slobodna bosna - 973

www.slobodna-bosna.ba

ZORAN @IVKOVI], EX PREMIJER SRBIJE: \IN\I] BI DO[AO U SREBRENICU

KR^MLJENJE DR@AVNOG NOVCA

@ALOSNANAMMAJKI]KA!

ISPRAVNA-oglasi sedmica-971:ISPRAVNA-oglasi.qxd 16.6.2015 13:48 Page 1

JEDNODNEVNA PENZIJA NEVJEROVATAN MANEVAR SNSD-ove ZASTUPNICE DU[ANKEMAJKI]Zastupnica SNSD-a u Parlamentu BiHDu{anka Majki} odlu~ila je krajem majaoti}i u penziju, no samo dan kasnijeponovo je zasnovala radni odnos;Slobodna Bosna istraìla je {ta se krijeu pozadini jednodnevnog odlaska upenziju zastupnice Majki}

SPAS U POSLJEDNJI ÂSSLOVENCI PRODALI TERMALNURIVIJERU NA ILID@I Kada su u jesen 2001. predstavnicislovenskih TERMI ÂTE@ potpisaliUgovor o izgradnji TERMALNERIVIJERE na Ilidì kod Sarajevanajavljena je investicija predstavljenakao najve}i turisti~ki projekat u BiH, alisu obe}ana ulaganja zaustavljena prijedeset godina; nakon {to je slovenskakompanija, pritisnuta milijunskimdugovanjima, prije mjesec dana firmiMRKULI] COMPANY prodala objektena Ilidì, ispostavilo se kako je nagubitku i Kanton Sarajevo, koji je uTermalnu rivijeru uloìo najmanje 20milijuna KM

SVE DODIKOVE DAME KO SU NAJMO]NIJE @ENE U RS-u Najmanje problema i glavoboljeMilorad Dodik je za sve ove godinevlasti imao od èna koje je postavio na~elne pozicije u finansijskim institucija-ma i javnim preduze}ima; SlobodnaBosna pi{e ko su Dodikove najuticajni-je ène, zbog ~ega ih nije mijenjao ipored njihovih ljubavnih i poslovnihispada

POLITI^KA BITKA ZA SIPA-uGORAN ZUBAC POSVA\AO VIJE]EMINISTARAPoku{aj ministra sigurnosti DRAGANAMEKTI]A da na pro{lotjednoj sjedniciVije}a ministara BiH zavr{i formalnuproceduru smjene direktora SIPA-eGORANA ZUPCA okon~an je sva|oms ministrom financija VJEKOSLAVOMBEVANDOM; nakon {to je Meki}optuìo ministre iz HDZ-a da {titekriminaliziranog direktora Zupca,Bevanda i ministrica obrane MARINAPENDE[ su uzvratili da samoinzistiraju na po{tivanju zakona

BOSNA I HERCEGOVINA ISRBIJA KO JE REKAO GENOCIDZORAN @IVKOVI], biv{i premijerSrbije, poslanik u Skup{tini Srbije ipredsjednik Nove stranke, zaSlobodnu Bosnu govori o razlozimazbog kojih Aleksandar Vu~i} ne èliprihvatiti rezoluciju o Srebrenici,hap{enju Nasera Ori}a, odlaskuVu~i}a u Poto~are i odnosu rukovodstvaSrbije prema Miloradu Dodiku

SJE]ANJE NA [AMPIONAGODI[NJICA STRADANJA FIKRETAHOD@I]A Po~etkom agresije na BiH, u ljeto1992. godine, ubijen je FIKRETHOD@I], najbolji bh. bilder svih vre-mena. Bio je petnaest puta prvakbiv{e Jugoslavije, prvak Mediterana,vice{ampion Evrope i tre}i u svijetu usrednjoj kategoriji.Dvadeset trigodine nakon nje-govog ubistvaporodica i prijateljiokupili su se u nje-govom rodnomTrnopolju kako bipokazali da {ampi-on nije zaboravljen

PRAVDA ZA PRE@IVJELEOD[TETA ZA @RTVE RATNIH SILOVANJAKrajem pro{log mjeseca je Sud Bosnei Hercegovine izrekao prvu presuduikada koja nalaè isplatu od{tete ènikoja je preìvjela silovanje u ratu; `rtvaje na osudupo~inilaca~ekala 23godine, a suddeset godinada primijenipostoje}izakon - ipak,ova odluka jevelika pobjedaza sve one kojise bore za boljipoloàj `rtavarata

2.7.2015. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

10

14

18

22

26

30

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

30

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 2.7.2015 1:06 Page 3

SLOBODNA BOSNA I 2.7.2015.4

SI[AO S REFEREND-UMA

Bosi} jo{ ~ekaDodikov odgovorna pitanje:a {ta poslijereferendu ma?! Predstavnici opozicionih partija uRepublici Srpskoj nisu se pojavili nakonsultativnom sastanku po~etkomsedmice na kojem je predsjednik RS-a Milorad Dodik namjeravao posti}istrana~ki konsenzus oko odràvanjareferenduma po~etkom septembra. Govore}i o referendumu, kojinajavljuje Milorad Dodik, lider SDS-aMladen Bosi} kazao je da postojiprevi{e otvorenih pitanja da bi uovom trenutku mogli decidirano dase izjasne o tom referendumu. - Prije svega traìmo od Dodika daobjasni {ta }e se desiti uponedjeljak poslije referenduma, nakoji na~in on misli da tu voljugra|ana pretvori u realnost. Jernema nikakve dileme, ukoliko bipostavio takvo pitanje, zna se ishodreferenduma - kazao je Bosi}. Istaknuo je da SDS zahtijeva odDodika da objasni {ta se de{avaukoliko gra|ani glasaju za iliprotiv na referendumu, zavisno odtoga kako bude formulisanoreferendumsko pitanje. - Mi se zalaèmo za promjenuna~ina funkcionisanja Suda iTuìla{tva BiH, ali ne èlimo dadovodimo ni RS ni Srbe usituaciju da idemo avanturisti~kimputem koji moè imati te{keposljedice - kazao je Bosi}.Dodik, barem do sada, nije odgovoriona Bosi}evo pitanje, a njegova{utnja govori: pod a) da ni sam nezna {ta }e se desiti dan nakonreferenduma, ili, pod b), dareferenduma ionako ne}e biti! (M.A.)

U utorak, 30. juna, u Kantonalnojprivrednoj komori Tuzla odràn je sastanakSkup{tine povjerilaca Industrije deter -dènata Dita, na kojem je odlu~eno da ovakompanija nastavlja s radom. Me|utim,veliko je pitanje da li }e pokretanjeproizvodnje i optimizam radnika odgovaratiplanovima povjerilaca, od kojih je najve}iHypo banka, kojoj Dita duguje blizu 15miliona KM. Naime, klju~ni (pred)uslovpovjerilaca, kojima tuzlanska Industrijadeterdènata duguje oko 40 miliona KM,bila je prodaja imovine firme koja je ionakopod hipotekom. A upravo prodaja imovineDite dogovorena je na Skup{tinipovjerilaca, {to je javnosti predstavljenokao pronalaènje strate{kog partnera. Ali,pronalazak strate{kog partnera koji jespreman kupiti firmu du`nu 40 miliona KMje nemogu}a misija.

Povjeriocima, odnosno bankama u inte -

re su je da se proizvodnja odrì. To }e odràticijenu Ditine imovine koju }e svojimdolaskom na posao {tititi i osigurati radniciDite. S druge strane, banke }e tu imovinuprodati kupcu koji ponudi najve}u cijenu, ane onom koji je zainteresovan za nastavakproizvodnje deterdènta. Na Skup{tinipovjerilaca formiran je i Odbor povjerilacakoji broji sedam ~lanova, a pored radnikaDite DDèvada Mehmedovi}a, EEmineBusuladì} i EEjuba Nuhanovi}a, tu supredstavnici tri banke, ve} spomenute Hypobanke, Intesa Sanpaolo i Raiffeisen banke,kao i jedna strana firma iz Havane kojupredstavlja FFaik Muhi}. Cijela BiH se diglana noge i Diti pruìla punu podr{ku uproizvodnji doma}ih proizvoda, ali o sudbiniDite ne}e odlu~ivati gra|ani i uposlenici,nego povjerioci kojima je jedini cilj naplatitipotraìvanja.

M. Fazli}

PIROVA POBJEDA DITE

MINI MARKET

VELIKI DAN S UPITNIKOMSkup{tina povjerilaca podràla nastavak proizvodnje u Diti

Na prvom sastanku Odborapovjerilaca prva taka dnev -nog reda bit e raspisivanje

tendera za pronalazakstratekog partnera

Mladen Bosi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 2.7.2015 0:46 Page 4

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


ODMETNICI NA OKUPU

Biv{i poslaniciSDS-a formiralinovi klub uSkup{tini RS-aNarodni poslanici, biv{i ~lanoviSDS-a, Nenad Stevandi}, SlavkoDunji} i Darko Banjac, oformili suposlani~ki klub koji nosi nazivSlobodni demokratski srpski klub.Stevandi}u, Dunji}u i Banjcu sepridruìo i narodni poslanik Du{koIvi} iz Demokratskog narodnogsaveza, kao ~etvrti ~lan Kluba. Zapredsjednika Kluba izabran jeDarko Banjac.Potpisan je i protokol o radu KlubaSDS, prema kojem ~lanovi moguda pripadaju razli~itim politi~kimstrankama, a funkcionisa}e tako {to}e usagla{avati svoje odluke, uzmogu}nost da svaki ~lan moè daglasa prema vlastitim stavovima.Da }e Darko Banjac, koji je bio ~lanGO SDS-a, okrenuti le|a MladenuBosi}u moglo se pretpostaviti jo{pro{le nedjelje jer se nije pojavio nasjednici GO SDS-a u Ugljeviku, isvoj izostanak obrazloìonekorektnim odnosom premaop{tinskom odboru SDS-aKozarska Dubica, na ~ijem je ~elubio. Banjac je u Kozarskoj Dubicinedavno izbacio odbornike PDP-a iformirao ve}inu sa SNSD-om iSDS-om i time uzvratio udaracBosi}u koji je navodno planirao daza na~elnika Dubice postavi PericuBundala iz PDP-a. Banjac o~ekujeda se novom Klubu uskoropridruìti jo{ nekoliko nezadovoljnihposlanika iz SDS-a i DNS-a MarkaPavi}a. (M.D.)

MINI MARKET

Dan dravnosti SAD-aWelcome to Sarajevo

Marko Pavi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 2.7.2015 1:17 Page 5

ETVRTAK, 25. JUNI

Zove me sino}, ba{ je kasno bilo, Koò,ima on taj obi~aj zvati ljude u nevakat.Vidi, buraz, moram velikom brzinomsmisliti vic za kolumnu u Oslobo|enjuBORE DE@ULOVI]A, pa pomozi,poguraj, ljudi smo... Ima{ li {ta, kakvihprovala u {teku, pri~uvi. Ba{ i nemam, aliako je za jarane, ne{to }e se na}i u pri~uvi.

Pita me lani, kad sam nosio nekepotrep{tine stradalnicima u naselju Svrakeu Vogo{}i, neki pa}enik, Srbin-povratnik:Zna{, novinar, {ta jedino veè na{upremijerku @eljku (Cvijanovi}) saSarajevom? Nemam pojmeta, doma}ine,smislim brzi odgovor.

Imaju Kobilju glavu...

PETAK,26. JUNI

Bezobrazan je, drzak, arogantan, unajmanju ruku dràvni~ki nepristojan pozivkoji je danas uputio TOMISLAV NIKO -LI], predsjednik Srbije, predsje dava ju}emPredsjedni{tva BiH MLADENU IVANI -]U. Nikoli} od Ivani}a traì: A) da sazovesjednicu Predsjedni{tva Bosne iHercegovine; B) da jedina ta~ka dnevnogreda bude rezolucija o genocidu koju jeVelika Britanija uputila Vije}u sigurnostiUN-a; C) da se britanska rezolucija osudikao {tetna po srpske nacionalne i dràvneinterese. Ukoliko Ivani} ne postupi poNikoli}evom nare|enju, na najboljem jeputu da se sam svrsta u nepreglednu kolonuizdajnika srpskih nacionalnih i dràvnihinteresa.

Hajdemo polako, bez srkleta, stavku po

stavku, pa gdje, i ako, stignemo - stignemo.Koja je Rezolucija UN-a, barem otkako mipamtimo, nanijela najve}e, nepopravljivo(ireverzibilno) zlo srpskim dràvnim inacionalnim interesima. Posigurno i zacijeloona iz sezone ljeto-jesen 1999. godine,famozna Rezolucija 1244, kojom su vladarisvijeta u New Yorku odlu~ili da Kosovo vi{enije u Srbiji, niti }e ikada biti. Prihvatio je todràvni vrh Srbije, jer nikakvog drugogizbora imao nije. Je li neko iz Srbije traìo odtada{njeg predsjedavaju}eg Predsjedni{tvaBosne i Hercegovine @@ivka Radi{i}a da seodredi oko te Rezolucije? Potpredsjedniksrpske Vlade (dodu{e, to se tada zvalo SRJugoslavija) bio je VOJISLAV [E[ELJ,Nikoli}ev strana~ki {ef. Da je Radi{i} tegodine traìo od Predsjedni{tva BiH da seizjasni o Rezoluciji 1244 UN-a, ishod bi dou dlaku bio isti kao i dan-danas: AAlijaIzetbegovi} bi bio za, AAnte Jelavi}neutralan...

SUBOTA, 27. JUNI

Recimo da je ovaj dan svugdje nadunjaluku, uglavnom, uplaniran za odmor,relaksaciju, razbibrigu. Ta vrsta pravila,davno usvojenih i potvr|enih u demo -kratskim dru{tvima, ure|enim i ulju|enim,za nas naprosto ne vaè. Dokazi su brojni aprimjeri tanki, neodbranjivi.

