda reklame i spon-zorska prava i dobijeni novac uplati uhumanitarne svrhe, navodi se u dopisu kojije vlasnik prava za Roland Garros uputioRTRS-u. Ovu odluku podràla je i Teniskafederacija Francuske.

Ina~e, DDra{ko Milinovi}, direktorRTRS-a, ujedno je predsjednik Teniskogsaveza Republike Srpske. On je po~etkomjuna ove godine bio u Francuskoj kako bigledao me~eve Novaka \okovi}a. Gdje jeMilinovi}, biv{i Dodikov {ef kabineta,preusmjerio sredstva dobijena od marke tin -{kih sekundi, vjerovatno je poznato lideruSNSD-a koji ga je postavio na ovu poziciju.

U odgovoru na optu`be stranih ambasa-da, iz Vlada RS-a je saop{teno da su infor-macije o stotinama miliona KM pomo}istranih donatora najobi~nija la` te da sujedi na donatorska sredstva koja su upla}enana ra~un Vlade RS-a dobijena od VladeSrbije i da su namijenjena za sanaciju {kolau Doboju i [amcu. I dok doma}i i stranizvani~nici razmjenjuju me|usobne optu` -be, gra|ani koji su ostali bez krova nadglavom jo{ su daleko od useljenja u svojedomove. Mnogi }e u improvizovanomsmje{ taju do~ekati zimu.

(M. Dedi})

NI DONACIJE NI SANACIJE

MINI MARKET

Direktor RTRS-a Drako Milinovi donacije

od Roland Garrosa nije uplatio poplavljenima

Kemal âu{evi}

GDJE SU NESTALE DONACIJEDra{ko Milinovi}, direktor RTRS-a i predsjednik Teniskog saveza RS-a

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 24.9.2014 23:20 Page 4

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


PROPALA DEBATA PREDSJEDNI^KIH KANDIDATA

Pored Suljagi}a,jo{ ~etiri predsjedni~ka kandidata ultimativno traè su~eljavanje sIzetbegovi}em! Nakon predsjedni~kog kandidata DF-aEmira Suljagi}a, koji je izri~itozahtijevao da se u televizijskoj debatipred kamerama FTV-a su~eli sBakirom Izetbegovi}em, jo{ ~etiripredsjedni~ka kandidata ultimativno sutraìla ravnopravan tretman - ilisu~eljavanje s Izetbegovi}em ili ne}esudjelovati u tv debati! Dodatni problem predstavlja ~injenicada se tv debate ne bi snimale nego bii{le uìvo, u razdoblju od 6. do 10.oktobra u ve~ernjim satima, kada }e seve}ina predsjedni~kih kandidata nalazitina zavr{nim predizbornim skupovimadiljem BiH.Po svemu sude}i, od predsjedni~kedebate pred kamerama FTV-a ne}e bitini{ta. (A.M.)

MINI MARKET

enski karavan miraSarajevo 19.9.2014.

Bakir Izetbegovi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 24.9.2014 23:21 Page 5

ETVRTAK, 18. SEPTEMBAR

Na su|enju GORANU HAD@I]U,lideru Republike Srpske Krajine, u Haagu,svjedok VOJISLAV [E[ELJ za pokolj nadHrvatima u Vukovaru i poglavito zlo~in naOv~ari tereti ALEKSANDRA VASILJE -VI]A, {efa Kontraobavje{tajne slu`be JNA.Vasiljevi} je, kaè [e{elj, naredio pripad -ni cima JNA, Gardijske brigade, da pobiju250 Hrvata na Ov~ari.

O odgovornosti generala Vasiljevi}a zaovo zvjerstvo (kao i brojna druga u Hrvat -skoj i Bosni i Hercegovini) pisao sam prijedeceniju i pol. [e{elj je, me|utim, u tovrijeme, svjedo~e}i na su|enju SLOBO -DANU MILO[EVI]U, taj zlo~in pripisaolokalnim teritorijalcima, (ne) po sred nonjihovom {efu Hadì}u.

Oba{ka pitanje koji su razlozi {to [e{eljdanas odgovornost sa Hadì}a prebacuje naVasiljevi}a; konstatujem tek da se nakon 25godina kona~no u ne~emu, makar to ne{tobilo toliko tragi~no, slaèm sa svojimprofesorom [e{eljem!

PETAK, 19. SEPTEMBAR

Poznanik iz sarajevskog suda mediskretno pita ko mi je bio izvor, zvi`da~iz te pravosudne institucije na okolnostzastare presude od godinu dana zatvorakoja je prije nekoliko godina izre~enaESEDU RADELJA[U, poslaniku ukantonalnoj Skup{tini. Nismo ba{ tolikointimni da bih ti to povjerio, glasio je mojodgovor kojim nije bio pretjerano

odu{evljen. Koliko mi je poznato, prijenekog vremena Na{a stranka traìla je odsarajevskog pravosu|a istoriju bolesti,odnosno obja{njenje kako je i pod kojimokolnostima (pritiscima, intervencijama,parama...), presuda protiv Radelja{azastarjela ko Gr~ka. Da li je i kakavodgovor ta stranka dobila, to ne znam.

Nedjelju-dvije ranije, nakon {to smoobjavili kako je Radelja{ prije tri-~etirigodine uz pomo} op}inskih vlasti u NovomGradu (prije svih tada{njeg na~elnikaDamira Hadì}a) iz op}inskog budètaopuhao okuglih milion maraka, ponovo(nam) se, umjesto hitre i energi~ne (re)akcijenadle`nog tuìteljstva, postavljalo pitanjeotkud nam sporna dokumentacija. I,dakako, za{to smo je objavili upravo sada,na vrhuncu predizborne kampanje, a neranije, prije sto-dvjesto godina, valjda.

Ve} sam na ovom mjestu napisao daEsed Radelja{ nije glavno lice u kriminalnojfarsi u Sarajevskom kantonu: on je nali~jekorumpirane politi~ke, pravosudne, aka -dem ske, medicinske elite.

Nego, znate onaj vic kada se Radelja{vratio sa Univerziteta na Sokocu safakultetskom diplomom i prosjekom ocjena~ista desetka pa kaè jaranima: Da samznao da je ovako jednostavno diplomirati,Boga mi bih zavr{io i srednju!

SUBOTA, 20. SEPTEMBAR

Mislio sam da je vic, ali nije: VANESSAREDGRAVE, jedna od najve}ih svjetskihfilmskih i pozori{nih glumica, snimadokumentarni film o radnicima/radnicama


Nisam pojma imao da se jo uvijekodrava seosko-vaarska manifestacijaIzbor za Miss BiH, iju licencu dridvoje-troje opskurnih prevaranata izTuzle. Veeras to saznadoh i to odkolegice Arijane Saraevi, koja je neko-liko sati prije poetka tog spektakla nasvom profilu objavila ime pobjednice.Pa se sjetih kako sam prije skoro 15godina otiao na Bal Roma u tadanjojRobnoj kui Sarajka da sluamneprealjene velikane romske muzikeVIDU PAVLOVI i ABANABAJRAMOVIA (oboma je to bioposljednji nastup u Sarajevu). Dok teveeri sjedim i pijem sa abanom, orga-nizatori me, bez pitanja, uz jo etiri-pet uglednih javnih i kulturnih radni-ka, mislim da je Nazif Gljiva bio pred-sjednik, turili u iri za izbor Miss BalaRoma. Pritisli me sa svih strana i znanii neznani Romi da glasam za njihovufavoritkinju, kerku, sestru, prijateljicu.Pa, burazeru, glasaj za onu mojuEsmeraldu, vidi je kako je lijepa, ne dagledati u sebe, pritie me nekadanjikomija koji je u Sarajevo stigao ak izBolonje, kako ree, sa najbliim saradnicima. Velim mu kako je(novana) nagrada simbolina, sto-dvjesto maraka, a on me presijee:Jeste, ali zna koliko joj to pojaavacenu kad je budemo udavali. Ta, mojafavoritkinja, pretpostavljate, ispala uprvom krugu glasanja. Ona to je pobi-jedila otvorila frizerski salon u Bolonji...

PADAJ ISIL-E I NEPRAVDOAh Iraka, u ve~eri rane,

sastala se dru`ba vehabija

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 24.9.2014 21:23 Page 6

nesretne tuzlanske firme DITA! Moète lizamisliti iti jednog doma}eg filmskogreìsera (nakon smrti BATE ÊNGI]A,kojem su sindikalne teme bile opsesija, padonekle i MIROSLAVA ]IRE MANDI]A)da se spusti na taj nivo, da pojeftini, ugroziautorski integritet, pa snimi film otragediji stotina opusto{enih preduze}a istotine hiljada radnika obogaljenih uprivatizacijskom i tranzicijskom zlo~inu?Tr~ali su oni (reìseri) dok je trebalo zasumnjivim skorojevi}kim kapitalom isnimali reklame za Ditine deterdènte,(Fakat miri{e bijelo), ali sad, kada je sveoti{lo u vraìju mater, kada su Ditiniproizvodi mrtvi i bijeli, zasukati rukave,baviti se dosadnim socijalnim pri~ama, nedaj Boè! Nikakve fajde od toga nema, samose moè{ nekome va`nome zamjeriti paostati bez budètskih para za svoje dosadne,negledljive, besmislene filmove...

NEDJELJA, 21. SEPTEMBAR

Nisam pojma imao da se jo{ uvijek odràvaseosko-va{arska manifestacija Izbor za MissBiH, ~iju licencu drì dvoje-troje opskurnihprevaranata iz Tuzle. Ve~eras to saznadoh i tood kolegice AArijane Sara~evi}, koja je nekolikosati prije po~etka tog spektakla na svomprofilu objavila ime pobjednice.

Pa se sjetih kako sam prije skoro 15godina oti{ao na Bal Roma u tada{njojRobnoj ku}i Sarajka da slu{am nepreàljenevelikane romske muzike VIDU PAVLOVI]i [ABANA BAJRAMOVI]A (oboma je tobio posljednji nastup u Sarajevu). Dok teve~eri sjedim i pijem sa [abanom, organi za -to ri me, bez pitanja, uz jo{ ~etiri-petuglednih javnih i kulturnih radnika,mislim da je NNazif Gljiva bio predsjednik,turili u ìri za izbor Miss Bala Roma.Pritisli me sa svih strana i znani i neznaniRomi da glasam za njihovu favoritkinju,k}erku, sestru, prijateljicu. Pa, burazeru,glasaj za onu moju Esmeraldu, vidi je kakoje lijepa, ne da gledati u sebe, priti{}e menekada{nji kom{ija koji je u Sarajevo stigao~ak iz Bolonje, kako re~e, sa najbliìmsaradnicima. Velim mu kako je (nov~ana)nagrada simboli~na, sto-dvjesto maraka, aon me presije~e: Jeste, ali zna{ koliko joj topoja~ava cenu kad je budemo udavali. Ta,moja favoritkinja, pretpostavljate, ispala uprvom krugu glasanja. Ona {to je pobijedilaotvorila frizerski salon u Bolonji...

PONEDJELJAK, 22. SEPTEMBAR

Nema dana da mi se neko od sugra|ana neizjada zbog neprijatnosti i nasilja koje je on,ili neko njegov bli`nji pretrpio na ulicamaSarajeva. Biv{i premijer Sarajevskog kantonaSAMIR SILAJD@I] danas je zvao uredakciju da se poàli na lokalnu policiju kojani{ta nije poduzela nakon {to su mu u dvanavrata, u kratkom vremenskom razdoblju,huligani usred bijelog dana premlatili, pa

oplja~kali maloljetnog sina. Pune su puncijatecrne hronike ovda{njih novina brutalnih, pa ipotresnih, svjedo~anstava u huliganstvu,nasilju, bezakonju na sarajevskim ulicama.

Ako se dobro sje}am, u vrijemeSilajdì}eve Vlade desio se stra{ni zlo~in naddje~akom DENISOM MRNJAVCEM.Gra|ani su iza{li na ulice, ru{ili zgraduKantona, smijenili tada{nju gradona~elnicuSEMIHU BOROVAC. Pred nerijetko ne -kontro liranim i neartikuliranim pritiskom,odnosno bijesom javnosti, da ne kaèmulice, vlasti su se kona~no trgnule ipokrenule sveobuhvatan program borbe protivmaloljetni~ke delinkvencije, preveniranjanasilja, izmjene kaznenog zakonodavastva. I,{ta se desilo, odnosno promijenilo? Ni{ta, ilimnogo manje od toga; ista meta, nedu`nigra|ani, naj~e{}e djeca, isto odstojanje. Gdjesmo bili - nigdje, {ta su (u)radili - ni{ta.

