slobodna bosna 627

7/24/2019 Slobodna Bosna 627

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-627 1/88

BiH PRED SLOMOM: TIHI] I SILAJD@I] SPORE SE OKO PREVLASTI

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

BOSANSKAPRI^A SLAVICEECCLESTONE

NAJSKUPLJI RAZVOD NA SVIJETU

VEDAD IBI[EVI]GLASAO SAMZA OBAMU

SENZACIJA IZ BUNDESLIGE - SB U HOFFENHEIMU

RAT MAFIJEVodi~ SB kroz mafija{keklanove i njihove vo|e

KO JE KOu sarajevskompodzemlju

U SARAJEVU



06 BiH NARUBU RECESIJEMoè li se ìvjetiod politike

Globalna finansijska kriza ubrzano prerasta u globalnu ekonomsku krizu ukojoj }e najteè stradati krhke ekonomijemalih dràva; na{ novinar analizira kako}e se globalna kriza odraziti na ekonomi-

ju BiH i kako je BiH nepovratno propustila priliku da iz krize iza|e ja~a isna`nija

19 SENAD [AHINPA[I]Humanista “poganog jezika”

Hap{enje i dvodnevno pritvaranje biznismena, dugogodi{njeg narodnog poslanika SENADA [AHINPA[I]A

[AJE, kao i njegove svirepe verbalne“bravure” u telefonskim razgovorima kojisu konsternirali javnost, govore najvi{e osistemu koji je instalirao neotesanog

provincijskog kriminalca u dru{tvenuveli~inu, patriotu, “stub dru{tva, vjere inacije”; sistem koji je stvorio [aju ovih jedana progovorio iz usta BAKIRAIZETBEGOVI]A, brane}i vi{e sebenego ~udovi{te koje je stvorio

26 BOSANSKA STRANA RAZVODA STOLJE]A Slavica i Bernie

Ecclestone

Gotovo izvjesni raspad braka vlasni-ka “Formule 1”, britanskog multimili-

jardera BERNIEA ECCLESTONEA injegove supruge SLAVICE posljednjih je

dana okupirao sve vode}e svjetske medije; tvrdnju britanskih medija da seSlavica nakon {to je napustila suprugaoporavlja u BiH, provjerila je na{anovinarka u Maglajanima kod BanjeLuke, rodnom selu njenog oca

34 KO RATUJEU SARAJEVUNarko-kartelski obra~undo istrebljenja

Posljednji revolvera{ki obra~uni uSarajevu, ~iji su akteri godinama”dobro poznati” policiji, pa ipak na~udesan na~in redovno izbjegavajuhap{enja i sudska procesuiranja,svjedo~e o bespo{tednoj, naj~e{}ekrvavoj borbi na mafija{koj sceniglavnog grada BiH za dominaciju nadunosnim trì{tem trgovine narkoticima;

na{a novinarka napravila je do sadanajkompletniji presjek sarajevskog podzemlja i izdvojila najva`nije akteregangsterskih gangova

48 MILO[EVI]EV PRVIDIPLOMATA SVJEDOÎKako smo spa{avaliRepubliku Srpsku

VLADISLAV JOVANOVI],ministar vanjskih poslova SRJ u perioduod 1991. do 1995. godine, nedavno jeobjavio knjigu ”Rat koji se mogao

izbje}i” u kojoj je otkrio brojne tajnesrbijanske diplomatije; ekskluzivno za”SB” Jovanovi} otkriva spektakularnediplomatske igre koje su se odvijale izakulisa ratova u Hrvatskoj i Bosni iHercegovini

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Predsjednik Upravnog odboraAsim METILJEVI]

DirektorErbein RE[IDBEGOVI]

Glavni i odgovorni urednik Senad AVDI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI],

Danka SAVI], Mehmed PARGAN,Dario D@AMONJA, Nermina [UNJ, Nedim HASI],

Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],Adisa ÊÔ

DopisniciMirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)

DesignEdin SPAHI]

DTPAtif D@IDI]

LektorSedina LONÂRI]

Sekretar redakcijeIsmira TAHIROVI]

Marketing i prodajaAmela [KALJI]

e-mail: [email protected]

FotografijaMario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni

444-041, 262-630

telefaks444-895

Ad resaêkalu{a ~ikma 6 , Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034

Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnihglasila u Ministarst vu obrazovanja, nauke, kulture i

sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnogministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od

12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA , Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

627Sadràj

TAJNA [APUTANJA I JAVNA ODGOVORNOST: Bakir Izetbegovi} i Senad [ahinpa{i}



Ovih dana }u sa svojim odvjet-nicima uputiti Kantonalnomtuìteljstvu u Sarajevu krivi~nu

prijavu protiv Durakovi}

Nijaza, ro|enog u Stocu 1947.godine, zaposlenog na Fakultetu po-liti~kih nauka u Sarajevu, stalno nasta-njenog u kafanama Sir Bar i Jagoda , zbogosnova sumnje da je po~inio krivi~nodjelo “podstrekivanje na ubistvo”, {to jekrivi~no djelo koje tretira ~lan 33., a uvezi sa ~lanom 32 Krivi~nog zakona BiH.Provjerio sam, ovo krivi~no djelo nije

podlo`no zastari, za razliku od, recimo,

djela “poku{aja ubistva”, tako da Kan-tonalno tuìla{tvo ne}e moju krivi~nu prijavu biti u prilici otka~iti iz formalnihrazloga.

Krivi~na prijava protiv Durakovi} Nijaza sadràt }e nekoliko manje-vi{enepobitnih dokaza preko kojih tuìla{tvone}e mo}i tek tako bezbri`no pre}i.

Prvi element za tu`bu:U septembru 1994. godine Durakovi}

Nijaz u svojstvu ~lana Predsjedni{tva BiHi predsjednika Dràvne komisije za ispiti-vanje zakonitosti u radu RMUP-a BiH iministra Alispahi} Bakira, tokom sas-

lu{anja Alispahi}a, priznaje da je meni preko tre}e osobe poslao poruku da }u bitilikvidiran.

Malo poja{njenje, odnosno podsje}anje.Predsjedni{tvo BiH je u ljeto 1994.

godine formiralo Dràvnu komisiju koja je trebala provjeriti navode iz pismatada{njeg na~elnika Centra slu`bi bezb-

jednosti Mun ir a A li babi }a upu}enodràvnom vrhu a u kojem su iznesenete{ke optu`be protiv republi~kog minis-tra policije Bakira Alispahi}a. Alispahi}

je optuèn za desetak najteìh krivi~nihdjela, poput organiziranja likvidacija,trgovine narkoticima, automobilima,zloupotrebama u slu`bi. Tokom“saslu{anja” pred Dràvnom komisijomAlispahi} je ve}i dio optu`bi odbacio,

priznao je jedino da je uz saglasnost

predsjednika (Alije Izetbegovi}a) znatnekoli~ine “slu`bene” droge preprodavao“neprijateljskoj strani”. “Bio je jedan

stra {an p ritisak , inte re s Srba p re ma

d rogi, o ni b i d ali n pr . z a n e znam kolik o

d roge k am ion o ru `ja . M i k a` emo, to b i

b ila d ob ra stv ar d a n jima d amo ne znam

koliko {uteva, koliko se dogovore

posrednici... Ja im am ljude koji su to

nosili.”, kaè Alispahi} tokom svje-do~enja pred Durakovi}evom komisi-

jom. “Dao bih i ja”, kaè predsjednik Komisije, ~lan dràvnog Predsjedni{tva

Nijaz Durakovi}.

Ali to mene ne zanima, neka setim dràvnim kriminalom baveinstitucije za to nadle`ne. Ono{to }e biti predmet krivi~ne pri-

jave protiv Durakovi} Nijazaodnosi se na drugi dio tog sastanka tokomkojeg je Alispahi} kazao sljede}e: “Ja ovo

p rivatno govor im da }u mu vra titi i n e}u

mu halaliti nikada Muniru Alibabi}u, op.

S .A.) . Ja ve} imam pos ljed ica od ove nje-gove i Senadove u jdurme moje , dak le ,

op. S .A .) a to {ta je Senad n jemu duàn , o

tom potom. I to }emo, Nijaze, is tj erat i na

~istac. Uzet }emo

Slobodne Bosne

kad je

Senad dobivao dos jee od njega i re}i }u ja

javnos ti kako je Senad postao nov inar .

Polako , a sa druge stra ne, o vo kolik o ja

znam, è le i tebe da upletu u sve to. Ja to

pouzdano znam”.

Na ove pritajene, ali eksplicitne prijetnje, kolektivni predsjednik BiHDurakovi} Nijaz ovako odgova-ra/brani se: “Ja sam ~uo oko ovoga,

kako se zove, ja sam preko Ekrema

L ek i} a p oru~ io Se na du A vd i} u d a } e

dobiti degenek i E krem m u je to neki

dan rekao. O n je bio kod m ene, do{ao

je da m i k aè k ak vo je sta nje n a te ren u

i pita m e {ta je kom isija, i o tome }e{

~uti, o tom potom, je li to taj Strogo

pov, jest, i nemoj me, vel im mu,

dovod it i u t o” .

No}as spaljujemo iluzije

4 SLOBODNA BOSNA 20. 11. 2008.

Pi{e

Senad Avdi}

Nijaz izbliza, glavni ju

knjige do{ao mi daDurakovi} Nijaza tuìt }

djelo “podstrekivanje

Krivi~nu prijavuprotiv Durakovi}Nijaza, profesora

bez imuniteta,za te{ko krivi~no

djelo “podstrekivanjana ubistvo” podnijet }u

u najkra}emmogu}em roku.

Ho}e li je nadle`notuìla{tvo prihvatitiili ne}e, to vi{enije moja briga



Imam svjedoke da je Durakovi} Nijaztokom saslu{anja govorio istinu i da sunjegove prijetnje “degenekom” bilevjerodostojne. Ekrem Leki}, tada{njidirektor Socijaldemokratske partije BiH,u pratnji Fahrudina Radon~i}a mi je “pre-nio poruku” (tada nisam znao ~iju) da }emi oni (tada nisam znao koji) “ako nas-tavim tako, OTKINUTI GLAVU”. Bila jeto, dakle, Durakovi}eva poruka koja jo{uvijek nije imala sve elemente krivi~nogdjela “podstrekivanje na ubistvo”.

Element drugi.

Moja krivi~na prijava protiv podstreka~a na moje ubistvoDurakovi} Nijaza bit }ekompletirana i drugim vjero-dostojnim zvani~nim doku-

mentima. Prije svega, slu`benim policij-skim izvje{tajem od 26. decembra 1995.godine u kojem stoji da su dvojica napa-da~a, od kojih se jedan prezivao Leki}, udiskoteci hotela Bosna “fizi~k i napal i

urednika Slobodne Bosne Senada Avdi}a

i nani jeli mu tjelesne povrede”. Jedan odsvjedoka tog nasilja i vjerovatni koordi-nator operacije moje likvidacije bio je i

S elv er L eki} , pro{le godine ubijenirevolvera{, Durakovi}ev prijatelj.

Krivi~nu prijavu protiv Durakovi} Nijaza, profesora bez imuniteta, za te{kokrivi~no djelo “podstrekivanja na ubist-vo” podnijet }u u najkra}em mogu}emroku. Ho}e li je nadle`no tuìla{tvo prih-vatiti ili ne}e, to vi{e nije moja briga. NiSenad [ahinpa{i} nije odgovarao za pri-

jetnje silovanjem djevoj~ice Edina

Vranja, ali je zgraàvanje javnosti mnogoteè i dugoro~no produktivnije od bilokakve zakonske sankcije. Kao {to [ajanikoga vi{e ne}e mo}i ubijediti da jehumanista i patriota, tako ni Durakovi}

Nijazu niko ne}e vjerovati da nije spiritusmovens i podstreka~ na krivi~na djela

jedne opake, mo}ne zlo~ina~ke organi-zacije!

20. 11. 2008. SLOBODNA BOSNA 5

nak jedne

se `valiu za krivi~noa ubistvo”

ÊTVRTAK, 13. NOVEMBARZa urednika Kulturno-zabavnog programa Federalne televizije postavljen

je FAHRUDIN \APO, koji je svoju sklonost prema zabavi dokazao ure|uju}i

svojedobno profa{isti~ki bilten LJILJAN, dok je vrhunac kulturne misije doìvioure|uju}i najtira`niju potjernicu u regiji Dnevni avaz . Za enormne zasluge uoblasti zabave reis Mustafa Ceri} ga je nagradio besplatnim izletom na had`,dok je njegov doprinos kulturi (dijaloga) Fahrudin Radon~i} ovjerio poklanja-

ju}i mu ku}etinu na Vracama. \apo na ~elu kulturno-zabavnog sektora javnogservisa? Prihvatljivo u mjeri u kojoj bi logi~no bilo austrijskog “pedagoga” Josefa Fritzla staviti za direk-tora “Ljubice Ivezi}”!

PETAK, 14. NOVEMBARBAKIR IZETBEGOVI] otkriva u Dnevnom avazu da njegov ahbab [AJA

ima i humano, ljudsko lice. [aja mo`da i ima, ali Bakir sasvim sigurno nema!Pitao sam prije 15-ak godina, ne znaju}i ni{ta o Izetbegovi}evoj “Superbebi”kada je postavljen za direktora Zavoda za izgradnju Sarajeva, njegovogkolegu-poznanika kakav je Bakir arhitekta. “Nikakav”, odgovorio mi je. Pasam pitao kakav je “ko ~ovjek”. “Bolji je kao arhitekta”, re~e mi.

SUBOTA, 15. NOVEMBARPolicija u Sarajevu uhapsila NEZIRA BAJRAKTARIJA, o~ito krupnu

regionalnu narkodilersku zvjerku koju vlasti Hrvatske ve} dvije godinetraè zbog {verca 65 kilograma heroina. Za na{e vlasti sporna je njegovali~na karta, koju je legalno dobio na drugo ime. Sve je kod Bajraktarijasporno, ~ak i da li se preziva Bajraktari. Povr{no sam poznavao tog neu-

glednog “biznismena”, sa nao~alama debelim ko dno od pletare (dioptrija mu je blizu 20). Vozio jebijesne automobile i nikad mi nije bilo jasno kako je taj poluslijepi ~ovjek mogao dobiti voza~ku dozvolu.Kasnije saznadoh da je imao ~ak tri voza~ke dozvole.

Tri identiteta, tri voza~ke, tri supruge je imao Bajraktari. [to je dokaz da je ova dràva oti{la u tri materine!

NEDJELJA, 16. NOVEMBARU no}a{njoj unakrsnoj pucnjavi u folkoteci Incognito na Grbavici sedmero

ljudi je ranjeno. Nastupala je srbijanska pjevaljka TINA IVANOVI] ~iji najve}ihit glasi: Ako ima{ srce, ako ima{ herca, kupi mi bar bundu od nerca/ Ako

ima{ srce, ako ima{ ~uku, dijamantski prsten stavi mi na ruku . Da su izginulisvi koji su to ve~e do{li slu{ati ovu visokosilikoniziranu sponzoru{u, nimalo se ne bih nasekirao!

PONEDJELJAK, 17. NOVEMBARPotpuno je razo~arenje ve~era{nja Latinica koja se bavi saradnjom

hrvatske i srbijanske mafije; izbor gostiju je grozan, tematski “diskurs” neo-prostivo uzak i plitak. Govori se o suradnji mafija{a Arkana i Legije sahrvatskim partnerima Bagari}em i Petra~em, {to bi, kao, trebao biti {pichrvatsko-srpskog mafija{kog bratstva i jedinstva. Kakva kobna gre{ka,

odnosno zabluda! Najve}i hrvatski mafija{i koji su radili za zlo~ina~ku srpsku organizaciju bili su FRA-NJO TU\MAN (KOS) i GOJKO [U[AK (UDBA)!

SRIJEDA, 19. NOVEMBARPolicija u Federaciji BiH, u strahu od eventualnog ponavljanja “scenarija

Pukani}”, nudi za{titu ovda{njim novinarima. Neki su je i dobili, nakon brutalnih pri- jetnji. Ja sam je odbio. Bolje obrazloènja za to nemam od onoga koje je prije dese-tak godina akademik MUHAMED FILIPOVI] upotrijebio kada su ga (u kafani) pitali pla{i li se napada tero-rista sa Pogorelice koje su obu~avali (i) za njegovu likvidaciju. “Ma kakvi!”, kazao je Tunjo, “kad ujutroiza|em iz ku}e, ne znam ni sam gdje sam krenuo, pa kako bi oni znali”!

UTORAK, 18. NOVEMBARPonovo prelistavam knjigu Biografija Sarajeva ’92-’93 u kojoj suokupljeni tekstovi pisani u Sarajevu i o Sarajevu u pr ve dvije godine rata.Izbor tekstova napravili su Miljenko Jergovi}, Ivan Lovrenovi} i GojkoBeri}, a pravila igre su bila da niko od njih ne moè uvrstiti vlastite tek-stove. Me|utim, ipak je njihov opus prekrio gotovo ~etvrtinu knjige, a to

je ve} dobro poznata knjièvna perverzija koja nikog pristojnog ne moè iznenadit i. Nema u knjiziizvrsnih ratnih tekstova, recimo, Nermine Kurspahi}, Slavka [anti}a, sa po jednim tekstom su zas-tupljeni Alma Lazarevska i Abdulah Sidran (govorim samo o piscima koji su za razliku od prire|iva~a~itav rat izdurali u Sarajevu), ali je tu desetak Jergovi}evih umotvorina. Ni to mi ne smeta, neka ih,samo mi nedostaju Miljenkovi tekstovi koje je u to vrijeme pisao u Nedjeljnoj Dalmaciji a kojima se, zah-valjuju}i nekoj nevidljivoj ruci, gubi trag i u hrvatskim novinskim arhivama...

SEDAM DANA & LJUDI



BiH NA RUBU RECESIJE


Federacija BiH pred kolapsom: razvojni pr

Privrpla}a b

Tih

Privrpla}a b

Tih

BORBA ZA LIDERSTVO: Sulejman Tihi} i Haris Silajd`i}



Moè li se ivjeti od politike


Globalna finansijskakriza ubrzano prerasta u

globalnu ekonomskukrizu u kojoj }e najteè

stradati krhke ekonomijemalih dràva; na{ novinar

analizira kako }e seglobalna kriza odraziti na

ekonomiju BiH i kako jeBiH nepovratno

propustila priliku da iz

krize iza|e ja~a isna`nija

ogrami blokirani, federalni budèt prazan

da BiH skuposmisleni “rat”

i}a i Silajdì}a

da BiH skuposmisleni “rat”

i}a i Silajdì}a



Ekonomija Bosne i Hercegovinenezaustavljivo klizi u recesiju.Vijesti s “terena” nisu nimaloruì~aste: tri najva`nija privred-na sektora, tri uzdanice bh.

izvoza - Aluminijski kombinat Mostar ,Arcelor Mittal Zenica i klaster pro-izvo|a~a autodijelova - nalaze se predfinansijskim kolapsom zbog dramati~nog

pada inostranih narud`bi i pada cijena nji-hovih proizvoda. A samo ova tri “izvoznasubjekta” u ukupnoj strukturi bh. izvozasudjeluju s preko 40 posto! U nekoliko

posljednjih mjeseci cijena aluminija nasvjetskim berzama sru{ila se sa preko3000 dolara na 1910 dolara po toni, pa }e

prvi put u posljednjih desetak godinaAluminijski kombinat Mostar poslovnugodinu zavr{iti s gubitkom.

PREPOLOVLJENACIJENA ÊLIKA

Jednako je dramati~na situacija i sa~elikom. Direktor prodaje zeni~kogArcelar Mittala Seid Kapet anov i} zaSlobodnu Bosnu kaè da je trenutnacijena ~elika prepolovljena i, {to je jo{

gore, da je prodaja proizvoda od ~elika pala za preko 20 posto na doma}em i preko 30 posto na inostranom trì{tu.Vode}i proizvo|a~ ~elika u svijetuArcelor Mittal jo{ prije dva mjesecaobznanio je plan o zatvaranju osam tvor-nica u Evropi, no Kapetanovi} tvrdi dase na popisu “otpisanih” tvornica nenalazi zeni~ka èljezara. “Sasvim

sigurno da }e proizvodnja ~elika u

Zen ic i b iti z na tn o man ja od p lanir an e i

da }em o neke planirane investicije

morati od loìt i za bolja vremena”, kaèKapetanovi}.

Njegovu izjavu potkrepljuje i Mladen

Jela~a, direktor Mittal rudnika Prijedor.Ovogodi{nja proizvodnja èljezne rude,tvrdi Jela~a, bit }e za 20 posto manja od

planirane, {to ~ini oko 300.000 tona! Pad proizvodnje i prodaje 300.000 tonaèljezne rude te{ko }e pogoditi prijedorskiRudnik, no jo{ teè hroni~nog gubita{a@eljeznicu RS-a, koja glavninu prihodaostvaruje transportom eljezne rude.

Predsjednik Privredne komore Ze-Dokantona [efkija Botonji} nedavno je iznio

podatak o masovnom otpu{tanju radnika

iz nekoliko tamo{njih tvornica autodijelo-va, {to je tako|er posljedica osjetnogsmanjenja narud`bi evropskih proizvo-|a~a automobila koji odreda najavljujusmanjenje proizvodnje i do 40 posto.

Posljedice dramati~nog pada izvoza bh. industrije najjasnije se vide iz brzinerasta vanjskotrgovinskog deficita BiH.Ovogodi{nji trgovinski minus u robnojrazmjeni BiH sa svijetom bit }e rekordan:iznosit }e preko 8 milijardi konvertibilnihmaraka. Pri ovakvom trendu, ve} narednegodine kada se predvi|a kulminacija

ekonomske krize, trgovinski deficit BiH prema{it }e 10 milijardi KM!

Svi raspoloìvi pokazatelji, dakle, jasno svjedo~e da BiH dramati~no upadau najve}u poslijeratnu ekonomsku krizu.Tako|er, svi pokazatelji jasno svjedo~e da

bh. vlast nema nikakav plan, strategiju, ili program mjera kojim bi se makar donek-le amortizirale katastrofalne poljedicenadolaze}e ekonomske recesije. I, {to je

jo{ gore, razmatranje takvog plana nije nina vidiku, barem kada je rije~ o VladiFederacije BiH premijera Nedàda

Brankovi}a, koja je zaokupljena punova`nijim problemima: svakodnevnimkrpljenjem finansijskih rupa zbog bu-dètskog manjka od oko 400 miliona KMi svakodnevnim hrvanjem s politi~kim

{efom Sulejmanom Tihi}em, koji ve}mjesecima bezuspje{no traì rekonstruk-ciju federalne Vlade. No, Tihi}ev zahtjevza rekonstrukciju federalne Vlade nije

povezan s rastu}om ekonomskom krizom,

BiH NA RUBU RECESIJE


Prije nekoliko dana evropski statisti~kibiro Eurostat iznio je nasvjeìje podatke oekonomiji Evropske unije, iz kojih je vidljivdramati~an pad ekonomije u svih 27 ~lani-ca EU. Najve}i pad registriran je u Estoniji,koja }e teku}u godinu zavr{iti sa minus 1posto, a neznatno iznad “nultog razvoja”nalazi se i ekonomija Njema~ke, Italije,

Velike Britanije, Francuske itd.Najve}i vanjskotrgovinski partneri BiH

(Hrvatska, Srbija, Ma|arska, Njema~ka,

Austrija, Italija...), s kojima BiH ostvarujeskoro 70 posto vanjskotrgovinske razmjene,prolaze kroz te{ko razdoblje ekonomske

krize. Primjerice, iz autoindustrije Njema~-ke, Francuske i Italije stiù najave o paduproizvodnje automobila za 40 posto, a to }eizravno uticati na pad narud`bi autodijelo-va, ali i pad cijena cijelog niza sirovina, oso-bito aluminija i ~elika. Njema~ki partnerinajavljuju pad narud`bi autodijelova iz BiH ido 50 posto!

Za privredu BiH jo{ je opasnija ekonom-ska kriza u Ma|arskoj, Hrvatskoj i Srbijikoja je prvenstveno izazvana golemim inos-

tranim dugom, zbog ~ega su vlade ovihdràva drasti~no skresale investiciona ula-ganja.

AUTOINDUSTRIJA NA KOLJENIMA

Nijemci prepolovili

narud`be iz BiH

Pi{e

Asim Metiljevi}[email protected]

STALA PRODAJA ÊLIKA:Direktor prodaje zeni~kog

“Arcelar Mittala” SeidKapetanovi} za “SlobodnuBosnu” kaè da je trenutnacijena ~elika prepolovljena i,{to je jo{ gore, da je prodajaproizvoda od ~elika pala zapreko 20 posto

TE[KI DANI AUTOINDUSTRIJE BiH: Zbog smanjene potra`nje po~elo otpu{tanje radnikaTE[KI DANI AUTOINDUSTRIJE BiH: Zbog smanjene potra`nje po~elo otpu{tanje radnika



nego je prije svega povezan s rezultatimalokalnih izbora koje lider SDA po svakucijenu èli {to prije i {to bolje kapitali-zirati kako bi napokon preuzeo dominaci-

ju na bo{nja~koj politi~koj sceni!

U tom kontekstu treba posmatrati iTihi}evu kapricioznu, ni~im opravdanu blokadu najkrupnijih razvojnih projekatakoje je federalna Vlada bazirala na o~eki-vanim prihodima (oko 3 milijarde KM)od prodaje BH Telecoma i Eroneta .

Maratonske pripreme prodaje dva federa-lna telekom operatera traju ve} pune dvijegodine, tokom kojih je vode}a bo{nja~ka

politi~ka partija svako malo mijenjalastavove. Neko vrijeme SDA se protivila

prodaji “zlatne koke”, potom je bila udilemi treba li prodati manjinski ili pak ve}inski dio, da bi napokon, nakon punedvije godine, mudro zaklju~ila kako bi

prodaju BH Telecoma i Eroneta trebalourediti posebnim zakonom, iako je bjelo-

dano jasno da se u taj zakon ne moèugraditi ni{ta novo a {to ve} nije ugra|enou postoje}e privatizacijske zakone kojinude razli~ite mogu}nosti prodajedràvnog kapitala: od tendera, preko auk-cije, do neposredne pogodbe. Sve dràveiz bh. okruènja svoje telekome prodalesu ili putem aukcije (Srbija) ili pak putemtendera (Hrvatska), pa je posve jasno dase u pozadini ovih zahtjeva ne krijuekonomski nego politikantski i uskos-trana~ki ciljevi politi~kog vrha SDA.

Naime, posebnim zakonom Tihi} ne èliurediti samo prodaju BH Telecoma iEroneta nego i podizanje nekoliko novihelektroenergetskih objekata.

Odugovla~enjem tih projekata vrijed-nih preko deset milijardi konvertibilnih

maraka, Tihi} zapravo nastoji “blokirati”svoje najozbiljnije politi~ke rivale: Bakira

Izetbegovi}a i Nedàda Brankovi}a, kojizagovaraju prodaju telekom sektora,odnosno Harisa Silajdì}a, koji forsiraizgradnju novih elektroenergetskih obje-kata. Najve}u cijenu ovog strana~kog(samo) iscrpljivanja platit }e industrijaBiH (gra|evinska operativa, metalskaindustrija, transportna preduze}a...), koja}e se ve} u narednoj godini suo~iti snajve}om poslijeratnom investicijskomsu{om na doma}em trì{tu i s najve}im

padom prodaje na inostranom trì{tu.

PROPU[TENA [ANSA Naime, ranije usvojenim planom

Vlada Federacije BiH namjeravala jenovac zara|en prodajom BH Telecoma iEroneta usmjeriti na izgradnju nekolikokapitalnih infrastrukturnih projekata(pro{irenje puta Sarajevo-Tuzla, izgradnjazaobilaznice kod Biha}a, izgradnja putaSvitava-Neum, izgradnja autoceste nakoridoru 5C...) koji bi u vrlo kratkomroku generirali snaàn rast industrijske

proizvodnje i otvorili nekoliko desetinahiljada novih radnih mjesta. Na taj na~in

osjetno bi se smanjio socijalni pritisak nafederalni budèt koji se suo~ava shroni~nom besparicom. Kako smo rekli,ovogodi{nji budètski minus federalneVlade iznosi blizu 400 miliona konverti-

bilnih maraka i svako dodatno pogor{anjeekonomske situacije Federaciju BiHizravno vodi u finansijski slom.

Tragedija BiH jest ba{ u tome {to propu{ta jedinstvenu priliku da iz globa-lne krize iza|e ekonomski sna`nija i ja~a,za {ta objektivno ima realne pretpostavke:raspoloìve resurse, stabilne investitore,

precizne projekte. No, za to je potrebno jo{ ne{to: odgovorna politi~ka elita kojaekonomski prosperitet dràve ne}e

podre|ivati vlastitim karijeristi~kimambicijama, {to se upravo de{ava na poli-ti~koj sceni BiH.

Moè li se ivjeti od politike


Kako bi ublaìla posljedice nadolaze}erecesije, hrvatska Vlada je uvele mjere{tednje, u koje spada zamrzavanje pla}asvim budètskim korisnicima, ra~unaju}i ilokalnu samoupravu, rezanje tro{kovareprezentacije i boì}nih darova. No, ta jemjera u hrvatskoj javnosti nai{la na podsmi-

jeh - “kao kada bi vojnik naoruàn zra~nompu{kom poku{avao zaustaviti tenk”.

Prije desetak dana i Vlada RepublikeSrpske donijela je odluku o smanjenju pla}arepubli~kim funkcionerima za 10 posto, {to

je okvalificirano kao bezo~na demagogija,budu}i da su po~etkom godine pla}e

pove}ane za 100 posto! Smanjenjem pla}aza 10 posto, budèt RS-a godi{nje }eu{tediti oko 1,5 miliona KM.

Sli~nu mjeru donijela je i Vlada Fede-racije BiH, ali ne svojom voljom negosilom prilika! Naime, u federalnoj kasive} nekoliko mjeseci nema dovoljnonovca pa je federalna Vlada na sjednici uMostaru, prije tri sedmice, bila pri-morana (privremeno) skresati pla}e zapetnaestak posto, a ta iznu|ena “mjera{tednje” bit }e nadokna|ena kasnije,kada se u federalnom budètu prikupidovoljno novca.

DEMAGO[KA MJERA PREMIJERA RS-a

Dodik na pla}amau{tedio 1,5 miliona KM

MARKETIN[KI TRIK S PLA]AMA:Premijer RS-a Milorad Dodik

PREPOLOVLJENA CIJENA ÊLIKA: U samo trimjeseca tona ~elika pala je sa 900 na 450 eura



MINI MARKET”

Besplatno dijete iz epruvete i u FBiH Naslov teksta u “Oslobo|enju”

APELACIJSKO VIJE]E HO]E NE]E

Sudu BiH trebalo tri i po godine

od dono{enja prvostupanjskepresude Sedinetu Kari}u da

otpo~ne drugostupanjski procespred Apelacijskim vije}em

Glavni pretres pred Apelacijskim vije}em Suda BiH udrugostupanjskom procesu protiv najpoznatijeg tajkuna izSrebrenika Sedineta Side Kari}a kona~no je po~eo sredi-nom pro{log tjedna. Iako je Sido Kari}, svojedobno poz-nat kao “kralj tekstila”, osu|en jo{ u junu 2005., na uistinusimboli~nu kaznu (~etiri godine zatvora uvjetno i nov~anukaznu od 800.000 KM), na dono{enje kona~ne presude, iz

posve nejasnih razloga, ~ekalo se gotovo tri i pol godine.Podsjetimo da je, uz Sidu Kari}a, osu|eno jo{ pet njegovih

kompanjona, uklju~uju}i i suprugu Senidu Kari} kojoj jeizre~ena uvjetna zatvorska kazna u trajanju od tri i polgodine, i nov~ana globa od 600.000 KM. No, kako SudBiH drugostupanjske procese zakazuje po prili~no nejas-nim kriterijima, tako da ni do danas nije zakazan datum

po~etka glavnog pretresa u sudskom procesu protivMom~ila Mandi}a. Prvi je ministar pravde u ratnoj VladiRepublike Srpske u julu 2007. oslobo|en krivnje za kaz-nena djela ratnog zlo~ina protiv ~ovje~nosti i zlo~ina pro-tiv civilnog stanovni{tva, ali drugostupanjska presuda poàlbi Tuìteljstva BiH jo{ nije donesena. Istodobno su

bra}i Goranu i Zoranu Damjanovi}u koji su, tako|er po


Ure|uje

Milutin Stoj~evi}

Momo Mandi}

NEVLADIN SEKTOR: Sr|anDizdarevi}

NOVINAR: BakirHadìomerovi}



optu`nici za ratne zlo~ine, na vi{egodi{nje zatvorskekazne osu|eni mjesec dana prije Mom~ila Mandi}a,kona~ne presude izre~ene jo{ po~etkom decembra pro{legodine?! (S. M.)

NAGR\EN REIS

Njema~ki mediji problematizirajudodjelu nagrade katoli~kefondacije “Eugen Biser”

reisu Mustafi Ceri}uU nekoliko njema~kih medija objavljeni su dosta

ozbiljni prigovori povodom nakane katoli~ke fondacijeEugen Biser da dodijeli nagradu reisu Mustafi efendijiCeri}u. List Kölner Stadt Anzeiger donosi nekoliko~lanaka u kojima se navodi kako se Ceri} zauzimao za“islamizaciju” Evrope. Histori~ar Michael Wolfsohn,

jevrejski ~lan u vije}u Biser-fondacije, kazao je kako nije prikladno, ukoliko su ti prigovori ta~ni, da Ceri} dobijeovu nagradu. Prema njegovim rije~ima, odlu~uju}e pri-likom dodjele nagrade Eugen Biser jeste ~injenica da sunagra|eni “graditelji mostova a ne nekakvi

fundamentalisti“. Reis Ceri} trebao bi biti nagra|en sa jo{ dva

islamska teologa, jer jenakon spornog govora pape

Benedikta XVI uRegensburgu 2006. inicirao

pokretanje dijaloga izme|uVatikana i muslimanskihu~enjaka. Predvi|eno je da nadodjeli nagrade, nazvane

po filozofu i teologuEugenu Biseru, usubotu 22.novembra uMünchenu,

prigodan govor

odrìnjema~kiministar unutarnjih

poslovaWolfgang

Schäuble. Nagrada EugenBiser je utemelje-na 2002. godine ido sada je dodi-

jeljena dva puta.Posljednjidobitnik je bio

njema~ki kar-dinal Karl

Lehmann.(N. H.)