Godinama nisam vjerovao svojim, a nitekstovima svojih kolega nisam do krajavjerovao o jezivim kiminalnim zlo~inimanevladinog sektora, tzv. neovisne javnescene, informativno-kulturne dru{tvenescene u BiH. Kad, ne lezi vraè, zove meprijatelj iz Holandije koji muku mu~i da sedo~epa kakvog odrìvog stambenogprostora: A zna{ li da su Dejan Veki} (jedan


Norveka je vlada, itam,tuila tamonju katolikucrkvu za lano prijavlji-vanje broja vjernika.Valjda je Norveka preoz-biljna drava da bi se takoolako zaletila. etiri dopet miliona eura lanivjernici katolike vjerois-povijesti otetili sunorveki budet, tvrde izvlade Norveke. udnami uda, kae mi prijateljiz zapadne Hercegovine,ukoliko papa Franjo nas-tavi insistirati na provjerividjelaca iz Meugorja,ve imamo spremanodgovor: proglaenjeHerceg-Vatikana!

BAN KI MOONNOVIM STAZAMA REZOLUCIJE

Da nam nije ovol,ko lo{e,moglo je biti i bolje...

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 2.7.2015 2:00 Page 6

problemati~ni fotograf) i njegova èna Anisakupili ku}u u Haagu, brat bratu milion eura?Veki} je, hajd i nekako, bio korektanfotograf, moè mu se progledati kroz prste,supruga Anisa (Su}eska) je radila u nekojnaoko bezveznoj, ali debelo honoriranojfirmi (BIRN) iz koje se, eventulno, mogloisrpiti u sitnom zlo~ina~kom poduvatu,milion eura. Hajd, neka...

NEDJELJA, 28. JUNI

Vladaju}i SDP-a Hrvatske, odnosnonjegov predsjednik i premijer susjednedràve ZORAN MILANOVI], premaposljednjim istraìvanjima javnog mnij e -nja, vode mrtvu trku sa opozicionim HDZ-om, glede podr{ke bira~a. Kona~ni ishod teneizvjesne mrtve trke, o~ito, rije{it }eodnos tih dviju stranaka prema (mrtvom?)prvom demokratski izabranompredsjedniku Hrvatske doktoru FRANJITU\MANU. Danas je, uzimaju}i vje~itomrivalu TOMISLAVU KARAMARKU rije~(a moèbiti i kruh) iz usta, Milanovi}evaVlada obznanila da }e zagreba~ka zra~naluka, koja se u nenarodnim reìmima, odstolje}a sedmog, zvala Pleso, ubudu}ezvati Aerodrom Franjo Tu|man. Ako seu Americi najva`niji, njujor{ki aerodromzove J. F. Kennedy, a aerodrom u Parizunosi ime generala De Gaullea, za{to sezagreba~ki aerodrom ne bi zvao imenomOca nacije, doktora, generala Tu|mana?,rekao je neko, da li iz vladaju}e, iliopozicione hrvatske nomenklature.

Ju~er-prekju~er sam na Hrvatskojteleviziji u zgodno, inteligentno,koncipiranoj emisiji Retro (neka vrstatelevizijskog vremeplova, diskretnogpodsje}anja ne na bolju, nego zaboravljenu,pre{u}enu pro{lost) gledao tv prilog oizgradnji tzv. Kr~kog mosta. Taj most,gra|en ~etiri godine (1976. - 1980.),materijalizirao je tisu}ljetni san stanovnikanajve}eg i najsjevernijeg hrvatskog otokaKrka o spajanju s kontinentalnomHrvatskom, gradom Rijekom, lu~kommediteranskom prijestolnicom. Jednom-dva puta sam iz Rijeke putovao na Krk(gdje je u me|uvremenu izgra|enaerodrom) i nikada nisam znao, sve do ovihdana, da se taj most koji je imao u tovrijeme najdulji betonski luk na svijetu,zvao Most Josipa Broza Tita. A jeste. I tuje neke, pored totalitarne, ideolo{kesimbolike, bilo ~ak i trì{ne logike: bilo redje bio oduìti se diktatoru Brozu, satrapukakvog hrvatski, a ni drugi narodi vidjelinisu, a koji je u sklopu svoje izdajni~ko-komunisti~kog projekta, znanog kao IstraHrvatima, odnosno, Valja nama prekoRijeke, presudno utjecao na izgradnju tespasonosne grdosije duge 1,7 kilometaraod Rijeke do Krka.

Sje}ate li se kampanje od prije desetgodina, da se sarajevski Aerodrom nazoveimenom prvog (bezbeli, demokratskiizabranog) predsjednika Bosne i Herce go -

vine ALIJE IZETBEGOVI]A? Sprije~ioje to, ne opozicijski blok, ne nevladinsektor, nego tada{nji visoki predstavnikPADDY ASHDOWN.

Ako neki aerodrom zavre|uje da nosiime prvog predsjednika BiH, to je onaj uVisokom, kojeg je on vizionarski osmislio au ratnom vihoru, u bespo{tednoj praksi, naterenu, provodila familija êngi}, baboHalid i sin HHasan.

Ko je {ta izgradio, ima legitimno pravoda to ogradi, privatizira i imenuje kako godmu se }efne.

PONEDJELJAK, 29. JUNI

Ozbiljnu i temeljitu, a ne navija~ku ipristrasnu, analizu/ekspertizu, lijevo-desnu,i{}e i zahtijeva gr~ka kriza. Ha je vlast uGr~koj prije nekoliko mjeseci preuzelaljevi~arska Syriza, bio sam skepti~an:ekonomski program kojeg ~ak i ja, kojite{ko razlikujem kamatnu glavnicu odglavice kupusa, razumijem, mora da jepopulisti~ki. Kaè ve~eras hrvatskiprofesor DEJAN JOVI] da je bazi~niproblem Gr~ke taj {to ima nezasluènuprivilegiju: vi{ak odlu~ivanja unutarevropske obitelji. Sa svojih dva posto,koliko je u~e~{}e Gr~ke u budètuEvropske unije, vlasti u Atini, nepro por -cijalno, ove Tsiprasove, i one prije njih,umjereno desni~arske, imale su priliku datrajno unakaze Makedoniju, kaè Jovi}.

Ponavljam, skru{eno priznajem, uekonomiju, financije se razumijem u mjerikoje je u svojoj knjizi, sa podnaslovom Mojirazgovori sa k}erkom opri~ao gr~ki ministarfinancija YANIS VAROUFAKIS. Adole -scen tski, u najmanju ruku, ili {to bi rekli na{ilatentni federalni partneri, Hrvati, ko Mara ukriv k..c; Sve znam, a, opet, ni{ta mi nijejasno.

Uzmimo sljede}i primjer, u koji se koliko-toliko razumijem. Neki dan su (isti dan)ugovore sa novim klubovima potpisaladvojica ozbiljnih ko{arka{kih stru~njaka,selektor sa ovih prostora; JASMIN REPE[Araspakovao ugovor sa zagreba~kom

Cedevitom i preselio u italijanski Armani.Ugovor, ako ne gije{im, ko{ta poslodavca 400hiljada eura. Njegov kolega, selektor srpskereprezentacije ALEKSANDAR SA[A\OR\EVI] u gr~kom Panathinaikosu, pi{umediji, radi za osamsto hiljada godi{nje.Povukao je sa sobom i kolegu SSandijaBe}irevi}a, koji, pretpostavljam, ne ko{taispod 300 hiljada eura. E pa, majka mu stara,nek se mrva ekonomske logike umetne naovaj sportski, navrat-nanos odabrani primjer.I ko je ovdje budala, a ko pametan - Armaniili Panathinaikos?

UTORAK, 30. JUNI

Norve{ka je vlada, ~itam, tuìlatamo{nju katoli~ku crkvu za la`noprijavljivanje broja vjernika. Valjda jeNorve{ka preozbiljna dràva da bi se takoolako zaletila. êtiri do pet miliona eurala`ni vjernici katoli~ke vjeroispovijestio{tetili su norve{ki budèt, tvrde iz vladeNorve{ke. ûdna mi ~uda, kaè miprijatelj iz zapadne Hercegovine, ukolikopapa Franjo nastavi insistirati na provjerividjelaca iz Me|ugorja, ve} imamo spremanodgovor: progla{enje Herceg-Vatikana!

SRIJEDA, 1. JULI

Ne gledam ba{ sve prigodne ramazanskeprograme koje emitiraju lokalne televizije, alikad god mogu i gdje god mogu uhvatimsvog omiljenog stand up islamskog mistikaSULEJMANA BUGARIJA. Kvalitetan je toi sugestibilan promicatelj islamskeduhovnosti i uop}e nije za potcijeniti. Ovimubarek dani ramazanski proti~u uporukama socijalne prirode, otprilike, ofrlje,koliko ja to razumijem, da i bogati isiroma{ni prolaze kroz isto ~istili{te posta.Crv sumnje uvijek je prisutan kod mene, panek ide na moju du{u i sljede}i vic: Babo,kako to da mi svaku ve~er iftarimo krompir akod kom{ije Sulje se stalno jede meso?, pitaMuju sin. Ko ga jebe, {to nije posadiokrompir na vrijeme, utje{i ga babo Mujo.


IFTAR U NA[OJ MAHALIDràvni poslanik [emsudin Mehmedovi}

na jednom od mnogobrojnih susreta sagladnim bira~kim tijelom

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 2.7.2015 2:00 Page 7


ISPOD [PIRE STO \AVOLAVIRE

Nikola [piri}izabran za pred-sjednika Komi sijeza nadzor nadradom OSA-e Zastupnik SNSD-a u ParlamentuBiH Nikola [piri}, koji je u srijedu(1. jula) izabran za predsj eda va ju -}eg Zajedni~ke komisije za nadzornad radom Obavje{tajno-sigurno -sne agencije, jo{ je jednom poka -zao da mu nema premca kada jeposrijedi politi~ka kombinatorika.[piri}evo imenovanje u Zajedni~kukomisiju najprije je mjesecima bilopredmet sporenja me|u dràvnimparlamentarcima, ali je na koncudobio politi~ku podr{ku, s tim da jepresudio predsjedavaju}i Zastup -ni~kog doma [efik Dàferovi}.Podsjetimo da su strana~ke kolegeNikole [piri}a prethodno upornobojkotirale rad Zastupni~kog doma,demonstriraju}i protiv izboraDàferovi}a za prvog pred sjeda -telja, ali se ~ini da politi~ki okr{ajizme|u SDA i SNSD-a nije pore -metio i dobre privatne odnosedvojice politi~ara. Nakon {to seNikola [piri} domogao Zajedni~kekomisije za nadzor nad radomOSA-e, ostalo mu je jo{ da lobirakod ostalih deset ~lanova. Za njegasu glasali zastupnici i delegati izHDZ-a, HDZ 1990, SBB-a i,naravno, SNSD-a. Budu}i da sunjihove parlamentarne kolege izSDA, SDP-a i SDS-a bile suzdr ` -ane, a Darko Babalj i SadikAhmetovi} nisu ni do{li na sjed ni -cu, na koncu se ispostavilo da jeprotiv Nikole [piri}a glasao samozastupnik Demokratske fronteDamir Be}irovi}. (S.M.)

MINI MARKET

Vi{emjese~na borba odvjetnika optu -è nih i sarajevske kantonalne tuìt eljiceSabine Sarajlija, koja je podigla optu`nicuu predmetu Energopetrol, nastavljena jei ovog tjedna, kada se ponovno ispo -stavilo da braniteljima nisu dostavljeni svidokazi. Optu`nica protiv nekada{njegfederalnog premijera NNedà da Bran -kovi}a, direktora Energo petrola NamikaBu{atli}a i sedam ~lanova vladineKomisije za dokapitalizaciju potvr|ena jeprije vi{e od godinu dana, ali su njihoviodvjetnici tek sada doznali da se me|udokazima Tuìteljstva, koji su dostavljenifinancijskom vje{taku AAbidu Hodì}u,nalazi i kaznena prijava protiv SSulejmanaTihi}a. I mada nije poznato tko je protivbiv{eg lidera SDA i ~lana Predsjedni{tvaBiH podnio prijavu i za koje se kazneno

djelo Tihi} sumnji~io, u dokaznom sematerijalu tuìteljice Sarajlija na{ao i aktAbida Hodì}a iz 2007. i 2008. godine,koji upu}uje da je on i tada obavljaokontrolu provedbe ugovora odokapitalizaciji Energopetrola. No, dacijela ra{omonijada u tom sudskomprocesu bude potpuna, pobrinuli su sesami financijski vje{taci. Tako se u nalazuinspektora Financijske policije idokumentima Agencije za privatizacijunavodi da je hrvatsko-ma|arski konzorcijINA-MOL u prvoj godini u Energopetrolinvestirao oko 200.000 KM, dokfinancijski vje{tak Abid Hodì} tvrdi dasu ulaganja iznosila 4,5 milijuna maraka?!Razlika od preko ~etiri milijuna maraka,oko ~ega se vje{taci nisu mogli usuglasiti,dakako, prava je sitnica. (S.M.)

