slobodna bosna 877

I

SB U KU]I VELIKOG BATKA: OKO ZA OKO, PASTA ZA ZUBE

www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh

EKSKLUZIVNO BIJEG IZ VEHABIJSKOG PAKLANovinarka EDINA \OGO, èna koja jetokom sedmogodi{njeg braka sa pripad-nikom vehabijske zajednice iz GornjeMao~e pro{la Sodomu i Gomoru, za na{list ekskluzivno govori o drami kroz koju jes k}erkom pro{la i prolazi nakon {to jeuspjela da se istrgne iz vehabijske zajed-nice i vrati se normalnom ìvotu

SVE O... GORAN ZUBAC, PLESA^ IDIVERZANT Iako je po profesiji pravnik, direktor SIPA-eGORAN ZUBAC bio je na popisuperspektivnih kadrova SDS-a koji su 1991.upu}eni u Vojni centar tada{nje JNA uPan~evu, gdje su podu~avani posebnimvje{tinama, rukovanju protuoklopnimoru`jem, izvo|enju diverzantskih akcija;„SB“ je do{la do povjerljive dokumentacijeMUP-a Republike Srpske koja otkriva kakoje Goran Zubac munjevitu policijskukarijeru u ratu izgradio na bo{nja~kim`rtvama u Sarajevu

TA^KA, TA^KA, PLJA^KICA RUSKI LIJEK ZA „BOSNALIJEK” Jedan od glavnih aktera iz sjene u aktuelnojpri~i o preuzimanju „Bosnalijeka“ isvojevremeni mentor v.d. direktoraBosnalijeka NEDIMA UZUNOVI]A jeRuskinja VALENTINA BUCHNEVA, biv{auposlenica ruskog Proteka, a sada ImperiaPharma, gdje obna{a du`nost direktoranabavke; Uzunovi}, koji je sa Valentinom injenim partnerima dijelio milione marakakoje su pla}ane agencijama Mullen iPeterton, za pomo} se obratio upravo

Valentini koja ga je spojila sa svojim {efomSergejem Matvienkom, navodnim vlasnikomi „Imperia Pharma“ i „Hadena SA“

NAMJENSKA INDUSTRIJAKAO U DOBRA STARA VREMENATokom ove godine preduze}a iz namjenskeindustrije Federacije BiH ugovorila su vi{eposlova nego u proteklih petnaest;Slobodna Bosna otkriva {ta se krije upozadini neo~ekivanog uzleta namjenskeindustrije, proizvodne grane koja je bilaskoro otpisana

DODIKOVA NOVA FORMULAZA OMILJENE GUBITA[ESTIMULATIVNO OTPISIVANJEDUGOVA

Odluka MILORADA DODIKA da seRODOLJUBU DRA[KOVI]U, vlasniku„Swisslion industrije alata“ iz Trebinja, pores-ki dug od 20 miliona KM pretvori u vlasni~kiudio RS-a, izazvala je burno reagovanje uposlovnim krugovima RS-a; na{a novinarkaanalizira poslovanje jednog od najve}ihprivrednih gubita{a u RS-u koji je preko no}i,zahvaljuju}i Dodiku, konsolidovan

KAKO SI VAHA, IMA[ LI DAHAGRAD NA NERETVI U DESET TAÂKA (I)U Mostaru je sve politi~ki obojeno: i voda istruja, i telefon i po{ta, i vodovod ikanalizacija, i ~isto}a i vatrogasci, i “Vele`”i “Zrinjski”, i jo{ puno toga...; kako danas

ìvi «ranjeni grad» i «grad slu~aj», sa ~imse bore i za {ta su se Mostarci izborili, {taih mu~i a {ta raduje, ko koga voli a kokoga mrzi, pi{emo u ovom i u na{emnarednom broju

ALMIR ÊHAJI] BATKODRUGO LICE HUMANISTE (II)AJ[A PAVELI], Bosanka koja vi{e od 40godina ìvi u Be~u i jedna od najbliìhsaradnica uglednog austrijskogkardiohirurga prof. dr. GREGORAWOLLENEKA, u {okantnoj ispovijesti za„SB“ otkriva brojne malverzacije ALMIRAÊHAJI]A BATKA

29.8.2013. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

18

22

40

30

34

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

26

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 28.8.2013 22:51

SLOBODNA BOSNA I 29.8.2013.4

SEFEROV BUBLICISTA

Sin SeferaHalilovi}a fizi~kinasrnuo na portira, jer je odnjega zatraìoosobnu kartuIako se u javnosti voli predstavljati kaopublicista, borac protiv kriminala ikorupcije, a u posljednje vrijeme iistraìtelj ratnih zlo~ina, SemirHalilovi} je prije petnaestak danapokazao i dokazao da je, zapravo,nasilnik koji ne preza ni od ~ega. Sinprvog komandanta Armije BiH SeferaHalilovi}a tako je, prije petnaestakdana, divlja~ki napao portira na ulazu uzgradu Vlade Kantona Sarajevo, jer jeod njega zatraìo osobnu kartu. Halilovi} mla|i je, prema tvrdnjamaslu`benika kantonalne Vlade, krenuo uured ministra za bora~ka pitanja FaidaHe}e, ina~e strana~kog kolegenjegovog oca, kada ga je zaustavioportir A. D@. i zatraìo osobnu kartu.Iako mu je portir ljubazno objasnio dase svi posjetitelji moraju legitimirati, apotom i slu`beno najaviti, SemirHalilovi} je bez ijednog valjanog razlogaodgovorio salvom psovki i uvreda. Kakonjegov bezobrazluk nije zapla{iorevnosnog slu`benika, koji mu nijedozvolio ulazak dok ne pokaè osobneisprave, Halilovi} je nesretnog ~ovjekanajprije udario nogom u prepone, apotom i laktom u glavu. Brutalni,divlja~ki napad nadobudnog SemiraHalilovi}a na uposlenika Vlade KantonaSarajevo naknadno je zata{kan naintervenciju ministra Faida He}e, u~ijem je uredu Halilovi}, ina~e,svakodnevni gost. (S.M.)

Ono {to nije po{lo za rukom evropskimautomobilskim divovima - da osvoje se rij -sku proizvodnju cjenovno prihvatljivihelektri~nih automobila - po{lo je za rukomsavjetniku MMilorada Dodika za straneinvesticije i direktoru banjalu~kog pre duz e -}a Nikola Tesla DDraganu Vu~eti}u. PremaVu~eti}evoj najavi, ovo nedavno osnovanobanjalu~ko preduze}e s dva-tri zaposlenaradnika uskoro bi trebalo s njema~kim par -t ne rom sklopiti petogodi{nji ugovorvrijedan 350 miliona eura! Rije~ je oisporuci autodijelova za prvi komercijalniautomobil na elektri~ni pogon, za koji }e„Nikola Tesla“ proizvoditi klju~ne dijelove.

„Imamo prijedlog ugovora za idu}ih petgodina, {to zna~i da smo nakon godinu danamukotrpnog rada uspjeli na}i odgovaraju}epartnere i zadovoljiti stroge uslove kvalitetanjema~ke autoindustrije“, pohvalio seVu~eti} pred banjalu~kim novinarima.

O istom ugovoru Vu~eti} je govorio imjesec dana ranije, no tada je spominjao ugo -vor na 250 miliona eura. Ali ne trebacjepidla~iti, stotinjak miliona vi{e ili manjenebitno je u usporedbi s veli~inom najnovijegvizionarskog projekta koji je osmislio ilansirao Dodikov savjetnik Dragan Vu~eti}.

Vu~eti} je iskusni privrednik, iza sebeima nekoliko sli~nih, istina manje vrijednih,ali itekako zna~ajnih privrednih projekatakoji su s malo vi{e sre}e mogli preporoditiVu~eti}evu rodnu hercegova~ku grudu. No,spletom nesretnih okolnosti svi ranijiprojekti ovog privrednog vizionara, ro|enogu Nevesinju nadomak Kifinog Sela, listom

su propali. U rodnom Nevesinju Vu~eti} jepred izbore 2010. godine, uz obilatu pomo}budètskog novca i kredita Investiciono-razvojne banke RS-a (cirka 2 miliona KM),osnovao preduze}e Pilana i namje{taj predkojim se smije{ila blistava perspektiva,budu}i da je agilni Vu~eti} ve} bio osiguraoplasman proizvoda na bogato trì{te Libije.No, poznati doga|aji u Libiji osujetili suVu~eti}eve planove i njegovo preduze}e uNevesinju prestalo je s radom samo mjesec-dva nakon {to je osnovano.

Ne{to ranije, Vu~eti} je u Ljubinju,tako|er uz finansijsku podr{ku iz budètaRS-a, osnovao preduze}e Pelets, ali pro -izvo dnju peleta od drveta zaustavila je „vi{asila“- nije bilo dovoljno sirovine jerVu~eti}eva pilana u Nevesinju nije radila!

Vu~eti}a je pratio maler i kod izgradnjehladnja~e u Berkovi}ima, koja jo{ nijedovr{ena jer nedostaje nekih stotinjakhiljada eura, ali i s vo}njakom koji jedràvim novcem podigao na op}inskojzemlji u Ljubinju, jer se u me|uvremenuispostavilo da se oko op}inskog zemlji{tana kojem je vo}njak podignut vodi nekolikoimovinskih sporova!

Nakon serije poslovnih malera koji suga pratili u Hercegovini, Vu~eti} se preseliou Banju Luku i uz pomo} budètskog novca(oko 20 miliona KM) osnovao preduze}e„Nikola Tesla“ koje }e uskoro, premarije~ima direktora Vu~eti}a, zasjeniti Kinuu proizvodnji tekstila a Njema~ku uproizvodnji elektri~nih automobila!

(A. Metiljevi})

DODIKOV POTEMKIN IZ KIFINOG SELA

MINI MARKET

U pozadini spektakularnihrazvojnih projekata Milorada

Dodika stoji ekonomski barbarogenij Dragan Vučetić

A SAD SPEKTAKLDodikov savjetnik Dragan

Vu~eti} najavljuje noviprojekat vrijedan 350 miliona eura

Semir Halilovi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 28.8.2013 23:16

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


DESNA SKRETANJA LJEVICE

Lagumdìja se,uprkosRadon~i}u, sus-reo s iranskimamabasadoromu BiH Rizikuju}i da se zamjeri svompoliti~kom partneru FahrudinuRadon~i}u, istrajnom za{titniku seku-larne BiH, ministar vanjskih poslova BiHZlatko Lagumdìja susreo se sambasadorom Islamske Republike Iranu BiH Seyedom HosseinomRajabijem i tom prilikom “izrazio o~eki-vanje da }e odnosi BiH i Irana nastavitida se razvijaju, te da }e u narednomperiodu biti intenzivirane aktivnostivezane za nau~nu, tehni~ku, kulturnu isportsku saradnju, a naro~ito aktivnostina planu unapre|enja bilateralne sarad-nje u ekonomskoj oblasti za {to postojeneiskori{teni kapaciteti”, navedeno je uslu`benom saop}enju MIP-a. Neoprezni Lagumdìja jo{ je “istakaonapomenuv{i” da je “Iran velika iekonomski mo}na zemlja od koje BiHvrlo otvoreno o~ekuje mnogo zna~ajni-ju ekonomsku saradnju”, ~ime je part-neru Radon~i}u poru~io da “vrlootvoreno o~ekuje” prekid saradnjeSDP-a i SBB-a. (M.A.)

MINI MARKET

SFF-nagradeSrce Sarajeva

Bogdan Diklić

Bobo Jeličić Nana Ekvimishuili

Lika Babluani i Mariem Bokerija Roberto Olla

Zlatko Lagumdìja

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 28.8.2013 23:17

Ne znam kako se HHalidu Be{li}u desilo da se do sadanije domogao hrvatske putovnice. A, ustvari, znam- Halid je u tim ~inovni~ko-proceduralnim

stvarima, taksama, (za)molbama, obijanju {altera,poniàvanju... bespovratno nedarovit, „nekreativan“,li{en elementarne pragmati~nosti, odnosno prakti~nosti.Bio je u ratu u Sarajevu prvi veleposlanik HrvatskeZdravko San~evi}, povratnik iz neke latinoameri~keusta{ke emigracije, porijeklom, koliko se mogu sjetiti, izVare{a, i ko se god sa njim pozdravio i o njega se o~e{ao,bio je nagra|en putovnicom susjedne prijateljske zemlje.Njegova desna ruka je bio general MMate [arlija Daidà, uprethodnom vojno-redarstvenom ìvotu poznatiji kaoNijaz Batlak, vojni ata{e pri Veleposlanstvu u Sarajevu,

koji se pred kraj rata ~udom ~udio kako to da ja nemam,a svi ljudi koji su sa njim imalo dobri imaju, hrvatskipaso{-putovnicu. [lampav, aljkav, nemaran, kakvim meBog dao/kaznio, ~ak sam i bosanskohercegova~ki paso{„izganjao“ tek godinu-dvije iza rata.

Prvi poslijeratni konzul Hrvatske u Biha}u, stanovitiBernardo Jurlina, koji je u vrijeme nenarodnog,mrskog komunisti~kog reìma godinama bio na

~elu Saveza sindikata Hrvatske, podijelio je Kraji{nicima,bez obzira na vjeru i naciju, „na lijepe o~i“ desetinehiljada hrvatskih putovnica; bio je to dio nekoggeostrate{kog plana zvani~nog Zagreba koji vjerojatno niFranji Tu|manu nije bio do kraja jasan, razvidan. Malomanje raskala{an, ali dovoljno uvi|avan bio je Jurlininkolega iz hrvatskog konzulata u Mostaru ]]iro Grubi{i};taj je putovnicama ~a{}avao samo probranu klijentelu,provjerene znalce hrvatskog jezika i osvjedo~enepromicatelje tisu}ljetne hrvatske kulture. Zakitio je, tako,hrvatski konzul ]ira i „hrvatskog viteza francuske Legije

~asti“ MMiodraga Ulemeka Lukovi}a Legiju i jo{nekolicinu umjetnika iz njegove najbliè okoline.

Me|utim, nije uop}e tema ove rubrike „afera“ saputovnicom (op}e)narodnog pjeva~a HalidaBe{li}a. Iskreno, i ne znam za kojeg mu (ta~no)

vraga treba taj dokument. Toliko pretenciozan nisam,dakle, da poku{avam biti duhovitiji od BBorisa Deùlovi}ai sustavniji od MMiljenka Jergovi}a, koji su tim povodomnapisali sve {to je va`no, pou~no, nelogi~no, nedosljednou hrvatskoj „putovni~koj“ teoriji i praksi.

Drugi jedan doga|aj iz iste regionalne diplomatsko-konzularne oblasti ~ini mi se nekako va`nijim i generalnozna~ajnijim. Onaj od pro{le nedjelje, kada je premijerSrbije IIvica Da~i}, usred i uprkos ogromne stiske s

vremenom i nagomilanim obavezama oko rekonstrukcijesvoje Vlade, (ne)izlaska sjevernokosovskih Srba najesenje lokalne izbore, na{ao, izdvojio malo vremena dapodijeli srbijanske/srpske paso{e najtalentovanijimsportistima Republike Srpske. Ostalo je prili~no nejasno jeli taj sve~ani, ritualni ~in Da~i} uprili~io u funkciji ( ikapacitetu, rekao bi MMilorad Dodik) ministra unutra{njihposlova Srbije, ili, pak, kao predsjednik vlade susjednedràve. Prisustvo njegove kolegice, premijerke RepublikeSrpske @@eljke Cvijanovi} toj glamurozno osmi{ljenojprimopredaji paso{a sugerira da je Da~i} darovite sportisteiz bosanskohercegova~kog entiteta Republika Srpskapo~astio paso{ima u svojstvu premijera Srbije.

Ujednom od rijetkih kriti~kih komentara ovoga(ne)o~ekivanog ceremonijalnog ~ina, vrlo upu}enibeogradski politi~ki analiti~ar DDejan Vuk Stankovi}

nije vidio/raspoznao ni{ta sporno. Sve je uskla|eno,zaklju~uje on, ispravno i legalisti~ki, sa sporazumom o


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

O drugom se ovdje, težem i podmuklijem problemu radi, plašim se;stanoviti, u osnovi ireverzibilni procesi se pokušavaju vratiti unazad.Sport je u potonje vrijeme u Bosni i Hercegovini postao „jedan odjedinih“ integrirajućih faktora ovdašnjeg društva, posebice u mlađimi osobito reprezentativnim kategorijama. Ono što je nekada bioeksces, čin osobne hrabrosti, da se neko izvan geopolitičkih gabarita„muslimanske BiH“ okuraži obući dres nacionalne, državne selekcije, vremenom je postalo prirodno, logično, svakodnevno

PASO[KO-PASJA PRESKAKALAPi{e: SENAD AVDI]

Zna li iko ijednog vrhunskog sportistu iz Republik

Iluzije:Iluzije.qxd 28.8.2013 18:12

specijalnim vezama izme|u Srbije i Republike Srpske koje su,bezbeli, i ultimativna dejtonska kategorija. „„Uostalom, ni{ta to nijeneuobi~ajeno, pa i teniseri Marin îli} i Ivan Dodig su ro|eni uBosni i Hercegovini, a nastupaju za reprezentaciju Hrvatske.“ Sve jeto formalno ta~no, pa ~ak ni su{tinski nije upitno, niti destruktivnopo dobrosusjedsku suradnju. Bilo bi, dodu{e, primjerenije dapremijer jedne dràve dràvljanstva sportistima druge dràvedodjeljuje na preporuku resornog ministarstva sporta (AAlisa Mari},vrhunska {ahistkinja, donedavno je bila na ~elu tog ministarstva uVladi Srbije) koje bi trebalo procijeniti ko jeste, a ko nije vrhunskisportista; vjerujem da bi hrvatski premijer ZZoran Milanovi} bezikakvih (pot)pitanja „{arnuo“ putovnicu Halidu Be{li}u samo da jeresorna ministrica kulture AAndrea Zlatar ustanovila da je Halidzasluàn hrvatski kulturni ~imbenik. Vrhunskim sportistima,umjetnicima, bilo kojeg etni~kog, vjerskog predznaka i kakvo}e,

dostupni su paso{i/putovnice svake dràve koja imalo drì do sebe isvoje me|unarodne reputacije i ugleda. Je li atleti~ar MMohamed MoFarah, srednjopruga{ko-dugopruga{ki krunisani kralj, dobiodràvljanstvo Velike Britanije na temelju „specijalnih odnosa“ tezemlje sa njegovom rodnom Somalijom? Ne bih rekao.

Odrugom se ovdje, teèm i podmuklijem problemu radi, pla{imse; stanoviti, u osnovi ireverzibilni procesi se poku{avaju vratitiunazad. Sport je u potonje vrijeme u Bosni i Hercegovini postao

„jedan od jedinih“ integriraju}ih faktora ovda{njeg dru{tva, posebiceu mla|im i osobito reprezentativnim kategorijama. Ono {to je nekadabio eksces, ~in osobne hrabrosti, da se neko izvan geopoliti~kihgabarita „muslimanske BiH“ okuraì obu}i dres nacionalne, dràvneselekcije, vremenom je postalo prirodno, logi~no, svakodnevno.Primjeri VVlatka Glava{a, Marka Topi}a, Vuka{ina Petranovi}a,Dragana Po~u}e, Sergeja Barbareza, Mirka Hrgovi}a, NenadaMarkovi}a, Zvjezdana Mismovi}a, Gordana Firi}a... sporta{a-„izdajnika“, koji su „na vlastitu odgovornost“ nastupali za Bosnu iHercegovinu arhivirani su i postali dio jedne nevesele, turobnepro{losti. Dana{nji klinci, reprezentativci ove zemlje, mladi

rukometa{i, ko{arka{i, ko{arka{ice, {ahisti... nemaju ni vremena nipotrebe prebrojavati se po toj, neprirodnoj i antisportskoj, {to }e re}idubinski neciviliziranoj osnovi. Pro{la su nepovratno vremena kadaje, primjerice, ministar sporta u Vladi RS-a, rukometni zlatniolimpijac MMilorad Karali} mogao do}i na pripreme rukometnereprezentacije Bosne i Hercegovine i pred neku va`nu utakmicu sasobom u Banju Luku odvesti rukometa{a ZZorana Martinovi}a. Ista,antisportska „logika“ spre~avala je jednog od najtalentiranijihko{arka{a sa ovih prostora ZZorana Kuki}a da nastupa za najboljuselekciju BiH. Koji to danas politi~ar u RS-u smije pomisliti da(barem javno) zamjeri OOgnjenu Vranje{u ili MMiroslavu Stevanovi}unastupanje za Su{i}evu nogometnu selekciju na narednom Svjetskomprvenstvu u Brazilu?! Sport, kada ve} to ne radi ekonomija, kada tone uspijeva duhovno-kulturna, pa i medijska produkcija, tvrdoglavo,ali efikasno prkosi destruktivnoj matrici „kada ve} ne moèmo

zajedno, najbolje je da se razi|emo“; moè se, dakle, zajedno. Postoji,pored ostalog i gvozdena inercija trì{ta, novca koja ubrzava teintegriraju}e, nezaustavljive fenomene i limitira politiku u njenojdestrukciji, ili barem usporavanju.

Kolektivno dodjeljivanje srbijanskih paso{a „vrhunskimsportistima iz Republike Srpske“, slaèm se sa pomenutimDejanom Vukom Stankovi}em, u osnovi je benigan,

simboli~ki ~in; sve dok ga se ne „podeblja“ dràvni~kim,proktokolarnim mizanscenom. Iz krugova oko sandà~kogvjerskog i politi~kog „izbornika“ muftije MMuamera Zukorli}aodmah je predloèna kontramjera: da se vrhunskim sportistimaBo{njacima iz Srbije dodijele paso{i Bosne i Hercegovine. Ho}e lise time ste}i uvjeti da nogometa{ AAdem Ljaji}, atleti~ari EEmirBekri} i AAsmir Kola{inac nastupaju za BiH? Glupo pitanje, kojepodrazumijeva jo{ gluplji odgovor: malo sutra!

Uostalom, ko zna ijednog vrhunskog sportistu iz RS-a a da ve} nenastupa za neku nacionalnu selekciju, naj~e{}e i najredovnije za Bosnui Hercegovinu. I to je, o~ito, pobrkalo projekcije i fantazmagorijepoliti~kih elita iz Banje Luke, a pomalo i iz Beograda... �


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

like Srpske kojem je Ivica Da~i} dao srpski paso{?!

DR@AVLJANSTVO ZA ÔVJEKAPrijem u Vladi Srbije za novope~ene vrhunske sportiste iz RS-a


ÊTVRTAK, 22. AUGUSTCijeli dan zvr~i telefon, tek se

povremeno, preciznije, selektivno javim. „„Je li, fakat, buraz, Batko prevarant?“,zabrinuto me propituje zajedni~kipoznanik. „„Nije, ne sekiraj se mi smo toizmislili, slagali, ganjamo tira`,senzacije...“, umirujem ga. „„Nije, valjda iPjer @alica prevarant i ubleha{?“, raspitujese jedan drugi vrli pitac. „„Nedo Bog, ni podrazno, gluho bilo, Pjer je oli~enjedosljednosti, umjetni~ke korektnosti iljudske solidarnosti; ubio autom ~ovjekaprije desetak godina, pa mu uredno platiodènazu, plus materijalno zbrinuo familiju;takvog egalitariste me|u reìserima nijebilo jo{ od vremena kada je AdemirKenovi} umro, kao reìser.“

Negdje na po~etku ve~eri me zoveMIMO [AHINPA[I] da mi dojavi kako gaje iz ~ista mira na ulici presreo i |ilko{kinapao DAMIR HAD@I], potpredsjednikSocijaldemokratske partije Bosne iHercegovine i dràvni ministar prometa ikomunikacija. „„Pa to je za tebe ogromnopriznanje, ali i obaveza“, poku{avam stvarokrenuti na {egu. „„Sva{ta bi bilo da nisambio sa k}ekom“, usplahireno govori Mimo.Poslije nasamo, za svoju du{u, razmi{ljam:koliko bi se i u jednoj pristojno ure|enojdràvi ministar koji na ulici napadnenovinara (kakvog-takvog) zadrào nafunkciji? U Da~i}evoj/Vu~i}evoj Srbiji nisekunde, u Milanovi}evoj Hrvatskoj niminute; u Camorenovoj, Merkelkinoj vladi bimo`da sa(h)atak izdurao; ovdje kod nas, uvladi ~iji kontrolni paket kontrolira njegovstrana~ki {ef ZZlatko Lagumdìja, taj maliprigradski fi}firi} hladno ode na jednuteleviziju da ne{to serucka na op}e teme, pa i{ire, nakon toga u kafani u opu{tenomdru{tvu (dràvnih i federalnih policajaca kojibi ga trebali hapsiti, a ne slu{ati) opri~avasvoje anegdote od prethodnog dana i prijetikako }e on, kada do|e na vlast, preuzmestranku, {ta li ve}, ugu{iti, ugasiti, sprìtiSlobodnu Bosnu. Almir êhaji} Batko, Pjer@alica, Damir Hadì}, to je, pored ostalihstubova dru{tva, lice sarajevske nove elite...

PETAK, 23. AUGUST „[ta misli{, ti si u to upu}en, bi li Mi{o

Kova~ mogao napuniti Zetru?“, ozbiljno mepita taksista, a ja jo{ ozbiljnije od{utim.„Nego reci mi, Senade, je li ìv otac Baracka

Obame u Tanzaniji?“, propitkuje me drugijedan zabrinuti Sarajlija. „„ûo sam, k}erkami negdje pro~itala, da je Severina Vu~kovi}sestra Zdenke Vu~kovi}.“ Sve je to odli~no,relaksiraju}e, u mahalskoj, ~ar{ijanerskoj,prete`no kafanskoj konverzaciji. Ali uozbiljnim dràvni~kim, odgovornimposlovima, kakvim se, navodno bavi, ili bi setrebao baviti bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tvaBiH BAKIR IZETBEGOVI] neozbiljno inedostojno „dràvne razine“. Uzrujan je ~lanPredsjedni{tva BiH zbog statusa AAbu Hamzeu Imigracijskom centru u Lukavici? Je linormalno socijalno-sigurnosno angaìranje~lana Predsjedni{tva BiH na tu okolnost?Nije normalno, ali nije ni pruzakonito. Je linormalno da Abu Hamza dobijedràvljanstvo BiH prije nego {to je ovadràvica postojala? Od toga trenutkazapo~inju svi problemi gospodina AbuHamze, koje je zapetljala ekipa okoIzetbegovi}a, tate i sina. [to mi to moramotrpjeti, za{to bismo mi, gra|ani, moraliispa{tati zbog dirigirane, nasilne islamizacijeBiH? Nije primjereno, ali je efektno: prosineki dan, traì sadaku-dvije vje{tiprofesionalni Rom iz Srbije: „„Imate li {ta,

dete mi je bolesno, marku-dve...“ Veli jedanstarosjedilac sa Gorice: „„Idi, traì od Kuste,jebo ti on mater, {ta si se nas svezo...“

SUBOTA, 24. AUGUST Lijep, druèljubiv piknik negdje na

prilazima Sarajevu. Po~eo u podne na plusmilion stepeni, prekinut monsunskomki{om i iznenadnom hladno}om. Prì sejedan od prisutnih meraklija prvih sat-dva,zaspe nas ogromna ki{a narednih tri sata.Veli gospodin: „„Vala, ne znam {ta bih tireko...“

NEDJELJA, 25. AUGUSTNije pretjerano inteligentna, politi~ki

ispravna, a ni historijski odgovornaintervencija lidera srbijanskih liberalaÊDE JOVANOVI]A, koji je u Narodnojskup{tini Srbije, zajedljivo odgovorio naprigovor politi~kih oponenata da je cijeloljeto proveo na skupim, mondenskimturisti~kim destinacijama, „„Eto“, para fra -ziram izjavu liberalnog opozicionaraJovanovi}a, „„trebao sam ljetovati naRomaniji.“ Malo opreza nije na odmet,

ne{to edukacijske pripreme ne bi {kodilosvr{enom dramaturgu Jovanovi}u;Romanija je mnogo ozbiljnija planina nego{to su njega u~ili; tu je „drug î~a vojnikepopisao“, SSlavi{a Weiner î~a, Jevrej izHrvatske, na vrletima te planine je ispisanapjesma „Koja gora, Ivo, razgovora nema“, kojaje opri~ala, opjevala dramu (hrvatskih) ratnihveterana na povla~enju tokom Prvog svjetskograta. Ozbiljnija je ~injenica Romanija nego {toêdomir Jovanovi} misli i zna!

PONEDJELJAK, 26. AUGUSTNa javnom tenderu za nabavku

alkoholnih pi}a u Zajedni~kim insti tu ci -jama BiH pobijedila je sarajevska privatnafirma Medresa. „„Ime firme jeste maloneobi~no, ali imala je najbolju ponudu“,komentira stanoviti dràvni du`nosnik SSa{aPerkovi}.

Tobe jarabi!

UTORAK, 27. AUGUSTZove novinarka Dnevnog avaza,

uljudno se predstavi, pa traì moj komentarna nekakav tekst koji je na svom bloguobjavio stanoviti SEMIR HALILOVI].„Vjerovatno ste ~itali“, veli novinarka.Nisam ~itao. Nemam pojma ko je SemirHalilovi}, odnekud mi je nepoznat,navodno je sin SSefera Halilovi}a, ali, avaj,ne znam ni ko je Sefer Halilovi}.

To je brat od onoga HHajra Halilovi}a,obja{njavaju mi. Tek mi se tu upali{elampice: Hajro Halilovi} Mr~o je onajprvoborac, na{ Fritzl, {to je odmah iza ratakidnapovao ro|enu k}erku pa je mjesecimasilovao u svom objektu „zatvorenog tipa“ uokolini Konjica.

Zna~i, to je ta nadaleko i na{irokoopjevana ustani~ka, prvobora~ka familija...

SRIJEDA, 28. AUGUSTNe volim biti neodgovoran, neu~tiv i,

osobito, nekolegijalan. Draga mojakolegica iz „Oslobo|enja“ EDINAKAMENICA traì moje prigodni~arskomi{ljenje u povodu 70. obljetnice togdnevnog lista; pribiljeìm jednu dje~a~kufascinaciju. Dvije-tri godine sam ja zapotrebe ljetovanja, zimovanja, {kolovanjabio ku}ni dostavlja~ dnevnih novina uranim jutarnjim satima u cijelom kvartu -od [vrakina preko Otoke, Aneksa pa sve doêngi} Vile. Na Otoci, svjeè sagra|enojurbanisti~koj nakazi, stanovali su ozbiljnipretplatnici, DDàvid Husi}, Mufid Memija,Velimir Stojanovi}, Slavko [anti}...Nekoliko puta sam okasnio sa do sta vlja -njem „Oslobo|enja“ i svaki put sam bioka`njen od {efa, SSlavka Tomi}a. To mi jepomoglo da ugrubo shvatim {ta jenovinarstvo: pravovremena informacija.Nakon toga, sve je i{lo mnogo lak{e.Izvinjenje Edini i ~estitke „Oslobo|enju“za ro|endan. �


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI


ISPRAVNA-oglasi sedmica-877:ISPRAVNA-oglasi.qxd 28.8.2013 13:25 Page 8


ROKA MANDALINE

Tuìla{tvo BiHuskoro podièoptu`nicu protivNaseraKelmendija Tuìteljstvo BiH podiglo je u srijeduoptu`nicu protiv Darka Eleza i tridesetak~lanova njegove kriminalne grupe, kojise terete za najteà kaznena djela:ubojstva, poku{aj ubojstva, plja~ke,iznude... Nakon vi{egodi{nje istrage,kona~no je rasvijetljeno ubojstvo BorisaGovedarice, kojeg su u augustu 2007. uLukavici likvidirali Darko Elez i BranimirMini}. Prema navodima iz optu`nice,Elez je naredio i smaknu}e VlatkaMa~ara, u januaru 2008. na Palama,kada je poginuo i slu~ajni prolaznikRade Magazin. Razorni eksploziv koji jeusmrtio Ma~ara i Magazina u ukradeniautomobil je postavio Branimir Mini}, aaktivirao Vladan Para|ina. Darko Elezje izravno sudjelovao i u svirepomubojstvu Zorana Goluba u augustu2008., zajedno s VladimiromPandurevi}em i Markom Kraji{nikom.Nakon zlo~ina~ke organizacije DarkaEleza, Posebni odjel za organiziranikriminal Tuìteljstva BiH uskoro }e podi}ioptu`nicu i protiv Nasera Kelmendija,budu}i da su prikupili dovoljno ~vrstihdokaza koji ga terete za ubojstvoRamiza Delali}a ]ele, ali i zame|unarodnu trgovinu drogom.Kelmendiju }e se, po svoj prilici, suditina Kosovu, gdje se jo{ uvijek nalazi upritvoru, ali }e za njegovo procesuiranjebiti zaduèni me|unarodni tuìtelji i suci,koji su angaìrani u EULEX-u. (E.H.)