FBiH je u krizi i bez svjetske krize, a tek nas ~eka kriza iz svijeta

ALIJA BEHMEN, poslanik u Federalnom parlamentu


Mustafaef. Ceri}

Podr{ka dràvi uobra~unu sa mafijom

DIREKTOR IGRA\ANIN:

BesimMehmedi}

POLITIÂR:Mirsad KeboPOLITIÂR:

Mirsad Kebo

RE@ISER:Dino Mustafi}

RE@ISER:Dino Mustafi}



MINI MARKET Nacionalne manjine sluè vladaju}im

strukturama u RS-u i u FBiH samo kao ikebanaSTEVO HAVRELJUK, predsjednik Saveza nacionalnih manjina RS-a

STUDIJ UZ RADIO

Sindikat javnog RTV servisa

jo{ nije dobio odgovor o ~ijemtro{ku u Zagrebu studira

direktor Radija Adi Sarajli}Sindikat Javnog RTV servisa, ogor~en na~inom na koji

s njima komunicira menad`ment, odlu~io je na zidove prostorija “sivog doma” javno istaknuti kopiju pisma koje je u ime v.d. generalnog direktora FTV-a Dèmala [abi}a

sindikatu poslao finansijski direktor Mirsad Buljina.Uposlenicima odgovor nije najjasniji jer je rukom napisan,i ne daje decidiran odgovor na vrlo konkretno pitanjesindikalaca: da li je v.d. direktoru Federalnog radija Adiju

Sarajli}u iz budèta FTV-a pla}an vanredni studij naZagreba~kom sveu~ili{tu? Podsjetimo, u pro{lom brojuSlobodne Bosne objavili smo podatak potvr|en u FTV-uda je odluka o uplati 36.000 KM za Sarajli}evo {kolova-nje u Zagrebu postojala ali je, navodno, obustavljenanakon protesta uposlenika. Atmosfera u Federalnoj tele-viziji dodatno je podgrijana nakon po~etka provo|enjanove sistematizacije radnih mjesta, koja direktorima pruàmogu}nost da po svom izboru odre|enim kadrovima, bezobzira na stru~ne i akademske kvalifikacije, ponudemenadèrske ugovore. Od 416 uposlenika FTV-a preko100 ih se ve} àlilo Sektoru za ljudske resurse!

(N.[.)

M

al~o Rov~anin, vlasnik elitnog sarajevskog restorana

Vinoteka , caffea La gitara i slasti~arne Slatko }o{e,uhap{en je u srijedu, 19. novembra, zbog sumnje da jeutajio ve}i iznos poreza na dodanu vrijednost. U zajedni~kojakciji Tuìla{tva BiH, Uprave za indirektno oporezivanjeBiH (UIO), Dràvne agencije za istrage i za{titu (SIPA) iMUP-a Kantona Sarajevo istovremeno je izvr{en pretres vi{e

privatnih i poslovnih objekata na nekoliko lokacija uSarajevu koji su u vlasni{tvu Rov~anina.

Posljednja akcija je dio opse`ne i dugotrajne istrage orasprostranjenoj utaji PDV-a, a pretpostavlja se da se ukonkretnom slu~aju radi o sumi ve}oj od 100.000 KM.Istragu, ina~e, li~no vodi {ef Posebnog odjela za organiziranikriminal, privredni kriminal i korupciju Tuìla{tva BiHDrew Engel u saradnji sa SIPA-om i UIO uz pomo} MUP-a

Kantona Sarajevo. Prilikom hap{enja od Rov~anina je oduze-ta “odre|ena dokumentacija”. Prema nezvani~nim informaci-

jama, operativni dio istrage o utaji poreza i privrednom krim-inalu Mal~e Rov~anina vodili su UIO i inspektori SIPA-e izodjela za privredni kriminal. Tako|e, ostvarena je i punasaradnja sa Poreznom upravom Federacije BiH koja je


PI]E MEZA -

Zbog utaje porezRov~anin, vlasnrestorana “Vinot

gitara” i slasti~ar

ISTRAGA ZBOGPOREZNE UTAJE:Vlasnik Vinoteke Mal~o Rov~aninbio je omiljeniugostitelj stranihdiplomata ibosanske politi~keelite

Adi Sarajli}



MEDO U MEDU

Ve} pune ~etiri godine direktor

FIPA-e Haris Ba{i} s privremenimrje{enjem prima stalni honorar

od Uprave za indirektnooporezivanje

Direktor Agencije za promociju stranih investicijaHaris Ba{i} ve} pune ~etiri godine sudjeluje u raduUpravnog odbora Direkcije za indirektno oporezivanjeiako je na tu funkciju imenovan samo privremeno, namjesec-dva! Ba{i} je “privremeno” imenovan jo{ 2004.godine nakon {to se iz Upravnog odbora povukao ranijeizabrani ~lan Fuad Kasumovi} a konkurs za izbor novog~lana Upravnog odbora trebao je biti raspisan do kraja2004. godine. No, zahvaljuju}i razgranatim vezamaBa{i}a i njegovim sponzorima iz vrha SDA, konkurs zaizbor Kasumovi}evog nasljednika nije raspisan ni dodanas. Tako pune ~etiri godine na osnovu “privremenog”rje{enja Ba{i} prima honorar od 4.000 KM mjese~no,koliko pribli`no iznosi i njegov honorar u Lutriji BiH,gdje je tako|er dugogodi{nji ~lan Upravnog odbora!

Kako njegova redovna pla}a u FIPA-i iznosi oko 5.000KM, Ba{i} slovi za jednog od najpla}enijih ubleha{a na

politi~koj sceni BiH, na kojoj ina~e vlada èstoka

konkurencija. (M.S.)

”Ovo nije vo|ena, ovo je navo|ena zemlja

NIKOLA [PIRI], predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH


obezbijedila precizan izvje{taj o uplati poreskih obaveza.

Policijsku podr{ku prilikom hap{enja Rov~anina i pretresanjaobjekata pruìli su pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo.U zajedni~kom priop}enju za javnost koje je izdalo

Tuìla{tvo BiH izme|u ostalog se navodi kako je “jedan od

objekata koji je predmet istrage poznato mjesto koje su ~esto

posje}ivali visokopozicionirani predstavnici me|unarodne

zajednice diplomatsko osoblje i doma}i uglednici”. Naravno, rije~ je o restoranu Vinoteka, gdje je 15. decembra pro{le godine zamjenik visokog predstavnika u BiH i super-vizor za Distrikt Br~ko Raffi Gregorian odrào svadbeni pir nakon {to se vjen~ao sa Bosankom Olgom Palanka{ev. Sobzirom na takvu reputaciju restorana Vinoteke ~iji se vlas-nik na{ao iza re{etaka, u prio}enju se navodi kako je ovaakcija jasan signal da ne postoje objekti ili lica koji su

“nedodirljivi“ za Tuìla{tvo BiH.Osim ameri~kog diplomate Gregoriana i njegovih kolega izOHR-a, ~esti gosti u Vinoteci, jo{ iz vremena kada se na funkci-

ji dràvnog premijera nalazio Adnan Terzi}, bili su i mnogi mi-nistri iz Vije}a ministara BiH i Federalne vlade, ali i brojni poli-ti~ari, kako oni na vlasti, tako i oni u opoziciji. (M. Fazli})

BEZ POREZA

a uhap{en Mal~oik sarajevskogeka”, caffea “Lane “Slatko }o{e”

Haris Ba{i}



SA[A DELI]novinar BHTV-a

Mislim da sve {to na{i politi~kilideri rade ne moè znatno uticati na

potrebu funkcioniranja kancelarijevisokog predstavnika u BiH.Dogovor koji su Tihi}, ovi} i Dodik nedavno postigli u Odàku nagov-

je{tava neke pozitivne pomake u reformskim procesima u BiH,me|utim, bar ono {to znamo da je sadràj dogovora ne moèubrzati ga{enje kancelarije OHR-a u na{oj zemlji.

Koliko ja znam, oni su se u Prududogovorili samo da se dogovore.Tako da sâm sporazum koji su postigline moè uticati na funkcioniranjeureda OHR-a u na{oj zemlji. To je

pitanje ustavnog ure|enja na{e zemlje. Ubrzati zatvaranjeureda OHR-a u BiH mogu jedino dokumenti koji bi trebalo da

proizilaze kao rezultat dogovora Tihi}a, ôvi}a i Dodika postignutog u Prudu.

DENIS GRATZ~lan Izvr{nog odbora

Na{e stranke

AZRA HAD@IAHMETOVI]~lanica Predsjedni{tva

Stranke za BiH

Mislim da to i jeste bila svrha sas-tanka. Dakle, klju~ni politi~ki liderisastali su se u Prudu kako bi usaglasiliklju~na pitanja. Ukoliko bi njihov

sporazum bio zaista proveden u praksi, situacija u BiH bi bilatakva da bi institucije OHR-a u BiH bile nepotrebne.


” smo s vor r avu za pr m er. uze e

nam je, ali to ne zna~i da je opet ne}e biti ANTO VALENTA, jedan od utemeljitelja HZHB

NASUKAN NA SPRUDU

Tihi} tvrdi da je ”historijskisporazum” u Sprudu potpisao

zbog obe}anja da }e bitiintenziviran povratak izbjeglog i

raseljenog stanovni{tvaSve donedavno, lider SDA Sulejman Tihi} grlato se

protivio popisu stanovni{tva 2011. godine, tvrde}i da bi popis “legalizirao etni~ko ~i{}enje”. Tihi} je u me|uvre-menu promijenio mi{ljenje uz opravdanje kako je dobio~vrsta uvjeravanja da }e se u narednih nekoliko godinaintenzivirati povratak izbjeglog i raseljenog stanovni{tva.[tavi{e, Tihi} tvrdi da je za projekat “svi na svoje” obezbi-

je|en fond od milijardu maraka, ne navode}i ko }e, kada ikako obezbijedio toliki novac.

Za sada je izvjesno samo to da je Tihi}evo maglovito

obe}anje u golemom raskoraku s aktuelnom politikomVije}e ministara BiH ~iji “izbjegli~ki budèt” za narednugodinu iznosi mizernih 300 hiljada KM!

Dràvni ministar za izbjegla i raseljena lica Safet

Halilovi} (SBiH) navodno je iz svoje stranke dobio odri- je{ene ruke da sav godi{nji budèt moè potro{iti naTihi}ev povratak u rodni [amac! (A. M.)

PRO E

NE

DA

NE

MARTIN RAGU@ potpredsjednik HDZ-a 1990

Sam dogovor koji su ~elnici tristranke postigli u Prudu ne moèubrzati zatvaranje ureda OHR-a.Realizacija sadràja sporazumamogla bi pokrenuti proces, me|utim,ne znam da li }e u Parlamentu biti

dovoljno glasova da podrì taj sporazum.

Moè li dogovozatvaranje ure

NE

PRO E

SulejmanTihi}



NTRAPROVALIJA

Vreme{ni Alija Behmennajozbiljniji je kandidat

SDP-a za novoggradona~elnika Sarajeva

Novi gradona~elnik Sarajeva bi}e iz SDP-a, tvrdi predsjednik kantonalne organizacije SDP-a Damir Hadì},otkriv{i pri tom da se na listi potencijalnih kandidatanalazi i Alija Behmen, nekada{nji federalni premijer izvremena Alijanse za promjene.

Kakodoznajermo,Behmen visokokotira naSDP-ovoj listi inije “jedan odkandidata”, kakokaè Hadì}, negoupravo najozbiljnijikandidat! Tim

prije {to Behmenispunjava sve najva`nije kadrovske kriterije SDP-a: a)vrlo je blizak i odan lideru partije Zlatku Lagumdìji; b)nije puno mla|i od ranijeg SDP-ovog gradona~elnikaSarajeva Muhidina Hamamd i}a; c) odli~no se uklapa unacionalnu strukturu SDP-ovih op}inskih na~elnika kojisu tako|er redom iz bo{nja~kog naroda... (E. H.)

Jedno s drugim ne treba dovoditi udirektnu vezu. Mada }e dogovor kojisu Tihi}, ovi} i Dodik postigli zasigurno

popraviti politi~ku situaciju u zemlji, pokrenuti reformske procese, posebno pitanje ustavne reforme. Kako bi uredOHR-a bio zatvoren u BiH, treba

prethodno izgraditi odrìve institucije dràve i uspostavitimehanizme za otklanjanje politi~kih blokada. Da ne govorim otome da imamo jo{ mnogo toga realizirati iz Dejtonskogsporazuma, prije svega mislim na proces povratka.

ASIM MUJKI] profesor na Fakultetu

politi~kih nauka SarajevoMislim da dogovor iz Pruda ne}e

imati uticaja na proces zatvaranjaOHR-a. Na{i politi~ari iz godine ugodinu pokazuju da nisu odgovornisubjekti nego puki politi~ki objekti.Uprkos prividu koji se stvara pred

me|unarodnom zajednicom da se ne{to de{ava u pozitivnomsmislu, mislim da je BiH, odnosno njeni gra|ani, rtva ustavno-

pravnog poretka u kojem se ni{ta zna~ajno ne mo e odlu~iti bezme|unarodne zajednice. Pitanje zatvaranja OHR-a je stvar ameri~ko-evropskih i ruskih odnosa.

” e na o na s a a vnost m e u za n e

vrijeme da bjeìm slu`bama sigurnostiMIRSAD KEBO, potpredsjednik Federacije BiH


Pruda ubrzatiOHR-a u BiH?

NE

NE

AMIR ZUKI]generalni sekretar SDA BiH

NTRA

Alija Behmen

ZlatkoLagumdìja



SENAD [AHINPA[I]


LJUBAV BEZ INTERESA, INTERESBEZ LJUBAVI: [ta povezujefamiliju Izetbegovi} i primitivnog tajkuna Senada [ahinpa{i}a



Humanista “poganog jezika”


Hap{enje i dvodnevno pritvaranje biznismena, dugogo-di{njeg narodnog poslanika SENADA [AHINPA[I]A

kao i njegove svirepe verbalne “bravure” utelefonskim razgovorima koji su konsternirali javnost,govore najvi{e o sistemu koji je instalirao neotesanog

provincijskog kriminalca u dru{tvenu veli~inu, patriotu,

“stub dru{tva, vjere i nacije”; sistem koji je stvorio [ajuovih je dana progovorio iz usta BAKIRA IZETBEGOVI]A,brane}i vi{e sebe nego ~udovi{te koje je stvorio

MITSKA

RE^ENICABO[NJA^KE

PATOLOGIJE“Na}i }u crnca damu siluje curicu,

Allaha mi”!

MITSKA

RE^ENICABO[NJA^KE

PATOLOGIJE“Na}i }u crnca damu siluje curicu,

Allaha mi”!

DOSJE: MATERIJALNI USPON

I MORALNI PAD SENADA

[AHINPA[I]A [AJE



Hap{enjem i dvodnevnim zadrà-vanjem u pritvoru Senada

[ ahin pa {i}a [ aje ovda{nje pravosu|e i policija makar nasimboli~noj razini demonstri-

rali su vlastite vi{egodi{nje deklarativnenajave kako u obra~unu sa organiziranimkriminalom ne}e biti nedodirljivih,za{ti}enih i na bilo koji na~in (financijski,

politi~ki, funkcionalno...) privilegiranih i“zaslu`nih” pojedinaca niti organiziranihmafija{kih grupa. Iako je [ahinpa{i} u

posljednjih 15-ak godina od strane

me|unarodnih policijsko-istra`nih agen-cija, pa i onih koje su imale sjedi{te uBiH, kao i pojedinih doma}ih obavje{-tajno-policijskih struktura markiran kao

jedan od stoèra, tako re}i bardova, orga-niziranog kriminala, ~injenica je da nesamo on, nego nitko iz njegove poslovno-kriminalne hobotnice sve do prije pet-naestak dana nije imao ozbiljnijih proble-ma, niti konkretnih iskustava sa instituci-

jama ovda{nje pravne dràve.

BO[NJA^KI SIN PUKAPodsjetimo, [ahinpa{i} je uhap{en

nakon {to je u telefonskom razgovoru saMuhamedom Ali Ga{ijem (kojem se podoptu`bom za formiranje zlo~ina~ke orga-nizacije sudi na Kantonalnom sudu uSarajevu) zaprijetio svirepom odmaz-dom prema Edinu Vranju , na~elnikuOdjeljenja za organizirani i me|ukanto-nalni kriminal, silovanjem malodobnek}erke.

Odakle je, iz kojih je sve “izvora”svih ovih godina Senad [ahinpa{i} crpiosvoju nedodirljivost, ekonomsku, poli-ti~ku i svaku drugu mo}, a samim tim i

primitivnu bahatost u komuniciranju saljudima i institucijama, najpreciznije sevidjelo iz nekoliko medijskih komentara(Dnevni avaz , NTV Hayat ) njegovog pri-

jatelja Bakira Izetbegovi}a: [ajina mo} i

dominacija ~vrsto su i trajno ukorijenjeniu neupitnom, nerazru{ivom prijateljstvusa dinastijom Izetbegovi}, ocem Alijom isinom Bakirom. Potpredsjednik SDA i

parlamentarac BiH u Parlamentarnojskup{tini Vije}a Evrope, Izetbegovi} ju-nior bestidno, ali i priglupo amnestira[ahinpa{i}eve zvjerske prijetnje, poku-{avaju}i objektivizirati ne{to {to je sub-

jektivno da subjektivnije biti ne moè,dakle povu}i crtu razgrani~enja izme|u[aje, humaniste i patriote i njegovog“poganog jezika”. Njegov otac Alija bio

je barem toliko na~itan i “mudar” da je

znao (ili je morao znati) da je “sve u jeziku” i da “ni{ta izvan jezika nema”.

Ali Bakir ne bi bio Izetbegovi} davelikom brzinom sa glavne teme ne prem-

jesti “teì{te” na sporedni kolosijek. Njega brine za{to se ovih dana objavljujustenogrami njegovih (i o~evih) razgovorasa [ahinpa{i}em tokom 1993. godine.

Neke od tih stenograme objavila je

Slobodna Bosna prvi put prije vi{e od trigodine a “osvjeìla” ih prije 15-ak dana.“Tra` i}u da se pok rene is tr aga ko je dao

nalog da se mene prislu{kuje 1993.

godine”, najavljuje evropski parlamen-tarac i intimus Senada [ahinpa{i}a u“Dnevnom avazu”. Da Izetbegovi} ne bizamarao ni sebe, a ni institucije kojeimaju, valjda, pametnijeg posla, ukratko}emo mu pomo}i u rasvjetljavanju slu~aja

prislu{kivanja Senada [ahinpa{i}a a,kolateralno, i oca Alije i sina BakiraIzetbegovi}a.

Bavarska pokrajinska kriminalisti~ka policija u Minhenu istragu protiv Senada[ahinpa{i}a [aje otvorila je jo{ u martu1993., zbog sumnje da kr{i njema~kiZakon o oru`ju, Zakon o kontroli

naoruànja i Zakon o vanjskoj trgovini,odnosno, da se bavi {vercom konven-cionalnog oru`ja i nabavkom atomskihdijelova. Naknadno je, a nakon {to jeTuìteljstvo u Minhenu odobrilo

SENAD [AHINPA[I]


Pi{u

Suzana Mijatovi} i Senad Avdi}[email protected]

DOSJE: MATERIJALNI

USPON I MORALNI

PAD SENADA

[AHINPA[I]A [AJE

BAKIR IZETBEGOVI]: DaIzetbegovi} ne bi zamarao nisebe, a ni institucije kojeimaju, valjda, pametnijeg posla, ukratko }emo mu

pomo}i u rasvjetljavanjuslu~aja prislu{kivanja Senada[ahinpa{i}a a, kolateralno, ioca Alije i sina BakiraIzetbegovi}a

PLOVI PATKA, PLOVI GUSKA, OVA ZEMLJA BIT ]E TURSKA: Kuloarskadiskusija poslanika Skup{tine BiH [ahinpa{i}a izgovorena u dru{tvu ratnog zlo~inca Radoslava Br|anina i dopisnice televizije Beograd Rade \oki}

VA@AN STRANA^KI OPERATIVAC: Senad [ahinpa{i} na jednom odkongresa Stranke SDA



njema~kim policajcima prislu{kivanjesvih telefona koje su koristili [aja, njegov

punac Mustafa Karovi}, te “poslovni part-neri” E{ref Memi} i Amer Cviko, listakaznenih djela koja su mu stavljana nateret dodatno pro{irena. Za trajanjavi{egodi{nje istrage [ahinpa{i} je,izme|u ostalog, bio okrivljen i za davanje

naloga za kra|u, kupovinu i preprodajuukradene skupocjene robe (uglavnommarkiranih odijela koje su nosili pratiociAlije Izetbegovi}a iz Predsjedni{tvaBiH), nabavku krivotvorenih osobnihdokumenata, kori{tenje hrvatske pu-tovnice s la`nim podacima, skrivanje i

prebacivanje preko granice svojih prijatelja. Radi se o osobama iz kriminalnog

miljea koje su se tijekom 1993. i ‘94. oku- pljale u minhenskoj diskoteci Europa, uvlasni{tvu Tur~ina bo{nja~kog porijeklaHasipa Yilmaza , jednog od najbliìh[ajinih poslovnih partnera i prijatelja.

[TA SU ZNALI NIJEMCIDiskoteka Europa, kao i cijela plejada

opskurnih likova, mahom “vojnih lo-gisti~ara” Armije BiH, bili su pod stalnimnadzorom njema~ke policije. PoredHasipa Yilmaza, istra`ni postupak jevo|en i protiv njegove bra}e Ahmeta iEsnefa Yilmaza (njema~ki istraìtelji ihozna~avaju kao ro|ake tada{njeg koman-danta Armije BiH Sefera Hali lovi}a iNihada Boj adì }a , u ratu zamjenika

zapovjednika postrojbe Zulfikar - Zul -fik ara A li{p age Z uk e), Albanca Ne -dèdina Zeke, Bosanaca Amera Cvike(prijeratni trgovac iz Gra~anice, kasnijevoza~ u Merhametu , koji je promoviran u[ajinog zamjenika), E{refa Memi}a, Zije

Oru~evi}a , Azera Maksumi}a, te jo{desetak osoba koji su markirani kao pri-

padnici iste “zlo~ina~ke organizacije”.Prema dokumentaciji koju je Slo-

bodna Bosna prije ~etiri godine dobila iz Njema~ke, a koja sadrì na stotine ispisa prislu{kivanih telefonskih razgovoraomiljenog biznismena obitelji Izetbe-govi}, kao i slu`bene zabilje{ke Bavarske

pokrajinske kriminalisti~ke policije, uzSenada [ahinpa{i}a, njegovu suprugu



H.Y. - Ja sam sve dogovorio. On je poslao u Zagreb 1.000 komada.N.B. - Onaj ]elo ([aja, op.a.), {ta on ~eka?H.Y. - On to ne}e donijeti do vas, oduze}e mu Hrvati. On se boji da

krene sa time, propa{}e ~etiri miliona maraka. Roba, tako|er.N.B. - Ja zovem iz Sarajeva, iz General{taba...kod predsjednika sam.H.Y. - [ta radi general (pretpostavlja se Sefer Halilovi}, op.a.)?N.B. - On je u General{tabu, da}u ti njegov direktan broj telefona.H.Y. - Konzul [ahbaz (Dìhanovi}, op.a.) je bio ovdje kod mene. On

je bio sekretar Vlade...N.B. - Dao sam mu tvoj broj.H.Y. - On je O.K., u ponedjeljak otvara konzulat, pri~ao je o tebi i

Zuki (Zulfikaru Ali{pagi, op.a.). U Novom Pazaru su svi dobro.N.B. - Gdje je Mustafa? Do}i }u i ostati jedan mjesec kod vas. Je li

Juka Prazina u Njema~koj?H.Y. - Da, kod Siegena, ili Essena... Vi se trebate slagati, njegov

najbolji prijatelj Koke pjeva kod mene. Juka bi se èlio satobom pomiriti, prekju~er me zvao.

N.B. - Zna li on da sam ja u Sarajevu?H.Y. - Ne, on }e me nazvati sutra.N.B. - On treba da me nazove.H.Y. - On }e se javiti...N.B. - I treba ukloniti ljude sa punktova.H.Y. - Ja }u sve u~initi kako bi se vi slagali.N.B. - On treba kod tebe ostaviti jedan milion DEM, onda moè do}i

u SarajevoH.Y. - On ho}e da umre u Sarajevu.

N.B. - Laè, on je pokrao pomo} za Bosnu, ja }u se sa njim pomiritiako plati milion DEM. On je uzeo deset miliona, sve unjema~kim markama. Ina~e, posla}u Ke~u u Njema~ku da gaubije!

TRANSKRIPT RAZGOVORA NIHADA BOJAD@I]A (SARAJEVO) I NJEGOVOGRO\AKA HASIPA YILMAZA (MINHEN), 4. APRIL 1993. GODINE

Juka moè do}i u Sarajevo tekkad plati milion maraka

S.[. - Na{a delegacija je stigla u @enevu.[.D`. - Da, ali ofanziva jo{ traje.S.[. - Morao sam nazvati privatno, upravo

sam razgovarao s Mustafom Bijedi}emu @enevi, sutra trebam tamo. Ja sampraktikovao da letim avionom, onido|u po mene i tamo dobijem vizu. Aliu Njema~koj ne mogu u avion bez vize.Rekao mi je da se tebi obratim, da mipomogne{ da rije{im problem. Jaimam i bosanski paso{.

[.D`. - Oko vize ti moè pomo}i samo na{a Ambasada, ne Konzulat.

S.[. - A ako ti navede{ da }e Bakir Izetbegovi}

poslati potvrdu da sam ja ~lan dele-gacije?

[.D`. - Samo Ambasada u Bonu moè poslatinotu MVP Njema~ke, mi ne.

RAZGOVOR SENADA [AHINPA[I]A [AJE I[AHBAZA D@IHANOVI]A, TADA[NJEG KONZULA

BiH U MINHENU, 28. NOVEMBAR 1993.

DIPLOMATSKI SKANDAL: [ahbaz Dìhanovi}, ratnikonzul u Minhenu

DIPLOMATSKI SKANDAL: [ahbaz Dìhanovi}, ratnikonzul u Minhenu



Mirsadu i punca Mustafu Karovi}a,nadzirani su i poslovi [ajinog brataTajiba i sestre Aide u Sarajevu. Njema~kisu istraìtelji, tako|er, dokumentirali i sve[ajine kontakte sa ratnim bosanskimkonzulima u Njema~koj - [ahbazom

Dìhanovi}em i S id ik om Spahi} em .Transkripti njihovih razgovora otkrivajukako bosanskim diplomatama ne samo da

je bilo poznato da za [ajom traganjema~ka i hrvatska policija, nego su gaotvoreno savjetovali kako da (i)legalno

prelazi me|udr avne granice. Pored toga,iz tog se “{tiva” moè saznati na koji jena~in funkcionirala diplomatsko-konzu-larna mreà u Njema~koj, kako su i pokojoj cijeni bh. dràvljanstva i putovnicedijeljene osobama iz Sandàka, Turske isa Kosova, te da je upravo Hasip Yilmazsa 70.000 njema~kih maraka “pomogao”otvaranje Konzulata BiH u Minhenu.

Njema~ka je policija, tako|er, imala saz-nanja da je [aja, odmah po dolasku u tu

dràvu, u Stuttgartu kupio stan, da voziskupocjenog Mercedesa i da je za borav-ka u Minhenu, Istanbulu i Sofiji, gdje je~esto putovao, odsjedao isklju~ivo u luk-suznim hotelima (u Minhenu je, tako,spavanje u hotelu Koenigshof pla}ao 800DEM za no}!). U jednom telefonskomrazgovoru s bratom Tajibom

SENAD [AHINPA[I]

Prema informacijama agenata FOSS-a koji su, u sklopu istrage o ubojstvuJuke Prazine, istraìvali “ratni put” ZijeOru~evi}a, on je u jesen 1993. iz Mostara,preko Sarajeva, oti{ao u Zagreb, i to kao~lan delegacije bo{nja~kih intelektuala-ca. Prethodno je Ziji Oru~evi}u u Mostaruizdat originalni bh. paso{ na la`no ime

Vedran ôrda, a kako se sam povjeriobliìm prijateljima, njegova krajnja desti-nacija bila je [vajcarska gdje se, navod-no, trebao sresti sa nekada{njimnogometa{em Veleà Semirom Tucom.U slu`benim zabilje{kama koje jeSlobodna Bosna dobila iz arhiva neka-da{njeg FOSS-a (danas Obavje{tajno-si-gurnosne agencije BiH), navodi se kakosu Oru~evi}u novac za putovanje ’93.godine dali njegov prezimenjak Safet

Oru~evi} i Bakir Izetbegovi}, s tim da mu

je, po dolasku u Zagreb, ostatak para tre-bala isplatiti Bisera Turkovi}, u to vri-

jeme ambasadorica BiH u Hrvatskoj. Trigodine kasnije biv{i uposlenik AmbasadeBiH u Zagrebu Sead Dàferbegovi} Atasvjedo~io je da je Zijo Oru~evi} iz talijan-skog grada Trsta zvao ambasadoricuTurkovi}, prijetio joj i traìo da mu isplatipuni iznos, pozivaju}i se na obe}anjeBakira Izetbegovi}a. Agenti su FOSS-a,svojedobno, zabiljeìli i razgovor izme|uSuada ]upine (ratnog komandantaSamostalnog mostarskog bataljona,danas selektora karate reprezentacijeBiH) i Zije Oru~evi}a koji je vo|en u ljeto’96. Tada je ]upina svog sugra|aninaupozorio da se “okani tog posla”, na {tomu je Zijo Oru~evi} odgovorio: “Nemamse ja ~ega kaniti, ja sve radim po

nalogu Nedàda Ugljena”?!

UBISTVO JUKE PRAZINE

Prazinu je u Belgiji

“odradio” Zijo Oru~evi} anovac su osigurali Bakir

Izetbegovi} i SafetOru~evi}!?

DOSJE: MATERIJALNI

USPON I MORALNIPAD SENADA

[AHINPA[I]A [AJE


DR@AVNI TERORIZAM: Bo{nja~kivrh angaìrao je i platio Oru~evi}ada likvidira Juku Prazinu



[ahinpa{i}em, knjiàrom i izdava~em,[aja mu nudi pomo} od 300.000 mara-ka?!

Budu}i da je u istrazi koja je protivSenada [ahinpa{i}a vo|ena sve do kraja1998. njema~ka policija traìla i pomo}austrijskih kolega, u obimnoj doku-mentaciji koja je prikupljena za pet godi-na nalaze se i dokazi o [ahinpa{i}evimfinancijskim kontaktima s Hasanom

êngi}em , Fehimom Sejarijem, te uskimkrugom ljudi okupljenih oko TWRA uBe~u na ~elu s Fatihom Al Hasaneinom, stim da je [aja bio u neposrednoj vezi snjegovim bratom Sukarnom . Dio inkri-miniraju}e dokumentacije o ratnim“poslovima” Senada [ahinpa{i}a [ajeaustrijska policija je, zajedno s komplet-

nim dosjeom o Hasanu êngi}u i raduTWRA, prije vi{e od {est godina, prosli- jedila u BiH, nakon ~ega su istragu nas-tavili agenti tada{nje Federalne oba-vje{tajno-sigurnosne slu`be (FOSS-a) iinspektori MUP-a Federacije. No, iako jekaznena prijava sa vi{e od 600 stranica

popratne dokumentacije i vrlo ozbiljnim

dokazima o vi{emilijunskom kriminalu pri raspodjeli ratne pomo}i za BiH jo{ uljeto 2002. dostavljena Federalnomtuìteljstvu, a kasnije i Tuìteljstvu BiH,niko od “vojnih logisti~ara” ni do danasnije procesuiran.

LIKVIDACIJE - VRHUNACPATRIOTIZMA

Jednako tako nikada do kraja nisuistraène ni informacije njema~ke policije

koja je upravo Senada [ahinpa{i}a sum-nji~ila kao jednog od naru~itelja i organi-

zatora ubojstva Juke Prazine. Kako jenavedeno u jednom izvje{}u policije izMinhena, indicije o [ajinoj mogu}ojumije{anosti u Jukinu likvidaciju (ubijen uBelgiji, po~etkom decembra ‘93.), dobi-

jene su prislu{kivanjem njegovih telefon-skih razgovora. Prema istim (policijskim)izvorima Juku Prazinu je smaknuoMostarac Zi jo Oru~evi} koji je koristiola`ni bh. paso{ na ime Vedran ôrda.Podsjetimo da je prije ubojstva Juke

Prazine, njema~ka policija, tako|er natemelju prislu{kivanih razgovora, Senada[ahinpa{i}a [aju dovodila u vezu i s ubo-

jstvom biv{eg na~elnika Op}ine Fo~aTaiba Loje. Lojo je poginuo 1992. uSarajevu, pod nikada do kraja razrije{enimokolnostima, a nakon {to je uputio pismoAliji Izetbegovi}u, obavje{tavaju}i ga okriminalu SDA-ovskih struktura u Fo~i,

predvo|enih, dakako, predratnim piljarom[ajom. Loju je usmrtio hitac iz ru~nog

baca~a u sredi{tu Sarajeva, “istraga” jezaklju~ila da je ubijen sa “agresorskih

polo aja”, iako je i laiku jasno da je to bilo potpuno “nemogu}a misija”, budu}i da su polo aji srpske vojske bili udaljeni 3-4kilometra zra~ne linije od mjesta zlo~ina, ada je domet ru~nog baca~a oko pola kilo-metra.



Dodatni {ok, nevjericu i bijes u javnosti jeinducirao novi “set” telefonskih razgovoraizme|u Senada [ahinpa{i}a i Muhameda AliGa{ija, koji je po~etkom nedjelje emitiraomagazin “60 minuta” Federalne televizije. Iz5-6 razgovora Ga{ija (iz zatvora) i [aje, jasnose moè raspoznati kako je [ahinpa{i} osobapreko koje se “prelamaju” interesi manje-vi{esvih vladaju}ih kriminalno-podzemnihskupina u Sarajevu i BiH. Ga{i i [aja, uzneizostavne uvrede i prijetnje policajcu Edinu

Vranju, “prora|uju” i druge osobe relevantneza sudski proces koji se vodi protiv Ga{ijevezlo~ina~ke organizacije. Koriste se kodnim

imenima, pa se tako pominju:

KO JE KO U [APUTANJIMA [AJE I GA[IJA

Grba

(Kelmendi) sebrine za Vuka

(Ori}a) aliNovinar

(Radon~i}) tokorektnoprikriva...

VUK Naser Ori} , za kojeg

[aja kaè da }e vrlobrzo kao i njegovasupruga iza}i iz zatvora.

NOVINARFahrudin Radon~i} , zakojeg Ga{i kaè da usvojim novinamapomaè koliko moè.

GRBA Naser Kelmendi , sakojim [aja odràvakvalitetne odnose.

BIBIDaut Bibi} , advokat,blizak sandàko-alban-skom klanu, na ~ijepominjanje [aja kaè“nemoj, nije za telefona”.