I SULJO JE MULJO

Tuiteljica u predmetuEnergopetrol Sabina Sarajlija

dosjetila se optunice protiv Tihiaod prije osam godina

U srijedu, 1. jula, do{lo je do ozbiljnihkadrovskih promjena u Grani~noj policijiBiH. Naime, TTaib Mustafi} smijenjen je samjesta {efa Centralnog istra`nog ureda, ana njegovo mjesto imenovan je biv{ina~elnik Terenskog ureda aerodromi AAlmirBa{i}. Navodno, Mustafi} je smijenjen jerje u proteklih devet mjeseci Centralniistra`ni ured ostvario najlo{ije rezutate odsvog osnivanja. Umjesto da se bavioborbom protiv kriminala, Mustafi} jepa`nju posvetio obra~unima unutar Grani -~ne policije. Kao {ef Centralnog istra`nogureda Mustafi} je podnio desetak krivi~nihprijava protiv visokopo zici o niranih du`no -snika Grani~ne policije, a sve prijave nadle`no Tuìla{tvo BiH je odbacilo. PoredMustafi}a, sa mjesta njegovog pravnog savjetnika smijenjen je RRasim Redò. Grani~nupoliciju BiH napustio je i dugogodi{nji pomo}nik direktora @@arko Laketa koji je na tudu`nost do{ao 2005. godine, a radnu karijeru nastavit }e kao na~elnik Centra javnebezbjednosti Trebinje. (M.F.)

IENJE GLIBA IZA TAIBA

Poetkom jula uslijedile suozbiljne kadrovske promjene

u Graninoj policiji BiH

Nikola [piri}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 2.7.2015 2:11 Page 8

PRO ET CONTRA


NEOBI^NA (O)POZICIJA

êlnici DF-atraè od federal-nih ministarada prestanuobavljatiministar skedu`nosti Tri federalna ministra iz DF-a,Aleksandar Remeti}, MilanMandilovi} i Snjeàna Soldat, ~ijuostavku predsjednik FederacijeMarinko âvara nije prihvatio, na{lisu se posljednjih dana podèstokim pritiskom dijelastrana~kog rukovodstva koji imzamjera {to, unato~ podnesenimostavkama, i dalje dolaze na posaoi obavljaju ministarske du`nosti. Federalni ministri DF-a, razapetiizme|u strana~ke lojalnosti izakonskih obaveza, izabrali suZakon. A Zakon je jasan: ministrimoraju ostati na radnom mjestu inakon isteka redovnog mandata inakon podnesene ostavke - svedok se na njihova mjesta neizaberu drugi ministri. Osim toga, ministri Remeti},Mandilovi} i Soldat brane se~injenicom da od dana kada supodnijeli ostavke nisu sudjelovali nina jednoj sjednici federalne Vlade,{to je zapravo u skladu s pomalo{izofrenom politikom vlastite partijekoja je u isto vrijeme i na vlasti i uopoziciji! (S.L.)

MINI MARKET

SLAVICAJOSIPOVI]

Zastupnica Koalicije HNS-a u federalnom

Parlamentu

NEJedino i pravedno rje {e njeje novi Ustav BiH, novoteritorijalno rje{enje kojim bise garantirala ravno prav -nost svih naro da i gra |a nate na taj na~in postiglafunkcio na lnija i efikasnijadràva.

ALMIR TERZI]Politi~ki analiti~ar

NEVlasti u BiH u~init }e sve daosiguraju nedo sta ju }ih mili-jardu KM kako bi se zakr-pio ovogodi{nji budètskideficit u oba bh. entiteta.Bojim se da }e, ako ne budesredstava MMF-a, pristupitiprodaji i ono malo kompani-ja u vlasni{tvu dràve. Prve

predradnje su ve} napravlje -ne. U uslovima kada {traj -kovi sve vi{e uzimaju maha,~ak i budètskih korisnika,u~init }e se sve da se spri-je~e {iri nemiri koji bi moglida ugroze njihov ostanak navlasti.

NERMIN PE]ANACPredsjednik SDU-a

DANaàlost, to je jedini na~inda se skre{u tro{kovi kojinemaju nikakvog opravd a -nja i da se oni koji obna{ajuvlast pona{aju po principudobrog doma}ina.

ADIS ARAPOVI]Politolog

NEU tom slu~aju, osim rigidne{tednje, izostale bi kruci -jalno va`ne reforme kojimaMMF uslovljava odobra -vanje kredita. Bolje reforme

i rast nego stagnacija i{tednja.

JOSIP MUSELIMOVI]

Advokat

NENa{a gospodarska i finan -sijska stabilnost ovisna je oddotoka kreditnih sredstavaMMF-a. Na drugi na~in nijemogu}e odràti socijalni miri kakav-takav gospo darskiritam.

SVETLANA CENI]Ekonomski analiti~ar

DAMolim Boga da ne daju pareda se kona~no suo~imo sastvarno{}u, potraìmo od -go vorne i damo posaospasavanja sposobnima, dave} jednom prekinemo ago-niju nerada i neodgovornos-ti koje pokrivaju zaduènji-ma.

Neki ekonomisti kau da je dobroto e BiH ostati bez kreditaMMF-a jer e vlast morati

skresati trokove i poeti da tedi. Slaete li se s takvim miljenjem?

Priredila: Ma{a ]osi}

Marinkoâvara

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 2.7.2015 2:12 Page 9

Op}e je poznata ~injenica da su bh.parlamentarci najpla}eniji narod-ni zastupnici u Evropi, mjerenoodnosom pla}a i realnog brutodoma}eg proizvoda po glavi

stanovnika. BiH se prema svim statist i ~ -kim pokazateljima svrstava u grupu najsiro-ma{nijih dràva Evrope, ali parlamentarcimnogih razvijenih evropskih dràva mogupozavidjeti svojim bh. kolegama na visinipla}a, ali jo{ vi{e na cijeloj lepezi drugihmeterijalnih privilegija koje su sebiizglasali koriste}i zakonodavnu poziciju ustrukturi vlasti.

Poslanici u Parlamentarnoj skup{tiniBiH, pored osnovne pla}e od oko 4.500KM, kroz razne privilegije mjese~no dodat-no prime i do 2.500 KM.

ZASTUPNI^KI REKORDPored osnovne pla}e, poslanici na

osnovu pau{ala mjese~no dobiju 713,54KM, zatim topli obrok oko 130 KM, zaodvojeni ìvot oko 300 KM, a nisu rijetki ioni koji po osnovu posjeta porodici dobija-ju od 500 do ~ak 1.300 KM. Uz sve ovopojedinci su mjese~no po osnovu obilaskaizborne baze inkasirali po 750 KM.

Zanimljivo je da su upravo poslanicijedina kategorija u BiH kojima se ispla}ujenaknada za posjetu porodici s obzirom na toda na to pravo nemaju ni ministri, njihovizamjenici i rukovodioci.

Negdje krajem protekle godine, objavl-

jen je podatak da je u cijelom Parlamentutokom protekle godine najvi{e zara|ivalazastupnica SNSD-a DDu{anka Majki}, ina~epoznata po èstokim kritikama nerada ijava{luka u dràvnim institucijama BiH.Majki}eva je tokom protekle godine, uprosjeku, svakog mjeseca primala oko7.300 KM, odnosno devet prosje~nih pla}au dràvi, ili pribli`no 25 prosje~nih penzijau dràvi!

Ali, to je ono {to je manje-vi{e poznatosvima, budu}i da su mediji proteklih godi-na iscrpno izvje{tavali i upozoravali nanebrojene privilegije bh. parlamentaraca.No, postoji i jo{ jedan set privilegija bh.parlamentaraca o kojima javnost manje znabudu}i da ih koristi tek mala grupa zastup-nika koja tokom trajanja mandata steknuuvjete za odlazak u redovnu penziju.Parlamentarci su i o tome vodili ra~una, pasu u Zakonu o platama i naknadama u insti-tucijama BiH precizirali da se zastupnicima

koji steknu uvjete za odlazak u penziju naime otpremnine isplati jednokratnapomo} u iznosu {est njihovih pla}a!

PENZIJA NA JEDAN DANTako je zastupnici Du{anki Majki} 25.

maja ove godine izdato rje{enje o prestan -ku statusa stalno zaposlene poslani ce zbogodlaska u penziju po sili zakona. Drugimrje{enjem istog dana, dodijeljena joj jejedno kratna pomo} u iznosu od oko28.000 KM, {to odgovara iznosu njenih {estpla}a u toj godini.

No, samo dva dana kasnije, dakle 27.maja ove godine, Du{anka Majki} je dobilajo{ jedno rje{enje - ovoga puta o sticanjustatusa stalno zaposlene poslanice, {to }ere}i da je u penziji provela svega dva dana,taman toliko da stekne formalne uvjete zaisplatu otpremnine u iznosu od oko 28.000KM. Novim rje{enjem od 27. maja,Du{anki Majki} je utvr|en koeficijent pla}e


JEDNODNEVNA PENZIJA

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Zastupnica SNSD-a u Parlamentu BiH Duanka Majki odluila je krajem majaotii u penziju, no samo dan kasnije ponovo je zasnovala radni odnos;

Slobodna Bosna istraila je ta se krije u pozadini jednodnevnog odlaska u penziju zastupnice Majki

Du{anka Majki} oti{la u penziju na jedan dan i dobila

otpremninu od 28.000 KM!

Najpla}enija zastupnica Du{anka Majki} u prethodnadva mandata u{tedjela je vi{e od 186 hiljada KM!

Tokom proteklih nekoliko godina, opozi-cioni zastupnici inicirali su niz raprava kojesu trebale rezultirati smanjenjem poslani~kihprivilegija, no svi su poku{aji neslavnookon~ani. Niti su opozicione inicijative bileiskrene niti je pozicija pomi{ljala da se

dobrovoljno odrekne materijalnih privilegija. Cijeli problem leì ba{ u tome {to zas-

tupnici zloupotrebljavaju poziciju zakono-davne vlasti i {to sami sebi odre|ujumaterijalne privilegije. To je klasi~ni prim-jer sukoba interesa!

ZLOUPOTREBA ZAKONODAVNE VLASTI

Zastupnici u kolektivnom sukobuinteresa

asim:TEKST osnova.qxd 2.7.2015 0:41 Page 10

2.7.2015. I SLOBODNA BOSNA11

NEVJEROVATAN MANEVAR SNSD-ove ZASTUPNICE DU[ANKE MAJKI]

LEGALNA PLJA^KAZastupnica Du{anka Majki} oti{la jeu penziju da bi dobila otpremninu


u visini 8,50 sa dodatkom 0,50 posto naosnovnu platu za svaku godinu radnogstaà. U tom trenutku, Majki}eva je imalaravno 40 godina i jedan dan radnog staà!

Cijeli manevar s odlaskom u penziju bioje sra~unat s jasnim ciljem da naplatiotpremninu u iznosu od 28.000 KM, jer jeMajki}eva {est mjeseci prije jednodnevnogodlaska u penziju obnovila mandat na par-lamentarnim izborima i stekla formalneuvjete za status profesionalnog zastupnika,sa svim privilegijama koje taj status nosi.

OZAKONJENA PLJA^KADa ne bude nikakvih nesporazuma,

ni{ta u ovom manevru s jednodnevnimodlaskom Du{anke Majki} u penziju nijeura|eno mimo i nasuprot vaè}eg Zakona.

Radi se o regularnoj, dakle zakonom pred-vi|enoj pla~ki budètskog novca koju suparlamentarci sami sebi izglasali. Mogli su,primjerice, izglasati da se zastupniku kojiodlazi u penziju uru~i neki dar u vrijednos-ti 200-300 KM ili da im se dodijeli nov~anapomo} u iznosu od {est prosje~nih pla}a udràvi, dakle nekih 5.000 KM. No, kako seradi o njihovoj koì, zastupnici su bili{iroke ruke i odredili su maksimalnimogu}i iznos - {est zastupni~kih pla}a, {todaje ukupan iznos od oko 28.000 KM.

Ba{ na primjeru SNSD-ov zastupniceDu{anke Majki} moè se pokazati idokazati koliko je unosan profesionalnizastupni~ki anga`man. Majki}eva je u pro-fesionalnoj politici deset posljednjih godi-na, a za to vrijeme u{tedjela je skoro deset

puta vi{e novca nego za prethodnih 30 god-ina rada u razli~itim privrednim organi-zacijama. Naime, 2006. godine, kada jeprvi put osvojila zastupni~ki mandat,Du{anka Majki} je u imovinskom kartonuprijavila stan vrijedan 90.000 KM iu{te|evinu u iznosu od 20.000 KM. Osamgodina kasnije, na izborima 2014. godine,uz stan i automobile, prijavila je {tednidopozit u iznosu od 186.846 KM!Majki}eva je dakle za osam godina kolikoje profesionalna zastup nica uspjela u{ted-jeti 166.000 KM, odnosno u prosjeku20.000 KM svake godine, {to i nije pretjer-ano veliki iznos ako se ima u vidu ~injeni-ca da je u prosjeku godi{nje zara|ivala oko80.000 KM.

Naime, uz neto pla}u u iznosu od 5.500KM, Majki}eva svakog mjeseca prima i180 KM na ime toplog obroka, 280 KM naime odvojenog ìvota, 400 KM na imesmje{taja izvan osnovnog prebivali{ta,800 KM na ime rada u raznim komisijama,te regres za godi{nji odmor u iznosu pros-je~ne mjese~ne pla}e, besplatan mobilnitelefon, dnevnice, putne tro{kove, itd.Zastupnici su sebi izglasali svaku privi-legiju koje su se uop}e mogli dosjetitikada su usvajali Odluku o na~inuobra~una plata i ostalih materijalnih pravaposlanika i delegata u PS BiH. Ta seskandalozna Odluka u nekoliko navratamijenjala, no uvijek tako da se spisak priv-ilegija dodatno {irio.


JEDNODNEVNA PENZIJA

Da apsurd bude potpun, u trenutkuodlaska u penziju zastupnica SNSD-aDu{anka Majki} nije imala regularnih40 godina radnog staà. Naime, nakonisteka zastupni~kog mandata 2014.godine, Majki}eva se prijavila na bijeli

hljeb i na taj na~in je prikupila jo{ neko-liko nedostaju}ih mjeseci radnog staàza odlazak u penziju po sili zakona,~ime se ujedno kvalificirala i za dobivan-je otpremnine u iznosu od oko 28.000KM.