MINI MARKET

Nakon {to je presudom Ustavnog sudaFederacije BiH iz decembra pro{le godineutvr|eno da je Uredba o privremenompreuzimanju dijela funkcija biv{egfederalnog Ministarstva obrane iz oblastivojnih evidencija neustavna, Ministarstvopravde i Vlada FBiH bili su du`ni da uroku od {est mjeseci izrade nova zakonskarje{enja. Iako je rok formalno ispo{tovan,i u parlamentarnu proceduru upu}enPrijedlog izmjena i dopuna Zakona o

federalnim ministarstvima, na koncu seispostavilo da je federalna Vlada dostavilaPrijedlog uredbe koji je identi~an ranijojuredbi koja je, opet, progla{enaneustavnom?! Osim toga, a premami{ljenju Ureda za zakonodavstvo, VladaFBiH nije imala ni zakonskih ovla{tenjaza dono{enje uredbe u predloènomtekstu, budu}i da se radi o pitanjima kojapredstavljaju zakonsku materiju.

(S.M.)

PIŠKI PROPALO

Nova uredba Vlade FBiHidentična prethodnoj kojaje proglašena neustavnom

Evropska investicijs-ka banka (EIB) zatraìlaje detaljnu kontrolukreditne linije vrijedne50 miliona eura, koja jena prostoru RS-a real-izirana preko Invest -iciono-razvojne banke.Vrijednost “spornih”kredita koji }e se na}i naprovjeri EIB-a prem -a{uje iznos od 97 mil-iona KM a najve}i diokredita razgrabili sutajkuni bliski MMiloraduDodiku.

Duga~ku listu firmikoje }e eksperti EIB-auskoro provjeravatipredvodi Dodikov omil-jeni graditelj SSlobodanStankovi}, s kreditom od15 miliona KM, zatimNikola Vukeli}, vlasnikAgroimpeksa s kreditomod 12 miliona KM,

Gavrilo Bobar, vlasnikBobar banke, s kreditomod 6,5 miliona KM,Borko Radinkovi}, vlas-nik Binisa iz Banje Lukes kreditom od 5 milionaKM.

Na spisku je i firmaistaknutog ~lana SNSD-aMilana Kova~a DI[ipovo (kredit od dvamiliona KM), KonzosPrijedor (850.000 KM),pa jo{ jedna firmaSlobodana Stankovi}a -Jedinstvo iz BosanskeGradi{ke (9,4 milionaKM), zatim EkvatorBanja Luka \\or|aDavidovi}a ({est milionaKM), BMD Janja (~etirimiliona KM), Jak{e plas-ti~na tehnika Derventa(800.000), i jo{ desetakfirmi s kreditima manjimod milion KM. (M.A.)

KREDITNO-PARTIJSKA LINIJA

EIB provjerava realizacijukreditne linije u RS-u

vrijedne 50 miliona eura

MiloradDodik

NaserKelmendi

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 28.8.2013 23:02

PRO ET CONTRA


TELEKOM SRBIJA UMINUSU - PUKO MINJAK…

Nikoli} u Kinitraì kupca zaTelekom Srbija Predsjednik Srbije Tom i slav Nikoli}otpu to vao je u slu`benu posjetu Kini aglavni cilj njegove posjete, kako je rekao,bi}e daljnje ja ~a nje ekonomske sar a d -nje Srbije i Kine. Upu}eniji tvrde da }eNikoli} u Kini, pored ostalog, razgovaratii o prodaji najvrednije dràvne kom -panije u Srbiji – Telekoma Srbija, ~iju jeprodaju zagovarala i ranija vladaju}agarniture Srbije predvo|ena DS-omBorisa Tadi}a.Mada je nesumnjivo rije~ o vrijednoj ivisoko profitnoj kompaniji, TelekomSrbija se ve} neko vrijeme nalazi udubokoj krizi zbog dospje}a na naplatukrupnih rata kredita koji je olako podigaoprije nekoliko godina u nastojanju dapo{to-poto preuzme Telekom RepublikeSrpske i Telekom Crne Gore. U tome jeuspio, ali je cijena akvizicija bila previso-ka - Telekom Srbija je podigao kredit uiznosu od oko dvije milijarde eura, {to jedvostruko vi{e od ukupne vrijednostikapitala ove kompanije! (N.D.)

MINI MARKET

ADIS ARAPOVI]

Politolog

DARat u Siriji predugo traje iprevelike su civilne `rtve dabi se reìmu u Sirijiprepustilo rje{avanje ovogproblema. Bojim se daregionu prijeti humanitarnakatastrofa ukoliko se vrlobrzo ne{to ne uradi.

ALEKSANDAR TRIFUNOVI]

Urednik medijskog portala BUKA

NEMi{ljenja sam da trebaostaviti prostora razgovoru ipregovorima jer na kraju usvim tim sukobima stradajuoni najranjiviji.Vojnaintervencija je ne{to {to seposljednje primjenjuje i onaje poraz ljudske civilizacije.

KASIM TRNKAProfesorustavnog pravana UNMO

NEU Siriji se na najgorimogu}i na~in kr{e ljudskeslobode i prava, ame|unarodna zajednica sepokazala nesposobnom dazajedni~ki odlu~i opreduzimanju vojneintervencije.

ALIJA REMZOBAK[I]

DirektorAsocijacijeposlodavacaBiH

DAPodràvam sve mogu}eintervencije koje bi doveledo prestanka ubijanja ljudi.Mi{ljenja sam da bi Sirijatrebala da ima institucijekoje bi bile u stanju dainterveni{u i da sprije~eovakve vrste sukoba.

DU[AN [EHOVAC

Direktor Biroaza ljudskaprava

NESvijet danas imamehanizme koje moèupotrijebiti da ostvare svojeinterese u postizanju mira ibezbjednosti na nivou nekeregije. Iz tih razloga, svedok se ne iscrpe sve temjere, ne podràvamnikakve vojne intervencije.

TANJA TOPI]

Politi~ki analiti~ar

DA/NEPodràvam vojnuintervenciju ako }ezaustaviti ovu stra{nutragediju koju Sirijcidoìvljavaju. Ali nepodràvam ako }e vojnaintervencija proizvesti novui goru tragediju.

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

Podržavate li vojnu intervenciju u Siriji?

Tom i slavNikoli}

Priredila: Ma{a ]osi}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 28.8.2013 23:03

Edina \ogo je tokom sedmogo -di{njeg braka sa vehabijom u“srcu vehabizma” u Be~u pre` i -vje la razne torture, mu~enja inasilje u porodici. Pod prisilom

muà {vercovala je sa trogodi{njom k}erki-com tehni~ku robu iz Austrije u BiH i touglavnom na tu|i paso{. Iscrpljena od gladii svakodnevnih tortura te{ko je oboljela odtuberkuloze i bila {est mjeseci lije~ena naklinici u Be~u. Na nagovor roditelja pobje -gla je od muà nasilnika i 2005. godinevratila se u rodno Br~ko, gdje se zaposlilakao novinarka.

U Br~kom su Edinu do~ekale noveneprijatnosti. Kao biv{a èna vehabije i pritome pokrivena maramom bila je potpuno

ignorisana od starih prijatelja i kom{ija.Okretali su glavu od nje i pravili se da je nepropaznaju. Kada je na nagovor roditeljaodlu~ila da skine hidàb i potraì posaokako bi obezbijedila egzistenciju petogo-di{njoj k}erci, muèva rodbina i pripadnicivehabijske zajednice optuìvali su je da jegre{nica, izdajica i otpadnica od islama.

Sli~an verbalni lin~ ova hrabra ènadoìvjela je i po~etkom ove nedjelje kada jena web stranici dina.ba kritikovala lokalnehodè koje se razme}u bogatstvomste~enim od siroma{nih vjernika i na svo-jim Facebook stranama objavljuju foto gra -fije sa brojnih destinacija na kojima ljetujusa porodicom. Verbalni napadi na nju odtada ne prestaju.

Optuùju je da {iri islamofobiju uo~ipopisa stanovni{tva (“bitno je bitiBo{njak”) i da je “prodala vjeru zahrvatsku ve~eru” jer je u vezi sa Hrvatom.

“O meni govore najgore, strah me jeiza}i na ulicu. Optuùju me da mi je do sen-zacije, me|utim, niko ne razumije mojute{ku ìvotnu pri~u”, kaè Edina \ogo.

Ona je odlu~ila za na{ list ekskluzivnoiznijeti istinu o paklenom ìvotu sa vehabi-jama u èlji da svojom pri~omsprije~i druge djevojke, a prvenstvenosvoju k}erku, da ponove njenu ìvotnugre{ku.

PUNOLJETSTVO SA ÊTRNAEST GODINA“@ivim u strahu da moju trinaestogo-

di{nju k}erku MMerjem ne odvede otacHarun koji ~eka azil u Francuskoj idjevoj~icu ne uda za nekog od vehabija.Mojoj prijateljici su udali djevoj~icu kojase no} prije igrala sa lutkama barbikama.Po njihovima ‘zakonima’ djevoj~ica jepunoljetna kada napuni ~etrnaest godina.Pla{im se da joj pamet ne okrenu. Moji stra-


EKSKLUZIVNO

Pi{e: MIRHA DEDI]

Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Novinarka EDINA ÐOGO, žena koja je tokom sedmogodišnjeg braka sa pripad-nikom vehabijske zajednice iz Gornje Maoče prošla Sodomu i Gomoru, za naš listekskluzivno govori o drami kroz koju je s kćerkom prošla i prolazi nakon što je

uspjela da se istrgne iz vehabijske zajednice i vrati se normalnom životu

INSAJDERKA IZ GORNJE MAOÊ

Mevlida Ja{arevi}a mi je ào, on je proizvod iposljedica Nusreta Imamovi}a; stra{no je {to se nove

generacije djece indoktriniraju tom pogubnom ideologijom

JEZIVA ISPOVIJEST

DVA LICA JEDNE @ENE Paso{ s kojim je Edina {vercovala tehni~ku robuna relaciji Be~ – Br~ko(lijevo), Edina \ogo nakon

izlaska iz vehabijske zajednice (desno)

dina:TEKST osnova.qxd 28.8.2013 22:24


BIJEG IZ VEHABIJSKOG PAKLA

HRABRA @ENA BORAC ZA ISTINU O VEHABIJAMA “Nisam islamofob ve} `ena koja je izno{enjem svoje stra{ne istine `eli otvoriti o~i djevojkama koje mogu postati `rtve njihove ideologije”


hovi su opravdani jer znam kakav bi ìvotimala. Ve}ina njih svoje ène zlostavlja jerse uglavnom radi o biv{im narkomanimaili kriminalcima koji i dalje ìve od krimi-nala. Tek deset posto njih ima normalanìvot”, pri~a Edina.

Ona detaljno govori kako se na{la uprilici da upozna vehabiju, {ta ju je kodnjega privuklo i zbog ~ega se sa nepunihdvadeset godina za njega udala.

“U prvim ve~ernjim satima 3. maja1992. godine pod ki{om granata, kaodjevoj~ica od 14 godina, bjeìm zajedno samla|im bratom u autu kom{ija iz Br~kog uMao~u, gdje sam naredne tri i po godinapreìvljavala ratne strahote. Prvenstvenoglad, a zatim i ~injenicu da ìvim u ku}i sadeset boraca Armije BiH, koji su hvalaBogu, i danas ìvi i relativno zdravi, a kojisu i ~lanovi moje uè porodice.Svakodnevno sam sa majkom radila po nji-vama, kako bismo preìvjeli, i pralavojni~ke uniforme, gaze od ranjenika isli~no. Posljedica slabe ishrane i minimal-nih higijenskih uvjeta, posebno 1993.godine, bila je ùtica, koju sam zbognedostatka mjesta u ratnoj bolnici Mao~a,ali i Tuzli preleàla u jednom {pajzu ku}e~iji je vlasnik KKemal Kurtali} iz Mao~e, aod kojeg sam napravila sebi ‘djevoja~kusobu’, opremljenu jednom spu`vom, aukra{enom merdevinama na kojima su bileknjige. Utjehu od te{kog ìvota prona{lasam u vjeri. U me|uvremenu sam kao sred-njo{kolka po~ela raditi na lokalnoj televiz-iji, tada Slobodne br~anske teritorije, kaoautor omladinske emisije, a januara 1997.godine, nakon zavr{ene gimnazije, posta-jem stalni radnik Informativnog programa.Upravo u to vrijeme iz Gornje dàmije uMao~i stigla je vijest da se u dàmijipojavio ‘~etnik’, te da se cijeli dèmat odnjega upla{io. Ispostavilo da se radi o‘nekom vehabiji iz Be~a’, koji se nakon rat-nih dejstava vratio u Bosnu. Upoznali smose u jednoj slasti~arni, nakon ~ega je po~eokonstantno da vr{i pritisak na mene. Mojudrugaricu i mene prvo je pla{io snimcima‘lije~enja Kur’anom’ koji se izvodi u 10.Bezirku (okrugu) u Islamskom centru uBe~u, a kasnije i ratnim akcijama mudàhe-dina u Vozu}i.

To me je {okiralo, jer sam prvi put vid-jela da u BiH postoje mudàhedini, koji pritome pucaju u kazane sa rakijom. Nakontoga cijeli Omladinski krug dàmijeGornjeg Rahi}a i{ao je na ekskurziju u seloBo~inja, na proslavu Bajrama. Mi djevojkekoje smo se tamo na{le bile smo {okirane,prvo pona{anjem èna u nikabu, koje su unama vidjele suparnice i otvoreno pokazi-vale ljubomoru, a kasnije i sva|om njih isupruge alima ZZuhdije Adilovi}a, zbogtoga da li je farz nositi nikab ili samo mara-mu. To su bila moja prva iskustva sa

vehabijama. No, Harunova upornost ilaskanje, dono{enje raznih ~asopisa, me|ukojima je bio i SAFF, za koji sam u to vri-jeme napisala i dva do tri teksta, kao iraznih drugih sitnica, me|u kojima samprvi put u ìvotu vidjela sok ‘pago’ i ~oko-ladu ‘Milka’, sve me vi{e po~elo privla~itinjemu, a udaljavati od porodice, koja seuporno protivila mojoj namjeri da se pokri-jem.

RITUAL VJENÂNJA U PONO] Vi{e puta sam raskidala s njim vezu i

vra}ala mu na desetine kilograma knjiga oislamu kojima me zatrpavao, ali ponovobismo se pomirili, da bih se te, kobne no}i16. februara 1998. s nepunih 20 godinaudala za njega. Vjen~anje je obavljeno u

pono}, u ku}i danas poznatog iscjelitelja odsihira MMehmedalije Karamuji}a, i to bezdozvole roditelja i bilo koga od mojeporodice. Prvo jutro sam shvatila da sampogrije{ila i pokajala se. Nisam znala daodmah moram staviti hidàb i bukvalnopreko no}i, iz farmerki, staviti maramu.Stigla sam na selo, kao izbjegli~ko’izjeli~ko’ dijete, gdje nisam smjela jestimeso koje nije halal, a morala kriti da nejedem meso kako ne bih uvrijedila njegovuporodicu. Nakon mjesec dana na{eg zajed-ni~kog ìvota moj mu` Harun me je ostavioi oti{ao u Ma|arsku s namjerom da na crno

pre|e u Austriju. Po{to nije uspio, vratio seu Bosnu preko meni nepoznate osobe izSrebrenika uspio pribaviti la`nu vizu skojom je u{ao u Austriju gdje je radio nacrno. Moj ìvot u Vraì}ima (op{tina êli})se pretvorio u ìvot Pepeljuge, koja samosluì i spava. Pored novinarskog posla naRadiju Br~ko, dane sam provodila i rade}ina njivama, uve~e se druìla sa njegovimroditeljima, a spavala u sobi sa njegovomnanom. On se povremeno javljao. Prekonovinarske iskaznice nekoliko puta sam i{lakod njega u posjetu u Be~, gdje sam upoz-navala ‘te nove muslimane’ i taj ‘praviislam’. Kada sam se 2000. godine trebalaporoditi, uvidjev{i da on nema namjeru dase vrati u Bosnu, oti{la sam u Be~ i ostalada ìvim ‘na crno’. Porodila sam se uz

pomo} Humanitarne organizacije Karitas, ipune tri godine sa djetetom bezzdravstvenog osiguranja ìvjela uneure|enim i memljivim stanovima, punihbuba{vaba. @ivot mi se pretvorio u pravipakao. Dane sam provodila pla~u}i, a kadabih se suprotstavila dobijala sam batine.Svetila sam mu se lupanjem od zid mobil-nih telefona, koje je {vercovao… U 12.Bezirku u Be~u vaìla sam za slabu vjer-nicu, koju Allah treba da uputi, jer ne nosim~arape ljeti, niti nikab preko lica. Znao jepo dva dana ne do}i ku}i i ne javiti se gdjeje. Da bih preìvjela, ~uvala sam djecu jed-


EKSKLUZIVNO

�

SVAKODNEVNA FIZIČKA I PSIHIČKA MALTRETIRANJA: “Znala sam modrice na licu nositi danima. Jednom prilikom, kada sam mu sesuprotstavila što je nabavio grčki pasoš, petnaest dananisam izlazila iz kuće zbog modrica. Krila sam se od komšiluka”

UVOD U ISLAM U vrijemezajedni~kog ìvotasa Harunom Edinaje poha|ala kurs oislamu


noj porodici iz Br~kog, ~istila sam ku}e,pomagala kom{ijama na odràvanjuIslamskog centra u Be~u u uliciBuchenGasse, koji je, kako sam saznala,kupio Visoki Saudijski komitet, a koji jekasnije preuzeo bo{nja~ki dèmat. Tu smojedno vrijeme ìvjeli na rubu egzistencije.On je odlaze}i u Bosnu sa la`nim paso{emi vizom uhva}en, da bi uz pomo} svogbliskog ro|aka M.D. koji je traèn u akcijihap{enja radi napada MMevlida Ja{arevi}a naAmbasadu SAD-a, pre{ao kroz vinogradeiz Slovenije u Italiju”, navodi Edina u svo-joj potresnoj ìvotnoj ispovijesti.

Kada je njena k}erkica Merjem porasla,po naredbi muà, Edina je po~ela s njom da{vercuje tehni~ku robu, uglavnom mobitelei laptope.

“Preko njegovih veza upisala sam se naPravni fakultet u Mostaru i na tu|i paso{,zajedno sa k}erkom, iza{la iz Austrije, a

onda sa studentskom vizom i zahtjevom zastudiranje u Austriji vratila u Be~.Me|utim, on je prema meni postao jo{okrutniji. Sluìla sam mu isklju~ivo za{verc robe iz Austrije u BiH. Na autobuskojstanici u Be~u rekao bi mi ‘ovo su tvojetorbe’, a ja nikada nisam znala {ta se unjima nalazi. Dèpovi na jakni bili su mipuni mobitela, a u torbi obavezno ‘li~ni’laptop. Svu tu tehni~ku robu sam, po{to bihpre{la granicu, predavala voza~ima auto-busa Tera Trans, koji su je vozili za Tuzlu iBanovi}e, a vehabija po imenu NNermin,koji sada ima dosta prodavnica za prodajumobitela i firmu za pogrebne usluge,preuzi mao je robu. Sve su to bile velike pat-nje, zbog kojih sam prestala da pri~am ijedem. Kada sam do{la do 48 kilograma,ostala sam bez glasa. Moja drugarica AAzraDobra~a je reagovala, zvala je mojeroditelje i ubje|ivala ih da me i{~upaju.

Me|utim, roditelji nisu bili u prilici pruìtimi pomo}, a nisu ni èljeli da se mije{aju une{to {to u startu mi nisu odobravali.”

VEHABIJSKI DRAGULJI U [KOLJCIPrema svjedo~enju Edine \ogo, ve}ina

èna vehabija u Be~u ìve sli~no kao {to jei ona ìvjela.

“Rijetke su ène koje u nikabu u Be~uìve lijepo, ili kao {to znaju re}i - dragulj u{koljci. Takvih je jedva desetak posto.Ostale znaju danima biti gladne u stanu, pritom ne smiju iza}i do prodavnice bezmahrema (oca, brata, daidè, amidè, op.a.) niti odnijeti bolesno dijete doktoru.Ve}ina ìvi od socijalne pomo}i i dje~ijegdoplatka. Moj biv{i mu`, s kojim sam bilasamo {erijatski u braku, i njegova bra}auglavnom su preprodavali telefone, digi-talne aparate, la`ne karte za prevoz, stvarisa pijace, a najve}i {ok je bio kad sam vid-jela da prodaje i moj li~ni ve{. Svemu samse protivila i zato izvla~ila deblji kraj. Znalasam modrice na licu nositi danima. Jednomprilikom, kada sam mu se suprotstavila {toje nabavio gr~ki paso{, petnaest dana nisamizlazila iz ku}e zbog modrica. Krila sam seod kom{iluka. Me|utim, jedna èna izzgrade uhvatila me po no}i u stanu iprisilila da otvorim, a onda su i ona i cijelanjena familija ostali zgroèni onim {to suvidjeli. U potpunosti unakaèno moje lice,njihova k}erka je htjela prijaviti policiji, alinjen otac nije dozvolio. Ni ja nikad nisamimala hrabrosti da ga prijavim policiji, jermi je uvijek govorio da se moè vratitipreko granice i da }u tek onda zaplatiti.Navodio mi je primjer jedne ène ~iji jemu` imao zabranu ulaska, ali on je u{ao nacrno u zemlju, pretukao je i vratio se.Nikada ne}u zaboraviti kada se mojaMejrem kao beba razboljela i tri danapovra}ala. Dijete je od dehidracije bilo nasamrti. Tek tre}i dan kada se vratio s poslai vidio da je pocrnila i da ne daje znakeìvota, on je uzeo i odveo tetki da joj u~idove od kojih }e ozdraviti. Sre}om, jednanjegova rodica koja je poznavala apotekar-icu kupila joj je sirup koji je vratio u ìvot.Muhamed Por~a, duhovni vo|a vehabija uAustriji, svake subote nam je drào preda-vanja u 12. Bezirku, i to su bili moji jediniizlasci. Mogla sam u povratku ku}ipro{etati po parkovima i radnjama. Kadasam upisala kurs njema~kog jezika, po~elasam da otvaram o~i. Vidjela sam neki novisvijet. Vremenom, sve mi se vi{e gadio on,njegovo pona{anje i svijet kojem pripada.Jedne no}i iska{ljala sam krv, a on me je teknakon pet dana odveo kod doktora odaklesam hitno preba~ena u bolnicu zbog TBC-a.Poslije toga moji roditelji su po~eli da menagovaraju da se vratim u Br~ko. Poslu{alasam ih i s k}erkom od pet godina pobjeglaroditeljima.”

15

BIJEG IZ VEHABIJSKOG PAKLA

Za ène koje se suprotstavlja muù,sva|aju se s njim i ne prihvata pognuteglave ono {to joj on name}e, vehabijeodmah ustvrde da su je obuzeli dìni.Potom je vode kod hodè koji je na ritualanna~in lije~i od sihira. @iletima joj pravirezove po le|ima, a zatim staklenim~a{icama vakuumom izvla~i krv. Podtakvim tretmanom je nekoliko puta bila ina{a sagovornica.

“Tokom mog jadnog i ~emernog ìvota

sa vehabijom bila sam lije~ena i od sihira.Ja i danas na le|ima nosim oìljke odìleta kojim su me hodè sjekli da bi izmene istjerali dìne. U Mao~i to ènamaradi imam Mehmedalija Karamuji}. I uBe~u ima jedan Arapin u Islamskom centruEbu Hanife, koji pripada Bo{nja~koj islam-skoj zajednici, koji petkom nakon ak{amnamaza lije~i od dìna i sihira u~e}i imdove i prave}i im rezove na le|ima”, tvrdiEdina \ogo. �

TRETMAN ZA NEPOSLU[NE @ENE

Ženu koja se suprotstavlja mužuoptuže da su je obuzeli džini pa jeliječe rezanjem žiletima

29.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

@RTVA BRA^NE TORTURE U braku sa Harunom Edina je oboljelaod tuberkuloze


Po{to je skinula maramu, Edina se vrati-la novinarstvu. Zaposlila se na lokalnoj TVHit, ali se zbog sedmogodi{nje izolovanos-ti te{ko uklapala u kolektiv i svakodnevn i -cu.

“Te{ko sam se navikavala na novi ìvot.Dugo vremena mi je bilo strano preko ustaprevaliti dobar dan, umjesto selam alejkum.Napustila sam TV iako su prema meni svi bilivrlo korektni i radila po pekarama, ~istila poku}ama i kopala po njivama za dnevnicu od20 KM. Pune tri godine moj biv{i mu` mepratio, spavao pred zgradom u kojoj smostanovale, trudio se da sve poslodavce uvjerida me ostave bez posla. Jednoj mojojkoleginici, tv voditeljki prijetio je da }epolomiti ki~mu ako se nastavi druìti samnom. Tek kada je na{ao novu ènu i dobiodijete s njom, ostavio me na miru. Me|utim,i danas traje borba za moju Merjem. Ne elimda joj se ponovi moja sudbina, kao ni jednojdrugoj djevojci. Mojoj k}erki prijeti opasnostda je nakon prve menstruacije otac za nekoguda, bez obzira na njegove godine. Takvihslu~ajeva u Gornjoj Mao~i ima jako puno.K}erke rano udaju da se ne iskvare. Te èneponekad vi|am u gradu, one usta imaju, jeziknemaju. Do|u na {alter za ovjere dokumena-ta, ali ne smiju da pri~aju. Dok sam ìvjela uBe~u, vidjela sam da se vitre i vi{ak robe iodje}e iz ku}e {alje ba{ njima. Mnoge ène uGornoj Mao~i pate, a za njhove patnje nikone zna. Ve}ine njih se porodica odrekla, kaojedne biv{e radnice Grani~ne policije. Onasada ìvi u Gornjoj Mao~i sa sinom i zaovinimsinom, koji je iz Be~a doveden u GornjuMao~u na {kolovanje. Preìvljavaju od uzgo-ja stoke i ìvine. Roditelji za nju ne}e daznaju. @ao mi je tih èna koje pate u divljina-ma Majevice i koje se tje{e da }e imatinagradu kod Allaha d`.{.”

Na{a sagovornica tvrdi da je Gornja

Mao~a stjeci{te raznih probisvijeta i mjestogdje se ~itava jedna generacija mladi}aodgaja u duhu Mevlida Ja{arevi}a.

“Gornja Mao~a, leglo vehabija, mjestoje kroz koje prolaze razna sumnjiva lica, bezikakve kontrole, iz svih krajeva svijeta.Br~anska policija je nemo}na jer GornjaMao~a pripada op{tini Srebrenik odnosnoTuzlanskom kantonu, a tuzlanska policijarijetko ih kontroli{e. âst muslimanima ugalabiji, islamskoj odje}i, i sestrama unikabu i marami koji ìve na po{ten na~in.Jedan od takvih primjera je RRedèp Bekri}iz Mao~e, poznati proizvo|a~ meda.Me|utim, takvi su rijetki. Vehabije su sepodijelile u tri grupe. Oni koji ìve uGornjoj Mao~i su ‘najekstremniji vjernici’ iodsje~eni su od civilizacije. Djeca NusretaImamovi}a (vo|a mudàhedinske zajed-nice, op.a.) su moju k}erku jednom prilikomga|ala kamenjem i bacala petarde na nju, jerje kao sedmogodi{nja djevoj~ica u po zime

do{la u jakni. Bila je, kako oni kaù, u}afirskoj odje}i. Mnogo je djevoj~ica oddeset godina ve} u marami. Ta djeca odras-taju u duhu izvornog islama, tj. islama kakoga oni tuma~e, i svakim danom ima ih svevi{e. Prema mojim informacijama, {kolu uGornjoj Mao~i poha|a 65 u~enika. Ve}inanjihovih roditelja ìve kao paraziti. Crpepare iz austrijskih socijalnih fondova, nara~un mnogobrojne djece i biroa rada, atro{e ih u Bosni, odnosno Gornjoj Mao~i,koja je me|u njima sve popularnija.Muhidin Halilovi} ima svoj dèmat u Mao~iu ku}i biv{eg poslanika SBB-a IIdrizaKaramuji}a. Tre}i su okupljeni u mjestuânde, i nije mi poznato ko je njihovduhovni vo|a. Policija Br~ko Distriktanema prava ulaska u njhova sela a, kolikomi je poznato, oni imaju svoje straè, kakoim navodno neko ne{to ne bi podmetnuo.Oni uglavnom ne prave probleme nikom, alija pojedine nikada ne èlim da vidim jerznam da ispiraju mozak djeci iz rastavljenihobitelji, djeci koja su zanemarena oddjetinstva, djeci koja su zapu{tena na ulici,djeci koja su bili narkomani i sli~no.Odgovorno tvrdim da je i Mevlid Ja{arevi}njihov proizvod i posljedi ca ideologije i~estih predavanja Nusreta Imamovi}a. Isama sam ìve}i u tom svijetu ~esto dolazi-la u situaciju da se zamislim da se negdje unekoj zemlji raznosim bombom u imeAllaha, a da je MMuhamed Atta bio na{ uzor.Hvala Bogu, iako te{ko i sa stra{nimposljedicama, i{~upala sam se. Danas samvjernica, ali imam svoje grijehe, za koje }uja pred Allahom d`.{. odgovarati i nikonema pravo da me osu|uje. Nadam se da }eova moja pri~a barem nekom otvoriti o~i.Posebno vrhu dràve BiH, koja svjesnopu{ta da se na Majevici odgaja generacijadjece koja u meni vide }afira i koja jespremna da sutra mnogo brè i ja~e nastupiod Mevlida Ja{arevi}a, koji je pokupljen saulice, kao i ja iz slasti~arne”. �

SLOBODNA BOSNA I 29.8.2013.

EKSKLUZIVNO

16

GORNJA MAOÂBajram namaz u Gornjoj Mao~i

POSLJEDICE IDEOLOGIJE NUSRETA IMAMOVI]A Mevlid Ja{arevi} redovno je posje}ivaopredavanja vehabijskog vo|e iz Gornje Mao~eNusreta Imamovi}a


Najava izgradnje privrednog kompleksaAgrofenix u selu [umatac kod VelikeKladu{e nije ni{ta drugo do jo{ jedna

obmana FFikreta Abdi}a Babe i njegovo~ajni~ki poku{aj da popravi naru{eni rejtingme|u svojim poslovnim partnerima,glasa~ima i nekada{njim sugra|anima.