NEDONedim [ahinpa{i} , sinSenada [ahinpa{i}a, za kojegbri ni otac ka e da }e nasli-

jediti i “]elu koji je umro” i

“]elu koji }e ubrzo umrijeti”.

NJEMA^KA PA@NJA: Bavarskapokrajinska policija, uzSenada [ahinpa{i}a, njegovu

suprugu Mirsadu i puncaMustafu Karovi}a, nadzirala

je i poslove [ajinog brata Tajiba i sestre Aide uSarajevu, kao i [ajine kontak-te sa ratnim bosanskimkonzulima u Njema~koj -[ahbazom Dìhanovi}em i

Sidikom Spahi}em

MAFIJA[KO-MEDIJSKIZAGRLJAJ: Fahrudin

Radon~i} i Senad [ahinpa{i}na temeljima budu}e zgradeRijaseta Islamske zajednice

MAFIJA[KO-MEDIJSKIZAGRLJAJ: Fahrudin

Radon~i} i Senad [ahinpa{i}na temeljima budu}e zgradeRijaseta Islamske zajednice



Prije nekoliko dana, najprije u

britanskim a potom i regional-nim medijima, pri~a o razvodumilijardera i vlasnika Formule 1Bernieja Ecclestonea i supruge

Slavice plasirana je kao prvorazrednamedijska senzacija. Otada novinari ne

prestaju obilaziti rodno selo Slavicinog pokojnog oca Jove Maglajani udaljenodvadesetak kilometara od Banje Luke. Uisto vrijeme {pekuliralo i o tome da se ovanajbogatija èna s prostora biv{eJugoslavije nakon odlaska iz ku}e u kojoj

je u Londonu ìvjela sa suprugomBerniem, “krije” u Banjoj Luci, ali ovusu informaciju na kraju demantirali i

~lanovi njene familije.U selu Maglajani danas ìvi

njen stric, sedamdesetdvogo-di{nji penzioner Vlado

Radi}, koji je i sam zarazvod svoje ne}ake ~uoiz novina. “ Ja n emam s

BOSANSKA STRANA RAZVODA STOLJE]A


Gotovo izvjesni raspad braka vlasnika“Formule 1”, britanskog multimilijardera

BERNIEA ECCLESTONEA i njegove suprugeSLAVICE posljednjih je dana okupirao sve vode}esvjetske medije; tvrdnju britanskih medija da se

Slavica nakon {to je napustila supruga oporavlja uBiH, provjerila je na{a novinarka u Maglajanima kod

Banje Luke, rodnom selu njenog oca

HoB

pro

HoB

pro

Pi{e

Danka Savi}[email protected]

Slavicin stric, penzioner Vlado Radi} tvrdi



t im ìve veze”, govori kao da se pravda nov-inarima koji ga posljednjih dana obilaze. “Niti

se oni meni jav ljaju, n iti j a znam {ta se izme|u

n jih de {av a. P otpuno sam za te ~en jer i njih

dvoje su u godinam a, znam samo da im aju

dvi je d ivne {}eri za koje su jako vezani.”

Preko puta skromne ku}ice u kojoj ondanas ìvi, smje{tena je jo{ jedna neuporedivove}a ~iji je vlasnik Savo Radi}, Slavicin naj-stariji brat nastanjen u Rijeci, koji ovdje

boravi tokom ljetnih mjeseci.

DODIK NIJE PRIMIOECCLESTONEA

“Posje tila nas je i S lavica u se lu p ro {log

l jeta, dolazila je u Rijeku, pa onda ovdje do{la

kod brata . Dolazila je ran ije, i sa muèm nas je

obilazila, znate kako, oni do|u ovdje

avionom, a pilot i ~ekaju da oni zavr{e posjetu

i da ih v ra te nazad”, govori stric Vlado.Po~etkom septembra ove godine objavlje-

na je vijest da je 78-godi{nji BernieEcclestone sa suprugom vikend proveo uBanjoj Luci i u selu Maglajani kod Lakta{a, teda su nekoliko sati odvojili kako bi se u novojzgradi Vlade RS-a, uz odli~nu hranu i vino,druìli sa premijerom Republike SrpskeMiloradom Dodikom.

Slavica Radi} je ~etvrto dijete svojihroditelja koji su jo{ prije njenog ro|enja(1958. godine) doselili u Rijeku. Otac Jovo,koji je preminuo prije petnaest godina, bio je

vatrogasac i radio je u rije~koj luci. Njenamajka, kao i bra}a Savo i Zoran i danas ìve uRijeci, dok je Slavicin tre}i brat Ljubo nasta-njen u Beogradu.

Britanski mediji procijenili su kako njezi-no bogatstvo vrijedi toliko da je dosp-

jela na peto mjesto najbogatijih èna

Slavica i Bernie Ecclestone


}e li milijarderrnie ikad vi{e

etati Krajinom

e li milijarderrnie ikad vi{e

etati Krajinomda ne}aku nije vidio vi{e od godinu dana



Velike Britanije. Slavica je u javnosti priznala da niko, pa ni ona, zapravo nezna {to sve ima Bernie, ~ega je sve vla-snik i koliko je to bogatstvo. “M i o tome

nikada ne razgovaramo. Bernie je radoho-li~ar , nep restano uz te le fon, p ra ti {to s e

zbiva na burzama, neprestano smi{lja no-ve pos lovne poteze, a ja se brinem za na{e

dvije k}erke i ku}u”, govorila je ona.Slavica Radi} se sedamdesetih godina

pro{loga stolje}a fotografirala za tada

kultni zagreba~ki ~asopis Start. Nedugonakon objavljivanja njenih fotografija naduplerici Starta redakciji se obratio itali-

janski modni agent Riccardo Gay koji jeSlavici ponudio manekensku karijeru.Prema svjedo~enju Den isa Kulji{a ,tada{njeg urednika u “Startu”, glavniurednik tog magazina Mladen Ple{e osob-no je Slavicu Radi} odvezao novim

poslodavcima u Italiju, koji su promptno

mladu Radi}ku promovirali u “senzaciju

iza èljezne zavjese”. Vremenom je po~ela raditi kao me|unarodni model inastupala u kampanjama brojnih svjetskiuglednih modnih ku}a kao {to je, recimo,Armani .

STIDLJIVA SLAVICAME\U SVJETSKIM

BOGATA[IMA Na promotivnom skupu Formule 1,

tokom 1982. godine, upoznala je budu}egsupruga, dvadeset osam godina starijeg idvadeset pet centimetara nièg BernieaEcclestonea. Ulazak u svjetski jet-set je

bilo ne{to ~ega se pribojavala jer, kako jesama objasnila nije joj bilo lako iz rije~keoskudice preko no}i po~eti letjeti privatnimavionima i helikopterima, izlaziti naglamurozne prijeme, druìti se s najpopu-larnijim i najmo}nijim ljudima svijeta,dràvnicima, sporta{ima, glumcima, pjeva-

BOSANSKA STRANA RAZVODA STOLJE]A

Bernie Ecclestone demantirao je za~asopis Extra najave o razvodu sa suprugomSlavicom za kojom je, nakon prvih najava o

razvodu u medijima, nastala prava potraga.Kako bi je prona{li, britanski i hrvatski no-vinari obilazili su posljednjih dana Rijeku i BiH.Zanimanje svjetskih medija za razvod koji bimogao postati jedan od najskupljih u britan-skoj povijesti (skuplji od rastave pop diveMadonne od muà Guyja Ritchieja) nije za~u|enje, pogotovo stoga {to bi se moglodogoditi da upravo vlasnik Formule 1 ostanekratkih rukava. Ve}i dio njegove imovine,naime, glasi na Slavicu budu}i da kao nedomi-cilna Britanka podlijeè povoljnijim poreznimzakonima od svog supruga. Tako se pret-postavlja da bi,u slu~aju da se najave o razvo-

du pokaù ta~nim, Bernie bio taj koji bi semorao boriti za, kako se procjenjuje, vi{e oddvije milijarde funti vrijedno vlasni{tvo famili-

je Ecclestone.

CIJENA RAZVODA

Slavica }e se od razvodabraka sa Bernieom tje{itisa dvije milijarde funti!?


BOSANSKO GNIJEZDO SLAVNOG BRA^NOG PARA: Bernie i Slavica nekoliko puta godi{njeslijetali su u kraji{ko selo Maglajani i odsjedali u ku}i Slavicinog brata Ljube Radi}a

FOTOGRAFIJE ZA SVJETSKUKARIJERU: Nakon {to se

obnaèno slikala za kultnizagreba~ki magazin Start Slavica Radi} je 80tih godinabila jedan od najatraktivnijihevropskih foto-modela

FOTOGRAFIJE ZA SVJETSKUKARIJERU: Nakon {to se

obnaèno slikala za kultnizagreba~ki magazin Start Slavica Radi} je 80tih godinabila jedan od najatraktivnijihevropskih foto-modela



~ima. Dvije godine nakon {to je upoznalaBernia ro|ena je njihova prva k}er Tamara,a ~etiri godine kasnije Petra, koja je, ina~e,nedavno pokrenula vlastitu modnu markuForm. Kako je sama kazala ova danasdevetnaestogodi{nja djevojka, smisao zamodu i ljepotu naslijedila je od majkeSlavice, a od oca Bernieja ambicioznost.

Navode o tome da nakon 24 godine braka Bernie Ecclestone po svemu sude}iostaje sam u ku}i vrijednoj 10 milionafunti, kako je napisao britanski Daily Mail , ljudi iz svijeta automobilizma, me-|u kojima su se kretali Ecclestoneovi,ustru~avali su se javno komentirati.Mediji smatraju da je to zbog toga {to su

uvjereni da }e se Slavica na kraju ipak predomisliti i vratiti, ali i zato {to se pri- bojavaju mogu}eg Berniejeva bijesa akodozna da su komentirali ne{to iz njegova

privatnog `ivota. A, u Engleskoj Bernie iSlavica, iako vrlo bogati (posljednjih de-setak godina njihova se imovina procje-njivala na vi{e milijardi funti), nikad nisuuspjeli postati dio visokog britanskogdru{tva. Novcem, naime, nisu mogli kupi-ti aristokratsko porijeklo, a osim toga, su-mnje u na~in na koji je Bernie stekao bo-gatstvo udaljavale su ovaj par od britan-skog visokog dru{tva.

Eliti na prostoru ex Jugoslavije,me|utim, itekako je godilo dru{tvo

bra~nog para Ecclestone. Jutarnji list ovihdana pi{e da se Slavica svojedobno relati-

vno ~esto sastajala s obitelji predsjednikaTu|mana: “Pokojnom predsjedniku im-pon iralo je Bern ie je vo boga tstv o, ali i

mogu}nost da n jegovu unuku S in i{ i po-mogne u automobilisti~koj karijeri. I Ber-nie je doista pomogao Tu|manovu unuku:

nabav io mu je skupoc jeni trka}i BMW.

Nakon p reds jedn ikove smrti S lavica je

na sta vila o dr`a va ti v ez u s n je go vom

sup rugom Ank icom i k }erkom Neven-kom Tu|man. Ipak, Formula 1 nikad nije

do{la u Hrvatsku.”

Slavica i Bernie Ecclestone


DONATORKA: Zacrkvu u selu

Maglajani,nadomak Banje

Luke, Slavica je,navodno, kupilalustere i ikone,

naru~ila zvono izRusije, te platila

renoviranje krova




^ESTITAMO DAN DR@AVNOSTI

BOSNE I HERCEGOVINE



Odnosi izme|u bo{nja~kih partnera (SDA i SBiH) u vladaju}oj koaliciji dovedeni su do usijanja: posljednji sastanak dvije partijske delegacije koje ve} neko vrijeme bezuspje{no

poku{avaju razrije{iti problem Vlade Sarajevskog kantonaokon~an je nakon samo pet minuta! Toliko je naime trebalodelegaciji SDA predvo|enoj kantonalnim partijskim {efomAbdulharisom [etom da koalicione partnere iz Stranke za BiHupozna s “novonastalom situacijom”. U najkra}em, SDA sma-tra da je na nedavnim lokalnim izborima Stranka za BiH izgu-

bila podr{ku naroda i da vi{e ne moè ra~unati na vode}u pozi-ciju u Vladi Sarajevskog kantona. Prije nego {to se delegacijaStranke za BiH, predvo|ena Melihom Ali}, uspjela pribrati iiznijeti poznate kontraargumente da se lokalni izbori ne mogu“implementirati” na Kantonalnu vladu, delegacija SDAje usta-la i bez pozdrava napustila sastanak.

Kako smo doznali, kantonalna delegacija Stranke za BiH na pregovore je stigla s nepromijenjenom ponudom: traìla je da i unovoj Kantonalnoj vladi dvije partije zadrè jednak brojministarskih pozicija, odnosno da i novog premijera (umjestoSamira Silajdì}a, koji je podnio ostavku) ponovo imenujeStranka za BiH. Prvi dio ovih zahtjeva (ministarske pozicije) zadelegaciju SDA navodno je sasvim prihvatljiv, no delegacija

SDA ultimativno zahtijeva funkciju kantonalnog premijera. U protivnom, SDA prijeti da }e formirati novu parlamentarnuve}inu bez sudjelovanja Stranke za BiH.

Scenarij eliminiranja Stranke za BiH iz vlasti Slobodna Bosna je najavila jo{ prije nekoliko sedmica kada smo otkrilidetalje tajnog pakta koji su protiv Harisa Silajdì}a sklopiliSulejman Tihi}, Milorad Dodik i Dragan ôvi}. Pored ostalog,tada smo najavili da }e Tihi}, Dodik i ôvi} zahtijevati rekon-strukciju vlasti na svim razinama, ra~unaju}i dràvni i federalninivo, ali i sve kantonalne vlade u kojima (jo{ uvijek) participiraStranka za BiH.

Me|utim, dosada{nja realizacija ovog plana odvija se prili~no traljavo, dijelom zbog otpora Stranke za BiH, a dijelomi zbog otpora s kojim se Tihi} susre}e u vlastitim partijskimredovima. Tihi}ev politi~ki rival Bakir Izetbegovi} protivi seraskidu koalicije sa Strankom za BiH koju smatra “prirodnim

partnerom”.U svakom slu~aju, kriza vlasti u Federaciji BiH potrajat }e

jo{ mjesecima pa premijer RS-a Milorad Dodik sada s punim pravom moè tvrditi kako je “Republika Srpska stabilniji dioBiH”.

(A. Metiljevi})

Sastanak delegacija SDA i SBiH o izborunovog premijera Sarajevskog kantonaokon~an sva|om “prirodnih partnera”

Bezvla{}e u Sarajevskom kantonu


BITKA ZA PREMIJERA:I delegacija SDA,predvo|ena Abdulharisom

[etom, i delegacija SBiH,na ~elu sa Melihom Ali},insistirale su na mjestukantonalnog premijera



KO RATUJE U SARAJEVU


Posljednji revolvera{kiobra~uni u Sarajevu, ~ijisu akteri godinama

“dobro poznati” policiji,pa ipak na ~udesanna~in redovno izbjegavajuhap{enja i sudska pro-cesuiranja, svjedo~e obespo{tednoj, naj~e{}ekrvavoj borbi na mafija{koj sceni glavnoggrada BiH za dominaciju

nad unosnim tr`i{temtrgovine narkoticima;na{a novinarkanapravila je do sadanajkompletniji presjeksarajevskog podzemljai izdvojila najva`nijeaktere gangsterskihgangova

U sarajevskom podzemlju ratuju pla}enici albanskog bossa Nasera

KO Ju novom samafija{ko



Premda su inspektori MUP-aKantona Sarajevo za kratko vri-

jeme uspjeli identificirati sveaktere posljednjeg vatrenogobra~una unutar sarajevskog

podzemlja, osim te{ko ozlije|enogFatmira Mujaja, ni ~etiri dana nakon puc-njave nije uhap{en nijedan od {estoriceodbjeglih kriminalaca. Kako je u dosa-da{njoj istrazi nepobitno utvr|eno,okr{aju dvije kriminalne skupine, u no}iizme|u subote i nedjelje (15. i 16. novem-

bra), u klubu Incognito, u sarajevskom

naselju Grbavica, prethodila je sva|aizme|u Mujaja i Mer seda Hadì} a,zvanog Mirso [vicarac, koji je bio udru{tvu s Elvisom Hodì}em, Osmanom

Vanti}em , B ahrijom Ka~a porom iFikretom Kajevi}em. Budu}i da su svi uIncognito stigli “pod punom ratnom spre-mom”, nakon kra}e prepirke do koje je,navodno, do{lo zbog Mujajevog prijatelja,a Hadì}evog neprijatelja, Nasera Ori}a,Mersed Hadì} i Elvis Hodì} su prvi

povukli pi{tolje.Pretpostavlja se da su upravo njih dvo-

jica s vi{e hitaca u stomak i plu}a ranili

Fatmira Mujaja, dok se jo{ utvr|uje tko je pucao u odbjeglog Merseda Hadì}a. Nakon pucnjave je, naime, i kod Mujaja prona|en pi{tolj s metkom u cijevi, dok jesnimak njegovog tjelohranitelja Jasmina

Kose kako bjeì s pi{toljem u ruci policija prona{la naknadno, pregledom zapisa svideo-kamera. Koso je poslije pucnjave,tako|er, pobjegao i za njim }e, jednako kaoi za ostalom petoricom bjegunaca, bitiraspisana policijska tjeralica.

No, ostavimo li po strani formalni povod obra~una u Incognitu , ~injenica jeda su svi revolvera{i pripadali suprot-stavljenim kriminalnim klanovima me|ukojima ve} dulje vrijeme postoji otvorenoneprijateljstvo koje je kulminiralo pro-{logodi{njom likvidacijom Ram iza De-lali}a ]ele. Sve do ubojstva (koncem juna2007.) ]elo je u Sarajevu figurirao kaovo|a “sandà~kog klana”, kojem su pri-

padali, ili su mu bili bliski, i FikretKajevi}, i Elvis Hodì}, i Bahrija Ka-~apor. S druge strane, u lokalnom krimi-nalnom miljeu Fatmir Mujaj i JasminKoso slove za “vojnike” Nasera Kel-mendija, nominalno vlasnika hotela Casa

Grande na Ilidì a realno “prvog” me|usarajevskim Albancima koji se, istina posredno, dovodi u vezu s ubojstvom

Narko-kartelski obra~un do istrebljenja


Kelmendija i sljedbenici lika i djela ubijenog Ramiza Delali}a ]ele!

Pi{e

Suzana Mijatovi}[email protected]

KOrajevskomporetku



Ramiza Delali}a. “Pi{toljdìju” Kosu je,opet, u albanski klan uveo Almir Kukan,

jo{ jedan iz plejade kriminalaca sKelmendijevog “platnog spiska” koji je,

jednako kao i svi njegovi kompanjoni,dobro poznat sarajevskoj policiji.

BJEGUNCI NA SLOBODIPrema izvorima bliskim albanskim

kriminalnim krugovima u Sarajevu, ElvisHodì} i Fatmir Mujaj prvi su se putsukobili jo{ prije nekoliko godina. Iz tog

je okr{aja, navodno, “deblji kraj” izvukaoHodì} koji je, osim batina, u bijegu odAlbanaca, polomio obje noge, zbog ~ega

je mjesecima bio gotovo nepokretan.Elvis Hodì} se u Sarajevo vratio ljetos,nakon skoro godinu dana izbivanja,

budu}i da je koncem septembra 2007., poslije pucnjave na Ba{~ar{iji, za njimraspisana policijska tjeralica. Hodì} jetad, podsjetimo, zajedno s Amirom

Pa{ i}em Fa}om , Kenanom âvakom iAlenom Grbom , bio jedan od glavnihaktera vatrenog razra~una s Muhamedom

Ali Ga{ijem i Amirom Kasumi}em ukojem su ovaj posljednji, ali i slu~ajni

prolaznik Nedàd Smaj lag i} , zadobilite{ke tjelesne ozljede. No, za razliku odsvojih kompanjona avaka, Grbe i Pa{i}akoji su se, jedan za drugim, u roku odmjesec dana, na{li iza re{etaka, Hodì} je

svo vrijeme bio na slobodi, premda jeupravo on, prema svim indicijama, pucao



Pored bliskih prijatelja iz politi~kog(Senad [ahinpa{i} [aja), medijskog(Fahrudin Radon~i}) i policijskog (ZejnilLu~kin) miljea, Naser Kelmendi se uspio pri-bliìti i vjerskim slu`benicima, dakako,izda{no doniraju}i gradnju dàmija. Tako jeKelmendi, u dogovoru sa Nezimom ef.Halilovi}em kao predsjednikom Gra|evin-skog odbora za izgradnju nove dàmije u

naselju Plandi{te (kod Ilidè), proljetos

“promoviran” u vakifa, a nakon {to jeefendiji Halilovi}u uplatio 100.000 KM.Drugi najve}i donator dàmije u Plandi{tu jeKelmendijev poslovni partner Asllan Peci,vlasnik tvrtke Alaxa, koji je prije tri godinebio prvoosumnji~eni za premla}ivanjeNezira Bajraktarija u sarajevskom kafi}u

Akademija , gdje je bilo organizirano ritualnopomirenje Nasera Kelmendija i Ramiza

Delali}a ]ele.

VJERA JE KOKAIN ZA NAROD

Naser Kelmendiosigurao podr{ku

izgradnjom dàmije!?

MIRSO [VICARAC: Prijepovratka u Tuzlu, Hadì} je,navodno, u zapadnoj Europi

ve} izgradio “respektabilnu”kriminalnu karijeru

POKOLJ NA KONCERTU SRBIJANSKE PJEVALJKE:Fatmir Mujaj (gore) u folkoteci Incognito izre{etan

je od strane trojice revolvera{a - Merseda Hadì}a,Elvisa Hodì}a i Osmana Vanti}a

KELMENDIJEVAD@AMIJA NAILID@I: Nezimef. Halilovi}uveo jeproblemati~nog biznismena uposve}enikrug Vakifa-dobrotvora



na Kasumi}a. Navodno da je proteklugodinu proveo u Austriji gdje mu jesigurno uto~i{te na{ao njegov prijateljBahrija Ka~apor koji je i sam, sveganekoliko sati poslije pucnjave uIncognitu , pobjegao u Be~.

Po povratku u Sarajevo Elvis Hodì}se sam javio pravosudnim organima, ali je,i pored ~injenice da je cijelu godinu bio u

bjekstvu, i da je optuèn za poku{aj ubojst-va, odmah pu{ten na slobodu?! Njegovi

poznanici tvrde da se Hodì}, u me|uvre-menu, udaljio od Amira Pa{i}a Fa}e i nje-govih prijatelja, te da je ostao blizak sFikretom Kajevi}em i Bahrijom Ka~a-

porom. Opisuju ga kao mladi}a prijekenaravi, sklonog konzumaciji droga, zbog

~ega se ranije ~esto sukobljavao i sa svojim biv{im {efom Ramizom Delali}em.S druge strane, upu}eni u odnose

me|u kriminalcima u Tuzlanskom kan-tonu, tvrde kako je Mersad Hadì} koji se



NASER KELMENDIRo|en 15. februara 1957. u Pe}i (Kosovo),odakle je, navodno, pobjegao potkraj 2001., s pet

milijuna maraka u ke{u. Prva bh. putovnica izda-ta mu je u prolje}e 2002. u Tuzli, ve} narednegodine u sarajevskom naselju Ilidà kupuje hotelCasa Grande , a kasnije i vi{e poslovnih prostora istanova. Prema policijsko-obavje{tajnim procjena-ma, Naser Kelmendi i trojica njegovih sinova:Besnik, Liridon i Elvis glavninu zarade ostvarujuod trgovine drogom, premda ni nakon vi{e pretre-sa objekata u njihovom vlasni{tvu, nikada nijeprona|en ni gram ha{i{a. Zvani~no se otac isinovi Kelmendiji bave hotelijerstvom i ugos-titeljstvom. Posjeduju desetak luksuznih automo-

bila. Pretpostavlja se da je poslije hap{enjaNasera Ori}a, najpouzdaniji ortak NaseruKelmendiju njegov bliì ro|ak Rexep Kelmendizvani Dèko Rugovci. Unutar albanskog krimi-nalnog miljea u Sarajevu, Fatmir Mujaj, AlmirKukan, Jasmin Koso i bra}a Fuad i Faruk Nik}iimaju “status” Kelmendijevih “vojnika”.

NASER ORI]Ro|en 3. marta 1967. u Poto~arima kod

Srebrenice, predratni pripadnik policijske jediniceza specijalne zadatke MUP-a Srbije, ratni zapov-

jednik Armije BiH u Srebrenici. Do prolje}a 2003.,kada je protiv njega Sud u Haagu podigao

optu`nicu, ìvio u Tuzli gdje se nominalno baviougostiteljstvom, a stvarno rukovodio kriminalnimpodzemljem. Po povratku iz Haaga seli uSarajevo i postaje “desna ruka” NaseruKelmendiju u njegovim “poslovima”. Naser Ori} jevlasnik za{titarske agencije BH sigurnost , stanau sarajevskom naselju [ip, te vi{e nekretnina napodru~ju Tuzlanskog kantona. U pritvoru sara-

jevskog Centralnog zatvora nalazi se od 3. okto-bra, kada je uhap{en na Ilidì. Sudit }e mu sezbog kaznenog djela iznude i nedozvoljenogdrànja oru`ja.

MUHAMED ALI GA[IRo|en 11. septembra 1973. u Kaknju, dohap{enja (14. januara ove godine) “vode}i” sara-

jevski kamatar. Zahvaljuju}i razgranatimzelena{kim poslovima “zaradio” imetak vi{emili-

junske vrijednosti: nekoliko ku}a, stanova,

poslovnih prostora, luksuznih automobila.Optuèn da je, zajedno s dvije godine starijim

bratom Azizom Ga{ijem, rukovodio“zlo~ina~kom organizacijom” koja se, poredkamatarenja, bavila iznudama, prevarama,pranjem novca, nasilni~kim pona{anjem,ugroàvanjem sigurnosti, bespravnom grad-njom... “Zlo~ina~ku organizaciju” bra}e Ga{i~ine: Amir Kasumi}, Mirso Krasni}, Edin Hot,Engin Proho, Muharem âu{evi} i SinanLjuca. Deveti odbjegli pripadnik ove kriminalneskupine Adnan Alomerovi} najvjerojatnije sekrije u Sandàku.

FIKRET KAJEVI]Ro|en 2. septembra 1972. u Prijepolju

(Srbija). Prvi put osu|ivan 1991. zbog razbo- jni~ke kra|e, u ratu pripadnik Devete brdskebrigade Ramiza Delali}a ]ele. Nakon rata sepo~inje baviti ugostiteljstvom, danas vlasnik restorana Royal u sarajevskoj op}ini Vogo{}akoji je otvorio a da nije imao ni dokaza o vlas-ni{tvu nad objektom i caffea Omerta u naseljuStup. U posljednjih trinaest godina protivKajevi}a je MUP Kantona Sarajevo podnio osamkaznenih prijava, izme|u ostalog, zbogsilovanja, otmice, nasilni~kog pona{anja. Uzatvoru proveo, sve skupa, ~etiri mjeseca.

HARIS ZORNI]Ro|en 2. augusta 1969. u selu Besnik kodRoàja (Crna Gora), pod imenom LjutvijaDaci}. U Sarajevo doselio 1996., nakon izlaskaiz zatvora u Njema~koj. Zajedno s bratomHamdijom Daci}em u sarajevskom naseljuGrbavica otvara caffe Picollo , 2003. godine unaselju Zabr|e kupuje zemlji{te na kojem jesagradio jedan od najpresti`nijih hotelaExclusiv , vrijedan blizu pet milijuna KM. Zbogsumnje da se bavi trgovinom drogom i pranjemnovca, Sud BiH je u martu ove godine doniorje{enje kojim se Harisu Zorni}u zabranjujeotu|enje i raspolaganje hotelom Exclusiv, kao i

cijelim kompleksom na kojem je taj objekatsagra|en. Navodno da u strahu od iste sudskemjere - zabrane raspolaganja imovinom,Zorni}ev prijatelj Naser Kelmendi ozbiljnorazmi{lja o prodaji hotela Casa Grande .

TOP PET NAJPOZNATIJIH “KONTROVERZNIH BIZNISMENA”

REVOLVERA[I: “Pi{toljdìju”Kosu je, opet, u albanski klanuveo Almir Kukan, jo{ jedan

iz plejade kriminalaca sKelmendijevog “platnog spiska”



u no}i pucnjave na{ao u dru{tvu sElvisom Hodì}em, posljednjih godina

preuzeo gotovo sve “poslove” koje je na podru~ju Tuzle, do odlaska u Haag, kon-trolirao Naser Ori}, kao i da su njih dvo-

jica bili na neprijateljskim stranama. Prije povratka u Tuzlu, Hadì} je, navodno, uzapadnoj Europi ve} izgradio “respekta-

bilnu” kriminalnu karijeru. MUP Tuz-

lanskog kantona protiv njega je podnio pet kaznenih prijava, odnosno, dvije vi{eu pore|enju s brojem prijava koje su pod-nesene protiv njegovog prijatelja OsmanaVanti}a. Terete se za kra|e, nano{enjete{kih tjelesnih ozljeda, nasilni~ko

pona{anje i, prema nekim indicijama,{verc oru`ja. Protiv sarajevskog “ugos-titelja” Fikreta Kajevi}a za kojeg se pret-

postavlja da je, zajedno s MersedomHadì}em, u nedjelju pobjegao u CrnuGoru, policija je od 1991. podnijela ukup-no devet kaznenih prijava. “@rtva”najnovijeg kriminalnog obra~una Fatmir Mujaj uspio je za petogodi{njeg boravkau Sarajevu “zaraditi” ~ak osam kaznenih

prijava, ali je do sada osu|en samo jed-nom, zbog izazivanja op}e opasnosti.

SPIRALA KRVNEOSVETEFatmir Mujaj je, prema dostupnim

informacijama, iz rodne Pe}i u Sarajevodo{ao 2003., na poziv svojih nekada{njihsusjeda - obitelji Kelmendi koja je,tako|er, dvije godine ranije, “izbjegla” sKosova. Navodno da je Naser KelmendiKosovo napustio poslije jednog vatrenogobra~una u Pe}i, 2001. godine, a u kojem

je, izme|u ostalih, sudjelovao i njegovsin E lv is Kelmendi. Mladi Elvis je,

prema albanskim izvorima, bio me|u prvoosumnji~enim za ubojstvo brati}a

nekada{njeg zapovjednika OVK-a, akasnije kosovskog premijera Ramusha

Haradinaja, koji je po povratku iz Haagauspio povratiti raniji utjecaj. Proljetossmo pisali da je Naser Ori}, po nalogu



Iako interna istraga koja je protiv njega u MUP-u KantonaSarajevo vo|ena prije tri godine nije dala konkretnih rezultata,ra~una se da je klju~ni policijski za{titnik svih albanskih biznis-mena upitne reputacije koji su nakon rata doselili na Ilidù biobiv{i komandir policije u tom sarajevskom naselju Zejnil Lu~kin.Posljednji je put Lu~kina s pripadnicima tzv. albanskog krimi-nalnog klana u Sarajevu javno povezao Antoan Braco Maga{,svjedok Tuìteljstva u sudskom procesu protiv Muhameda AliGa{ija i njegove “zlo~ina~ke organizacije”. Policajac Lu~kin koji

je, u me|uvremenu, uznapredovao do mjesta na~elnika krimi-nalisti~ke policije u PU Novo Sarajevo (?), pored luksuzne ku}eu naselju Sokolovi} Kolonija, sagradio je i veleljepnu vikendicuu rodnom selu Bobovica na Bjela{nici, a nije tajna da je luk-suzne automobile ~esto mijenjao s kriminalcima bliskim bra}iGa{i i obitelji Kelmendi. Prema, istina neprovjerenim informaci-

jama, zahvaljuju}i svojim vezama i utjecaju, Zejnil Lu~kin jepomogao i Neziru Bajraktariju da dobije vi{e osobnih iskaznicai voza~kih dozvola. Bajraktari je, podsjetimo, nedavno uhap{enzbog veza s Ga{ijem, nakon ~ega je “otkriveno” da se ovom nat-uraliziranom Bosancu albanskog podrijetla na @upanijskomsudu u Osijeku sudi u odsutnosti, pod optu`bom da je kri-

jum~ario 65 kilograma heroina.

MANGUP U POLICIJSKIM REDOVIMA

Policajac Zejnil Lu~kin {irom otvorio

vrata mafija{kim vo|ama na Ilidì!?

RASKO[NA IMOVINA SLABO PLA]ENOGPOLICAJCA: Vila Zejnila Lu~kina u ilidànskom

naselju Sokolovi} Kolonija

ZAKLETVA NA KOMANDANTOVOMMEZARU: Fikret Kajevi}

na dènazi Ramiza Delali}a ]ele



svog {efa Nasera Kelmendija, otputovaona Kosovo kako bi, zahvaljuju}i pri-

jateljstvu s Haradinajom (zajedno su biliu pritvoru u Scheweningenu), osigurao

pomirenje izme|u dvije zara}eneobitelji. No, ako je vjerovati kosovskimizvorima koji tvrde da je za Elvisom

Kelmendijem, nedavno, policija uPri{tini raspisala tjeralicu, ~ini se da od pomirenja nije bilo ni{ta. Dodajmo tomekako je najdalja destinacija do koje otac

Naser i njegovi sinovi Besnik , Elvis i

Liridon smiju putovati crnogorski primorski gradi} Ulcinj gdjeKelmendiji imaju hotel. Spekulira se,tako|er, kako se obitelj Kelmendi, zah-valjuju}i dobrim vezama u tamo{njoj

policiji, najsigurnije osje}a u Crnoj Gori.U tom smislu, svakako, valja podsjetiti

kako se Naser Kelmendi, i po dolasku uSarajevo gdje je u naselju Ilidà kupiohotel Casa Grande , najprije zbliìo skomandirom policije Zejnilom

Lu~kinom (vidjeti okvir).