S BIJELOG HLJEBA U PENZIJU

Radni sta zastupnice Majki 40 godina i jedan dan!

[IROKA PALETA PRIVILEGIJAZastupnici Parlamenta BiH izglasali su sebiogromni broj materijalnih privilegija


Lider SBB-a FFahrudin Radon~i}odbio je poziv DDragana ôvi}a dase priklju~i vladaju}oj koaliciji uFederaciji BiH, koju u ovomtrenutku ~ine samo dvije stranke -

SDA i HDZ. Demokratska fronta je naizlaznim vratima i, kako kaè Draganôvi}, jednom nogom je u opoziciji adrugom u vlasti, i ta se situacija naprostomora ra{~istiti kako bi se u narednihmjesec, dva formirala stabilna parla ment ar -na ve}ina. ôvi} je ve} otpisao DF isamoinicijativno je u nekoliko navratarazgovarao s ~elnikom SBB-a FahrudinomRadon~i}em, poku{avaju}i ga ubijediti dausko~i u vlast umjesto DF-a.

Radon~i}u nesumnjivo godi laskanjeDragana ôvi}a, koji ga u javnim istupimaneizostavno tretira kao jedinog ozbiljnogpartnera s kojim SDA i HDZ moènapraviti stabilnu ve}inu, no u isto vrijemega frustrira ~injenica da je drugi koalicionipartner, SDA i njen ~elnik BBakir Izet be -govi}, prili~no rezerviran prema idejiDragana ôvi}a. Dapa~e, SDA paralelnopregovara s nekoliko drugih stranaka kojebi popunile postor nastao izlaskom iz vlastiDF-a i ~ini se da u svojim kalkulacijama nera~unaju na Radon~i}ev SBB.

Iako mu SDA nije ni uputila poziv zasudjelovanje u vlasti, Radon~i} je prekoDnevnog avaza poru~io da mu ne pada napamet ulaziti u koaliciju sa SDA, sve dok jena njenom ~elu Bakir Izetbegovi}.

Legitimno je pravo Radon~i}a daoblikuje politiku stranke kojoj je na ~elu ida bira koalicione partnere, i tu se ni{ta nemoè ni dodati ni oduzeti. No, Radon~i} jeoti{ao korak dalje: odbijaju}i nepostoje}ipoziv za ulazak u vlast, osporio jedemokratski legitimitet ~elniku SDABakiru Izetbegovi}u, zbog navodnosumnjive pobjede na predsjedni~kimizborima i jednako tako sumnjive pobjedena strana~kom Kongresu krajem maja.

E, ta vrsta optu`bi nimalo nijebezazlena jer uveliko izlazi iz dopu{tenihokvira me|ustrana~kog prepucavanja.Takvim optu`bama negiraju se demo kra ske

institucije BiH, poput Centralne izbornekomisije, koja u oktobru 2014. godine nijeprona{la ni{ta sumnjivo u pobjediIzetbegovi}a za ~lana Pred sje d ni{tva BiH.

Takvu vrstu politi~kih diskvalifikacijakakvu koristi Radon~i} svojevremeno jeobilato koristio predsjednik Srbije i SRJugoslavije SSlobodan Milo{evi}, koji je

Bakirovog oca AAliju Izetbegovi}aneizostavno nazivao liderom dela musli -mana, poku{avaju}i podijeliti Bo{njakena normalne koji slijede FFikretaAbdi}a, ~iju je vojsku obu~avao i naoru -à vao, i zalu|ene fanatike Alije Izet be -govi}a ~ije je pristalice nemilosrdnoubijao.


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: EMIR HOD@I]

Radoni odbio nepostojei poziv da sudjeluje u vlasti!

Pravo je svakog lidera da slobodno bira koalicione partnere, no niko nema pravo dezavuirati demokratske institucije BiH

MIROVNA MISIJA DRAGANA ÔVI]ALider HDZ-a poku{ava izgladiti odnose izme|u Izetbegovi}a i Radon~i}a

Skandal:Skandal.qxd 2.7.2015 0:40 Page 13


SPAS U POSLJEDNJI ÂS

Kada su u jesen 2001. predstavnici slovenskih TERMI ATE potpisali Ugovor oizgradnji TERMALNE RIVIJERE na Ilidi kod Sarajeva najavljena je investicija

predstavljena kao najvei turistiki projekat u BiH, ali su obeana ulaganja zaustavljena prije deset godina; nakon to je slovenska kompanija, pritisnuta

milijunskim dugovanjima, prije mjesec dana firmi MRKULI COMPANY prodalaobjekte na Ilidi, ispostavilo se kako je na gubitku i Kanton Sarajevo, koji je u

Termalnu rivijeru uloio najmanje 20 milijuna KM

ILID@A, MOJA DE@ELA

Terme âte` se povukle sa bh.trì{ta, Kantonu Sarajevo

ostavili dug od 2,7 milijuna KM

NEISPUNJENA OBE]ANJA I MILIJUNSKA DUGOVANJAKompleks Termalna rivijera Ilidà otvoren je prije deset godina, ali obe}ana ulaganja nikada nisu realizirana jer nije izgra|en hotel i kongresni centar, nakon {to su Termeâte` nagomilale gotovo 30 milijuna KM dugova firmu su prodali investitoru iz susjedstva

slovenci:TEKST osnova.qxd 1.7.2015 22:52 Page 14

Nakon {to su na pro{lotjednojsjednici Skup{tine KantonaSarajevo zastupnici usvojiliprijedlog premijera EElmedinaKonakovi}a o neprihvatanju

ponude za preuzimanje udjela, ali ifinancijskih potraìvanja kompanije Termeâte` u Termalnoj rivijeri Ilidà, i zvani~noje potvr|eno da su se slovenski investitoritrajno povukli iz BiH, a taj rekreacijskikompleks dobio novog vlasnika - sarajevskutvrtku Mrkuli} company. Kantonalnipremijer Konakovi} je suglasnost da se 90posto udjela Termi âte` u Termalnojrivijeri Ilidà prenese na Mrkuli} company(u ~ijem je vlasni{tvu, odranije, hotel

Hollywood na Ilidì) dao 11. juna, mjesecdana nakon {to su Slovenci potpisali ugovors budu}im vlasnikom SSaljom Mrkuli}em.Prema predugovoru koji je zaklju~en 11.maja, Termalna rivijera na Ilidì je prodataza devet milijuna eura, odnosno, oko 18milijuna KM, a njihova najvrednija imovina- zatvoreni i otvoreni bazeni, ve} je uposjedu Mrkuli} company. No, jo{ }e sevidjeti kako }e u kona~nici biti rije{enopitanje preostalog vlasni~kog udjela oddeset procenata kojim raspolaè KantonSarajevo, zbog ~ega se o toj poslovnojakviziciji i raspravljalo na pro{lotjednojSkup{tini.

KAKO JE PROPAO NAJVE]I TURISTI^KI PROJEKAT U BiH

Kada su prije ~etrnaest godinapredstavnici slovenskih Termi âte`

izrazili zanimanje za gradnju rekreacijskogi lje~ili{nog kompleksa u sarajevskomnaselju Ilidà, najavljena je investicijapredstavljena kao najve}i turisti~kiprojekat u BiH. Nakon vi{emjese~nihpregovora izme|u kantonalnih ~elnika islovenskih investitora, koji su uzsarajevsko more obe}ali i izgradnjukongresnog centra i hotela, 21. novembra2001. sklopljen je Ugovor o osnivanjudru{tva s ograni~enom odgovorno{}u, azapravo zajedni~ke firme Terme Ilidà.Prema odredbama Ugovora, koji supotpisali MMustafa Pamuk, u to vrijemeguverner Sarajevskog kantona, i direktorTermi âte` BBorut Mokrovi~, osnovnikapital nove kompanije iznosio je 20.000KM. Na temelju ulaganja od dvije tisu}emaraka, Kanton Sarajevo je stekao desetposto vlasni{tva, dok su Terme âte` s


SLOVENCI PRODALI TERMALNU RIVIJERU NA ILID@I

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI

Elmedin Konakovi}: Pametni Slovenci su paramanovog bosanskog investitora pokrili hipoteku, platili

i oti{li, i sa sobom odnijeli sve {to su zaradili!


osniva~kim ulogom od 18.000 KM postalevlasnici 90 posto kapitala. Pored toga,kantonalne vlasti su preuzele i obvezu da uroku od tri mjeseca na novoosnovanutvrtku prenesu pravo kori{tenja zemlji{tana kome se nalazi bu{otina termalne vode -lokalitet Zmijska stijena, ~ija je povr{inaoko dvadeset hektara (ili 200 dunuma), tedodjelu koncesije za termalnu i pitku vodu.S druge su se strane Terme âte` obvezaleda }e za ra~un Termi Ilidà u cijelostiosigurati financijska sredstva i garantiralirealizaciju projekta izgradnje rekreacijsko-lje~ili{nog kompleksa, osim u iznimnimslu~ajevima - politi~ke nestabilnosti, vi{esile ili eventualnog otkri}a arheolo{kognalazi{ta. Budu}i da su slovenski partnerinajavili milijunska ulaganja, u Ugovoru jeprecizno nazna~eno da Kanton Sarajevokao suosniva~ Terme Ilidà nema obvezudavanja garancija poslovnim bankama, nitivra}anja kredita ukoliko zajedni~ka tvrtkazapadne u financijske probleme.

Osniva~i putem Skup{tine Dru{tvavr{e sva prava i du`nosti koja ovimugovorom ili Statutom Dru{tva nisu izri~itostavljena u nadle`nost Nadzornog odboraili Uprave. Prava koja proizilaze iz ~lanstvaprestaju istupanjem i isklju~enjem ~lana,kao i u slu~aju kada osniva~ svoj dio ucijelosti prenese na tre}e lice, navodi se uUgovoru, uz obvezu osniva~a da se pravamogu prenositi tek po zavr{etku investicije,odnosno, uz suglasnost druge strane.Problem je, me|utim, nastao kada seispostavilo da rok do kada investicijetrebaju biti realizirane nigdje nije naveden.Istodobno je precizirano da drugi osniva~,odnosno Kanton Sarajevo, u slu~ajuprodaje Termalne rivijere, ima pravo pre~ekupnje, te da se o eventualnoj ponudimoraju izjasniti u roku od trideset dana. No,sude}i prema pona{anju slovenskih(su)vlasnika Termalne rivijere Ilidà, oni suprodaju dijela kompleksa dogovorili i prijenego {to su kantonalne vlasti odbile njihovuponudu, zbog nedostatka novca.

Kompleks Termalna rivijera Ilidàotvorili su prije to~no deset godinatada{nji kantonalni premijer (i aktualnipredsjedavaju}i Vije}a ministara BiH)Denis Zvizdi} i ministar za privredu uVladi Slovenije AAndrej Vizjak. Nasve~anosti kojoj su prisustvovali brojniugledni gosti, slovenski su vlasnicikazali da su u izgradnju kompleksazatvorenih i otvorenih bazena na vi{e odpet tisu}a kvadratnih metara, uloèna 32milijuna KM. Tada je re~eno kako jezavr{ena prva faza investicijskogprograma i najavljen novi ciklusulaganja, od kojeg nije bilo ni{ta. Nakonjedne decenije poslovanja, Terme âte`su kao ve}inski vlasnici Termalnerivijere Ilidà nagomilale ~ak 27

milijuna KM dugovanja, zbog ~ega sujedini spas vidjeli u prodaji.

REVIZIJA UGOVORA NAKON 14 GODINA[ef Kluba zastupnika Demokratske

fronte u Skup{tini Kantona SarajevoMirsad Pindò prvi je, uz zastupnikaBosanske stranke RRasima Smaji}a, zatraìoda se ugovor sa slovenskim investitorimanakon ~etrnaest godina preispita i da seutvrdi odgovornost njihovih prethodnikakoji su, bez sumnje, sklopili iznimno lo{poslovni aran`man.

Ugovorom je regulisano da Termeâte` ne mogu prodati vlasni~ki udio uTermalnoj rivijeri dok se ne zavr{ikompletna investicija, osim 39 postosuvlasni~kog kapitala u svrhu pribavljanjafinancijskih sredstava za realizacijuprojekta. Prijedlog Vlade nije bio ni jednoni drugo, jer se Termalna rivijera Ilidàprodaje da bi se vratili dugovi Termi âte`,a to nije nikakvo novo ulaganje. Mi smo se

usprotivili odluci Vlade jer èlimo za{titiimovinu Kantona. Prema Ugovoru koji jepotpisan 2001. godine Kanton Sarajevo jetrebao uloìti preko 20 hektara zemlji{ta,dati koncesije na pitku i termalnu vodu, aTerme âte` su trebale obezbijeditifinancijska sredstva i izgraditi kompleksbazena, hotel, kongresni centar. Po{toTerme âte` nisu ispunile obaveze izUgovora, jer nisu realizirali najavljeneinvesticije, ja sam traìo da se odnosira{~iste, kaè u razgovoru za SlobodnuBosnu zastupnik Pindò, inzistiraju}i da sekona~no mora utvrditi koliko je koja stranauloìla u zajedni~ku kompaniju, kako bi sestvorili novi odnosi u smislu procentavlasni{tva nad nekretninama. MirsadPindò napominje i da zastupnicima uSkup{tini Sarajevskog kantona nijepredo~eno koju su imovinu predstavniciTermi âte` prodali firmi Mrkuli}company, zbog ~ega je Demokratska frontapredloìla nekoliko zaklju~aka, koji su

16

SPAS U POSLJEDNJI ÂS

SLOBODNA BOSNA I 2.7.2015.