Iako je sve~ano polaganje kamenatemeljca zakazano za 31. augusta, kada bi uVeliku Kladu{u, navodno, trebao do}i i samBabo, prava je istina da Fikret Abdi} jo{nije platio ni porez na zemlji{te koje jekupio od poduze}a Elektrometal iz Cazina,niti je za fantomske tvornice za preraduvo}a, povr}a i gljiva dobijena urbanisti~kasuglasnost i gra|evinska dozvola. FikretAbdi}, naime, za sada ima potpisan samokupoprodajni ugovor s vlasnikom tvrtkeElektrometal IIsmetom Hrlom, ali }e parcelabiti upisana na njegove ime tek kada platisve poreske da`bine.

I mada su na lokaciju gdje }e, prematvrdnjama Abdi}evih glasnogovornika, sledine biti podignut novi Agrokomerc, ve}poslani gra|evinski strojevi, nadle`neop}inske slu`be za tvorni~ki kompleks

nikada nisu izdale urbanisti~ku suglasnost,niti su „investitori“ pribavili druge potrebnedozvole. U Op}ini Velika Kladu{a nam jenezvani~no potvr|eno da su „nezavisni“na~elnik EEdin Bahri} i predsjednicaOp}inskog vije}a EEdina Abdi} (zaneupu}ene, najmla|a k}erka FikretaAbdi}a) posljednjih dana vr{ili pritisak dase predstavnicima Agrofenixa izdajutraène dozvole i odobrenja, ali je njihovzahtjev odbijen jer nisu ispunili niminimum zakonom propisanih uvjeta.

Suprotno obe}anjima Fikreta Abdi}a injegovih pristalica okupljenim u Udruènjuza za{titu nezaposlenih dioni~araAgrokomerca kako su za izgradnju tvornicaosigurana ~etiri milijuna ameri~kih dolarapo~etnog kapitala, te{ko da investitoriraspolaù i sa desetim dijelom tog novca.Abdi} je, kao {to je poznato, ve} godinama umilijunskim dugovima, a njegovo se, nakriminalu i prevarama izgra|eno poslovnocarstvo, nepovratno uru{ava. Najva`nijaobiteljska tvrtka Finab u Rijeci proljetos jeoti{la pod ste~aj (zbog dugovanja kojadostiù gotovo pet milijuna KM), a nedavnosu deloìrani iz rije~kog hotela Continental,gdje im je bilo sjedi{te. Ste~ajni se postupak

priprema i u drugoj Abdi}evoj firmi Ecopharm u Maljevcu, tako|er zbog milijunskihdugovanja prema Poreznoj upravi Hrvatske iprevarenim radnicima, kojima nije upla}ivaopla}e i doprinose. Doda li se tome da FikretAbdi} i nekada{njim poslovnim partnerima,suradnicima i prijateljima duguje oko dvamilijuna maraka, sve su prilike kako }e odnajavljenih investicija u tvornice za preraduvo}a i povr}a i proizvodnju krekera,biskvita i ~okolada, ostati samo praznaobe}anja unesre}enim Kraji{nicima. Kada jeprije godinu i pol dana iza{ao iz zatvora uPuli, Fikret Abdi} je svojim mnogobrojnimpristalicama poru~io kako mu treba {estgodina da ponovi ekonomsko ~udo koje sezove Agrokomerc. Njegov kandidat zana~elnika Op}ine Velika Kladu{a EdinBehri} je pred posljednje lokalne izboreuvjeravao glasa~e da }e Babo do krajagodine zaposliti najmanje 1.500 sugra|ana.Posao su, me|utim, dobili samo Behri} iAbdi}eva k}erka Edina, oboje naprivremenom radu u BiH. Na~elnik Behri},naime, svakog vikenda slu`benimautomobilom putuje kod obitelji u Opatiju, apredsjednica Op}inskog vije}a Edina Abdi}u Rijeku. �

SLOBODNA BOSNA I 29.8.2013. 17

S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Babine fantomske investicije

Fikret Abdić najavljuje izgradnju novogAgrokomerca, sve njegove firme u Hrvatskoj

otišle su pod stečaj

DIVLJA GRADNJAIako }e kamen - temeljac za budu}u tvornicu

biti poloèn 31. augusta, Fikret Abdi} nije platio ni porez na zemlju, niti je dobio

urbanisti~ku suglasnost

Skandal:Skandal.qxd 28.8.2013 20:20


SVE O...

Iako je po profesiji pravnik, direktor SIPA-e GORAN ZUBAC bio je na popisu perspektivnih kadrova SDS-a koji su 1991. upućeni u Vojni centar tadašnje JNA u Pančevu, gdje su podučavani posebnim vještinama, rukovanju protuoklopnim

oružjem, izvođenju diverzantskih akcija; „SB“ je došla do povjerljive dokumentacije MUP-a Republike Srpske koja otkriva kako je Goran Zubac

munjevitu policijsku karijeru u ratu izgradio na bošnjačkim žrtvama u Sarajevu

RATNI POLICIJSKI DOSJEGORANA ZUPCA NECENZURIRANO

CRNO NA BIJELO

PREPORUKE ZA UNAPRE\ENJE„Uni{tio je oklopno vozilo BRDM sa pripadnicimaSpecijalne jedinice Armije BiH koji su bili u njemu.U ove dvije akcije Armiji BiH su uni{tena dva tenka,oklopno vozilo, posade sva tri oklopa su spaljene, agubici u `ivoj sili Muslimana su iznosili oko 150mrtvih i veliki broj ranjenih“

PREPORUKE ZA UNAPRE\ENJE„Uni{tio je oklopno vozilo BRDM sa pripadnicimaSpecijalne jedinice Armije BiH koji su bili u njemu.U ove dvije akcije Armiji BiH su uni{tena dva tenka,oklopno vozilo, posade sva tri oklopa su spaljene, agubici u `ivoj sili Muslimana su iznosili oko 150mrtvih i veliki broj ranjenih“

goran:TEKST osnova.qxd 28.8.2013 19:47

Drektor Dràvne agencije zaistrage i za{titu (SIPA) GGoranZubac pro{ao je, mjesecima prijezvani~nog po~etka rata u BiH,specijalnu diverzantsku obuku u

Vojnom centru tada{nje JNA u Pan~evu,

gdje je upu}en po preporuci SDS-a. Iako poprofesiji pravnik - diplomirao je u Sarajevu1986., u to vrijeme 30-godi{nji instruktorplesa Zubac na{ao se na popisuperspektivnih kadrova koji su u reìjipredratnog rukovodstva SDS-a 1991.obu~avani za popunu budu}eg srpskogMUP-a. Specijalna je poduka vr{ena uSrbiji, u organizaciji Kontraobavje{tajneslu`be nekada{nje JNA (AAleksandraVasiljevi}a) i srbijanske Slu`be dràvnebezbjednosti (JJovice Stani{i}a), dok je uBiH, po nalogu biv{eg predsjednika SDS-aRadovana Karadì}a, taj zadatak biopovjeren njegovom bliskom suradnikuSlavku Rogulji}u, poslijeratnom tajkunu izTrna kod Banje Luke. Dodajmo tome kakosu u isto vrijeme na policijsku obuku uHrvatsku upu}ivani i odabrani kadrovihrvatske i bo{nja~ke nacionalnosti (glavnije operativac SDA za taj posao bio AAvdoHebib), koji }e kasnije postati pripadniciMUP-a RBiH.

„Imat }emo 250 obu~enih pro fe sio na -laca za sve vrste policijskih poslova.Kakvi }e to specijalci biti“, referirao je

Radovanu Karadì}u, nekoliko mjesecipred rat, njegov klju~ni logisti~ar SlavkoRogulji}.

DIVERZANT S IGMANAKandidati koji su, nakon strana~ke

selekcije, odabrani za kadrovsku popunusrpskih policijskih snaga u BiH, ukasarnama JNA diljem Srbije podu~avanisu posebnim vojnim vje{tinama, rukovanjuprotuoklopnim oru`jem, izvo|enju di verz a n t -skih akcija u neprijateljskoj pozadini.Ve}ina „kursista“ je po zavr{etku vojneobuke raspore|ena po policijskimstanicama, koje }e kasnije biti objedinjeneunutar MUP-a tada{nje Srpske republikeBiH, mada nije bio zanemarljiv ni broj onihkoji su poslije teorijske nastave otpremljeniravno na rati{ta u Hrvatskoj.

Me|u njima su, izme|u ostalih, bili i„certificirane“ ~etni~ke vojvode SSlavkoAleksi} i BBranislav Gavrilovi} Brne. Iakosu njih dvojica vojnu poduku zavr{ili ukasarni JNA u Bubanj Potoku kodBeograda, sa Goranom Zupcem }e seponovno sresti u prolje}e 1992. u Sarajevu,


GORAN ZUBAC, PLESA^ I DIVERZANT

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Foto: MILUTIN STOJÊVI]

��

Pretpostavlja se da je Goran Zubac, uzpomo} svojih ratnih {efova Mom~ilaMandi}a i Tome Kova~a, nakon zavr{etkarata sklonjen u Trebinje, gdje je 1996.postavljen za {efa Odsjeka za prot iv po ar -nu za{titu. Budu}i da se u narednih petgodina, premda je bio slu`benik Centrajavne bezbjednosti Trebinje, nije baviooperativnim policijskim poslovima, GoranZubac je unato~ kompromitiraju}oj ratnojbiografiji i te{kim optu`bama njegovih`rtava, pro{ao proces certifikacijepolicajaca koji je vodio IPTF, nakon ~egaslijedi nagli uzlet u njegovoj karijeri.Najprije je 2001. unaprije|en na pozicijuna~elnika odjela policije, da bi poslije ~etiri

godine postao zamjenik na~elnika CJBTrebinje. Na toj se funkciji zadrào samogodinu dana, koliko mu je trebalo da seprizemnim podmetanjima koja su za ciljimala diskreditaciju njegovih kolega,do~epa mjesta na~elnika trebinjske po li ci -je. Iako je odlukom Vije}a ministara BiHprije godinu i pol dana, bez prethodnesigurnosne provjere, imenovan za di rek -tora krovne dràvne policijske agencije, uizvje{}ima istraìtelja Ha{kog tribunalaGoran Zubac je jo{ uvijek registrirankao izvr{itelj zlo~ina na podru~juSarajeva, na sramotu svih koji sunjegov izbor podràli ili ga i danasbrane i podupiru. �

SIGURNOSNA PROVJERA

U dokumentaciji Haškog tribunalaGoran Zubac je registriran kaoizvršitelj zločina

“Aktivno je u~estvovao u naoruàvanju srpskog naroda,bio je na prvim barikadama, istakao se u diverzantskojakciji na Igmanu, vojnim operacijama u Ahatovi}ima i

Kasindolskoj ulici...“

O


gdje se aktualni direktor SIPA-e ve} bioistakao u diverzantskim akcijama. Zubac izloglasni vojvoda Aleksi} s Jevrejskoggroblja su, ina~e, do rata radili u istoj firmi,tada{njem PTT-u Sarajevo, i zajedno su,poslije reintegracije Sarajeva, pobjegli uTrebinje.

Prema navodima iz ratnog policijskogdosjea Gorana Zupca, povjerljivog do ku -menta koji je godinama skrivan u arhiviMUP-a Republike Srpske, direktor SIPA-eje poslije specijalne obuke u Vojnom centruu Pan~evu podu~avan i u drugimkasarnama JNA, kako bi po~etkom ‘92.spremno do~ekao rat. „„Aktivno jeu~estvovao u naoruàvanju srpskog narodana Dobrinji“, nagla{ava se u dosjeu GoranaZupca, koji je do marta 1992., prije nego{to }e preseliti na Ilidù, ìvio u naseljuDobrinja II.

Premda bi ga danas bilo te{koprepoznati, Goran Zubac je, premanefriziranim podacima iz njegove slu`benebiografije, bio na SDS-ovim barikadama 1.marta ‘92. u Sarajevu, vjerojatno maskirancrnom kapom. „„Po~etkom marta 1992., ponalogu majora Krstovi}a, sa jo{ parmomaka vr{i diverziju na Igmanu, napotezu Bijela kosa, miniraju}i izaru{avaju}i puteve. Da su akcije bileuspje{ne potvr|uje Radio, koji je uvijestima govorio o upadu diverzantsko -teroristi~kih grupa. Odmah po odlaskudiverzanata potpukovnika Lalovi}a izkasarne Butile, u~estvuje u preuzimanjukasarne i istu je naoruào potrebnimnaoruànjem. Sa {est vojnika je zavr{ioakciju Ora{nica, a nakon dva danau~estvuje u akciji Ahatovi}i, kao komandirispred vojnog dijela iz kasarne Butile“,navodi se u slu`benom dosjeu policajcaGorana Zupca, ~ime je i definitivnopotvr|eno da je direktor najva`nijepolicijske agencije u BiH bio jedan odklju~nih aktera „vojno-policijske akcije“ u

sarajevskom prigradskom naselju Aha to -vi}i, koja je za cilj imala brutalna ubojstvai progon bo{nja~kih civila.

KAKO JE ZUBAC POSTAO OSA Podsjetimo da su novinari agencije

Anadolija nedavno objavili da jeKantonalnom tuìteljstvu u Sarajevu prije{est godina podnesena kaznena prijavaprotiv Gorana Zupca, zbog sumnje da jepo~etkom juna po~inio ratni zlo~in nadbo{nja~kim stanovnicima u Ahatovi}ima.„Goran Zubac je sudjelovao u tom napadu,odnosno, komandovao jedinicom koja jebila pot~injena komandantu kasarne ButileBranku Te{anovi}u. Za potrebe ove vojneoperacije u Ahatovi}ima jedinica jeoja~ana sa ~etiri oklopna vozila praga, kojasu u~estvovala u napadu i iz kojih jedejstvovano po civilnim objektima. Ujednom od tih vozila se nalazio i GoranZubac, koji je i sam iz topa na ovomoklopnom borbenom vozilu, dejstvovao postambenim jedinicama mje{tana naseljaAhatovi}i i civilnim vozilima kojima sumje{tani poku{avali pobje}i“, pi{e ukaznenoj prijavi protiv Gorana Zupca, kojise tereti i za likvidacije zarobljenihbo{nja~kih civila. Prema podacima Udru e -nja logora{a sarajevske op}ine Novi Grad,oko 550 stanovnika sarajevskih naseljaAhatovi}i i Dobro{evi}i bilo je zato~eno usrpskim logorima, a blizu sto zarobljenikaubijeno je na razli~itim lokacijama.Najstra{niji je, svakako, zlo~in po~injennad logora{ima iz Rajlovca, kada je 47zarobljenika natjerano u autobus, koji susrpski vojnici i policija potom ga|ali s triprojektila ispaljena iz ru~nih baca~a.


SVE O...

�

GLAVNI POLICIJSKI KADROVIKRatni na~elnik SJB Ilidà i ministar policije RS-a Tomo Kova~ najzaslu`niji je za policijsku karijeru Gorana Zupca

BITKA ZA ILID@UAktualni direktor SIPA-e sudjelovao je u svim borbama na ilidànskom rati{tu


Sude}i, me|utim, prema ratnim„zaslugama“ direktora SIPA-e, koje seisti~u u njegovom personalnom dosjeu,nakon {to se dokazao u akciji u

Ahatovi}ima, Goran Zubac krajem juna1992. samoinicijativno prelazi u Specijalnujedinicu MUP-a Ilidà. Na~elnik tada{njeSrpske stanice javne bezbjednosti Ilidà i

njegov dugogodi{nji policijski pokroviteljTomo Kova~ potom ga {alje u najva`nijevojno-policijske operacije na podru~ju tesarajevske op}ine. No, Zubac se posebnodokazao u dvije bitke, vo|ene po~etkomaugusta ‘92., nakon ~ega mu na~elnikKova~ daje nadimak OOsa, koji je dobio pospretnom kori{tenju protuoklopnog baca~agranata (tome je, podsjetimo, obu~avan uPan~evu). Kako pi{e u Zup~evom dosjeu,taj je specijalac osobno, raketnimprojektilom tipa OSA, 4. augusta 1992. ublizini benzinske pumpe na Stupskoj petljiuni{tio dva muslimanska tenka, koji su uzpje{adijsku podr{ku krenuli na Kasindolskuulicu.

Prema svjedo~enju ratnog komandantaDruge vite{ke brigade Prvog korpusaArmije BiH EEsada Pelke, koji je kaozapovjednik Prvog samostalnog bataljonapo~etkom augusta 1992. bio na ni{anuGorana Zupca, akcija za koju je sada{njidirektor SIPA-e dobio ratna priznanja,zapravo je bila takti~ka varka. U kratkomrazgovoru za Slobodnu Bosnu, Pelko seprisje}a da su dva tenka, jedan borbeni adrugi tenk za izvla~enje, zarobljena odJNA, na lokaciji Vodovoda na Mojmilu i dasu nakon popravke dovezeni na StupskoBrdo. Budu}i da je borbeni tenk imao samojednu raketu, iskori{teni su kao mamac, dase zapla{i neprijatelj i prikrije pokretvojske. „„Sje}am se te bitke, ta~no je da suuni{tena dva tenka, ali je Prvi samostalnibataljon njima svaki put lomio ki~mu“,kaè Esad Pelko, biv{i visoki oficir ArmijeBiH i Vojske Federacije, koji je danas umirovini.

UBOJSTVO 150 MUSLIMANA U KASINDOLSKOJ

Dva dana poslije, u borbama zaKasindolsku ulicu u Sarajevu, Goran Zubacje ponovno bio jedan od najborbenijihpripadnika Specijalne jedinice MUP-aIlidà. „„U borbama koje su trajale ~itavdan, do kasno u no}, uni{tio je oklopnovozilo BRDM sa pripadnicima Specijalnejedinice Armije BiH koji su bili u njemu.Srpski dio Kasindolske ulice je vra}en isteve~eri. U ove dvije akcije Armiji BiH suuni{tena dva tenka, oklopno vozilo, posadesva tri oklopa su spaljene, a gubici u ìvojsili Muslimana su iznosili oko 150 mrtvih iveliki broj ranjenih“, pi{e u preporukama zaunapre|enje specijalca Zupca, kojeg jena~elnik Kova~ ve} 1. augusta 1992.predloìo za zamjenika komandirapograni~ne milicije Srpske stanice javnebezbjednosti Ilidà. Na tu je funkciju GoranZubac postavljen u decembru 1992., da bidvije godine kasnije bio imenovan zakomandira Stanice policije u Rajlovcu,odnosno na~elnika Stanice javne bez -bjednosti. �


GORAN ZUBAC, PLESA^ I DIVERZANT

Iako ratni na~elnik Stanice javnebezbjednosti Ilidà a poslije ministarpolicije RS-a Tomo Kova~ ve} godinamane smije do}i u BiH (ìvi na relaciji Srbija-Crna Gora) ~ini se da, sve dok su nastrate{kim mjestima njegovi ljudi, nemarazloga da strahuje od hap{enja. ProtivKova~a je, istina, u Posebnom odjelu zaratne zlo~ine Tuìteljstva BiH davnootvorena istraga, ali je me|u dràvnimtuìteljima i jedan od njegovih najbliìhratnih suradnika Dragan ôrlija. Premdaje na po~etku rata radio kao inspektor u

Odjeljenju za spre~avanje i suzbijanjekriminaliteta, ôrlija je upravo na prijedlogTome Kova~a (u augustu 1992.)unaprije|en u komandira Srpske stanicejavne bezbjednosti Ilidà i na toj jedu`nosti bio gotovo do kraja rata. Taj jedio ratne biografije aktualni zamjenikglavnog dràvnog tuìtelja i tuìtelj uPosebnom odjelu za ratne zlo~ine Draganôrlija, dakako, u svojoj slu`benojbiografiji cenzurirao, ba{ kao {to je iZubac pre{utio da je bio Kova~evdiverzant i specijalac. �

ILID@ANSKA RAJA

Prvi ratni suborci načelnika SJBIlidža Tome Kovača su direktorSIPA-e Goran Zubac i državnitužitelj Dragan Čorlija

POLICAJAC NA SPECIJALNOMZADATKUTuìtelj Dragan ôrlijapo~eo je istraìvati ratnezlo~ine tek kada se zaposliou Tuìteljstvu BiH, pitanje jeza{to istrage nije vodio dokje bio komandir Srpskestanice policije na Ilidì


Ukoliko se vrlo brzo ne rije{iproblem potvr|ivanja legalnogNadzornog odbora (NO) Bosna -lijeka koji }e izabrati UpravuDru{tva, uklju~uju}i i direktora,

bit }e irelevantno koja }e od dvije zara}enestrane pobijediti - investicioni fond HadenSA iz Lihten{tajna, ~ije interese zastupa NOna ~elu sa KKonstantinom Zevlovom i v.d.direktorom NNedimom Uzunovi}em, ili NOna ~elu sa AAhmedom @ili}em i v.d.direktorom [[efikom Handì}em, koji jeujedno i izvr{ni direktor za finansije, a kojepodràva federalni resorni ministar EErdalTrhulj. „Ako se stvari vrlo brzo ne posloèu Bosnalijeku, bilo koja od zainteresovanihstrana odnijet }e Pirovu pobjedu jerBosnalijeka vi{e ne}e biti“, navodi na{izvor koji je, iz razumljivih razloga, èlioostati anoniman.

BOSNALIJEKOVA EKSKLUZIVAPrema navodima na{eg izvora, jedan od

glavnih igra~a u pri~i o preuzimanjuBosnalijeka i svojevremeno „mentor“Nedima Uzunovi}a ovda{njoj javnosti jeapsolutno nepoznata VValentina Buchneva,biv{a uposlenica ruskog Proteka, a sadaImperia Pharma, gdje obna{a du`nostdirektora nabavke. Da bi se objasnila ulogaValentine Buchneve, Proteka, ImperiaPharma i Hadena SA u poku{ajupreuzimanja Bosnalijeka, treba se vratitidesetak godina unazad kada su vi{e dece nij -ski „gospodar“ Bosnalijeka EEdinArslanagi} i Uprava Dru{tva podnjegovom kontrolom donijeli odluku opro{irenju na rusko trì{te. Osvajanje


TA^KA, TA^KA, PLJA^KICA

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

NAJVEĆE TAJNE „BOSNALIJEKA“ NA JEDNOM MJESTU

Jedan od glavnih aktera iz sjene u aktuelnoj priči o preuzimanju „Bosnalijeka“ isvojevremeni mentor v.d. direktora Bosnalijeka NEDIMA UZUNOVIĆA je Ruskinja

VALENTINA BUCHNEVA, bivša uposlenica ruskog Proteka, a sada ImperiaPharma, gdje obnaša dužnost direktora nabavke; Uzunović, koji je sa Valentinom i

njenim partnerima dijelio milione maraka koje su plaćane agencijama Mullen iPeterton, za pomoć se obratio upravo Valentini koja ga je spojila sa svojim šefomSergejem Matvienkom, navodnim vlasnikom i „Imperia Pharma“ i „Hadena SA“

RUSKI RULET S BH. FIRMOM

PRIÂ S (NE)SRETNIM KRAJEMUkoliko se u vrlo brzo ne posloè stvari u UpraviBosnalijeka, ta firma bit }e osu|ena na propast

bosnalijek:TEKST osnova.qxd 28.8.2013 20:29

ruskog trì{ta Arslanagi} je povjerio svom„potr~ku“ Nedimu Uzunovi}u koji 2005.godine odlazi u Moskvu i postaje {efBosnalijekovog predstavni{tva. Mlad,neiskusan, bez pravih konekcija, Uzunovi}ulazi u posao sa Protekom, odnosnoValentinom Buchnevom, koja je bilamenadèr i preko koje je sklopljen ugovorpo kojem je Protek bio ekskluzivni uvozniki distributer „Bosnalijekovih“ proizvoda.Veoma brzo po~eli su unosni dogovori, a2006. godine potpisan je agencijski ugovorsa {vicarskom agencijom Mullen Mark et -ing. êtiri godine kasnije, 2010., istiugovor potpisan je sa kompanijom Peterton

Services s Britanskih Djevi~anskih Otoka,a novac je upla}ivan na ra~un MarfinPopular Bank Public u Nikoziji.

„To su bili fiktivni ugovori za plja~kuBosnalijeka, odnosno paravan za izvla~enjeogromnih sredstva iz kompanije. Da jekojim slu~ajem ruski Protek bio uposlovnim odnosima sa Mullenom iliPetertonom, za te ugovore mo`da bi ipostojalno neko obja{njenje. Ovako,potpisani su ugovori sa tre}om firmom zaposlove u Rusiji koji su 100-postotnozavr{avani preko Proteka. Dakle, u periodu2006.-2012. Mullenu i Petertonu pla}ano je10 posto od kompletne prodaje Bosna lijek -


RUSKI LIJEK ZA „BOSNALIJEK“

Sergej Matvienko privatno stoji iza preuzimanjaBosnalijeka jer je investicijski fond registrovan u

Lihten{tajnu Haden SA zapravo njegova praonica para

“[PIJUNA@A”SMS poruke i mailovi koje sa svog mobilnogtelefona Nedim Uzunovi} {alje svojimsaradnicima

��


ovih proizvoda ostvarene na ruskom trì{tu,a po tom osnovu iz Bosnalijeka je ‘isisano’izme|u {et i sedam milona eura“, navodina{ sagovonik. On tvrdi da su poslovi uRusiji bili dovoljni da se „nahrani“ ~itavBosnalijek jer je u farmaceutskoj,generi~koj industriji 10 posto prosjek zaneto dobit.

Tokom 2011. godine Bosnalijek jepotpisao trogodi{nji ugovor sa Pete rton om,ali nakon intervencije konsultanata,pravnici Bosnalijeka uspjeli su promijenitisporne klauzule ugovora tako da Petertonvi{e nije imao ekskluzivna prava prodajeBosnalijekovih proizvoda na ruskomtrì{tu, koje je Bosnalijek mogao prodavatitre}im licima uz pismeno obavje{tenjeupu}eno Petertonu. Nakon razlaza saPetertonom i Protekom u 2012. godiniBosnalijek je na ruskom trì{tu ostvariou{tedu od {est miliona KM, {to je ~inilo 75posto neto dobiti Bosnalijeka ostvarene utoj godini. Me|utim, raskid poslovne

suradnje sa Protekom i Petertonom, premanavodima na{eg sagovornika, èstoko jepogodio Nedima Uzunovi}a, ali i ValentinuBuchnevu koja je napustila Protek da bi seudomila u Imperia Pharmu. S druge strane,2011. godine Edin Arslanagi} je kaokonsultanta angaòvao BBojana Kebea, Slo -ve nca sa vi{edecenijskim iskustvom u

TA^KA, TA^KA, PLJA^KICA

�


U oktobru pro{le godine na mjestodirektora Bosnalijeka postavljen je NedàdPoli}. Prema navodima na{egsagovornika, Poli} je izabaran premainstrukcijama Edina Arslanagi}a koji je bioubije|en da }e preko Poli}a i daljeupravljati kompanijom. Me|utim, po{to jePoli} vrlo brzo shvatio {ta se radi uBosnalijeku i koje su krucijalne „gre{ke“Arslanagi}a, on je smijenjen.

„Bosnalijek je 30 posto sredstavatro{io na administraciju. Kompanije kojese rasipaju parama na administracijutro{e maksimalno 8 posto. Kada je tovidio, Poli}u je sve bilo jasno“, kaè na{sagovornik navode}i kako je Poli} primaoArslanagi}a iz po{tovanja i uljudnosti.Me|utim, kada se u igri pojavio Haden SA,na susretu sa Poli}em je njihov zastupnikEdin Dizdar rekao kako ga je posjetioArslanagi} i obe}ao mu pomo} pripreuzimanju Bosnalijeka ukoliko sa~uvajunjegovog sina Amara Arslanagi}a.

„Za pola godine, koliko je Poli} biona ~elu Bosnalijeka, uspjeli smo rije{itisve probleme koje tuìla{tvo stavlja nateret Edinu Arslanagi}u. Odmah jeprekinuta svaka suradnja sa firmomBr{tanica koja je de facto bila praonicapara. Druga stvar, rije{ili smo problem{peditera. Raspisan je tender i cijene{pediterskih usluga smanjene su za 50posto. Samo na toj ta~ki napravljena jeu{teda od 1,5 miliona KM godi{nje.Apartmani Bosnalijeka na Bjela{nicistavljeni su na prodaju i zabranjeno je

njihovo kori{tenje na na~in na koji suse koristili u vrijeme Edina Arslanagi}a.êtvrta, klju~na stvar, napravljena jereorganizacija i otvoreno je centralnoodjeljenja za nabavke direktno odgo -vorno direktoru koje ne moè nabavitini{ta bez najmanje tri ponude. Ukinutoje i ’peglanje’ kartica, smanjeni su zapet puta putni tro{kovi, hotelski smje -{taj itd.“, tvrdi na{ sagovornik. �

PORODI^NI BIZNIS ARSLANAGI]A

Sve za sina Amara Arslanagića

24

RUSKI DVOJAC“Direktor” Bosnalijeka Nedim Uzunovi} injegova ruska partnerka Valentina Buchneva

Edin Arslanagi}

GUVERNERKABiv{a guvernerkaSt.Petersburga ValentinaMatvienko, ~iji sin Sergejnavodno preuzima Bosnalijek


farmaceutskom biznisu koji je radio za Krku,Plivu, Barr i Teva. U prolje}e iste godineKebe je posjetio predstavni{tvo Bosnalijekau Rusiji gdje je, prema navodima na{egsagovornika, uo~io niz nelogi~nosti. Naime,plata Uzunovi}a iznosila je oko 3.000 dolaramjese~no, a prosje~na plata menadèratakvog kalibra u Rusiji u to vrijeme kretala seoko 10 hiljada dolara. Tako|er, zaposleni suimali iznimno niske plate, a generalnitro{kovi predstavni{tva bili su upola manjiod o~ekivanih.

RUSKA VEZA„Bojanu Kebeu to nije bilo jasno jer je

do tada radio u ure|enim kompanijama, za

razliku od Bosnalijeka koji za {est godinanije napravio internu reviziju rada svogpredstavni{tva u Rusiji, a u sarajevskojcentrali nisu posjedovali ni dokumentacijuzaposlenih u predstavni{tvu, kamoli {tadrugo. Drugim rije~ima, u Rusiji je mogaoharati i raditi {ta je ko htio“, tvrdi na{sagovornik. Kebe, koji je u me|uvremenupostavljen na mjesto izvr{nog direktora zamarketing i prodaju Bosnalijeka, UpraviDru{tva prezentirao je izvr{ene revizije„Bosnalijekovog“ predstavni{tva u Rusijikojoj je bio nazo~an i Uzunovi}.O~ekivano, Uzunovi} se sukobio saKebeom, a Uprava mu je ponudila mjestostru~nog saradnika u Bosnalijeku koje on

nije prihvatio, nakon ~ega mu je po zakonuprestao radni odnos. To se de{avalo krajem2011. i po~etkom 2012. godine kada su sepo~ele slagati pri~e o preuzimanjuvlasni{tva nad Bosnalijekom.

Nakon {to mu je uru~en sporazumniraskid ugovora Uzunovi} se za pomo}obratio svom zemljaku i kom{iji,federalnom premijeru NNerminu Nik{i}u.Prema navodu na{eg sagovornika,prvobitni plan bio je da Vlada FBiHpreuzme kontrolu nad NO koji bi zatim namjesto generalnog direktora postavioUzunovi}a. Dakle, plan je bio da seBosnalijek preuzme bez uloène marke, akada im to nije po{lo za rukom, pojavljujese luksembur{ki investicioni fond HadenSA.