Nakon pro{lomjese~nog hap{enja nje-govog bliskog suradnika Nasera Ori}a, a

potom i Nezira Bajraktarija, i te{kogranjavanja Fatmira Mujaja, Nasera Kel-mendija je odskora zabrinula jo{ jednavijest, koja je, ovoga puta, stigla iz

Beograda. Naga|a se, naime, kako je pro-tiv Kelmendija i srbijanska policija otvo-rila zvani~nu istragu, a nakon {to je

po~etkom augusta u Novom Pazaruuhap{en “kontroverzni” biznismen izRoàja i, prema obavje{tajno-policijskim

procjenama njegov “poslovni partner”,Suvad Musi} zvani Batko. Kod Batka jesrbijanska policija prona{la oko tri kilo-grama heroina {to je, kako se ~ini, bio ivi{e nego ~vrst “argument” da taj Roàjac

pristane na punu suradnju s istraìteljimai detaljno svjedo~i o razgranatoj balkan-skoj narko-mreì ~iji jedan od krakovazavr{ava i u Sarajevu. U tom smislu nijenimalo slu~ajno {to su poslije hap{enjaSuvada Musi}a pripadnici MUP-a Srbijeizveli nekoliko rubusnih i uspje{nih akci-

ja hap{enja narko-dilera, kao i da je nez-vani~ni sandà~ki kralj droge Safet Kali}

zvani Sajo, nedavno, napustio Roàje ioti{ao u Makedoniju. Vjeruje se da je usklopu iste operacije srbijanska policijana grani~nom prijelazu s Crnom Gorom,u mjestu Mehov kr{, po~etkom novembrauhapsila Seada Luka~a, bliskogMusi}evog i Kali}evog “poslovnog part-

nera” iz Roàja. Luka~, vlasnik hotelaAmsterdam u Budvi, u Crnoj Gori je svedoskora imao reputaciju uspje{nog biznis-mena, iako je holandska policija za njimraspisala me|unarodnu tjeralicu, budu}ida se sumnji~i za ~ak tri ubojstva.



BESA: Mladi Elvis Kelmendi je, prema albanskim izvorima, bio me|uprvoosumnji~enim za ubojstvo brati}a nekada{njeg zapovjednikaOVK-a, a kasnije kosovskog premijera Ramusha Haradinaja, koji jepo povratku iz Haaga uspio povratiti raniji utjecaj

RUTINSKO HAP[ENJE ME\UNARODNOG KRIMINALCA: Nezir Bajraktari,uhap{en pro{le nedjelje u Sarajevu, u Hrvatskoj je traèn zbog {verca 65kilograma heroina

PODR[KA KOMANDANTU:Naser Ori} okruèn pristalicama




Svim gra|anima

Bosne i Hercegovine

`elimo

sretan

25. NOVEMBAR

DAN DR@AVNOSTI

OP]INA STARI GRAD

SARAJEVO



Federalni parlamentarci odgodi-li su za 28. novembar raspravuo prijedlogu po kojem bi na~elo novog Upravnog odboraFederalne televizije mogao biti

imenovan Mehmed Sulji}, Rom izLukavca. Saznajemo da ni na narednojsjednici Sulji} ne}e dobiti podr{ku

poslanika. U SDAsu uvjereni da je kan-didatura Sulji}a “SDP-ova ujdurma”;

pri tom ni dva HDZ-a ne}e podràtiIvana Lovrenovi}a za ~lana UO iz redahrvatskog naroda. Predloèni su jo{Branka Turki} i dosada{nji ~lan UO

Kadrija Hod i}. Tako }e imenovanjenove uprave FTV-a jo{ potrajati; utakvom zakonskom interregnumudugogodi{nji predsjednik Upravnogodbora FTV-a ostaje dr. Slavo Kuki}

kojeg je OHR na tu du`nost postavio jo{ 2001. godine.

KO MEGURNU?!

Kuki} intimno prièljkuje povla-~enje iz “vu~ije jazbine” FTV-a koju jeakademskim i politi~kim autoritetomnesebi~no (p)odràvao punih sedamgodina. Motiv za to bi mu mogla biti ite{ko zaustavljiva pobuna uposlenika

nakon nove sistematizacije radnihmjesta, ali i kona~no otvoreno pitanjesindikalaca o tro{enju novca i razlozi-ma zbog kojih je FTV-a u dugovima od26 miliona KM.

Kuki} }e uskoro, nakon skorosedam godina, oti}i sa ~ela UpraveRTVFBiH bez polaganja ra~una, mada

je i po “komandnoj odgovornosti”najodgovorniji za stanje u FTV-u. Jedan

od naj~e{}e u medijima eksponiranihanaliti~ara politi~kih i dru{tvenih zbi-

vanja u BiH, najmanje se, me|utim, bavio problemima “u svojoj ku}i”. Najbolji pokazatelj je podatak da je ba{u novembru pro{le godine, kada je uFederalnom parlamentu pokrenutaèstoka rasprava o revizorskomizvje{taju FTV-a iz 2006. godine, dopu-njen Statut RTVFBiH. IzmjenamaStatuta daje se ovla{tenje generalnomdirektoru da RTV FBiH zastupa i pred-

stavlja bez ograni~enja i kontrole doiznosa od 100.000 KM. Ranijim statu-

FEDERALNA TELEVIZIJA


Tekst iz pro{log broja“SB”, u kojem jedemontiran lupe{ki klan

koji godinama ure|iva~kii finansijski uru{avaFederalnu televiziju, bio je svjesno nedore~en jernije obradio upravlja~kustrukturu koja je toosiguravala a na ~ijem je~elu sedam godinaprofesor SLAVO KUKI];

u ovom broju poja{njavamoprivatno-javne intereseuglednog hercegova~kogeksperta zamanje-vi{e sve

Kuki} i njegov najuspje{niji student Blaèvi} `

Pi{e

Nermina [[email protected]

Slavo Kuki}, an

hroni~ar, “supe

Slavo Kuki}, an

hroni~ar, “supe

BOSANSKI LONAC IHERCEGOVA^KI POKLOPAC:Prof. Slavo Kuki}, predsjednikUO FTV, nepokolebljivi borac zazakonitost i transparentnost,morao bi poloìti ra~une zakriminal, java{luk, zloupotrebekojih je federalni Javni servis

bio `rtva za vrijeme mandatanjegovog favorita, provincijskog “reìsera” Jasmina Durakovi}a



tom je za projekte koji ko{taju vi{e odtog iznosa biv{em generalnom direk-toru Jasminu Durakovi}u bilo potrebnoodobrenje Upravnog odbora/SlaveKuki}a, ~iji je glas prema ranijimodredbama OHR-a vaìo kao dva. Uz to

je u ~etvero~lani Upravni odbor Kuki}svojevremeno uspio dovesti svog

biv{eg studenta, a kasnije slijepog poslu{nika Josipa Bla evi}a, tako da je

svaka Kuki}eva odluka bez problemamogla pro}i.

Prije nego {to ga je OHR imeno-vao za predsjednika UO RTVFBiH,mostarski univerzitetski profesor Slavo Kuki} bio je ~lan Upravnogodbora Hrvatske televizije (HT),uga{ene istovremeno sa po~etkomemitovanja programa federalnog jav-nog emitera 2001. godine. Dolaskomna mjesto predsjednika Upravnogodbora Federalne radio-televizije,Kuki} se nakon pla}e u HT-u od 4.000KM morao zadovoljiti sa 2.000 KM,koliko jo{ uvijek mjese~no prima.Prema Statutu, ~lanovi Uprave izFBiH imaju pravo na mjese~nunaknadu za svoj rad u visini tri mini-malne pla}e u Federaciji, odnosno

jedne prosje~ne pla}e ispla}ene u RTV

FBiH u prethodnom mjesecu. Samo u prvoj polovini pro{le godine zanaknade ~lanovima UO ispla}eno je38.000 KM. Izvje{taji o poslovanjuFTV govore da je godinama za nak-nade ~lanovima FTV mjese~no ispla-}ivala prosje~no 75.000 KM. Honorar za ~lanstvo u Upravi je sitni{ u odno-su na naknade za putne i materijalnetro{kove. Prema potvr|enim podaci-ma, za svaki dan boravka u SarajevuKuki}u je ispla}ena dnevnica od 40KM a uz to i 30 posto od cijene litra

benzina za svaki pre|eni kilometar tokom putovanja na relaciji Posu{je-Sarajevo privatnim automobilom(“WV Pasat”). Tako je Federalnu tele-viziju svaka Kuki}eva posjetaSarajevu ko{tala 250 KM. Profesor naEkonomskom fakultetu Sveu~ili{ta uMostaru, honorarni saradnik Sveu-~ili{ta u Splitu Slavo Kuki} u glavnomgradu BiH boravi ~esto jer je i hono-rarni predava~ na Fakultetu politi~kih

nauka, na postdiplomskom studijuDiplomatija u savremenom svijetu.Dok Kuki} podu~ava mladost u Mo-staru i Sarajevu, svoje sinove je

poslao na {kolovanje u Hrvatsku. Si-novi profesora Slave Kuki}a, jedandiplomirani inìnjer elektrotehnike, adrugi diplomirani arhitekta, nakonokon~anja studija ìve i rade uZagrebu. Navodno, }a}a im je pomo-gao da kupe stanove u zagreba~komnaselju Kneìja, koji su ko{tali oko360.000 KM. Kuki} sa suprugom ik}erkom ìvi u Posu{ju, gdje je natemeljima male porodi~ne ku}iceizgradio savremeno opremljenudvokatnicu, jednu od ljep{ih u tomdijelu Hercegovine.

Presudni uticaj u Upravnom odboru,odnosno Federalnoj televiziji, SlavoKuki} imao je zahvaljuju}i podr{cikolege/studenta Josipa Blaèvi}a. Ovaj

biv{i dopisnik banjalu~kih Nezavisnihnovina iz Mostara i savjetnik za multi-medijalne sadràje u internet portaluPincom Mostar, u UO Federalne tele-vizije do{ao je na preporuku SlaveKuki}a.

KAKAV PARLAMENT,KAKVI BAKRAÎ!

Blaèvi} je ina~e sa Adisom Ba-

kra~em, jednim od urednika u Kul-turno-zabavnom programu FTV-a, iBrankom Turki}, kandidatkinjom zanovi Upravni odbor radio-televizije, odaprila ove godine ~lan UO Fondacije zalikovne, muzi~ke i scenske umjetnostiFBiH, koju finansira federalno Mini-starstvo kulture. Jedan od projekataKuki}a i Blaèvi}a je i kupovina doku-mentarnog serijala Pri~e iz Herce- govine, koji je FTV u decembru pro{legodine kupila od mostarske produ-centske ku}e Koncept . Kako tvrdi jedanod rukovodilaca FTV-a, emisije su

kupljene “za smije{nu cifru” a emito-vanje polusatnih i poludebilnih repor-taà navodno je trebalo da pobolj{agledanost FTV-a me|u hercegova~kimHrvatima. Reportaè, me|utim, nisuradili novinari FTV-a nego su kupljene,ne slu~ajno, od producentske ku}eKoncept ~iji je biv{i saradnik i JosipBlaèvi}. Blaèvi} sa vlasnikomKoncepta Ivanom Vukojom sara|uje iu mostarskom magazinu za politi~kukulturu i dru{tvena zbivanja Status.Magazin se finansira novcem mostar-ske Udruge Dijalog , ~iji je osniva~Kuki}ev najuspje{niji student JosipBlaèvi}.

Javno servisiranje privatluka/ II/


mirili na ~etiri oka pred kriminalom na FTV-u!

aliti~ar,

rbrand”

aliti~ar,

rbrand”

SKROMNO STUDENTSKI:Sinovi Slave Kuki}a, jedandiplomirani inìnjerelektrotehnike, a drugidiplomirani arhitekta, nakonokon~anja studija ìve i radeu Zagrebu. Navodno, }a}a im

je pomogao da kupe stanove

u zagreba~kom naseljuKneìja, koji su ko{talioko 360.000 KM



Pro{losedmi~ni izbor Cema

Ozdemira na ~elo Zelenih u Njema~koj velika je pre-kretnica ne samo za ovustranku nego za zemlju u

cjelini. Jer, iako u Njema~koj Turci~ine oko tri posto njene populacije(dva miliona i {esto hiljada Turaka),samo nekoliko njih je uspjelo do}i dovi{ih poloàja u politici i dru{tvu.

U osamdesetdvomilionskoj Njema-~koj Turci su najbrojnija manjina ~iji

su pripadnici ovdje dolazili {ezdesetihgodina pro{log stolje}a. U politicigotovo da i nisu bili prisutni - od 613~lanova Bundestaga samo je peteroturskog porijekla.

Ozdemir, diplomirani socijalni pedagog, koji je studirao na Lu-teranskom koledù za dru{tvenenauke u Reutlingenu, u dràvi Baden-Württemberg, izabran je za poslanikaZelenih u donji dom njema~kogBundestaga 1994, kao dvadese-tosmogodi{njak, i to je bilo prvi putda neko turskog porijekla dobije ovaj

mandat. Ovdje ostaje sve do 2002.godine, nakon ~ega preuzima funkciju glasnogovornika svoje stranke. Istegodine, navodi Deutsche Welle ,Ozdemir koji je i nekonvencionalnimna~inima promocije poku{avao

privu}i bira~e, odazvao se pozivu jedne modne ku}e i pro{etao kaomaneken, {to je korak na koji ga jenavela savjetni~ka tvrtka za odnose s

javno{}u Moritz Hunzinger . Kako seuspostavilo, on je od te tvrtke dobio

povoljan kredit, koji nikada nije pri- javio poreznom uredu, kao i to da je u

privatne svrhe koristio bodove priku- pljene uz redovne letove kao zastup-nik parlamenta. Ozdemir dajeostavku u ljeto 2002. godine na zas-tupni~ko mjesto i objavljuje kako se

vi{e ne}e kandidirati za Parlament.Godinu dana kasnije najavljuje da }ese u ime Zelenih kandidirati zaEvropski parlament, gdje je i izabranu junu 2004. godine. U me|uvremenu

je postao uticajan ~lan Evropskog parlamenta u Briselu, iza sebe ima triobjavljene knjige i bezbroj javnihnastupa a unutar Zelenih pripadareformisti~kom krilu stranke, kojeokuplja pragmati~ne ljude okrenute

biznisu. Mada je podrào prijemTurske u Evropsku uniju, o{tre kri-tike je uputio Ankari zbog kr{enjaljudskih prava. Za sebe kaè da je“Nijemac me|u Turcima a Tur~inme|u Nijemcima“. Na Kongresu

stranke Zelenih odrànom 14.novembra izabran je za supredsjedni-ka. U svom pozdravnom govoru naovom kongresu Zelenih koji jeodràn u Erfurtu kazao je: “@elim

d ru {tvo u ko jem }e sv ako imati je d-nake {anse, bez obzira odakle

dolazi”. Dobio je 79,2 posto glasova itako se pridruìo Claudiji Roth kaokolider Zelenih. Smatra se da je

podatak o tome da je 660.000 Turakadobilo njema~ko dràvljanstvo od1972. imao veliki uticaj na njegovizbor. Podaci vode}ih politi~kih parti-

ja u Njema~koj, koje ovih dana navo-di International Herald Tribune , go-vore da je vi{e od pola milionaTuraka bilo spremno glasati naizborima odrànim 2005. godine - 75

posto glasova oti{lo je njema~komSPD-u , 9,2 Zelenim, a manje od 5

procenata CDU. Stranka zelenihnastala je iz antiratnog pokretaokrenutog za{titi ìvotne sredine kojise javio u Njema~koj sedamdesetihgodina pro{log stolje}a i na vlasti je umnogim njema~kim pokrajinama igradovima. Njen najpoznatiji ~lan je

nekada{nji ministar vanjskih poslova Njema~ke Joschka Fischer, koji se2005. godine povukao iz parlamentada bi karijeru nastavio kao pisac i

predava~.

EVROPA, ODMAH


GR^KA I MAKEDONIJA

PRED SUDOM UHAAGUMakedonija je na Me|unarodnom sudu

pravde (ICJ) u Den Haagu podigla tu`bu protivGr~ke kojoj predbacuje {to je sprije~ila njeziniprijem u NATO, slu`beno je objavilo Skoplje. Natemelju privremenog ugovora koji je 1995.zaklju~en pod pokroviteljstvom UN-a, Gr~ka se“obvezala da ne}e prije~iti ulazak Makedonije uNATO”, navodi se u saop{tenju makedonskogministarstva vanjskih poslova. Atena je, podsje-timo, pro{le godine uloìla veto na ulazak

Makedonije u NATO, sve dok ta zemlja ne dobijeime koje bi bilo prihvatljivo i Gr~koj.

KRVNA OSVETAU ALBANIJI

Novinar BBC-ija pi{e o tome da stotine djece{irom Albanije ìvi bukvalno u zatvoru u svojimku}ama zbog straha da mogu biti ubijeni u krvnojosveti. Nevladina organizacija Odbor za nacional-no pomirenje, grupa koja poku{ava posredovatiizme|u zara}enih familija, procjenjuje da je neko-liko hiljada albanskih familija {irom zemlje upet-ljano u “krvne osvete”, zbog kojih je oko 800djece pritvoreno u ku}ama. Krvne osvete suzvani~no bile zabranjene u doba Envera Hodè,ali po~etkom devedesetih su ponovo oìvjele~esto izazvane nesporazumima zbog zemlji{ta ilipovrede ~asti porodice. S obzirom na to da tradi-cija nalaè da do okon~anja krvne osvete moèdo}i samo dogovorom svih mu{kih ~lanova u objefamilije, proces pomirenja nekad moè potrajati ido deset godina.

Kako se i o~ekivalo, Cem Ozdemir, ~etrdesetdvogodstranke Zelenih, {to je prvi put u povijesti ove ze

kandidat imigran

Nijemac turskog porijestranku Zelenih u n

Pi{e


PRV NJEPOLICem



EVROPA, ODMAH


BEZVIZNI RE@IM SA

SAD-om ZA NOVE^LANICE EUDràvljani Ma|arske, Litve, ê{ke, Latvije,

Estonije i Slova~ke vi{e ne trebaju vize za pos- jete Sjedinjenim Dràvama u trajanju oddevedeset dana. S dràvljanima Ju`ne Koreje itih {est ~lanica EU-a od danas je uklju~eno ubezvizni reìm koji od prije uìvaju starije ~laniceEU. Sjedinjene Dràve pregovaraju jo{ i sMaltom, Poljskom, Bugarskom, Gr~kom, Ru-munijom i Ciprom. Pomenute nove ~lanice EUkoje su sada u bezviznom reìmu potpisale su

bilateralne sporazume sa Sjedinjenim Dràvamao poja~anim sigurnosnim mjerama.

RUSKE RAKETE LO[ZNAK ZA EVROPSKU

SIGURNOSTEvropska povjerenica za vanjske odnose EU

Benita Ferrero-Waldner kritizirala je plan

Moskve da razmjesti rakete u Kalinjingradu,ruskoj enklavi okruènoj zemljama EU-a, ocje-njuju}i da taj “signal” nije “pozitivan” za evrop-sku sigurnost. “Namjera Rusije da rasporedirakete ’iskander’ u Kalinjingradu nije poziti-van signal za evropsku sigurnost”, kazala jeona u intervjuu ruskom dnevniku Gazeta .

KREDITIRANJEOPASNOST ZA

EVROPSKU PRIVREDUNajve}i problem s kojim se suo~ava evropskaprivreda su banke koje uskra}uju finansiranjemalim kompanijama, navodi britanski dnevnik Financial Times zaklju~ak ~elnika 47 vode}ihevropskih kompanija. Velike sna`ne kompanijeduboko zabrinjava mogu}nost da njihovimdobavlja~ima bude onemogu}eno dobivanjekredita, kazao je Jorma Ollila, ~elnik Evropskogokruglog stola industrijalaca (ERT) i predsjednik uprave Nokije i Royal Dutch Shella . Podsjetimo,ERT, ~iji su ~lanovi kompanije u rasponu od

Siemensa i Telefonice do Fiata i Unilevera , poz-vao je evropske vlade na {to hitnije lansiranjeplanova za ve}e fiskalne poticaje radi suo~ava-nja s posljedicama produène recesije.

{nji sin turskog imigranta, postao je predsjednikmlje da na visoko mjesto u politici bude izabranskog porijekla

kla vodit }e njema~kuaredne dvije godine

TURÎN UA^KOJTI^KOJ ELITI:Ozdemir



Business


Priredio: Asim Metiljevi}

Novi poslovni centar u Sarajevu Evropska

Prije nekoliko sedmica u centru Sarajeva, na jednoj odnajelitnijih gradskih lokacija, na temeljima poru{enog skladi{taMagrosa , zapo~eta je izgradnja najve}eg poslovnog centra uBiH koji }e se prostirati na blizu 100.000 kvadratnih metara!Iako se kao formalni investitor navodi sarajevska kompanijaMagros veletrgovina , izgradnju poslovnog centra u cjelini

finansira saudijska kompanija All Shiddi, koja je prije vi{e oddvije godine preuzela 90 posto Magrosovih dionica.Arhitektonsko rje{enje za ovaj poslovni centar izabrano je name|unarodnom tenderu na kojem je uvjerljivu pobjedu odniosarajevski arhitekta mla|e generacije Sead Golo{.

Prema Golo{evoj zamisli, Magrosov poslovni centar profi-liran je kao moderna gradska galerija koja svoju ponudu nezasniva samo na trgovini, nego i na cijeloj lepezi uslu`nih,zabavnih i rekreativnih sadràja. Centar postavlja nove stan-

darde odmora, trgovine i “potro{nje” slobodnog vremena, a ovisadràji raspore|eni su na oko 69.000 kvadratnih metara!Poslovni centar }e raspolagati s preko 1.200 parking mjesta na

pet podzemnih etaà, koje zapremaju oko 30.000 kvadratnihmetara! Dominantni sadràji, pored velikog broja trgovinskih iuslu`nih radnji, bit }e 14 spratova kancelarijskog prostora

najvi{e klase, te hotel s pet zvjezdica - jedini te vrste u BiH.Okolinskom ure|enju prostora posve}ena je posebna pa`nja o~emu svjedo~i i monumentalna fontana koja }e vizuelno odva-

jati poslovni centar od glavne gradske saobra}ajnice.Prema prvobitnom prora~unu, izgradnja poslovnog centra

stajala je oko 116 miliona KM, no u me|uvremenu ta je cijena porasla preko 10 posto zbog naglog rasta cijena gra|evinskogmaterijala. Sve gra|evinske radove izvodit }e bosanskoherce-gova~ki gra|evinari, a izgradnja }e trajati preko dvije godine.

ALL SHIDDI GRADINAJVE]U ZGRADU U BiH

NAJVE]I I NAJSKUPLJI OBJEKAT U BiH:Izgradnja biznis centra na Marijin Dvoru

ko{ta}e preko 120 miliona KM




Gra|ani dràva biv{e Jugoslavije tradicionalno se svrstavaju u skupinu potro{a~akoji vole tro{iti iznad vlastitih mogu}nosti. Prema posljednjim podacima, gra|ani biv{eJugoslavije komercijalnim bankama trenutno duguju preko 74 milijarde konvertibilnihmaraka! Najvi{e kredita podigli su gra|ani dvije najrazvijenije dràve - Slovenije iHrvatske - dok su najmanje zaduèni gra|ani Srbije, Makedonije, BiH i Crne Gore.

DUG GRA\ANAEX JUGOSLAVIJE - 74 MILIJARDE KM

ekonomija u recesiji Povoljne vijesti iz Brisela Tradicionalna rastro{nost gra|ana ex Jugoslavije

INVESTICIJE -JEDINA ZA[TITA

OD RECESIJEMada se ekonomisti ve} decenijama spore

oko definiranja pojma recesije, dominantnitrend u evropskoj ekonomiji nesumnjivo semoè nazvati recesijom. Prema najraspro-stranjenijoj definiciji recesijom se nazivaekonomski trend stagnacije ili pada na-cionalne ekonomije tokom dva kvartala zare-dom, pri ~emu se kao osnovica uzima istorazdoblje iz prethodne godine. Po tom krite-riju, evropska ekonomija duboko je zagazilau recesiju, pri ~emu je stanje u nacionalnimekonomijama sasvim razli~ito, budu}i dave}ina tranzicijskih dràva jo{ uvijek biljeìstanoviti rast zahvaljuju}i ranije zapo~etiminvesticionim ulaganjima.

Druga definicija recesije puno je stroìja anjeni zagovornici tvrde da se o recesiji moègovoriti samo u slu~aju da u dva kvartala uza-stopno nacionalna ekonomija biljeì nega-tivnu stopu rasta. Ako je primjerice nekanacionalna ekonomija u pro{loj godini rasla

po stopi od 6 posto a u ovoj godini po stopi od1 posto, po stroìjoj definiciji taj se trend ne bi mogao nazvati recesijom, budu}i da je irast od 1 posto jo{ uvijek rast.

Prema posljednjim podacima Euorostata ,ekonomija ve}ine “starih” ~lanica Evropskeunije nalazi se u recesiji, za razliku od novih~lanica ~ija ekonomija jo{ uvijek drì glavuiznad vode {to se obja{njava realizacijomranije zapo~etih investicijskih poduhvatakoji “vuku” razvoj cijele nacionalneekonomije. Rije~ je prije svega o infrastruk-turnim projektima (izgradnja puteva i mo-dernizacija èljezni~kog saobra}aja, izgrad-

nja elektroenergetskih objekata, izgradnja poslovnih zgrada i stanova itd) ~ija rea-lizacija mobilizira cijele privredne grane,

poput metalske, gra|evinske, drvoprera-|iva~ke industrije.

Trend u ekonomiji BiH nije naàlostnimalo dobar, zbog o~iglednog zastoja u

prilivu direktnih stranih investicija, ali i zbog politi~ke blokade najve}ih poslijeratnih raz-vojnih projekata (autocesta i elektroenergija)vrijednih preko 10 milijardi konvertibilnihmaraka. U narednoj 2009. godini ukupnainvesticiona ulaganja (prvenstveno u putnuinfrastrukturu) ne}e prema{iti ni 300 miliona

KM, {to je zanemarljiv iznos, posve nedovo-ljan za ozbiljnije ublaàvanje posljedica glo-

balne recesije.

TRASA PLINOVODA NABUCCO

IDE PREKO BiH?!Dopisnik britanskog Guardiana iz Brisela prije nekoliko dana objavio je vijestkoja je u BiH pro{la skoro neopaèno mada se moè svrstati u prvorazrednu

poslovnu senzaciju. Rije~ je o planu Evropske unije da ubrzano zapo~ne izgrad-nju alternativnog koridora plinovoda kojim bi plin iz kaspijskog bazena biodopreman do evropskog zapada bez ruske kontrole. Na mapi objavljenoj uz tekstvidljivo je da bi trasa ovog alternativnog plinovoda jednim krakom prelazila i

preko teritorije BiH, smjerom od Turske, preko Balkana, do Austrije. Dionica preko BiH protezala bi se u duìni od oko 300 kilometara.

Ovaj projekat poznat pod nazivom Nabucco ima za cilj smanjiti evropskuovisnost od ruskih energenata. Prije nekoliko godina izgra|en je i alternativninaftovod od Kazahstana do Turske, a sli~an model EU namjerava primijeniti ikod transporta plina iz kaspijskog bazena.

Ideja o projektu Nabucco stara je desetak godina tokom kojih je trasa plinovo-da tri puta mijenjala smjer. BiH se spominjala samo u prvobitnoj varijanti budu}etrase, no ubrzo su ponu|ene jo{ dvije varijante, obje nepovoljne za BiH. Dopisnik Guardiana ne nudi nikakvo obja{njenje za iznenadnu reafirmaciju prvobitne trase

plinovoda Nabucco, no u diplomatskim krugovima se spekulira kako su upravona tom smjeru insistirale dvije dràve - Kazahstan i Turska, {to je rezultat diplo-matsko-lobisti~kih aktivnosti dràvnog vrha BiH.



Vl adi slav Jovanovi} je tokom~etiri decenije diplomatskogangaòvanja u SFRJ i kasnije uministarstvu inostranih poslovau vrijeme reìma Slobodana

Milo{evi}a upoznao na stotine klju~nihsvjetskih politi~ara i prisustvovao nizuva`nih samita na kojima se krojila sudbi-na Balkana. Ovaj ministar vanjskih

poslova Srbije, odnosno SRJ od 1991. do1995. godine, u nemilost Milo{evi}a

do{ao je u augustu 1995. godine. Mira

Markovi} li~no je traìla od suprugaJovanovi}evu smjenu i da za saveznogministra inostranih poslova postaviMilana Mi lu tinovi}a. Tada Jovanovi}odlazi na mjesto ambasadora SRJ uOUN-u gdje je bio sve do 2000. godine.Jovanovi} je ovih dana objavio knjigu“Rat koji se mogao izbe}i”. To je bio i

povod za intervju sa ovim svjedokomistorije, koji za na{ list govori o uloziMilo{evi}a u ratu u BiH, njegovimodnosima sa rukovodstvom RS-a i “izda-

ji” zemalja od kojih je Srbija o~ekivaladiplomatsku podr{ku.

G o sp od in e J ov an ov i} u, k ao

dugogodi{nji diplomata prisustvovali ste

b ro jn im sas tanc ima sa me|unarodn im

zvani~nicima prije izbijanje krize na pros-toru biv{e Jugoslavije. Koji su to, po

Va{em mi{ljenju, geopoliti~ki uzroci uti-cali na raspad SFRJ?

Kapitalisti~ki skrojen Zapad, iza{av{ikao apsolutni pobednik iz hladnog rata, u

rukavu je ve} imao keca za potpuni krah poraènog Isto~nog bloka i njegovogkomunizma ili jednopartijskog socijaliz-ma. Tada je pobednik sebi dao zadatak daevropski komunizam sase~e u korenu i dasve dràve koje su na taj na~in bileure|ene uvede u evroatlantske organi-zacije, kakve su dana{nja Evropska unijai NATO. Jedina koja nije podlegla tom

procesu bila je SFR Jugoslavija. Ta TitovaJugoslavija, koja se, ina~e, u istoriji

posle Drugog svetskog rata s vremena navreme oslanjala na Ameriku, krajemosamdesetih godina postala je kanal kroz

koji je State Departmant kontrolisao zbi-vanja na Starom kontinentu. Da bi to postigla, Amerika je 1989. godine uBeograd poslala istreniranog diplomatu.Bio je to ambasador Warren Zimmerman,koji je onda{njim jugoslovenskimfunkcionerima otvoreno preneo da SADvi{e nema interes da ~uva integritet icelovitost SFR Jugoslavije. Zimmerman

je Milo{evi}u doslovno kazao daJugoslavija za SAD vi{e nema isti strate-gijski zna~aj kakav je imala u prethod-nom periodu, drugim re~ima dao je signalsvima u zemlji i van nje da mogu zapo~eti

sa njenim raspar~avanjem. Inicijativa oru{enju SFRJ do{la je spolja, a na{i ljudiovde su to oberu~ke prihvatili i spro-vodili. Me|utim, nisu bili dorasli istori-

jskom zadatku da Jugoslaviju trebao~uvati na onaj na~in kako je to traìoAnte Markovi}. Njih nije zanimala celina,

bili su zaslepljeni èljom da vladajuspostvenim narodom. Kombinacija spolj-

nih i unutra{njih uticaja dovela je do krajaJugoslavije, a time i do po~etka op{te

tragedije za sve. Brzim uvo|enjem Ju-goslavije u Evropsku uniju mogao seizbe}i njen raspad. To je Milo{evi} rekaoJacquesu Deloru, predsedniku KomisijeEZ-a, po~etkom 1991. godine, na {ta je onsamo odmahnuo rukom.

KAKO SU NAS IZDALIFRANCUZI

Francuska se tokom rata u BiH

pokazala kao veliki prijatelj Srbije.

Koliko je zapravo francuska diplomatija

doprinijela srpskim interesima?

Mitterrand je istorijski bio naklonjen

Srbima zbog Prvog svetskog rata. On je pripadao toj generaciji. Me|utim, on jeSrbe obmanuo, pripadao je grupi zapad-nih politi~ara koji su radili na ru{enjuJugoslavije. Predsednik Francuske Fran-cois Mitterrand je obe}ao da }e Francuskakao vekovni prijatelj Srbije pomo}i da,kao i do tada, svi Srbi ìve u istoj dràvi.Slobodan Milo{evi}, predsednik Srbije,oslonio se na njega, ali se ubrzo ispostavi-lo da je i to bila velika ameri~ka obmana.Li~no verujem da se Mitterrand ponudiosamo da bi za sebe pridobio li~ne poene.Da pokaè da moè da uspe tamo gde

nijedna druga ~lanica Evropske zajednicenije. Odnosno, da obezbedi prisustvoMilo{evi}a na takozvanoj Mirovnoj kon-ferenciji u Haagu. Da bi u tome uspeo,Mitterrand nije prezao ni od pre}utkivanja,ni od svesnih obmana. Konferenciju, koja

je od po~etka bila zami{ljena kao mirovnai presu|uju}a, predstavio je kao bezopasnu

ponudu dobrih usluga iza kojih ne stoje

MILO[EVI]EV PRVI DIPLOMATA SVJEDO I

VLADISLAV JOVANOVI], ministar vanjskih poslova SRJ u periodu od 1991. do1995. godine, nedavno je objavio knjigu “Rat koji se mogao izbe}i” u kojoj je

otkrio brojne tajne srbijanske diplomatije; ekskluzivno za SB Jovanovi} otkriva

spektakularne diplomatske igre koje su se odvijale iza kulisa ratovau Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

Vladislav Jovanovi},r tni minist r sr i j nske diplom tije

Alija je Slobi govorio da je,Beogra|anin; najlu|i politi~ar sAlija je Slobi govorio da je,Beogra|anin; najlu|i politi~ar s48 SLOBODNA BOSNA 20. 11. 2008.

Razgovarala

Mirha Dedi}[email protected]



Kako smo spa{avali Republiku Srpsku


za razliku od njega, pravi Pala bio je Mom~ilo Kraji{nik!za razliku od njega, pravi Pala bio je Mom~ilo Kraji{nik!

RAT SE MOGAO SPRIJE^ITI:Vladislav Jovanovi},ministar vanjskih poslova SRJ



bilo kakvi interesi. Mitterrand jeMilo{evi}u garantovao da je to dobron-amerna konferencija koja treba dazava|enoj bra}i pomogne da do|u isednu za jedan sto i na|u zajedni~ki

jezik pod budnim okom EZ. Ukoliko neuspe, svi se vra}aju ku}ama kao da seni{ta nije desilo. Me|utim, na tojkonferenciji pojavio se papir lordaCaringtona koji je zna~io umrlicu zaJugoslaviju i poziv svim republikama dado|u na {alter me|unarodne zajednice itraè nezavisnost.

Mitterrand je posebno lukavo provu-kao svoje insistiranje da njegov prijatelj,

profesor Robert Badinter postane pred-sednik takozvane savetodavne Arbitra`nekomisije. Rekao je da }e on pomo}i Srbiji

i srpskom narodu, a desilo se ne{to potpuno suprotno.

Za{to misl ite da je Badinter izdao

interese srpskog naroda?