SPA[AVAJ [TO SE SPASITI MO@EKantonalni premijer Elmedin Konakovi}

nada se da }e novi kupac ispunitipreuzete obaveze

JEDNOGLASNA ODLUKASvi zastupnici u Skup{tini Kantona Sarajevo bili su suglasni da se javna imovina na Ilidì mora za{tititi


poslije i prihva}eni. Konkretno su zatraìlida nadle`ne kantonalne slu`be preispitajusva ulaganja oba suosniva~a, i Termi âteì Kantona Sarajevo, a poglavito prijenosprava kori{}enja 20 hektara zemlji{ta, {tosu jednoglasno podràli svi zastupnici.

Kako je, me|utim, prodaja Termalnerivijere skoro pa gotova stvar, od MirsadaPindè smo zatraìli komentar nije lireakcija kantonalnih zastupnika zakasnila.On, me|utim, tvrdi da se novi vlasni~kiodnosi mogu realizirati i sa novim kupcem.Nama je svejedno ko je ulaga~, na{a jeobaveza da {titimo imovinu Kantona.Ugovor o prenosu udjela ne}e se mo}ipotpisati bez odobrenja Skup{tine Kantona.

Prema Ugovoru, zemlji{te nije moglo bitiuknjièno na Termalnu rivijeru dozavr{etka investicije, ali je neko to uradio.Mi sada traìmo da se istraì ko je touradio, jer je o~ito da je sve ura|enonezakonito, izri~it je zastupnik Demo krat -ske fronte Mirsad Pindò.

NEDOMA]INSKO POSLOVANJE Sude}i prema tvrdnjama premijera

Elmedina Konakovi}a, za{tita imovineKantona Sarajevo i spa{avanje po svemupropale investicije na Ilidì, bio je glavnirazlog {to je Vlada prijedlog odluke iuputila u skup{tinsku raspravu.

S ovog aspekta mislim da je taj Ugovor

bio lo{ po Kanton Sarajevo, jer smo dalidvadeset hektara zemlji{ta za deset postovlasni{tva, {to je danas minus od 2,7miliona maraka, po{to su ukupnadugovanja 27 miliona KM. Kada sepogleda {ta smo dali, a {ta smo u kona~nicidobili, to se u najmanju ruku moè nazvatinedoma}inskim poslovanjam. Petnaestgodina poslije potpisivanja Ugovora namaje ostala hipoteka na objektu i 2,7 milionaKM duga, obja{njava kantonalni premijer,napominju}i kako je aktualna Vlada, zbogbrojnih propusta, dovedena pred svr{en ~in,jer su Terme âte` formalno-pravnovlasnik 90 posto kapitala.

Niko u Ugovoru nije nazna~io koji surokovi za izgradnju cijelog kompleksa,dakle, bazena, hotela i kongresne dvorane.Mi smo dali zemlji{te, investitor seobavezao da }e izgraditi objekte, ali bezroka, dodaje Konakovi} i priznaje daVladi nije dostavljena financijskadokumentacija o nov~anim ulaganjima uTermalnu rivijeru Ilidà, te da raspolaùsamo nalazima vje{taka i fakturamagra|evinskih firmi. On sam pretpostavljada je poslovodstvo Termi âte` prilikomdizanja kredita zaloìlo objekat, ali ne iokolno zemlji{te, ~ija je, vrijednost ume|uvremenu zna~ajno porasla. Nemoèmo ta~no re}i da li je u Termalnurivijeru Ilidà uloèno 32 miliona KM, alije ~injenica da smo mi za zemlji{te koje jevrijedilo najmanje 20 miliona marakadobili samo deset procenata vlasni{tva, {toje, naravno, nonsens. Trebali smo bitivlasnici barem 49 posto kapitala, smatraaktualni premijer. Kada smo Konakovi}apitali da li su kantonalne vlasti mogle ranijeintervenirati, odgovorio je da nisu, jer suTerme âte` prodale 39 posto vlasni{tva,na {to su prema Ugovoru imali pravo.Sada je ostalo spornih 51 posto vlasni{tva,ali smo uspjeli novom investitorunametnuti rokove u drugoj fazi ulaganja, dau naredne dvije godine napravi kongresnudvoranu i hotel. Popravili smo {ta se uUgovoru dalo popraviti i ja se iskrenonadam da }e novi kupci ispuniti preuzeteobaveze, jer oni imaju svoje interese,uvjeren je Konakovi}. Na tvrdnjekantonalnih zastupnika da je zemlji{te kojeje Kanton Sarajevo dao na kori{}enjeSlovencima kasnije postalo njihovovlasni{tvo, Konakovi} je odgovorio da jezemlji{te uknjièno s pravom kori{tenja, alise vi{e ne moè vratiti, jer u Ugovoru nijebilo rokova, pa nema ni osnova zaraskidanje cijelog aran`mana.

Ispalo je da su pametni Slovenciparama nekog novog bosanskog investitorapokrili tu hipoteku, platili i oti{li, i sasobom odnijeli sve {to su zaradili,konstatira kantonalni premijer ElmedinKonakovi}.

17

SLOVENCI PRODALI TERMALNU RIVIJERU NA ILID@I

U razgovoru za SB, premijerKantona Sarajevo Elmedin Konakovi}podrào je prijedlog zastupnika da se sviugovori koje su nekada{nji kantonalni~elnici sklopili sa slovenskiminvestitorima proslijede policiji ituìteljstvu. Konakovi} se nada da }eistraga pokazati tko je i sa kakvomnamjerom dogovorio taj poslovniaran`man, odnosno, da li je ugovor bio{tetan za Kanton Sarajevo, premda nemasumnje kako se gubici mjere milijunima

maraka. U vrijeme kada je dogovorenaizgradnja najve}eg turisti~kog projekta uBiH, u jesen 2001., u Sarajevskomkantonu je na vlasti bila Alijanse zapromjene, koju su predvodili kadroviSDP-a i Stranke za BiH. Podsjetimo da jesporni Ugovor potpisao tada{nji guvernerMustafa Pamuk (~lan Stranke za BiH),dok je u pregovorima sudjelovao njegovstrana~ki kolega, ministar prostornogure|enja Zlatko Petrovi}, ali i kantonalnipremijer Huso Hadìdedi}, kadar SDP-a.

REVIZIJA POSLOVANJA

Kantonalni ministri i zastupnicitrae da poslovni aranman saslovenskim investitorima istraipolicija i Tuiteljstvo

2.7.2015. I SLOBODNA BOSNA

MILIJUNSKA [TETASporni ugovor sa

Slovencima potpisao jebiv{i guverner

Sarajevskog kantonaMustafa Pamuk


Milorad Dodik, aktuelni pred-sjednik RS-a, povjerenje uène je stekao kada gaje BBiljana Plav{i} dovela navlast. @ene su na politi~koj

sceni Republike Srpske gotovo svepri su -tne. Zapravo, one su vladarice iz sjene sakojima Dodik ima najmanje problema.

Svoje ène Dodik je rasporediotamo gdje se vr{e najve}e finansijsketransakcije, na ~elo najprofitabilnijih pre-duze}e u RS-u, one mu vode zna~ajnaministarstva, najglasnije su u ParlamentuBiH, ali imaju va`nu ulogu i u njegov-om kabinetu. Upu}eni izvori tvrde da sumu najmanje problema i glavobolja zasvih ovih godina vlasti zadavale ène iznjegovog okruènja kojima je povjeriovisoke pozicije. Istina, povremeno jemorao da reaguje zbog njihovih ljubavnihnesta{luka ili ènske ljubomore.Me|utim, zbog lojalnosti predsjedniku,one su mu najvjerniji saradnici i najsig-urnija podr{ka. Pored dobre plate (neke odnjih imaju i preko 7.000 KM), visokepozicije iskoristile su da zaposlemnogobroj ne ~lanove familije.

Krenimo redom. Najeksponiranijaèna iz njegovog okruènja nesumnjivo jepremijerka RS-a @@eljka Cvijanovi}, ~iji jebrak ve} mjesecima u velikoj krizi zbogpremijerskih i partijskih obaveza. Cvijano -vi}ka je u SNSD u{la preko muà koji je nako{arci drugovao sa Dodikom. I sama jeosam godina igrala ko{arku. Prvo je posta-la {efica kabineta premijera RS-a (nasli-jedila SSrebrenku Goli}), a ubrzo iDodikova savjetnica za evropske integraci-je. U vladi svog prethodnika AAleksandraDòmbi}a je preuzela upravo taj resor. Uprosvjeti je provela 15 godina kao profe-sor engleskog jezika. Radila je kao pre-vodilac, ali i asistent u misiji Evropskeunije u BiH. Na po~etku mandata glavni


SVE DODIKOVE DAME

Pi{e: MIRHA DEDI]

Najmanje problema i glavobolje Milorad Dodik je za sve ove godine vlasti imao odena koje je postavio na elne pozicije u finansijskim institucijama i javnim

preduzeima; Slobodna Bosna pie ko su Dodikove najuticajnije ene, zbog egaih nije mijenjao i pored njihovih ljubavnih i poslovnih ispada

@ENE KOJE DRMAJU REPUBLIKOM SRPSKOM

@ELJKA ZNA KAKO SA DODIKOM @eljka Cvijanovi} postala je neizostavna pratiljaMilorada Dodika na svim putovanjima i susretima sastranim zvani~nicima

sve zene milorada dodika:TEKST osnova.qxd 1.7.2015 21:03 Page 18

zadatak joj je bio otvaranje predstavni{tavaRS-a u Moskvi, Atini, Va{ingtonu, Be~u,Briselu, [tutgartu... U me|uvremenu jeve}ina njih zatvorena. U imovinskom kar-

tonu iz 2014. godine je navela da samuèm dijeli vlasni{tvo nad ku}om uBanjoj Luci, ~iju je vrijednost procijenilana 444.646 KM. Ukoliko se tome doda

u{te|evina i dva automobila, Cvijanovi}evisu te{ki preko pola miliona maraka. SinaFilipa zaposlila je u Elektroprenos BiH,mada je on imao najniì prosjek ocjena odsvih kandidata. Jedan je od aktera aferepapak (kupovine dva poslanika) nakonkoje je po~eo da pada kredibilitet SNSD-au RS-u. Ne propu{ta priliku a da {efu nekomplimentira da je istinski lider i uz toizuzetno tolerantan.

DODIKOVE RIZNIÂRKE Finansijska kretanja u RS-u kontroli{u

dvije ène - SSneàna Vujni}, direktoricaInvesticiono-razvojne banke RS-a, i SSla vi -ca Injac, direktorica Agencije za bankarstvoRS-a.

Pored direktorske pozicije u IRB-uVujni}eva je jedno vrijeme bila ~lan u petodbora - predsjednik Odbora za reviziju uKrajina osiguranju, ~lan Odbora za reviz-iju @eljeznica RS, JP [ume RS, ~lan Nad -zor nog odbora u Banci Srpske i LutrijeRS.

Na temelju ovih anga`mana, poredplate direktora u Investiciono-razvojnojbanci RS, ima i dodatna godi{nja priman-ja. Najve}u zaradu imala je po osnovu~lanstva u NO Banke Srpske, okruglih8.000 KM na godi{njem nivou, azadràla je ~lanstvo u Odboru LutrijeRS, iz koje je pro{le godine inkasirala4.800 maraka. Svi dosada{nji direktorinakon kra}eg vremena napu{tali su IRBRS-a odlaze}i na bolje pozicije ili uzatvor, me|utim Sneàna Vujni} je usp-jela da se na ovoj poziciji odrì ve} ~etirigodine.

Za to vrijeme Vujni}eva je u IRBzaposlila 20 ljudi, uglavnom rodbinu izemljake iz [ipova. Pored sina MMarka, i tona mjesto rukovodioca, u IRB-u je zaposlilazaovu, ali i sina profesora NNove Plakalovi}akod kojeg je magistrirala u Isto~nomSarajevu. Dodiku se oduìla odobravanj -em milionskih kredita firmama njemubliskih tajkuna.

Slavica Injac, direktorka Agencije zabankarstvo, iza sebe ima tri decenija radana poslovima finansija, a na ~elu Agencijeje od 2006. godine, kada je SNSD do{aona vlast u RS-u. Sa platom od 7.000 mara-ka, rekorderka je u ovom entitetu kada su


KO SU NAJMO]NIJE @ENE U RS-u

Pored premijerke @eljke Cvijanovi}, najutjecajnijaDodikova saradnica je Branislava Mileki},

ali Srebrenka Goli} je njegova miljenica i po svemu sude}i budu}a predsjednica

Vlade Republike Srpske

Foto: Milutin Stoj~evi}

ISKRENA I ODANA I pored buntovne naravi,

Srebrenka Goli} omiljena jesaradnica Milorada Dodika


u pitanju plate ~elnih ljudi javnih pre-duze}a. Pratio je glas da uspje{no nadzirerad svih banaka u RS-u, da nemazabiljeènih nepravilnosti, me|utimposla nik NDP-a DDragan âvi} nedavno jeu Skup{tini RS-a traìo smjenu SlaviceInjac, jer su u njenom mandatu propaledvije banke, Balkan investment banka iBobar banka. âvi} tvrdi da je Injac bilajako dobro upoznata sa svim malverzaci-jama koje su bile vezane za ove dvijebanke.

NAJMO]NIJA @ENA RS-aJedna od SNSD-ovih uzdanica sa debe-

lim nov~anikom je i BBranislava Mileki},direktorica Elektroprivrede RS-a, ~ija jeplata 6.000 maraka. Njoj je 2007. godinepovjereno najve}e bogatstvo RepublikeSrpske i najprofitabilnije preduze}e u ovomentitetu. Mileki}eva je iz Lakta{a, gdje jedvije godine bila predsjednik Skup{tineop{tine. Glavna preporuka da do|e na ~eloERS-a je bila ta {to je prva kom{inica pred-sjednika Dodika. Radila je i u âjevcu ikao finansijski direktor Petrola. Ono {to jeevidentno je da Elektroprivreda s njom na~elu biljeì pozitivne pomake.