„Budu}i da je Valentina Buchnevapo~ela da radi za Imperia Pharm, Uzunovi},koji je sa Valentinom i drugim fizi~kimlicima dijelio postotak od 10 postoupla}ivanih agencijama Mullen i Peterton,za pomo} se obratio upravo njoj“, tvrdi na{sagovornik navode}i da je tako u igruuvu~ena Imperia Pharm, odnosno HadenSA. Na{ izvor tako|e, navodi da je vlasniki Imperia Pharm i Hadena SA zapravoSergej Matvienko, sin VValentineMatvienko, visokopozicionirane ruskepoliti~arke koja je obna{ala du`nostzamjenika premijera Ruske Federacije iguvernera Sankt Petersburga. Navodno,Matvienko privatno stoji iza preuzimanjaBosnalijeka jer je investicijski fondregistrovan u Lihten{tajnu Haden SAzapravo njegova praonica para. �


RUSKI LIJEK ZA „BOSNALIJEK“

Ruska kompanija sa sjedi{tem u SanktPetersburgu Imperia Pharm 2008. godine70 posto poslova obavljala je sa dràvnimfirmama, a svega 30 posto sa privatnim.Na{ sagovornik navodi da je utjecaj mo}neporodice Matvijenko bio toliko o~it da sene{to moralo promijeniti. Dvije godinekasnije Imperia Pharm 50 procenataposlova obavljala je sa dràvnim, a istotoliko i sa privatnim firmama. Hadenovizastupnici u Bosnalijeku isti~u i hvale sevezama sa Imperia Pharmom, a zapravo

malo ko zna konkretne podatke. ImperiaPharm je preko Hadena, kupila lanacapoteka Dr. Stoletov koje zbog dugovanjai lo{e profitabilnosti nisu htjeli kupiti najve}iapotekarski lanci u Rusiji – Rigla i A5Group. Dr. Stoletov 10. je lanac apotekapo veli~ini i pokriva 0,78 ruskog trì{ta.Na{ sugovornik potvr|uje da je ImperiaPharm marginalna kompanija koja nemoè pokriti ni 10 posto onoga {toBosnalijek godi{nje plasira na ruskotrì{te. �

RUSKO TR@I[TE

Imperia Pharm je marginalna kompanija

Jadan od ~lanova„Hadenovog“ NO Bosnalijekaje i Konji~anin BernardinAlagi}. Njegov sin BerinAlagi} bio je predsjednikodbora za glasanje na„Hadenovoj“ Skup{tini odrànoj25. maja 2013. godine na kojojje Bernardin Alagi} izabran za~lana NO, tako da je kaopredsjednik odbora za glasanjenjegov sin Berin u~estvovao uutvr|ivanju rezultata glasanjaza kandidate za ~lanove NO,me|u kojima je bio i njegovotac. Ina~e, Bernardin Alagi}zaposlenik je firme Igman izKonjica, a pro{le godine jemorao prodati poslovni prostori stan radi isplate duga Hypobanci iz Mostara. Njegov sin

Berin Alagi} je u periodu odaprila 2008. godine do

septembra 2010. godine radiou Volksbank BH, sadaSberbank BH, koja je Hadenudala kredit za kupovinuBosnalijekovih dionica. Alagi}junior je i direktor firme KlipingBH sa kojom je Bosnalijekimao zaklju~en ugovor opruànju usluga, a koji jeotkazan jer je spomenuta firmanamjerno propustila dostavitineke objave koje su seodnosile na „Hadenovu“Skup{tinu. Me|utim, KlipingBH i sada pruà uslugeBosnalijeku, a njen direktorAlagi} boravi u Bosnalijeku,poziva zaposlenike da mureferi{u o poslovima iz njihove

nadle`nosti. Izme|u ostalih,pozivao je pravnicu koja radiugovore sa ino partnerima damu da informacije o timugovorima i naloìo joj da munapravi draft ugovora bezpodataka o kupcu. Alagi} juniorpregleda i po{tu koju iz po{tedonose Bosnalijekovi kuriri iodlu~uje {ta }e se dalje sanjom de{avati, odnosno kojapo{ta }e se protokolisati, aostalu zadràva i dalje o tojpo{ti odlu~uje ekipa koja jeu{la u Bosnalijek na ~elu saNedimom Uzunovi}em

Tako|er, ~lan „Hadenovog“NO je i Edin Dizdar koji, pozakonu, ne moè biti ~lan NOBosnalijeka. �

HADENOVI OPERATIVCI

Članovi (i)legalnog Nadzornog odbora Bosnalijeka

Edin Dizdar


Nekoliko novih poslovnih ugovorazaklju~enih u posljednjih polagodine, ~ija ukupna vrijednostprema{uje iznos 200 milionaeura, svjedo~e da je namjenska

industrija Federacije BiH krenula putemubrzanog oporavka i izlaska iz vi{egodi{njeagonije. Zvu~i nevjerovatno, ali je istina:dva preduze}a iz namjenske industrije,

konji~ki Igman i sarajevski Pretis, imajutoliko posla da su primorani raditi u trismjene, a nerijetko i tokom vikenda ipraznika. U slu~aju konji~kog Igmana, to inije neko iznena|enje, budu}i da je ovatvornica iz rata iza{la neo{te}ena. No,uspjeh sarajevskog Pretisa, koji je doslovnoopusto{en u minulom ratu, spada uprvorazrednu privrednu senzaciju.

IGMAN SKLOPIO TROGODI[NJI UGOVORKonji~ki Igman je s ameri~kom tvrtkom

Howell Machine sklopio poslovni ugovor

sve do 2015. godine, a taj trogodi{njiaran`man vredniji je od svih ugovora kojeje Igman zaklju~io od rata do danas! Dokraja 2013. godine Igman }e ameri~kojtvrtki Howell Machine isporu~iti municijuu vrijednosti od oko 30 miliona eura,naredne godine u iznosu od 50 milionaeura, a 2015. godine vrijednost ugovora sameri~kom tvrtkom penje se na vrtoglavih80 miliona eura!

Pore|enja radi, u ranijem petnaesto -godi{njem razdoblju nakon rata, Igman jezaklju~io samo jedan zna~ajniji poslovni


NAMJENSKA INDUSTRIJA

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MARIO ILI^I]

“Igman“ iz Konjica i “Pretis“ iz Vogo{}e, dva najvrednijapreduze}a namjenske industrije, rade u tri smjene

AMERIKA PODI@E NAMJENSKUINDUSTRIJU BiH

Tokom ove godine preduzeća iz namjenske industrijeFederacije BiH ugovorila su više poslova nego u proteklihpetnaest; Slobodna Bosna otkriva šta se krije u pozadini

neočekivanog uzleta namjenske industrije, proizvodne granekoja je bila skoro otpisana

SJAJNA VIJEST

asim:TEKST osnova.qxd 28.8.2013 21:03

ugovor, i to na iznos od 30 miliona eura.Rije~ je u poslovnom ugovoru iz 2010.godine s vladom Saudijske Arabije, koji jena izvjestan na~in ozna~io prekretnicu uposlijeratnom radu i razvoju konji~kogIgmana. Najprije zato {to je potpisan u

trenutku kada se Igman gu{io u golemimgubicima i bankarskim dugovima, i zato{to je preko ovog ugovora konji~ka tvrtkapo prvi put ozbiljnije zakora~ila na vojnotrì{te koje ekskluzivno snabdijevaju~lanice NATO alijanse, a prije svih SAD.

Sticajem povijesnih okolnosti, prije -ratna namjenska industrija BiH pre domi -nantno je bila bazirana na tzv. isto~nomvojnom standardu, koji je diktirala Rusija.Najva`niji proizvod vojne industrije biv{eJugoslavije, tenk T-84, napravljen je prema

starom modelu sovjetskog tenka T-80 kojise prije raspada SSSR-a sastavljao uUkrajini. I sva prate}a oprema na ovomtenku, a koja se najve}im dijelomproizvodila u BiH, slijedila je sovjetskistandard, ~ime je namjenska industrija BiHpo automatizmu bila isklju~ena s trì{ta podkontrolom ~lanica NATO alijanse, kakvo jeprimjerice trì{te Saudijske Arabije,Emirata, Katara, itd. Prostor za izvoz iplasman proizvoda namjenske industrijeBiH dodatno je smanjen nakon doga|ajapoznatih pod nazivom „arapsko prolje}e“,koji su rezultirali dodatnim {irenjemameri~kog uticaja i na one arapske dràvekoje su, poput Iraka i Libije, proteklihdecenija spadale u red najva`nijihposlovnih partnera namjenske industrijeBiH.

ZAGRIJAVANJE PRETISAPonovni uspon sarajevskog Pretisa,

nekada vode}eg preduze}a namjenskeindustrije BiH, bio je prakti~no nezamislivbez usvajanja proizvodnih standarda NATOvojne industrije. U konkretnom slu~aju,rije~ je o haubi~kim i tenkovskim granatamaod 105 i 155 milimetara, koje standardnokoriste vojne snage NATO alijanse.Proizvodnju ovih granata Pretis je osvojiotek nedavno, nakon nabavke novih, vrloskupih ma{inskih postrojenja i tehnolo{kogprilago|avanja postoje}eg ma{inskog parka,


KAO U DOBRA STARA VREMENA

��

Aktuelni direktor Pretisa HajrudinPezo kaè da je trenutna proizvodnjazanemarljiva u pore|enju s prijeratnom, notvrdi da je oporavak Pretisa nezaustavljiv ida }e u roku od dvije godine obimproizvodnje i broj uposlenih radnika bitiudvo stru~en, te da }e biti izmirena svanaslije|ena i nagomilana dugovanjaprema bankama i dobavlja~ima.

„S nekoliko novih, najmodernijihma{ina znatno smo ubrzali i pojeftiniliproizvodnju i osposobljeni smo dasudjelujemo i na krupnijim me|u nar o -dnim tenderima, iznad 50, pa i 100miliona eura. To je do ju~er bio dalekisan. Od presudne je va`nosti ~injenicada smo ponovo prisutni na bogatomarapskom trì{tu - na{ trenutno najve}iugovor sklopili smo sa SaudijskomArabijom koju ina~e u potpunosti sna -bdijeva ameri~ka vojna proizvodnja. Toje najbolji dokaz da je Pretis napraviosnaàn tehnolo{ki iskorak.“ �

HAJRUDIN PEZO, DIREKTOR PRETISA, ZA SB:

„Spremni smo za veliki, novipočetak“

NOVI POÊTAKDirektor PretisaHajrudin Pezo

UGOVOR S PAKISTANOMPretis za Pakistan proizvodi 60 000 osvjetljavaju}ih granata


odnosno onog {to je u Pretisu ostalo nakon{to se 1996. godine Mladi}eva vojskapovukla iz Vogo{}e, ostavljaju}i za sobom

gole tvorni~ke zidove. Iz Pretisa su izvu~enesve vrednije ma{ine koje su se moglerastaviti i prenijeti na drugu lokaciju, ostalo

je samo nekoliko te{kih, neprenosivihpostrojanja koja su, me|utim, namjernoo{te}ena i na dulje vrijeme onesposobljenaza proizvodnju.

Na ru{evinama opusto{enog i uni{tenogPretisa, nekada{njeg giganta sa 16.000uposlenih radnika i bruto prometom iznadmilijardu dolara godi{nje, izniknula je novatvornica municije s dvadesetak puta manjeuposlenih i s tehnologijom koja se zasnivana prastarim ma{inskim post ro jen j i ma odprije 70 godina i nekoliko modernih,kompjuterski navo|enih strojeva zapreciznu obradu metala. I, {to je najva`nije,okupljena je kadrovska jezgra prijeratnihinìnjera i visokokvalificiranih radnika sgolemim, vi{edecenijskim iskustvom uproizvodnji municije. Ljudski kapitalPretisa neuporedivo je vredniji od nekolikougovora zaklju~enih u 2013. godini sPakistanom, Ukrajinom, Saudijskom,Arabijom i dr. na ukupni iznos od oko 30miliona eura.

Tako|er, bu|enje Pretisa iz deceniju ipol duge agonije nije va`no samo za 250radnika, koliko ih trenutno radi uvogo{}anskom pogonu, nego za jo{najmanje 2.000 radnika zaposlenih uostalim tvornicama namjenske industrije~ija je prozvodnja tijesno povezana i ovisnaod finanlne proizvodnje u Pretisu, poputgora`danske fabrike inicijalnih kapisli UnisGinex, ili bugojanske tvornice upalja~aBinas. To osobito vaì u slu~ajubugojanskog Binasa, ~ija je proizvodnjaskoro u cjelini ovisna od Pretisa. �


NAMJENSKA INDUSTRIJA

�

Naziv Pretis je izveden iz akronimapunog, ali davno potisnutog i zabo ra vlje nognaziva - Preduze}e Tito Sarajevo. Odnastanka 1948. godine, Pretis je paralelnorazvijao vojnu i civilnu pro iz vo dnju. Vojnidio se specijalizirao za proizvodnju te{kemunicije kalibra od 60 do 155 milimetara,

dok je civilni dio preduze}a na trì{telansirao ~uveni pretis lonac, koji je i danassinonim za sve ekspres-lonce, a ne{tokasnije na proizvodnju autodijelova isklapanje automobila njema~kog WV-a,najprije „Princa“, kasnije „Bube“ anaposljetku i „Golfa“. �

ZABORAVLJENA POVIJEST

Puni naziv Pretisa je Preduzeće TitoSarajevo

KOMBINIRANA POSTROJENJAPretis odràva proizvodnju na kombinacijima{ina starih 70 godina i najsuvremenijih

kompjuteriziranih ma{ina


RRodoljub Dra{kovi}, herce gov a -~ko-srbijanski tajkun i vlasnikkoncerna Swisslion Takovo, prijepetnaestak dana, od MMilo radaDodika, predsjednika RS-a,

odlikovan je Ordenom RS-a sa srebrnimvijencem kao veliki investitor u RepublikuSrpsku.

Obrazlaù}i ovu odluku, Dodik jeistakao da Dra{kovi}, kao veliki investitoru cijeloj Hercegovini, koji u nju ulaè iotvara nova radna mjesta, zasluùje svupa`nju ne samo ove regije ve} i cijeleRepublike Srpske, te da ulaè dosta energi-je da pomogne Hercegovini i RS-u…Dra{kovi} je Dodiku zahvalio na podr{ci,isti~u}i da je pitanje da li bi toliko snage iljubavi ponovo dao Hercegovini za njenprosperitet da nije bilo upravo njega,Milorada Dodika.

Dra{kovi}, ina~e brat lidera SPO-aVuka Dra{kovi}a, bio je iskren kada jerekao da samo zahvalju}i Dodiku posluje uHercegovini. Upravo je Dodik omogu}ioDra{kovi}u da se ekspresno rije{i duga od20 miliona maraka prema dràvi. Upu}eniizvori tvrde da je zbog Dra{kovi}anedavno usvojen Zakon o posebnom na~inu


DODIKOVA NOVA FORMULA ZA OMILJENE GUBITA[E

Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MARIO ILIÎ]

Odluka MILORADA DODIKA da se RODOLJUBU DRAŠKOVIĆU, vlasniku„Swisslion industrije alata“ iz Trebinja, poreski dug od 20 miliona KM pretvori uvlasnički udio RS-a, izazvala je burno reagovanje u poslovnim krugovima RS-a;naša novinarka analizira poslovanje jednog od najvećih privrednih gubitaša u

RS-u koji je preko noći, zahvaljujući Dodiku, konsolidovan

ZA NEPRINCIPIJELNUPOGODBU SA DODIKOM

DRA[KOVI] DOBIO ORDEN

Umjesto da plati kaznu od 16 miliona KM zanepo{tivanje ugovora i izmiri obaveze od oko

50 miliona KM , vlasniku “Swisslion-Takovo“Rodoljubu Dra{kovi}u Dodik oprostio sve dugove

NOVI MODELOTPISA DUGOVAPla}anje poreza u RS-u nije obavezno za miljenike reìmaMilorada Dodika

draskovic:TEKST osnova.qxd 28.8.2013 19:41

izmirenja poreskog duga.Ovaj zakon, iako je usvojen, jo{ nije

stupio na snagu, ali se uveliko primjenjujeu slu~aju Dra{kovi}a. “Swisslion Industrijaalata” Trebinje duguje 20 miliona maraka.Umjesto da naplati taj dug, Vlada RS-a }eza tu vrijednost preuzeti vlasni~ki udio uIAT-u. Vlada RS-a je ve} od 29. jula naBanjalu~koj berzi ponudila akcije IAT-a naprodaju. Rije~ je o 17 posto kapitala, a cije-na jedne akcije je svega 13 feninga dok jesamo prije tri godine vrijednost akcije IAT-a iznosila jednu marku. To zna~i da }eVlada RS-a za 20 miliona poreskog dugamo}i maksimalno da dobije 690 hiljadamaraka.

“To je bruka i sramota. To je vi{e od 20puta manje od iznosa duga prema dràvi.To nije dug prema dràvi, to je dug premaradnicima, to je dug za doprinose za PIO izdravstvo”, upozorava predsjednik Nar o -dnog demokratskog pokreta DDragan âvi}.

UMJESTO DA IDE POD STEÂJ,SWISSLION NAGRA\EN

Osnovni kapital IAT-a iznosi 38 milionaKM. Kada Vlada RS-a preuzme udio vlas-ni{tva u vrijednosti duga od 20 miliona, onabi trebalo da postane vlasnik polovine akci-ja. Me|utim, upravo usvojeni zakon pred-vi|a da se “pretvaranje poreskog duga uvlasni~ki udio vr{i primjenom knjigovod-stvene vrijednosti, odnosno bilansnogkursa”. Primjera radi, bilansni kurs IAT-a je26 feninga, {to zna~i da }e Vlada postativlasnik samo 12 posto kapitala, ili svega5,5 miliona maraka.

“Swisslion Industrija alata” Trebinjeprvi je poreski du`nik kojem je poreski dugzamijenjen za akcije. Isti zahtjev, po stu-panju na snagu novog zakona, ministarstvufinansija mo}i }e da podnesu i drugi pores-ki du`nici, ali }e o tome ko je zasluìo ovuprivilegiju, a ko ne, odlu~ivati Sud ~astiVlade Republike Srpske.

Ekonomisti smatraju da je ovaj model{tetan za budèt, jer se ne zna ko }e upravlj a -ti tim akcijama, niti je poznato kako }e seakcijama namiriti potraìvanja Poreskeuprave i javnih fondova.

“Postavlja se ~itav niz pitanja. [ta }ePoreska uprava Republike Srpske raditi sakcijama bilo koje firme? Ko }e upravljatitim akcijama? Kako }e Fond PIO ili Fondzdravstva naplatiti potraìvanja od pre-duze}a gdje je dug pretvoren u akcije?”,pitao je ekonomski analiti~ar ZZoranPavlovi}.

Mladen Ivani}, lider PDP-a, kaè da jeopra{tanje poreskih dugova preduze}u„Swisslion“, ~iji je vlasnik RodoljubDra{kovi}, potpuno jasan pokazatelj da jeRepublika Srpska privatna svojina MiloradaDodika, a pla}anje poreza kao zakonskaobaveza nije nu`no ako ste milj enik reìma.


STIMULATIVNO OTPISIVANJE DUGOVA

��

ÎME JE DRA[KOVI]ZASLU@IOPRIVILEGIJERodoljub Dra{kovi}, vlasnikSwissliona industrije alata,rije{io se nekoliko desetina miliona dugazahvaljuju}i prijateljstvu sa Dodikom


I privrednici koji redovno pla}aju svojeobaveze prema dràvi smatraju se diskrimi -ni sanim, jer firme koje godinama ne pla}ajuporeze i doprinose, umjesto da idu u ste~aj,Vlada RS-a nagra|uje tako {to }e preuzetinjihove bezvrijedne akcije.

“Postoji zakon koji kaè da firma kojane izmiruje svoje obaveze prema dràvi ideu ste~aj. Nije mi jasno da Vlada dozvoljavanekome da dvije godine ne pla}a poreze idoprinose. Te se firme trebaju spa{avatiste~ajem, a ne nekim akcijama koje ni{ta nevrijede”, smatra direktor Fabrike obu}eBema Marinko Umi}evi}.

Dra{kovi} je 2007. godine poslijedogovora sa Miloradom Dodikom kupiove}inski paket akcija Industrije alata za1.700.000 maraka.

êtiri godine kasnije Komisija Inve sti -ci ono-razvojne banke obavila je revizijupo{tivanja ugovora o privatizaciji Industrijealata Trebinje (IAT) i utvrdila da bive}inski vlasnik Rodoljub Dra{kovi},odnosno “Swisslion-Takovo”, zbogutvr|enih nepravilnosti trebalo da platikaznu od 15,3 miliona maraka. IRB RSpredloìo je u izvje{taju sankcije premasada{njem ve}inskom vlasniku, jer jeDra{kovi}, samo u prvoj godini perioda nakoji se ugovor odnosi, na neprihvatljivna~in izvr{io svoje obaveze. Informacijaod 22. novembra 2011. kaè i ovo: “Ve}druge godine kupac nije po{tovao obavezukada je u pitanju zapo{ljavanje,obavje{tavanje, niti program socijalnogzbrinjavanja, pa je po tom osnovu IRBpredloìo kaznu od dva miliona maraka. Uizvje{taju, kupac IAT-a tre}e godine nijeostvario dogovoreni prihod, a suprotnougovoru i bez saglasnosti prodavca otu|ioje i opteretio sredstva preduze}a, te nijeispunio ni ugovorne obaveze o zapo{lja-vanju utvr|enog broja radnika.”

Prijedlog za sankcionisanje kr{enjaugovora po ovom osnovu je nov~ana kaznaod sedam miliona maraka. êtvrte godinekupac nastavlja da kr{i ugovor, jer je u IAT-ubilo zaposleno ~ak 350 radnika manje nego{to se Dra{kovi} obavezao potpisuju}iugovor, a predvi|ena kazna je 6,3 milionamaraka. I svi ostali pokazatelji poslovanjauglavnom su lo{iji u odnosu na vrijemeprije privatizacije. Pali su prihodi i prodaja,a ukupne obaveze popele su se na 39 mili o -na maraka i za 51 odsto su ve}e od obavezakoje su postojale godinu dana prije privati-zacije.

Biv{i predsjednik Vlade RS-a AAlek san -dar Dòmbi} krajem 2011. je saop{tio da jeSavjet RS-a za privatizaciju odbio ponuduRodoljuba Dra{kovi}a da obaveze IAT-aprema budètu u iznosu od oko 14 milionapretvori u akcije i tada nije isklju~iomogu}nost raskida ugovora s njim.Dra{kovi} je tada izjavio da je spreman u}iu proces konsolidacije i rehabilitacije IAT-

a, ali i da za tu varijantu traì pomo} VladeRS-a u podr{ci socijalnom programu. Upismu koje je uputio Dodiku i Dòmbi}u,Dra{kovi} je optuìo radnike i trebinjskuopoziciju “za opstrukcije” u mjeramasanacije u IAT-u.

Za ekonomisticu SSvetlanu Ceni} kon-vertovanje duga u akcije tako|e je krajnjesporno.

”Ja sam jo{ prije godinu dana upozo-ravala {ta stoji iza namjere Vlade RS-a dakonvertuje dug u akcije, {to }e re}i vra}a seu vlasni{tvo ne~ega {to je kao prodala, anikad naplatila; Dra{kovi} se re{ava 30 mil-iona obaveza, plus nikom ni{ta {to je podhipoteku stavio sve {to je mogao tamo; svese de{ava uo~i datuma kada isti~e ugovor oprivatizaciji, pa ni{ta od 15 miliona za neis-punjenje obaveza po ovom ugovoru (a kojuje to ispunio?!); Dra{kovi} dobija i osam


DODIKOVA NOVA FORMULA ZA OMILJENE GUBITA[E

�

DUBIOZA KOLEKTIV:Draškovićeva „Swisslion industrijaalata“ završila je prvoposlovno polugodište sgubitkom od oko 2,2 miliona KM, pa je novimminusom u poslovanjuakumulirani gubitak togpreduzeća povećan naviše od 53 miliona KM

TREBINJSKI IMETAK Jedna od veleljepnihDra{kovi}evih vila nalazise u centru Trebinja

OD ALATA DO KEKSA Dra{kovi} je postao vlasnik “Industrijealata” u Trebinju 2007. godine


miliona kredita koje nikad za nikada ne}evratiti. Samo je jedno nagradno pitanje:koliko se ko ugradio ovde?”, pita seSvetlana Ceni}.

DRA[KOVI]EVI SARAJEVSKI POSLOVNI POÊCI

Dra{kovi}eva „Swisslion industrijaalata“ zavr{ila je prvo poslovno polugodi{tes gubitkom od oko 2,2 miliona KM, pa jenovim minusom u poslovanju akumulirani

gubitak tog preduze}a pove}an na vi{e od53 miliona KM. U polugodi{njem finansij -sk om izvje{taju za 2013. godinu, koji jeobjavljen na Banjalu~koj berzi, precizira seda trebinjski „Swisslion“ ima obaveze odoko 45,7 miliona KM, od kojih se 17,1mili on moè konvertovati u kapital, dokkratkoro~ne obaveze iznose 27,8 miliona, aukupni kapital je svega 7,8 miliona KM.Prosje~an broj zaposlenih iznosio je 773 iza 145 radnika manji je nego u istom perio-

du lani.Na po~ecima karijere Rodoljub Dra {ko -

vi} je radio u sarajevskoj “Tekstilnoj indus-triji”, a nedugo potom ve} je bio u upravigrada Sarajeva na poslovima novih investi-cija. Nakon preseljenja u Vr{ac na{ao se namjestu direktora Vr{a~ke industrije kondi-torskih (VIK) proizvoda koju je poku{ao davrati iz mrtvih. Zbog sankcija u Srbijioti{ao je u [vajcarsku, gdje je 1997. osno-vao preduze}e za proizvodnju hrane “DRDSwisslion”, a kasnije osniva podru`niceove firme u Srbiji i Makedoniji.

Na tenderu 2003. kupuje gornjomilano-va~ki PIK Takovo, tri godine kasnije imakedonski Agroplod, a rodnoj Her ce go vi -ni se vratio kupuju}i trebinjsku Industrijualata. Vlasnik je nekoliko vila, izme|uostalih i rasko{ne dedinjske vile s dvabazena i kabinetom za sastanke veli~ineosrednjeg stana. Zbog njegovog drànja ipona{anja radnici ga nazivaju “general” i“gazda”.

”Moja misija je borba protivsiroma{tva”, rekao je jednom prilikom ovajpotomak mnogo~lane porodice iz hercego-va~kog kr{a koji je jo{ u djetinjstvu naupe~atljiv na~in osjetio gorak ukusneima{tine. Rodoljub Dra{kovi} je ro|en1949. u selu Slivlje kod Gacka uHercegovini, zavr{io je Ekonomski iPoljoprivredni fakultet u Beogradu, aprema sopstvenom priznanju, biznisu seu~io od Nijemaca, [vajcaraca i Francuza.

Dra{kovi} je prije nekoliko dananajavio je i veliku investiciju u Trebinju,vrijednu 70 miliona eura, koja }e podrazu-mijevati otvaranje novog fabri~kog blokaprehrambene industrije, u kojoj }e bitizaposleno 650 radnika. Dra{kovi} planirada prehrambenu proizvodnju pro{iri i uNevesinje, gdje se ve} za te potrebe radirekonstrukcija hala nekada{nje Industrijealata, a kako je nedavno, prilikom obilaskatih radova, naveo, ova investicija vrijedi 15miliona eura. Pitanje je koliko }e ovaj veli-ki investitor u RS-u za svoje nove poslovnepoduhvate dobiti kredita od IRB-a RS-a.

Lista poreskih du`nika u RepubliciSrpskoj prili~no je duga~ka. Me|unajve}im su upravo oni koji slove za mil j e -ni ke aktuelne vlasti, ili je rije~ onekada{njim gigantima koje je ova vlastprivatizovala. Nakon Dra{kovi}a, postavljase pitanje ko }e vratiti vi{emilionskedugove Rafinerije Brod, Boske i drugih.

Me|utim, nakon usvajanja novogzakona, postaje sve jasno. Umjesto da Vladaraskine privatizacione ugovore sneuspje{nim kupcima tih firmi, primijeni}eisti model kao u slu~aju trebinjskog IAT-a.Vlasnici koji su od Vlade kupili te firme,vrati}e ih dràvi, ali nakon {to su od njeprethodno uzeli kredite, podsticaje i napravilimilionske dugove, koje nikada ne}e vratiti. �


STIMULATIVNO OTPISIVANJE DUGOVA

Rodoljub Dra{kovi} je sredinom 2011.godine odlu~io da ostavi poslovnu imperiju uSrbiji i napusti zemlju. Kap koja je prelila~a{u bio je dug prema Komercijalnoj banci izdevedesetih godina od 11,2 miliona eura, akoji je Dra{kovi} prema odluci Apelacionogsuda u Beogradu morao vratiti.

Dra{kovi} je tom prilikom demonstra-tivno odlu~io da, nakon {to se “razduì”uzme kartu u jednom pravcu iz Srbije. Prijeodlaska optuìo je Mla|ana Dinki}a,tada{njeg ministra ekonomije, da je odgov-oran za to {to je morao da napusti Srbijujer je, kako tvrdi, nezadovoljan poslovnimambijentom u Srbiji. Dra{kovi} je optuìolidera URS-a da je sahranio srpsku privre-du i da navodno ima uticaja na pravosudnisistem, posebno u sporu “Takova” saKomercijalnom bankom, koji je bio presu-dan za odlazak ovog biznismena prvo uZagreb, a potom u [vajcarsku.

Dinki} je odbacio optu`be biznismenaDra{kovi}a da je odgovoran za njegovodlazak iz Srbije i naveo da Dra{kovi}la`nim optu`bama èli da ispolitizuje ~itav

slu~aj kako bi “sakrio ~injenicu da jeupropastio kompaniju ’Swisslion-Takovo’ ijo{ nekoliko firmi koje je poslednjih godinakupio u Srbiji”.

“Re~ je o klasi~noj Dra{kovi}evojprevari kojom namerava da uni{tavanjefirmi koje je pokupovao po Srbiji,uklju~uju}i i ’Takovo’, prebaci napoliti~ki teren da bi prikrio svoje katas-trofalno poslovanje. Sve vreme jeizvla~io milionske dividende iz banaka, aistovremeno je pakovao kofere dapobegne iz zemlje. Apelujemo na polici-ju i tuìla{tvo da se uklju~e u ovaj slu~aj.Neka Dra{kovi} beì gde god ho}e, alineka pare ostavi u Srbiji”, kazao je Dinki}.

Dra{kovi}u je “Takovo” prodato pod~udnim okolnostima i niskoj cijeni od okotri miliona dolara, iako je procjena nezavisneagencije bila da vrijedi oko 65 milionadolara.

U trenutku kada je Dra{kovi} preuzeokompaniju, “Takovo” je imalo 3.800zaposlenih, a danas ima njih 700 i svistrepe da li }e i kada dobiti otkaz. �

DUG NIJE DOBAR DRUG

Drašković zbog duga Komercijalnojbanci napustio Srbiju pa se opet unju vratio

KAD GAZDADODIK ÂSTI Orden RS-a sasrebrnim vijencemza “velikog investitora” u Republiku Srpsku



KAKO SI VAHA, IMA[ LI DAHA

U Mostaru je sve politički obojeno: i voda i struja, i telefon i pošta, i vodovod ikanalizacija, i čistoća i vatrogasci, i “Velež” i Zrinjski”, i još puno toga...; kakodanas živi “ranjeni grad” i “grad slučaj”, sa čim se bore i za šta su se Mostarci

izborili, šta ih muči a šta raduje, ko koga voli a ko koga mrzi, pišemo u ovom i unašem narednom broju

MOSTAR DANASSA “ONE” I NA “ONU” STRANU

mostar:TEKST osnova.qxd 28.8.2013 19:35

Zagreba~ki reditelj a ro|eniMostarac BBobo Jel~i} specijalnunagradu koju mu je dodijelio ìri19. Sarajevo Film Festivalaposvetio je svom rodnom gradu.