Na sastanku u Parizu Mitterrand jeMilo{evi}u kazao da }e Arbitra`na ko-misija biti objektivna, i podvla~io da }esvih pet ~lanova Komisije zastupati vrlosna`ne istorijske i pravne argumente, koji}e, istakao je, biti maltene prosrpski. Tajveliki prijatelj Mitterranda, ispostavilo se,uop{te nije bio prijatelj Srba. Komisijukojom je predsedavao od po~etka je vodio

u pravcu rasturanja SFR Jugoslavije, kanegiranju mogu}nosti da Srbi, konstitu-tivni narod, dobiju jednaka prava kaoostali narodi. Badinter je suprotnoMitterrandovom uveravanju, iz Arbitra`-ne komisije izolovao Gr~ku, tradicionalno

prijateljsku dr avu.

I pak je M itterra nd 1992. godin e

do{ao na sarajevski aerodrom i zaustavio

gotovo izv jesne NATO napade na srpske

poloàje. Smatra se kako je rat mogao bit i

zaustavljen da Mitterrand to nije u~inio?

On je bio antiameri~ki raspoloèn

kao i mnogi francuski politi~ari. Fran-cuska je htela da u Evropi bude inspirator velikih odluka, a ne da tu ulogu prepustiAmerici. On je to u~inio da bi se suprot-stavio Americi, jer je smatrao da se bilasuvi{e osilila.

Koji su uop{te b ili in te re si SAD-ada, kako Vi tvrd ite, kriza u BiH pot ra je?

Amerika je imala vi{e strategijskeinterese. Naime, pla{ila se brze inte-gracije Evropske zajednice koja se

pretvorila u Evropsku uniju. Mastriht je bio alarmno zvono za Ameriku. Dakle,trebalo je Evropsku uniju spre~iti da sekonstitui{e, izazivanjem i produàvanjemkrize u Sarajevu dobiti na vremenu priformiranju najve}eg rivala SAD-a.Drugi razlog je bio da se pomirenje

Palestinaca i Izraelaca, koje je zapo~eto

sa bosanskom dramom, olak{a time {to bi arapsko-muslimanske emocije bileupu}ene ka BiH i Sarajevu, a ne premaIzraelu. Pored toga, SAD je bio velikidu`nik islamskom svetu protiv kojih je

vodio ratove, bombardovao je Libiju i

sli~no. Sjedinjene Dràve su htele da pokaù islamskom svetu da nisuantimuslimanska zemlja. Htele su prekoBiH da uravnoteì odnose sa arapskimsvetom.



Bili ste svjedok i poku{aja da serealizuje jedna od naj~udnijih idejaSrbije, da zajedno sa Crnom Gorom u|eu konfederaciju sa Gr~kom. O tome je

javnost malo znala. [ta se tu stvarnode{avalo?

Jedna od Milo{evi}evih osobina kaopoliti~ara je bila da iznena|uje drugevelikim potezima koji }e da preokrenusituaciju, izmame spoljnu pa`nju. Me|u timpotezima je bila i neo~ekivana i fantasti~naideja o konfederaciji SRJ i Gr~ke, koju jeMilo{evi} u potaji pripremio za susret sapremijerom Andreasom Papandreuom, u

Atini, 18. decembra 1994. godine. U malomavionu na putu za Atinu, dao mi je dapro~itam tekst gde se predlaè konfede-racija SRJ i Gr~ke, sa Atinom kao glavnimgradom. Uzimaju}i gutljaj vina iz ~a{e, vi{etrijumfalno nego radoznalo, zatraìo je mojemi{ljenje. Prikrivaju}i svoju zabezeknutostonim {to sam pro~itao, nevoljko sampohvalio tu ideju, koja odgovara neost-

varenom snu o balkanskoj federaciji, alisam obazrivo rekao da sada nije realno, sobzirom na vezanost Gr~ke za Evropskuuniju, kojoj je podredila svoju spoljnu poli-

tiku. Me|utim, Milo{evi} je gestovima ire~ima osporio moje rezerve i ispoljio takavoptimizam da }e se Gr~koj ideja dopasti.Milo{evi} je od Papandreu traìo da oboji-ca najave nameru da }e preduzeti korake upravcu stvaranja gr~ko-jugoslovenske kon-federacije, koja }e biti otvorena za drugezemlje regiona koje to èle. Uveren je da bitakva namera nai{la na dobar odek koddrugih balkanskih dràva, sem Turske ~ijistav bi bio negativan.

Dok je Milo{evi} izlagao, Grci su nadrugoj strani razmenjivali zbunjenepoglede, ne veruju}i svojim u{ima ono {to~uju. Vreme{ni Papandreu, i sam iznena|enuprkos velikom iskustvu, pri{ao je temi sataktom i re{eno{}u da svog gostaobeshrabri ne odbijaju}i ga. Kupovao jevreme i odlagao izja{njavanje.

Ra~unao je, svakako, s tim da }emo se,~ekaju}i odgovor, ohladiti i razumeti daGr~ka nije u mogu}nosti da se, kao ~lanicaEU, udruùje sa nekom drugom zemljom

van Evropske unije. To se i desilo. U na{imdaljim kontaktima, kao i u kasnijim razgovo-rima sa gr~kim politi~arima, Milo{evi} senije vra}ao na svoje atinsko iskustvo.

BALKANSKA KONFEDERACIJA

Kada je Milo{evi} Grcima

predloìo konfederaciju,svi su mu se smijali!

NEOZBILJAN PRIJEDLOG: Jorgos Papandreu sa nevjericom je slu{aoMilo{evi}ev prijedlog o balkanskoj konfederaciji



J NA je im ala zlo ~ina ~ku ulog u

u V ukovaru, D ubrovniku, Sarajevu,

Mosta ru , S rebrenic i..., a li V i tv rd ite da

M ilo{evi} nije bio odgovoran za rat u

BiH. Me|utim, da nije bilo njegove vojne

pod r{ke, v je rova tno ne b i do{lo do tako

stra{nog krvoproli}a u BiH?

U svakom ratu, svaka strana ima svog pomaga~a. U BiH su bile tri strane i svi suimali svoje pomaga~e koji nisu {tedelinapore da pomognu svoju izabranustranu. Rat u BiH bio je najbestijalniji.

Napad na Vukovar, Sarajevo i Dubrovnik ja nikada nisam mogao da razumem. Moj

mozak to nije mogao da svari. Ja sam jed-nom prilikom rekao Kadijevi}u da me

~udi da se Vukovar razara, jer su uDrugom svetskom ratu ravni~arskigradovi bili zauzimani odmah ili suostavljani za kraj da se predaju, nisuru{eni. On mi je odgovorio da je uVukovaru svaka ku}a pretvorena u

bunker i da se ne moè druga~ije postupi-ti. Tako|er, nisam video vojni~ki smisaozbog ~ega se ga|a Dubrovnik, a naro~itonisam mogao da shvatim kako moèSarajevo da se drì pod opsadom tri i pogodine i civili izlaù snajperskoj vatri.

Bio sam izri~ito protiv toga jer se opsadaSarajeva pripisivala na{im legitimnimciljevima. Pitao sam Karadì}a zbog~ega se tako postupa. On mi je kazao dase neprijatelju u ratu moraju vezati ruke,{to meni ni danas nije jasno.

OPSADOM SARAJEVAKARAD@I] JE @ELIO

IZETBEGOVI]U VEZATIRUKE

Generalu Mom~ilu Pe ri{i}u se u

Haagu izme|u osta log sudi i za z lo~ine u

Srebrenici . Da li je Milo{evi} bio upoznat

s masakrom u Srebrenici?

Srebrenica je stra{an zlo~in! Milo{e-vi} nije znao za Srebrenicu, to mogu sasigurno{}u da tvrdim, i bio je izuzetno

besan kada je to saznao. On je odKaradì}a i Kraji{nika traìo da nikako nediraju za{ti}ene zone, @epu, Gora`de,Srebrenicu i Biha}. Znam da je jednomspre~io da srpska vojska u|e u Biha}.Zbog pokolja u Srebrenici, Milo{evi} je

bio izuzetno ljut na rukovodstvo RS-a.Smatrao je da su krenuli na Srebrenicuzbog sloma fronta na zapadu.

Kakva su Va{a sazn anja u vez i sa

dogovorom Milo{evi}-Tu|man o pod je li

BiH u Kara|or|evu?

Za mene to predstavlja misteriju. U to

vrijeme bio sam u @enevi i Kopenhagenu. Na @enevskoj konferenciji Milo{evi} iTu|man dali su izjavu da nemaju nikakveteritorijalne pretenzije prema BiH.Poznato mi je da je po~etkom leta 1993.godine Beograd iznenada posetio ame-ri~ki senator Joseph Biden da bi se iz prveruke informisao o stvarnim nameramaSrbije prema BiH. Do kasno u no} nadmapama BiH unosio se u lice Milo{evi}ui sugestivnim glasom pitao: [ta èlite uBiH? Koridor? Traìo je izja{njavanje dali smo za podelu BiH u kojoj bi se Srbi

pripojili Srbiji, a Hrvati Hrvatskoj, dok bi

muslimani imali posebnu dràvu od ostat-ka BiH. Pretio je dizanjem embarga nauvoz naoruànja muslimanima. Pitao jeza{to Srbi imaju te{ku artiljeriju, a musli-mani nemaju, pretio je vojskom SAD-a iClintonom.

Znam da su Tu|man i Milo{evi} imali~este plenarne susrete u ~etiri oka. Sakrijuse i pri~aju, bili su na ti, dosta intimni.Istina, ni Izetbegovi} i Milo{evi} nisu seme|usobno persirali i bili su na ti. Kadasu se vodili pregovori na britanskom

brodu Nepobedivi na Jadranskom moru,Izetbegovi} je do{ao u oficirsku sobuMilo{evi}a, video sam da su vrlo prisni.Verovali su da }e dobiti vi{e ustupaka akosu intimniji. Milo{evi} je Aliji prilazio savelikim poverenjem i po{tovanjem. Kada~ovek ne bi znao o ~emu govore, mogao

Kak o smo spa{avali Republiku Srpsku


SMISAO VARVARIZMA: Pitao sam Karadì}azbog ~ega se tako postupa prema Sarajevu?On mi je kazao da se neprijatelju u ratumoraju vezati ruke, {to meni ni danas nije jasno

PRIVATNO SE NISU PERSIRALI:Alija Izetbegovi}, Franjo Tu|mani Slobodan Milo{evi}

OTJERALA GA MIRJANA MARKOVI]:Jovanovi} je smijenjen nekoliko mjeseciprije potpisivanja Dejtonskog sporazuma



bi zaklju~iti da dva stara poznanika sedeopu{teno u nekoj kafani. Alija je imao tihton i bio izuzetno uvi|avan. Delovao jegopodstveno i otmeno. Na Milo{evi}a jedelovao umiruju}e. Izetbegovi} jeMilo{evi}u govorio da je poreklom Srbiniz Beograda. Kazao je da je 1903. njego-va porodica, koja je bila gra|anska, izBeograda oti{la u Bosnu i promenila veru.Izetbegovi} je na brodu Nepobedivi nudioKaradì}u nezavisnost Republike Srpskei njeno pripajanje Srbiji, pod uslovom dase muslimanima ustupi tri odsto teritorijekoje su dràli Srbi. Mene je li~no ta

ponuda iznenadila. Karadì} se poslemnogo kajao {to odmah nije pristao naIzetbegovi}evu ponudu. Silajdì} je ~uoza tu Izetbegovi}evu inicijativu, do{ao jei rasturio je. Alija je bio spremniji zanagodbe, ustupke i kompromise. Me|u-

tim, njega je jako ko~io Haris. Ono {to jeKraji{nik bio za Karadì}a, to je bioSilajdì} za Aliju. Silajdì} i ja, kao mini-stri inostranih poslova, imali smo vi{esusreta, uvek je prema meni bio ljubazan.

Koliko je, uop{te, Milo{evi} imao

povjerenja u Vas i da li ste mog li d a uti-~ete na njegove odluke?

Moj odnos sa Milo{evi}em bio jeisklju~ivo profesionalan. Nikada sa njimnisam imao privatne kontakte, a on me jeza ministra inostranih poslova, prvoSrbije, potom Jugoslavije, angaòvaouprkos ~injenici da nisam bio ~lan nje-gove Socijalisti~ke partije. Mnogo putadesilo da nije poslu{ao moj savet. Za~etiri godine koliko sam bio ministar nisam dobijao nikakve obave{tajne po-datke. Za Milo{evi}a su bile pripremanesinteze, kao {to se radi za svakog {efadràve. To je radio Stani{i}, koji je bioizuzetno analiti~an i vrlo inteligentan. Onmu je davao savete {ta treba poduzeti, {tonije uvek bilo popularno re}i. Milo{evi}

je od mene krio mnoge stvari vezane za

Republiku Srpsku. Po~etkom juna 1995.godine saznao sam da je Milo{evi}Radovanu Karadì}u ve} duè vremenudio da otvori privatnu kliniku u @enevi.Tako|e je na tajnom sastanku sa njim

zahtevao da prihvati plan Kontakt grupe ida podnese ostavku na poloàj predsedni-ka RS-a. Uveliko je radio na tome da gana tom poloàju zameni Aleksa Buha, i da

Nikola Koljevi} bude glavni pregovara~sa Zapadom. Ja sam ~esto samoinicija-tivno na pregovorima i sastancima naceduljama oslonjenim na koleno pisao

bele{ke. [to je Milo{evi} iz dubine du{emrzio, jednostavno, imao je averziju

prema stenogramima.

Dakle, p la {io se da ostavi tra g za

ono { to je govor io i ~ in io?

Tok razgovora uop{te se nije zapisi-vao ili stenograme niko nije proveravao iarhivirao. On jednostavno nije imaorazumevanja da dràva postoji na doku-mentima. I samo one dràve koje su imalearhivsku gra|u i dokumente najduè su

trajale kao {to su Vizantija, Austro-ugarska, Turska i druge. Govorio sam muda }e se istorija pisati bez na{ih pisanihdokumeanta {to nije dobro, me|utim nijemu to ulazilo u glavu .



Kog politi~ara iz Republike Srpske je Milo{evi} uvaàvao?

Mom~ilo Kraji{nik je toliko netalentovanpregovara~ da su njegove re~i izlu|ivaleMilo{evi}a. Recimo, Milo{evi}a je ube|ivaoda jedno malo mesto pored Sarajeva nikakone moè da prepusti Muslimanima jer jezna~ajno za Srbe. Kada ga je Milo{evi} upi-tao zbog ~ega je zna~ajno, on mu je kazaoda se tu nalazi jedna fina re~ica i lepoure|en plot. Kada je bilo re~i da li planinu

Vla{i} dati, ustupiti i trampiti sa Musli-manima, Kraji{nik je opet bio izri~ito protivtoga. Kazao je da je na Vla{i}u divna ispa{a.Milo{evi} je bio do zla Boga ljut na njih igrozno ih je vre|ao. Nikako nije mogao dauti~e na Karadì}a, a naro~ito Kraji{nika.

Ja sam Milo{evi}u predlagao da neuvodi sankcije na Drini ve} da jednostavnorukovodstvo Republike Srpske prilikomnjihovog dolaska u Beograd drì pritvorenesve dok ne prihvate plan Kontakt grupe.Me|utim, on na to nije pristao, ali je besniozbog njihovog pona{anja. Me|utim, malo ihse i pribojavao jer su previ{e bili u znaku

crkve, ~etnikovali su, {to se nije slagalo sanjegovim ideolo{kim pogledima. Osim toga,Karadì} se pravio da je najpopularniji Srbin,{to je Milo{evi}u smetalo i smatrao ga jekonkurencijom. Neprijateljstvo me|u njima

je bilo ogromno i on to me|u saradnicimanije krio. Ina~e, Republika Srpska je najve}iuspeh Milo{evi}a. Ona je vojni~ki na krajurata bila izgubljena. Rukovodstvo RS-a je bilositni~avo i paranoi~no da }e biti izigrano i da}e sve za {ta su se oni borili biti ba~eno u

trnje. Milo{evi}u je bilo u interesu da se rat{to prije prekine jer su sankcije uvedene pro-tiv SRJ bile nepodno{ljive. Plan Kontaktgrupe je bio dobar ali oni su zapeli, ne}e gapa ne}e, samo zato {to su Hrvati iz BiH imali

specijalne veze sa Hrvatskom, a oni nisu saSrbijom. Milo{evi} im je govorio da se tomoè kasnije u miru kroz razgovore re{iti.Nije vredelo. Oni su traìli prisjedinjenje RS-aSrbiji, {to je Milo{evi} kategori~ki odbijao.Me|utim, na kraju je morao patrijarha Pavla

da dovede da ih on ubedi da je najbolje daRepubliku Srpsku zastupa i mir potpi{e samMilo{evi}. Posle toga Milo{evi} ih je jednos-tavno eliminisao iz igre, u Dejtonu oni nisuuop{te bili konsultovani.

PALJANSKI DR@AVNICI

Karadì} je bio grozan,ali Kraji{nik je bio najgori!

VO\E REPUBLIKE SRPSKE SU IZLU\IVALE MILO[EVI]A:

Na kraju je presudio patrijarh Pavle



NA[A AFRIKA


Fra Miroslav Babi},MISIONAR U KENIJIFra Miroslav Babi},MISIONAR U KENIJI

Mislio sam da }u mo}iNa kraju je ovo podne

Mislio sam da }u mo}iNa kraju je ovo podne

NESEBI^NA POMO]:Misionari me|u

kojima je i fra Miro u`upi Subukia prikupljaju

sredstva za izgradnjunovog doma zainvalidnu djecu



Preko stotinu kilometara sjevernood kenijskog glavnog grada

Nairobija, na obali istoimenog jezera, smje{ten je grad Nakuru, ukoji, jednom sedmi~no, u

nabavku, dolazi bosanski franjevac fraMiroslav Babi}. Subukia, kako se zove nje-gova ùpa, udaljena je odavde otprilike sat i

po vo nje neuporedivo lo{ijim putem nego{to je onaj koji iz kenijske prijestolnice vodido Nakure. U sezoni ki{a, koja upravo traje,

putovanje do Subukie je du e i neizvjesnije

zbog jako lo{ih, blatnjavih cesta.POSAO MISIONARA JE DOSLOVNO SVE!Ogromna povr{ina ùpe Subukia

podijeljena je na dvadeset filijala koje fraMiroslav, jedini bijelac u selu, “pokriva”zajedno sa jo{ dvojicom misionara.

Od desetak hiljada ljudi koji ovdjeìve otprilike polovina su katolici. Pona{em dolasku pro{le sedmice, upoznalismo se sa fra Miroslavom, koji namopisuje kako izgleda njegov uobi~ajendan: “Iz g lavnog ùpnog ureda, u f il ija lu

koja je udal jena 40-ak kilometara, krenem

ujutro u sedam i kako je ces ta jako lo{a ne

mogu se vrati ti p ri je pet popodne. U prin-c ip u, p oku{av amo u m je sec d ana ob i} i

sve filijale, iako, recimo, u najzaba~enijoj

na|emo svega desetak ljudi.”

Obilazak vjernika i odràvanje misasamo su jedan dio onoga {to u Africi

podrazumijeva misionarska djelatnost.Razvoj sela u kojima zajedno sa lokalnimmje{tanima, bez struje, ìve, zatimzdravstvo, {kolstvo su oblasti kojima se

posebno posve}uju. U svom radu imaju i pomo} volontera, koji ovdje dolazeuglavnom iz Njema~ke. “Radili smo proj-ekat d ovo|en ja vod e iz iz vori{ta ud al-jenih do 15 kilometara. Nastoj imo razvi ti

podru~ja u koja dolazimo, recimo, ovdje

je napravl jena srednja {kola za mladi}e i

d jevo jke u Subuk iji. Mi je nap ravimo, a

onda ustupamo ken ijsko j v ladi, do sada

smo izgradili {est osnovnih {kola i

z dravstv eni centar u koji dolaz i ~ita vo

selo na lije~enje. Osim toga, imamo i

mobilnu slu`bu medicinskih sestara koje

Bosanski franjevci u plemenitoj misiji


Na{a novinarka je u srcu Afrike, u bespu}imaKenije, razgovarala sa

fra MIROSLAVOMBABI]EM, jednim odtrojice franjevaca iz BiHkoji se nalaze uplemenitoj vjersko-karitativnoj misiji na“Crnom kontinentu”. FraMiroslav, 34-godi{njakro|en u Bugojnu,

pojasnio je smisao izna~aj misionarskog radafranjevaca, koji ovegodine obiljeàvaju 25godina svog prisustva ianga`mana u Africi

Pi{e


u Africi sve promijenitiblje promijenilo mene!u Africi sve promijenitiblje promijenilo mene!

VI[EDECENIJSKATRADICIJA:Franjeva~ki misionaridanas su prisutni ucijelom svijetu, ~ak iu Kini gdje ne mogu

javno djelovati, a imaih i u Sibiru

“PROJEKAT AFRIKA”: Fra MiroslavBabi} u dru{tvu sa mje{tanima i volonterimakoji uglavnom ovdje dolaze iz Njema~ke

“PROJEKAT AFRIKA”: Fra MiroslavBabi} u dru{tvu sa mje{tanima i volonterimakoji uglavnom ovdje dolaze iz Njema~ke

DOÊK U NAKURU: U ~etvrtompo veli~ini gradu u Kenijibosanski franjevac Mirodo~ekao je novinarku Slobodne Bosne

DOÊK U NAKURU: U ~etvrtompo veli~ini gradu u Kenijibosanski franjevac Mirodo~ekao je novinarku Slobodne Bosne



obilaze one koji ne mogu do} i, a r ad imo

dosta i sa invalidnom djecom. Ako je

d ijete u A frici in valid , ond a se to ovdje

doìvljava kao velika sramota, pa

p oku {a vamo prik upiti sred stv a ka ko

bismo izgradili jedan dom za njih. Jedan

ve} im amo, ali nam jeravamo graditi i

drugi za {to nam je potrebno dosta

novca”, obja{njava fra Miroslav.

OD BUGOJNA DO KENIJEFranjeva~ki misionari danas su prisut-

ni u cijelom svijetu, ~ak i u Kini gdje nemogu javno djelovati, a ima ih i u Sibiru.Pro{le su dvije i po decenije od kada su

prvi sve}enici iz ovog reda i raznih provincija po~eli dolaziti u tridesetdvomi-lionsku Keniju, zemlju koja je dva puta

ve}a od nekada{nje Jugoslavije. Nastanilisu se u ku}i u podru~ju Westlanda, po~elisu u~iti jezik kiswahili , a malo nakon togaotvorili su drugu ku}u u Subukia-Valleyu .Potom su oti{li u Ugandu, Ruandu iTanzaniju. Franjeva~ka zajednica imatridesetak misionara iz Evrope, a ve}inanjih su Irci. U aprilu ove godine, u

Nairobiju je proslavljena 25 godi{njicadolaska prvih franjevaca - za~etnika”Projekta Afrika” koji je vremenom

postao provincija Sv. Franje u Africi.U vrijeme dolaska prvih misionara iz

ovog reda u Afriku fra Miroslav je imao

osam godina. Sa roditeljima je ìvio uBugojnu. Sa ~etrnaest godina oti{ao je usjemeni{te u Visoko, gdje je zavr{io igimnaziju. Odlazi potom u Italiju nanovicijat - godinu pripreme za studijekoje }e poha|ati u Sarajevu i Zagrebu.Postaje fratar pa sve}enik u ùpi Vido{i ,op}ina Livno. ”Pred v je~ne zav je te , na

~etvr to j godin i s tudi ja , poèlio sam i}i u

mis ije i tra` io sam dozvolu za to”, govori

on. Dvije godine nakon toga provincijal izBiH koji je u to vrijeme bio u Rimu pitaoga je èli li jo{ uvijek oti}i u misiju.Dobio je dvije sedmice da razmisli:“Moja je è lja prv obitno bila da id em u

Latinsku Ameriku”, nastavlja on, “ali

potrebe su bile da se do|e u Afriku.”

Pripreme za misiju otpo~ele su u Irskoj -{estomjese~no u~enje jezika, zatim su se

naredna tri mjeseca nastavile u Briselu.Po~etkom 2005. fra Miroslav stiè u

Nairobi, sjedi{te misionara u Africi, a

zatim nakon dvogodi{njeg boravka uUgandi ponovo dolazi u Keniju. “Prva

zabluda u koju upadne{ jeste {to misli{ da

moè{ sve promijeni ti ”. Umjesto togadesi vam se ne{to {to, zate~eni bijedomkoja vas okruùje, niste mogli ni pomisli-ti po dolasku: “A frika m e je potpuno

promijenila u smislu na~ina razmi{ljanja”,

kaè fra Miro. “U Ugandi nisam im ao

vodu, a ovdje nemam struju , a sve sam to ,

pa i v i{e od toga imao u Bosni. Ovdje , kao

i svi drugi, sve perem ru~no i ìvim pot-puno is tim ìvotom kao i oni . A ono { to je

zaista fascinantno jest vidjeti kako se ljudi

znaju veseliti uz malo povoda - dijete koje

n i{ta n ije je lo c ije li dan , uve~e ako na|e

ne{ to za je lo s re tno je i smije se.”

PLES NA MISIIza nepojmljivog siroma{tva u kojem

se ivi u njenim selima, Afrika ima drugo,fascinantno lice koje je ~ini neodoljivom irazlikuje od svih drugih kontinenata -spoj njihovog tradicionalnog vjerovanja iìvota u skladu sa prirodom, nevjerovatansmisao za veselje i zajedni{tvo, ljubav

prema ìvotu, ples tokom mise, obi~ajikoji se samo ovdje mogu vidjeti... Obi~aji

pogreba, ènidbe, tako|er su druga~iji uAfrici gdje je i prije dolaska kr{}anstva

postojalo vjerovanje da njihovi pokojniodlaze u neki drugi svijet s kojim oni,ìvi, imaju i dalje vezu. Zato ni sprovod,koji oni vr{e po svojoj tradiciji, za njihnije trenutak alosti.

“U Crkvi, tokom odr avanja mise svi

ljud i o vd je p le{u Ja ov dje na prosto

moram plesati. U Africi sam zapravo

na{ao bit pravog smisla odràvanja mise a

to je ustvari slavlje. Za njih je misa

najve} a sve~ ano st koja tra je preko dva

sata za koju se oni bri` lj ivo spremaju sve

prethodne dane”, kaè fra Miro. Za njega je sasvim izvjesno da i dalje ostaje uAfrici, iako uvijek postoji mogu}nost da}e ga misionarski put odvesti u nekudrugu njenu zemlju.

NA[A AFRIKA

Od pedesetih godina pro{log stolje}abosanski franjevci su èljeli djelovati u mis-ijama {irom svijeta. U to vrijeme namjera im jebila po~eti najprije u Brazilu, ali ova im seèlja nije odmah ostvarila. Ali, kada jetridesetak godina kasnije, Generalna kurijaReda zacrtala tzv. Projekt Afrika, (1983.godine) kojim je posebnu pa`nja po~elaposve}ivati misijama u Africi, uklju~ili su sei bosanski franjevci. Prvi misionar iz Bosne

Srebrene fra Rafael Lipovac do{ao je u Afriku 1980. godine i tamo ostao dvadesetgodina. U istoj misiji nekoliko godina djelo-vao je i fra Vlatko Mari}. U Ruandi (u

Kiwumu) bosanski franjevci su prisutni od1983. godine. Osnovali su i prvi franjeva~kisamostan u Ruandi, gdje postoji i novicijat.Franjeva~ka ku}a za postulante u Mbarari,u Ugandi, otvorena je 1987. godine i u njojsu bila dvojica bosanskih franjevaca: fraTomo An|i} i fra Ivica Peri}. Po~etkom1998. godine u me|uplemenskom ratu ubi-

jen je ~etrdesetdvogodi{nji fra Vjeko ]uri}u Kigaliju u Ruandi. Danas se u misiji u

afri~kim zemljama nalaze trojica bosanskihfranjevaca – pored fra Miroslava u Keniji,ovdje su jo{ fra Ivica Peri} (Ruanda) i JureTokali} (Tanzanija).

BOSANSKOFRANJEVA^KI PEÈAT U AFRICI

Prvi misionar iz

Bosne Srebrene bio jefra Rafael Lipovac

AFRI^KA DU[A:Iza nepojmljivog

siroma{tva u kojemse ìvi u njenimselima, Afrika imadrugo, fascinantnolice koje je ~inineodoljivom irazlikuje od svihdrugih kontinenata

VELIÂNSTVENA NEDJELJNA SLAVLJA: Odràvanje misa uAfrici, uz ples i pjesmu, pravi

je doìvljaj za mje{tane zakoji se oni posebno pripremaju

VELIÂNSTVENA NEDJELJNA SLAVLJA: Odràvanje misa uAfrici, uz ples i pjesmu, pravi

je doìvljaj za mje{tane zakoji se oni posebno pripremaju




“SB” EKSKLUZIVNO IZ HOFFENHEIMA


Reporteri “SB” boravili sunekoliko dana u njema~kom seluHoffenheimu, “rodnom mjestu”

istoimenog nogometnog klubakoji je apsolutni hit ovogodi{njeevropske nogometne scene:“Fenomen Hoffenheim” za na{list su komentirali bh.reprezentativci, vode}e zvijezdeovog kluba, VEDAD IBI[EVI] iSEJADSALIHOVI],

fanati~ninavija~i, obi~nigra|ani,njema~kisportskieksperti

BOSNAZAL

SPOR

NJEM

BOSNAZAL

SPOR

NJEMSkromni multimilioner Dietmar Hopp zahvaljuje Ibi{evi}u i Salih



D

evet je sati ujutro, hladan vjetar {iba jedinom ulicom koja viju-ga kroz Hoffenheim, petljaju}i

plavo-bijele zastave oka~ene o pro~elje svake ku}e u ovom

mjestu. Subota je i jedina osoba kojumoète sresti, u selu pola sata vo`njeudaljenom od Mannheima, je radnik na

benzinskoj pumpi. Subota je i ni{ta ne pokazuje kako se gradi} u kojem jesjedi{te tima koji hara Bundesligom

priprema za jo{ jednu utakmicunjema~kog prvenstva. U selu, osimapoteke i minimarketa, radi jo{ samo

po{ta. Zatvoren je ~ak i grill sa turskimkebabima i donerima, otvoren u prizemljuku}e u kojoj je ro|en Dietmar Hopp, mul-

timilioner koji je stvorio TSG Ho- ffenheim i za deceniju i po doveo ga, odsedme lige, do prvog mjesta Bundeslige .

]EVAPI “DELO@IRALI”PIZZU

Trening centar Hoffenheima dijeli tek ograda od benzinske pumpe, stadion sa

jedva {est hiljada mjesta nalazi se iznadsela, u Velikoj {umi. Konferencije za no-vinare su u metalnom kontejneru, utak-mice Bundeslige se igraju u “izbjegli-{tvu” u Mannheimu, no Hoffenheim ovesezone igra najljep{i i najbolji nogomet u

Njema~koj, a tamo{nja se javnost, iako jeodigrano trinaest kola, jo{ uvijek ne moè

na~uditi uspjehu tima koji je do prijedana imao tek 48 registriranih ~lanova.

No, Hoffenheim je danas hit evropskognogometa, klub koji u svojim redovimaima dvojicu bh. reprezentativaca, zbogkojih ~ak i njema~ki navija~i na utakmicedolaze sa zastavama BiH. “Sve se ovd je

naglava~ke promijenilo u posljednjih pola

godine”, obja{njava nam Sejad Salihovi}, prvi reprezentativac u historiji Hoffen- heima . “Ispred stadiona na kojem igramo

utakmice su dva gril la u kojima se proda-ju kobasice i pica prije utakmice.

Odnedavno su u ponudu uveli i }ev ape ,

zbog na{ih navija~a. ]evap}i}i mit ajwar

su danas najpopularnije jelo u M ann-heimu.” Uspon kluba iz sela u regiji koja

broji ne{to vi{e od 3000 stanovnika, po~eo je u ranim ‘90-im godinama pro{-log stolje}a, kada je Hoffenheim, zah-valjuju}i Hoppovom novcu, svjetlosnom

brzinom pro{ao iz sedme u prvu ligu. UDrugoj su ligi igrali svega jednu sezonu,

prije no {to su se u maju ove godine uspjeli dokopati Bundeslige . Ako nastave u

ovakvom ritmu, no{eni golovima Vedada

Ibi{evi}a , na njihovom novom stadionu,koji se gradi kraj autoputa premaMannheimu, najesen }e se svirati himnaLige prvaka .

Hoffenheim trese nogometna euforija,sve ulaznice za njihove doma}e utakmicerasprodate su do kraja jesenjeg dijela

prvenstva. U ~etvrtak ujutro navija~i sustrpljivo stajali u stotinjak metaraduga~koj koloni ~ekaju}i da se otvori bla-gajna kako bi kupili karte za naredneutakmice protiv Bayerna ili Schalkea . No,ulaznica nema ve} odavno, a jedan odnavija~a, koji je doputovao iz {est satiudaljenog Berlina i ostao bez karte, zbu-

Kako je stvarana najve}a evropska nogometna senzacija


EIMDIOSKU

^KU

EIMDIOSKU

^KU

Pi{e

Nedim Hasi} (Hoffenheim)

[email protected]

Foto

Mario Ili~i}

ovi}u {to su mu pomogli u ostvarenju ìvotnog i sportskog sna!

SVAKA INFORMACIJA IZ BiH JE RADOST: Ibi{evi} i Salihovi}

“posva|ali” su se ko }e prvi pro~itati novi broj SB




Njema~ki ga mediji, zbog njegove nogometne filozofije, ve}odavno zovu Profesor . Znanje i autoritet Ralfa Rangnicka stoje izaigara Hoffenheima , evropskog nogometnog ~uda. Iako je iza njegabogata trenerska karijera, u kojoj je vodio Ulm , Stuttgart i Schalke 04 , s kojim je igrao finale njema~kog Kupa, Ralf Rangnick je u historijinjema~kog nogometa ostao upam}en jer je tjerao suca na nogomet-noj utakmici da postigne gol! Naime, prije dvije godine, kada je 50-godi{nji Rangnick tek uzdizao Hoffenheim iz sedme njema~ke lige,izderao se na suca, koji nije tr~ao za loptom iako je bio najbliì golu.Kasnije je kazao kako je za sve kriv njegov daltonizam, zbog kojeg jesuca zamijenio sa svojim napada~em, odnosno, ~injenica da na tojutakmici njegovi igra~i nisu igrali u svojim plavim, nego u crvenimdresovima.