Branislava je vrlo zanimljiva medijima,te je u posljednje vrijeme svrstavaju me|unajmo}nije i najbogatije ène u RepubliciSrpskoj. Me|utim, iako nosi titulunajuspje {nijeg privrednika, izbjegava svakomedijsko eksponiranje. Ovih dana Mile -ki}eva je ipak morala da stane pred kamerei gra|anima RS-a objasni zbog ~ega strujau ovom entitetu mora da poskupi.

Jasminka Krivoku}a direktorica jePo{ta Srpske. U ovoj kompaniji je kaoekonomista od 1999. godine. Prekosamostalnog saradnika, direktora sektorainvesticija stigla je do ~elne pozicije.Spo~itavaju joj nepotizam zbog sestre min-


SVE DODIKOVE DAME

Prva dama Republike Srpske, Dodikovasupruga Snjeàna ne petlja se ukadrovsku politiku. U~inila je to samo jed-nom i to nedugo nakon pisanja SlobodneBosne da je njen suprug svojoj omiljenojnovinarki @eljki Dragi~evi} odobriokredit od pet miliona KM prekoInvesticione-razvojne banke RS-a iudomio je u svom kabinetu kao specijalnusavjetnicu, a zatim prolongirao otplatumili onskog kredita. U ku}i MiloradaDodika tada je nastala velika sva|a.Snjeàna je ultamtivno traìla od muà daizbaci iz kabineta lijepu savjetnicu izatraìla obja{njenje ~ime je Dragi~evi}kazasluìla njegovu blagonaklonost.

Slobodna Bosna je pisala daDragi~evi}ka za svoju firmu Prehrana dobi-la pet miliona od IRB-a RS i jo{ dva milionaod komercijalnih banaka. Kredit je odobrenbez valjanog pokri}a, a Dragi~evi}ka ga ve}duè vremena ne vra}a.

Dodik je odmah Dragi~evi}ku, koja jeu kabinetu predsjednika RS-a bila sveganekoliko mjeseci, prebacio u kabinettada{njeg premijera RS-a AleksandraDòmbi}a, i to na mjesto {efa kabinetagdje je imala velike ovlasti. Me|utim,dolaskom @eljke Cvijanovi} na premijer-sku poziciju, Dragi~evi}ka je uklonjena isa ove pozicije. Nedavno se vratila umati~nu ku}u - RTRS.

IZLIVI LJUBOMORE PRVE DAME RS-a

Snjeana Dodik se u kadrovskupolitiku umijeala samo u sluajueljka Dragievi

PRVA DAMA RS-a SE IPAK PITA Radi mira u ku}i Dodik zna da popusti pred zahtjevima supruge Snjeàne


istarke SSrebrenke Goli}. Ona na te optu`beodgovara da je svaka postigla zaseban usp-jeh i poziva se na genetiku jer im je majkabila uspje{na èna, ali nije bila ~lan SNSD-a.U Po{tama Srpske je u posljednjihnekoli ko godina uhljebljeno oko 700 novihradni ka, uglavnom ~lanova SNSD-a.Po{tare u RS-u je Jasminka modernizovalatako {to im je nabavila mopede.

Srebrenka Goli}, ministrica za prostornoure|enje, gra|evinarstvo i ekologiju, samjesta sekretara Sekretarijata GO SNSD-aoti{la je za {efa premijerskog kabinetaMilorada Dodika. Zbog eksplozivne naraviu ùstroj sva|i svojevremeno je bacilaDodiku ~lansku kartu i napustila kabinet.Neki kaù da je bilo i bacanja stolica. Kadaje {ef shvatio {ta je izgubio, nakon kratkeilegale Srebra, kako je zovu partijskekolege, rehabilitovana je u Vladu RS-a kaoèna od povje renja. Vesele je naravi i sloviza omilje nog ministra u Administrativnomcentru Vlade RS-a. Od pro{le godine je ipotpredsjednica Vlade RS-a. Dobro upu}eniizvori tvrde da je Dodikova omiljena sarad-nica i da predsjednik SNSD-a do krajagodine namjerava staviti na ~elo Vlade RS-a.

MAJKI]KA VOLI JANJETINU I CRVENO-CRNU KOMBINACIJU

Du{anka Majki}, poslanik u Predstav -ni~kom domu Parlamenta BiH, najistureni-ji je Dodikov vojnik u Sarajevu.

Prije rata je radila na rukovode}immjestima, a tokom rata stigla do direktorapreduze}a Govorne tehnologije u sklopuâjevca. Od 1998. godine ~lan je SNSD-

a. Na izborima 2000. godine bila je kandi-dat za Skup{tinu RS-a, ali nije izabranakao ni u dva poku{aja za Parlament BiH.Ni dvije godine kasnije nije osvojiladovoljan broj glasova za mandat uPredstavni~kom domu Parlamentarneskup{tine BiH. Ipak, u decembru 2004.godine Majki}ka ulazi u ovaj domumjesto strana~kog kolege NNikoleKragulja, koji je oti{ao na drugu funkciju.Poslanica SNSD-a ni na izborima 2006.godine nije uspjela direktno u}i uPredstavni~ki dom PS BiH. Me|utim,stranka je postavlja za delegata u Domnaro da Parlamentarne skup{tine BiH, apotom i u rukovodstvo ovog doma.Poslani~ki mandat u Predstavni~komdomu PS BiH kona~no osvaja 2010.godine, a 2014. je potvrdila svoje mjesto uovom zakonodavnom tijelu. Tokompro{log mandata bila je najaktivnij delegatu Parlamentu BiH. Iako nikada ne spava uSarajevu ve} vozari do Banje Luke, nijeizostala ni sa jedne sjednice. Bila je~lan zajedni~ke Komisije za odbranu ibezbjednost i tvrdi da se razumije u oru`je.Fakultet je zavr{ila u 54. godini, a prvipaso{ dobila 2005. godine. Ne govori nijedan strani jezik. Kaè da najvi{e volicrveno-crnu kombinaciju i janjetinu. Imanajvi{u platu u Parlamentu BiH 7.300maraka. Izuzetno je {tedljiva. U imovin-skom kartonu za 2014. godine navela jeda ima u{te|evinu od 186 hiljada mara-ka. Njen sin DDejan Majki} pomo}nik jedirektora Poreske uprave RS-a.

Milica Markovi}, zastupnica uParlamentu BiH, profesor je francuskog iitalijanskog jezika, ali se profesurom bavi-la samo dvije godine. Njen politi~kianga`man je po~eo 1990. godine u SDS-ugdje je bila do 1997. godine, kada prelazi uSrpski narodni savez Biljane Plav{i}. S

ovom strankom izlazi na izbore 1998.godine pod imenom Milica Markovi}-Elez,kao kandidat za Narodnu skup{tinu RS-a.Pro{la je na izborima i ostala udvogodi{njem mandatu. Na izborima 2000.godine ponovo se ispred Srpskog narodnogsaveza RS-a Biljane Plav{i} kandiduje naizborima za NS RS, ali ovoga puta podimenom Milica Elez. Ne osvaja mandat.Na koncu 2003. godine ulazi u SNSD.^lanica je Glavnog odbora stranke od2012. Ovo joj je tre}i mandat uParlamentu BiH ispred SNSD-a. Od jula2009. pod njenom {efovskom palicom jeOp{tinski odbor SNSD-a u Bijeljini, gdjeje nedavno kupila stan od 180 hiljadamaraka. Zamjeraju joj manjak stila u odije-vanju.

Dodik je ènama povjerio i Poreskuupravu RS-a na ~ijem ~elu je ZZora Vidovi},zatim Privrednu komoru RS-a koju ve}godinama vodi DDragica Risti}. BBoàna[ljivar direktorica je Agencije za osiguranjeRS-a. Ova institucije nadzire rad svih osig-uravaju}ih ku}a u Republici Srpskoj. Od29 poslanika u Skup{tini RS-a SNSD imasedam èna, koje ~esto znaju ustati uodbranu neodbranjivog. Nekoliko èna odDodikovog velikog povjerenja nalaze se ina ~elu op{tina. SSnjeàna Rajili} na~elnicaje op{tine Novi Grad, MMileva Komlenovi}na~elnica Kalinovika, DDivna Ani~i}na~elnica Mrkonji} Grada. Veliki respektpredsjednika RS-a uìva i JJasna Brki}, kojaje u mandatu DDragoljuba Davidovi}apostala zamjenica gradona~elnika BanjeLuke i ostala na istoj poziciji uzGavranovi}a. Prethodno je bila ministricaza ekonomske odnose i potpredsjednicaVlade RS-a.

U Dodikovom kabinetu glavnu rije~vodi BBiljana Boki}, biv{a novinarkaRTRS-a, aktuelna savjetnica za medije.


KO SU NAJMO]NIJE @ENE U RS-u

@ENE KOJE U@IVAJU NAJVE]EPOVJERENJE MILORADA DODIKA Branislava Mileki}, Jasminka Krivoku}a,Sneàna Vujni}, Du{anka Majki}, MilicaMarkovi} i Biljana Boki}

Foto: Mario Ili~i}


Premda vi{e nema sumnje daaktualni direktor Dràvne agen ci -je za istrage i za{titu (SIPA)Goran Zubac broji posljednjedane mandata, pitanje njegove

smjene je pro{loga tjedna, ipak, ozbiljnouzdrmalo Vije}e ministara BiH, jer seprijedlogu ministra sigurnosti DDraganaMekti}a usprotivio ministar financijaVjekoslav Bevanda. Kako se novinarimapoàlio ministar Mekti}, koji je i iniciraoraspravu o osu|enom direktoru SIPA-e,formiranje Komisije za rje{avanje àlbi upostupku sigurnosne provjere Zupcazaustavio je ministar Bevanda, uputiv{i gana ministricu obrane MMarinu Pende{, kojana sjednici nije ni bila prisutna. VjekoslavBevanda uop{te ne èli razgovarati o ovojtemi, rekao je da popijem kafu s MarinomPende{ i da se sa njom usaglasim, kazao jeMekti} i ljutito poru~io kako }e inzistiratida se o smjeni Gorana Zupca transparentnorazgovara na sjednici Vije}a ministara, a nena neformalnim kafama?!

SUKOB (POLITI^KIH) INTERESA Legalnost drugostupanjske Komisije,

koja se trebala o~itovati o àlbi GoranaZupca na ranije rje{enje Ministarstvasigurnosti BiH o zabrani pristupa tajnimpodacima, osporio je upravo direktor SIPA-e.Zubac je, naime, u dopisu koji je 8. junauputio Vije}u ministara BiH traìo izuze}eSamira Rizve, jednog od pet ~lanovaKomisije za rje{avanje àlbi u postupkusigurnosne provjere, zbog sumnje unjegovu objektivnost. U tom je smislu

direktor SIPA-e naveo da Rizvo, kaodugogodi{nji pomo}nik ministra sigurnostiBiH, ne moè nepristrasno odlu~ivati orje{enju koje je to ministarstvo izdalouskra}uju}i mu dozvolu za pristuppovjerljivim informacijama. Gospodin

Samir Rizvo obavlja zna~ajnu funkciju uMinistarstvu bezbjednosti, pomo}nik jerukovodioca ovog Ministarstva koji jedonio rje{enje i sasvim je izvjesno da }e on,bez obzira na pravne razloge navedene uàlbi, braniti stav Ministarstva, napisao je


POLITI^KA BITKA ZA SIPA-u

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Pokuaj ministra sigurnosti DRAGANA MEKTIA da na prolotjednoj sjedniciVijea ministara BiH zavri formalnu proceduru smjene direktora SIPA-e

GORANA ZUPCA okonan je svaom s ministrom financija VJEKOSLAVOMBEVANDOM; nakon to je Mekti optuio ministre iz HDZ-a da tite

kriminaliziranog direktora Zupca, Bevanda i ministrica obrane MARINA PENDE su uzvratili da samo inzistiraju na potivanju zakona

MEKTI]EV ULTIMATUMZA SMJENU ZUPCA

SVE PO ZAKONU

OBRAÛN BIV[IH KOLEGAMinistar sigurnosti BiH Dragan Mekti}

traì da se direktor SIPA-e Goran Zuba{to prije makne sa te du`nosti

komisija:TEKST osnova.qxd 2.7.2015 0:06 Page 22

Goran Zubac, pozivaju}i se na odredbeZakona o upravnom postupku koji ostavljamogu}nost strankama da traè izuze}eslu`bene osobe ako postoje razlozi kojidovode u sumnju njezinu nepristrasnost.Sedam dana kasnije stigao je i odgovorministra sigurnosti Dragana Mekti}a kojije, o~ekivano, odbio zahtjev Gorana Zupca,pozivaju}i se na iste zakonske odredbe.Sama ~injenica da Samir Rizvo radi uMinistarstvu bezbjednosti BiH, koje jedonijelo prvostepeno rje{enje, nije okolnostkoja dovodi u sumnju njegovu nepristra -snost, jer on nije u~estvovao u vo|enjuprvostepenog postupka, ili u dono{enjurje{enja, navodi se u odgovoru DraganaMekti}a. Nadalje je dràvni ministarsigurnosti objasnio da postupak dodjele ioduzimanja dozvola za pristup tajnimpodacima vodi Sektor za za{titu tajnihpodataka, sa kojim Samir Rizvo nemanikakvu funkcionalnu vezu, ali i da njegovafunkcija pomo}nika ministra nemaizuzetnog zna~aja.. Komisija za rje{avanjeàlbi je imenovana od strane Vije}a


GORAN ZUBAC POSVA\AO VIJE]E MINISTARA

Nakon {to inicijativa ministraDragana Mekti}a za smjenu GoranaZupca nije pro{la na pro{lotjednojsjednici Vije}a ministara, jednako jezavr{io i njegov prijedlog upu}en~lanovima Nezavisnog odbora. Iako jeNezavisni odbor trebao zasjedati uutorak (30. juna), sastanak je otkazanu posljednjem trenutku, zbognedolaska predsjedavaju}eg @ikeKruni}a, ali i dvojice HDZ-ovih ~lanovaMate Jozi}a i Nikole Dàmbasa, ~imese, dakako, barem za jo{ mjesec danaèlio produljiti rok trajanja sada{njemdirektoru SIPA-e. No, spekulira se kakoje i sam Goran Zubac svjestan da donjegove smjene nije ostalo jo{ dostavremena i da se ve} dao u potragu zanovim poslom. Navodno mu jeobe}ano mjesto savjetnika ministrapolicije Republike Srpske DraganaLuka~a.