[ta se pomaklo u projektu uklanjanjanepreglednih ~opora zlo~estih pasa lutalicasa najfrekventnijih sarajevskih ulica?Aktuelne kantonalne vlasti su izgradilenekakve azile, odnosno tvrde da su izgradile,a zapravo su potro{ile silne milione zanjihovu izgradnju a da problem nije po mak -nut s mjesta. Pa{~ad i dalje, sve u {esnaest,ujedaju, napadaju, zapi{avaju olimpijskigrad.

Kad god iza|em iz Sarajeva, a ne de{avase to ~esto, sve mi se teè i mu~nije vratiti nanjegove ulice. Ba{ ko u onom vicu kad jeMujo uhvatio zlatnu ribicu u Miljacki, a onaga preklinje: Sve }u ti èlje ispuniti, samome ne vra}aj u Miljacku!

UTORAK, 23. SEPTEMBAR

Prije godinu i pol dana kolega ZLATKODIZDAREVI], biv{i diplomata i vrhunskipoznavatelj prilika na Bliskom istoku, nakonpovratka iz Sirije bio je zgroèn mogu}no{}u dau toj zemlji vlast preuzmu pobunjenici,odnosno kako im je ve}ina svjetskih medija i(zapadnih) diplomata tepala udruènaopozicija koja je nasrnula na re i`m diktatoraBa{ara el-Asada. Svjedo~e}i o iskustvima saputovanja u Siriju, Dizdarevi} je u brojnim~lancima i reportaàma u rije~kom Novom listu inovinskim i televizijskim intervjuima scenarij ukojem bi politi~ki, vjerski, svjetonazorskinekoherentna i antago niz irana opozicijapreuzela vlast u toj zemlji nazvao apokalip ti~ nim,ali mogu}im jer bio on zna~io kraj kakve-tak veSirije i po~etak uàsnog, nepredvidivog rata.

Ve~eras, nakon {to su jutros SjedinjeneAmeri~ke Dràve sa savezni~kim dràvamapo~ele zra~ne udare na dìhadiste ISIL-a, natri televizijska kanala (AL JAZEERA BAL -KANS, HRT, RTV Slovenija) gledamspecijalne emisije ovim povodom, u kojimadesetak kom pe ten tnih sugovornika,profesora, analiti~ara, novinara, diplomata izregije analiziraju zbivanja u ovom dijelusvijeta. Manje-vi{e, svi sa slaù oko toga daovi doga|aji ozna~avaju kraj Iraka, kao {toLibiju tretiraju kao biv{u dràvu.Uostalom, Kraj Iraka bio je naslov knjige

ameri~kog diplomate PPetera Galbraitha,objavljene jo{ 2006. godine. Preiskusnihrvatski novinar DDraèn Vukov Coli}podsje}a da je ambasador Galbraith, prijedolaska u Hrvatsku, po~etkom 90-ih godinaobavljao povjerljive diplomatsko-obavj e -{taj ne po slo ve me|u ira~kim Kurdima, aprotiv reìma SSadama Huseina. Danas onpomaè Kurdima u uspostavljanju vlastitenacionalne dràve na teritoriji najmanje tripostoje}e dràve.

Ono {to mene najvi{e zanima, a na {taniko nema pouzdan odgovor jeste: ko jeodgovoran za ISIL? Ko je finansirao,ohrabrivao, podsticao taj radikalisti~ko-sunitski, vojno-vjerski pokret? Ne}e biti dase sve doskora, do prije mjesec i po dana,nije znalo za ISIL, njegovu ideologiju,planove, radikalizam, svirepost...

Zanima me to, prije svega, jer sa to nasu BiH, ali i u cijeloj regiji itekako duboko isudbinski ti~e - ko po Makedoniji, Kosovu,Srbiji, Bosni... ve} godinama finansira, {titi,tolerira, ohrabruje mikro kalifatskezajednice jer je o~ito da su oni i uorganizacijskom, vjerskom, doktrinarnom,idejnom pogledu dio iste planetarne po{asti!

SRIJEDA, 24. SEPTEMBAR

Akademik ABDULAH SIDRAN,povodom postavljanja krsta na Zlati{tu,predlaè-apelira da se dok ne pro|u izbori tastvar treba ignorirati, odnosno, da sve trebana {egu okrenuti i nipo{to ne pravitidramatizaciju, jer onda radimo za njega(tj.MILORADA DODIKA, predsjednikaRepublike Srpske). Slaèm se gotovo upotpunosti, samo ne znam zbog ~ega bi {egu,trebalo oro~iti samo na nekoliko nedjelja, doizbora, zajebavati se treba ili nikako ili vazda.

Kada smo kod postavljanja krstova,skoro nezapaèno, u medijskom zape}ku,protekla je vijest o poku{aju dopremanjavelikog kamenog krsta prije nekoliko dana zacrkvu u Zvorniku. Ogromni krst dovezen jehelikopterom Oruànih snaga Bosne iHercegovine, me|utim zbog nevremena,olujnog vjetra, nije ga se uspjelo staviti,u`lijebiti u predvi|eno postolje nanovosagra|enoj crkvi. Ni{ta protivpravno,ilegalno, inadìjski, iritantno, o~ito, u tojoperaciji nije bilo, samo se tako moèobjasniti da je zahtjevna operacija okodopremanja i instaliranja krsta na zvorni~kojcrkvi protekla bez ikakvih problema, osimonih vremenskih.

Ali, vratimo se {egi. Predizbornoj ipostizbornoj. Kruì Palama (tu sam gakupio!) praskav vic. Obi{ao Dodik unu~e, pamu se ono pohvali: Dedice, maca namomacila ~etvoro ma~i}a i sve ~etvoro }eglasati za tebe i SNSD. Nakon nekogvremena zove unu~e dedu-Mileta i pla~nimglasom o~ajava: Deda, samo dvoje ma~i}aho}e da glasaju za tebe! Kako, suncededino, {ta je bilo sa ono drugo dvoje?Progledali, deda, progledali, briznu dijeteu nezadrìv pla~.


Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 24.9.2014 21:24 Page 7


JA POVEDOH V.D. JANJU...

Salihovi} u SADna simpozij ome|unarodnomterorizmu poveobiv{u kolegicuiz Op}inskogsuda JanjuJovanovi}Goran Salihovi}, glavni tuìteljTuìteljstva Bosne i Hercegovine,nezaobilazan je sudionik svih doma}ih,regionalnih, planetarnih okruglihstolova, seminara, simpozija. Posljednjiod njih, na kojem je tuìtelj Salihovi}boravio nedavno, odràvao se uSjedinjenim Ameri~kim Dràvama aposve}en je borbi protiv globalnogterorizma. Zanimljivo je da Salihovi}udru{tvo na ovom vi{ednevnomsimpozijumu pravi Janja Jovanovi},vr{iteljica du`nosti predsjednicesarajevskog Op}inskog suda. Kakveveze sutkinja jednog op}inskog suda(makar bila i v.d. predsjednica) ima saborbom protiv me|unarodnogterorizma, prili~no je nejasno svakomeosim, valjda, tuìtelju Salihovi}u.Jovanovi}ka i Salihovi}, prije njegovogimenovanja za glavnog tuìtelja, bili sukolege na Op}inskom sudu Sarajevo.

(S.B.)

MINI MARKET

Nakon {to je krajem pro{le godinepovukao kandidaturu za mjesto ~lanaUpravnog odbora Univerziteta uSarajevu, BBakir Alispahi} se po svemusude}i nije odrekao akademske karijere.Kako nezvani~no saznajemo, Alispahi} uzpomo} AAdila Osmanovi}a, s kojim jesjedio u Kadrovskoj komisiji SDA, lobirakod dekana Fakulteta kriminalisti~kihnauka (FKN) NNedàda Korajli}a, da se zaprijem profesora raspi{e konkurs po mjeriAlispahi}a. S obzirom da na FKN-u imadosta SDP-ovih simpatizera, ovajproblem navodno je rije{en uz pomo}direktora Euroasfalta Hameda Rami}a

koji je SDP-ov favorit pri izvo|enjuradova na koridoru 5C. Za akademskozbrinjavanje Alispahi}a dobivena jena~elna saglasnost nekih uticajnihkadrova SDP-a. Strana~ki stav na FKN-uprenijet je preko Nik{i}evog savjetnikaAdmira Mujanovi}a, koji je u ro|a~kimvezama sa profesorom FKN-a EEldaromMujanovi}em. Nakon toga dekan Korajli}pustio je pri~u o dogovoru SDA i SDP,te da FKN treba jedan nastavnik koji jepoliti~ki jak i koji bi kao takav fakultetuosigurao ravnopravan tretman sa ostalimfakultetima. (M.F.)

(K)AKADEMSKA KARIJERA

Bakir Alispahi hoe na Fakultet

kriminalistikih nauka

Tek {to je prva sedmica izbornekampanje u Republici Srpskoj pro{la bezozbiljnijih incidenata, uz uobi~ajenekafanske prepirke, ve} krajem pro{lenedjelje dogodilo se nekoliko fizi~kihnapada na aktiviste opozicije.

Aktivisti SNSD-a premlatili su nekolikopoliti~kih neistomi{ljenika u Banjoj Luci,Kneèvu i Lakta{ima, a demolirane su iprostorije Udruènja EKO-kultura koje jenedavno javno podràlo Savez zapromjene. Uprkos brojnim prijetnjama iincidentima, policija nije reagovala.

Tokom proteklog vikenda, u BanjojLuci je napadnut aktivista SDS-a koji je unedjelju nave~e radio na strana~kom{tandu, na Trgu Krajine ispred RK Boska.Na mladi}a je nasrnulo nekoliko mla|ihmu{karaca koji su ga psovali i dovikivalimu da je Dodik kralj, a potom su ga ipremlatili. Nesretni mladi} je zavr{io ubolnici sa lak{im povredama. Policija sena{la na licu mjesta i sa~inila zapisnik, alihuligane nije privela.

Manje sre}e je imao NNedjeljkoGojkovi}, kojeg su u petak, na strana~kojtribini SNSD-a u Golom Brdu kodKneèva, premlatila dvojica ~lanova te

stranke. Na strana~koj tribini Saveza zapromjene u Lakta{ima tako|er se dogodioincident, kada je grupa mladi}a, ~lanova isimpatizera SNSD-a po~ela da zvi`di idobacuje tokom tribine. Rije~ je o sinulidera lokalnog SNSD-a BBudimiraStankovi}a, koji je sa svojom ekipompoku{ao da ometa skup opozicije. Ta grupamladi}a pretukla je i strana~kog aktivistuopozicije u Velikom Bla{ku kod Lakta{a,ali zbog straha on slu~aj nije prijaviopoliciji. (M.D.)

SVE E TO DODIK POMLATITI

Aktivisti opozicionog Savezaza promjene na meti vandala

iz Dodikovog SNSD-a

Milorad Dodik

Goran Salihovi}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 24.9.2014 23:27 Page 8

PRO ET CONTRA


OSA PROTV FOSS-a

Biv{i glavnioperativac OSA-eMuhidin Ba{i}podnio kaznenuprijavu protivMeddìde KresoBiv{i na~elnik Odjeljenja za borbu protivorganiziranog kriminala u Obavje{tajno-sigurnosnoj agenciji Muhidin Ba{i},koji je pravomo}nom sudskom presu-dom progla{en krivim za ratni zlo~in iosu|en na sedam godina zatvora, pod-nio je nedavno Dràvnom tuìteljstvukaznenu prijavu protiv predsjedniceSuda BiH Meddìde Kreso. Nakon {toje dobio otkaz u OSA-i, nekada{nji jeoperativac Ba{i} Tuìteljstvu BiH pri-javio sutkinju Kreso zbog navodnogometanja istrage protiv ranijeg zamjeni-ka direktora federalne tajne slu`be(FOSS) Ivana Vuk{i}a. Kako se navodiu kaznenoj prijavi Muhidina Ba{i}a,Vuk{i} je u ljeto 2009. bio pod tajnomistragom, budu}i da su postojale indicijeda nezakonito koristi opremu za pris-lu{kivanje (koju je ranije ukrao izFOSS-a), kao i da je umije{an u krimi-nalne poslove u Hypo Alpe Adria banciMostar. Primjena posebnih istra`nihradnji - pra}enja i prislu{kivanja IvanaVuk{i}a, tvrdi Muhidin Ba{i}, nijeme|utim bila mogu}a jer je predsjedni-ca Suda BiH odbila potpisati odobrenje.Ba{i} je jo{ naveo kako je MeddìdaKreso naknadno promijenila odluku iodobrila prislu{kivanje Vuk{i}evih krimi-naliziranih poslovnih partnera, ali ne ibiv{eg zamjenika direktora FOSS-a.

(S.M.)

MINI MARKET

ALEKSANDARHR[UM

Urednik talk-showaZabranjeniforum

NETo je ~ista manipulacija predizbore, primitivan na~inkomunikacije. Krst je uhri{}anstvu svetinja i neznam kako se neko moèigrati sa takvim stvarima!Nije mi jo{ jasno kako Crkvanije reagovala na postavljanjekrsta na Zlati{tu? Ljudima jejasno da gamad politi~arska,~ast izuzecima, igra nasvaku kartu!