S Rangnickom smo razgovarali nakon utakmice s Wolfsburgom ,no prvo je pitanje postavio on. “Mislite li da }e Ibi{evi} dati golSlovencima?”, pitao nas je. Kazali smo kako je vrijeme da Ibi{evi}po~ne igrati i postizati golove za reprezentaciju. “Da, ali da bi davaogolove, mora igrati, ne znam za{to mu gospodin Blaèvi} nedaje priliku za igru”, uzvratio je i nastavio: “Kako sada Vedadigra, niko ne moè zamisliti kako }e zavr{iti na kraju sezone.Veoma je lako da zavr{i sezonu sa 20 ili 25 golova na svomkontu. Ako nastavi davati golove ovakvim ritmom, ovako kako

je igrao u proteklih 13 kola Vedad moè napraviti puno. Ali nika-da se ne zna, moè dospjeti u krizu i stati, no svi se nadamo dase to ne}e desiti. Na svakoj utakmici on ima mnogo prilika za

gol, moramo jo{ raditi na njegovoj realizaciji kako bi bio jo{ubita~niji.”Rangnick tvrdi da ni on prije po~etka sezone nije mogao pret-

postavljati kako }e Ibi{evi} biti najbolji strijelac njema~kog prvenstva.

“Da, Vedad je za sve, pa tako i za mene veliko iznena|enje.Nakon pro{le sezone, kada je dao pet golova, niko nije mogaoni sanjati da }e sada, nakon 13 kola, posti}i ~ak 14.” Kako oIbi{evi}u, tako Rangnick biranim rije~ima govori i o SejaduSalihovi}u. “Sjajan nogometa{, veoma, veoma vaàn igra~ zanas. To se lako moè vidjeti tokom utakmice. Ima sjajnarje{enja za sve situacije, napada~ki je orijentiran a ja oboàvamtakve igra~e. Uvijek igramo rizi~no, agresivno i napada~ki, a to

je igra koja Sejadu najvi{e odgovara.” Pored Salihovi}a i Ibi{evi}a,sasvim je mogu}e da od idu}e sezone u Hoffenheimu zaigra jo{ nekood bh. nogometa{a, s obzirom da skauti ovog kluba “~e{ljalju”nogometne lige jugoisto~ne Evrope. “Da mogu, odmah bi doveoEdina Dèku, on je jedan od najboljih napada~a Evrope, sjajan,nevjerovatno uvjerljiv igra~. No, Wolfsburg ga nikada ne}epustiti, ne nama nego bilo kome u Njema~koj. On je igra~ zanajbolje svjetske timove”, gotovo sa uzdahom govori Ragnick.

RALF RANGNICK, TRENER “HOFFENHEIMA”

“Zavidim va{em selektoru Blaèvi}u{to u reprezentaciji ima ponajbolji

napada~ki dvojac na svijetu -

Ibi{evi}a i Dèku”!


TVORAC BUNDESLIGA[KOGBLITZKRIEGA: Ralf Rangnick

Bosanac na klupi, ToBosanac na klupi, To

Bosansko ludilo na tribinamaBosansko ludilo na tribinama Svoji na svome, Bosanci nepropu{taju ni jednu utakmicu

Svoji na svome, Bosanci nepropu{taju ni jednu utakmicu

Ku}a obojenau klupske bojeKu}a obojenau klupske boje

Armija navija~a“seoskog” klubaArmija navija~a“seoskog” kluba

Rasprodanedoma}e utakmice



njeno je stajao pred kasom i govorio:“Ali, ja sam ro|en u Hoffenheimu,

moram dobiti kartu.” Klub koji je done-davno imao pedesetak ~lanova, sada imafan-klubove ne samo u Njema~koj, nego iu Americi i Australiji. Ima ih 45, a jedanod najzanimljivijih je onaj koji su osno-vala dvojica njema~kih akademika, navi-

ja~a Hoffenheima , koji na~in igre nji-hovog tima porede sa filozofijom slavnogsunarodnjaka Immanue la Kan ta . “

Ho - ffenheim

vi{e nije samo klub iz ovog sela ,

to je sada klub cijele reg ije, svi iz okoline

dolaze g ledati, ~ak i oni koji ` iv e u uda-ljenijim gradovima”, pri~a Vedad Ibi{e-vi} , najpopularniji stanovnik Hoffen- heima . Vedad je popularniji i cjenjeniji~ak i od Tobiasa Weisa, prvog igra~aovog kluba pozvanog u njema~ku repre-zentaciju. “Ovdje mi je ba{ lijepo ìv je ti ,

jer m jesto ‘se ubilo’ za profesionalca;

nema n ikakvih de{avan ja , nespo rtski h

isku{enja, tako da se u potpunosti posveti{

n ogometu, utakm icama i tre ninzim a.

Nema pritiska kao u Dortmundu ili

Munchenu, mada su se stvari promijenile

u posljednje vrijeme. K ada odemo na

ve~eru ili pi}e u Mannheim ili Heidelberg,

ljudi nas prepoznaju na ulici, zaustavljaju,

traè slike. To je sastavn i d io posla , n ije

nam te{ko, a , Boga mi, n ije n i mrsko .”

NAJBOGATIJI “SEOSKIKLUB NA SVIJETU”

Kakvo eufori~no raspoloènje ovegodine trese Hoffenheim, najbolje

poka zuje “instalac ija” Her i b e r t a

Breuniga, seoskog zidara, koji je svojuku}u prefarbao u klupske plavo-bijele

boje i iznad ulaznih vrata ozidao velikiklupski grb.

Povu~eni, netipi~ni milioner Hopp u proteklih je petnaestak godina investirao120 miliona eura u klub u kojem je igraokao dje~ak, prije no {to je oti{ao na studi-

je i obogatio se razvijanjem kompjuter-skih softvera. Njema~ka replika Billa

Gatesa, vlasnik korporativnog gigantaSAP , u Hoffenheimu ima sasvim

druga~iju filozofiju od Rusa Romana

Abramovi~a , s kojim ga ~esto porede.Trener Ral f Rangn ick u klub dovodimlade i neafirmirane nogometa{e, kakvisu bili na{i Salihovi} i Ibi{evi} ili Demba

Ba , Senegelac s francuskim paso{em kojise godinama mu~io po nièrazrednimfrancuskim i belgijskim klubovima. “Iako

nas nazivaju najbogatijim seoskim

klubom , n a{ p ro jek at ve} sad a po ~inje

donositi n ov ac ”, kaè nam Markus

Sieger, najzaposleniji klupski du`nosnik u posljednja dva mjeseca. Glasnogo-vornik Hoffenheima zatrpan je zahtjevi-

ma za intervjue iz vode}ih svjetskihmedija. “Iako mnogi misle druga~ije, na{

je budèt jedan od manjih u ligi.

Primjerice, Wolfsburg ima 35 miliona

eura , { to je za tri m iliona v i{e od nas , a da

ne pri~amo o Bayernovih 153 miliona

godi{nje.”

Ove je sezone gazda Hopp uloìo 25miliona eura u nove igra~e, gradi novi sta-dion sa 30 hiljada sjede}ih mjesta i plani-ra milionske investicije u trening centreza mlade nogometa{e. Sve je to razlog da

protivni~ki navija~i, kada Hoffenheim

igra na protivni~kom terenu, prije utak-mice glasno pu{taju Money for Nothing Dire Straitsa . No, pri~a o biznismenuHoppu polako spla{njava. a novinari sesve vi{e okre}u analizama Hoffenhei- move }udesne, netipi~ne igre i razlozi-ma koji su ovaj klub doveli do diobe

prvog mjesta na tabeli Bundeslige .“Hopp je iz uz etn o dob ar ~ov jek, n i~ im

n e p ok az uje d a je m ilio ne r” , analiziraSejo Salihovi}. “Ne v oz i se u lim uz in i,

nema deset t je lohranite lj a oko sebe, { to

bi mi u Bosni rekli ~ovjek je “o sebi,

pri sebi” . Sva kog je dana s nam a, si|e

u sv la~io nicu, slavi s n am a pobjede,

~ ak n ek ad a i z ap je va . N e z na o tp je va ti

ni{ta bosansko, ali }u ga ja probati

n au ~iti, n ek u s ev da lin ku ili o ve c ik e-cake ri tmove.”

Kako je stvarana najve}a evropska nogometna senzacija


Francisco Copado najstariji jenogometa{ Hoffenheima . Iza [pancaro|enog u Njema~koj bogata je bundesli-ga{ka karijera, obiljeèna sezonama uHamburgeru , Unterhachingu , Eintrachtu izFrankfurta, berlinskoj Tennis Borussiji ...No, nama je Copado, kojeg svi u Njema~kojzovu Paco, zanimljiviji po porodi~nim veza-ma sa Hasanom Salihamidì}em.Njegova je sestra Esther Hasanova supru-ga, a Paco je bio najbolji Hasanov prijateljdok su zajedno ìvjeli u internatu HSV -a,pod paskom Felixa Magatha. “Braco jenapravio veliku karijeru, ko god ga poz-naje, nije ni sumnjao da }e postati zvi-

jezda”, kazao nam je Copado. Sa Sa-lihamidì}ima je u svakodnevnom kontaktu,planiraju odmor tokom zimske pauze.“Vjerovatno }u odigrati jo{ ovu poluse-zonu, i onda razmi{ljati o prestanku kar-ijere. Mo`da se i ja odlu~im za trenerskiposao, no zasada mi je najva`nije da

pomognem Hoffenheimu da napravi {tobolji rezultat. Izlazak u Evropu bio bikruna moje nogometne karijere.”

FRANCISCO COPADO, [URA HASANA SALIHAMID@I]A

“Braco }e ovegodine, vjerovatno,zavr{iti karijeru”

[PANSKO-BOSANSKA FAMILIJA:Francisco Copado, Esther i Hasan

Salihamidì}

islav Mari}islav Mari}Izlozi prodavnicaoblijepljeni posterima timaIzlozi prodavnicaoblijepljeni posterima tima

Glavna i jedina ulicau Hoffenheimu

Glavna i jedina ulicau Hoffenheimu



Ibi{evi} dodaje kako ga pobjedeHoffenheima raduju i zbog vlasnikakluba. “O nama su zbog n jegovog novca

pisali potcjenjiva~k i, bilo je tu dosta

ljubomore . Z a takvo g m ilion era , k oji

moè sebi priu{titi {ta poèli, on je

neobi~no normalan i korektan ~ovjek.”

SALIHOVI]: “NEKASE “BAYERN” DODALJNJEG STRPI

Ibi{evi} i Salihovi} zajedno saBrazilcem Eduardom i NigerijcemChinedu Obasijem temelj su Rangnickoveagresivno orijentirane nogometne filozofi-

je, koja u sastavu uvijek ima ~ak pet napa-da~a-”juri{nika”. Filozofija je jednos-tavna, klub ~iji prvi tim ima prosjek godi-na 24, ne kupuje istro{ene veterane kojiusporavaju igru, niti igra~e koji ne moguizdràti pakleni i ritam. Da je takva kom-

pozicija igre atraktivna pokazala je i ponuda iz Bayerna koja je prije desetak dana stigla na adresu kluba, nemoralna

ponuda za kupovinu Sejada Salihovi}a. No, nekada{nji junior berlinske Herthe uradio je ono {to vjerovatno ne bi niti

jedan nogometa{ u Njema~koj. Zahvaliose Bavarcima i produìo ugovor s klubomu kojem je ve} tri godine. “Nije bilo bitno

{to me je èlio Bayern, tako b ih u radio da

je bila u pitanju ponuda bilo kojeg drugog

kluba na svi jetu”, kaè Salihovi}. “Ovdje

sam ve} tr i godine, odl i~no mi je od prvog

dana, ovdje sam se razvijao na pravi

na~in, dobio po{teno pri liku da pokaèm

{ta znam i nije bilo razloga da idem. S

druge strane, ne bih se osje}ao ni moralno

ni po{teno kad bih napustio ovo dru{tvo. “

Njema~ki mediji prepuni su napisa i oastronomskim ponudama za VedadaIbi{evi}a, na utakmici protiv Wolfsburga ,gledao ga je Valentin Herr, skaut london-skog Tottenhama . “ Poku{avam da

‘za`mir im’ na sve { to se pi{e il i p ri~a, a li

mi sve to ve} sada postaje pomalo i

dosadno. Znam {ta se s tvarno de{ava, a to

je da u k lub n ije stig la n ikakva zvani~na

ponuda. G lupo m i je da sad o bilo ~emu

drugom vodim ra~una, osim o punom

doprin osu k lu bu u kojem sam doìvjeo

punu afirm aciju” , kaè Ibi{evi}.“Menadèri i skau ti sta lno dolaze , to je

normalno jer ima ih petnaes tak na svakoj

u takm ici. Ne optere}u jem se imenima

k lubova koji se zan imaju za mene, b io to

Tottenham ili Manchester United. Nije

vaàn samo klub, nego sve ostalo oko

n jega . Men i je va`no i da se dob ro zabav-ljam, tako mi je sada u Hoffenheimu, zato

}u i osta ti tu.”

Duga~ka lista klubova koji èleIbi{evi}a nimalo ne iznena|uje ni njegov-

og trenera Tomis lava Mari }a . Biv{ihrvatski reprezentativac bosanskih korije-na danas je pomo}ni trener uHoffenheimu i jedan je od najzaslu`nijihza Vedadov golgeterski niz. “Vedo je

vrhunski napada~, o njemu ne treba tro{i ti

puno r ije~i . Kao ni o Salihovi}u , jednom

od najvrednijih igra~a Bundeslige”, kaèMari}, koji dana{nji Hoffenheimupore|uje s onim Kaiserslauternom koji

je prije nekoliko godina, nakon ulaska izDruge u Bundesligu , iste sezone osvojionaslov prvaka. “Ne g ledamo previ{ e na

tablicu. Bitno je da se ova m lada ekipa

koju imamo razvi ja od utakmice do utak-mice , da se u~i, nap rtedu je . A vidi se da

su i dosad a nau ~ili do sta i k ra sno je g le-dati kako se poig rava ju s timov ima koji

su, realno, mnogo ja~i od nas .”


Utakmicu izme|u Hoffenheima iWolfsburga , u kojoj su igrala ~etvorica bh.reprezentativaca, promatralo je desetinemenadèra, skauta, trenera drugih timova.No, po starom obi~aju, nije bilo nikoga iz NSBiH koji bi se na licu mjesta mogao uvjeritiu formu Sejada Salihovi}a, ZvjezdanaMisimovi}a, Edina Dèke i VedadaIbi{evi}a. “Nisam navikao da me gleda-

ju, tako da nisam ni o~ekivao da nekodo|e, mada bi bilo zaista dobro da je

neko do{ao. Nisam optere}en golovimaza reprezentaciju, za mene je najva`nije

pobje|ujemo, da dobro igramo, a svejedno je ko }e davati golove. Na{a jemisija napraviti {to bolji rejtingreprezentacije, napraviti {to bolji statusna{oj dràvi, a ko igra je zaista nebitno.Naravno, jedva ~ekam da i mene krene,ali ne sumnjam da }e i to brzo do}i” ,kaè Ibi{evi}.

“Va`no je samo da Vedad zaigra odprve minute, na meni je da gaprona|em, da ga ga|am loptom, a on }e

ve} znati kako }e je proslijediti u gol”,dodao je, kroz smijeh, Sejad Salihovi}.

KAD ]IRO KASNI

“Voljeli bismo da jeBlaèvi} na tribinama”


NE, HVALA: Sejad Salihovi} odbio jeveliki Bayern iproduìo ugovorsa Hoffenheimom

NE, HVALA: Sejad Salihovi} odbio jeveliki Bayern iproduìo ugovorsa Hoffenheimom

VEDADIBI[EVI]:

Ugledni sportskilist Kicker proglasio ga jeigra~em mjesecaoktobra uBundesligi

VEDADIBI[EVI]:

Ugledni sportskilist Kicker proglasio ga jeigra~em mjesecaoktobra uBundesligi

NJEMA^KI SANBOSANSKIHIZBJEGLICA:

Salihovi} iIbi{evi}

NJEMA^KI SANBOSANSKIHIZBJEGLICA:

Salihovi} iIbi{evi}



Demokratska Republika Kongo,dràva smje{tena u centralnojAfrici i tre}a po veli~ini naovom kontinentu, sve je osim“demokratska”. Od pada Mo -

butuovog reìma devedesetih godina idolaska takozvane demokratizacije,odnosno vi{estrana~ja, u Kongu se vodirat u kojem je do sada ubijeno ili umrlo odgladi i bolesti vi{e od pet miliona ljudi. Ikao u svim drugim ratovima od po~etka20. stolje}a naovamo, me|u najve}im`rtavama su djeca i ène.

HRABRA ODLUKAPrije dvije godine ameri~ka rediteljka

Lisa F. Jackson odlu~ila je oti}i u Kongokako bi se susrela sa tamo{njim silovanimènama i napravila film o njima. Bila jeto, po mnogo ~emu, hrabra odluka -stanovnici Konga ne odnose se ba{ sa

povjerenjem prema strancima, a posebnone prema jednoj bijeloj Amerikanki sakamerom u ruci. Ipak, Lisa je, kako kaè,èljela dati glas “zaboravljenim enama u

zaboravljenom ratu”, istovremenodonose}i sa sobom li~nu dramu grupnogsilovanja, koje je preìvjela u Va{ingtonukao 25-godi{nja djevojka.

“Dokumentarni filmovi, ako su dobri,

uklju~u ju ljude koji }e vam se pov je riti i

i spri~a ti svoje pri~e . U ve}in i s lu~ajeva,

to n isu pri~e koje je lako ispri~ati i zato je

u sp osta vlja nje o dn osa p ov jere nja sa

sagovornicima ne{to {to kao autor

ins tink tivno s tvarate, j er je to jed in i put .

O ti{la sam u Kongo sa svije{}u da sam

b ije la èna usred Afr ike sa kamerom na

ramenu, i za Kongoance je to bilo o tpri-

like isto kao da sam se iskrcala sa

svem irskog b roda. Znala sam da èlim

tim ènama ispri~a ti p ri~u o silov anju

koje se dogodilo meni. Ponijela sam

novinske ~lanke o tom e i to je bila prva

stvar koju bih uradi la kada upoznam neku

od njih - pokazivala sam im ~lanke i

o bja {n jav ala {ta m i se dogodilo. Prije

nego {to bih traìla od njih da ponovo

proìve svoju no}nu moru, ja sam morala

proìvjeti svoju”, kaè Lisa.Stotine hiljada èna u Kongu izloène

su svakodnevnim torturama i brutalnomnasilju kako “svoje” vojske, tako i nepri-

jateljskih vojnika. Koliko god to uàsnozvu~alo, silovanje je ~in koji je tokom rat-nih godina u ovom okruènju postao

gotovo ne{to {to je normalno i o~ekivano, pri~a Lisa. Rijetke su ene koje, zahvaljuju}i samo sretnom slu~aju, uspijevaju

izbje}i vi{estruka silovanja. Ono po ~emuse ne razlikuju od ena silovanih u Bosni,Americi ili bilo gdje drugo na svijetu je

~est osje}aj krivice i srama, kao i stigmakoja ih prati u dru{tvu: “Kada sam se

po~ela bav iti ovom temom, èlje la s am

oti}i na m jesta gdje moète vidjeti taj

ratni konflikt posmatran o~ima djevojaka

i èna. J edna od zemalja koje sam p lani-

FILMSKI DOKUMENTI


GLASNEVIDLJ

Razgovarala

Maja Radevi}[email protected]

Foto

Milutin Stoj~evi}

Lisa F. Jackson: “Snimala sam ljude koji priznaju uà

Od sredine devedesetihdo danas, rat u Konguodnio je ìvote vi{e odpet miliona ljudi, astotine hiljada afri~kihèna postale su `rtvesvakodnevnog brutalnogseksualnog nasiljapobunjenika i dràvne vojske; ameri~karediteljka LISA F. JACKSON, dvostrukadobitnica nagrade“Emmy”, svojomkamerom zabiljeìla jepotresne ispovijestisilovanih èna, ali i onih

koji su donijeli no}nemore u njihove ìvote

GLASNEVIDLJ



r ala pos je titi je i Bosna . Ne znam koliko

je bosanska kultura otvorena za razgovor

o takvim stvar ima, a li u mnogim kul tura-

ma silovanje je uvijek povezano sa

osje}ajem stida i krivnje. Tako je i u

Kongu. Uàsna je s tigma na t im ènama,

n jihove porodice su razorene, muèvi ih

napu{ ta ju , one su izop}ene iz zajednice,

iz ba~ ene iz svo jih sela... A silo van e su

pred o~im a stanovnika tih istih sela.

Upoznala s am jednu ènu koja je rodila

dijete nakon {to su je silovali. K ada bi

prolazila ulicom, bilo da je sa djetetom ili

sama, njeni susjedi su je ga|ali kamenjem.

Pona{al i su se prema njo j kao da je èljela

da bude silovana, kao da je to njena

krivica.”

“BILA SAM LJUTAI BESPOMO]NA”

Lisini sagovornici u filmu priznaju damu{karci u Kongu imaju “status kralje-va”. Nakon {to preìve brutalna silovanja,afri~ke ène potvrdu vrijednosti vlastiteegzistencije traè upravo kod mu{karca -

jedna od njihovih najve}ih briga je ho}e liikada uspjeti da se udaju i osnuju

porodicu. No, to nije slu~aj samo u Africi.Isto je bilo i sa Lisom, koja se udala

nepunu godinu nakon {to je silovana.Brak nije dugo potrajao, a njen tada{nji

Najve}a ti{ina: Silovanje u Kongu


VIIVIH

“ûla sam da su ovdje u Bosni, kaoi u Kongu, vojnici UN-a bili umije{ani uneke slu~ajeve seksualnog zlostavljanja.UN ima veliku misiju tamo. Vidjela samnjihovu bazu, helikoptere za napade,avione, cijeli taj arsenal koji je impre-sivan... Imaju takvo naoruànje da bipobunjenike mogli da zaustave za

jedan dan, da ih zgnje~e kao bube! Ali,oni ne ~ine ni{ta. Postoji scena u filmuu kojoj jedan afri~ki vojnik poku{avasilom uzeti novac od seljaka, a pripad-nik UN-a samo stoji tu i posmatra. Namoje ~u|enje za{to ne u~ini ne{to da

to sprije~i, poru~nik UN-a mi je rekao:Mi bismo trebali raditi zajedno sa

ovda{njom vojskom, kao partneri, i ne

moèmo mi biti ti koji }e ih disciplino-

vati, jer to ne bi bilo po{tovanje . MisijaUN-a u Kongu ima dozvolu da upotrije-bi oru`je i bez da ih neko direktnonapadne, ali mislim da oni ne èle bitivi|eni kao neko ko radi posao koji bitrebala raditi kongoanska vojska.Sa druge strane, ta vojska siluje izlostavlja svoje gra|ane umjesto da ih{titi. Sve je to jako tu`no i sramotno”,kaè Lisa.

MIROVNJACI U KONGU

Misija UN-a za ukras

i sramotu

san ratni zlo~in, a da za to nikada ne}e odgovarati”

BEZ KAJANJA: To {to suu~inili vojnici pravdaju

potrebom zadovoljavanjasvojih seksualnihnagona. Neki su isujevjerni - vjeruju da imsilovanje daje snagu iomogu}ava da pobijedeneprijateljaVIIVIH

SAMO POSMATRAÎ:I pojedini vojnici UN-a su umije{aniu seksualno zlostavljanje

LISA F. JACKSON: Pri~a o“zaboravljenim ènamau zaboravljenom ratu”

LISA F. JACKSON: Pri~a o“zaboravljenim ènamau zaboravljenom ratu”



mu` ju je u jednoj od njihovih ~estihsva|a nazvao o{te}enom robom.

“@enama koje n isu silovane te{ko je

razumjeti da nakon {to jednom do iv ite

takvo nas ilje od mu{karaca , opet na neki

na~in traìte njihovo priznanje. Ali, to je ta

~udna psiholo{ka reakcija koju imate -krivite sebe, osje}ate se posramljeno i imati

mu{karca koji }e vas prihvatiti prividno vas

osloba|a od svega toga. Nijedna od silo-vanih èna koju sam intervjuisala u Kongu

nije se udala, osim Marie Jeanne, a i ona se

udala za jednog starca samo zato { to je on

èlio da ima slu{kinju”, pri~a Lisa.Ono {to dokumentarni film Najve}a

ti{ina: Silovanje u Kongu ~ini jedinstvenimsu ne samo potresna svjedo~anstvamnogobrojnih `rtava, nego i onih koji su

te ene u~inili `rtvama. Nekoliko vojnika-silovatelja pristali su da stanu pred Lisinukameru i otvoreno govore o svojimzlo~inima, koje oni, naravno, ne doìvlj-avaju kao zlo~ine. Ve}ina njih je svjesnada silovanje “nije u redu”, ali to {to su

u~inili pravdaju potrebom zadovoljavanja

svojih seksualnih nagona i nemogu}no{}uda zbog dugih boravaka u {umi upoznajuène “na normalan na~in”. Neki su isujevjerni - vjeruju da im silovanje dajesnagu i omogu}ava da pobijede nepri-

jatelja. Iako ne pokazuju apsolutno nikak-vo kajanje, dvostruki standardi ipak pos-toje: kaù da ne bi èljeli da se silovanjeikada dogodi njihovim majkama, sestra-ma ili ènama.

“Uàsno sam se boja la o ti} i u {umu sa

tim vojnicima. Znala sam da, ako ne {to

krene naopako, postoji vel ika mogu}nost

da v i{e n ikada ne}u iza} i iz te {ume . Ali,

nakon { to sam ih po~ela snimati , shvat il a

sam da oni zapravo èle b it i na f ilmu. Oni

to nisu ~ak ni vidjeli kao priznanje

zlo~ina, i zg ledalo je gotovo kao da se t im

hvale . Kada sam vidje la tu aroganciju i to

njih ovo nestrpljenje d a se po jav e p red

kamerom, shvati la sam da me ne}e povri-jedi ti . Jer ako bi se meni ne{ to dogodilo,

to b i zna~i lo da ono { to sam snimi la n ika-da ne} e sti}i do televizije . A oni su jako

èljel i da budu vi|eni na ameri~koj tele-vizij i. Ali, najgori t renutak za mene bio je

nakon intervjua. Razmi{ljala sam o tome

da sam upravo snimila te l jude kako priz-naju uàsan zlo~in , ratni z lo~in, a n ikada

ne}e odgovarati za ta j z lo~in ... I kada su

nestal i me|u drve}em, odmah sam pomis-l ila: ko }e bit i njihova sljede}a `rtva? Bila

sam tako ljuta i bespomo}na u tom

trenutku”, kaè Lisa.

@ENE I DJECA:@RTVE RATA

Nijedna ena nikada se ne moè u potpunosti oporaviti od silovanja, ali progovoriti

javno o tome veliki je korak na putu povratka normalnom ìvotu, isti~e na{asagovornica:

“Vrati la sam se u Kongo pro{log sep-tembra da pokaèm f ilm ènama koje su

u~estvovale u njemu. @ eljela sam nji-hovu dozvo lu da p rikaèmo f ilm na kon-

goanskoj televiziji i pristale su na to.

N jihova zahvalnost je bila velika i na

kraju su shvat il e da su èl je le i spri~a ti t e

pri~e . Napust io ih je osje}aj s traha i s tida

i bile su veoma ponosne na sebe {to su

otvoreno govorile o svem u. Jedna od

n jih m i je rekla d a, d ok je g leda la s eb e u

filmu, to je za nju bilo poput lijeka.

M ilioni ljudi su sada ~uli njihov glas i

mil ioni l jud i koj i n isu ran ije znali za n ji-hovu patn ju , s ada zna ju . Nadam se da }e

skoro prikazivanje ovog filma na televiziji

u Kongu pokrenuti neke va`ne debate.”

U ratovima koje po~inju mu{karci,

ène pla}aju najve}u cijenu, kaè jedanod aktera Lisinog filma. “ I to je istin a. U

ranijim ratovim a, `rtve su bile deset

posto civili, a 90 posto vojnici, a od

Prvog svjetskog rata do danas je obrnuto:

90 posto su civili i 10 posto vojnic i. A

ka da je c iv iln a po pu la cija na mjerno

napadnu ta , kao { to je to s lu~a j u Kongu ,

onda su najve}e ` rt ve ène i d jeca , j er je

ve}ina mu{karaca na frontu. Budu}nos t

pos to ji s amo u Kongu u kojem se ne vod i

rat, u kojem }e od bogatih prirodnih

resursa te zemlje imati korist i cijela pop-ulacija, a ne samo nekolicina ljudi, i u

kojem }e silo va te lji i} i u z atv or e zbog

svojih zlo~ina. Samo u takvom

okruènju ène `rtve s ilovanja mogle bi

imati normalne i ispunjene ìvote”, kaèLisa F. Jackson.

FILMSKI DOKUMENTI


Izbor Baracka Obame za novog pred-sjednika Sjedinjenih Ameri~kih Dràva jeistorijski ~in za Amerikance i svijet, smatraLisa: “Glasala sam za njega, kao i svimoji prijatelji. Zapravo, ne poznajemnikoga ko nije glasao za Obamu! U no}iizbora bile su zabave po cijelomWashingtonu, do jutra se plesalo na uli-cama... Ali, idu}eg dana, ljudi su i daljenezaposleni, i dalje su besku}nici, idalje ih izbacuju iz njihovih domova, idalje se vode dva rata... Dakle, su{tins-ki se jeste ne{to promijenilo, ali treba}e

jo{ mnogo vremena prije nego {tostvarno osjetimo tu promjenu unutar

dru{tva. Mislim da je razlika u tome {to je Barack Obama ~ovjek koji motivira iAmerikanci su mnogo spremniji daslijede tu motivaciju nego {to su to bilisa biv{im predsjednicima godinamaunazad.”

OBAMA-EUFORIJA

Dan poslije izbora

- sve je isto...

BarackObama

VOJNICI-SILOVATELJI:Ko }e biti njihova

sljede}a `rtva?

VOJNICI-SILOVATELJI:Ko }e biti njihova

sljede}a `rtva?



ZA DUGO SJE]ANJE


U Sarajevu je 19. novembrapredstavljena knjigaBIOGRAFIJA SARAJEVA’92-’93 autora EDEHOZI]A, u koju jeuvr{teno 150 novinskih

tekstova koji suobjavljeni u sarajevskimdnevnim i periodi~nimnovinama od aprila 1992.do kraja marta 1993.;“Biografija Sarajeva...”}e 26. novembra bitipredstavljena i ubeogradskom “Centru

za kulturnudekontaminaciju”

Biografija opkolj

Edo Hozi}: “U Beogradu }emo knjigu predstaviti u neposrednoj blizini



P

oznati sarajevski dje~iji pisacAdvan Hozi} prona{ao je pro{legodine negdje na policamasvoga stana pisani materijal,

koji je ~etrnaest godina ranije prikupio njegov sin s namjerom da te,1993., objavi knjigu. Tri hiljade prim-

jeraka knjige Biografija Sarajeva ‘92- ’93 , autora Ede Hozi}a, nedavno jeod{tampano i predstavljeno 19.novembra u Bo{nja~kominstitutu u Sarajevu.

POKLONKOM[IJAMA

IZ FERHADIJE“Gojko Beri} i ja

smo najvi{e radili na

ovoj knjizi, a ideja je

moja. U aprilu 1993.,

kad smo zaokru` ili p rvu ratnu god inu ,

knjiga je bila gotova. @eljeli sm o da je

od{tampamo u Sarajevu, ali je u tom

momentu puno va`nije bilo da knjigu

prevedemo i objavimo u inostranstvu, da

svi jet iz pera na{ih novinara shvat i kakva

je ovdje stvarna situacija. Naàlost , tada

to nije bilo mogu}e . A stva ri su se odvi-ja le strahovitom brz inom, pa smo i p re-stali m isliti n a tu kn jigu. S ve do pro{le

godine... A onda je moj otac Advan

prona{ao pisani materi jal negdje na poli-cama. I kaè: Sine {teta je da

ne objav ite knjigu. [tam -panje knjige finansiralo je

M in istarstv o k ulture i

sporta Kantona Sarajevo,

a izdava~ je

Bemust

”,

obja{njava Edo Hozi} zaSlobodnu Bosnu .

Od{tampano je3.000 primjeraka

B i o g r a f i j e

Dvije sarajevske ratne godine

Pi{e

Dino Bajramovi}[email protected]

Edo Hozi} ro|en je 1953. u Kninu, gdje je slu`bovao njegov otac, knjièvnik AdvanHozi}. Diplomirao je na sarajevskom Fa-kultetu politi~kih nauka. Radio je prije rata,tako pi{e u njegovoj biografiji, u tada{njimsamoupravnim interesnim zajednicama.îtav rat proveo je u Sarajevu, a 1996.odlazi u Sjedinjene Ameri~ke Dràve. Prvona Aljasku, gdje je lovio losose, da bipotom preselio u New York. Bio je slu`benivoza~ Roberta J. Francla, zaslu`nog za iz-gradnju zgrade UN-a i jednog dijela Vest Pointa .

Prvi put, na tri mjeseca, u Sarajevo sevratio 1999., a tri godine kasnije imenovan

je izvr{nim direktorom Projekta Ars Aevi ,gdje je radio do 2004. godine. Od tada, petmjeseci godi{nje provodi u Komiì, naotoku Visu, gdje je sa svojom suprugomotvorio Galeriju Ba~va . “Naziv je takavzato {to crtam na vinskim ba~vama,

koje prodajem i od toga ìvim”, kaèHozi}.

U novembru naredne godine u Konjicu}e biti odràna likovna manifestacijaUnderground 385 . “To je Sarajevsko bije-

nale savremene umjetnosti koje }uorganizovati zajedno sa JusufomHadìfejzovi}em, Sa{om Bukvi}em,Edom Numankadi}em, RadetomTadi}em, Nusretom Pa{i}em... I to uTitovom atomskom skloni{tu, u kojeon, dodu{e, nikada nije u{ao. Tito je

jedini pravi brend sa ovih prostora usvijetu. @ivio sam jedno vrijeme u SAD-u i znam kako Amerikanci reagiraju nato ime. Za{to Konjic? Pa, Konjic je koli-

jevka bosanske dràve. Prelijepa jekonji~ka okolina, pa }e to biti prilika dana{i gosti upoznaju Bosnu iHercegovinu onakva kakva ona jeste”,veli Edo Hozi}.

BIOGRAFIJA EDE HOZI]A

Lovac na losose, voza~,

likovni umjetnik

nog grada

{tandova na kojima se prodaju majice sa likom Radovana Karadì}a”

AUTOR DJELAZA BUDU]NOST:Edo Hozi}

RATNO SARAJEVO, 1993.: Sarajevskinovinari pisali su u knjizi Biografija Sarajeva

92-

93 o najduòj opsadi jednog grada u modernoj istoriji




Sarajeva..., a autor je 2.600 knjigadonirao Udruènju Obrazovanje gradi Bosnu i Hercegovinu . “Ostatak je, hajmo

re} i, moj honorar . Knjigu sam h tio pok-loni ti autorima ~i ji su tekstovi objavljeni

u

Biografiji

, potom svojim pri ja te lj ima,

te stanarima zgrade u ulici Ferhadi ja broj

13, s kojima sam proveo ~itav rat.Knjigu smo napravili z aista iz jednog

o ~a ja i n e d aj Boè d a je v i{e ik o ovakvu

pravi . Pogotovo u Sarajevu. Ali , n ij e svo

z lo z a z lo . P rih od od p roda je knjig e i} i

}e Udruènju , obezbijedi}emo ~etrdese-t ak nov ih s tipendij a i to je najve}a satis-fakcija. Ve}a ne moè biti” . Cijenaknjige je 20 KM.