Snimio je Jel~i} film Obrana i za{tita pro{legodine u Mostaru i o Mostaru, “najra njen ij -em gradu u Bosni i Hercegovini”, sjetna bijedna gledateljka nakon sarajevskeprojekcije pro{le sedmice. I zadnjemmultikulturnom gradu u BiH, ali ipodijeljenom gradu, govore godinamajedni, i gradu slu~aju i gradu bez pers -pektive, napominju, pak, drugi. I dubokopodijeljenom gradu, duboko kao {to jeNeretva ispod Starog mosta, re}i }e tre}i.Istina, podijeljen je Mostar jo{ uvijek. Ibi}e jo{ dugo, onako najiskrenije. Ali, nijenama namjera govoriti o podijeljenosti -

prepolovljenosti zbog njih samih, ve} opodijeljenosti - prepolovljenosti koje sekroz neke kosmi~ke sile i prilike mogu tihoi ne~ujno privla~iti, pa ~ak i udvostru~iti.

Dobro, govoriti o problemima treba sevazda, uvijek i u svako vrijeme. No, dijeliMostar sudbinu ~itave Bosne i Herce go -vine. I Sarajeva i Tuzle i Banje Luke. ICazina i Prijedora i îtluka. Me|utim,za{to se rijetko, ili nikako, ne spominjusvijetle strane u gradu {to jo{ uvijek stoji iopstaje iznad Neretve. Pa, zar ne postoje ine ìve u “ranjenom gradu” Muzi~ki centarPavarotti, OKC Abra{evi}, Dani filma,Mostarsko prolje}e - Dani Matice hrvatske,World Music Centar, Blues & RockFestival, skaka~i/leta~i sa Starog mosta,Zoster, Antifa, Mostar Rock School,Summer Fest, MC Neretva, Mostarskaliska. Golemo i za puno ve}i kulturno-umjetni~ki centar u regiji. A, koliko danasstanovnika ima Mostar zna}emo nakonpredstoje}eg popisa stanovni{tva u BiH.

No, koliko god ih ima, ili koliko god da ihbude na prebrojavanju u oktobru, bi}e topodatak za Mostar. A ne za zapadnu ili zaisto~nu stranu.

POLITI^KA SITUACIJAProbudi se, ni{ta se ne rje{ava

Politi~ka situacija u najmanju je rukuvrlo lo{a i letargi~na, i od strane politi~ara ai od strane gra|ana Mostara. Svi ~ekaju dase ne{to desi i nema ba{ puno onih, ili ihnema nikako, koji razumiju da su upravooni ti koji stvaraju principe i modeledru{tva, a ne neko iz svemira. Stara religijazvana: Bi}e bolje, vjerovatno je dovelanarod do te iste letargi~nosti. “Politi~ari seosje}aju da rade u nekoj d.o.o. firmi gdje su{efovi neki internacionalni fondovi ikreditori, a co-funderi su gra|ani koji svojeporeze i dràvne usluge moraju svakakoplatiti”, veli na{ sagovornik. Uglavnom,ljudi bez znanja i vjere u sebe i na jednoj ina drugoj strani.


GRAD NA NERETVI U DESET TAÂKA (I)

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

��

Politi~ki i ekonomski “na koljenima“, socijalno frustrirani strukturalno nemo}an na obje strane, Mostar ipak ima i

svoje svijetle “ta~ke“ i “to~ke“


A, dvije strane razvijaju se ne sraz mjer -no. Zapravo, zapadna napreduje, a isto~nanazaduje. Zakon obrnute proporcije.“Mo`da je to i politi~ko pitanje”, razmi{ljaMostarac u dokolici: “Ispa{ta mali, obi~nigra|anin, zato {to dosta ljudi sa istoka idena zapad, zbog vi{e posla i boljih dnev ni -ca.” Pa, ba{ i ne ispa{ta, ne slaèmo se sana{im sabesjednikom. Bitno je da se zaradi,{ta te briga na kojoj si strani.

Strana~ka pri~a je stara, prastara. DvaHDZ-a, pogotovo onaj stariji, i SDA, krojepri~u. Uglavnom. Sa isto~ne strane nekadaje Stranka za BiH poprili~no participirala, anakon posljednjih izbora istisnule su je, kaomajka aknu sa tinejdèrskog lica djetetasvog, iz kruga odlu~ivanja SDP i SBB.“Zato {to je sirotinja mislila da }e se ne{topromijeniti”. Permanentna je to borba okovlasti, jer vlast ne{to donosi. A kad si navlasti, gradi{, kao, po{tenu pri~u, a ondazaposli{, recimo, svog brata. Svugdje isto uovoj nesretnoj dràvi. A, narod ko narod.Na {ta se àli u Mostaru, àli se i bilo gdjedrugdje, u oba entiteta. Politi~ari caruju, umklade valja.

Ima sa one strane jedan politi~ar {toviletinu gradi. Ipak, ne}emo vam otkriti skoje strane. Niti njegovo ime. Nije red da sekola razbiju o njegova le|a, kad su svi oni,mostarski politi~ari, prona|ite im imena nagoogleu, u pet deka. Na tasu negativnosti.Izuzeci, to jeste pozitivni politi~ki primjeriutjelovljeni u politi~ke individue, samopotvr|uju pravilo. Ukratko: status quo,ni{ta se ne rje{ava, niti se {ta bitno mijenja.Mostarci su mislili, pa evo, recimo, prijedeset godina da }e im Sarajevo posvetitimalo ve}u pa`nju. Ma, jok, ni|e veze,kazali bi tamo! Ustvari, Sarajevo jeMostaru okrenulo le|a. Mostarci su, pak,prije devet godina mislili da }e obnovljeniStari most, barem simboli~no, povezatiMostarce. [to je i ta~no. Ali, nivo simbolikeje u Mostaru totalno plitak i apsolutnonevaàn. U martu pro{le godine otvorena jei obnovljena Gradska vije}nica. PrvoBo{njaci u nju nisu htjeli ulaziti, jer jeispred zgrade postavljen spomenikbojovnicima HVO-a. Ne{to kasnije, niHrvatima ona nije bila mila, jer je, tako|e unjenoj neposrednoj blizini, postavljenspomenik vojnicima Armije RBiH.

EKONOMSKA SITUACIJANa istoku stare pri~e, na zapadu ne{to novo

“Pitali su jednog nogometa{a {to nepre|e u isto~ni dio grada. Rekao je da naperiferiju grada ne ide”, ~uli smo i ovo uMostaru. U ekonomskom pogledu, iakonogometa{ sasvim sigurno nije ba{ na tomislio, gotovo da je u pravu kada kaè da jeisto~ni dio “periferija”. “Zapadna stranamalo je skuplja, od kafana do tr`nihcentara, da ih ne nabrajam. Mo`da samo

Mepas Mall, na zapadnoj strani, po{to jeotvoren prije osam mjeseci i najve}i je tr`nicentar u BiH. U prosjeku je na toj straniskuplje za pola marke, marku. Na zapadu jei ve}a poslovna ponuda, a i vi{e ljudi tamoìvi”, slo`ni su na isto~noj strani, koju ljeti“vade” stranci. Dosta stranaca u|e uMostar, zadrè se dan, dva, potro{e pone{tonovca, dive se Mostu i - odlaze. “Turizambi mogao biti mnogo ve}i privrednipokreta~ nego {to to sada jeste. Dodu{e,vidljiva je odre|ena razlika u smisluprivatne inicijative u turizmu, ni~upansioni, hoteli, i to je sigurno dobro. Ali,jo{ uvijek nema prave turisti~ke ponude istrategije, koja moè biti samo javna stvar,izvedena na nivou vlasti i ministarstava.Mo`da je o~it primjer to da Ljetnji kulturnifestival Mostarsko ljeto, koji je postojao



�

NEKAD BILO: Mostar jeneiskorišten resurs. ÐuroSalaj, fabrika tekstila,Soko, fabrika aviona imetala, Fabrika duhanaMostar, potom fabrikabezalkoholnih i alkoholnihproizvoda Hepok, iAluminij nekadašnjih jepet najvećih mostarskihgiganata

“GRADSKA VIJE]NICA” U MOSTARUSimbol novijih bo{nja~ko-hrvatskih sukoba i animoziteta


puno godina, nekoliko zadnjih godina nepostoji”, kaè TTanja Mileti}-Oru~evi},rediteljica i direktorica Mostarskog teatramladih.

“Ovdje ti se sve smjestilo u dvije marke:

kafa marka i kladionica marka!” I na istokui na zapadu. Ipak, na zapadu nije zgoregponijeti i dodatnih pedeset feninga. Zakafu. Kladionica moè i za marku,pogotovo ako prona|e{ dobre kvote.

Uglavnom, sve se vrti oko posla. Odnosno,oko posla kojeg nema. Bez novaca napamet ti moè pasti hiljadu stvari. Na nivougrada kao dràvnog plana i budètaekonomska situacija prakti~no je - nikakva.Mostar je neiskori{ten resurs. \uro Salaj,fabrika tekstila, Soko, fabrika aviona imetala, Fabrika duhana Mostar, potomfabrika bezalkoholnih i alkoholnihproizvoda Hepok, i Aluminij pet sunajve}ih giganata, koji su osamdesetihgodina upo{ljavali po pet ili deset hiljadaradnika. “Sada su ove fabrike u potpunostinefunkcionalne ili rade vrlo malimkapacitetom. Sve dolazi u privatne ruke, alive}inom bez poticaja, ili, ukoliko poticaji ipostoje, onda su izlobirani i sigurno nisunamijenjeni za poticaj razvoja firme iupo{ljavanja radnika. Politika je dubokoukorijenjena u ekonomiji i zdrava pamet tune odlu~uje o sljede}im planovima ipotezima”, obja{njava OOrhan Maslo,direktor Mostar Blues & Rock Festivala, temenadèr Mostar Rock Schoola i studija uMuzi~kom centru Pavarotti.

Jo{ }emo samo malo o turizmu. “Dobardan! Izvinite, znate li gdje je Zagreba~kaulica?”, pitao znatièljnik iz automobilaMostarca na isto~noj strani. “Eno ti je,



VOLJELO SE DVOJE MLADIHStari most uvijek je spajao, nikadnije razdvajao

POGLED UDESNONa pragu Saborne crkve u izgradnji


jarane, odmah iza ‘Beogradske’“, odgovaramu upitani, spominjuju}i ime ulice koja uMostaru - ne postoji.

SRBI U MOSTARUNiko ne sme da ih bije

Jednostavnije je biti Srbin u Mostarunego Bo{njak u Trebinju, ili u Banjoj Luci.To je ~injeni~no stanje. Kao {to je~injeni~no stanje i da su Srbi danas uMostaru, govorimo isklju~ivo o urbanomsegmentu tog grada, prava, pravcatamanjina. Ako se ovako nastavi, dakle, akone bude povrataka, odnosno ako se buduvra}ali samo stariji ljudi koji ~uvajunekretnine kako bi ih njihova djecarasprodala nakon njihove smrti, a mortalitetbude znatno ve}i u odnosu na natalitet, zapedesetak godina }e samo vjerski objekti inadgrobni spomenici svjedo~iti da je uovome gradu nekada ìvio i postojao jedannarod. Ipak, kol’ko ih je tol’ko ih je, pa bisada trebali vidjeti i kako ive mostarski Srbi.

U posljednjih dvadesetak godina uMostaru se sve vrti oko Hrvata i Bo{njaka.Ratovali su, postratovali, mirili se, sva|ali,

raspravljali, mrzili, plakali, kukali, dizalitenzije, umanjivali mirovine i penzije. Pa,dobro, ljudi, pita li Srbe iko i{ta u ovomgradu, primje}uje li ih iko. “Mislim da nepita i ne primje}uje, osim kad nam trebajebat mater”, o{tro }e AAleksandra Savi},direktorica World Music Centra, {topodrazumijeva World Music Festival, ClubAleksu i pionirsku rutu kulturnog turizma uBiH Srce Hercegovine. Ona ìvi nazapadnoj, a radi na isto~noj strani: “KadMilorad Dodik ne{to kaè, kad se povedepri~a o tome ko je po~eo rat, |e si ti bila, {ta

si ti radila, kad si se vratila, e tad nas se uMostaru vrlo rado sjete. S druge strane, uodlu~ivanju apsolutno nemamo nikakveveze, kao ni u bilo ~emu drugom. Ljudi kojipredstavljaju mostarske Srbe samo peh li -vane i ni{ta ne rade za nas. Ne tvrdim jer neistraùjem dovoljno, ali mislim da je pri~ao povratku Srba u Mostar jedna totalna la`.Stvarno ne znam nikog od Srba da se vratiou Mostar, osim svoje porodice. To zna~i dasu se vratili roditelji, u pristojnimgodinama, i njihove k}erke, sa manje odtrideset godina. Ja pripadam onoj grupiMostaraca kojoj je Mostar najbolji,najljep{i, nigdje nije kao u Mostaru. Znamda postoje ljep{i gradovi od Mostara nakugli zemaljskoj, kao {to, Boga mi, znamda sunce i u drugim dijelovima svijetadivno sija, ali nije moje. A ovaj komadi}koji se zove Mostar doìvljavam svojim.”

Veselin Komnenovi} ro|eni je Sarajlija,ali ve} godinama ìvi u Mostaru i vlasnik jekafe bara Nostalgia, desetak metara odulaza u kompleks koji pripada UniverzitetuDèmal Bijedi}. On i ìvi i radi “na lijevojstrani”: “Jako je mali i slab povratak Srba uMostar. U grad kao grad. A povratka ima uprigradska naselja. Drìm kafi} i radim sastudentima. Za mojih desetak godina usvom kafi}u sam upoznao mo`da desetakstudenata, djece povratnika, koji sudiplomirali. Manje-vi{e svi se mi znamo.Pro|i samo kroz osnovne {kole pa vidi kolikoima upisanih prva~i}a. Srbi u Mostaru, ugradu, dijele sudbinu svih gra|ana ovoggrada. Lo{a je politi~ka i ekonomskasituacija, op{ta besparica, nezaposlenost. [tose ti~e bezbjednosnog aspekta, do sada, a od2000. ìvim ovdje, nisam primijetio da seSrbima ne{to stra{no dogodilo, kao {to sedoga|alo Bo{njacima, naprimjer, u Trebinju.Nas ovdje niko ne dira.”

JAVNO ZDRAVSTVODvije bolnice za zajedni~ke usluge

“Regionalni medicinski centar Dr. SafetMuji} u Mostaru je moderno organizovanai dobro opremljena zdravstvena ustanovakoja vr{i usluge iz domena primarne,



NA PAPIRU I NAVODNOU PRAKSI: U Mostarupostoje i dvije hitnepomoći: na Carini i uLiska ulici. Ipak, Mostarcikažu da je uz policiju uovom gradu još jedinozdravstvo - jedinstveno

SVOJI NA SVOMVeselin Komnenovi} i Aleksandra Savi}

Bolnica Ju`ni Logor SKB Mostar


sekundarne i dijela tercijarne zdravstveneza{tite. Sa~injavaju ga bolnica Ju`ni Logori Centar za majku i dijete (Brankovac), kaoi ~etrnaest ambulanti porodi~ne medicine.”

“Sveu~ili{na klini~ka bolnica Mostar jejavno-zdravstvena ustanova u kojoj seplanira, organizira i provodi medicinski,nastavni i znanstveno-istraìva~ki rad. Onaje suvremena zdravstvena ustanova u kojojse primjenjuju suvremene metode u lije~enjui dijagnosti~kim procedurama. Istodobno, ukontinuitetu se educira bolni~ki kadar, teprate znanstveni dosezi.” Naveli smore~enice formalne prirode, ono {to pi{e nazvani~nim stranicama dva medicinska centrau Mostaru, od kojih se ovaj drugi nalazi naBijelom Brijegu. U Mostaru postoje i dvijehitne pomo}i: na Carini i u Liska ulici. Ipak,Mostarci kaù da je uz policiju u ovomgradu jo{ jedino zdravstvo - jedinstveno.Dakle, jedinst venost i na papiru i u praksipostoji, vlada, preovladava.

“No, do prije godinu-dvije to prakti~nonije bio slu~aj, naro~ito sa hitnimintervencijama. Ljudi sa Bulevara su, iakoimaju hitnu slu`bu dvadeset i pet metaraudaljenu, svoje hitne situacije moralirje{avati dva kilometra dalje u hitnoj kojapripada istoj politi~koj strani. Razli~iti suim logotipi, neki jo{ uvijek drè vjerskeznakove, a i uposlenost po etni~kojpripadnosti je daleko od {arene. Mislim dajo{ uvijek imamo slu~ajeve gdje ljudi umiruod banalnih bolesti. A korupcija je vi{enego o~igledna. Mjesto za operaciju moè{dobiti za tri mjeseca ili odmah. Izbor jetvoj, uz odre|enu naknadu”, veli Mostarackoji “ne o~ekuje da ga potpi{emo”. Ni ovajdrugi Mostarac, kojeg }emo tako|e citirati,isto to ne èli. Ne boje se oni, ve}jednostavno ne èle. Jer, bolnica i hitnauvijek mogu zatrebati: “Ranije, kadanazove{ hitnu, pitali bi te gdje si imaonesre}u, da li se to dogodilo sa ove ili saone strane. Sada hitna dolazi i na jednu i nadrugu stranu. Zna~i, kao gra|anin Mostaramoè{ oti}i i u jednu i u drugu hitnu. Ako sibolestan i do|e{ u svoju ambulantu ili domzdravlja, ljekar te pita u koju bolnicu èli{da ide{. Ili, ako ima{ uputnicu recimo za

Ju`ni Logor, moè{ sa tom uputnicom,ukoliko se predomisli{, oti}i i na BijeliBrijeg.” Duplo jeste, ali ipak je puno bolje ioptimisti~nije nego sa ostalim “du pler -ajima” u ovom gradu, o kojima }ete ~itati una{em narednom broju.

POZORI[TE I KAZALI[TEMali Mostar, a puno teatara

Direktorica Mostarskog teatra mladihTanja Mileti}-Oru~evi}, koju smo ve}citirali, veli da je ku}a na ~ijem je ~elu “jo{uvijek u vrlo te{koj materijalnoj iorganizacionoj situaciji, budu}i da jeprethodno vodstvo razli~itim malver zac ija -ma i netransparentnim poslovanjem doveloovu gradsku javnu instituciju na rubnestanka; moè se re}i da se jo{ uvijekborimo za opstanak, ali i za povratak nekimosnovnim ciljevima i prvobitnoj misijiMTM-a, institucije za kreativni iumjetni~ki razvoj djece i mladih Mostara”.“Htjela bih napomenuti da je svimmostarskim teatrima zajedni~ki osje}ajfrustracije i skrajnutosti u okviru ukupnekulturne scene Bosne i Hercegovine. Sviosje}amo da nemamo podr{ku lokalnevlasti, da na{i politi~ari ne razumiju i nevole teatar, te da vrlo ~esto poku{avaju

njime manipulirati za svoje politi~keciljeve. Neki na{i teatri imaju problema sosniva~kim pravima, nejasne su budètskeingerencije, primanja ljudi su neredovna imizerna. Normalno je da su mostarskiglumci frustrirani time {to su pla}enivi{estruko manje nego oni u Sarajevu, pa i udrugim gradovima. Za{to bi oni bili manjevrijedni? I to nema veze s rezultatima, i onikoji igraju puno, u~estvuju na me|u na rod -nim festivalima i osvajaju nagrade, jednakokao i oni koji ne rade skoro ni{ta - jednakosu bijedni. Frustrirani smo time {to nam je izSarajeva zauvijek dodijeljen status kulturneprovincije, i ~ini se da ni{ta {to radimo,koliko god to bilo dobro i va`no, ne moètaj status promijeniti”, isti~e direktoricaMTM-a.

A “svi mostarski teatri” su, poredMTM-a, Narodno pozori{te, Hrvatskonarodno kazali{te, Pozori{te lutaka iLutkarsko kazali{te. S obzirom da nam jena{a sagovornica govorila iskreno, ta~no ijezgrovito, tako nemamo ni potrebunavoditi rije~i nekog drugog niti se ne{topraviti vrsni poznavaoci mostarskihteatarskih prilika: “Na{a suradnja zasnivase na li~nim kontaktima. Iako smo svi javnei bar dijelom gradske ustanove, nemanikakvih institucionalnih okvira zapoticanje na{e suradnje, da ne spominjemda ne postoje nikakva sredstva za to.Budu}i da sam ja prili~no dugo uteatarskom poslu i s dosta kolega samsura|ivala ovako ili onako, stalno traìmona~ine za zajedni~ki rad. Va`no je re}i da sene doìvljavamo kao konkurencija. Prvo,sve teatarske ku}e u Mostaru su u jako lo{ojmaterijalnoj situaciji i jedva da mogu i{taraditi, a drugo, iako se ~esto u javnostizamjera da mali Mostar ima previ{eteatarskih institucija, svaka zapravo imasvoju publiku i svoju misiju, i u jednomnormalnom sistemu na{e aktivnosti bi bilekomplementarne.” �

(U sljede}em broju: “Mostarska policija”;“No}ni ìvot”; “Sve po dva”; “Univerzitet i

Sveu~ili{te”; “Vele` i Zrinjski”)



Kosa~a, dom Hrvatskog narodnog kazali{taNarodno pozori{te Mostar

Tanja Mileti}-Oru~evi}


Aj{a Paveli}, Bosanka koja ve}godinama ìvi u Be~u, ko ordin a -torica projekta „Dje~ije srceSarajeva“ i jedna od najbliìhsaradnica uglednog austrijskog

kardiohirurga dr. GGregora Wolleneka,zahvaljuju}i kojem je besplatno operiranostotine djece iz BiH, u {okantnomsvjedo~enju za Slobodnu Bosnu tvrdi kako„humanitarac“ i „rob“ AAlmir êhaji} Batkonije platio nijednu marku za operaciju itro{kove bolni~kog lije~enja svoje k}erkeEdne u Austriji!

NOVAC KAO JEDINO MJERILO„Za Almira êhaji}a Batka prvi put sam

~ula u Ambasadi BiH od tada{njeambasadorice prof. dr. EEmine Ke~oIsakovi}, koja je zajedno sa svojimkolegom MMirzom Pinjom èljela dapomogne êhaji}u i njegovoj supruziNermini u lije~enju njihove k}erke.Ambasadorica Ke~o zamolila me je dapomognem, {to sam i uradila. Na molbuprof. Wolleneka, boravak i bolni~kolije~enje Batkove k}erke u Be~u, koje jeko{talo 200.000 {ilinga (oko 30.000 KM),platio je tada{nji ministar zdravlja GradaBe~a, a operaciju je besplatno obaviotim prof. Wolleneka. Avion saspecijalnom medicinskomopre mom platila je njema~kaTV ku}a RTL. Oni su u tovrijeme pravili pri~u obolesnoj Edni êhaji} izSarajeva“, pri~a Aj{aPaveli}.

Podsjetimo, u doku -me ntarnom filmu Robreditelja PPjera @a lice,snimljenom u produkcijiTV ku}e Al JazeeraBalkans, Almir êhaji}

govori o tome kako je zbog bolesti ilije~enja u inostranstvu k}erke Edne, kojaje naàlost kasnije preminula, bio primoranda posudi desetine hiljada maraka najprijeod svojih prijatelja, a potom se, da bi vrationovac prijateljima, zaduìo kod lokalnihkamatara koji su mu, kako tvrdi, „ìvotpretvorili u pakao“. Me|utim, na{asagovornica iz Be~a tvrdi da je Batkova

pri~a o tome kako je morao posu|ivatinovac zbog k}erke „apsolutna neistina“.

„To je ~ovjek koji je zahvaljuju}i meni imojim privatnim vezama i poznanstvimadoveo svoje dijete ovdje u Be~ naoperaciju, preko mene je obezbije|ennovac kada je njegova k}erka trebala duèostati na klinici, avion i sve ostalo. Kadasam poku{ala da razgovaram s njim i da muskrenem pa`nju na neke lo{e stvari koje

radi, rekao mi je: ‘‘Aj{a, ja s tobom ne}usjesti ni tri minute ako od toga nemogu zaraditi.’ E sad, zamislite, kadse êhaji} tako pona{a prema meni,

kako se onda tek pona{a prema ljudimakoje uop{te ne poznaje? U ìvotu tog

~ovjeka ne postoje druga mjerila osimnovca“, kaè Aj{a Paveli}.

Paveli}eva dodaje kako do sadanije èljela javno govoriti o svemuovome zbog dugogodi{njeg pozna n st -va s êhaji}em, ali prije svega jer jeo~ekivala da }e se on „opametiti“ iuspjeti izmiriti svoje obaveze premadu`nicima: „Bez obzira na to koliko

bih èljela tog ~ovjeka da vidim izare{etaka, sve ove godine

40

ALMIR ÊHAJI] BATKO

Pi{e: MAJA RADEVI]

AJŠA PAVELIĆ, Bosanka koja više od 40 godina živi u Beču i jedna od najbližihsaradnica uglednog austrijskog kardiohirurga prof. dr. GREGORA WOLLENEKA, u

šokantnoj ispovijesti za „SB“ otkriva brojne malverzacije ALMIRA ČEHAJIĆA BATKA

SRCE SARAJEVAKRIMINAL U KU]I VELIKOG BATKA


AJSA PAVELIC:TEKST osnova.qxd 28.8.2013 19:45

nisam htjela da govorim javno i da gauni{tim, jer sam se nadala da }e, dok je naslobodi, vratiti novac ljudima kojima jeduàn“, kaè Aj{a. „Ali kada sam vidjela daje snimio dokumentarni film u kojem sebepredstavlja kao nekakvog heroja, ili jadnika— ni sama vi{e ne znam {ta je od to dvoje —odlu~ila sam da kona~no progovorim.Batko je ~ak imao drskosti i prije nekolikodana nazvao me je telefonom da se ‘àli’ natekst koji je o njemu objavljen u SlobodnojBosni. Pro~itala sam taj tekst i mogu dapotvrdim da je sve {to ste napisali ta~no.Poznajem i gospo|u LL. koja mu je bilaìrantica za kredit, o ~ijem ste slu~ajupisali, znam jo{ nekoliko ljudi, mojihprijatelja, kojima je ostao duàn. Nakonsvega {to se dogodilo, pitam se kakav je to~ovjek koji jo{ uvijek pravi biznis i dugovena ime svog umrlog djeteta! Stra{no,stra{no! Batku mogu jedino poru~iti daostavi svoje dijete da po~iva u miru.“

Zahvaljuju}i anga`manu dr. Wolleneka iPaveli}eve, ali i nadle`nih bh. institucija —Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu,Zavoda za osiguranje i reosiguranjeFederacije i Federalnog ministarstvazdravstva, pored toga {to je Wollenek svakegodine dolazio sa svojim timom u Sarajevo,oko 200 djece iz BiH su do sadakardiohirur{ki operirana u AKH klinici uBe~u.

„Imali smo problem sa djecom koja

zbog hitnosti stanja u kojem se nalaze nisumogla ~ekati da prof. Wollenek do|e uSarajevo. NNovka Agi}, direktorica Zavodaza osiguranje i reosiguranje FBiH, i FFarisGavrankapetanovi}, biv{i direktor KCUS-a,vi{e puta su dolazili u Be~ kako bi se rije{iotaj problem. Uz pomo} grado na~elnikaBe~a (klinika AKH dijelom je u vlasni{tvugrada Be~a, op.a.) potpisano je da u skladus kapacitetom AKH djeca iz BiH mogu

dolaziti na operacije u Be~. Od tada je oko200 djece bilo na operaciji u Be~u, atro{kove snosi Zavod zdravstvenogosiguranja FBiH“, kaè Aj{a Paveli}.

KAKO JE BATKO „PRISVOJIO“UPLATU IZ AUSTRIJE

Na{a sagovornica ispri~ala nam je ikako je do{lo do saradnje izme|u Klini~kogcentra Univerziteta u Sarajevu i dr. Gregora


DRUGO LICE HUMANISTE (II)

��

“Batko nije platio ni{ta za operaciju i lije~enje svoje k}erke u Be~u; jedva smo ga natjerali da vrati

400.000 {ilinga koje je pronevjerio!“

DONACIJE ZA “OTVORENU MRE@U” Prema êhaji}evim rije~ima, OM je do sada prikupilaoko 40 miliona KM za humanitarne akcije

DUGOGODI[NJA USPJE[NA SARADNJAProf. dr. Gregor Wollenek (u sredini) s timom KCUS-a


Wolleneka, te kako je ta saradnja, „zahva -ljuju}i“ êhaji}u i njegovim fina nsijskimmalverzacijama, umalo prekinuta. Napo -minje da je sve {to otkriva isklju~ivo uzsaglasnost dr. Wolleneka, koji je pristao dase o tome prvi put javno progovori.

„Prvo su djeca iz Bosne i Hercegovinedolazila u Be~, gdje smo im, uz pomo}sponzora, ovdje osiguravali besplatneoperacije. Me|utim, potrebe su bile zaistavelike i prof. dr. EEsma êmerli} Ze~evi}, biv{adirektorica Pedijatrijske klinike KCUS-a, sve~e{}e se po~ela javljati sa molbama dazbrinjavamo djecu iz Bosne. Tro{kovi su bilienormni i tako smo odlu~ili da organiziramooperacije u Sarajevu. Za tro{kove operacije ilije~enja jednog bolesnog djeteta u Be~u, uSarajevu se moglo operisati desetoro djece.

Tako je krenula saradnja“, pri~a Paveli}eva.„Trebali smo partnera u Sarajevu, nekogakome moèmo vjerovati i ko }e nam pomo}ida sve to organizujemo. Batko nam je bionajbliì. Smatrali smo da je ~ovjek kojemsmo spasili dijete najbolji izbor da se uklju~iu cijelu akciju zajedno s nama, s obzirom daje ve} imao iskustvo u borbi za ìvot svogdjeteta. On je prihvatio da to radi, a savpotreban medicinski materijal za operacijenabavljao je profesor Wollenek prekoaustrijskih firmi.“ Prema rije~imaPaveli}eve, êhaji} je Wolleneku rekao dabosanska firma mora biti uvoznik medi cins -kog materijala radi carinskih olak{ica.Wollenek je, pri~a Paveli}eva, uplatiotada{njih 400.000 austrijskih {ilinga (oko60.000 KM) za uvoz materijala na êhaji}ev

ra~un, a êhaji} je potom taj novac prebaciona ra~un firme Nordijal, koja je bila uvlasni{tvu njegove supruge Nermine.

„Pro{la su ~etiri mjeseca i firme sakojima je dr. Wollenek dogovorio kupovinumaterijala su traìle da im se plati. Tek tadasmo saznali da Batko tim firmama nikadanije uplatio novac! Uz enormne napore ipritisak diplomata iz austrijske ambasade,kao i mene osobno i prof. dr. FarisaGavrankapetanovi}a, Batko je taj novac nakraju vratio austrijskim firmama. Tada{njidirektor KCUS-a Gavrankapetanovi}morao je do}i u Be~ i bukvalno molitiprofesora Wolleneka da ne prekineprojekat, jer je Wollenek odbio da do|e uSarajevo sve dok se ne plati firmama kojesu dale medicinski materijal za operacije“,govori Aj{a Paveli}.