PREDRAG KOVA^

Na~elnikaOp{tineIsto~na Ilidà

NEMi{ljenja sam da ne}e zahla-diti odnose izme|u ova dvagrada jer u ovom trenutkupostoji mnogo vi{e ljudi kojiznaju iz kojih razloga i ko jepostavio krst na Zlati{tu. Sadruge strane, smatram dakrst ne bi trebao da budesimbol bilo kakvih podjela.

SLA\ANAJA[AREVI]

Novinarka BN TV-a

NE/DASmatram da krst naZlati{tu ne}e zahladitiodnose izme|u normalnihljudi, a {to se ti~e onihdrugih, mi{ljenja sam dasve odluke moè daporemeti.

DINO ABAZOVI]

Profesor naFPN-u

DARadi se o klasi~nojprovokaciji koja se moèkoristiti za podizanjetenzija i u politi~kom i usvakom drugom smislu. Odrazli~itih aktera ovisit }e dali }e se situacija pogor{atiili ne. Mislim da je posebnaodgovornost na SPC kojabi trebala reagirati upravcu smirivanja situacije,jer se radi o religijskomsimbolu.

ALEKSANDRAPANDUREVI]

Poslanik SDS-au Predsta v ni -~kom domu

NEPono}no, kukavi~kopostavljanje dvijebandere koje nazva{ekrstom i spomenikomjedino je pokazalo davelikim Srbima iz SNSD-ani mrtvi nisu sveti. Takvo pona{anjezahladilo je odnosgra|ana Isto~nogSarajeva prema njima.

AMIR ZUKI]

GeneralnisekretarSDA

DATo je anticivilizacijski,najprovokativniji ~in inajgrublji na~in vrije|anja`rtava njihovih porodica isvih gra|ana Sarajeva.Naàlost, ovajprotivzakonski ~in }ezahladiti odnose.

Smatrate li da e postavljanje krsta na Zlatitu zahladiti odnose izmeu Sarajeva i Istonog Sarajeva?

Priredila: Ma{a ]osi}

Meddìda Kreso

Foto: Mario Ili~i}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 24.9.2014 23:27 Page 9

[ef Posebnog odjela za organiziranikriminal i korupciju TuìteljstvaBiH BBoò Mihajlovi} potpisao jesredinom augusta naredbu zaotvaranje istrage protiv FFahrudina

Radon~i}a, EEkrema Leki}a, NNasera Ori}a iSenada [ahinpa{i}a [aje, zbog sumnje dasu kao ~lanovi zlo~ina~ke organizacijeNasera Kelmendija sudjelovali u pripremiubojstva RRamiza Delali}a ]ele! Istragaprotiv Kelmendijevih bosanskih prijatelja iposlovnih ortaka zvani~no je zapo~elamjesec i pol dana nakon {to je ameri~kituìtelj AAndrew Hughes na Osnovnom suduu Pri{tini pro~itao optu`nicu protivkosovskog narko-dilera, ali je sve dopo~etka ovog tjedna bila strogo ~uvanatajna. No, prema informacijama do kojih jeekskluzivno do{la Slobodna Bosna, tuìteljBoò Mihajlovi} je od 4. jula, kada jeSpecijalno tuìteljstvo Kosova objavilooptu`nicu protiv Nasera Kelmendija,morao pregledati na stotine dokaza koje suu Sarajevo poslali istraìtelji EULEX-a,prije nego {to je poslao naloge Dràvnojagenciji za istrage i za{titu (SIPA) iFederalnoj upravi policije (FUP), i otvorionovu istragu, ovoga puta, protivinkriminiranih suradnika mafija{kog bossas crne liste State Departmenta.

RAMIZ DELALI] ]ELO, TAJNI POLICIJSKI DOU[NIK

U povjerljivom dokumentu TuìteljstvaBiH upu}enom SIPA-i i FUP-u, pored

policijskog dosjea Nasera Kelmendija,zatraène su i informacije o nekolikonerije{enih ubojstava na podru~ju Sarajevakoja se povezuju s obra~unima unutarnarko-podzemlja, ali i podaci iz ranijihistraga o {vercu oru`ja na Kosovo.Znakovito je, tako|er, da je posebnanaredba dostavljena Financijsko-obavje -{taj nom odjelu SIPA-e i odnosi se naprovjeru nov~anih transakcija izme|uNasera Kelmendija i njegovih poslovnihpartnera u BiH, i to zbog ozbiljnih sumnjida je posrijedi bilo pranje novca umilijunskim iznosima. Podsjetimo da jeCIN prije pet godina objavio vi{e ugovoraizme|u Radon~i}eve kompanije Avaz iNasera Kelmendija, osobno, o razmjeninekretnina. Prema poslovnoj dokumen ta -ciji, vlasnik Avaza je 2004. ustupio

novoprido{lom uglednom biznis menu sKosova svoju veleljepnu ku}u u Velikojaleji na Ilidì, a zauzvrat je od Kelmendijadobio poslovni prostor u zgradi Jabuka uZenici i 200.000 KM. Godinu dana kasnije,Naser Kelmendi je Fahrudinu Radon~i}uprodao dva blindirana terenca Jeep GrandCherokee.

Ponovno }e se, kako sada stoje stvari,analizirati i transkripti telefonskih razgo -vo ra Nasera Kelmendija, Nasera Ori}a iIsmeta Bajramovi}a ]ele (ubio se koncem2008.), koji su prislu{kivani u ranijimistragama, kao i njihovi (navodno ~esti)kontakti s Fahrudinom Radon~i}em.Tuìteljstvo BiH }e, sasvim izvjesno,saslu{ati i vi{e svjedoka, koji su ve} daliiskaze me|unarodnim istraìteljima sKosova. Na tom se popisu, kako doznajemo


TOP SECRET

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Mjesec i pol dana nakon to je ameriki tuitelj ANDREW HUGHES na Osnovnomsudu u Pritini proitao optunicu protiv NASERA KELMENDIJA, ef Posebnogodjela za organizirani kriminal i korupciju Tuiteljstva BiH BOO MIHAJLOVI

potpisao je naredbu za otvaranje istrage protiv FAHRUDINA RADONIA, EKRE-MA LEKIA, NASERA ORIA I SENADA AHINPAIA AJE, zbog sumnje da susudjelovali u pripremi ubojstva RAMIZA DELALIA ELE; naa novinarka otkrivato je dravni tuitelj Mihajlovi naredio inspektorima SIPA-e i federalnog MUP-a,

i koji su dokazi u Sarajevo stigli s Kosova

Tuìtelj Andrew Hughes: Fahrudin Radon~i} je bioposlovni partner i politi~ki i medijski za{titnik kriminalca

Nasera Kelmendija

F E R M A N S T I @ E S A K O S O V A ( ! )

TAJNA ISTRAGATuìtelj Boò

Mihajlovi} naredio je otvaranje nove

istrage protiv bosanskih partneraNasera Kelmendija

fahro:TEKST osnova.qxd 24.9.2014 22:35 Page 10


ISTRAGA PROTIV FAHRUDINA RADONÎ]A

OD DILERA DO LIDERA

F A H R U D I N R A D O N ^ I ]

OSVETA DR@AVNE MAFIJE ILI BESKOMPROMISNI OBRAÛN S KRIMINALOMFahrudin Radon~i} je uz kandidaturu za ~lana Predsjedni{tva BiH priloìopotvrdu Dràvnog tuìteljstva, da se protiv njega ne vodi istraga, da seTuìteljstvu obratio dva mjeseca kasnije, dobio bi sasvim druga~iji odgovor


iz izvora bliskih istrazi, nalaze i dvije ène:[ejla Jugo-Turkovi}, supruga ZZijadaTurkovi}a i nekada{nja novinarka Avaza,te AAzra Sari}, koja je 2007., u vrijeme kadaje ubijen Ramiz Delali} ]elo, bila njegovadjevojka.

SVJEDOÊNJE [EJLE JUGO-TURKOVI]Prema navodima iz optu`nice

Specijalnog tuìteljstva Kosova, koju jeOsnovni sud u Pri{tini potvrdio 12.septembra, Naser Kelmendi se tereti da je,zajedno s Fahrudinom Radon~i}em,Ekremom Leki}em, MMuhamedom AlijemGa{ijem, Naserom Ori}em, Senadom[ahinpa{i}em, BBenjaminom Halilovi}em,Edinom Ahmetspahi}em i srbijanskimkriminalcima LLjubi{om Buhom ûmetom,Milovanom Jeremi}em, MilanomOstoji}em, Strahinjom Ra{etom iNeboj{om Vukomanovi}em organiziraokriminalnu grupu sa ciljem eliminacijeRamiza Delali}a ]ele. Ranije smo,podsjetimo, objavili da se o ubojstvu ]eleDelali}a razgovaralo na nekoliko sastanakakoje je Kelmendi imao sa svojimbosanskim ortacima tijekom 2006., prijenego {to se prihvatio da organizira mu~kulikvidaciju mafija{kog protivnika. TuìteljAndrew Hughes, naime, tvrdi da jekriminalna grupa Nasera Kelmendija nakonsmrti Ramiza Delali}a (potkraj juna 2007.)ostvarila i zna~ajnu nov~anu dobit. RamizDelali} se mije{ao u mreù me|unarodnetrgovine drogom koju je optuèni NaserKelmendi uspostavio u Sarajevu i {iromregije, tako {to je bosanskim policajcima ituìocima davao informacije o kriminalnimaktivnostima optuènog. Ubistvo je daljeizvr{eno i kao osveta za ubistvo SelveraLeki}a, pi{e u optu`nici.

Naser Kelmendi i njegovi kriminalnipartneri su, navodi tuìtelj Hughes,unajmljenim egzekutorima iz SrbijeStrahinji Ra{eti i Neboj{i Vukomanovi}uplatili najmanje sto tisu}a eura.Obja{njavaju}i nadalje razloge zapodizanje optu`nice ameri~ki je tuìteljnapisao da je Fahrudin Radon~i} u Sarajevubio poslovni partner, ali i politi~ki za{titnikNasera Kelmendija. Radon~i} je mrzioDelali}a iz vi{e osobnih razloga.Radon~i}eva supruga je bila u vezi sDelali}em tijekom rata, prije njezine udajeza Radon~i}a, ~ime se Delali} hvalio.Delali} je, tako|er, javno obznanio da je uposjedu dokumenata koji dokazujuRadon~i}evu suradnju s neprijateljemtijekom rata, kao i njegove intrige protiv

drugih lidera u ratnom Sarajevu, pojasnioje tuìtelj Hughes. Za svjedokinju [ejluJugo-Turkovi} je u optu`nici Specijalnogtuìteljstva Kosova navedeno da je biladugogodi{nja uposlenica u novinsko-izdava~koj ku}i Avaz i novinarka TelevizijeAlfa. Ona je razvila bliske poslovneodnose s Fahrudinom Radon~i}em, koji jeuklju~ivao u va`ne odluke vezane zanjegovo medijsko carstvo. S obzirom da jebila me|u rijetkim novinarima suniverzitetskim obrazovanjem koji su radiliza Avaz i da je te~no govorila engleskijezik, Radon~i} je traìo od nje da mupomaè na va`nim sastancima sme|unarodnim i lokalnim poslovnimpartnerima i politi~arima.

Za [ejlu Jugo-Turkovi} se jo{ napo mi -


TOP SECRET

PROVJERA POSLOVNIH TRANSAKCIJAUgledni biznismen Naser Kelmendi po dolasku u Sarajevo uselio je ku}u Fahrudina Radon~i}a u naselju Ilidà

PRIJATELJSKA DRU@ENJA U RADON PLAZISenad [ahinpa{i} [aja i Naser Ori} bili su na sastanku nakojem je, navodno, dogovorena likvidacija Ramiza Delali}a


nje da je prethodno bila zaposlena u MUP-u Kantona Sarajevo, zbog ~ega joj jeFahrudin Radon~i} i povjerio da radi unovinskoj crnoj kronici. [ejla Jugo-Turkovi} je, upravo kao novinarka Avaza,2006. oti{la u Tursku, kako bi uradilaintervju s Ramizom Delali}em ]elom, kojije u to vrijeme bio u bjekstvu.Istraìteljima EULEX-a je prije nekolikomjeseci ispri~ala da je bila prisutna kada jeDelali}a nazvao Kelmendi i zaprijetio da}e poslati Kurde, koji }e ga ubiti za satvremena. Iskaz [ejle Jugo-Turkovi} jepotvrdio i za{ti}eni svjedok - biv{ipripadnik Kelmen di jevog kriminalnogklana, koji je u Pri{tini svjedo~io da jeNaser Kelmendi organizirao svoje ljude dapretuku Ramiza Delali}a.