BIOGRAFIJA SARAJEVA

I U BEOGRADUBiografija Sarajeva ‘92-’93 zapo~inje pjesmom Poruka M aka D izdara , azavr{ava dijelom iz dnevnika koji je EdoHozi} pisao tokom rata. U knjigu je

uvr{teno 150 novinskih tekstova koje je potpisalo {ezdeset autora, a koji su

objavljeni u sarajevskim dnevnim i perio-di~nim novinama od aprila 1992. do krajamarta 1993., ali i ve} spomenuti Hozi}evdnevnik. Prvi novinski tekst u Biografiji...

je: Me|u javom i me|u snom Hamze

Bak{i}a, koji je objavljen 8. aprila 1992. uOslobo|enju , a posljednji onaj Tihomira

Loze - Komunikacijska zabuna , od{tam- pan tako|e u Oslobo|enju , 30. marta1993. godine. Redaju se, izme|u, tekstoviJosipa Vri~ka, Seje Omeragi}a, Marka

Ve{ovi}a, Mugdima Karabega, Gojka

Beri}a, Vlade Mrki}a, Milo{a Vasi}a...Da sad ne nabrajamo ba{ sva imena.Uglavnom, me|u autorima su i Ivan

Lovrenovi} i Miljenko Jergovi}, koji suzajedno sa Hozi}em i Beri}em vr{iliodabir tekstova. “Mi o na{oj nesre}i

nekako stidl jivo govorimo. Kao, svima je

jasno {ta nam se desilo, pa {to bi to sad

ponavlja li , i to je ono t ip i~no sarajevski.

U Hrvatskoj ne pro|e nijedan dnevnik na

TV -u, a da se ne spomene agres ija Srb ije .

Ipak , ljudima bude d rago kada v ide v ri-jed an dokumen t to g v remena . Va`n a je

ova knjig a za budu}e gen era cije . A li je

va`no i da se Biografija proda i pro~i ta .

Knjiga n ije dep resivna i n ije dosadna za

~itanje. I nije patriotski , ve} jedan objek-t ivan dokument iz najstra{ni jeg vremena

u istorij i Sarajeva. Pogotovo ta prva ratna

god ina , dok se nismo nau~ ili da ` iv imo

tako, pa nam je bilo lak{e”, tvrdi EdoHozi}.

U narednu srijedu, 26. novembra,

knjiga Biografija Sarajeva ‘92-’93 bi}e predstavljena u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju Borke

Pavi}evi} . Tom prilikom govori}e,izme|u ostalih, Latinka Perovi} , Filip

David i Petar Lukovi}, dok }e se tokomtog dana ova knjiga prodavati u central-noj ulici glavnog grada Srbije - Knez Mihajlovoj . “Organiz ato r je k u}a B92 ,

koja }e, nadam se, i {tampati moju

knj igu za srb ijansko t r` i{ te . A na{a èlja

je da u Knez Mihajlovoj knj igu pred-s tav imo u neposrednoj b lizini { tandova

na kojim a se prodaju m ajice sa likom

Radovana Karadì}a. Ne, nije me

strah, m i se samo è limo oduìt i

Beogra|an ima koj i su b ili uz nas tokom

rata”, govori Edo Hozi}.

ZA DUGO SJE]ANJE

Penzionisani general Armije RBiHJovan Divjak osniva~ je i predsjednik Udruènja Obrazovanje gradi Bosnu i Hercegovinu . “Knjiga je bitna da bi seljudi, koji su preìvjeli rat u Sarajevu,podsjetili na ono {to se de{avalo. Ali, zamene je va`nije ne{to drugo: ~itaju}iknjigu, uvidio sam da su autori tekstovaznali da ocijene i procijene {ta sede{ava, kao i {ta }e se de{avatigra|anima Bosne i Hercegovine. EdoHozi} je vodio svoj dnevnik u ratu i dio

bilje{ki objavio u ovoj knjizi. On je,dakle, autor, ali i prire|iva~”, govoriJovan Divjak. Knjiga Biografija Sarajeva ’92- ’93 moè se naru~iti u ovom udruènju.

JOVAN DIVJAK, PREDSJEDNIK UDRU@ENJA “OBRAZOVANJE GRADI BiH”

“Biografija Sarajeva’92-’93 kao podsjetnik na

najteè dane u istorijiglavnog grada BiH”


GODINE 1993. I 2008.: Penzionisanigeneral Armije RBiH Jovan Divjak

O NA[OJ NESRE]I STIDLJIVOGOVORIMO: Autor Biografije Sarajeva

92- 93 tvrdi da ova knjiga nijepatriotski, ve} jedan objektivan

dokument iz najstra{nijeg vremenau istoriji Sarajeva

O NA[OJ NESRE]I STIDLJIVOGOVORIMO: Autor Biografije Sarajeva

92- 93 tvrdi da ova knjiga nijepatriotski, ve} jedan objektivan

dokument iz najstra{nijeg vremenau istoriji Sarajeva




^ESTITA DAN DR@AVNOSTI

BOSNE I HERCEGOVINE

Poslovnim

partnerima i

gra|anima BiH

~estitamo

5 NOVEMBAR

D A N D R@A VNOSTI

B anka V a{e g povjerenja



Bri`ljivo projektovana i indukovana histerijakoja je pratila njegovu pobjedu naameri~kim predsjedni~kim izborima, na

koncu je Baracka Obamu proizvela u, kako medi-

ji ponavljaju, “Mesiju”.Jesmo li sigurni da znamo o ~emu govorimokada o Obami govorimo kao o novom Mesiji ?

Mislim da sam u ovim novinama ve} pisao okapitalizmu kao mesijanskom pokretu. Svejedno,neka jo{ jednom bude pomenuto: kapitalizam jetek na koncu XX vijeka obznanio svoju mesijan-sku prirodu, za razliku od komunizma i nacizmakoji su klasi~ne mesijanske objave, koje ve} na

po~etku saop{tavaju svoje ambicije (carstvonebesko koje se ima ostvariti ve} na ovome svije-tu, kroz carstvo jednakosti; hiljadugod{nji rajh).Kapitalizam je dugo trajao u kohabitaciji saCrkvom, u obra~unu sa komunizmom postavljao

se kao za{titnik konzervativnih vrijednosti, da bi u posljednjih nekoliko decenija, u vremenu kada se priprema njegova mesijanska objava, u{ao u his-teri~ni obra~un sa Crkvom i Zakonom.

Nakon sloma komunizma, Fukuyama

progla{ava Kraj istorije . Pobjednik u Hladnomratu , kapitalizam, osje}a se tako mo}nim da krozFukuyamu, svog proroka, sam sebe progla{ava zaHiljadugodi{nje carstvo . Kapitalizam je, ho}e sere}i, krajnje ishodi{te istorije. Sve {to se desilo,svi usponi, svi padovi, sva remek-djela i gadostiljudskog duha, kona~no: svi mrtvi - sve je to bilo samo da bi poslovne i politi~ke elite nekolikozemalja i kompanija sljede}ih hiljadu godina

gomilale bogatstvo, dok njihovi podanici rade, piju antidepresive, `deru i mahnito kupuju, dok ljudi van granica njihovog carstva ìve u bijedi, sa

jednom jedinom ambicijom: da napuste svojezemlje i stignu na Zapad, u ostvareni Milenijum.

Kada je jednom objavljena njegova milena-risti~ka priroda, do~ekali smo, prirodno , i objavukapitalisti~kog Mesije. To ima biti Obama.Identitet novog Mesije adekvatan je glo-

balisti~koj, multinacionalnoj, multirasnoj prirodidana{njeg Kapitala. Otac je novog Mesiju napus-tio jo{ dok je ovaj bio dijete - time je otacrazotkrio svu hipokriziju i nasilje svog Zakona.

@elja za Mesijom raste u vremenu nevolje. Makoliko stvari i{le lo{e, ìvi nada da }e Mesija nakoncu, na koncu vremena , ipak sti}i i donijeti

bolje sutra. Lacan, me|utim, kaè: nada u bolje sutra vodi u samoubistvo .

Jedan o Lacanovih u~enika, Gérard Haddad,u knjizi Biblioklasti: Mesija i autodafe , sprovodifrojdovsko tuma~enje vjere u Mesiju.

Dolazak Mesije zna~i trenutak kada prestajevaìti Zakon. Odbacivanje Zakona, kada ne bi

bilo iskupljenja koje donosi Mesija, bilo bi golivarvarski ~in. Prostor civilizacije je prostor ukojem vaì zakon: ono izvan, to su varvari.Izvorno, Mesijinim dolaskom uspostavlja seBoìje kraljevstvo na zemlji, i vi{e nema potrebeza Zakonom koji je ljudima dat da ga se drè, dok dolazak ~ekaju. Ovo dakako ne vaì za sekularneMesije.

Haddad naro~itu pa`nju posve}uje jevrejskojrecepciji Mesije. Za njega, nema sumnje da“mesijanska ideja za cilj ima ukidanje

Mojsijevog djela”. On kaè: “Svaki Jevrej odga-

jan uz minimum pobo`nosti nau~i ve} u dje-tinjstvu da onoga dana kad a do|e Mesija vi{e

ni{ta ne}e bit i isto, da }e postovi bit i ukinut i. ..”

Haddadov tekst je spektakularni dokazFreudovih teza. On svoj spis zapo~inje

polemi{u}i sa Freudom, preciznije sa njegovimradom Totem i tabu , samo da bi, kako tekstodmi~e, potvrdio Freuda. Psihoanaliti~ar ubijaoca psihoanalize, da bi na koncu prihvatio njegovautoritet. Podsjetimo, u Totemu i tabuu Freud sevra}a sve do prvobitne horde, da bi i u njoj pre-

poznao tiraniju oca. Taj (pra)otac posvaja sveène, a sinovima name}e stroge seksualnerestrikcije, koje prati okrutno ka`njavanje za

neposlu{nost. Sinovi èle slobodu. Stoga seudruùju, ubijaju i jedu svog despotskog oca(uzgred, nedavno se Radoslaw Sikorski, poljskiministar inostranih poslova, “na{alio” rekav{ikako Obama ima poljske korijene, jer je njegovdjed jeo poljske misionare.)

Ipak: umjesto slobode, stiè kajanje. Usljedtog kajanja, sinovi ponovo uspostavljaju o~evuzabranu i dobrovoljno se odri~u èna iz horde.Sve to prati posmrtno oboàvanje oca.

Frojdijanska analiza pobunu protiv Zakonarazobli~ava kao eksploziju straha od kas-tracije. U korijenu svake revolucije je nepris-tajanje na zabranu incesta, koju Zakon donosi.

Istorija svijeta kupa se u krvi jer to je istorijasinova koji mrze oca. Nju stvaraju mu{karcikoji bezuspje{no poku{avaju razrije{iti Edipov

konflikt.

Balkanska rapsodija


Pi{e

Andrej Nikolaidis

Nije liobja{njenje silnihStaljinovih ~istki,

likvidacija igulaga, koje semogu u~initi

posveiracionalnim,zapravo o~ito:Staljin je otackoji paranoi~nostrahuje da }e

sinovi ustatiprotiv njegove

tiranskefigure

NOVI MESIJADajmo {ansu Baracku Obami



Za~koljica je u tome da stvarna smrtoca, ~ak ni proglas Bog je mrtav , ne“osloba|a”. Suprotno onome {to nalazi-mo kod Dostojevskog (ako je Bog mrtav,sve je dozvoljeno), iskaz treba da glasi: ikada je Otac mrtav, sve zabranjeno ostajezabranjeno. To je zato {to i nakon Ocaostaje Zakon. Budu}i da se “sloboda” nesti~e ubistvom Oca, poku{ava se ste}iuni{tenjem Zakona - uni{tenjem knjigeu kojoj je iznesen Zakon i na kojoj jeuspostavljena civilizacija i kultura. Zato

je Haddadova osnovna teza (koju opetizvodi iz Freuda: “Iskrivljavanje nekogteksta nalik je na ubistvo”) tako mo}na,i glasi: uni{ tenj e knj iga forma j e oceu-bistva .

Me|utim, klini~ki su eksperimenti

pokazali da stvarna smrt oca ne donosirje{enje Edipovog konflikta. Neurozeneprestano uskrsavaju oca iz mrtvih,samo da bi ubistvo moglo biti ponov-ljeno. Konflikt se, kaè Haddad, “raz-rje{ava samo ako nakon smrti napokonizroni ta instanca Knjige u kojoj ge-neracije mogu sklopiti svoj savez i pre-

poznati se kroz bratstvo subjekataozna~itelja”. Spasenje je mogu}e samoako istinski prihvatimo Knjigu i Zakon.

Mesija je, me|utim, onaj koji treba daukine Zakon. Nevolja je u tome {to la`neMesije, osim {to Zakon ukidaju, hitro

uspostavljaju novi, svoj zakon. Vidi:Hitler i Staljin. A kad smo ve} kodStaljina...

Nije li obja{njenje silnih Staljinovih~istki, likvidacija i gulaga, koje se moguu~initi posve iracionalnim, zapravo o~ito:Staljin je otac koji paranoi~no strahuje da}e sinovi ustati protiv njegove tiranskefigure. Da ne bi bio ubijen (i pojeden),kao otac kojega je on ubio (i pojeo), on

preventivno ubija sinove.Prevara koju su sobom donijele la`ne

Mesije leì, zapravo, u samom korijenurije~i Mesija. Korijen te rije~i na hebre-

jskom prevodi se kao “premazati, nekommasnom tvari”. U drevna vremena,krunidba kraljeva izraelskih obavljala setako {to bi im po glavi bilo poliveno svetoulje. Na isti na~in, mnogo vijekova kasni-

je, bi}e krunisani i francuski kraljevi -izme|u ostalih i onaj koji je najprije isko-ristio, potom odbacio francuskognacionalnog Mesiju - Jovanu Orleanku.Taj obred je onoga nad kim je bio izvr{en~inio pomazanim. Ili namazanim, re~eno

jezikom ulice.Obami bismo ipak mogli dati {ansu i

prestati ga nazivati Mesijom. ôvje~anst-vo, s vremena na vrijeme, ipak trebatrenutak naivne nade. Neka taj trenutak traje makar do prvih bombi koje }e, poObaminoj naredbi, pasti na avganistanskeili neke druge pobunjenike.

Balkanska rapsodija


Busha, Clintona i Obamu mo`da jenajbolje objasniti lacanovskom trijadom.

Ako je Clinton simboli~ko (u njegovo vrijeme, simboli~ki poredak je jo{ uvijek rela-tivno ~vrst: tu je nevina i ~ista demokratija,

Free World i Amerika kao njegov lider;Zapad jo{ uvijek funkcioni{e kao velikoDrugo), Bush realno (njegova brutalna poli-tika pocijepala je simboli~ki poredak i

o~itim u~inila samo neprihvatljivo jezgrorealnog - hegemoniju i imperiju koja secini~no poziva na demokratske vrijednosti,istovremeno ih odbacuju}i), Obama je veli-ki povratak imaginarnog u politiku: on je

fantazam, on je “san” (rije~ koja se tako~esto pominje kada se govori o njemu: naprimjer - “Obama je dokazao da Ameri~kisan ìvi”).

AMERI^KI “SAN”

Simboli~ki Clinton,realni Bush i

imaginarni Obama

I l u s t r a c i j a : B R A N C A G

L I O N I



^ESTITAMO VAM

DAN DR@AVNOSTI

BOSNE I HERCEGOVINE



KNJI@EVNA KRITIKA: Zbirka pjesamaBisere Alikadi} “@irafa u plamenu”(Naklada ZORO, Sarajevo, 2008.)

PJESNIKINJA

KONTINENTPi{e: Adisa ê~o

Bisera Alikadi} bez sumnje je najzna~ajnija savremena bh.knjièvnica i svojom novom knjigom @irafa u plamenu ovajstatus je potvrdila! [est godina nakon svoje prethodne zbirke

pjesama (za odrasle) Bisera se javlja i dokazuje da je unajboljoj formi: ona je i mudrac i {eret, i uli~ni dripac i nevinadjevoj~ica...

Pjesme iz ovezbirke nastajale suu duèm vremen-skom periodu, aliranije nisuobjavljivane i ucjelini se zaistamogu ~itati kaoroman o bosan-skohercegova~kojèni na javnom i

privatnom planu,kroz burnedecenije narazme|u vijekova.

[ta li bi rekaoMarlon Brando dasad u Sarajevumora snimatiTango u Parizu (a

puter poskupio89%)? Ho}e li

preìvjeti i ku}a i balkon i doma}ica injena porodica pada se od ratne tikveuzgojene uàrdinjeri napravi tikvina ~orbica? I prijavi li dijete policiji

tatu nasilnika ko li }e ta~no biti progonjeni? Jesu li biblioteke(i s njome pisci) izgorjele uzalud? ûje li iko stara~ke dvijenejake ruke? Sve ovo i bezbroj drugih stvari (zastra{uju}ih,smije{nih, temeljnih ili sasvim {a{avih) u svojim pjesmama

pita Bisera Alikadi}.Ona je pjesnikinja koja du{om i tijelom, svakom porom

svog bi}a osje}a “stvarnost“ oko sebe, u interakciji je s njim ina njega reaguje. Pjesni~ki nerv je sasvim ogoljen, izloèndodiru svijeta: taj dodir je, naravno, bolan do pogibelji, ali to

je cijena pjesni~kog poziva (Strelicama sam izbodena/ Kao sveti Sebastijan./ Izvla~im ih polagano iz rana/ I strelicama

pi{em./ Ranjeni stih iz ranjenog tijela.)

Njene programske pjesme priru~nik su poetike svima kojiulaze u svijet knjièvnosti, njene slike su savr{eno efektnispoj uzvi{enog i banalnog, njene poente iznena|uju,razoruàvaju, ushi}uju... (Ni policija da do|e/ Da me uhapsi/ Ni dijete iz susjedstva/ Da zapla~e./ Toliko samo}e.) (Legnem, ponekad, Kao mlada trudnica/ Stavim ruke nastomak/ I mislim svoje dijete./ Mislim svoju pjesmu.). Njenazbirka @irafa u plamenu je radost ~itaocima i poklon bh.knjièvnosti.


”u omorno r em a a se nema {ta posebno kriti

ADNAN RONDI], novinar Televizije Hayat

PREDRAG CRNKOVI]Beograd za pokojnike

@iri u sastavu Julijana Matanovi},Miljenko Jergovi}, VladimirArsenijevi} i Strahimir Primorac na V.B.Z.-ovom natje~aju za najbolji neob- javljeni roman 2008. godine nagradio jesa 100.000 kuna srbijanskog knjièvnikai skandinavistu Predraga Crnkovi}a zarukopis Beograd za pokojnike . Pe|a,

glavni junak Crnkovi}evog romana, ìvi usamljeni~ki u gradu koji jezauvijek obiljeèn sankcijama, izolacijom, kriminalom i ratom, iakose na njegovim ulicama nije ratovalo... Cijena je 12 KM.

IGOR [TIKSPovijest poplave

Sarajlija nastanjen u ZagrebuIgor [tiks, autor vi{estrukonagra|ivanog romana Elijahova stolica , objavio je nedavno i zbirkupoezije Povijest poplave (Fraktura ,Zagreb, 2008.). Iskustvo poplave ne

vrijedi mnogo/ svaki put kad nai|e kao da je prvi/ Radost se javlja samo kad ti voda nanese/ predmet, pogled, njezinu maramu/ ili pjesmu o ku}i pored mora/ Stvari za koje si mislio/ da su nepovratno nestale/ u sna`nom i dubokom viru/ koji je zauvijek

progutao Virginiju Woolf/ sarajevsko djetinjstvo/ i obalu za prista- janje. Cijena je 40 KM.

ERIC CLAPTON Autobiografija

Za razliku od ve}ine muzi~kih zvijezdaEric Clapton je godinama uspijevao svojburni privatni ìvot dràti podalje od o~iju javnosti. U svojoj Autobiografiji (V.B.Z.,Zagreb, 2008.) on kona~no progovara otome kako je prevazi{ao smrt sina, ovis-

nost o heroinu i alkoholu, ljubav premasupruzi svog bliskog prijatelja... Cijena je 45 KM.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon):

1. J. K. Rowling: The Tales of Beedle the Bard 2. Stephenie Meyer: New Moon 3. Malcolm Gladwell: Outliers 4. Barack Obama: The Audacity of Hope 5. Barack Obama: Dreams of my Father

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knjiàra Svjetlostkomerc):

1. Dubravko Lovrenovi}: Povijest est magistra vitae 2. Carla del Ponte: Gospo|a tuìteljica 3. Florence Hartman: Mir i kazna 4. Miro Sim~i}: Tito bez maske 5. Johannes Sobotta: Anatomski atlas

VRIJEME KNJIGE

NEMRSNA (LIGHT): ûvaj se sunca,~uvaj se hrane./ ûvaj se seksa sastrane./ ûvaj se ama ba{ svega,/Ostade èljan i nje i njega



KINO KRITIKA: Film “Bubnjar”(Hong Kong, 2007.); scenarij i

reìja: Kenneth Bi

GOZBA ZA OKO I UHOPi{e: Damir Nemir Jane~ek

Mladi bubnjar, kojem se otac bavi mafija{kim poslom,zati~e se u krevetu sa djevojkom mafija{kog bosa. Po{to gauhvate u tom djelu, za njih zlodjelu, on se skriva. Otac gatako|er traì, jer je obe}ao mafija{kom bosu da }e sinuotkinuti obje {ake... Jer to bos traì kao cijenu uvrede.

Stric ga odvodi daleko, da ga mafija ne bi uhvatila. Pa,daleko u prirodi, on pronalazi zen bubnjare. Te{kom mukomuspijeva da se izbori da bi bio dio tog bubnjarskog odreda. Imnogo toga nau~i prilikom tih poku{aja. A mnogostruko vi{eshvati kada mu biva dopu{teno da bude dio zen bubnjara.

Prolazi mukotrpan put do prosvjetljenja.Zbog veoma privla~ne i egzoti~ne vizualne kulise i okol-

nosti u kojima se pri~a odvija, te zbog zvukova koji budeduhovno i fizi~ki, ovaj film je prava gozba, prije svega za

du{u, a potom i oko i uho. Pri~a je to o ocu i sinu, o odnosunjih dvoje, ali i odnosu brata i sestre, odnosu prema zajednici,te`nji za napretkom, ali ne materijalnim. Pri~a je to i o pono-su, o suzbijanju ega i tvrdoglavosti...

Poput magi~nog filma Limeni bubanj , ovaj mladi ~ovjek postaje “limeni bubnjar”, koji se opire zvukom i ritmom. I nesamo da se on opire, ve} i sve nas poti~e da se opiremo, ali idaje prijeko potrebnu nadu. Ovaj film dobio je 2007. nagraduZlatni konj . Kenneth Bi diplomirao je na Odsjeku za kazali{te i film na Sveu~ili{tu Brock u Kanadi.

U Kanadi i u Hong Kongu pi{e scenarije, reìra i glumi u brojnim kazali{tima i na filmu. Godine 1992. osvojio je posebnu nagradu u Torontu za Rice Krinkles , svoju radiodra-mu na CBC-u. Bijev scenarij za Rice Rhapsody dobio je

1999. nagradu od Vladina ureda za informiranje na Tajvanu.To je Bijev prvi igrani film na 35 mm, a The Drummer jedrugi. Ovo je jedan jako komi~an film, sa veoma bitnom ide-

jom, koju redatelj vuzualno prezentira moderno, s elementi-ma tradicionalnog, i pritom univerzalnim jezikom glazbe uspi-

jeva da ga svi razumiju.


TIGRERO: A FILM

THAT WAS NEVERMADEMika Kaurismäki

Neobi~nost, unikatnost, hrabrost,dilema… sve su to stvari koje kraseovaj film. Pitanje je da li je dobro {to

je snimljen. Glavni likovi u filmu suSamuel Fuller i Jim Jarmusch. Pri~a

je to o ljudima koji nikada nisu stupiliu dodir s dana{njom civilizacijom. Da

li je vrjednije da ih mi vidimo i tako poremetimo ne{to {to suizbjegavali tisu}e godina ili je bolje ostaviti ih na miru? Ja sam zaovo drugo.

HÄXANBenjamin

Christensen

Crno-bijeli stari danski film vrloma{tovito poku{ava obrazloìtiznanstveno tvrdnju da su srednjov-

jekovne vje{tice bile ono {to su danaspsihi~ki poreme}eni pacijenti. Radnja sede{ava ispod zemlje. No, daleko je ovoostvarenje od ozbiljnog filma. Pun jesurovog i mra~nog humora. Veomazanimljiva ~injenica jeste da se jedan

Skandinavac filmski izrazio na ovaj na~in.

THE FIVEOBSTRUCTIONSLars Von Trier i

Jørgen Leth

Film genijalaca i zaljubljenika ufilm. Kreativna, pomalomazohisti~na i sadisti~ka igra dvareìsera prilikom stvaranja filma.Von Trier daje zadatak Lethu daponovno napravi The Perfect

Human , remek-djelo iz 1967. godine.Leth pristaje...

Gdje god da se pojavim svi èle da mi dotaknu grudi i guzu, tako da sam po~ela napla}ivati pipanje

GIANNA APOSTOLSKI, voditeljica“Golih vijesti” Nove TV

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Eagle Eye (D.J. Caruso) 2. Nights in Rodanthe (George C. Wolfe) 3. Lakeview Terrace (Neil LaBute) 4. Fireproof (Alex Kendrick ) 5. Burn After Reading (Ethan Coen & Joel Coen)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Prijestupnik (Ric Roman Waugh, Blitz)

2. Bit }e krvi (Paul Thomas Anderson, Continental) 3. Pad crnog jastreba (Ridley Scott, Alexander Witt, Sony) 4. Danova prava ljubav (Peter Hedges, Discovery) 5. Erin Brockovich (Steven Soderbergh, Blitz)

KU]NO KINO

LIMENI BUBNJAR: Film Bubnjar pri~a je o ocu i sinu, oodnosu njih dvoje, ali i odnosu brata i sestre, odnosuprema zajednici, te`nji za napretkom, ali ne materijalnim



MUZIKA: “Off with Their Heads”, tre}istudijski album grupe “Kaiser Chiefs”

PIPS, HITS &

“KAISER CHIEFS”Pi{e: Dino Bajramovi}

Jednostavan recept za uspjeh na svjetskoj muzi~koj sceninudi grupa Kaiser Chiefs iz Leedsa: izdinstajte brit pop,za~inite ga synthom, dodajte sedam do osam himni~kih refre-na, a potom sve to razvodnite, ali da teku}ina ne prelazisadràj, i kuhajte na jakoj, zatim na ne{to slabijoj vatri trigodine. U slu~aju Kaiser Chiefsa , to “kr~kanje” traje od nji-hovog prvijenca - Employment iz 2005. godine.

Da bi kriti~ari pohvalili, a publika prihvatila njihov drugistudijski album Yours Truly, Angry Mob , objavljen u febru-aru pro{le godine, dovoljan je bio singl Ruby . Postoji na tom

albumu i bolja od Ruby , pjesmaHeat Dies Down, onda polu-akusti~na Love Is Not ACompetition (But I’m Winning) ili dinami~na Thank You Very Much... Ili “lenonovska” baladaLearnt My Lesson Well .Me|utim, Ruby je i danas hit,~iji status nijedna pjesma sanjihovog tre}eg studijskog

albuma Off withTheir Heads ne

moè ugroziti.Iako je Off withTheir Heads boljiod svog prethod-nika.

Prvi singl jeNever Miss a Beat , aktuelni hitna globalnim toplistama. Starilovci na hitove -Samir ûli} iSamir Mr{evi},autori Top liste u

lijevom donjemuglu na{estranice, odmahsu je uvrstilime|u desetnajboljih.Obrazac Kaiser Chiefsa je i uovom slu~aju isti:

gledaj da tema {to prije zavr{i kako bi se mogao posvetitirefrenu. Abdulah Sidran jednom je izjavio: “Detalj je Bog ” Amomci iz Leedsa kako da vele: Detalj je... Pa onda...

Neuzubillah! Uvr{teno je na Off with Their Heads jo{nekoliko potencijalnih hitova, kao {to su Can’t Say What I

Mean, Half the Truth i You Want History . Najsimpati~niji je, pak, uvod u ovaj CD. To je Spanish Metal . Vrlo je zabavnoslu{ati njihove rifove u ovoj pjesmi - tvrde, distorzi~ne i, sobzirom na kompletnu ponudu Kaiser Chiefsa , egzoti~ne.

Kaiser Chiefs nije niti }e ikada biti veliki bend. Ali daumiju hipnotizirati {iroke narodne mase... Vala, umiju!


KULT MARKET ”

” Novi poziv selektora Blaèvi}a za mene je vi{e od

binga, to je za mene dèk-pot VELIBOR VASILI], nogometa{

IN MEMORIAMMitch Mitchell

U Portlandu je u 61.godini preminuo MitchMitchell, bubnjar koji je1966., zajedno sa JimijemHendrixom, osnovao grupuJimi Hendrix Experience . Ukarijeri je Mitchell sara|ivaosa brojnim izvo|a~ima, aneki od njih su John Lennon

i Eric Clapton.

JOHNFRUSCIANTEThe Empyrean

îm su Red Hot Chili Peppersi objavili da su na

jednogodi{njoj pauzi, gitaristatog benda John Frusciantepoùrio je dovr{iti samostalnistudijski album. Pa je prvi dioodmora iskoristio za postpro-dukciju The Empyreana , apromociju je zakazao za 20.

januar sljede}e godine. Na

svoj novi CD Frusciante je uvrstio deset pjesama.

BEN HARPER White Lies for

Dark Times

Ben Harper ima novi bend- Relentless7 . Trenutno snima-

ju pjesme za album White Lies for Dark Times , ~ija }e sepromocija dogoditi u majusljede}e godine. White Lies for Dark Times nasljednik jehvaljenog albuma Lifeline , koji

je objavljen pro{le godine.

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Oszibarack : Surfin’ Safari 2. Peter, Bjorn & John: The School of Kraut 3. Oasis: Falling Down (Chemical Brothers rmx) 4. Cats in Paris: Foxes 5. Poni Hoax: Pretty Tall Girls 6. One day as a Lion: Wild International

7. The Music: Strength in numbers 8. Nitin Sawhney ft. Imogen Heap: Bring it home 9. Kaiser Chiefs: Never miss a beat 10. Fujiya & Miyagi: Knickerbocker

MUZI^KI IZLOG

HIPNOTISANA GOMILA FANOVA: Kaiser Chiefs objavio je jo{ jedan studijskialbum sa velikim brojem hitova



SVIJET: Djeca-vojnici u Kongu

MLADI ZOMBIJI

Priredio: Nedim Hasi}Borba u Kongu je poput krvavog karnevala: pravila nema, a

osobito su krvolo~ni “mladi zombiji” rata u toj zemlji. Oni suidealni vojnici: jeftini su, neustra{ivi, ni~ega se ne ustru~avaju.Christina Brown iz londonske organizacije koja se protivi upora-

bi djece kao vojnika smatra da radoznalost i avanturisti~ki duhnisu jedini razlozi koji djecu privla~e u rat. “Oni koj i iz tih razlo-ga u zmu oru`je brzo shvate da se ne radi o igri, v e} o ratu u

kojem umiru ljudi”, kaè Brown i dodaje da su djeca nakontakvih iskustavatraumatizirana.

Neka postaju ~ak i kanibalima i

jedu srce svojih protivnika kojeih navodno {titi.U Kongu se borioko 20.000djece, poneka sustara tek osamgodina. Oni pro-laze te{ko dje-

tinjstvo: ne u~e ra~unati i pisati,oni u~e kako se ljude reè, kaoda se radi o koko{ima. O resursi-ma svoje zemlje i svjetskoj

politici ne znaju ni{ta. Sve {toznaju je kako se ubija. Ili bivaubijen. Za{to se ne bore samomu{karci? Neprestani gra|anskiratovi odnijeli su puno `rtava,

puno odraslih vojnika ve} je poginulo ili pobjeglo iz zemlje. Na frontu je stalno potrebno“svjeè meso” i kako bi seispunile sve rupe u trupama ofi-ciri poseù i za djecom. “Na njih

je lak{e utjecati , njih se brè

moè nagovori ti da po~ine

stravi~ne stvari, jer ne posjeduju

zrelost odraslih osoba”, kaèBrown. Uz to djecu vojnike podrgava se pranju mozga, utje-caju droga i alkohola. Jedandje~ak pri~a kako je u vojskuoti{ao kako bi se osvetio nepri-

jateljima koji su ubili njegove roditelje i brata. Ubijanje je zanjega i njemu sli~nu djecu ne{to posve normalno, za njih suneprijatelji “ìvotinje i igra~ke”. A vojska im pruà osje}aj mo}i,osje}aj koji im pomaè da prevladaju surovu stvarnost. Ta~no petgodina nakon njegovog utemeljenja, Sud u Haagu je krajem janu-ara podigao prvi put jednu optu`nicu kojom se biv{i vo|a pobu-njenika u Kongu Thomas Lubanga tereti da je djecu mla|u od 15godina slao u borbu. Djeca vojnici nisu samo afri~ki fenomen:

njih ima i u Aziji i u Latinskoj Americi. Procjenjuje se da ih usvijetu ima oko pola miliona. I to ve} jako dugo. Ameri~kigra|anski rat bio je prvi moderni rat u kojem su kori{tena djecakao vojnici, tvrdi Dittmar Dahlmann, histori~ar na Univerzitetu uBonnu, a poznate su i posebne dje~ije jedinice u okvirunacisti~kih njema~kih snaga prije 60-ak godina.


TAJVANSKA SAZNANJA

Nanometarski ~ipovi

Tajvanski TSMC uspio je presti}i konkurencijupoput IBM-a , Samsunga iliUMC-a i prvi zapo~etimasovnu proizvodnju 40-nanometarskih ~ipova.Proizvodnja se temelji na193-nanometarskoj mokroj

litografiji i ultra low-k materijalu s opcijom {tedljivog triple-gateoksida. Varijanta 40G cilja na masovno trì{te ~ipova orijentiranihna performanse dok je 40LP namijenjen {tedljivim ure|ajima kao{to su mobiteli ili glazbeni svira~i.

EGIPATSKASAZNANJA Piramide

Piramide i njihov misterijgradnje kona~no bi mogao bitiotkriven zahvaljuju}i tajnomprostoru u samom sredi{tu

piramide. Gradnja egipatskih piramida bila je mogu}a jedino obr-nutom logikom od dana{nje gradnje, dakle, iznutra prema vani.