Prema njenim rije~ima, NVOOtvorena mreà koju vodi êhaji}nikada nije imala ugovor sa be~komklinikom AKH za lije~enje bh.pacijenata, iako je na web straniciOtvorene mreè AKH bila navedena kaojedna od bolnica sa kojom ova nevladinaorganizacija ima ugovor.

„Ljudi trebaju znati da {to se ti~eizmje{tanja i lije~enja pacijenata iz BiH naklinikama u inostranstvu, ne stoji iza tepomo}i Batko, nego prije svega dràvaBiH. Dakle, fondovi zdravstvenogosiguranja, nadle`na ministarstva i svi onikoji naprave mogu}nost da se krozbilateralne ugovore sa klinikama pacijentiiz Bosne i Hercegovine lije~e uinostranstvu. êhaji} permanentno pljujepo istoj toj dràvi od koje profitira“, kaèna{a sagovornica i zaklju~uje: „NVOOtvorena mreà sa projektom Dje~ije srceSarajeva nema i ne moè imati nikakveveze. Almir êhaji} Batko je postaopersona non grata u timu prof. GregoraWolleneka, jer je svojim nemoralnimpona{anjem prema timu i projektu ugroziokompletan projekat Dje~ije srce Sarajeva.“ �


ALMIR ÊHAJI] BATKO

�

Aj{a Paveli} je prije tri godinepokrenula inicijativu da se umjestoupla}ivanja novca na razne ìro-ra~une ipozivanja humanitarnih brojeva telefona (aza {ta i telekom operateri uzimajuzna~ajne provizije), prikupljanje sredstavaza lije~enje bh. pacijenata u inostranstvurealizuje kroz uplate novca direktno nara~un Zavoda zdravstvenog osiguranja ireosiguranja FBiH. Na ovaj na~in bi se,kako isti~e na{a sagovornica, moglesprije~iti brojne zloupotrebe vezane zadonacije i humanitarne akcije. Sli~nainicijativa (osnivanje dràvnog fonda zalije~enje djece iz BiH u inostranstvu)pokrenuta je prije nekoliko mjeseci tokomdemonstracija u Sarajevu, ali od svega, zasada, nema ni{ta. �

[TA JE NAJBOLJE RJE[ENJE

Spriječiti zloupotrebe humanitarnihakcija

HUMANOST NA DJELUBrojni su donatori, firme i pojedinci, do sada pomagali rad Otvorene mreè kojom rukovodi êhaji}

AJ[A PAVELI]“Predugo sam {utjela”


Na po~etku na{eg razgovoraMohammad Fadel Khalaf, amba -sa dor Kuvajta u BiH, koji uskoronapu{ta na{u zemlju, kazao jekako ima pomije{ane osje}aje:

„UUjedinjeni Arapski Emirati ulaù velikasredstva u Republiku Srbiju. Kupovinadionica Air Srbije, ulaganje Kuvajta uobnavljanje èljeznica u Srbiji, ulaganje upoljoprivredu... Tako|er, sa Srbijom jeKuvajt ostvario saradnju u vojnom sektoru.Ta saradnja je po~ela tokom biv{eJugoslavije, a nastavlja se i danas. Dakle,Srbija dobiva skoro sedamdeset procenatastranih investicija na Balkanu. Gdje je tuBiH? Nakon posjete ministra vanjskihposlova BiH Zlatka Lagumdìje Kuvajtu,polovinom aprila pro{le godine, propu{tenaje prilika jer sve {to smo uspjeli posti}i idogovoriti u to vrijeme nije realizovanozato {to nisu uslijedili konkretni koraci“,obja{njava nam ambasador.

NEISKORI[TENI POTENCIJALZa{to na{u zemlju napu{tate “po mije {a -

nih osje}aja”?Vidite, èlim biti transparentan, jasan i

ozbiljan, i ako me pitate da li sam svojmandat odradio u potpunosti, moram vamre}i da nisam. Kada je ministar ZZlatkoLagumdìja preuzeo tu funkciju, na svojojbliskoisto~noj turneji prvo je posjetioKuvajt. On je postavio stvari u pravom

smjeru, ali zbog nedostatka harmonije,simbioze i komunikacije izme|u Kuvajtskeambasade u Sarajevu i Bosanske ambasadeu Kuvajtu nismo mogli realizovati stvari. Jasam pruìo ruku ambasadoru BiH uKuvajtu, ali nije mi odgovoreno istommjerom. S druge strane, u BiH sam prvi putstigao 1996. godine. Volim va{u zemlju,imam vi{e nego dobre odnose sa va{imzvani~nicima i mislim da BiH ima ogromanpotencijal koji, naàlost, stoji neiskori{ten.

� Vi ste prvi ambasador Kuvajta uBiH?

Kao {to sam ve} rekao, u BiH do{aosam 1996. i kada je na{ ministar vanjskihposlova odlu~io da otvorimo ambasadu uBiH bio sam logi~an izbor. Poslan sam daotvorim ambasadu Kuvajta u BiH desetgodina nakon {to je BiH otvorila svojuambasadu u Kuvajtu. Dakle, mi smo kasnilii mnogo toga je visilo u zraku, a na~injenesu i mnoge nepravilnosti i neregularnosti u

periodu kada nismo imali ambasadu u BiH.Po dolasku u Sarajevo prvo sam moraotraìti objekte gdje }emo smjestitiambasadu i rezidenciju, i to smo mijenjalidva puta, a bilo je te{ko rije{iti inagomilane nepravilnosti i usmjeriti stvariu pravom smjeru.

� Kuvajt je veliki investitor u Srbiji, a uBiH nije. To su ~injenice, ali ko je za tokriv?

U va{em listu sam pro~itao da ministarLagumdìja nije uspio dovesti investitore uBiH. Ne moèmo kriviti ministraLagumdìju, niti njegovog prethodnikaSvena Alkalaja, niti bilo koga drugog. Nebranim ministra Lagumdìju, ali mi je ào{to se pri~a oko stranih investicija izarapskog svijeta slama na njemu. Vidite, ontaj posao nije mogao raditi sam i morao jeimati svu diplomatsku podr{ku. Bila mu jepotrebna podr{ka i pomo}, i ja sam javnorekao da se BiH treba usmjeriti naekonomsku diplomaciju. Primjerice, ako uKuvajt po{aljete ambasadora koji govoriarapski jezik to jeste pozitivno, ali nije podmoranje. Sa druge strane, kada ministarvanjskih poslova do|e u zvani~nu posjetuon obavi politi~ke razgovore, promovirazemlju i bude ugo{}en na zadovoljavaju}ina~in - to je sasvim normalno za arapskezemlje, pa i za Kuvajt. Ali, posao na terenuzavr{avaju dipomate, dakle ambasador injegovo osoblje, i naravno poslovni ljudi.

� Spomenuli ste ulogu diplomata iambasada. Moète li nam re}i da li postoji,


ODLAZE]I AMBASADOR

Razgovarao: MIRSAD FAZLI]

Foto: MARIO ILIÎ]

Ambasador Kuvajta u BiH MOHAMMAD FADEL KHALAF vrlo brzo će napustitiBosnu i Hercegovinu, “državu ogromnog potencijala”; našem novinaru govorio je

o odnosima naše siromašne države i bogatog Kuvajta

INTERVIEW

Mohammad Fadel Khalaf ambasador Kuvajta u BiH

Ambasade arapskih i muslimanskihdràva drè se samo jednog dijeladru{tva, bo{nja~kog, i mislim da

je to je vrlo pogre{no

��

MILOSTINJA: Žao mi je itužan sam jer ljudi na BiHjoš uvijek gledaju sa sen-timentalnog stajališta, kaoda vama treba milostinja.Bosni i Hercegovini netreba milostinja

ambasador:INTERVJU - osnova.qxd 28.8.2013 20:17


STAVI PRAVU STVAR NA PRAVO MJESTO

AMBASADOR U ODLASKUAmbasador Kuvajta u BiH Mohammad Fadel Khalaf una{u zemlju stigao je 1996. godine kada je nadgledaoprovo|enje programa “Opremi i obu~i” Vojske FBiH


i ako postoji, kakva je va{a saradnja sa bh.ambasadorom u Kuvajtu?

Ja sam pruìo ruku ambasadoru BiH uKuvajtu SSenahidu Bristri}u. Rekao sam muda je prvi prioritet organizovati politi~kerazgovore izme|u BiH i Kuvajta. Nakontoga bi uslijedila uspostava visokogpovjerenstva izme|u dvije zemlje, nakon~ega bi uslijedila posjeta emira KuvajtaSabaha Al-Ahmad Al-Sabaha BiH, kojeg jePredsjedni{tvo BiH i pozvalo u zvani~nuposjetu va{oj zemlji prije godinu i po dana.Emir je taj poziv sa zadovoljstvom prihvatioi sada ostaje da se ta posjeta ostvari krozdiplomatske kanale. Nadam se da }e to bitiura|eno prije slijede}ih op}ih izbora, jerono {to se desilo u Srbiji nije ~udo koje sedesilo preko no}i. Oni su ispunili svepreduvjete koje sam nabrojao i rezultatitoga se sada vide.

PODIJELJENA ODGOVORNOST� Niste mi odgovorili na pitanje kakav

je odnos izme|u ambasada BiH u Kuvajtu iKuvajta u BiH?

Vidite, nije moj posao da dajeminstrukcije svom kolegi, ambasadoru BiH uKuvajtu Senahidu Bristri}u. Bio jeambasador u Saudijskoj Arabiji, Iranu, sadaje u Kuvajtu i on bi trebao da budeprofesionalac. Me|utim, ljudi okoAmbasade BiH u Kuvajtu, po mommi{ljenju, nisu ljudi koji }e ga odvesti naprave adrese u mojoj zemlji, jer porodicekoje se bave biznisom i investicijama una{oj zemlji svima su dobro poznate. Dakle,mnogi Arapi koji su bili u BiH tokom rata,koji tvrde da su radili za humanitarneorganizacije smje{tene u Zagrebu itd., sadapoku{avaju izvu}i korist od onoga {to suuradili za BiH tokom rata. Oni su okruìlibh. ambasadu u Kuvajtu, znaju bosanski,oènili su bosanske ène i tvrde da moguuraditi sve. To nije ta~no. Ne kritikujemambasadora, ali kritikujem ono {to sede{ava oko Ambasade BiH u Kuvajtu, i to jene{to {to komentari{u i poslovni ljudi uKuvajtu, ~ak i neki od najuglednijihkolumnista i novinara. Ja sam mu li~nopomogao, odveo ga na prava mjesta,iskoristio sve svoje veze u ministarstvuvanjskih poslova. @elim da bude tretirankao {to sam i ja tretiran u BiH. Mogunazvati BBakira Izetbegovi}a u svako doba,@eljka Kom{i}a isto tako, kod NNeboj{eRadmanovi}a mogu oti}i kad ho}u, kodMilorada Dodika tako|er. Za{to bosanskiambasador ne bi radio isto? Niko mu ne}ere}i nemoj do}i, ili nisi dobro do{ao. Otvorit}e mu vrata. Ne èlimo da bude samoposrednik izme|u BiH i na{eg Ministarstvaza vjerska pitanja. To ministarstvo je dobroi ima dobar program u BiH, ali mi imamotoliko ugovora i memoranduma o ra zu mije -va nju koji su potpisani izme|u na {e dvije

zemlje a nikada nisu aktivirani, naro~ito uoblasti saradnje u zdravstvu i pravosu|u.Tako|er, tu su i memorandumi razu mije va -nja potpisani jo{ od strane dr. HHarisaSilajdì}a, dok je bio predsjedavaju}iPredsjedni{tva BiH, i nijedan od tihmemoranduma nije aktiviran.

� Za zavr{avanje poslova, poreddiplomata, ambasadora, spomenuli ste iposlovne ljude.

U BiH, koliko mi je poznato, ne postojijedinstvena trgovinska komora, a da bistvari funkcionisale svi se moraju skupiti,zajedno nastupiti i sresti se sa ljudima izna{e Trgovinske komore, koja je vrlo jakau Kuvajtu, ali i u ostalim bliskoisto~nimzemljama. Recimo, BiH ima va`negra|evinske kompanije. Tornjevi uKuvajtu, koji su ponos zemlje, izgradile subosanske kompanije za vrijeme postojanjaJugo sla vije. Kuvaj}ani bi nastavili tu

saradnju, saradnju sa velikimkompanijama kakva je, primjerice,Energoinvest. Dakle, ipak imam gorakokus u ustima, jer nisam mogao realizovatisvoj konkretan san, a to je da uspostavimstvarnu kooperaciju i suradnju izme|uKuvajta i BiH. Pozitivnih primjera je bilo:Zenica, Unitic tornjevi u Sarajevu,izgradnja autoputa itd. Mi smo spremniulagati u poljoprivredu, turizam,vodoprivredu... Ali, za po~etak, trebalo bistvari postaviti na pravo mjesto.

� Naveli ste turizam kao jednu odprivrednih oblasti u koju su spremni ulagatikuvajtski investitori...

Ako danas odete u centar Sarajeva,vidjet }ete da je 70, 80 posto turista stiglo izKuvajta. Svi hoteli, ~ak i privatni smje{taj,sve je popunjeno. Svuda }ete vidjeti ljude izKuvajta, a kada se oni vrate ku}i, pri~at }e oBiH i to je prilika. Mi u Kuvajtu trebali bisara|ivati, primjerice, sa Libanom, jermnogi kr{}ani iz Libana dolaze posjetitiMe|ugorje. Tamo sam vidio turiste i sFilipina, iz Indije... odsvuda, ali samoMe|ugorje nije opremljeno za turiste saposebnim potrebama, da tako kaèm. Velikilanci hotela nisu prisutni, ne samo uMe|ugorju, ve} i u ~itavoj BiH. Hoteli uSarajevu tako|e bi trebali biti preure|eni,kako bi pruìli bolji komfor. Sa druge stranevlasti u BiH, odnosno FBiH, trebale bi sepobrinuti da sa stranim turistima radeprofesionalci, akreditovani turisti~ki ra dni -ci, a ne da turiste iz Kuvajta do~ekuju ljudikoji nemaju nikakve veze ni sa turizmomniti sa prodajom nekretnina, ali kojiuspijevaju privu}i kuvajtske turiste na ~i -nom obla~enja koji im je poznat.

� Kako biste okarakterisali va{u


ODLAZE]I AMBASADOR

�

HUMANITARCI: MnogiArapi koji su bili u BiHtokom rata, koji tvrde dasu radili za humanitarneorganizacije smještene uZagrebu itd., sadapokušavaju izvući koristod onoga što su uradili zaBiH tokom rata. Oni suokružili bh. ambasadu uKuvajtu

BiH IMA OGROMNE POTENCIJALEAmbasador Mohammad Fadel Khalaf na{uzemlju napu{ta pomje{anih osje}aja


suradnju sa lokalnim politi~arima idu`nosnicima u BiH?

Kao vrlo dobru. Mislim, moja saradnjasa lokalnim politi~arima je odli~na, alinemamo redovne sastanke. Primjerice, saSulejmanom Tihi}em sastanem se jednomgodi{nje. Dakle, nema redovnih sastanaka ito nije dobro. Sa druge strane, mi nemislimo da bi ambasade arapskih,muslimanskih zemalja u BiH trebale bitiisklju~ivo ambasade za Bo{njake. Na{aAmbasada radi za sve Bosance iHercegovce, ali ovdje je trend da seambasade arapskih i muslimanskih dràvadrè samo jednog dijela dru{tva,

bo{nja~kog, i mislim da je to je pogre{no.U~inio sam napor da se poveèm sa svima,sa bo{nja~kim strankama, hrvatskim HDZ-om i HDZ 1990 i sa srpskim strankama. SaMiloradom Dodikom sreo sam se {est,sedam puta. Mi se ne slaèmo oko mnogihstvari, palestinskog pitanja i brojnihunutra{njih pitanja u BiH, ali on je ljubazan~ovjek, primit }e vas s po{tovanjem iugostiti kao pravi doma}in.

NEMA STRAHA NITI BOJAZNI� Kuvajt je dao veliki doprinos obnovi,

ali i izgradnji novih dàmija i islamskihcentara u Bosni...

Muslimani su na ovim prostorimaprisutni 500 godina, a bit }e ovdje zauvijek.Dakle, nema straha, niti bojazni zabudu}nost islama u BiH. Ljudi idu udàmije, mole se, po{tuju tradiciju i tatradicija se ne}e promijeniti. Muslimani uBiH su preìvjeli Austro-Ugarskumonarhiju, Kraljevinu Jugoslaviju, dvasvjetska rata - islam je ostao netaknut u BiHi u doba komunizma. Ali za{to ulagati samou religiju i izgradnju dàmija, za{to neulagati u Klini~ki centar Ko{evo, za{to neulagati u razvoj kardiohirurgije u Tuzli i uSarajevu, razvoj ortopedskih disciplina kojesu na svjetskom nivou. Imate ogromnemogu}nosti za fizioterapiju, a samo su dvatakva centra: jedan na Ilidì i drugi uFojnici.

� Kako prosje~ni Kuvaj}ani danasgledaju na BiH?

@ao mi je i tuàn sam jer ljudi na BiHjo{ uvijek gledaju sa sentimentalnogstajali{ta, kao da vama treba milostinja.Bosni i Hercegovini ne treba milostinja.Mislim, dobro je pomo}i siro~adima,raseljenim osobama, majkama Srebrenicekoje trebaju podr{ku, a ne samo daposje}ujemo Srebrenicu na dan obi lje a -va nje tragedije. Siguran sam da su vi{eod osamdeset procenata `rtava u BiH bilimuslimani. Naravno, duboko suosje}am isa svim drugim `rtavama, Srbima,Hrvatima i svim ostalim. Primjerice, ono{to se danas de{ava u Egiptu, paljenjecrkava i represije nad Koptima,pravoslavnim Egip}anima... Mi smoprotiv toga, jer oni su jedna odnajva`nijih komponenti egipatskogdru{tva. @elimo da BiH {alje poruketolerancije u svijet, jer je upravo BiH bila`rtva netolerancije. �


STAVI PRAVU STVAR NA PRAVO MJESTO

Da li ste za vrijeme svog mandata uBiH uspostavili kontakte ili suradnju sazvani~nim predstavnicima drugihkonfesija u BiH?

Imam izuzetan odnos sa episkopomzahumsko-hercegova~kim Grigorijem ikardinalom Pulji}em. Franjevci iz Fojnicesu moji veliki prijatelji - oni tako|er trebajuna{u pomo}, ja sam se potrudio najbolje{to mogu, pruìli smo im pomo} ove zime inadam se da }e se to nastaviti. Izuzetno ihcijenim {to poku{avaju sa~uvati vrijednerukopise Bosne i Hercegovine i uvjeriosam se da zaista rade najbolje {to moguda sa~uvaju svoju biblioteku. Nijednadruga muslimanska zemlja nije obratilapa`nju na ~uvanje ovog nacionalnog blaga

BiH. Koristim ovu priliku da putem va{eglista uputim pozdrave i najbolje èlje na{imprijateljima, franjevcima u Fojnici i da im sezahvalim na dobrodo{lici i gostoprimstvukoje su mi pruìli svaki put kada samposjetio Fojnicu. Drago mi je da su i oniimali priliku posjetiti moju zemlju. Moramspomenuti i izvrsnu saradnju koju imamosa Islamskom zajednicom u BiH i reisu-l-ulemom Huseinom ef. Kavazovi}em. Onisu zaista na{i najbolji partneri uzajedni~kim projektima. Tako|er, na krajusvog mandata u Bosni i Hercegovini, èlimuputiti najbolje èlje svim Bosancima iHercegovcima u njihovoj budu}nosti inajaviti sastanak dva ministra vanjskihposlova u bliskoj budu}nosti. �

SARADNJA SA SVIM VJERSKIM ZAJEDNICAMA

Franjevci iz Fojnice su moji veliki prijatelji


SRIJEDA, 21. AUGUST ûdnovata je ovo zemlja. Mu{karci se

drè za ruku ili pod ruku, ljube na ulici kadase sretnu, a nisu homoseksualci. @enezavr{e fakultete, ali jedva ~ekaju da seudaju, da ìve ìvotom doma}ica, da}askaju na balkonu sa kom{inicama, sjedepred televizijom, jedu ~okoladu, prateturske sapunice i debljaju se, jer ovdje je zamnoge u modi “bolje da ljulja, nego daùlja”. Pri~a se protiv Amerike, a san im jeupravo oti}i tamo. Sasvim normalno prvarodbina stupa u brak i u tome ne vide incest,niti je haram. Umjetno cvije}e se poklanja io~ekuje divljenje. U Kairu se nemoralomsmatra da èna iza|e u majici bez rukava naterasu, a kamoli na ulicu, dok su no}nibarovi sa trbu{nim plesa~icama dozvoljeni.Lubenica ili dinja sa slanim sirom i lepinomubraja se u specijalitete. Momci poslijeno}ne molitve pred trafikom motajudòinte i isti petkom kli~u imamu na vaz o{erijatu ili pred dàmijom ska~u,uzvikuju}i: “Morsiii! Mooorsiii!” Ne znam{ta li }e sada Masreye gledati, s obzirom dasu od danas sve egipatske televizijeprekinule saradnju sa Turcima (dok turskavlada ne promijeni politi~ki kurs premaEgiptu). Sada }e po~eti da se udarajudlanovima o obraze. To sam primijetila darade kada ~uju lo{e vijesti. (Ba{ mi ih jeào. Neka se prebace malo na latino ame ri -~ke sapunice.)

ÊTVRTAK, 22. AUGUST„Mubarak je na vlastitu èlju direktno iz

zatvora preba~en helikopterom u Vojnubolnicu Maadi, jer nije u dobrom stanju”,prenose egipatske vijesti i tako ponovopo~inje pri~a o njemu. Me|u ènama, kojesu imale priliku li~no ga upoznati, sada,govore}i o MMubaraku, ne samo kaopoliti~aru, ve} i mu{karcu, ima onih kojekaù da su mu se uvijek divile, da je imaokarizmu i nikada nije djelovao kaomlakonja. „Porede}i Morsija sa Mu bar ak -om, on izgleda kao cmizdravac, a njegovo~e{kanje daleko je od gesta jednogagospodina i uz to predsjednika dràve“,smatra EEkram, novinarka i revolucionarkaiz mladosti, iako su je nekoliko putazatvarali u doba Mubarakovoga reìmazbog “dugog jezika”. Mislim da je imaomultiple face-liftings, jer se dugo dobrodrào, bez vidljivih bora, karakteristi~nihza ljude njegove dobi, a nije mala stvarzagaziti u pozne osamdesete. „Kakvaironija!“, nastavlja moja sagovornica:„Kada je 2011. godine izbila revolucija inarod se polarizirao, on je mogao da tjerakao Gaddafi ili Bashar el-Assad i danas


KAIRSKI DNEVNIK DOPISNICE “SB”

Pi{e: MEDINA D@ANBEGOVI] MOHAMED (Kairo)

Foto: REUTERS Dopisnica “SB” koja godinama živi i radi u Kairu,u uzbudljivom dnevniku, koji je pisala, opet,

posljednjih sedam dana, ispisuje osobne impresijeiz egipatske prijestonice

medina:TEKST osnova.qxd 28.8.2013 22:38

bismo bili u istoj, ako ne i goroj situaciji.On se povukao, iako je znao da tovjerovatno zna~i su|enje, ili ~ak mogu}uegzekuciju. A {ta su islamisti uradili kadase njima zatresla fotelja? Organizirali su setako da narod gine, podme}u}i svoje ljudekao `rtve i jo{ prizivali stranu intervencijuu za{titu‚demokratski izabranog pred sjed -nika‘. Zasluìli su da se kazne nasredMidain El Tahrira, tamo gdje su oninamjeravali Mubaraka vje{ati, da svijet vidikako izdajnici svoje zemlje i narodazavr{avaju! O razlikama ‚prvih dama‘ da ine pri~am. Suzan je voljela umjetnost,nauku i znanje. Otvarala je kulturneinstitucije, bila je gospo|a, gdje god sepojavljivala, a Morsijevi}ka je prijeizgledala kao neka prodava~ica per{una ikopra, ili papirnih maramica, nego suprugapredsjednika“. Nova vijest dana: nakonRab’e Muslimansko bratstvo je ponovona{lo “uto~i{te”. U Kardesi, blizu Gize,proglasili su svoju nezavisnu dràvu.

PETAK, 23. AUGUSTOpet „mar{evi mu~enika“! ûjem

sijede kako mi rastu! Petak bih zbog njihnajradije izbrisala iz kalendara! Iako nisusna`ni kao pro{li put, ovo je gore od hororfilmova! Ako se zaèlim kakve jeze, netrebaju mi scene s vampirima, treba misamo da pogledam u svom telefonu snimakde{avanja, kako morsijevci idu i sa crnimalkaidskim zastavama i kako proklinjuSisija, {to im je stopirao ideju. Me|u njimazaista nisu svi Egip}ani, ve} i nekesumnjive face, ko zna odakle sve stigle! Apriklju~ili su im se za novac i fanoviAhlyja! Onaj nepismeni, a najbolji i najvi{epla}eni egipatski fudbaler, AAboutrika, nijedàba ~lan Muslimanskoga bratstva. Osimljudskih ìvota, koje niko ne moèpovratiti, do sada je uni{teno 56 crkava i 2dàmije. Desilo se i ono najdestruktivnije,~ime je Muslimansko bratstvo prijetilo.Uni{ten je Muzej i otvoreni su starisarkofazi... Kr{}anska zajednica je moglaloviti u mutnom, na {to bi svijet mo`da ipao, ali patriotski je odreagirala, kazav{i dasu oni Egip}ani, da ne èle mije{anje sastrane, podràvaju novu vladu, policiju ivojsku i vjeruju da }e sigurnosne snageza{titi sve gra|ane Egipta, bili oni Kopti ilimuslimani.

SUBOTA, 24. AUGUST“Mar{ mu~enika” je pukao ju~er kao

gr~ki tanjir. Naoruàna grupa pobornikaBratstva upala je u jednu televizijsku ku}ui natjerala zaposlene da prikaù njihov“mar{“, koji je bio vi{e nego jadan. Danassu ponovo najavili milionske, svjetskeproteste za 30. august. Logo im je: ErhalCC!, {to zna~i: Odlazi Sisi! Po gradu su navazdan nekih zgrada i ulica tinejdèrski


NE IDEM IZ OVOG GRADA (II)

��

EGIPAT,IZMEÐU

DNA I HAVE

Tako je to utoj ~udnoj

zemlji...


sprejom ispisivali da SSisi mora i}i, a MMorsise vrati, u protivnom oni }e stalnodemonstrirati i praviti nerede na Sinaju.Time su priznali ko pravi probleme udràvi. Danas im se i u mojoj Bosni dajepodr{ka! Prati domovina ukorak Tursku,Indoneziju, Senegal! Daleko }e se izneznanja dogurati. Krasna li je ona AAnnePeterson, sada ve} biv{a ameri~kaambasadorka u Egiptu! Po svome licem jer -stvu ovdje }e ostati upam}ena. Neki oduhva}enih morsijevaca potvrdili su ono {tovojska, policija i narod uz njih, ve} zna.Davala je Bratstvu instrukcije, da odu uManyu, na jug Egipta, da se dobroulogoruju, a Amerika }e im pomo}i da sebrzo otcijepe od Egipta i za po~etakproglase ju`nu provinciju svojomdràvom.

NEDJELJA, 25. AUGUSTNedjelja je, ovdje radni dan, na izgled

miran, dok se na Sinaju vodi pravi rat. PoFacebooku se {iri simbol “slobode ipravde”, kako to predstavljaju “mu~enici”,a zapravo je simbol terorizma. Slikapodignute {ake sa ~etiri prsta, pri ~emu jepalac spu{ten na dlan, crne boje sa ùtompozadinom, trebala bi podsje}ati na Rab’u iizmi{ljeni genocid, koji je uz EErdogana,tvorca ideje o simbolu, odli~no odradilakatarska Al Jazeera. Rab’a bi zna~ilo~etvrta, rije~ izvedena od korijena rije~iarba, {to zna~i ~etiri. Danas su se javnooglasili iz Ministarstva za obrazovanje,upozoravaju}i da je Morsi potpunopromijenio program za arapski jezik,religiju, historiju i geografiju, od prvoga dozavr{noga razreda srednje {kole, da suskarabudìli nove ud`benike, onako posvome, i da }e po~etak {kolske godinevjerovatno kasniti, jer nemaju svepripremljene nove, a po Morsijevim seapsolutno ne moè raditi... Dokle su onii{li, da djeci odmah svoje ideje trpaju uglave! Podsjetili su me na Jevreje, ~ijadjeca u {koli u~e da su oni pravi nasljednicipiramida, kao graditelji njihovo je pravonajve}e.

Ne zaostaje nimalo ni ameri~ki nastavniplan i program, u kome se iz geografije neozna~ava Palestina, ve} cijeli taj prostordràvom Izrael. Ovdje djecu u ameri~kim{kolama i koledìma u~e gde je MiddleEast i {ta je islamski fund amen talizam, aline i {ta je ameri~ki fa{izam i rasizam. Ipak,nema tu opravdanja, niti pore|enja kakojedni mogu, a drugi ne mogu, ili uzvra}anjazato {to oni to rade, pa }emo sada i mi.Egipat mijenja svoju politiku, sve manje zasaveznika smatraju}i Ameriku, a saIzraelom sara|uje samo koliko mora. Uàs,{ta bi Egipat sna{lo, da su takvi nacisti,Bra}a, ostali na vlasti samo do kraja svogamandata?!

PONEDJELJAK, 26. AUGUSTJavljaju da }e ve}ina {kola ipak po~eti

na vrijeme. U dràvnim {kolama nastavniciprakti~no ne mogu biti otpu{teni, osimdekretom samoga Ministarstva prosvjete.Predava~i su kao bijeli medvjedi i niko imne moè ni{ta. Kasne na posao ili, jo{ gore,ne dolaze, ne u~e |ake ni~emu. Nastavnicamoè komotno da ponese gra{ak, da ljuspana poslu, da joj pro|e vrijeme, dok ne odeku}i da pravi ru~ak. Broj u~enika varira...po 50, 60, 70 u jednom odjeljenju, a odsvekrve, u~iteljice u penziji, ~ula sam da~ak 80 u~enika se moè na}i u jednoju~ionici, zavisi od dijela grada. Pla}eprosvjetnih radnika u dràvnim {kolama sumizerne. Svi fakultetski {kolovani ljudi{alju djecu u privatne {kole, dok u dràvneidu djeca taksista, mikrobus voza~a,domara... Ne daj Boè da neko “spedigreom i {kolom” poludi pa po{aljedijete u dràvnu {kolu. Mlatit }e ga namrtvo ime jer se izdvaja po akcentu, ~isto}i,pona{anju, manirima... Dràvni medijisvaku ve~er prenose zbivanja koja suobiljeìla ovo egipatsko ljeto. Svaki danhapse neke iz Bratstva, {to ne treba ~uditi,jer je Morsi za godinu i po svoje vladavineoslobodio 3.000 optuènika za terorizam,posebno iz redova Hamasa.