U optu`nici Specijalnog tuìteljstvaKosova se isti~e da je [ejla Jugo-Turkovi}upozorila Ramiza Delali}a da se protivnjega sprema zavjera. ]elina tada{njanevjen~ana supruga Azra Sari} je opisala daje ]elo postao zabrinut zbog upozorenjakoje je dobio - po~eo je provjeravati da liima eksploziva ispod automobila, mijenjaoje stanove, po~eo nositi pancir, izbjegavatiizlaske...

Tre}i svjedok EEmir Poljak je izjavio da

je upozorio Ramiza Delali}a, nakon {to jeinformaciju da se sprema njegova likvi da -cija dobio u beogradskim kriminalnimkrugovima. Prema tvrdnjama ovog svje -doka, ]elu je zanimalo ho}e li se napada~iokomiti na njega samog, ili na cijelunjegovu obitelj.

KELMENDIJEVA DISTRIBUTERSKA MRE@A

Sude}i prema izjavama tuìteljaAndrewa Hughesa, na su|enju NaseruKelmendiju, najavljenom za mjesec dana,Specijalno tuìteljstvo Kosova saslu{at }epreko dvadeset svjedoka, me|u kojima jenajmanje pet insidera, ~iji je identitetza{ti}en. Svjedoci pokajnici su u svojimiskazima otkrili kako je u posljednjemdesetlje}u funkcionirala Kelmendijevame|unarodna mreà krijum~ara droge odTurske, preko Balkana, do Holandije iVelike Britanije. Od 2000. do 2012.godine Naser Kelmendi je kao {ef {irokostruktuirane i organizirane kriminalnegrupe koordinirao uvozom i izvozom velikekoli~ine droge, koja je skrivana uautomobilskim pregradama, namje{taju,vo}u, odje}i, tekstilu..., stoji u optu`nici.Tuìteljstvo navodi da je Naserov sin

Liridon Kelmendi upravljao distribucijomdroge u Srbiji, ali i nekim zapadno europ -skim dràvama, dok se kao njihovi klju~nikompanjoni spominju tjelohranitelj HHarisMeha novi}, voza~ SSead Akeli}, auto meha -ni~ar @@eljko Boì}, te dvojac zaduèn zaveze u Turskoj HHakija Krli} i IIlijer Kastrati.U poslovima kupovine, pripreme itransporta droge, Kelmendijev jenajpovjerljiviji suradnik bio izvjesni AAsmirKala}. Svi oni su bili uklju~eni u {vercdroge koji je i{ao u dva smjera - izHolandije su krijum~arene tablete ekstazija,dok je iz Turske (Istan bu la), istom rutom,prevoèn heroin. Za{ti}eni su svjedocikazali da je u samo jednoj po{iljci znalo bitii po 50 kilograma heroina (?), kao i da sedroga deponirala i prepakirala u Sarajevu,Tuzli i vi{e lokacija na Kosovu. Istodobnoje jedan svjedok potvrdio kako se umodificiranim rezervoarima za gorivo znaloprokrijum~ariti i po 100.000 tabletaekstazija, dok je drugi govorio da je heroinskrivan u podstavi cerade na kamionu. Osimvelike koli~ine tableta ekstazija i heroina,optu`nica Nasera Kelmendija tereti i zailegalni uvoz preko dvije tone anhidridasir}etne kiseline, supstance koja se koristi upostupku tzv. pranja heroina.


ISTRAGA PROTIV FAHRUDINA RADONÎ]A

Nakon {to je Specijalno tuìteljstvoKosova po~etkom jula objavilo optu`nicuprotiv Nasera Kelmendija u kojoj jeFahrudin Radon~i} naveden kaovisokopozicionirani ~lan njegovezlo~ina~ke organizacije, lider SBB-a jeodgovorio da je njegov progon politi~kimotiviran, u reìji SDA. [ejla Jugo-Turkovi} je igra~ka u rukamaIzetbegovi}eve mafije, a Dubravkoâmpara je njegov tuìlac, izjavio jeRadon~i}, dok je cijelu svoju medijskuimperiju stavio u pogon, poku{avaju}idiskreditirati dràvnog tuìtelja. No, kakonaredbu za otvaranje istrage oKelmendijevim sau~esnicima u ubojstvu]ele Delali}a nije naredio tuìteljâmpara, nego {ef Posebnog odjela zaorganizirani kriminal i korupciju BoòMihajlovi}, bit }e zanimljivo pratiti ho}e liRadon~i}evi novinari i njega optuìti da jeprivatni tuìtelj Bakira Izetbegovi}a.Jednako su tako neuvjerljive i izjaveFahrudina Radon~i}a kako je njegovadugogodi{nja miljenica [ejla Jugo-

Turkovi} bila samo jedna od mnogobrojnihuposlenica Avaza s kojom nije imao bliìhkontakata. Kakav je status novinarkaopskurnog, u velikoj mjeri promafija{kogtabloida Expressa imala u kompaniji Avaznajbolje svjedo~i fotografija, snimljena prije

vi{e od 12 godina, na kojoj FahrudinRadon~i} tada{njeg visokog predstavnikaWolfganga Petritscha do~ekuje u dru{tvu(tako|er, biv{eg) glavnog i odgovornogurednika Dnevnog avaza Fahrudina \apei [ejle Jugo.

AVAZOVA MEDIJSKA OFANZIVA

Hoe li Fahrudin Radoni, nakon ampare, i njegovog efa Bou Mihajlovia optuiti da jeIzetbegoviev privatni tuitelj?!

DOÊK ZA VISOKOGPREDSTAVNIKA

Fahrudin Radon~i}, Fahrudin\apo i [ejla Jugo u razgovoru s

Wolfgangom Petritschem



NO] NEMA SVJEDOKA

Postavljanje krsta na Zlatitu iznad Sarajeva uzburkalo je javnost i izazvaloburne reakcije u cijeloj BiH; naa novinarka otkriva ko je naruio postavljanje

inat krsta, ko ga je instalirao i ta je bio krajnji cilj ove akcije

^ETIRI (RATKA) MLADI]A IDU S TREBEVI]A

K R S T U O K O

Dodikov jastreb Sta{a Ko{arac tvorac je karikaturalnog krsta na Zlati{tu

KRST:TEKST osnova.qxd 24.9.2014 22:50 Page 14

Bruka i sramota {ta mi napravi{e,uzviknuo je uhvativ{i se za glavu BBranislavDuki}, predsjednik Saveza logora{a RS-a,kada je umjesto betonskog krsta od 26metara na Zlati{tu ugledao banderu prekokoje je ìcom pri~vr{}ena greda. Upu}enitvrde da je Duki} u ranim jutarnjim satimagutao knedle, ali povratka (mu) nije bilo.

Ipak, od ove improvizacije Duki} se kaoinicijator podizanja spomen-krsta ogradiorije~ima da je posrijedi privremenorje{enje. Ina~e, idejno rje{enje zaspomenik od bandere dao je Dodikov jas-treb SSta{a Ko{arac, ~lan Glavnog odboraSNSD-a, koji je sa Duki}em mjesecimaunazad radio na ovom projektu.

Ko{arac je, kako saznajemo, naloìoAleksandru Todorovi}u, upravnikuElektrodistribucije Isto~no Sarajevo, koji jeina~e i poslanik SNSD-a u Skup{tiniop{tine Isto~no Novo Sarajevo, da njegoviljudi od bandera naprave krst. Kri{om, podokriljem no}i, ~etvorica uposlenika Elektr -o dis tribucije postavili su na Zlati{tu ban-deru za elektrodalekovode, a preko njeìcom privezali gredu. Zbog o~itepovezanosti kadrova SNSD-a iz Isto~nogSarajeva predvo|enih dràvnim delegatomSta{om Ko{arcem, gra|ani, ali aktivistidrugih stranaka ne kriju ogor~enost. Tvrdeda se postavljeni spomenik ne moè naz-vati krstom i da predstavlja uvredu simbo-la hri{}anstva.

To nije krst, to je prava karikatura,kaè za na{ list BBranko Radan, koji je jo{2006. godine zajedno sa MMirkom [aro vi -

25.9.2014. I SLOBODNA BOSNA

PROVOKACIJA SA TREBEVI]A

Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MARIO ILIÎ]

15

INAT KRST NA ZLATI[TUImprovizovani krst na Zlati{tu postavili su ~lanovi Dodikovog SNSD-a iz Isto~nog Sarajeva


}em planirao izgradnju krsta na Trebevi}u.I{ao sam u kancelariju Vlade RS-a za

poginule i nestale Srbe ovdje u Spasov dan -skoj ulici u Isto~nom Sarajevu u kojoj sepovremeno pojave Sta{a Ko{arac iBranislav Duki} i molio ih da to ne rade,ve} se vrate izvornoj ideji podizanja krsta.Me|utim, u pitanju je bio kapric koji je tre-balo realizovati u zadatom roku. Duki} iKo{arac su pro{log mjeseca u Trebinjunajavili da }e taj krst biti postavljen u sep-tembru. Na{li su razlog da u Trebinjupomognu nekom borcu da se postavi krovna ku}i i tom prilikom javno najavilipostavljanje krsta na Zlati{tu. I {ta sunapravili? Postavili su krst kojeg nisu niokrenuli ni postavili kako treba, nije ganiko ni osve{tao. On ~ak po proporcijamanije pravoslavni krst, ve} katoli~ki. To je zamene jedna karikatura. Najbolje bi bilo dapravoslavna sve{tena lica od Srba zatraèda tu skalameriju uklone jer su ga Srbi ipostavili, kaè na{ sagovornik.

PLAN JE BIO NAPRAVITI ÊLI^NI SVIJETLE]I KRST

On otkriva da je jo{ 2006. godinenapravljen idejni projekat za izgradnjure{etkastog krsta, koji bi svijetlio no}u i biosmje{ten na Trebevi}u, na jednom platousa dalekozorima sa kojeg bi se, kao u NewYorku, moglo posmatrati Sarajevo. Za ovajprojekat ~ak su prona|eni i donatori, bogatiSrbi iz Amerike, s kojima je u Beogradu svedogovoreno.

Plan je bio da krst bude izgra|en do2014. godine. Ta~nije, do obiljeàvanja stogodi{njice Sarajevskog atentata i da budepostavljen u dubinu na Trebevi}u, da nikogne iritira. Me|utim, te godine Mirko[arovi} je pritvoren, do{le su mjerePaddyja Ashdowna, a zatim ValentinaInzka. êkali smo da se zemlji{te vrati unadle`nost lokalne zajednice. U me|uvre-menu, ideju su nam ukrali Slavko Jovi~i}Slavuj i Branislav Duki}. Me|utim, ni to

nisu znali da urade kako treba. Uzeli su stubod Elektrodistrubucije, a onaj popre~ni dioje od drveta. Podizanje krsta, po nekimkanonskim pravilima, sve{tenik treba daosve{ta. Oni su ga podizali no}u bez togblagoslova. Samo su se u ratu, zbog ratnihdejstava, tokom no}i postavljali krstovi iobavljale sahrane, ali opet uz prisustvosve{tenika. Ovo je sramota da sepravoslavno obilje`je postavlja na onakavna~in i to pored puta. Drugo sramota je dato bude iritacija prema ljudima koji ìve uSarajevu. Krst je postavljen iznad ku}amajstora Kodra. Obojicu vrlo dobro pozna-jem i zaista nije primjereno da im nadglavom stoji krst. Pitam se da li je predsjed-niku RS-a Milorad Dodiku dao saglasnostza dizanja krsta na Zlati{tu. Obzirom danikakvu primjedbu na to nije stavio, jasanje njegov stav, kaè Radan.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a iRS-a, ve} godinama podràva izgradnjukrsta i crkve na Zlati{tu, na planiniTrebevi}. Zbog toga mnogi u Isto~nomSarajevu podizanje krsta dovode u vezu spredizbornom kampanjom.

Radan kaè da se u Isto~nom Sarajevumoè ~uti kako su organizatori podizanjemkrsta namjeravali isprovocirati Bo{njake uSarajevu, o~ekivali su da }e ga sru{iti, pa daonda traè dozvolu za podizanje betonskogkrsta.

Zanimljivo je da je u vrijeme podizanjakrsta na Zlati{tu u Sarajevu boravio vladikaGrigorije, u ~ijoj je ina~e nadle`nostieparhija koju je mitropolit dabrobosanskiNikolaj vodio, ali se zbog starosti i bolestipovukao. Vladika Grigorije, me|utim, nijena{ao za shodno da krst prema pravoslavnimkanonima osve{ta.

Nelegalno podizanje krsta na Zlati{tuosudio je i BBoja Ga{anovi}, na~elnikop{tine Isto~ni Stari Grad koji je prije polagodine najavio da }e na tom mjestu graditisportsko-rekreativni centar. No, osim {to jekonstatovao da organizatori nisu dobili

dozvolu od op{tine za postavljanje ovogspomen-objekta, Ga{anovi} nije ni{tapoduzeo da se nelegalno postavljeni krstukloni.