Arhitekt Jean Pierre Houdin na tragu je otkri}a koje bi pokazalokako je Keopsova piramida gra|ena iznutra kroz jo{ uvijek neis-traèn tunel koji je sluìo za dopremanje vi{e od dva milionakamenih blokova teìh od dvije tone.

AMERI^KA SAZNANJA Pivo i rak

Zahvaljuju}i posebnoj vrstikvasca BioBeer vam moèproduìti ìvot i sprije~iti razvojniza bolesti, no postoji jako

ozbiljan problem - odvratnog je okusa, pa na trì{te ne}e takoskoro. Napravljeno je pivo koje moè produìti ìvot i sprije~iti nizbolesti, no jedini problem je {to je odvratnog okusa. BioBeer su

genetski modificirali studenti iz Teksasa. Ovo pivo vareno jeposebnim kvascem koji proizvodi resverstrol, kemikaliju koja senalazi i u crnom vinu i smatra se da spre~ava pojavu sr~anihbolesti, dijabetesa, raka i Alzheimera .

NOVOZELANDSKA SAZNANJA

Kalcij

Dopunski kalcij koristan je iza kosti mu{karaca isto koliko iza ènski skelet, zaklju~ili su

stru~njaci sa univerziteta u Aucklandu. Korisnost dopunskog kalci- ja za ène kao obl ik prevencije osteoporoze je ve} utvr|ena, dok

se za mu{karce samo pretpostavljalo da bi i njima preparati kalcijamogli da koriste, ali su malobrojne dosada{nje studije tog proble-ma davale kolebljive rezultate. Izme|u ostalog, dopunski kalcij zamu{karce je dovo|en u vezu sa kamenom u bubregu i pove}animrizikom od infarkta.

” Meni se li~no nikada nije dizao

na pjeva~iceRAMBO AMADEUS, muzi~ar

NOVA OTKRI]A

MALI VOJNICI: Nekaistraìvanja pokazala suda danas u svijetu ratujemilion i po djece



MALI SPORT: Englezi èle [tili}a

POLJSKA U SRCU

Pi{e: Nedim Hasi}Engleski Mirror tvrdi da su Fulham i West Bromwich Albion

uporni u nastojanju da u svoje redove dovedu 21-godi{njeg Semira

[tili}a, koji je pro{log ljeta iz @eljezni~ara stigao u poljski Lech izPoznana. Mirror procjenjuje da je [tili} vrijedan 1.600.000 funti tedodaje da su, uzFulham i WBA,za njega zain-teresirana iHertha i HSV .Status neobi~notalentiranognogometa{a

[tili} je uPoljskoj po~eodokazivatiodmah podolasku uPoznan. “Uklubu su

prezadovoljni

mojim igrama i

to je

najva`nije”,kaè Semir zaSB . “Moram

re}i da sam i ja

sretan, uìvam u

dobrom statusu {to je za mene

va`no jer sam do{ao iz lige koja je

cirkus u odnosu ne samo na Poljsku

nego na sve osta le lige u Evropi.

Tek sada, kada sam do{ao ovdje,

shvat io sam koliko sam daleko od evropskog nogometa, od organi-zacije klubova pa do treninga i utakmica. Zaista je razlika ogrom-na, a li Boè moj, nadati se da }emo i mi brzo napredovati, da }emo

se kvalitetom pribl i it i makar ovim klubovima iz srednje Evrope.”

Semir priznaje da ga je bilo strah od putovanja u nepoznato, nakon{to je potpisao ugovor sa Lechom. Po prvi put u ìvotu morao jeìvjeti sam, odvojen od porodice i prijatelja. Kaè kako se doslovce

u~io svemu, od novog jezika pa do toga kako uklju~iti ma{inu zave{. Bojao se i ho}e li se mo}i adaptirati na novo okruènje,druga~iji mentalitet, profesionalniji rad. No, sre}om, zahvaljuju}isvom talentu, brzo se navikao na ìvot u “nogometnom egzilu”.“ eljezni~arje bio moj ìvot godinama, to }e uvijek i biti , no shva-t io sam da moram i}i dal je ako èl im napredovati, ako èl im izgra-diti karijeru. Uvijek sam se pona{ao kao sportista, kao profesion-alac, ni u Sarajevu nisam bio neki veliki ljubitelj no}nog ìvota,

tako da mi se s te strane nije bilo te{ko privi}i . Ipak, imao sam

sre}u da od prvog dana igram najbolje {to mogu, tako da su me

ovda{nji ljudi upotpunosti prihvatili.” Iako su mnogi o~ekivali kako}e ga selektor Miroslav Blaèvi} uvrstiti na spisak nogometa{a koje

je suprotstavio Sloveniji u prijateljskom me~u u Mariboru, [tili}evose ime nije na{lo na ]irinom spisku. Semir kaè kako nije

razo~aran te da ima vremena pokazati {to zna igraju}i zareprezentaciju svoje zemlje. “Imam 21 godinu i nemam pravo biti

razo~aran {to me nema me|u reprezentativcima. Moje vrijeme tek

dolazi, moje je da igram onako kako najbolje znam, sve ostalo }e

do}i samo po sebi. Nisam razo~aran, bilo bi glupo u ovim godina-ma bit i nesretan {to sada ne igram za BiH.”


KULT MARKET To {to ste me na jednoj fotografiji videli sa kriglomu ruci ne zna~i da je u njoj bilo pivo

JELENA JANKOVI], teniserka

AUTOMOBILIOpel Zafira1.6 CNG

Opel je predstavionajsna`niji automobilna CNG (kompresovaniprirodni gas - metan),koji je mogu}e na}i na

automobilskom trì{tu. Zafira je prvo CNG vozilo sa turbopunja~em, koje razvija 150 KS i 210 Nm maksimalnog obrtnogmomenta. Maksimalna brzina je 210 km/sat. Tro{kovi vo`nje nagas su oko 50% manji u odnosu na sli~an model sa benzinskimmotorom, ali ova tvrdnja naravno zavisi od toga gdje ìvite,

lokalnih cijena goriva i taksi koje propisuje dràva.

MOTOCIKLISuzuki Bandit

650

Suzuki je predstavio novuBandit 650 gamu modela zapredstoje}u sezonu. Novimodeli 650 i 650SA su

redizajnirani, a prisutna su i brojna prakti~na unapre|enja. NoviBandit 650 se odlikuje redizajniranim svetlosnim grupama, aposebno je zanimljivo potpuno novo prednje svetlo koje dajepotpuno druga~iji izgled motociklu. Retrovizori su smanjeni i

redizajnirani, tu je nova instrumentacija, agregat ofarban crnombojom i specifi~ni krajevi ispuha.

DESIGNFord

Mustang

Ford jepredstavio novugeneraciju Mustanga .

Kod redizajna, koji je potpisao George Saridakis, posebno sevodilo ra~una o aerodinamici, pa je rezultat niì otpor zraka. Jednaod najve}ih mana i predmet naj~e{}ih kritika bio je enterijer,preciznije lo{ kvalitet upotrijebljenih materijala. O ovome je vo|enonajvi{e ra~una, pa je novi Mustang prema tvrdnjama iz Forda potpuno li{en ovog problema. Materijali su kvalitetniji, mek{i nadodir i prijatniji za oko.

FAN SHOPFiat 500 Abarth

Najnovija verzijaFiata 500 , posve}enaobiljeàvanju stogo-di{njice ro|enja Carla

Abartha, djeluje jo{ ljep{e i atraktivnije od prethodnih. Atraktivni

Abarth 500 pokre}e unaprije|eni 1.4 turbo ~etverocilindra{ sa 160KS, koji mu omogu}ava ubrzanje do 100 km/sat za samo 7,3sekunde i maksimalnu brzinu od 211km/sat. Serija je ograni~enana samo 101 primjerak.

PETA BRZINA

SEMIR [TILI]:Milionskeponude saOstrva i iznjema~ke lige



MADE IN BIH: Susreti pozori{taBiH u Br~kom

ISTORIJSKI KRUGOVIPi{e: Maja Radevi}

Jubilarni, 25. susreti pozori{ta/kazali{ta Bosne i Hercegovine bi}eodràni u Br~kom od 20. do 29. novembra. Pet predstava iz BiH i po

jedna iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske u konkurenciji su za nagradeovogodi{njih Susreta, koji uz jubilej nose odrednicu Festival festivala .Od 12 prijavljenih predstava iz doma}e produkcije, selektor prof. dr.Sr|an Vukadinovi} odabrao je pet: Tvr|avu Teatra Kabare Tuzla,Narodnog poslanika Narodnog pozori{ta RS iz Banje Luke, Baladu o Omeru i Merimi Narodnog pozori{ta Sarajevo, Kulina Narodnog

pozori{ta Mostar i Metro - pri~e iz bijelog svijeta Dje~ijeg pozori{taRS. Crnogorsko narodno pozori{te iz Podgorice otvara takmi~arski

program 21. novembra u 19.30 u Domu kulture sa predstavom Danilo autora Mirka Kova~a, u reìji Radmile Vojvodi}, ansamblBeogradskog dramskog pozori{ta izve{}e predstavu ]eif , ra|enu ukoprodukciji sa festivalom MESS, a Teatar Exit iz Zagreba dolazi sa

predstavom Kauboji pisca i reditelja Sa{e Ano~i}a. U prate}em pro-gramu bi}e odràno nekoliko

predstava za djecu i mlade, pro-mocija i izlo`bi.

“U skladu sa odrednicom

Festival festivala, u program

Susreta uvr{tene su one predstave

koje su ostavile zna~ajan trag ili

su nagra|ivane na drugim festi-valima u regionu, odnosno u

okviru bosanskog, srpskog i

hrvatskog govornog podru~ja.

Naravno, to ne zna~i automatski

da }e predstava koja je ve} dobila

neku nagradu u~estvovati na

Susretima”, kaè selektor Vukadinovi}.

Tematski konceptovogodi{njih Susreta donosi svo-

jevrstan scenski prikaz razli~itihistorijskih krugova u savremenomteatarskom trajanju.

“To je krug propitivanja sop-stvene savjesti, zatim krug

stradanja pojedinca zbog njegovih

stavova, krug zabranjene ljubavi

zbog predrasuda i nepoznavanja

razli~itosti, povr{no, primitivno poimanje politike, izbjegli~ke i povrat-ni~ke sudbine, pravovjernost, odnosno nevjerovanje i optu`be za

herezu, traume i tranzicijski gubitnici. Radi se o krugovima koji nisu

zatvoreni, pa nam se zbog toga ~esto ~ini da se istorija ponavlja.

Savremena teatarska strujanja poku{avaju istrgnuti ~ovjeka iz istorije i

smjestiti ga u prostor i vrijeme trajanja modernizma. To je igra razdva-janja izme|u istorijskog kruga koji je ~esto zarobljen predrasudama na

jednoj strani, i stvarnosti na drugoj strani”, obja{njava Vukadinovi}.O najboljim ostvarenjima 25. susreta pozori{ta/kazali{ta BiH

odlu~ivat }e stru~ni ìri koji ~ine prof. dr. Muhamed Dèlilovi} izSarajeva, glumica Mirjana Karanovi} iz Beograda i pisac i dramaturg

prof. dr. Darko Luki} iz Zagreba. Svoje nagrade - za najbolju pred-stavu, te za najboljeg glumca i glumicu - dodijelit }e i ìri publike.

A ono {to Susrete u Br~kom ~ini posebno atraktivnim za teatarskeansamble iz regiona je upravo nagradni fond, koji je za na{e pozori{ne(ne)prilike i vi{e nego solidan - ukupna vrijednost nagrada je oko70.000 KM.


U diskoteci OXYGEN TC Biosphera uMostaru u ~etvrtak, 20. novembra, svirajuLetu {tuke . Dan ranije u caffe baruDuradìk uprili~ena je promocija njihovogdrugog studijskog albuma Proteini iugljikohidrati . Ovaj album, u paketu sareizdanjem njihovog prvijenca, uskoro }e

biti objavljen u Crnoj Gori i u Srbiji.

Dokumentarni film Vje~ni sjaj (Shine a light ) oskarovca Martina Scorsesea,posve}en legendarnoj grupi The Rolling Stones , doìvje}e sarajevsku premijeru 28.novembra u kinu Obala Meeting Point , sa

po~etkom u 23 sata. ProjekcijuScorseseovog filma, koji je premijerno

prikazan na ovogodi{njem Berlinaleu , organizuje FondacijaKriterion Sarajevo.

Izlo`bom slika Nedàda Ibri{imovi}a27. novembra u hotelu Reumal u Fojnicibi}e otvorena knjièvno-kulturna mani-festacija Susreti Zija Dizdarevi} . U okviruovogodi{njih Susreta bi}e odràna i redov-na godi{nja skup{tina PEN Centra BiH, tedodijeljene nagrade za

najbolje kratke pri~e i za literarne radove srednjo{kolaca.

Enver Isanovi} iz Sarajeva ovogodi{nji je dobitnik nagrade Zulfikar Zuko Dùmhur za zbirku pri~a Osmijeh za plakanje .Priznanje }e Isanovi}u biti uru~eno uokviru Dana Zuke Dùmhura (27. i 28.novembra). Na konkurs za nagradu bilo jeprijavljeno 38 rukopisa iz BiH, Srbije, Crne

Gore, Hrvatske, [vedske i Egipta.

Udruènje gra|ana Ars Tragovi iz Visokog peti put organizira manifestacijuDani Zaima Muzaferije u znak sje}anja navelikog bh. glumca, koja }e biti odràna od

20. do 22. novembra. Publika }e, izme|uostalog, vidjeti premijeru Hanibal podzemni Teatra TOTAL, reviju kratkih filmova, kao i

igrani film Turneja Gorana Markovi}a.

Festival Sarajevska zima dobio jepriznanje Evropske asocijacije festivala zaanga`man na uspostavljanju mostovaizme|u razli~itih kultura, afirmacijuumjetnosti i izgradnju dijaloga me|ucivilizacijama svijeta. Priznanje je direktoruSarajevske zime Ibrahimu Spahi}u u

Parizu uru~io Jan Figel, evropski komesar za obrazovanje ikulturu.

Ma kakav carski rez! Ne pada mi na pamet da me seku i vade mi utrobuDARA BUBAMARA, pjeva~ica

BH. INFO

SR\ANVUKADINOVI]:Teatarskastrujanjapoku{avajuistrgnuti

~ovjeka izistorije

ZulfikarZuko Dùmhur

Zaim Muzaferija




Fe|a Jovanovi}, nekada{nji ko{arka{ki reprezentativac BiH, ~lanZenica êlika , po okon~anju igra~ke karijere postao je direktor zeni~kogSuper Infa , prvih besplatnih novina koje se distribuiraju u Zenici iop}inama oko nje. Prvo izdanje besplatnog magazina iza{lo je prijeskoro dvije godine i {tampano je u dvadeset hiljada primjeraka, da biovih dana redakcija lista po~ela sa pripremama za {tampanje udvostruko ve}em tiraù.

“Nakon {to sam zavr{io karijeru, nije mi trebalo dugo darazmi{ljam ~ime }u se baviti u ìvotu”, pri~a nam Jovanovi},poja{njavaju}i za{to se i on nije uklopio u {ablon i kao ve}ina biv{ih

sportista otvorio kafi} ili restoran. “To mi, jednostavno, nikada nijebilo va`no. Nisam se vidio u tom poslu, a i dosadno je sjediti pocijeli dan, ~itati novine i ispijati kafe. Ideju o besplatnim novinamarazradio sam sa Ibrahimom Muratovi}em, novinarom Federalne

televizije . Super Info nam super ide i mislim da sam napraviopravu stvar”.

Jovanovi} kaè kako su njegove besplatne novine ve} odavno“pokrile” de{avanja u Zenici, te da je cilj distribuirati ih u svim op}inamaZeni~ko-dobojskog kantona. “Spremamo se da novine {tampamo utiraù od ~etrdeset hiljada primjeraka. Vi radite sli~an posao,

U Bosanskom narodnom pozori{tu u Zenici, 28.novembra }e premijerno biti izvedena prva predstavau novoj sezoni. To je dramski komad Mjesto u

sredi{tu zemlje , autora Ozena Yula i u reìji NurullahaTuncera.

Rije~ je o jednom, da tako kaèm, mitsko-ritualnomteatru koji se pribliàva neosimbolisti~koj poetici, i kojiupravo tom, prije svega elementarno-scenskom snagom imoè da komunicira sa gledali{tem. I ne samo zeni~kim.To je, tako|e, predstava vrlo ekspresivne, upe~atljivevizuelne energije, {to naravno nije nimalo slu~ajno, jer jeNurullah Tuncer po vokaciji scenograf. I spada me|unajcjenjenije scenografe u Turskoj, ali i u regiji.

Ko igra u predstavi?Uranela Agi}, Muhamed Bahonji}, Lana Deli}, Sa{a

Handì}, An|ela Ili}, Dènita Imamovi}, SabinaKulenovi}, Ermina Kurevija, Sneàna Markovi}, SelmaMehanovi}, Radmila Preininger, Faketa Salihbegovi}-Avdagi} i Lana Zablocki. Pored reìje i scenografije,Nurullah Tuncer je zaduèn i za dizajn svjetla i izbor muzike,dramaturgiju potpisuje Hasan Dàfi}, kostimografiju go{}aiz Sarajeva Sabina Trnka, koreografiju, tako|e gost, AntunMarini} iz Osijeka, a prevod Bilge Emin. Trebam najaviti i

drugu premijeru BNP-a u ovoj sezoni. PredstavuOp{ta bolni-

ca autora Hriste Boj~eva, koju }e reìrati Goran Bulaji} izPodgorice. Premijera }e biti odràna krajem decembra oveili po~etkom januara 2009. godine.

“MJESTO U SREDI[TU ZEMLJE” JE MITSKO-RITUALNI TEATAR

U ETI

“SUPER INFO” N

FE\A JOVANOVI], biv{iko{arka{, izdava~ “Super Infa”

FE\A JOVANOVI]:“Nakon {to sam zavr{ioko{arka{ku karijeru,nije mi trebalo dugo darazmi{ljam ~ime }u sebaviti u ìvotu”

FE\A JOVANOVI]:“Nakon {to sam zavr{ioko{arka{ku karijeru,nije mi trebalo dugo darazmi{ljam ~ime }u sebaviti u ìvotu”

NED@AD FEJZI], direktor Bosanskog narodnog pozori{ta iz Zenice



Radio 202 i ISK

Webzine , uz podr{kuFondacije Ekipa i Vrlo

dobrog Festa , organizu- ju Aprililili Fest 2008,5. decembra.

Da, a to jedobrotvorni koncert zana{u dje~icu! Tu no} nas-

tupaju sarajevske grupeMarginalac Margarin ,Kontra i Ofsajd , te ben-dovi Gu`va u 16ercu iBud Spencer iz Osijeka.Prihod od prodaje karatanamijenjen je UdruènjuSrce za djecu koja boluju od raka u FBiH ! Cijena ulaznice je 5 KM, a koncert }e se odràti5. decembra u Kinu Bosna/Prvi maj .

To }e biti drugo izdanje ovog festivala?Prvo izdanje je bilo u Klubu Sloga , 2006., kada smo prikupili

2765 KM. Zbog nedostatka podr{ke javnih, i tajnih, institucijanismo bili u mogu}nosti odràti Festival 2007. godine. @elite davam kaèm ko nas je odbio? Odmah: Coca Cola i BH Telecom .

Ali, vra}amo se u boljem terminu i ja~i nego ikad!

U Operaciji Trijumf , showu koji se prikazuje u pet zemaljanastalih raspadom biv{e Jugoslavije, ~lan ìrija je, uz IsmetuDervoz i Marinu Tucakovi}, i splitski kompozitor Ton~i Hulji}.

Ro|en je 29. oktobra 1961. u Splitu. Zavr{io je srednju glazbe-nu {kolu i studij prava. Po~etkom osamdesetih godina osniva

grupu Magazin . Prodali su vi{e miliona nosa~a zvuka na prostorubiv{e Jugoslavije, a i danas su traèni. Devedestih godina Hulji}komponuje za mnogobrojne hrvatske izvo|a~e. Neki od njih idanas profitiraju na njegovim pjesmama. U to vrijeme pokrenuo jei diskografsku ku~u Tonika .

Devedesetih godina tri njegove pjesme su bile izvedene naEurosongu : Nostalgija , Strigs of my heart i Marija Magdalena .Godine 1999. britanski producent i menadèr Mel Bush predlaèmu da naprave zajedni~ki posao. Pa u Londonu osnivaju nakladuHUSH Music . Te ènski, crossover kvartet Bond . U novom mileniju,zajedno sa Romanom Majeti}em, osniva TV produkciju AVA, a dosada su snimili ~etiri telenovele od ukupno 680 epizoda.

Ton~i Hulji} ìvi u Splitu, oènjen je i otac sina i k}eri.


TONÎ HULJI] muzi~ar

Godina 1988. i dvadeset godina poslije

NEKAD I SAD

jasno vam je kakav je to poduhvat u uslovima koji vladaju nabosanskohercegova~kom trì{tu. Osta}emo i dalje besplatniinformator, koji ìvi od sponzora i prijatelja projekta, a i dalje}emo se distribuirati na jedinstven na~in, dostavom na ku}nuadresu”.

I OKA

AM SUPER IDE

Razgovarao: Dino Bajramovi}

ARNEL [ARI] [ARAN,organizator “Aprililili Festa

2008” u Sarajevu

APRIL U DECEMBRU



Jedva sam do~ekao da se u javnosti iskaùna{i veliki patrioti.

Ima ih na gomili 66, a ostala dva-tri mi-liona ljudi su obi~na furda. Oni koji puno ljubesvoju zemlju i osje}aju odgovornost za Bosnui Hercegovinu treba da se isprse pred svima ida zavi~u: mi volimo Bosnu! Ba{ je to fino {toneko iz ljubavi galami, mada ja znam jednogMilentija koji mnogo voli svoju curu Milijanu ,

ali nikada nije i{ao sokakom i vikao: joj, {tovolim Milijanu! Tako|e nisam ~uo Ramadana

da je u svom kvartu pred dàmijom vikao kakomnogo voli svoju mater Halidu, kao {to niMu{an nije zavapio na sastanku u mjesnojzajednici da plaho voli svog sina Hamzaliju.

Velika je muka s ovim {to ne vole cjelovi-tu Bosnu i Hercegovinu. Eto dobar dioMostaraca zaljubljen je samo u Mostar i Tepu,nije ih ba{ briga za tamo neki Prnjavor. AZeni~ani ne mogu smisliti Sarajlije, psuju immater na utakmicama, {to ovi na{i patriotiintelektualci ne odobravaju. A poznato je kako

je Milorad Dodik prigrlio Banjaluku i uz nju

Lakta{e, a za druge geografske {irine nimalone haje. I {ta uraditi s tom bagrom koja ne znaza veliku ljubav na{ih 66 mislilaca. A toliko suse oni napregli da misle o BiH, da im je krvudarila u glavu i u druge dijelove tijela koji seuvijek ne pominju.

Dobro je znano da su Bo{njaci gotovo jedi-ni ~uvari i ljubavnici Bosne, pa s njom ~estoodlaze u krevet. Ali me|u ovih 66 patriota imai inovjeraca, kao {to je glasnogovornik Bo{njaka Gradimir Gojer, koji misli velikogvo|e Harisa Silajdì}a, a kojih nema ba{ puno,

pretvara u svoje kolumne. Pored Grade ima ineka Slavica, pa Vesna, zatim Mile i Ivo . Onisu ona prava ikebana, a i njima nije zgoreg bitiuz mudre Bo{njake, moè valjati u poslu.

Nimalo se nisam za~udio {to je vaàn fak-tor patriota Dèmaludin Lati}, onaj poznatimrzitelj mije{anih brakova, koji }e osmisliti ukojem pravcu treba voditi ovaj narod. To da jeintelektualac Edhem Bi~ak~i} eto sada samsaznao, pa }e on uz pomo} Sabora Islamskezajednice patriotima davati potrebnu energiju.Hasan êngi} i Hasan Muratovi} se podrazu-mijevaju, samo je pitanje da li patriota mora

biti dobro nadolmljen lovom, kao {to su ovadva drmatora. O Fatmiru Alispahi}u ne bih

ni{ta govorio, jer ako dirne{ u ovog mislioca,zasu}e te njegove misli da }e{ dugo biti obez-nanjen.

Poseban je slu~aj Se jf ud in a Toki }a .Skakao je od jedne stranke do druge, dok sve

nije izrezilio, pa se sada uhvatio patriotizma,misli da }e barem tu biti nekog {i}ara. Dasam na mjestu tih patriota, dobro bih se~uvao kad je Sejfudin u blizini, mogu se

potro{ iti neke dnevnice. Jo{ davno seIbrahim Bu{atlija iskazao kao patriota, pa jemalo boravio na Golom otoku, vjeruju}i danam Staljin donosi spas. Danas Bu{ vjerujeda }e nas Silajdì} i Dèmo Lati} izvesti na

pravi put.

Kaèm vam, ve}ina od ovih 66 patriotadu{u bi dali za izbacivanje entitetskog glasa-nja, samo nisam siguran imaju li je. Da nemaovih velikih Bo{njaka, velikih patriota i velikihintelektualaca, ne znam {ta bi na{a dràva.

Na~isto bi propala. A tek kad se upregnu da pomognu Bosni i Hercegovini Zilhad

Klju~anin i Mufid Memija, ima ova zemlja dakrene putem koji je bez povratka. Ne znam {ta}e ovdje u~initi Amila Omersofti}, koja je uratu postavljena za direktoricu televizije, pa jetu utemeljila bo{nja~ki identitet, koji i danastraje. Vjerovatno }e upregnuti intelektualce dase bore za njenu deviznu {tednju.

Ima li iko da mi objasni kako i za{to se me|uovim domoljubima na{ao i Zdravko Grebo?Mo`da je mislio da se potpisuje za neku

humanitarnu akciju, a ne za otad`binski front.Kada sam pogledao ovaj spisak

narogu{enih boraca za BiH, odmah sam pitao ima li neki zdrug koji skuplja one kojine}e ni za {ta da se bore. Nema ni{ta ljep{enego s prozora gledati kako radnici {trajku-

ju, kako oni sirotani prebiru po kontejneri-ma. A tebe ba{ boli dupe, nisi borac ni zaRepubliku Srpsku, ni za Bosnu iHercegovinu. Dokundisale su mi sve te

razne borbe. Ima li kakvo dru{tvo u kojem sesvi predaju, digli su ruke, pa kao u onomvicu kaù: jebi me, pa prolazi?

Jako je te{ko s glupim ljudima, ali kako jetegobno s pametnim! Jo{ kad me po~nuubje|ivati o entitetskom glasanju, a ja ne znamni {ta je to. Pa {ta zna~i cjelovita Bosna iHercegovina, a kakva je danas? Skoro sam

putovao, malo u Hercegovini, malo u SrednjojBosni, malo na Palama, malo u Banjaluci. Inisam primijetio da nije cijela, da je rasko-madana. Jeste nekako neure|ena, ali niko nijeodlomio ni{ta. Zato ja i nisam intelektualac, jer ne mislim kao veliki bo{nja~ki umovi, zato inisam patriota {to ne ~u~im u Sarajevu, negose stalno smucam po zemlji.

Davno su ovako rekli: patriotizam je prib- jeì{te za hulje.

Zapisi iz mrtvog doma


SPISAK PATRIOTAPi{e

Sead Fetahagi}

Dobro je znano dasu Bo{njaci gotovo

jedini ~uvari iljubavnici Bosne, pa

s njom ~esto odlazeu krevet; ali me|u

ovih 66 patriota imai inovjeraca, kao {to

je glasnogovornikBo{njaka Gradimir

Gojer, koji misli velikog vo|e Harisa

Silajd i}a, a kojih

nema ba{ puno,pretvara u svoje

kolumne



[ukrija Omeragi} - Uredni{tvu

Ne pripadam “jaransko-kafanskom”

klanu Jasmina Durakovi}a(“Federalna televizija - Javno-privatnopartnerstvo”, SB br. 626)

U posljednjem broju “Slobodne Bosne” (13.11.2008.), utekstu “Federalna televizija - Javno-privatno partnerstvo”,spominjete moje ime i uz njega niz neistina. Laàn je podatak da su u prvih {est mjeseci 2007. godine putni tro{kovi u zemljii inozemstvu moji i moje ekipe iznosili 100.000 KM. Titro{kovi iznosili su 16.500 KM i za taj novac bili smo 34 danau Norve{koj i 10 dana u Omanu. Tro{kove boravka moje ekipeu Norve{koj snosila je Ambasada te zemlje u BiH, a u Omanu

Ministarstvo za informiranje te zemlje. FTV nam je, u skladusa Zakonom, dala 70 odsto dnevnica (za Norve{ku ukupno14.400 KM, a za Oman ukupno 2.100 KM). U Norve{koj smosnimili serijal o na{im ljudima u toj zemlji od osam epizoda i

jo{ 7 emisija, dakle ukupno 15 emisija. FTV }e, dakle, jednaemisija ko{tati manje od hiljadu KM. U Omanu smo snimili 4emisije. Obi{ao sam sa svojom ekipom, tokom posljednjihdeset godina, dosta svijeta i tom prilikom snimili smo i emiti-rali desetine ekskluzivnih emisija iz Sirije, Saudijske Arabije,Katara, Njema~ke, [vedske, Amerike, Danske, [vicarske...Tro{kove boravka moje ekipe snosile su vlade tih zemalja iliudruènja Bosanaca i Hercegovaca u njima. Od FTV smo, do

prije 4-5 godina, dobijali samo po 30 odsto dnevnica, a nakontoga, u skladu sa Zakonom, po 70 odsto. Moja ekipa broji tri

do ~etiri ~lana ukupno (nekada i 5 ~lanova), pa je lakoizra~unati da na{, na primjer, desetodnevni boravak u inozem-stvu FTV ko{ta ukupno od 2.100 do 2.800 KM. U tom periodusnimimo najmanje tri emisije. Sve ove podatke moète pro-vjeriti u FTV - direktno u Dokumentarno-savremenom progra-mu. Za sva ova putovanja dobijam pozive na moje ime, a jasam odabrao ekipu, uglavnom stalnu, izuzetnih profesionalaca.

Nije ta~an podatak, koji ste u tekstu naveli, da sam rat proveo u rodnoj Crnoj Gori, a potom izvjesno vrijeme u Njema~koj, te da “prijateljstvo Durakovi}a i Omeragi}a datiraod zajedni~kog boravka u Njema~koj tokom rata.” Istina jesljede}a: rat me je zatekao u Americi. Tamo sam mogao, alinisam èlio da ostanem. Sredinom maja 1992. do{ao sam izAmerike u Zagreb, ali nije bilo {anse da u|em u Sarajevo. IzHrvatske sam oti{ao u Crnu Goru i tamo sam zahvaljuju}i~asnim ljudima kao {to su inènjer Edo Vodopi} (naàlost,danas rahmetli) i biv{i dopisnik “Oslobo|enja” iz PodgoriceSlobodan Rackovi} sa~uvao ìvu glavu. Uz puno peripetija izMakedonije sam, zahvaljuju}i kolegici Branki Nanevskoj,

biv{oj dopisnici Radio-Sarajeva iz Skoplja, iz Makedonije, preko Hrvatske do{ao u Sarajevo u prvoj polovini 1993.godine. Od juna te godine do kraja rata radio sam kao {ef ratnog punkta TVBiH u gradu. Dakle, kompletan rat nisam

proveo u rodnoj Crnoj Gori, kako se navodi u va{em tekstu. Uratnom periodu (juli 1994.), pored ostalog, uradio sam i emisi-

ju o glavnom i odgovornom uredniku va{eg lista, ~iji jenaslov bio “Senad od Bosne u zatvoru ‘Herceg Bosne’.”

La` je da sam izvjesno vrijeme rata proveo u Njema~koj,te samim tim i tvrdnja da zajedni~ko prijateljstvo Durakovi}a imene datira od zajedni~kog boravka u Njema~koj tokom rata.

Ta~no je da sam Jasmina Durakovi}a preporu~io za gene-ralnog direktora RTVFBiH, ali ne znam da li je ta moja

preporuka za njegovo imenovanje na ~elo ove ku}e bila

Reagiranja




jedna od presudnih, kako se to navodi u va{em tekstu. Ako je tako, onda nisam znao da se moja toliko “pikala”. Usvakom slu~aju, ne kajem se.

Me|utim, tako|er je istina da sam se, i pored u po~etku bezrezervne podr{ke Jasminu Durakovi}u, od njega udaljiokada je on, prema mojem mi{ljenju, po~eo da vodi neprih-vatljivu ure|iva~ku, a pogotovo finansijsku i kadrovsku

politiku. Svakako, zahvaljuju}i isklju~ivo Jasminu, FTV je biljeìla i dobre rezultate i imala niz kvalitetnih program-skih projekata. To se zaista ne smije zanemariti.

Vremenom, Jasmin i ja smo se toliko udaljili da samve} godinama njegova opozicija. Ina~e, nikada nisam pri-

padao “jaransko-kafanskom” klanu koji se okupljao okoJasmina Durakovi}a, kako ga nazivate u va{em tekstu.Apsolutno je neta~na konstatacija iz va{eg teksta: “[ukrijaOmeragi} do danas je jedan od urednika koji uìva najvi{e

privilegija.” Ta~no je da sam naplatio honorar za serijal od{est epizoda o Aliji Izetbegovi}u “Od zatvorenika do

predsjednika”, ali je sve to ura|eno u skladu sa Zakonom oautorskom i srodnim pravima u BiH. Pro~itajte taj zakon, pa }ete se u to uvjeriti.

S po{tovanjem,[ukrija Omeragi}

* * *

Nermina [unj - [ukriji Omeragi}u

Podatke o putnim tro{kovima

citirali smo iz Izvje{taja oposlovanju RTVFBiH

Po{tovani kolega Omeragi}u, o navodima iz Va{eg reagiranja moglo bi se jo{ polemizirati, no to ne èlim u~initi.Ipak, zbog odgovornosti prema na{im ~itateljima, elimnaglasiti da sam za dio teksta o putnim trokovima Va{e redakcije koristila zvani~ne podatke iz Izvje{taja o poslo- vanju RTVFBiH za prvo polugodi{te 2007. godine (koji je radio Odjel plana i analize). Prema Izvje{taju, putni tro{kovi 14 uposlenika redakcije Dokumentarno-savre- menog programa u tom periodu iznosili su 88.526 KM za

dnevnice i putne tro{kove u zemlji i 10.869 KM za putovanja u inostranstvo.

S po{tovanjem,Nermina [unj

Reagiranja


slobodna bosna 627

Documents