UTORAK, 27. AUGUSTAl Jazeera u svome tonu najavljuje

“potresni dokumentarac o masakru u kojemsu snage lojalne vojnom reìmu ubile vi{eod 100, a ranile nekoliko hiljada Morsijevihpristalica i ~lanova Muslimanske bra}e ublizini dàmije Rabaa al-Adawiya uKairu”. Pri tome ne spominju {ta su kod“mu~enika” prona{li od oru`ja, kako surab’ovci prvi po~eli pucati, a i kako susvoje slali u smrt, prelaze}i mirno prekomrtvih le{eva. Zanimljivo je koliko seKatar uzjogunio i sav osiljen tr~i kabudu}nosti, zaboravljaju}i da su do prijenekih ~etrdesetak godina znali samo za

poljske zahode. Ta zemlja se ne moèpohvaliti bogatom historijom ili slavnomtradicijom. Otac TTamima, novoga emira,svoga oca je skinuo sa vlasti, dok je tajboravio u Velikoj Britaniji. Posjeta Zapaduzavr{ila se ostankom do kraja ìvota, jer muje ro|eni sin dràvnim udarom preuzeo vlasti zabranio povratak. Novi emir, Tamim, jo{uvijek sam ne odlu~uje, kako se to javnostiprezentira, ve} radi po nalogu bolesnoga,starog oca, koji je pokazao svoju “humanost”ve} davno. Katar vodi borbu za presti` saSaudijskom Arabijom. Obje dràve zanimaSueski kanal i kontrola arapskoga svijeta, aliza razliku od kralja Saudijske Arabije, koji seprotivi idejama hilafeta i uop}e Musliman -skoga bratstva, te u ovim momentima te{kimza Egipat, daje mu apsolutno svaku podr{ku,politika Katara je okrenuta protiv i oniuveliko, na sve na~ine, prije svega medijski,pomaù Bratstvo. A puku nisu nikadapojasnili zna~ajke politi~ke doktrine i da li jetaj koncept temeljne islamizacije dru{tva iobnove halifata uop}e kongruentan sabazi~nim principima demokratskoga islobodnoga dru{tva.

SRIJEDA, 28. AUGUSTPri~am sa prijateljicom, koja ìvi u

Rehabu, elitnom kairskom naselju. Kaè:“Osje}am se kao da ìvim u KKusturicinomUndergroundu. ûjem za rat, ubijanja,strahote, progla{enje nezavisne republikeKardasa, u blizini Gize, a sjedim nabalkonu, sa muèm, pijem ve} drugujutarnju kafu... Sun~an dan, pti~ice pjevaju,ulicom promakne poneki auto, izludjelimotorist ili stranac koji dògira...” Znam, toje ona druga strana ìvota u Egiptu. I kodmene se smirilo, ali policijski sat niko ne{ljivi. Kao da se namjerno tada iza|e u{etnju kvartom, a djeca puste da vri{te iigraju fudbal na ulicama. Taj svijet pomalopodsje}a i na zombi apokalipsu... Tako je tou ovoj ~udnoj zemlji. �


KAIRSKI DNEVNIK DOPISNICE “SB”

�

PIROVA OBJEDA^lanovi Muslimanskog bratstva u akciji


Godine 1965. indonezijska vlada jesvrgnuta od strane vojske, koja jeuspostavila diktaturu u zemlji.Svako ko se protivio vojnojdiktaturi mogao je biti optuèn da

je komunist: od siroma{nih zemljoradnika,preko intelektualaca, do Kineza, za koje jenova vlast razvila posebne metode istre blj -e nja. Za manje od godinu dana i uz direktnupodr{ku vlada zapadnih zemalja, uIndoneziji je ubijeno vi{e od milion „ko mu -nista“. Vojska je svoje egzekutoreregrutovala iz redova sitnih kriminalaca ipripadnika paravojnih formacija. Ti ljudi idanas, gotovo pola stolje}a kasnije, ~vrstodrè pozicije mo}i u Indoneziji.Ameri~kom reditelju JJoshui Oppenheimeruotvo reno su pri~ali o svojim zlo~inima,hladnokrvnim ubistvima stotina nevinihljudi, i tako je nastao în ubijanja (The Actof Killing), jedan od najpotresnijihdokumentaraca koje }ete ikada vidjeti.

ZAVODLJIVI PLES SMRTIGlavni „junak“ — ako se tako moè re}i

— Oppenheimerovog filma je AAnwarCongo. Lik simpati~nog, mr{avog starcablagog osmijeha, koji se s beskrajnomljubavlju odnosi prema svojim unucima,nikada ne biste povezali sa jednim odnajokrutnijih indonezijskih ubojica koji je,prema vlastitoj ra~unici, odgovoran za smrtoko hiljadu ljudi. Tih {ezdesetih godinaAnwar je radio u kinu u centru grada kaoprodava~ karata. Odatle vjerovatno injegova velika ljubav prema filmovima,posebno ameri~kim vesternima i ko me di -jama EElvisa Presleyja koji su ga, kako kaè,~inili opu{tenim i sretnim ~ovjekom. S timosje}ajem zadovoljstva i opu{tenosti nakonodgledanog filma, Anwar bi zajedno sasvojim prijateljem HHermanom uve~er samopre{ao ulicu od kina do susjedne zgrade, u

kojoj je bio „ured za mu~enje“. Tamo su ga,obuzete uàsom, ~ekale njegove `rtve.Slijedilo je ispitivanje i mu~enje („nije bilova`no {ta ih pitamo, niti {ta nam oniodgovaraju, ionako bismo na kraju sveizmijenili - na{ posao bio je samo da ihnarod zamrzi“, kaè jedan od egzekutora ufilmu). Nakon vi{esatne torture, Anwar bisvoje `rtve vodio na krov zgrade. Tamo biih vezao za stub, a potom udavio tankimsilkom. U po~etku ih je tukao do smrti, alibilo je previ{e krvi, obja{njava Anwar. Takoje „otkrio“ metodu davljenja, koja je bilamnogo prakti~nija. „„Za masakre nikadanisam obla~io bijele pantalone“, kaèAnwar. „„Obi~no sam nosio jeans.“

Svoje zlo~ine Anwar je poku{avao dapotisne iz svijesti tako {to je svake ve~erii{ao na ples. Oboàvao je plesati, govorenjegovi prijatelji, aktuelni pokrajinskiguverner i novinski izdava~ IIbrahim, kojiAnwara slave kao heroja, velikog filmskogglumca kakav je oduvijek èlio biti.Oppenheimerov film bio bi svakakopotresan i da je samo pustio svoje aktere dagovore u kameru, bez bilo kakvih drugih„dodataka“. Ali ono {to în ubijanja ~inipotpuno nadrealnim, a ujedno i jednim odnajstvarnijih filmova ikada snimljenih,jeste rediteljeva zamisao da ubicamadozvoli da rekonstrui{u svoje zlo~ine predkamerom na na~in na koji oni to èle.Anwar, Herman i ostali tako postajuscenaristi i glavni glumci u vlastitom filmuo stvarnim ubistvima koje su izvr{ili.Nakon po~etnog oklijevanja i izvjesnenelagode pred kamerama, brzo se opu{tajui po~inju osmi{ljavati film koji }e im,nadaju se, donijeti svjetsku slavu. Uscenarij sa mu~enjima `rtava ubacujumnogo razli~itih filmskih ànrova: jednomje to mjuzikl, rajski prizori sa lijepimIndoneànkama koje ple{u u dugimhaljinama pastelnih boja, drugi put jeameri~ki vestern poput onih u kojima glumijedan od njihovih najve}ih idola, JJohnWayne, a tre}i segment je „gangsterski


„ÎN UBIJANJA“

Pi{e: MAJA RADEVI]

Najkontroverzniji dokumentarac 21. stoljeća, „ČIN UBIJANJA“ američkog redi -te lja JOSHUE OPPENHEIMERA, nedavno je prvi put prikazan pred bh. publikom u

okviru programa „Kinoscope“ 19. Sarajevo Film Festivala; u Oppenheimerovomfilmu svoje zločine detaljno opisuju egzekutori odgovorni za smrt desetina hiljadaljudi u Indoneziji sredinom 60-ih godina, koje je vojska optužila da su komunisti

EGZEKUTORI PRED FILMSKIM KAMERAMA

“Klju~ je u tomeda ne osje}atekrivicu; zato

morate prona}ipravi izgovor“

JOSHUA OPPENHEIMER“Svako od tih ljudi ubijao je isklju~ivoradi novca i mo}i “

indonezija:TEKST osnova.qxd 28.8.2013 19:31

film“, jer oni su ljudi koji iznad svegacijene svoju slobodu (pojam „preman“ uIndoneziji ozna~ava pripadnika kriminalnegrupe, a termin poti~e od holandske rije~i„vrijman“, {to zna~i „slobodan ~ovjek“,op.a.). Anwar i njegovi prijatelji smatrajuda, iako je pri~a „te{ka“, publiku ne trebastalno dràti u napetosti i odre|ena dozahumora u filmu je obavezna. Tako nastajeefekat koji mo`da i najvi{e uznemiravagledaoce Oppenheimerovog dokumentarca:upoznajemo ubice kao ljude sa odli~nimsmislom za humor, koji me|usobnoizmjenjuju britke dosjetke. U momentukada na trenutak zaboravite ko su inasmijete se njihovim {alama, u svijestdolaze Anwarove rije~i: „„Bilo je kao dasmo ubijali s rado{}u.“

HUMANO ISTREBLJENJEDva su razloga za{to se smijemo înu

ubijanja, obja{njava Joshua Oppenheimer.Prvi je taj {to su ljudi u njemu velikodu{ni,otvoreni, iskreni, nema autocenzure...Takva velikodu{nost dolazi zajedno sodsutno{}u srama. S druge strane,Indoneàni se smiju apsurdnosti onoga {tose doga|a, nemogu}nosti vjerovanjavlastitim o~ima. Recimo, u sceni kada TVvoditeljica hvali ubice jer su smisliliefikasnije metode ubijanja, ili kadazamjenik ministra sporta i omladine govorio potrebi „humanijeg istrebljenja“.

„Ne vjerujem da psihopati postoje.

Mislim da je to izmi{ljotina kriminologije20. stolje}a i pseudopsihologije. HannahArendt napisala je da je svaki ubica~ovjek - to ne zna~i da je svaki ~ovjekubica i bila je jako uznemirena kada suljudi to tako interpretirali. Svaka stolica jedio namje{taja, ali nije sav namje{tajstolica. Svaki ubica kojeg sam upoznao,pri ~emu je Anwar Congo bio 41. na listi,

ubijao je zbog mo}i i novca - doslovnosvaki, a onda bi poslije izmi{ljao razloge iopravdanja koja bi mu pomogla da ìvi stim {to je u~inio, ali i kako bi mogaoponovo ubiti. Njihova je taktikazastra{ivanjem uvjeriti ostatak dru{tva daje ono {to su oni u~inili bilo ispravno“,kaè Oppenheimer.

Pitanje gri`nje savjesti za ljude poputAnwara, Hermana i ostalih samo sename}e. Jedan od egzekutora, AAdi, kojivi{e ne ìvi u Indoneziji, sje}a se kako jeimao djevojku Kineskinju i kada je vlastkrenula u kampanju protiv Kineza, ubio jenjenog oca na ulici, a njegovo tijelo bacio ujarak. „„Ubistvo je najgori zlo~in kojimoète po~initi. Klju~ je u tome da neosje}ate krivicu. Zato morate prona}i praviizgovor“, kaè Adi. U înu ubijanja nemaistinske katarze, ~ak ni na samom krajufilma kada se Anwar u sceni rekonstrukcijejednog od svojih zlo~ina na|e u poziciji`rtve i nakon toga sa suzama u o~imaOppenheimeru priznaje da je tek tadashvatio kako su se osje}ali ljudi koje jemu~io. Naàlost, te rije~i iz njegovih ustazvu~e la`no i vje{ta~ki. Svjesni daiskupljenja nema, indonezijski egzekutorinastavljaju ìvjeti svoje ìvote u stalnojpotrazi za opravdanjem, uz nesebi~nupodr{ku predsjednika, politi~ara, sudstva,novinara i svih drugih klju~nih strukturajednog dru{tva u kojem je reìm (zlo)~inubistva doveo do apsurda. �


INDONEZIJSKI ODREDI SMRTI

UBICE U ULOGAMASVOJIH @RTAVAAnwar Congo (desno) prema vlastitom priznanjuodgovoran je za smrt blizuhiljadu Indoneàna

indonezija:TEKST osnova.qxd 28.8.2013 19:31

Zapad je fasciniran Balkanom! Uovo ne treba sumnjati, ali jeklju~no pitanje kako i na kojina~in. Prevladavaju stereotipi,znate ve} kakvi, o ~emu je

ljubljanski profesor etnologije dr. BBoìdarJezernik napisao sjajnu knjigu Zemlja ukojoj je sve naopako (na bosanski prevelanegdanja urednica u na{em listu MMedinaDelali}), no povremeno dobijamo i studijekoje dubinski analiziraju povijest Balkana isvega {to je s njim u vezi, ra~unaju}i tu ikulturu, a glazbu posebno.

BARBARSKA MISTIFIKACIJAOve dileme oko Balkana, a posebno

zemalja koje su nekad tvorile Jugoslaviju,skoro su se amblematski iskazale u pisanjukoje je pratilo utemeljenje ne~ega {to jegrupa engleskih kriti~ara ozna~ila kao“world music”, “svjetska glazba”, ili kaove} èlite. Taj je fenomen pomno analiziraodrugi etnolog, dr. IIvan ôlovi} u svojojknjizi Etno, objavljenu u njegovojbiblioteci XX vek. Tako smo dobilisimplifikacije u kojima su pojedini autori,posebno oni sa engleskog govornogpodru~ja, a oni iz Londona opet ponajvi{eokupljeni oko revija Songlines i fRoots inekih dnevnika, izvla~ili pojedine slu~ajeveiz {ireg konteksta koji nisu analizirali irazumijevali, i onda im pridavali kojekakveepitete poput “Kralj romske glazbe”,“Kraljica” i sli~no. Barbarska jemistifikacija i povr{no analiziranje bilaispred dubljeg pronicanja u kulturne

procese - to je trend koji je posljednjihgodina naprosto zapljusnuo sve {to sestvaralo na podru~ju “svjetske glazbe” nana{em tlu, u ovo nema nikakve sumnje.Sabor srpskih truba~a u Gu~i }e biti samopredmetom divljenja, bez ikakovihopservacija o nacionalisti~kim tonovimakoji ga prate, kao i upozorenjima ozbiljnihetnomuzikologa (dr. DDimitrije Golemovi})da ta ista fe{ta umonogome simplificira i nepo{tuje tradicije sviranja u trubu u Srbiji i{ire; dapa~e, da je umnogome iznevjerava ivodi ka komercijalnom uobli~avanju(BBoban Markovi} i njegov orkestar), o

[abanu Bajramovi}u se pi{e samo odtrenutka kad je ponovo snimio svojefantasti~ne pjesme sa Mostar SevdahReunionom i tako iza{ao na svjetsku“world music” scenu, dok se njegove LPplo~e iz ranih 80-ih za ZKP RTL sasimfonijskim orkestrom (antologijska A[unen Romalen) uop}e ne spominju itd.,itd.

Romska je glazba tako do{la u sferuinteresa angaìranih aktivista unutar “worldmusic” pokreta i neki od protagonista supostali na toj sceni op}eobljubljeni - prijesvih [aban Bajramovi} i EEsma Redèpova,


ISTINSKI BISERI

Izbor romskih pjesama dva Engleza svojomekskluzivno{}u i kvalitetom naprosto odu{evljava

Dva mlada poslijediplomska istraživača iz Londona NATHANIEL MORRIS i PHILIPKNOX realizovali su projekt “Stand Up, People - Gipsy Pop Songs from Toto’s

Yugoslavia 1964-1980”; interesovala ih je enormna popularnost romske glazbe uSFRJ, objavili su CD i dvostruki LP-box “Stand Up”, a pripremaju i multimedijalni

projekt o povijesti romske glazbe u periodu od 1960. do 1980. godine

ROMI PJEVAJU ZATITINA VREMENA

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]

ISKREN ANGA@MANNathaniel Morris i Philip Knox

OGNJEN:TEKST osnova.qxd 28.8.2013 19:43

a potom i novi sastavi, Kal i drugi!) i opetsu po~eli frcati pojednostavljeni epiteti ipore|enja. Sublimirano je sve to u knjizinovozelandskog novinara, londonskogdomicila GGartha Cartwrighta PrincesAmongst Men: Journeys with GipsyMusicians sa pridodanim CD-ovima(Serpent’s Tail 2005. i Asphalt Tango2008.), koji naprosto vrve od poùde zaegzoti~nim detaljima, u potrazi zanekakvim ljudima koji ìve izvankategorija normalne civilizacije i koje~egajo{. No, dobro ima, i pozitivnih primjera!

Jedan takav je zasigurno projekt koga supod nazivom Stand Up, People- Gipsy PopSongs from Toto’s Yugoslavia 1964-1980u zadnjih nekoliko godina skrbno i sapotrebitim nau~nim aparatom realiziraladva mlada poslijediplomska istraìva~a izLondona NNathaniel Morris i PPhilip Knox.Kako ne dolaze iz uskih prostora “svjetskeglazbe” oni su “pitanju” romske glazbepri{li nekako sa strane, neostra{}eno i bezikakovih komercijalnih ambicija. Prvo suse u okviru svojih studija bavili kulturomBalkana u {irem smislu te rije~i, a onda suu jednom trenutku shvatili da im nedostajejedan vaàn segment. Onaj koji se odnosiona romsku kulturu u negdanjoj Jugoslaviji,ne samo glazba, nego i mnogo {ire.Pouzdanih izvora za dublju analizu nije bilomnogo i oni su se odlu~ili za terenski rad -krenuli su u zemlje nastale raspadom lijepenam domovine da bi vidjeli {to je od tekulture ostalo, gdje su korijeni, kakvi suprocesi se odvijali unutar romske koltureTitine zemlje i kakva je bila njenapozicioniranost unutar te kulture, ili jo{

bolje tih kultura. I kretali su se okolo,zahvatali iz raznih izvora, bili u dodiru sava`nim romskim intelektualcima, rovili pobibliotekama, dodirivali se sa velikimizvo|a~ima romske glazbe, legendarnaEsma Redèpova je bila tek jedna od njih,ìvjeli u najve}em romskom naselju nasvijetu, [utki u Skopju, oti{li i na Kosovo,do{li do Sarajeva i Beograda, nalazilidiskofile koji su ~uvali stare single plo~e iz60-ih i 70-ih godina; dakle, one od prijenegoli }e Esma, [aban, LLjiljana Petrovi},Muharem Serbezovski i drugi bitiop{teobljubljeni. Prvo u Jugoslaviji, a ondai {ire. Krenuli su, dakle, onako kako tostrastveni istraìva~ i mora da radi -

zahvatili su materiju od njenih po~etaka i tepo~etke, barem kad se radi o enormnojpopularnosti romske glazbe u Jugoslaviji,{iroko i analiti~no predstavili u svomprojektu. Napomenimo jo{ i ovu po svemuva`nu ~injenicu: obojica su se predputovanja po Jugoslaviji “snabdjeli”solidnim znanjem “srpsko /hrvat sko/ bosan -sko/crn ogorskog” i romskog jezika, tako dasa komunikacijom nisu imali ve}ihproblema, da o poznavanaju suvremenihteorijskih dometa kulturologije niti negovorimo.

I onda sam prvo u aprilu u Sarajevudobio u redakciji Sarajevskih sveski broj35/36 iz 2011., u kome se nalazio i bosanskiprijevod njihova strasnog poniranja u svijetromske glazbe naslovljen sa O, o~e, {tau~ini? - Prisje}anje na zlatno doba romskemuzike u Jugoslaviji, a nekoliko mjesecipotom sam preko prijatelja saznao i da sesprema pormocija CD-a i dvostrukog LP-ijau jednom od londonskih klubovasmje{tenih u Brixtonu. Klub pun, sjajnapromocija sa projekcijama crno-bijelihfilmova iz 60-ih i 70-ih godina. A onda samse nekoliko dana potom iznova sreo saautorima ovog va`nog projekta. Koga sufinansirali iz razli~itih budèta, da bi gaokon~ali na najbolji mogu}i na~in.

TEMELJITO SKOCKANOKao prvo, CD i dvostruki LP-box Stand

Up, People sadrè 19 pa`ljivo odabranihpjesama nastalih u periodu izme|u 1964. i1980. godine. Me|u njima pa`njuizazivaju, prije svih, rani MuharemSerbezovski i njegov bollywoodski snimak


FASCINACIJA BALKANOM

��

NI[KI CAR[aban Bajramovi}


pjesme Ramajana, a potom i legendarneRamu, ramu iz 1964., kao i [abanBajramovi} sa snimkama pjesama Kadazvona zvone iz 1970. i Dèmila iz 1969.îtaju se razni utjecaji, i oni orijentalni, ioni koji su do{li preko indijskih filmova,posebno kod Serbezovskog, i oni iz Turskei kojekuda jo{, a tu su i prvi dodiri sasuvremenim produkcijskim zahvatimauzetim iz pop glazbe i koje{ta jo{. U sjanonapisanoj studiji o glazbi kosovskih RomaLambada na Kosovu ljubljan sko/ zagreb a -~ki etnomuzikolog dr. SSvanibor H. Pettanutvr|uje vehementno kako romskiglazbenici lako prihvataju tu|e tradicije iprilago|avaju ih svom izrazu (~itati opetizdanje izdano u sjajnoj ediciji XX veka,2010., Beograd!), a na osnovu toga da jesam ìvio godinu dana (sic!) u jednojromskoj obitelji na Kosovu.

A onda dolazi legendarna Esma i njensuprug harmonika{, kompozitor i umjetni~kivo|a SStevo Teodosijevski i njihovi raniradovi. Pazite sad: pjesma posve}enaromskom prazniku \ur|evdan iz 1969., aonda kao vrhunsko iznena|enje i Pesma{eher Sarajevu iz 1974., koju je Stevo skrojiovirtuozno na tekst neprevazi|enog SarajlijeSafeta Kafedì}a (rana upotreba orgulja uaran`manu), otpjevana na bosanskom jeziku,koju bi, da je pametan, novi gradona~elnikSarajeva dr. IIvo Kom{i} mogao lahkoproglasiti himnom grada na Miljacki.Dodajmo tu jo{ jednu ljepoticu, UUsnijuRedèpovu, sa pjesmom Selime ternie iz1968., kao i jo{ po jedan istup Esme u pjesmiAbre babi sokedàn (1964.) i [abanaUmirem,umirem iz 1971. godine. Objeistinski biseri i neprevazi|ene interpretacije.U kojima zapaàmo briljantne virtuoznesolisti~ke dionice klarinetista MMedo ûna,koji opet dobija i priliku da se iskaè uvlastitom instrumentalu @anino kolo. A ondadolaze mali biseri iz pozadine - prekrasnaromska pjeva~ica kratke karijere AAva Selimi

pjeva pjesmu Abre devla (1969.), potomNehat Ga{i sa ansamblom Rom pjeva Na{titadav ki [utka tedikav i Alo dive me Romjate mukav, obje iz 1970., potom BBedrije Misinima pjesmu Mo vogi dukalla (1974.), paTrajko Ajdarevi}-Tahir i Mangala, papoznati duet \\uri}-Runjai} koju uz ~uvenisekstet DDu{ana Radeti}a (legendarnikompozitor i aranèr rodom iz Prijedora)izvodi Amen sama But Roma daleke 1964.,Hajra Su~urija uz orkestar KUD-a Ibar pjevaPe romnaso o miro turisti |elo (1968.)., dokje na koncu pravo da izvedu romsku himnuDjelem, djelem pripala nekada poznatomansamblu Montenegro. Izbor koji svojomekskluzivno{}u i kvalitetom naprostoodu{evljava.

Autori su sami izdali CD i LP box nasvojoj etiketi Vlax Records, dok jedistribuciju prezela poznata etiketa AsphaltTango Records iz Njema~ke (brojevi CD-ATR4113 i LP-ATR4213!). Plo~e pratiopse`na knjiìca sa brojnim podacima,biografijama izvo|a~a, engleskim prije vo di -ma pjesama (vjerujem da im je tu pomogla“na{a” HHedina Sijer~i}), fotografijama ireprodukcijama originalnih omota, te ka ta lo -{ki brojevi, godine izdanja i diskografskeku}e - sve skockano temeljito i sa punoakribije. Vinilne je snimke transferiraobeogradski zaljubljenik u stare nosa~e zvukaMilan Milovanovi}, a dio njih je na|en uNarodnoj biblioteci Srbije. Na koncu inapomena da je izdanje ve} bilo predmetomodli~nih kritika i opetovanog medijskogemitiranja, a autori najavljuju i multi me dija -lan projekt u suradnji sa Muzejom romskekulture iz Beograda i Nacionalnim romskihcentrom iz Makedonije o povijesti romskeglazbe u periodu od 1960. do 1980. godine.Jednom rije~ju, svaka ~ast i divljenje svemu{to su napravili. �


ISTINSKI BISERI

�SVEPRISUTNA KRALJICALegendarna Esma Redèpova

VRHUNSKI SOLISTAVanvremenska Ljiljana Petrovi}-Buttler

ZA[TO SU TI KOSE...Op{teljubljeni Muharem Serbezovski


Vijest da je najpoznatiji svjetskinegativac sir CChristopher Leesnimio heavy metal album, samoneupu}ene je iznenadila. Njegovìvotni put, gluma~ki i glazbeni,

prepun je zanimljivih detalja.

BURAN @IVOTNajpoznatiji filmski grof Drakula rodio

se prije 91. godinu u londonskom okrugukao CChristopher Frank Carandini Lee.Odrastao je uz majku, s obzirom da su muse roditelji razveli kada je imao samo ~etirigodine. Otac mu je bio vojni ~asnik, amajka grofica talijanskog podrijetla. Jo{ uranom djetinjstvu, nakon razvoda roditelja,Lee se s majkom i sestrom preselio u[vicarsku. Prve gluma~ke korakeChristopher je napravio u Wengenu, gdje jei upisao gluma~ku {kolu. Bio je sudionikDrugog svjetskog rata kao ~lan britanskogRoyal Air Forcea, ali i pripadnik tada{njetajne slu`be. Lee se prvi put na filmupojavio 1948., u ostvarenju Corridor ofMirrors.

Njegov doista buran i dug ìvot

obilovao je uglavnom ulogama negativaca,a jedna od najva`nijih uloga mu je bilaupravo u serijalu o najpoznatijemsvjetskom tajnom agentu JJamesu Bondu. Ufilmu Man With a Golden Gun, pak, Lee jeglumio Francisca Scaramangu, glavnognegativca, “~ovjeka sa zlatnim pi{toljem”.Mo`da mu je za tu ulogu pomogla i~injenica kako se njegovamajka drugi put udala zabliskog ro|aka IIanaFleminga, tvorca lika Ja me -sa Bonda, a ulogu je odigraosavr{eno. Iz novije filmskepovijesti vrijedi zabiljeìtiuloge u trilogiji Lord ofRings, gdje je u filmuPrstenova druìna igraobije log ~arobnjaka Saru ma -na, kao i u nastavku filmaHobbit, koji se snima. Leese do sada pojavljivao kao lik u 276filmova i serija, a ~esto bi za potrebe nekogfilma samo davao glas.

GOVOR “STAROG KRALJA”Kada smo ve} kod glasa, sir Christopher

Lee posjeduje dubok i snaàn bas. Urazdoblju od 1986. do 1988. ~esto je na stu -pao u glazbenim kazali{nim ko ma dima i

operetama, te je od 2005. naovamosura|ivao sa nekoliko heavy metalbandova. Prvi Leejev samostalni glazbeniuradak je Christopher Lee Sings Devils,Rogues & Other Villains iz 1989. godine.Do sada je snimio pet studijskih albuma ijedan EP. Pro{le godine Lee je objavioalbum A Heavy Metal Christmas, na komese nalaze boì}ne pjesme u metalnom ruhu.Za svoj album Charlemagne: By the Swordsand the Cross iz 2010., dobio je nagraduSpirit of Metal, na ceremoniji Golden Gods,najpoznatijeg heavy metal magazina MetalHammera. A za svoj devedeseti ro|endanobjavio je singl Let Legend Mark Me As AKing, za koji mu je aran`mane napisaoRichie Faulkner iz legendarnog banda JudasPriest. Lee je vlasnik jo{ jednog rekorda.Najstariji je svjetski izvo|a~ heavy metalànra.

No, vratimo se najnovijem metalnomuratku najpoznatijeg filmskog Drakule.Album Charlemagne: The Oments of Deathobjavljen je prije ne{to vi{e od mjesec dana.Sadrì deset pjesama a otvara ga Portrent.Nakon kratkog thrash metal uvoda,uslijedio je govor “starog kralja”, nakonkojeg slijedi violinska dramaturgija i tipi~niheavy metal solo sa svim pripadaju}imelementima. Harmonija i melodija nekakonajvi{e podsje}aju na produkciju kasnih 80-ih godina i zvuke Helloweena. Istimtempom nastavlja i pjesma Charles TheGreat. Samo {to je recital Lee zamijeniopjevanjem, a sve ostalo je - ostalo isto.Jasno je kako struktura pjesama na albumzvu~i kao rani Judas Priest jer je i ovogaputa Faulkner umije{ao svoje prste.Naravno ne treba zaboraviti da je glazbu zaalbum napisao HHedros Ramos, izvrsnigitarist iz Guatemale, poznat po suradnji sbandovima GGuns N’ Roses i KKansas.Pjesma The Siege zapo~inje kao kora~nica,

ali se nedugo nakon uvodapretvara u heavy metal sagu.

U gluma~koj karijeri Leeje ~esto igrao role u kojima jebilo krvi, borbe i smrti. Stogai ne ~udi da je jednu svojupjesmu nazvao Massacre ofthe Saxons, u ~ijem je tekstudoslovce opisano povijesnokrvoproli}e tisu}a Saks -onaca. Nakon ne{to laganijeDawning of a New Age,slijedi ponajbolja pjes ma na

albumu, Let Legend Mark Me As the King.Heavy metal operu s tematikom koja govorio povijesti i prolaznosti ìvota, Lee jeotpjevao kao da ima pedeset godina manje.Konceptualni Album Charlemagne: TheOments of Death zatvara pjesmaJudgement Day. Neobi~an glazbeni uradakslavnog glumca zasigurno }e u}i u analeheavy metal glazbe. �


METALNO RUHO

Drakula i metalac

Iako ima devedeset i jednu godinu, sir CHRISTOPHER LEE objavio je svoj novi

heavy metal album; najpoznatiji filmski Drakula opet je oduševio

Pi{e: MARIO ILIÎ]

PRAVI “GROF”Sir Christopher Lee

mario strana:TEKST osnova.qxd 28.8.2013 19:30


KULT MARKETVAMPIRE WEEKEND

ModernVampires of theCity

Moglo bi se re}ida je uposljednjih petgodina do{lo doekspanzijevampira ivampirskogpokreta, kako ufilmskoj

industriji tako i u glazbenoj. Pred namaje studijski album banda VampireWeekend pod nazivom Vampires of theCity. Rije~ je o njujor{kim indie rockglazbenicima, ~iji nam tre}i studijskiuradak donosi dvanaest pjesama.

EVILE

SkullOni pra{eèstoko, a uzorisu im Slayer iMetallica. Rije~je o thrashmetal banduEvile i njihovomnajnovijemstudijskom

uratku Skull. Kako to sami vole re}i,njihova glazba je na tragu najuspje{nijihthrash uradaka s kraja 80-tih godinapro{log stolje}a, od Exodusa, prekoOverkilla do Testamenta. Album Skullsadrì deset pjesama.

ROBIN THICKE

Blurred LinesRobin Thickeje ameri~kitekstopisac,glazbenik iglumac. Uglazbenimkrugovima vrlotraèn.Potpisao je

brojne hitove nadolaze}ih pop zvijezda,poput Nicki Minaj, Jeniffer Hudson,Christine Aguillera, Ushera... Ovogaputa objavio je samostalni studijskialbum Blurred Lines. Na svoj {estialbum u karijeri uvrstio je jedanaestpjesama.