Da su krst na Zlati{tu nelegalno podigliposlu{nici Milorada Dodika, ~iji je cilj bioda izazove me|unacionalni konflikt, ilibarem podigne tenzije izme|u gra|aIsto~nog Sarajeva i Sarajeva, mnogima jedanas jasno. Zato i ne ~udi nervozaBranislava Duki}a, koji je autoru ovog tek-sta odbrusio: Sigurno me zovete zbogkrsta. Ja sam pro{ao sve va{e golgote ikasarnu Viktor Bubanj i Centralni zatvor iHrasnicu, {ta ho}ete jo{ od mene? [ta siuklju~ila odmah me snima{, ne bojim se javas, bolan. Nemojte me zvati vi{e, s vamaja ni{ta nemam.

SARAJLIJE DA NE NASJEDAJU NAPROVOKACIJE

Gradona~elnik Sarajeva IIvo Kom{i}ocijenio je da krst nije spomen-obilje`je,nego prizemna, mizerna i jadna predizbor-na provokacija Milorada Dodika i pozvaoSarajlije da na Dodikovu prizemnu pro-vokaciju reagiraju dostojanstveno jerpodizanje tenzija ide samo u Dodikovukorist.

S njim se sloìo i gradona~elnikIsto~nog Sarajeva NNenad Samardìja (SDS)koji je rekao da je krst podignut bez njegovogznanja i da to govori da }e se upotrijebiti upoliti~ke svrhe i iskoristiti za kampanju.

înjenica da gradona~elnik ne znaza{to i po ~ijem nalogu }e biti podignutkrst govori o nama i mislim da }e se svestiu nekakve politi~ke svrhe i iskoristiti zakampanju. Ja nisam iz te pri~e i mislim dato nije trebalo da se radi na ovakav na~in,rekao je Samardìja.

Ina~e, saradnja dvojice gradona~elnika,Kom{i}a i Samardìje, u posljednjih godinudana na najvi{em je nivou od zavr{etka ratapa naovamo. Brojni su zajedni~ki projektina kojima ~elnici i jednog i drugog


NO] NEMA SVJEDOKA

INICIJATOR POSTAVLJANJAI IDEJNI TVORAC

Branislav Duki} i Sta{a Ko{arac


Sarajeva rade za dobrobit gra|ana.Uprava dva grada zajedno je kon ku ris -

ala i dobila Evropski zimski olimpijski fes-tival mladih (EYOWF) koji }e biti odràn2017. godine, a koji bi trebao da donesevi{estruku korist, prvenstveno materijalnu.EYOWF }e okupiti nekoliko hiljada ljudi iz40 evropskih zemalja i primjer je, premarije~ima AAljo{e âmpare, dogradona~elni-ka Sarajeva, dobre saradnje u BiH.

Formirali smo zajedni~ko preduze}e iradimo na pripremama za olimpijadu.Pored toga, nedavno smo zajedno organizo-vali biciklisti~ku trku. Imamo stalne kon-takte i razgovore oko ì~are na Trebevi}u.Zajedno sa Evropskom komisijom radimona biznis planu oko revitalizacijetrebevi~ke ì~are i biznis planu za dioTrebevi}a koji se nalazi u Federaciji, a

posebno onaj koji se nalazi na teritorijiRepublike Srpske. Njima je to jako zna~jnosa turisti~kog aspekta.

Gradona~elnik Kom{i} redovno odràvasastanke vezane na tu temu sa gradona~elnikomNenadom Sama dì jo m. Ina~e, jedan od prvihpoteza gradona~elnika Kom{i}a bila jeuspostava bolje saradnje izme|u Isto~nogSarajeva i Sarajeva. Podizanje krstauglavnom rade zlonamjerni ljudi koji ho}eda naru{e te odnose. Administrativne pod-jele izme|u dva grada postoje, me|utim,ìvot niko ne moè zaustaviti i podijelitikako nekom politi~aru to odgovara, kaèâmpara.

@ivotne potrebe gra|ana name}u zajed-ni~ku saradnju ova dva grada koja su umnogim segmentima po~ela da funkcioni{ukao jedan. Najbolji primjer za to je ~injeni-

ca da svako jutro na hiljade gra|ana izIsto~nog Sarajeva dolazi na posao uSarajevo.

U institucijama Bosne i Hercegovineradi oko 20 hiljada ljudi, od toga, kako saz-najemo, 7 do 10 hiljada Srba sa podru~jaIsto~nog Sarajeva i {ire sarajevske regije.

Dokaz da vrijeme u kome su senagla{avale razlike me|u ovim gradovima,oslonjenim jedan na drugi, polako prolazipokazuje i sve ve}i broj pacijenata kojidolaze iz Isto~nog Sarajeva da se lije~e naKlini~kom centru na Ko{evu.

Razlog za to je {to je stanje u bolniciKasindol u Isto~nom Sarajevu katastro-falno. Prema tvrdnji pacijenata koji se lije~ena KCUS-u, veterinarske ustanove su ubolje m stanju od bolnice Kasindo. Osimtoga ljekari su korumpirani i za hirur{keintervencije uglavnom traè novac. Zbogtoga im se, kaù, vi{e isplati do}i kodstru~nih doktora u Sarajevo.

Klini~ki centar Univerziteta uSarajevu redovno prima pacijente osigu-ranike Fonda zdravstvenog osiguranja RS-ana osnovu zaklju~enog Ugovora opruànju zdravstvenih usluga izme|uKCUS-a i Fonda zdravstvenog osiguranjaRS-a. Kada je rije~ o pla}anju zdravstvenihusluga, obi~no je to 10 posto od ukupnihtro{kova lije~enja. Pacijenti iz Isto~nogSarajeva, osiguranici FZO RS-a naj~e{}ese lije~e na Pedijatrijskoj klinici, zatimveliki broj njih dolazi na Kliniku za radi-ologiju, Kliniku za ortopediju i trauma-tologiju, Kliniku za onkologiju, Klinike zaneurohirurgiju, Klinike za o~ne bolesti,kaù za na{ list u Press slu`bi sarajevskogKlini~kog centra.

Igor Golijanin, {ef kabineta grado -na~elnika Isto~no Sarajevo, kaè da se nadada izgradnja bilo kog vjerskog objekta iobjekta koji simboli{e stradanje bilo koga uprethodnom ratu, ne}e dovesti donaru{avanja odnosa izme|u ova dva grada.

Jer ono {to rade uprave dva grada radeisklju~ivo u interesu gra|ana, pokretanjaprivreda i razvoja ekonomije, zapo{ljavanjaljudi. Kada govorimo konkretno oTrebevi}u, zajedni~ki radimo na stvaranjuovog turisti~kog brenda koji treba da budesimbol ne samo ova dva grada nego ~itaveregije i BiH, kaè Golijanin.

Na{i sagovornici isti~u da je dogovo re -no i zajedni~ko kandidovanje na projektimakoji bi infrastrukturno i saobra}ajno boljepovezali ova dva grada. Da razloga za toitekako ima, govori i veliki broj onih izIsto~nog Sarajeva koji svaki dan putuju uSarajevo na posao, ili fakultet. Oni koji nerade imaju druge motive, druènje, {oping,izlaske, pa se ~ini da je uve~e ona linijakoja razdvaja tanja nego ikada prije i da jene moè ugroziti niti jedna Dodikova pro-vokacija.


PROVOKACIJA SA TREBEVI]A

Branislav Duki}, predsjednik Savezalogora{a Republike Srpske, kaè da jekrst na Zlati{tu podignut u znak sje}anjana vi{e od 6.500 ubijenih sarajevskihSrba.

Istraìva~ko-dokumentacioni centarobjavio je podatke o broju svih poginulihvojnika i civila. Podaci o stradalimgra|anima srpske nacionalnosti uSarajevu znatno se razlikuju od onih koje

je naveo Duki}.U Sarajevu je ukupno, a to suistraìvanja koja smo mi vrlo detaljnouradili, stradalo na razli~ite na~ine3.300 gra|ana Sarajeva srpskenacionalnosti. Od tih 3.300, 2.202 suu~estvovali u opsadi Sarajeva, apreko 400 ih je poginulo brane}i svojgrad, navodi Mirsad Toka~a, direktorovog centra.

DUKI]EVE MANIPULACIJE

U Sarajevo je poginulo 3.300 Srba,od toga 2.202 na poloajima okoSarajeva

GRADONAÊLNICI PRVI OTKRILI ZLE NAMJEREGradona~enici Sarajeva i Isto~nog Sarajeva Ivo Kom{i} i Nenad Samardìja odolijevaju Dodikovim provokacijama


Iako su o de{avanjima u Federalnojupravi za inspekcijske posloveobavije{teni i Vlada FBiH i Agencijaza dràvnu slu`bu i federalno Minis -tarstvo pravde, ni{ta nije poduzeto

kako bi se stalo u kraj bezakonju direktoraIbrahima Tirka.

Prvi i do sada jedini direktor Federalneuprave za inspekcijske poslove IbrahimTirak dobio je zadatak da u instituciju na~ijem je ~elu uposli {esnaest novih radnika.Iako je na mjesto direktora 2007. postavljen

uz podr{ku tada vladaju}e SDA, radi(samo)odrànja Tirak se pribliìo SDP-u,posebno premijeru NNerminu Nik{i}u. Od16 novih uposlenika, kako nezvani~nosaznajemo, njih 9 posao bi dobilo prekoSDP-a. Me|utim, da bi mogao realizovatizacrtane ciljeve, Tirak je morao izmislitiradna mjesta, {to je progurao novimPravilnikom o unutra{njoj organizaciji isistematizaciji Federalne uprave zainspekcijske poslove (Uprave).

NEZAKONITO DONESEN AKTSindikalni odbor koji upozorava na

~injenicu da je Pravilnik donesen i usvojenna nezakonit na~in pritisnut je od direktora

Tirka, a tri od sedam ~lanova Sindikalnogodbora ve} su podnijela ostavku.

Sindikalni odbor na ~ijem ~elu jeMedina Decovski o nezakonitom dono -{enju Pravilnika o unutra{njoj organizaciji isistematizaciji, o kr{enju zakona i Kolek -tiv nog ugovora, Vladu Federacije BiHupoznao je dopisom polovinom jula 2014.


IBRO DIRKA, BA[

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILIÎ]

Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove IBRAHIM TIRAK na nezakonitnain donio je Pravilnik o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave na

osnovu kojeg namjerava uposliti jo dvadesetak podobnih ljudi; direktorovombezakonju na put je stao Sindikalni odbor, iji su lanovi izloeni nevienim pritiscima, a njihove primjedbe na rad direktora Tirka Vlada FBiH ignorie

JAVNA, A PRIVATNA FIRMA

Da bi mogao realizovati zacrtane ciljeve, Ibrahim Tirak je morao

izmisliti radna mjestaINSPEKCIJSKI NADZORIbrahim Tirak direktor jeFederalne uprave zainspekcijske poslove od njenog osnivanja 2007. godine

tirak:TEKST osnova.qxd 24.9.2014 22:52 Page 18

godine. Sindikalni odbor Vladu je, dakle,upoznao sa ~injenicom da Pravilnik nijeusugla{en sa Zakonom o radu, sa Zakonomo dràvnoj slu`bi u Federaciji BiH, te da jedonesen bez znanja i u~e{}a u izradisindikata, {to je u suprotnosti sa Kolek tiv -nim ugovorom. Tako|er, od Fede ral neuprave za inspekcijske poslove zatraèno jeda izvr{i inspekcijski nadzor, {to je iu~injeno krajem augusta ove godine.Me|utim, ne ~ekaju}i dono{enje upravnemjere inspektora direktor Ibrahim Tirakkrenuo je u provo|enje konkursneprocedure za prijem {esnaest novih dràv -nih slu`benika.

O~ekivano, SO je odbio da imenuje~lanove komisije za javni konkurs kojim }ese uposliti 16 novih uposlenika, a navodnose planira raspisivanje konkursa za prijemjo{ ~etiri dodatna uposlenika. Sindikalniodbor je nezadovoljan {to je sporniPravilnik u posljednjih godinu i po dva puta

mijenjan bez znanja i saglasnosti ovogodbora, a pri tome Pravilnik nije usagla{ensa dva materijalna propisa niti su prilikomnjegove izrade u obzir uzete primjedbeMinistarstva pravde.

Sindikalni odbor je direktora Tirkaobavijestio da ne moè imenovati ~lanovekomisije, jer bi to zna~ilo da se slaù saPravilnikom koji je donesen nezakonito imimo svih procedura. Imenovanje ~lanovakomisije zna~ilo bi da i mi postupamoprotivzakonito, da ne po{tujemo zakone,Kolektivni ugovor, a da ironija bude ve}a,mi smo Federalna uprava za inspekcijskeposlove i ne moèmo govoriti da ne znamoo ~emu se radi i da ne znamo {ta zna~inezakonito donesen akt, navedeno je,izme|u ostalog, u pismu koje je Sindikalniodbor uputio direktoru Tirku.