S KONJA NA MAGARCA

Goranu Zupcuobeano mjesto savjetnika ministra policijeRS-a DraganaLukaa?!

GAMekti}Zubacti


ministara BiH, podnosi izvje{taj i odgovaraVije}u ministara a ne Ministarstvu sigur -nosti, {to je jo{ jedan dodatni argu ment dane postoji mogu}nost subjek tivnosti uodlu~ivanju, rezimirao je ministar Mekti}.

OSTAVKA ILI SMJENA BRIGADIRA VUJOVI]A

No, ako je dràvni ministar sigurnostira~unao da je, nakon formiranja drugo stu -panj ske Komisije, smjena direktora SIPA-etek puka formalnost, ra~unicu mu jenenadano pokvarila ministrica obrane,dopisom koji je poslala ostalim ~lanovimaVije}a ministara BiH. Nakon {to je DraganMekti} predloìo da se zahtjev GoranaZupca za izuze}e Samira Rizve odbije kaoneosnovan, Vjekoslav Bevanda je upozorioda je sporan jo{ jedan ~lan Komisije, o ~emuga je obavijestila strana~ka kolegica MarinaPende{. Ministrica Pende{ je, opet, navelakako je raniji predstavnik Minis tar stvaobrane BiH brigadir MMihajlo Vujovi}informirao da nikada nije podnio ostavku na~lanstvo u Komisiji, kao i da je Ministarstvosigurnosti, umjesto njega, nedavnoimenovalo DDu{ka Radi}a. Ministrica Pende{je, stoga, inzistirala, a ministar Bevandasamo prenio njezin zahtjev Vije}u ministaraBiH, da se cijela situacija do kraja ra{~isti.Dràvni je ministar financija, potom,

napustio sjednicu Vije}a ministara, ali nezbog sva|e s ministrom sigurnosti (kako suprenijeli pojedini mediji), nego zbog ranijedogovorenog sastanka s {efom DelegacijeEuropske unije u BiH LLars-GunnaromWigemarkom. Ministru Mekti}u je nak -nad no savjetovao da, prije olako

izre~enih optu`bi, pa`ljivo pro~ita Zakono Vije}u ministara BiH. Dogodila se jednabezo~na podvala ministrici Marini Pende{,ministru Josipu Grube{i i meni. Mi smotraìli samo da se ispravi {to nije u skladus zakonom, kratko je komentiraoVjekoslav Bevanda.


POLITI^KA BITKA ZA SIPA-u

HRVATSKI INTERESMinistri Vjekoslav Bevanda iMarina Pende{ nisu dozvolilismjenu kompromitiranog direktora SIPA-e


ISPRAVNA-oglasi sedmica-973:ISPRAVNA-oglasi.qxd 1.7.2015 14:36 Page 1

Rezolucija o Srebrenici koju jepred loìla Velika Britanija izaz-vala je burne reakcije srbijanskogrukovodstva. Premijer AAlek sa -ndar Vu~i} tvrdi da ona nije u

interesu ni Srbije ni regiona jer ne doprinosipomirenju ve} stvaranju novih tenzija.

Situacija u Savjetu bezbjednosti UN-aznatno se iskomplikovala i nije jasno kakva}e biti sudbina britanskog nacrta rezolucijeo Srebrenici nakon {to je Rusija podnijelaprijedlog kontrarezolucije. Paralelno sa pri-jedlogom ruske kontrarezolucije o Bosni iHercegovini, Beograd }e na adrese 15~lani ca Savjeta bezbjednosti poslati novopismo sa porukom da britanska inicijativanije prihvatljiva za Srbiju.

Zoran @ivkovi}, biv{i premijer Srbije, urazgovoru za na{ list kaè da Srbija nemaniti jedan razlog zbog kojeg treba da odbijebritanski nacrt rezolucije.

Gospodine @ivkovi}u, kako komen-tari{ete odluku Srbije da izri~ito odbijetekst engleske rezolucije?

Rezolucija je predloèna povodomobeleàvanja 20 godina genocida uSrebrenici, koji je dokazan na su|enju uHaagu generalu Radislavu Krsti}u, Ljubi{iBeari i u jo{ nekoliko predmeta. Dakle,sudski je dokazan genocid u Srebrenici i tunema nikakve dileme. Rezolucija koja se

predlaè Savetu bezbednosti i EU je legit-imni akt. Iz teksta koji je dostupan javnostija ne vidim ni{ta sporno za Srbiju, ali nevidim ni ni{ta epohalno {to bi moglo dapromeni pro{lost. I po toj rezoluciji jasno jeda je u Srebrenici po~injen genocid. Srbijanije ni u toj rezoluciji, ni u sudskim presu-dama osu|ena, nego su osu|eni pojedinci.Generalno, Srbija i Srbi kao narod, po mommi{ljenju, nema ~ega da se pla{i od terezolucije.

Zbog ~ega je onda Beograd pokrenuoinicijativu o ruskoj kontrarezoluciji i zbog~ega je u Srbiji napravljena atmosfera da jeprihvatanje britanske rezolucije jednako

nacionalnoj izdaji?To je jo{ jedna posledica demago{kog

politikantstva i licemerja srpskih vlasti. NiVu~i}, ni Nikoli}, ni Da~i} nisu iskreniproevropljani, njima je jo{ uvek dalekobliì epski mit o maj~ici Rusiji. Tako|e, oninastavljaju politiku progona ve{tica, odnos-no izdajnika, a to su svi oni koji su im sesuprotstavljali devedesetih godina pro{logveka i oni koji im se danas suprotstavljaju.Njihova je procena da je {ovinizam i daljebolja ponuda srpskim bira~ima od dosled-nosti, tolerancije i demokratije. Ja samuveren da se duboko varaju.

Srbija je istovremeno aktivirala pot-jernicu protiv Nasera Ori}a i iz ladicaizvadila dokaze za krivi~na djela za koja jeon ve} procesuiran u Ha{kom tribunalu?

Srpsko tuìla{tvo je po saznanjima i ponekim dokazima mislilo da ima osnova dase pokrene optu`nica. To tuìla{tvo je osno-vano u vreme kada sam ja bio premijerSrbije i u izboru tuìoca VladimiraVuk~evi}a ja sam posredno u~estvovao. Dali neka optu`nica garantuje da je neko kriv?Naravno da ne. Za to postoje sudovi koji bitrebalo da sude profesionalno, bezpoliti~kih pritisaka. Ukoliko se sudi naadekvatan na~in, onda postoji velikamogu}nost da se utvrdi realno postojanje ilinepostojanje krivice.

UTICAJ BEZBEDNOSNIH SLU@BI Sve je manje razloga da vjerujemo

Sudu za ratne zlo~ine Srbije s obzirom da je


BOSNA I HERCEGOVINA I SRBIJA

INTERVIEW

ZORAN IVKOVI bivi premijer Srbije, poslanik u Skuptini Srbije i predsjednik Nove stranke

Vu~i}, Nikoli} i Da~i} su protivrezolucije o Srebrenici jer nisu iskreniproevropljani, njima je jo{ uvek daleko

bliì epski mit o maj~ici Rusiji

Ja Vu~i}u ni{ta ne verujem, njegova politikana nervnoj bazimoè izazvatitragi~neposledice

za Slobodnu Bosnu govori o razlozima zbog kojih Aleksandar Vui ne eli prih-vatiti rezoluciju o Srebrenici, hapenju Nasera Oria, odlasku Vuia u Potoare i

odnosu rukovodstva Srbije prema Miloradu Dodiku

Razgovarala: MIRHA DEDI]

INTERVJU-zoran zivkovic:INTERVJU - osnova.qxd 1.7.2015 20:53 Page 26


KO JE REKAO GENOCID

BRITANSKA REZOLUCIJA NEMO@E NA[KODITI SRBIJI

Aleksandar Vu~i} i Tomislav Nikoli}smatraju da je {ovinizam i dalje bolja

ponuda srpskim bira~ima od doslednosti, tolerancije i

demokratije i zbog toga su protiv rezolucije o Srebrenici


donio nekoliko krajnje sumnjivihosloba|aju}ih presuda ve} presu|enim rat-nim zlo~incima?

Slaèm se sa Vama. Koliko imam pov-erenja u Tuìla{tvo za ratne zlo~ine, tolikonemam poverenja u srpski Sud za ratnezlo~ine. Posebno u poslednjih nekolikogodina. Oni su odbili da prihvate kaodovoljne i osu|uju}e dokaze koji su bilio~igledni i laiku, a kamoli pravnim eksper-tima. Srpski sud za ratne zlo~ine je dalekoispod nivoa koje ima Tuìla{tvo.

Da li politi~ari koji su trenutno navlasti u Srbiji imaju uticaj na Sud za ratnezlo~ine?

Taj politi~ki pritisak nikada nije vidljiv itransparentan, ali je sigurno da tu ima nekeveze, pa makar ona bila i posredna. U Srbijisu danas na vlasti ljudi koji su vladali 90-ih godina. Tada ni Vu~i} i Da~i} nisunare|ivali bilo kakve ratne zlo~ine, ali subili deo politi~ke elite koja je aktiviralabalkansko bure baruta i sigurno imaju poli-ti~ku krivicu za ono {to se de{avalo.

Prije nekoliko godina imali smo pot-jernice iz Srbije za generalom JovanomDivjakom i ratnim ~lanom Predsjedni{tvaBiH Ejupom Gani}em. Da li Vam je pozna-to, koji su to centri mo}i iz kojih se fabriku-ju potjere ove vrste? Da li su to vojni, civil-ni, akademski ili neki drugi centri i da liimaju veze sa politikom koja se vodiladevedesetih?

Sigurno je da postoji uticaj pojedinivojnih i policijskih bezbednosnih slu`bizbog poku{aja da se za{tite pojedinci koji suu~estvovali u tim ratnim zlo~inima, a kojisu bili pripadnici jedne ili druge slu`be. A toje posledica toga {to nisu do kraja otvorenidosjei tajnih slu`bi iz 90-ih, a pre svega {tonije sproveden Zakon o lustraciji. Taj zakonje donet u vreme kada sam ja bio premijersa rokom trajanja od deset godina, ali su garazli~ite vlasti u tih 10 godina, nekekvazidemokratske i ove sada patriotske ilikvazipatriotske, odbijale da sprovode. Tajzakon nikada nije sproveden zbog opstruk-cija vlasti. To je ono {to je Srbiji potrebno izbog odnosa sa susedima u regionu, ali i presvega zbog same Srbije i njenih gra|ana.

VUÎ]U NE TREBA NI[TA VJEROVATI Premijer Aleksandar Vu~i} bio je dva

puta u zvani~noj posjeti Sarajevu nakon~ega se stekao utisak da se njegov odnosprema BiH i Bo{njacima u velikoj mjeripromijenio u odnosu na 90-te. Na Sara je -vo Business Forumu dogovorena je izajedni~ka sjednica Vlade Srbije i Vije}aministara BiH na kojoj bi trebali biti pot-pisani brojni sporazumi u razli~itim oblasti-ma. Me|utim, nakon odbijanja usvajanjarezolucije u BiH se po~elo sumnjati u nje-

gove dobre namjere, naro~ito nakon konfer-encije za {tampu na kojoj je rekao kako jeOri} vadio o~i ìvim Srbima, {to je podsjeti-lo na njegovu ratnohu{ka~ku retoriku izdevedesetih?

Vi iz Bosne i Hercegovine Vu~i}a i nje-gove konferencije za {tampu gledateuglavnom kada se ti~u BiH. Mi u Srbiji,naàlost, moramo da ih gledamo uvek.Napadi njegovog tako ~udnog pona{anjanisu retki. Ja politiku Aleksandra Vu~i}azovem politikom na nervnoj bazi, a njegovuspoljnu politiku zovem politikom muve bezglave. To je sme{no kada se kaè, ali to,naàlost, izaziva tragi~ne posledice. Presvega po nas koji ìvimo u Srbiji, a naravnoda se to reflektuje i na region. Bilo bi jakodobro da je Vu~i} potpuno promenio svojupolitiku, svoj sistem vrednosti, svoj na~inrazumevanja onoga {to se de{avalo 90-ih.Ali da je to u~inio iskreno. Me|utim, ni tadane bi bio neko kome bih ja dao pravo daSrbiju vodi napred. Zna~i, to {to se nekopokaje, iskreno ili neiskreno, ne zna~i da jetime svoju krivicu iz pro{losti poni{tio. JaAleksandru Vu~i}u ne verujem ni jednu re~.On je dugo u srpskoj politici i imao jepretr~avanja s jedne na drugu stranu ipoku{aja da se prikaè u drugom svetlu. Javolim Srbiju i upravo zbog toga mislim datakvi ljudi ne treba da je predstavljaju nabilo kom nivou.