Ovoga puta predstavljamo neobi~ancountry album ameri~kog glazbenika KKrisaKristoffersona. Na pragu osamdesetegodine ìvota Kristofferson je snimioostvarenje Feeling Mortal, koji mu jeukupno gledaju}i {esnaesti studijski albumu karijeri. Iako pjeva i svira jo{ od davnih60-ih godina pro{loga stolje}a, ve}inipublike je i dalje poznatiji kao glumac.

Kris Kristofferson je ro|en u Texasu, anakon {kolovanja radio je razne poslove, odkojih je najopasniji bio pilotiranjehelikopterom na naftnoj platformi. Isprva jepisao i skladao za druge izvo|a~e, a kasnije,nakon selidbe u Californiju, odlu~io seposvetiti samostalnoj karijeri. Ono {to je upovijesti ostalo zabiljeèno, pored doistaburnog Kristoffersonovog ìvota, jeste vezasa pjeva~icom JJanis Joplin, koja je trajalasve do njezine smrti, ali i velika prijateljstvas JJohnnijem Cashom, BBobom Dylanom,Rayom Priceom i mno{tvom drugihvelikana ameri~ke glazbene scene.

Zasluge za svjetsku slavu JohnnyjaCasha, Janis Joplin, WWillieja Nelsonasvakako dijelom pripadaju i Krisu, koji jenapisao neke od njihovih najve}ih hitova. Uisto vrijeme, on je izgradio i fimskukarijeru, odigrav{i 105 filmskih rola,okruniv{i se Zlatnim globusom.

[esnaesti Krisov album sadrì desetpjesama, a otvara ga istoimena FeelingMortal. Kristofferson je cijeli album, kakomu i ime govori, posvetio tematici smrtnostii prolaznosti ìvota, s osvrtom na bogatukarijeru i jedinstven ìvotni put. Ima tu ipjesama poput Bread For The Body, koja

nagla{ava istinske ìvotne vrijednosti ili,primjerice, pri~a o ìvotnim na~elima kojuKristofferson “pri~a” pjesmom You Don’tTell Me. Na albumu je i skladba StairwayTo The Bottom, autenti~na storija onjegovim ìvotnim neuspjesima i padovima.

Album zatvara pjesma Ramblin‘ Jack,posve}ena nekoliko godina starijemprijatelju RRamblin‘ Jack Elliotu, glasovitomcountry glazbeniku, za kojeg Krisa veùposebne uspomene. Iako naslov albuma kaoi tematika ukazuju kako je KrisKristofferson snimio svoj posljednjistudijski album, svi istinski ljubiteljidobrog countryja nadaju se kako starimajstor jo{ nije potro{io svu ìvotnuenergiju, te kako }e nastaviti pisati, pjevatii pomalo glumiti. (M. Ili~i})

MUZIKA

Album “Feeling Mortal” Krisa Kristoffersona

Smiraj duše u country stilu

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Visage: Shameless Fashion2. Deap Vally: Baby I can hell3. Kings Of Leon: Supersoaker4. Hot Natured ft. Anabel Englund:

Reverse Skydiving5. Annie: Tube stops and lonely hearts6. Rudimental ft. Foxes: Right here7. Shuggie Otis: Special8. Shy FX ft. Liam Bailey: Soon Come9. Calvin Harris ft. Ayah Marar:

Thinking about you10. Daft Punk ft. Pharell Williams:

Lose yourself to dance

COUNTRY DOAJENKris Kristofferson objavio je{esnaesti studijski albumFeeling Mortal

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 27.8.2013 16:35

Broken je britanski nezavisni film iz2012. godine. Reìrao ga je RRufus Norris,priznati, zna~ajni kazali{ni reìser koji jestvarao i opere, a ovo mu je debitantski film.Premijerno je prikazan u svibnju pro{legodine, na velikom svjetskom festivalu Akategorije, na Cannes Film Festivalu, uprogramu Tjedan me|unarodne kritike.

U filmu glavne uloge tuma~e EEloiseLaurence, TTim Roth, CCillian Murphy..., a me|usjajnim gluma~kim imenima nalazi se i divna,prije svega zbog svog rada i znanja, SarajkaZana Marjanovi}. Zana glumi poljsku babysittericu. Tim Roth, pak, glumi samohranogoca, odvjetnika. Tu je i u~itelj, Cillian Murphy,u kojeg je ona zaljubljena. Film Broken jebaziran na romanu iz 2008. istog imena, koji jenapisao DDaniel Clay, i progla{en je za najboljinezavisni britanski film, a RRorry Kinnear je zasvoju ulogu Boba Oswalda dobio nagradu zanajboljeg sporednog glumca. Ova filmskadrama prikazuje nekoliko isprepletenih dramaiz jednog kom{iluka, iz vizure jedan aesto -godi{nje djevoj~ice, a koje se odvijaju u dijelusjevernog Londona. Nakon {to je vidjela,nenadano, scenu nasilja na ulici ìvot joj semijenja. Djevoj~ica koja je vidjela nasilje jesuosje}ajna, zove se Emili, a nadimak joj jeSkunk, te ima dijabetes tipa A, koji joj moèitekako ugroziti ìvot. Ona je, ipak, unato~svojim problemima, suosje}ajna i ima osje}ajza nepravdu.

Glazbu za film je radio DDamon Albarn(Electric Wave Bureau), frontmen grupeGorillaz. Reìser je èlio slaviti ìvot, pa makari u groznim i turobnim okolnostima. Filmgovori o odnosima unutar obitelji, unutarkom{iluka, o povjerenju, mo}i, laìma, zlobi,odlukama s vi{e koristi i la`noj ljubavi, snazisuosje}anja... Reìser je za film rekao: ““Ovo jeanaliza ljubavi u svim njezinim oblicima:obostranoj i neuzvra}enoj ljubavi, strastvenoj,romanti~noj i platonskoj, ljubavi kao jedinojstvari koja zasluùje na{e potpuno povjerenje.”

Srce mi se steè kada znamo {ta su sve djeca

morala na na{im prostorima gledati. Tu`nije odtoga je samo dana{nja nebriga, nerazmi{ljanje opreventivi, nesuzbijanje mogu}nosti da iti kapkrvi iti jedno dijete vi{e vidi. Naàlost, danas jeprilika mnogo, od redovnih bombi, pucnjava,plja~ki, obra~una, osveta, ubijanja napu{tenihìvotinja pu{kama po ulicama u nekimsredinama pred djecom itd. Naàlost! Ne samoda se ni{ta ne ~ini, ve} se i one koji ~ine ne{to zaop}e dobro jako brzo maljem dotu~e.

Oni koji detaljno posmatraju film, unjemu }e prona}i pregr{t situacija u kojima seljudi me|usobno vrije|aju uporabljuju}iraznolike nazive ìvotinja. Niti jedna odnabrojanih ne ~ini ono {to ljudi sebi i bli`njima~ine, ne razumijevaju}i da se pona{aju,naro~ito prema svojoj vlastitoj djeci, tedrugima, gore od zvijeri, s malo brige o njima,te puno “medvje|ih” usluga.

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKETDOLINA SMRTI

MichelangeloAntonioni

Zabriskie Poing jefilm velikanafilmske umjetnosti,iz 1970. godine.Osim re ije,Antonioni

potpisuje i scenarij, skupa skoscenaristima, a oni su: Fred Gardner,Sam Shepard, Tonino Guerra, ClarePeploe. Direktor fotografije je bio AlfioContini. Mark je u bijegu nakon {to je ubiopolicajca na demonstracijama. Ukrao jeavion, prelije}e pustinju. Daria je zgodnaèna, sekretarica, ljubavnica koja pustinjomvozi svog {efa. Mark i ona se zaljubljuju.Ovo je epski film, portret Amerike kasnih{ezdesetih, uz glazbu Pink Floyda, TheGrateful Deada, The Rolling Stonesa, TheYoungbloodsa, Kaleidoscopea, JohnFahey, Patti Page... Ocjena: 5

HLADNE SUZE

AzizollahHamidnezhad

Ovo je suvremeniiranski film iz 2002.godine. Scenarij ireìju potpisujeAzizollah

Hamidnezhad. Radnja ovog ostvarenjaodvija se u vrijeme po~etka revolucije uIranu te sukoba vlade i Kurda koji se èleodvojiti od Irana. Sudbina }e spojiti, ujednoj me}avi, iranskog vojnika i kurdskupastiricu. U nemogu}im uvjetima kojivode u mr`nju dvoje ljudi }e stvoritienergiju ljubavi i po{tovanja. Ocjena: 4

NAJMIRNIJE MORE TOGALJETA

Takeshi KitanoNajmirnije moretoga ljeta jesuvremenijapanski filmznanog nam

Takeshija Kitana (reìrao te napisaoscenario za ovaj film) iz 1991. godine.Gluhonijemi mladi} Shigeru radi kaosmetljar. Me|u otpadom pronalazidasku za surfanje. Popravit }e tu daskute krenuti svaki dan u poku{avanje dazaja{e svoj val. Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. The Butler (Lee Daniels) 2. Obitelj Miller (Rawson Marshall

Thurber)3. Instrumentarij smrtnika: Grad od kostiju

(Harald Zwart)4. Kraj svijeta (Edgar Wright)5. Avioni (Klay Hall)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. [trumpfovi 2 (Raja Gosnell, SonyPictures)

2. Elysium (Neill Blomkamp, SonyPictures)

3. Majstori iluzije (Louis Leterrier, SummitEntertainment)

4. Gru na supertajnom zadatku (ChrisRenaud, Pierre Coffin, IlluminationEntertainment)

5. Percy Jackson: More ~udovi{ta (ThorFreudenthal, Fox 2000 Pictures)

Puno “medvjeđih” uslugaFilm “Broken” (Velika Britanija, 2012.), reditelja Rufusa Norrisa

BABY SITTERICAI Zana Marjanovi}igra u filmuBroken

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 27.8.2013 18:24


U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO“Nakon duge i te{ke bolesti u Stockholmu je,u osamdeset i drugoj godini ìvota,preminuo Ahmed Be{i}, prvi banjalu~kiakademski vajar i profesionalni lutkarDje~ijeg pozori{ta”, obavijestili su nas izDje~ijeg pozori{ta u Banjoj Luci: “Bio jeumjetnik tihe naravi, velike energije iostvarenja. Velika mu hvala!”

Do 4. septembra traje Sarajevo ChamberMusic Festival, a organizator je sarajevskaMuzi~ka akademija u saradnji sa Man ha -ttan String Quartetom. U Domu OS BiH 29.augusta nastupa Manhattan String Quartet,dan kasnije Christopher Taylor, potom31.8. Nihad Kre~o, Sakib La~evi}, VedranTuce & Manhattan String Quartet, itd.

U Grada~cu je 28. augusta otvoren jubilarni,40. me|unarodni sajam poljoprivrede iprehrambene industrije Sajam {ljive. NaSajmu }e se ove godine predstaviti vi{e od280 izlaga~a iz Hrvatske, Srbije, Turske,Italije i Bosne i Hercegovine, na 13.000kvadratnih metara otvorenog i zatvorenogprostora.

Outlook je najve}i evropski festival bassmuzike i soundsystem kulture, i najve}ihrvatski festival. Odrà}e se od 29. augustado 2. septembra, u napu{tenoj tvr|avi PuntaChristo u [tinjanu kod Pule. “Outlook ovegodine predstavlja nevjerovatan muzi~kiprogram”, tvrde organizatori. E, u tomnevjerovatnom programu sudjelova}e i dvaBosanca: Said5 i Billain.

Iz sarajevske Agencije Gramofon, pak, stièsljede}e priop}enje: “Nakon {to je ansamblHalka proteklog vikenda nastupio u Tuzli,Bijeljini i u Br~kom, ovaj novoosnovani a ve}uspje{ni bend najavljuje i nove koncerte una{oj dràvi: u Biha}u 5. septembra,Prijedoru 7. septembra i Gora`du 12.septembra.

U organizaciji Kazali{no-filmske drugeOktavijan od 13. do 17. septembra bi}eodràni sedmi Dani filma Mostar. Sve~anootvaranje Festivala zakazano je za 20 sati“u prostorijama Mepas Malla”. Naravno,Dane filma Mostar otvori}e film Obrana iza{tita, Mostarca Bobe Jel~i}a. A {ta bidrugo?

Antifa Fest se bliì.êtvrto izdanje najve}eggodi{njeg okupljanja idruènja mladih bosan -s k o h e r c e g o v a ~ k i hantifa{ista i antif a{i stk inja,dakle Antifa Fest uMostaru, odrà}e se 6. i 7.septembra, u OKCAbra{evi}. Posjetioci }e iove godine biti u prilici da~uju zanimljiva pre da -vanja i prezentacije, kao i

nastupe bendova iz na{e dràve, teHrvatske i Srbije.

“U petak, 6. septembra, od 20 sati pado pono}i, nastupaju Hypersten - PunkRock/Mostar, 95th Division -Experimental Hardcore/Biha}, State mentof Hate -Hardc ore/ Banja luka) i Hobson‘sChoice - Hardcore/Tuzla”, najavljujeRobert Jandri} iz mostarske Antife:“Naredni dan }e svirati Motherpig -R’n’R/Sarajevo, Bomber - StreetPunk/Novi Sad, Brickheads - Garage

Punk Rock/Novi Sad iLo{ Primjer - MelodicHardcore Pun k/Po ega.”

Ulaznica ko{ta {est,a za oba dana desetmaraka. Dok je zabesplatnu dnevnu, reg -gae/d ub varijantu udvori{tu Abra{evi}azaduèn KKo morat. “Ho -}e li se pjevati umra~nim vremenima?Ho}e, pjeva}e se omra~nim vre men ima...”

“Ho}e, pjeva}e se o mra~nim vremenima”

ROBERT JANDRIĆ, prvoborac mostarske “Antife”

ROBERT BUBALO, producent “Mediteran Film Festivala” u Širokom BrijeguROBERT BUBALO“Ovogodi{nji MFF zavr{it}emo 31. kolovoza sa uspjelom ekranizacijomkazali{ne komedije Kauboji”

Cetri oka:Cetri oka.qxd 28.8.2013 21:07


� [ta je Oxfam?Oxfam je me|unarodna konfederacija

sedamnaest organizacija, koje zajedno ~ineme|unarodni pokret za promjene. Ovame|unarodna konfederacija danas jeprisutna u vi{e od devedeset zemalja {iromsvijeta. U najkra}em, vizija Oxfama jebudu}nost bez nepravde i siroma{tva. Ujugoisto~noj Evropi smo aktivni jo{ odkasnih devedesetih godina pro{log vijeka, asve je po~elo sa manjim projektima usocijalnom i poljoprivrednom sektoru nasjeveru Albanije, dok je na{a prisutnost uregiji znatno osnaèna 2003., od kada smoprovodili niz programa u oblasti ruralnogturizma, ekoturizma, u razvoju lokalnihsamouprava, blisko sara|uju}i sa lokalnim vlastima,nevladinim sektorom i lokalnim zajednicama.

� Na koji na~in Oxfam promovi{e vinski turizamu BiH?

Oxfam ve} dugih osam godina podràva ruralneoblasti u Hercegovini preko projekata ruralnog razvojai valorizacije tipi~nih i tradicionalnih proizvoda.Prate}i uspje{ne evropske trendove, modele spojapoljoprivrede i turizma, odmah smo prepoznali sakriveni eno-

gastronomski potencijal Hercegovine ipo~eli da ma{tamo, zajedno sa lokalnimpartnerima, o razvoju ove regije u tomsmjeru, a sa ciljem da podrìmo ostanakruralnog stanovni{tva na tim podru~jima iomogu}imo im, ili pak pobolj{amo uvjeteza ostvarivanje prihoda. U zadnjihnekoliko godina smo podràli projekatvinskog turizma preko oìvljavanja ve}postoje}e Vinske Ceste Hercegovine, jersmatramo da je taj sektor jedan od mogu}ihpokreta~a ekonomije za cijelu dràvu.Vinska Cesta je dobila nove ~lanove, novuputnu signalizaciju, aplikaciju za pametnetelefone - BiH GUIDE - a uskoro }e bitiaktivna i nova web stranica: vinskacesta.ba

ili wineroute.ba.

� Koji su to ostali projekti Oxfama u BiH?Osim projekta vinskog turizma, danas se Oxfam

u BiH bavi obnovljivim energijama i primjenomnovih tehnologija u ruralnim sredinama, ja~anjemsistema za podr{ku srednjih i malih preduze}a,za{titom okoli{a, te vrednovanjem materijalnog inematerijalnog kulturnog nasljedstva preko projektakulturnog turizma.

AJNA GALIČIĆ, project manager “Oxfama” u BiH

Nevi|ena je gu`va ovih dana u [irokom Brijegu,obavje{tavaju nas. Razlog je vrlo jednostavan: od 26. do 31.augusta odràva se 14. Mediteran Film Festival, najstariji festivaldokumentarnog filma u na{oj regiji. ““Filmom Gangster te volizap~eo je natjecateljski program, koji je od ove godine razdvojenu dvije kategorije: kratki i dugi metar, pa su stoga na MFF-u i dvaìrija koji }e odlu~iti o pobjednicima u ove dvije konkurencije.No, prije slu`benog otvaranja u srijedu, odràna je dvodnevnafilmska uvertira za sladokusce: ciklus filmova Federica Fellinija,u povodu dvadesete obljetnice njegove smrti”, obja{njava RRobertBubalo, producent Mediteran Film Festivala u [irokom Brijegu.

“Ovogodi{nji MFF zavr{it }emo 31. kolovoza sa uspjelomekranizacijom kazali{ne komedije Kauboji, Tomislava Mr{i}a.Ovo nam odmah pokazuje kako smo i ove godine {aroliki i da seunutar {est dana doga|a vrlo zabavan, raznolik i kvalitetanfilmski sadràj. Snaga ovogodi{njeg programa leì u ~injenici dase kroz pet programa prikazuje trideset i pet filmova, koji suizabrani u konkurenciji nekoliko stotina kandidata. To samodokazuje koliko je te{ko u}i na MFF. Zato i jam~imo vrhunskifilmski program i odli~nu zabavu”, tvrdi na{ sagovornik.

Na ovogodi{njem MFF-u bi}e prikazana dvadeset i dvadokumentarna filma, dok }e u programu doma}ih autora bitiprikazani filmovi: U potrazi za o~evim grobom, don PPavla

Crnjca, Pacijent Zdenka Jurilja i Napad tsunamija (Snagarock’n’rolla) Marija ]uì}a. ““U kategoriji igranog filma biti }eprikazan film redatelja Bobe Jel~i}a Obrana i za{tita. Festival seu produkcijskom smislu previ{e ne razlikuje od prethodnih. Pofilmovima, mogu re}i da je ovo najkvalitetniji MFF do sada. Ovegodine dobili smo 240 filmova, od kojih smo odabrali devetdugometra`nih i trinaest kratkometra`nih filmova unatjecateljskoj konkurenciji.” Osim filmskog programa, tokomMFF-a organizovana je i filmska radionica, koju su vodileAmerikanke LLucy Eaglson i MMidge Costin, te serija konceratabendova iz Bugojna, [irokog Brijega, Zagreba i Tokija.

Budu}nost bez nepravde i siroma{tva

MFF “stari” i to je va`noPRED NOVI POÊTAKêlni ljudi MFF-a, Tomislav Topi} i Robert Bubalo

Cetri oka:Cetri oka.qxd 28.8.2013 21:08


1. Kako Narodno pozori{te Tuzla radi ljeti? Imamo i mi godi{nji. Levati, glumci, moraju nakolektivni, jer ne mogu uzimati godi{nji kad ko ho}ezato {to ne bi bilo repertoara.

14. Da li je bolje biti lijep ipametan ili ruàn i glup? Ja sam za lijep i pametan, idodao bih sexy.

19. Tange ili badi}? De, ba, opet.

21. Poruka~itaocima na{egmagazina?Manje mahalanjavi{e pozitive.Kakve smo mineshva}enelegende.

16. Opi{ite EmiraHadìhafizbegovi}a u tri rije~i? Dvije Arene, Tuzla.

5. [ta ne morate imati ufriìderu? Pive. Mogu i na balkonubiti, zahladnilo je.

7. [ta obavezno nosite na plaù? Dobru knjigu.

13. [ta obla~ite kada èliteizgledati moderno?Upalim TV... Ako nema DDeena nanekoj od 150 televizija u tomtrenutku sa~ekam 15 minuta i on sepojavi, i onda ga saslu{am da mikaè kako se ìvi i obla~i u Milanu.

3. Da li ste kao mali sanjali da

}ete biti direktor, ne~ega?

De, ba. Ja sanjao da }u biti normalan.

2. A zimi? E zimi radi ko zmaj.

4. Kako se osje}ate u Sarajevu? Kao stih RRambove pjesme: “Drkadrka dàun drka d dàun...”

10. Jeste li meteoropata? A meteoropate su oni kad ne znaju {ta }epri~at’, pa kaù: “Ko da }e ki{a?” Nisam taj.

15. Da imate 15 minutavlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih bio assholl.

18. Osoba koja Vam idena ganglije? Roberto Mancini.

20. A, begova ili {kembe ~orba? [kembe kod TTo{kija iza vatrogasnog.

17. S kim biste voljeliotplesati tango?Sa onom gospo|omMaljki} ili PPaljki} izSNSD-a, {to stalno ne{tonegoduje protivBo{njaka, ili onomPandurevi}.

12. Da li je {utnja zlato?Kako nije. Do sada sam triput mogao bitministar za ne{to, al‘ me jezik uhaka.

6. Koga biste poveli na pusto ostrvo?Senada Avdi}a! Da mu objasnim daima nas i pozitivaca u SDP-u. I svebih mu govorio: Sen~i, nisam lopov,niti }u biti, Tita mi.

8. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?Bio bih jedan od osniva~a SDA i sad ìvio k’o hadìja.

by DINO BAJRAMOVIC

ARMIN ĆATIĆ, direktor Narodnog pozorišta Tuzla:

“Sanjao sam da ću biti normalan”

9. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Jeban kao i u ovom.

11. Koliko ima istine u izreci: “Ko je

sretan ni u hali nije gladan?”

Mi smo ljudi koji kad se nekom ne{to

lijepo desi odmah o~ekujemo da }e

nakon toga do}i ru`no.

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 28.8.2013 20:35

KLIN ÔRBA

Da se razumijemo: budu}i da spadam u vrlo izda{nemelanholike; {to zna~i da mi je u rane ki{ne jesenidu{a napokon na svom, evo me s jadikovkama

ovojesenjim. Evo me da vam kaèm da je sve, ba{ sve,ovih dana pokislo, i samo {to nije oti{lo do|avola.

Gledam te na{e vozove, vidim ih s prozora: bez imalosrama kloparaju prugom [amac - Sarajevo, kaoretardirana djeca iz neke druge dimenzije, koja svakimdanom sve vi{e zaostaju u razvoju. Kakav je to voz sakompozicijom od jednog ili dva vagona? Gdje to ima?Ima u nas, u nas ima svega. To su oni i{arani starozavjetnivozovi, koji se svakog bogovetnog dana, sa staniceSarajevo, otisnu u bijeli svijet. Putuje li neko timvozovima? Pa, pokatkad se vidi pokoja pokunjena glavauz prozor. [ta misle upravo te glave, kako li se osje}aju?- to se ja pitam. Jer, te glave, to su zapravo korisniciusluga na{ih javnih privrednih subjekata. Ne{to ih valjdai ko{ta ta smiona vo`nja na{im izvitoperenim prugama, urashodovanim socijalisti~kim vagonima.

Neko je kriv {to od te jadne èljezni~ke mreè vi{eni izbliza ne mogu lijepo, slatko i glatko ìvjetidràvni namje{tenici. A ko je kriv, ako nije TTito?

On je za sve kriv, i, podrazumijeva se, njegova Partijai njegova Omladina. Oni su izgradili ove pruge inamakli ba{ ove vozove. Podlo su se namjerili da nas,i kad njih odavno ne bude, ubijaju svojim izumima.Tako barem smatra pjesnik DDèmaludin Lati}, koji uTV magazinu Reflex, vlastitom ra~unicom svjedo~i daje komunizam pobio daleko vi{e ljudi nego zloglasninacizam.

Ove na{e pruge, sve na{e pruge i komunalne mreè;sve je to stra{no komunisti~ko zlodjelo. Takve su i ovetramvajske, kojima ovih dana prijeti isklju~enje struje. Ve}vidim, u sarajevskim tramvajima, jednu beri}etnu jesen:na brzu ruku prekvalificirani revizori postali su utjeriva~idugova Njenog Veli~anstva Elektroprivrede. A od koga}e{ u ovoj bajkovitoj dràvi utjerati dugove, ako ne odonih pokunjenih glava, od korisnika usluga na{ih javnihprivrednih subjekata? Vidim onog mrzovoljnog brku kakomi, na vratima njegovog tramvaja, osim karte, traì ipriznanicu o uplati dugova za elektri~nu energiju, koje jesnala`ljivi GRAS razrezao i zaduìo po glavi korisnika

gradskog prijevoza. Ko nam je kriv? Tito, naravno.

Da smo mi, korisnici svih mreà, od boljeg poretkaotpali, mo`da bismo blagovremeno shvatili da javnozna~i na{e. U tom bismo slu~aju, nabavili one

aparate koji biljeè beskorisno oticanje vode izvodovodnog sistema. Ne bismo ~ekali da nam ovi siroti,prezauzeti vodovodni faktori mijenjaju napukle cijevi una{im avlijama i zgradama. Sami bismo, i to s rado{}u,mijenjali zastarjelo komunisti~ko naslije|e. Ko je jo{vidio da se bole}ivo ~uvaju prastari sistemi jednogretardiranog zlo~ina~kog poretka? Da smo kakvi, stalibismo Lati}u uz bok, te - vlastitom pame}u i novcem, ve}ove sretne jeseni uspostavili novu novcatu nacisti~kuvodovodnu mreù. O, kakva bi to divna voda bila! Nasvakoj bi pipi pisalo: Zabranjena upotreba psima i djeci izmije{anih brakova. I jo{: Voda iskori{tena za abdest jebesplatna!

Stoga, nek‘ liju ki{e bez prestanka. Nikad nek‘ nepro|e jesen, nama koji jo{ pamtimo snove malogaJoè. Pri~ao nam ih je u kameru, kad ve} bija{e i star

i car. U djetinjstvu je ranom, Joà sanjao da se vozivozom. Zami{ljao je neko nadzvu~no bbbbzzzzzzz..., ikako jedva stiè iz voza vidjeti ku}e koje promi~ubrzinom svjetlosti. Kad ono, kad do|e na red da se prviput vozi }irom, beskrajno se razo~ara na{ junak. Taj }iro,to se vuklo tako sporo, ti bokca, da si mogel cvetje iznjega brati, pripovijedat }e Tito, u vremenu kad je, uzpomo} Partije i Omladine, uspio po cijeloj Jugi izgraditimodernu èljezni~ku mreù. Ve} odavno je putovaosvojim vlastitim Plavim bbbbbzzzzz vozom, prugama uzkoje su dimile velike tvornice, ptice veselo cvrkutale stelefonskih ìca, klokotale bistre vode kroz hiljadekilometara nove vodovodne mreè, ne pitaju}i se koga }enapojiti i okupati.

Tako da, upravu ste, pjesni~e Lati}u: za svako na{ezlo i bijedu, krivi su Tito i komunizam. Kriv je onaj maliJoà koji je znao sanjati bolje i stvoriti to bolje. I,dakako, krive su nam socijalisti~ke pruge kojima smostigli u ovo vrijeme nevi|enog rahatluka, u doba kad savna{ kontakt s civilizacijom stane u jedan retardiranivagon. �

Ove naše pruge, sve naše pruge i komunalne mreže; sve je to strašnokomunističko zlodjelo. Takve su i ove tramvajske, kojima ovih danaprijeti isključenje struje. Već vidim, u sarajevskim tramvajima, jednuberićetnu jesen: na brzu ruku prekvalificirani revizori postali suutjerivači dugova Njenog Veličanstva Elektroprivrede

JADI RANE JESENIPi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 27.8.2013 17:50


Novi Peugeot RCZ: Nabrijani ljepotan

Da i francuski automobilski gigant Pe -uge ot ozbiljno shva}a trenuta~nostanje na automobilskom tr`i{tu,

potvr|uje podatak kako su samo uposljednjih godinu dana majstori iz Soc ha -uxa lansirali {est razli~itih modelaautomobila. No kako je nedavno objavljenpodatak da je Europska unija i slu`benoiza{la iz recesije, model koji ovoga putapredstavljamo uklapa se u novonastalusituaciju. Rije~ je o novom Peugeotu RCZ,koji se slu`beno po~eo proizvoditi 2010.godine. Podaci govore kako je 30-tisu}itiprimjerak s pokretne trake si{ao u ljeto2011. godine, dok je 50-tisu}iti PeugeotRCZ u autosalon u{ao u zimu ove godine.Novi Peugeot RCZ slu`beno se u prodajinalazi ve} dva mjeseca, a {to je novo nanovom francuskom ljepotanu u kratkimcrtama i predstavljamo. Rije~ je dakako oautomobilu iz klase sportskih coupea s

potpuno novim izgledom koji karakteriziranova, agresivna prednja maska, ali nitistra`nji kraj s dva izbo~enja ne zaostaje.Maskom hladnjaka novog Peugeota RCZdominiraju dvije kromirane trake u oblikuma~eva, dok su prednja svjetla pri~a zasebe. Kako bi prednji dio automobilaizgledao {to agresivnije a u isto vrijeme isportskije, dizajneri iz Peugeota u rasvjetnatijela ugradili su po {est LED dioda u oblikukand`i. Ne treba tro{iti rije~i na udobnostfrancuskih vozila, posebice Peugeota, jer tusu majstori iz Sochauxa neslu`beni prvacisvijeta. Naravno, kada je rije~ o sportskomcoupeu, sve mora biti podre|eno voza~u, paje takav slu~aj i kod Peugeota RCZ. Ono {tozasigurno zanima voza~e je i snaga iperformanse motora koji se ugra|uju u togfrancuskog ljepotana. U ponudi su dokazanimotori i to s ru~nim {estostupanjskimmjenja~em 2.0 Hdi sa 163 konjske snage i

prosje~nom potro{njom od 5,3 litre. U opcijisu i dva benzinska agregata, 1.6 litarski THPsa 156 konjskih snaga i te motor istezapremine, ali sa 200 „konja“pod haubom.

Svi modeli motora dolaze sa {esto stu -panj skim r mjenja~ima, a cijene, ovisno omodelima motora, kre}i se oko 50-tak tisu}amaraka. Ne treba puno tro{iti rije~i nasigurnost u vo`nji kada je Peugeot u pitanju.I ovoga puta tu su inteligentna kontrolaprotiv proklizavanja u suradnji s ESP-om,Hill Start sustav, te nezaobilazni ABS.Peugeot RCZ oduvijek je slovio za prakti~novozilo, a tome svjedo~i prvenstveno velikiprtlja`ni prostor. I u novom Peugeotu RCZvodilo se ra~una o veli~ini, pa se sadaprimjerice po~etnih 384 litra prtlja`nikapreklapanjem stra`nih sjedala lako pretvarau ogromnih 760 litara za jedan sportskicoupe. [to bi se reklo, da je bolje ne bivaljalo. �

P E T A B R Z I N A

Pi{e: Mario Ili~i}

Auto:CRNA.qxd 27.8.2013 16:39

Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Singd.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime iprezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:Za Evropu Godi{nja: 200 EUR

Polugodi{nja: 100 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: sl.bos [email protected]

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:

polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan

servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici

www.slobodna-bosna.ba

U[TEDITE NOVAC!PRETPLATITE SE NA ON - LINE VERZIJU

SLOBODNE BOSNE

slobodna bosna 877

Documents