Me|utim, jasan i principijelan stav SO-anije zaustavio direktora u namjeri da dokraja provede proceduru prijema 16 novih


DONO[ENJE AKTA BEZ TAKTA

RJE[ENJE INSPEKTORADokument kojim se Ibrahimu Tirku nare|ujedono{enje Pravilnika u skladu sa zakonom izabranjuje primanje novih uposlenika


radnika, mada je u instituciji na ~ijem je~elu 20 posto prekobrojnih uposlenika uadministraciji. Iako su o de{avanjima uUpravi obavije{teni i Vlada FBiH iAgencija za dràvnu slu`bu i Federalnoministarstvo pravde, nikakvi konkretnikoraci nisu preduzeti kako bi se stalo u krajbezakonju direktora Tirka. [tavi{e,Agencija za dràvnu slu`bu FBiH, i poredsvih upozorenja, po~etkom septembra ovegodine donijela je rje{enje kojim jeimenovala komisiju za izbor dràvnihslu`benika u Upravi. Rje{enje Agencijesporno je u dijelu koji se odnosi naimenovanje ~lanova komisije kao navod -nih predstavnika sindikalne orga niza cijeove Uprave, jer je kandidate predloìodirektor Tirak bez znanja i saglasnostiSO-a.

OBRAÛN SA NEISTOMI[LJENICIMANezadovoljan protivljenjem Sindi -

kalnog odbora koji ne podràva njegovenezakonite akcije, direktor Tirak odlu~io jeda se sam obra~una sa neposlu{nicima.Prvo je na sastanke grupno i pojedina~nezvao ~lanove Sindikalnog odbora, {to jenedopustivo sa stanovi{ta Statuta i Kolek -tiv nog ugovora. Nakon konstruk tivnihrazgovora i ubje|ivanja, tri ~lanaSindikalnog odbora podnijela su ostavke:Ferid Osmanovi}, AAmir Avdi} i MMiliRagu`. Indikativno je da su sva trojicapotpisala istovjetnu izjavu.

Me|utim, ~etiri ~lana Sindikalnogodbora: DDragan Soldo, AAmer Zili}, AAzemMujan i predsjednica Decovski ostali sudosljedni i 8. septembra Vladi FBiH uputilisu jo{ jedan zahtjev za hitnu intervenciju.Pozivamo Vas da hitno poduzmeteodgovaraju}e radnje i postupke u ciljuza{tite zakonitosti i saniranja nezakonitih

radnji koje provodi rukovodilac oveUprave. Gdje je odgovornost pred zakonomza takvo postupanje i ko }e snositi {tetukoja }e evidentno nastati? Pretpostavljamo,ista ona Vlada u ~ijem sastavu se nalazi iovaj organ, navodi se, izme|u ostalog, u

dopisu upu}enom Vladi FBiH. Navodno,Vlada je raspravljala o de{avanjima uUpravi, ali nikakvih konkretnih poteza nijebilo. U me|uvremenu se direktor Tirakodlu~io obra~unati sa ostatkom Sindikalnogodbora. Naime, Tirak i njegovi poslu{niciobilaze uposlenike Uprave, od kojih traèpotpise za sazivanje vanredne Skup{tinesindikata, na kojoj bi se izglasalonepovjerenje aktuelnom Sindikalnomodboru i izabrao novi, u koji bi u{lidirektorovi puleni.

U me|uvremenu, federalni upravniinspektor IIsmet Pelak 12. septembra donioje rje{enje kojem direktoru Ibrahimu Tirkuzabranjuje primjenu postoje}eg Pravilnikao unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji,a koji je osnova za prijem 16 novihuposlenika. Tako|er, direktoru Tirkunare|uje se da u propisanoj redovnojproceduri izradi prijedlog Pravilnika, u~ijem dono{enju }e u~estvovati i sindikalnaorganizacija Uprave, da pribavi propisanapotrebna mi{ljenja i saglasnost Vlade naPravilnik prije njegovog usvajanja.Rje{enje inspektora Pelaka dostavljeno je iVladi FBiH i Agenciji za dràvnu slu`buFBiH. Da li }e i u kojoj mjeri Tirak, Vladai Agencija ispo{tovati rje{enje inspektoraPelaka, uvjerit }emo se uskoro.


IBRO DIRKA, BA[

U poku{aju obmanjivanjauposlenika Uprave, od kojih traìpotpise za smjenu Sindikalnogodbora, direktor Tirak navodi daiza spomenutog odbora injegovog rada stoji uticajinspektorice Alzire Hota,navode}i da }e ona tuìti mnogeuposlenike Uprave kao {to jetuìla i njega. Naime, u januaru2013. Hota je podnijela tu`buprotiv Tirka radi za{tite odmobinga i diskriminacije. Poredtu`be, Hota je podnijela i nizdisciplinskih prijava Vladi FBiHprotiv svog {efa Tirka zbogkontinuiranih nezakonitih radnji.Posljednju u nizu prijava Hota jepodnijela u septembru ovegodine, a ti~e se prijema u radniodnos \eme ]ara, LjubosavaTerzi}a i Dème Sulejmanovi}ana poziciju savjetnika direktora.No, Tirak je rukovode}i dràvnislu`benik, nema odre|en mandati kao takav ne moè imatisavjetnike. Prvi Tirkov savjetnik]ar primljen je u jesen 2007., aSulejmanovi} 2009. godine.

DISCIPLINSKA PRIJAVA

(I)legalni savjetnici direktora Tirka

@RTVA MOBINGAInspektorica Alzira Hota u januaru pro{le godinepodnjela je tu`bu protiv svog {efa Ibrahima Tirka ivi{e disciplinskih prijava

UPRAVA UPRAVEUposlenici Federalne uprave za inspekcijske poslove tvrde dasu izloèni stalnim pritiscima direktora i njegovih pomaga~a


[pijunski skandal u Grani~nojpoliciji BiH, koji je razotkrivenpo~etkom tjedna, nakon pronal -aska tajne opreme za prislu -{kivanje, neslavno je zavr{ en za tri

dana, kada se pokazalo da je cijeli slu~aj,zapravo, prvorazredna blamaà. Policijsko-obavje{tajna afera, o kojoj su novinaripo~eli izvje{tavati i prije nego {to jedirektor Grani~ne policije BiH ZZoran Gali}organizirao press-konferenciju, zapo~ela jeotkri}em navodnih prislu{nih ure|aja uprostorijama gdje se nikako nisu smjelina}i. Nama je nejasno da netko donese triure|aja u ovu policijsku agenciju i stavi ihu prostorije gdje nema stalnog nadzora. Tkoje i kako prislu{kivan, i jesu li kori{tenezakonom predvi|ene procedure za ovemjere i radnje, pokazat }e dalji tijekistrage, izjavio je direktor Gali}, nakon~ega je zatraèna istraga Tuìteljstva BiH.No, ubrzo }e se pokazati da je Zoran Gali},prije nego {to je ishitreno obavijestiojavnost o ilegalnom {pijunskom punktu,trebao provesti temeljitu internu istragume|u grani~nim policajcima i tako se, navrijeme, spasiti javnog poniènja.

Iako je, naime, na du`nost direktoraGrani~ne policije BiH imenovan jo{sredinom aprila, posve je jasno da ZoranGali} ni do danas nije mogao dovesti u redkaos koji je ostao iza njegovog prethodnikaVinka Duman~i}a. Gali} je, istina, poslijepreuzimanja du`nosti smijenio nekolikopolicijskih {efova, ali su mu stvari izmaklekontroli nakon {to je zapo~eo kontrolu radainspektora u Centralnom istra`nom uredu.Nakon interne inspekcije 39 policijskihslu`benika premje{teni su na druga radnamjesta, ali se Grani~na policija BiH,istodobno, na{la u sredi{tu medijskogskandala koji im nije donio ni{ta - osimlo{eg publiciteta.

Ure|aji za nadzor i tehni~ko snimanjetelekomunikacija, za koje u Grani~noj policijinije postojala dokumentacija, uredno su, prijetri godine, pozajmljeni od Obavje{tajno-sigurnosne agencije (OSA). Primopredaja jeizvr{ena u vrijeme mandata biv{eg direktoraVinka Duman~i}a, ali je dokumentacija, kakosada stoje stvari, sa~uvana samo u OSA-i,

koja na istovjetan na~in sura|uje i sa drugimpolicijskim agencijama u BiH. Kako je urazgovoru za Slobodnu Bosnu pojasnio jedanpolicijski du`nosnik, zbog nedostatkaprostora u zgradi OSA-e i nemogu}nosti da sesmjeste svi operativci drugih sigurnosnihagencija, nerijetko se de{ava da obavje{tajnaslu`ba dio opreme za prislu{kivanjeprivremeno ustupi kolegama. U dosada{njojje praksi takva suradnja ostvarena sFederalnom upravom policije, SIPA-om,pojedinim kantonalnim MUP-ovima i,dakako, s Grani~nom policijom BiH. No, nitijedna policijska agencija nije mogla vr{itiprislu{kivanje bez suglasnosti iz OSA-e,odnosno, odobrenja nadle`nog suda, {to jeprecizno regulirano zakonskim propisima ipravilima.

Ure|aji za prislu{kivanje, koji suprona|eni u Grani~noj policiji su, zapravo,kompjutori (u {pijunskom àrgonu - radnestanice), preko kojih se nisu mogli slu{ati nirazgovori iz susjedne kancelarije. Prijenego {to se kompjutori stave u funkciju,kako bi posluìli svojoj svrsi, operativciGrani~ne policije su morali dobiti signal izOSA-e, odnosno, pristupiti njihovomcentralnom ra~unaru. Novinarske spe kula -

cije, koje su ponovno plasirane iz sjedi{taGrani~ne policije, da su pojedini inspektoriu Centralnom istra`nom uredu zate~eni doksu uni{tavali transkripte, tako|er su pukeinsinuacije, budu}i da kompjutori ~aknemaju ni mogu}nost pohraneprislu{kivanih razgovora. Tako se, ukona~nici, umjesto dràvnog {pijunskogskandala, otkrilo da nitko od slu`benikaCentralnog istra`nog ureda Grani~nepolicije za pet mjeseci nije obavijestionovog direktora da se u zgradi nalazioprema za prislu{kivanje, niti je teinformacije Zoranu Gali}u prenio VinkoDuman~i}. Gali} je, kako nezvani~nodoznajemo, o posu|enoj opremi informiranprekasno, nakon konferencije za medije,zbog ~ega je u srijedu, 24. septembra, daonovu, korigiranu izjavu za novinare.

Istragom se utvr|uje protuzakonitodjelovanje policijskih slu`benika koji suprije premje{tanja na drugo radno mjestoradili u Centralnom istra`nom uredu, a ne,kako se od istih poku{ava dezinformiratijavnost, na ure|aje koji su pozajmljeni odOSA-e, poru~io je direktor Zoran Gali},isti~u}i dobru suradnju Grani~ne policije idràvne obavje{tajne slu`be.


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]

PIJUNSKA AFERA MEU GRANIARIMA

Slubenici Granine policije BiH od direktora ZoranaGalia pet mjeseci krili da su od obavjetajne slubeprije tri godine pozajmili opremu za prislukivanje

PAZI, SNIMA SE Direktor Grani~ne policijeBiH Zoran Gali} je zaposu|ene prislu{ne ure|ajesaznao prekasno, nakonpress - konferencije

Skandal:Skandal.qxd 24.9.2014 21:32 Page 21

Rusmir Mahmut}ehaji} je jedan odnajzna~ajnijih intelektualaca izBosne i Hercegovine, ~iji su~lanci i knjige prevedeni na vi{esvjetskih jezika i citirani u

velikom broju nau~nih radova. Njegoveknjige i ~lanci objavljeni u me|unarodnimnau~nim ~asopisima obavezna su literaturaza sve one koji izu~avaju ove prostore,dru{tvo i religiju. Mahmut}ehaji} je i jedanod nositelja ideje bosanstva, a Bosnu vidikao zajednicu razli~itosti u kojoj se odnositemelje na uzajamnom po{tovanju svih~lanova grupe. Ove njegove ideje ogledajuse i u djelovanju Me|unarodnog forumaBosna, nevladine organizacije koju je osno-vao 1997. godine, sa misijom gradnjebosanskohercegova~ke budu}nosti kaoskladnog i jedinstvenog dru{tva, utemelje -nog na dijalogu, povjerenju i po{tovanju, tenajboljim iskustvima u za{titi ljudskihprava, vladavine zakona i demokracije.