Zbog ~ega je, po Va{em mi{ljenju,tekst rezolucije sporan za Srbiju kada se niu jednom poglavlju ne spominje odgovor -nost Srbije za genocid u Srebrenici, niti jeza Srbiju ona po bilo ~emu obavezuju}a?

Srpska vlast poslala je pismo Savetubezbednosti u kojem kaù da ne razumeju nismisao ni cilj rezolucije. I da je to ta~no, nesmete to da napi{ete nego da se potrudite da

je razumete, a da onda zauzmete stav. To jeposledica dnevne politike. Spoljna politikase ovde vodi zbog potrebe unutra{nje poli-tike. Moj stav je da ta rezolucija ne moè dasmeta Srbiji upravo zbog toga {to se u njojnigde ne pominje osuda Srbije ili bilo kakvaobaveza Srbije. Njeno prihvatanje zna~ilobi stav gra|ana Srbije da nisu bili za geno-cid u Srebrenici. Sigurno je da ogromnave}ina gra|ana Srbije nije bila za takvupolitiku. Tako da ta rezolucija Srbiji nemoè ni po ~emu da smeta. Naprotiv.

NIJE SRPSKI GOVORITI O GENOCIDU U SREBRENICI

Zbog ~ega se Srbija i nakon dvadesetgodina ne moè suo~iti sa pro{lo{}u?

Zato {to su ljudi koji se nalaze na mestupredsednika, na mestu premijera, na mestuministra inostranih poslova i na mestupredsednika Skup{tine Srbije, jedna poli ti -~ka opcija koja ja zagovarala i aktivno radi-la na politi~kom projektu koji se zvaoVelika Srbija, a posledice tog politi~kogprojekta su stotine hiljada `rtava po celomregionu i u Srbiji. Ja ne delim `rtve ponacionalnosti, ali samo ho}u da kaèm da jei Srbija propatila od tog reìma. @rtve uHrvatskoj, BiH, Kosovu, pa i Sloveniji, ali i`rtve u Beogradu, Ni{u, Novom Sadu,Novom Pazaru su posledica politike 90-ih u kojoj su vrlo aktivno u~estvovaliMilo{evi} i Tu|man, na kojima je najve}akrivica za ono {to nam se dogodilo.

Do kada }e ratna pro{lost optere}ivatiodnose dvije zemlje i koliko }e, po Va{ojprocjeni, biti potrebno vremena da se uSrbiji pojavi neko ko }e radi boljebudu}nosti i Srbije i BiH biti u stanju suo~itise s ~injenicom da je u Srebrenici po~injengenocid, a ne da broji koliko se puta genocid


BOSNA I HERCEGOVINA I SRBIJA

JEDINSTVENI PROTIV PRIZNANJAGENOCIDA Nikoli}, Da~i} i Vu~i} su protiv rezolucije o Srebrenici


spominje u britanskoj rezoluciji? Va`no je da to suo~avanje s istinom

mora da bude rastere}eno od dnevne poli-tike. Naravno da svi nosimo rane izpro{losti, kao narodi i kao dràve, mnogikao pojedinci zbog gubitaka svojihnajbliìh. Uticaj dnevne politike, poli-tikantstva i demagogije koji je prisutan napoliti~koj sceni svih dràva u regionu vrloje intenzivan i ne}e dovesti do toga da terane zacele. Naravno da niko na ovim pros-

torima ne}e da zaboravi pro{lost, ali je sig-urno da samo razumom moèmo dakreiramo dobru budu}nost za sve na{egra|ane. Vrlo je va`no da se o zlo~inimagovori u ud`benicima. Ja u tome vidimnajkra}i put ka suo~avanju s istinom, anakon toga svi Srbi, Bo{njaci, Hrvati iAlbanci mogu da vide da oni ne nose nikavuli~nu, ni nacionalnu krivicu, nego da je tokrivica jasno definisanih pojedinaca koji suimali preveliku mo} i zloupotrebljavali tu

mo} na {tetu svih oko sebe. Potrebna jejedna odgovorna politika aktuelnih vlasti uSrbiji, u BiH i Hrvatskoj koja ne}e koketi-rati ni sa ~etnicima, ni sa usta{ama, ni sabalijama. To je mogu}e posti}i za nekolikogodina uz politiku antifa{izma, politikuverske i nacionalne tolerancije. Prvi korakje da se osnuje jedna zajedni~ka komisijaozbiljnih istori~ara, koji }e biti rastere}eninacionalnih ili nacionalisti~kih pred ube -|enja i koji }e napisati zajedni~ku istorijuovih prostora od 1918. godine kada smopo~eli da ìvimo u zajedni~koj dràvi. Davidimo {ta se de{avalo od tada pa do 1990.kada nam se dràva raspala.

Da li poslije izjava datih u zadnjihsedam dana premijer Vu~i} uop{te treba daposjeti Poto~are 11. jula?

To bi bilo zna~ajno i to bi trebao da budetest iskrenosti. Po mom mi{ljenju, on bi tre-bao da dobije poziv iz Bosne i Hercegovine.

Na takve doga|aje niko, pa ni visokizvani~nik se ne poziva.

Ipak je to poseta jednog premijera.Ukoliko premijer ulazi u jednu zemlju sadiplomatskim paso{em, onda je ta posetame|udràvnog protokola. Vu~i} zapravotreba da isposluje da bude pozvan, a ondada ode tamo otvorenog srca i kaè neko-liko re~enica koje }e imati {ansu dapostanu istorijske. Njegova formulacijaje - ja }u oti}i ako sam dobrodo{ao. Pamora da izgradi{ to da si dobrodo{ao. Koèli da bude ozbiljan dràvnik, nemaprava da poteè dnevnopoliti~ku dema-gogiju, a sve usta punih razumevanja, tol-erancije i evropejstva. To ne ide jedno sdrugim.

Hap{enja Nasera Ori}a po potjerniciSrbije bitno je poremetilo odnose BiH iSrbije. Kao posljedica toga otkazana je pos-jeta Tomislava Nikoli}a Sarajevu. Da li jeotkazivanje posjete Nikoli}u bilo oprav-dano?

Ako su ga pozvali, trebali su da ga prime.Nije on uhapsio Nasera Ori}a. Ja }u sada dapre|em granicu koja je uobi~ajena za jednogozbiljnog politi~ara i kaèm ono {to ve} god-inama pri~aju i oni koji rade u Ha{kom tri-bunalu i oni koji su tamo bili u pritvoru, a toje da je Ori} oslobo|en uz pomo} SlobodanaMilo{evi}a. Tako {to je Milo{evi} uticao naneke svedoke optu`be da promene svoj iskazili da od njega odustanu. A za{to je to uradio?Zato {to je Ori} bio deo njegovogobezbe|enja na po~etku devedesetih godina ito posebno zaduèn za obezbe|enje njegov-og sina. I tu ulazimo u jednu {pansku seri-ju No, bilo kako bilo, genocid u Srebrenicije po~injen. Presudio je to Me|unarodni sudza ratne zlo~ine i Me|unarodni sud pravde uHaagu i to niko ne moè da ospori.


KO JE REKAO GENOCID

Milorad Dodik, predsjednik RS-a,tako|e je protiv rezolucije o Srebrenici.On ve} godinama zagovara referen-dum i otcjepljenje Republike Srpske,da li za takve stavove dobija i podr{kuaktuelnog rukovodstva Srbije?

Kada je Republika Srpska potrebnasrpskim politikantima u Beogradu, onda jeMilorad Dodik svakodnevni i rado vi|engost Beograda. Kada dobiju upozorenje izBrisela, onda se pravi distanca premaDodiku. S druge strane, i Dodik zbog svo-jih politi~kih potreba u Republici Srpskojigra igru s njima kad mu {ta odgovara.Tako da je njihov odnos krajnje neiskren.Mislim da je to posledica nezrelogrukovodstva koje ima i Republika Srpska iSrbija u ovom trenutku.

Kako komentari{ete postavljanjespomenika Gavrilu Principu u centruBeograda koji je poklon MiloradaDodika srpskoj prijestolnici, kao i

~itavu ceremoniju koju su pratili~lanovi dviju vlada?

Nemam razumevanje za podizanjespomenika nekome ko je izvr{io atentat,bez obzira na tada{nje politi~ko stanje imotive. Ako dinastija Kara|or|evi}, Tito iMilo{evi} nisu spomenik Principu smatralipotrebnim, te{ko je na}i razlog da do togado|e 2015. godine. Politi~ki, ali i umetni~kii esteski, ta figura ne donosi ni{taBeogradu. Sramota je {to glavni gradSrbije jo{ uvek nema spomenik dr. Zoranu\in|i}u, iako ga je jo{ pre devet godinanapravio moj prijatelj, akademski vajarBoban Ili} iz îkaga. Organizovao samtransport spomenika iz USA i bio spremanda pomognem oko postavljanja, ali to senije desilo do dana dana{njeg. Spomenikje danas u prostorijama Nove stranke, amesto mu je na nekom od gradskih trgo-va. Memorijalno obele`je i se}anje na\in|i}a je mnogo potrebnije i primerenijeBeogradu nego spomenik Principu.

DVOSTRUKE IGRE RUKOVODSTVA RS-a I SRBIJE

Srbiji je potrebniji spomenikZoranu iniu nego GavriluPrincipu

DODIKOV POKLON BEOGRADUSpomenik Gavrilu Principu

~lanovi dvije vlade otkrili na Vidovdan


Dvadeset i tri godine nakon njegov-og ubistva, vi{estruki prvak biv{eJugoslavije i ~ovjek {irokogosmijeha nije zaboravljen. U rod-nom Trnopolju po prvi put okupi-

la se nekolicina ljudi koji su do{li izrazli~itih dijelova BiH da odaju po~ast pri-jatelju i nekada{njem kolegi, legendarnombodibilderu FFikretu Hod`i}u.

Fikretova supruga SSuada do~ekala ih jeu avliji porodi~ne ku}e, gdje su uz kafurazmijenili sje}anje na {ampiona. Meni jedrago kad i danas ~ujem da prijatelji pri~ajukako je bilo lijepo s njim trenirati i da gavide kao uzor te da }e ostati uzor jo{mnogim generacijama, kazala je Suada.Prisutni su tako|er posjetili {ehidskomezarje, gdje se nalazi i Fikretov mezar teobi{li biv{i logor Trnpolje.


SJE]ANJE NA [AMPIONA

Poetkom agresije naBiH, u ljeto 1992.godine, ubijen je FIKRETHODI, najbolji bh.bilder svih vremena. Bioje petnaest puta prvakbive Jugoslavije, prvakMediterana, viceampionEvrope i trei u svijetu usrednjoj kategoriji.Dvadeset tri godinenakon njegovog ubistvaporodica i prijateljiokupili su se u njegovomrodnom Trnopolju kako bi pokazali da ampion nije zaboravljen

TRAGI^NO PODSJE]ANJE NAKRAI[KOG

SCHWARZENEGGERA

Pi{e: ADMIRA FAZLI]

FOTOGRAFIJA KOJA JEZAPALILA PLANETU

Fikret Hod`i} bio je zvijezda svjetskih magazina

admira:TEKST osnova.qxd 2.7.2015 1:00 Page 30

Iako je ku}a porodice Hodì} bilaoplja~kana, pa zatim zapaljena i poru{ena,sprave na kojima je Fikret trenirao su ipakostale sa~uvane. Slu~ajno sam u{la ujedan bodibilding klub u Prijedoru i prepoz-nala na{e stvari. Obratila sam se tuìla{tvui podnijela zahtjev za povrat imovine. Teknakon pet godina su|enja uspjela sam uzpomo} advokata vratiti sve sprave, pri~aSuada.

Prvi bodibilding klub u Bosni iHercegovini osnovao je upravo FikretHodì}. Ljubav prema ovom sportu pojavi-la se jo{ u ranim godinama, kada je do

Fikreta kao ~etrnaestogodi{njeg dje~akadospio list Tempo s fotografijama poznatogbildera PPetra êlika. Fikret je po~eo datrenira i sam pravi tegove, a najvi{e je voliotrening na otvorenom, kaù njegovi pri-jatelji.

ÊTRDESET GODINA BODIBILDINGA U BiH

Godine 1975. otvorio je bodibildingklub Partizan- Kozarac. Dolazili su nammomci iz Prijedora biciklima na trening.Imali smo 7 do 11 takmi~ara svake godine igdje god smo se pojavili s na{om ekipom,

kupili smo nagrade, kaè Suada. Na Svjetskom prvenstvu u bodibildingu

u Kairu 1981. godine, na kome je Fikretosvojio 3. mjesto, sprijateljio se s ~uvenimArnoldom Schwarzeneggerom. Kasnije,~uv{i za Fikretovu tragi~nu sudbinu,Arnold je potraìo porodicu Hodì} kako biim izrazio svoju su}ut.

Suada, ina~e gimnasti~arka u to vri-jeme, upoznala je Fikreta dok su zajedno~ekali autobus a on joj ponudio pe~enokestenje. Poslije toga su se ~esto vi|ali i pozavr{etku {kole, 1975., uzeli. Iste godine supo~eli zajedno da treniraju, a samo godinukasnije, na godi{njicu braka, Fikret jepostao {ampion Jugoslavije.

Prisje}aju}i se sretnih vremena Suada jekroz suze kazala da je ovo okupljanje ini-cirala kako bi se 23 godine poslijeFikretovog pogubljenja, bar na ovaj na~inoduìla za nekada{nji ìvot iz snova.Fikret je 1990., kada se odràvalo Dràvnoprvenstvo u bodibildingu Prijedor 90.,osvojio 15. uzastopnu titulu prvaka dràveJugoslavije. Po{to je takmi~enje ponovopadalo na njihovu godi{njicu braka, jedanga je novinar upitao koja mu je godi{njicadraà.

slobodna bosna - 973

Documents