Sredinom oktobra, nizozemska izda-va~ka ku}a Brill objavit }e engleski pri-jevod Mahmut}ehaji}eve knjige Hval iDjeva. To djelo je 2011. godine u tri tomaobjavio bosanski izdava~ Dobra knjiga.Predgovor za englesko izdanje napisao je

Gareth Jones, ugledni teolog i filozof. Utome djelu istraìvana su i razmatrananajva`nija pitanja o mogu}im utemeljenji-ma religijski pluralnih dru{tava. A u tajistraìva~ki okvir uklju~eni su i osvrti nabosansko iskustvo religijske pluralnosti,kaè o ovoj knjizi autor. Istovremeno,~lanak o andri}evstvu, koji je objaviopro{le godine u ameri~kom nau~nom

~asopisu East European Politics andSocieties and Cultures, izaziva reakcijejavnosti u regionu, vrlo ~esto pune kritikeprema tvrdnjama koje je iznio u ovom tek-stu.

Mahmut}ehaji} kaè kako je studijaAndri}evstvo: Estetika za genocid, prvi od{est dijelova jo{ neobjavljene knjige snaslovom Andri}evstvo: Protiv etikesje}anja.

Nakon posljednjeg rata protiv Bosnenije mogu}e ustrajavati na nepromjenljivimvrijednostima politi~kog i kulturnog nasli-je|a ju`noslavenskog prostora i njegovognaj{ireg evropskog i svjetskog okvira.Valjalo bi iznova ~itati sve {to je ve} ~itano,te nepo{tedno mijenjati dogmatiziraneestetske i logi~ke sudove. Kako je jasnovidljivo, andri}evstvo {to moè biti imeza nacijska estetiziranja politike, redovnoprisutna u maskiranjima fa{isti~kih inacisti~kih sadràja, i komunisti~ko poli-tiziranje estetike, s bitnim utjecanjem nauspostavljanje i odràvanje sada{njih poje-dina~nih i kolektivnih identiteta u postko-munisti~kom prostoru Jugoisto~ne Evrope jest kanonizirani sadràj oba antibosanskanacionalizma, i srpskog i hrvatskog. Ako seèle otkriti i objasniti pravi razlozi imogu}e posljedice tog politi~kog anti-bosanstva, nu`no je preispitivati sva ide-ologijska tuma~enja tog knjièvnog djela.A upravo ona preovla|uju u opasnimmaskiranjima nacijskih antibosanstava. U


RUSMIR MAHMUT]EHAJI]

Razgovarala: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: DAMIR [AGOLJ

MILUTIN STOJÊVI]

Rusmir Mahmutehaji je jedan od nosilaca ideje bosanstva koju promovira usvojim knjigama, naunim radovima, kroz rad Meunarodnog foruma Bosna, te u

svojim intervjuima. Jedan od najznaajnijih i najvie citiranih intelektualaca izBosne i Hercegovine, u intervjuu za Slobodnu Bosnu govori o promjenama,

o svojoj novoj knjizi, bosanskoj politici, znaaju Hakog tribunala

INTERVIEW

Prof. dr. RUSMIR MAHMUEHAJI pisac, analitiar, bivi politiar

Da bi imala vanjsku, BiH bimorala imati vlastitu, bosansku

politiku koje nema

POLITIKA: Svako ograivanje od poli-tike je licemjerno. Iza njegse uvijek skriva nezakonitapolitika. Jasan politikistav, odluno politikodjelovanje, i to u skladu snaelima odgovornostiprema slabijim ljudima ijavnome dobru, politika jeobveza svakog pojedinca isvih organiziranih subjeka-ta drutvenog poretka kojetaj pojedinac svjesno ivoljno prihvata kao oblikesvog udruivanja

INTERVJU-rusmir:INTERVJU - osnova.qxd 24.9.2014 21:36 Page 22


POSLJEDNJI MOHIKANAC BOSANSTVA

RUSMIR MAHMUT]EHAJI] Za promjene je potrebno nepo{tedno

dekonstruiranje velike la`i da je nemogu}bosanski politi~ki narod


provedenim istraìvanjima pokazao sam dauzdizanje pri~anja IIve Andri}a o Turcima io na{ima na razinu apsolutne nulteestetske vrijednosti i jedinog ~vrstog isigurnog mjesta kompleksnoga bosansko-hercegova~koga identiteta nije ni{ta drugodo srpsko-hrvatsko ideologijsko anti-bosanstvo s neosporivim sadràjimanacionalizma, rasizma i orijentalizma,obrazlaè svoje stavove Mahmut}ehaji}.

PROMJENE SU NEIZBJE@NE Za manje od mjesec dana u BiH }e

biti odràni op}i izbori. Za godina koja je naisteku moè se re}i da je bila prili~no burna;protesti, ostavke, vrlo o{tre kritike pred-stavnika me|unarodne zajednice za doma}elidere, nove konferencije na kojima se pri~ao budu}nosti BiH Sa svime {to je iza nas,promjene su o~ito potrebne, ali da li su imogu}e u BiH? I ako jesu, {ta je potrebnoza promjene?

Ne samo da su promjene mogu}e. Tu sui neizbje`ne. Za svakoga je va`no pitanjekamo su usmjerene i koji ih ~initeljiodre|uju. U predvi|anju na koje me pod-sti~ete svojim pitanjem, opravdano je pret-postaviti obje mogu}nosti - i onu premagorem i onu prema boljem. Ako na bosan-skoj politi~koj pozornici ostanu politi~ki~initelji jednaki sada{njim, promjene nu`novode prema gorem od tog u ~emu smo sada.Takvu mogu}nost niko ne moè isklju~iti.Ali, te{ko je pretpostaviti da postoji ~ak ipojedinac koji bi ravnodu{no pristao nanu`nost tog {to je tako predvi|eno.

Da bi bile ispunjene èlje ljudi da se izsada{njeg stanja uza|e na neko bolje, nu`naje promjena ili smjena glavnih ~initeljasada{njeg politi~kog poretka. Jasno je dapoliti~ki poredak nikada nije mogu}e odvo-jiti od stanja u ljudskim pojedina~nostima.Kakav bi god logi~ki nacrt nekog druk~ijegstanja od sada{njeg bio napravljen - promje-na postoje}ih ustavnih rje{enja, preure|enjestupnjevanja i raspodjele vlasti, uskla|ivanjezakonskih rje{enja s evropskim, primjename|unarodnih konvencija i tako dalje - real-na promjena }e ovisiti o mogu}emosvje{}enju bosanske politike, povezivanjupredvidljivog i poèljnog stanja ubudu}nosti s politi~kom filozofijom kojauvaàva to {to Bosna jeste. A ona je dugo-traju}i i mu~ni pothvat branjenja politi~kogdru{tva koje nije ozbiljivo u politici osno-vanoj na onim istim nacijskim principimakoji su svojstveni za integristi~ko srpstvo iintegristi~ko hrvatstvo.

U ovoj tvrdnji nikako ne bi trebalo vid-jeti bilo kakav negativan stav prema srp-skom i hrvatskom narodu u Bosni izvan nje.Tim narodima ova zemlja i sve njenoneopozivo pripadaju, i to sve dok iz nacij -skih politika - a ne treba zaboraviti da sunacijske politike ideologijske konstrukcije

koje su ~esto usmjerene protiv onih ~ijeinterese navodno predstavljaju - ne proist-je~u razli~iti oblici antibosanstva, {to zna~iporicanja i razaranja, to jeste ideologijskognegiranja bosanske idejne cjelovitosti snu`nom potvrdom u postojanju bosanskogpoliti~kog naroda. Uz to, valja odmahdodati da su preovla|uju}i oblici ideologij -skog bo{nja{tva, kao reakcijsko konstru-iranje bo{nja~kog nacijstva koje je posljedi -ca djelovanja srpskih i hrvatskih nacijskihprograma, jednako antibosanski, a mo`dajo{ i vi{e.

Za promjene o kojima pitate potrebno je,smatram, nepo{tedno dekonstruiranje velikelaì da je nemogu} bosanski politi~ki narod,a koja je u vladaju}im nacijskim teleologi-jama predstavljena velikom istinom. Zato jepotrebno odlu~no raspravljanje o svemu

znanom u vezi s osvje{}enjem razmjerapoliti~ke krize, te gradnja u njoj i iz nje tog{to moè biti opravdano nazvano bosan-skom politi~kom filozofijom. [ta Vi vidite kao najve}i problem u

dana{njoj BiH?Op}u psiholo{ku, pa posljedi~no i poli-

ti~ku pometenost ljudi, u kojoj se ne pre-poznaje djeluju}a prisutnost fa{isti~kih ikomunisti~kih sadràja, iz ~ega proistje~uprocesi orijentaliziranja i samo orijen talizi -ra nja politi~kih surogata bosanstva protivkojih se kao utvara usmjeravaju nacijski inacisti~ki, fa{isti~ki, komunisti~ki `recipseudoprosvjetiteljstva i pseudonapretka.Brojni oblici prevara, kra|a i obmanjivanjasamo su posljedica tog psihosocijalnogstanja priviknutosti na antibosanstvo.

OGRA\IVANJE OD POLITIKE êsto ste u svojim javnim istupima

upozoravali kako u BiH nedostajepovjerenj a, izme|u etni~kih i religijskihzajednica, unutar tih zajednica, izme|urazli~itih grupa. Puno ste i radili na vra}anjupovjerenja, prije svega kroz Me|unarodniforum Bosne. [ta ostaju najve}e preprekeza izgradnju povjerenja u BiH?

Povjerenje je dru{tveni kapital koji uvelikoj mjeri odre|uje odrìvost i unutarnjudinamiku svakog dru{tva. Njega u sada{njimreduciranjima bosanske politike i kulture nanjihove proste ideologijske sadràje a mis-lim da je prvenstveno rije~ o pseudopolitika-ma o~ito nema u onoj mjeri iz koje bi prois-tekle pouzdane usmjerenosti prema poèljnojbudu}nosti. Na stotinama nau~nih skupova ihiljadama objavljenih stranica, organiziranihi nastalih u okviru Me|unarodnog forumaBosne, jasno je pokazano da u tome {to jestebosansko politi~ko i kulturno naslije|e pos-toje dragocjeni resursi za otkrivanje, razumi-jevanje i snaènje dru{tvenog povjerenja, i to



MEUNARODNI FORUM BOSNA:Otvoreni intelektualnipothvat u kojem svakistav ima pravo nasaopenje drugima, uzuvjet da njegov autor ilizastupnik to uini nanain koji ne ugroavadostojanstvo nijednogdrugog ovjeka, te uz prihvatanje da niko amaba niko! nema pravona konano presuivanje

BOSANSKA POLITIKAMahmut}ehaji} smatra da nijednu odpostoje}ih politika danas nije mogu}enazvati bosanskom


u svim sadràjima te kulture i jevrejskim ikr{}anskim, u svim njenim konfesijskimiskazima, i muslimanskim, i svim onim rub-nim ili prijelaznim stanjima svake od njih,koji bosansku cjelinu ~ine nerastavljivom.Ali u modernome dobu te kulture su svedenena organizacije u kojima vladaju patrijarhski

principi. Tako da su zaprije~ene izbaviteljskemogu}nosti izno{enja stava, i uzvra}anja napreispitivanja. Od svih uklju~enih u ta ustroj -stva o~ekuje se poslu{nost, pa makar i protiveti~kog principa: nema poslu{nosti do udobru. Tek s takvim iznevjerenjem eti~keodgovornosti zasluùju se pla}a i nagrada,

pri ~emu se ne shvata njihov kad-tad aktivi-raju}i otrovni u~inak. Puno ste radili na me|ureligijskom

dijalogu. Koliko je u toj oblasti postignutnapredak i koliko ste uspijevali sara|ivati uVa{em radu sa religijskim zajednicama?

Me|ureligijski dijalog je kontroverznaparadigma. Jednostavno je pokazati da dija-log me|u religijama nije mogu}. Nema nireligija ni nacija koje govore. Govore ljudi,ali uvijek uz dug da nakon govorenjasaslu{aju onoga kojem su govorili.Svo|enje te o~itosti na fantaziju outjelovljenji ma religija, nacija ili politika sasvojstvima govorenja i negovorenja,dolaènja i odlaènja, napredovanja inazadovanja jest ideologijska konstrukcija spogubnim posljedicama. Nijednog pojedin-ca nije mogu}e svesti na religiju, organi-zaciju, zajednicu, narod ili naciju. Kada godneki pojedinac govori u ime religije, organi-zacije, zajednice, naroda ili nacije, valja seupitati: Ko i {ta ga za to legitimira? Ako jesaslu{an neko ko govori u ime nekog kolek-tiva, uvijek je nejasno s kojim }e pojedi n -cem tog istog kolektiva slu{atelji uspostavi-ti odnos da bi realizirati svoje temeljnopravo da mu odgovore? Ne kriju li se izagovorenja kolektiva, kabineta i religija nepravde i nasilja?

Me|unarodni forum Bosne je zami{ljenkao otvoreni intelektualni pothvat u kojemsvaki stav ima pravo na saop}enje drugima,uz uvjet da njegov autor ili zastupnik tou~ini na na~in koji ne ugroàva dostojanst-vo nijednog drugog ~ovjeka, te uz prih-vatanje da niko ama ba{ niko! nemapravo na kona~no presu|ivanje. Na osnoviiskustva iz sedamnaest godina takvog djelo-vanja, mogu}e je pokazati da postoje pojed-inci u svim zajednicama s osje}anjemodgovornosti prema sebi neodvojivome ostanju bosanske dru{tvene ukupnosti. Zatoje opravdano re}i da niko ne moè razlogesada{njeg stanja traìti u religijskim u~enji-ma. Razlozi su u stanjima ljudi, i to bezobzira na to kako se predstavljaju i na kakvetradicijske ili netradicijske pologe svojihpripadanja se pozivaju.

I OGRA\IVANJE OD POLITIKE JE - POLITIKA

Nedavno je reis Husein Kavazovi}upozorio sve stranke da dàmije nisu objek-ti za njihovo djelovanje. Sli~ne poruke,mo`da ne tako izri~ite, mogle su se ~uti iranije. Koliko je ova njegova poruka ne{tonovo i {ta zna~i u ovom trenutku? Koliko jeuop}e bitno da se na ovakav na~in religijskezajednice ograde od politike?

Nije li to, kako vi kaète, ogra|ivanje odpolitike, zapravo politika? I za{to bi se biloko ogra|ivao od politike. Je li to uop}emogu}e? Podu~avani smo da postoje politi-ka i nepoliti~ka, propoliti~ka i antipoliti~ka


POSLJEDNJI MOHIKANAC BOSANSTVA

Su|enja Radovanu Karadì}u iRatku Mladi}u ve} su u nekimzavr{nim fazama. Ovda{nja javnost,~ini se, ustvari vrlo malo prati {ta sesada de{ava u ha{kim sudnicama.Istovremeno, sve vi{e je onih koji sma-traju da je Tribunal izgubio na ugledutokom godina, kako zbog nekih kontro-verznih odluka tako i zbog nedovoljneotvorenosti prema ovda{njoj javnosti,ili kaznene politike. Kako Vi viditedanas Ha{ki tribunal i njegov zna~aj zaproces suo~avanja sa pro{lo{}u uregionu?

Historijska drama koju nazivamoratovima u biv{oj Jugoslaviji zapravo jerat protiv Bosne kao principa realnosti. Tajrat dugo traje. Nije shvatljiv bez evropskihiskustava s fa{izmom, nacizmom i komu-nizmom. Antibosanstvo je temeljni sadràjnacionalizama u Bosni i oko nje. Usredi{tu tih ideologijskih pothvata jebosanska religijska pluralnost, koja je uetnonacionalizmima, kulturnim nacional-izmima i religionacionalizmima svo|enana tu|ost bosanskog muslimanstva. Toj

tu|osti ustrajno je dodjeljivano ime Turakakao teolo{kog i politi~kog neprijateljacijele nacijske na{osti. Tako je nastalaapsolutizirana estetika, a zapravo kulturaanesteziranja bosanskog politi~kog naro-da. Su|enja i presude Me|unarodnogkrivi~nog suda za biv{u Jugoslaviju supresedan kojim se koliko-toliko obr}unacijska epska herojstva u op}eprepoz-natljive zlo~ine pojedinaca u okviru geno-cidnih nacijskih projekata, zlo~ine koji sumogu}i uz postojanje zlo~ina~ke elite,zlo~ina~ke ideologije, zlo~ina~ke organi-zacije i neposrednih izvr{itelja zlo~ina.Ni{ta u novijoj historiji nije, smatram,toliko va`no za {ti}enje i razvoj politikebosanstva koliko ta su|enja i te osudezlo~incima u ratu protiv Bosne. Nemaposve pravednih sudova, ali ni ljudskostibez pristajanja uz nu`nost sudova. TakoMe|unarodni krivi~ni sud za biv{uJugoslaviju, sa svime {to jest i {to nijeu~inio, bitno doprinosi rehabilitaciji pori-canog i uni{tavanog bosanstva, {to jepresudan uvjet za novu i bolju politi~kuarhitekturu u Jugoisto~noj Evropi.

ZNAÂJ HA[KOG TRIBUNALA

Haki tribunal doprinosi rehabilitaciji poricanog iunitavanog bosanstva

MKSJ Su|enja pred Tribunalom, i pored kontroverzikoje ih prate, Mahmut}ehaji} vidi kaoizuzetno bitna za izgradnju bosanstva




podru~ja ìvota. A ta je poduka, smatram,opasno naslije|e agresivnih ideologijskihprograma. Ta zajednica u ~ije ime govorigospodin Husein Kavazovi} nastala je kaopotreba politike, trajala u punoj ovisnosti onjoj i naj~e{}e, naàlost, u funkciji anti-bosanskih programa. Sada kada se bosanskapolitika pokazuje u svoj svojoj malignojpometenosti, ponavlja se stav izdvojenosti ineovisnosti o politici. A, zapravo, potrebanje jasan politi~ki stav o politici, nasuprotnjenom reduciranju na opasne kartele kojisebe predstavljaju politikama i politi~kimstrankama. Oni jesu politike i politi~kestranke jedino uz uvjet da bude prihva}enao~itost njihovog bivanja u sebi tiranijama ioligarhijama, onim oblicima vlasti kojePlaton odre|uje nezakonitima. Za koju bi toorganiziranu strukturu u dana{njim bosan-skim prilikama bilo opravdano re}i da je usebi demokratska, i pored grlatihpredstavlja nja u javnosti takvom? Prematome, svako ogra|ivanje od politike jelicemjerno. Iza njeg se uvijek skriva neza-konita politika. Jasan politi~ki stav, odlu~nopoliti~ko djelovanje, i to u skladu sna~elima odgovornosti prema slabijimljudima i javnome dobru, politi~ka jeobveza svakog pojedinca i svih orga-niziranih subjekata dru{tvenog poretka kojetaj pojedinac svjesno i voljno prihvata kaooblike svog udruìvanja.

U brojnim analizama koje su sepojavile u doma}im, ali i stranim medijimaposljednjih se godina navodi da je BiHpostala neka vrsta poligona na kojem senatje~e uticaj iz nekih arapskih zemalja iTurske. Koliko su ovi trendovi sna`ni izna~ajni i koliko uti~u na gra|ane i ìvot uBiH?

U va{em pitanju sadràne su naznake opoloàju Bosne u me|unarodnim odnosima.Politi~ki poredak svijeta izgra|en je na prin-

cipu postojanja i povezanosti suverenih poli-ti~kih subjekata, a prije svega suverenihdràva. Da bi neka dràva osvijestila svojpoloàj u odnosu na druge, potrebna je njenapoliti~ka svijest o sebi. Ako te svijesti nema,takva dràva je slab ili nikakav partnerdrugim dràvama. Opravdano je, smatram,re}i da danas ne postoji politi~ko odre|enjeBosne u svijetu, odre|enje koje proistje~e izdràvne politike. I to je prvenstveno posljedi-ca stanja svijesti ve}ine bosanskih ljudi. Zatonije ~udno da tu politi~ku slabost koriste svikoji to mogu, i oni u samoj dràvi i oni izvannje. Kome bi dana{nja bosanska dràvamogla biti ozbiljan politi~ki partner? Moje jemi{ljenje da ona to ne moè biti nikome. Zatose umnoàvaju saàljenja, tutorstva i propovi-jedanja drugih prema toj slabosti. U tomevalja vidjeti razloge za brojne oblikedru{tvenih bolesti, pri ~emu se one slabije odnjih koriste za maskiranje ve}ih. Nema izlas-ka iz tog stanja bez jasnog odre|enja

bosanske unutarnje i vanjske politike. Takvoodre|enje moè nastati jedino u radikaliziranjurazgovora o politi~koj krizi, i to u okvirunepo{tednog raspravljanja o svemu {tougroàva budu}nost bosanskih ljudi.

IZA]I, ILI NE IZA]I NA IZBORE? Razgovarali smo prije nekoliko godi-

na i tada ste mi rekli da u BiH politika nepostoji. To je bilo skoro prije 10 godina.Ima li je danas?

Ne sje}am se konteksta u kojem sam torekao, ali i danas bez kolebanja mogu re}ida nijednu od postoje}ih politika u Bosninije opravdano nazvati bosanskom. Pojambosanska politika je, u mome govorenju,onaj politi~ki pothvat koji u dru{tvenoj plu-ralnosti, kao neizmjenljivoj realnostisvakog dru{tva, nalazi bitne razloge za{ti}enje i razvoj politi~kog dru{tva u kojemreligijske razlike me|u njegovim ~lanovimanisu njegova slabost ve} potencijal dobra nakojem je mogu}e temeljiti viziju poèljnepoliti~ke budu}nosti.

I, na kraju, da Vas jo{ jednom vratimna izbore. Da li }ete Vi iza}i na izbore i {tauop}e glasanje moè promijeniti s obziromda su manje vi{e ne samo iste stranke negoi isti kandidati na listama ve} skoro dvijedecenije?

I izlaènje i neizlaènje odraàvaju poli-ti~ki stav pojedinca. Ako su tiranija i oligarhi-ja, a to su stanja u postoje}im politi~kimstrankama ove zemlje, gore od demokracije,na svakome od nas je da odlu~i ho}e lipodràti to {to je gore, makar se takve strankezaklinjale vrijedno{}u demokratskog legit-imiranja njihovog otimanja vlasti od onogkojem izvorno pripada. Ako zlo nije mogu}esprije~iti rukom, nu`no ga je sprije~iti gov-orom; a ako nije mogu}e ni govorom, valja gaodbaciti {utnjom. Tako je izlaènje ili nei-zlaènje odgovornost svakog od nas.

DUGOGODI[NJI SARADNICI I

ISTOMI[LJENICI Mahmut}ehaji}

i Ivo Banac

JAKOB FINCI Tokom godina postojanja,

ova organizacija jeuspostavila dijalog

izme|u razli~itih grupa i pojedinaca, te uspjelaokupiti oko sebe neke

od najzna~ajnijih intelektualaca u BiH


ISPRAVNA-oglasi sedmica-933:ISPRAVNA-oglasi.qxd 24.9.2014 13:34 Page 1

Nedjelja je, 21. septembar,nekoliko sati uo~i po~etka izboraMiss Bosne i Hercegovine zaMiss svijeta. Ponosni otac svomdobrom prijatelju preko telefona

javlja: Sve je sre|eno, ve~eras }e mojak}erka pobijediti na izboru za Miss.Nedugo nakon toga - ta~nije, dva sata prijepo~etka izbora Miss BiH u ilidànskomhotelu Terme, novinarka Federalnetelevizije Arijana Sara~evi} Hela} na svomFacebook profilu objavljuje post: Nemampojma, a i neva`no je koji je nivo u izboruza najljep{u djevojku, ali znam da }epobijediti djevojka sa Pala, k}erkaizvjesnog JJoje, prezime po~inje sa B(zaboravila, mislim BBorov~anin). Vlasnicilicence za koje sam davno (2003.) u emisiji60 minuta dokazala da se pona{aju kaosvodnici (po medijima pri~ali da }e metuìti ali nisu imali za{to), na svoj poznatina~in tako su obradili i ~lanove ìrija,poslovne partnere, porodice djevojaka, a ivas koji glasate. @ao mi je djevojaka kojena pragu svoje ènstvenosti, ste~enogsamopouzdanja (trebale bi ga imati ~im seprijavljuju), prvih ljubavi, prvo sesuo~avaju sa sitno{i}arskim i prljaviminteresima okorjelih prevaranata. @ao mi jei njihovih roditelja, a i mene {to ìvim uovakvoj dràvi, pokvarenoj kao mu}ak.


SKANDAL NA IZBORU ZA MISS BiH

Pi{e: MAJA RADEVI]

Ne stiava se bura oko posljednjeg izbora Miss Bosne i Hercegovine na kojem jelentu najljepe djevojke ponijela 20-godinja ISIDORA BOROVANIN sa Pala;nakon to je jedna od djevojaka koje su se takmiile prije tri godine, MERIMA

HADI, javno iznijela teke optube na raun Direkcije izbora o ucjenama, pri-jetnjama i nemoralnim ponudama, njene navode potvruje i bivi saradnik

porodice ZUBAK-JOVANOVI koji u razgovoru za na magazin tvrdi: izbor MissBiH samo je pokrie za iskoritavanje mladih, naivnih djevojaka

[okantno svjedo~enje biv{eg saradnika Direkcije izbora za Miss BiH: Djevojke se podvode lokalnim

mo}nicima, biznismenima, politi~arima, a porodica Zubak-Jovanovi} ih zatim ucjenjuje kompromitiraju}im snimcima

PARADA LJEPOTE

slobodna bosna 933

Documents