slobodna bosna 854

www.slobodna-bosna.ba

I

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

SENZACIONALNO: SB U POSJEDU VELIKOSRPSKOG MEMORANDUMA 2

www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh

SENZACIONALNO: VELIKOSRPSKA BIBLIJA ]osi}ev zakonik za Milorada Dodika

Slobodna Bosna u pos-jedu je tajnog velikosrp-skog dokumenta Srpskeakademije nauka iumjetnosti, u kojem suzacrtani strate{ki ciljeviSrba iz RepublikeSrpske i Srbije, a kojiMilorad Dodik u posljed-njih {est godina dosljed-no provodi

POLITI^KE I POLICIJSKEÎSTKE U SIPA-iKako je Goran Zubac zaveo teror me|u policajcima

DIREKTOR SIPA-e GORAN ZUBAC,predratni instruktor plesa iz Sarajeva koji jepolicijsku karijeru gradio zahvaljuju}ipoliti~koj podr{ci SDS-a i SNSD-a, uspiose za godinu dana mandata rije{iti gotovosvih najbliìh suradnika; na{a novinarkaotkriva kako je samoljubivi, beskrupulozniZubac u najva`nijoj policijskoj agenciji uBiH proveo nemilosrdnu ~istku nepodobnihkadrova, a potom se posvetio medijskojsamopromociji koja je kulminirala kada jedirektor SIPA-e, nakon samo pola godinerada u Agenciji, sam sebe nagradioZlatnom policijskom zna~kom

INTERVIEW Dodikov “vje~iti rival”

Dragan âvi}, predsjednik Demokratskepartije i lider opozicije u RS-u, urazgovoru za “SB“ govori o aktuelnimpoliti~kim iekonomskimprilikama u RepubliciSrpskoj, komentirazahla|enje odnosaizme|u Banje Luke iBeograda, britkokritizira reìmMilorada Dodika

BOSNA SREBRENA Od stolje}a ~etrnaestog

Predsjednik Republike Hrvatske IVOJOSIPOVI] godinama je inzistirao naposjeti KRALJEVOJ SUTJESCI, jednom odnajva`nijih mjesta u historiji BiH; reporteriSB pratili su hrvatskog predsjednika tokomnjegove posjete samostanu i crkvi koje jenapustio odu{evljen nakon {to je vidioblago koje franjevci bri`no ~uvaju u svojimodajama

SARAJEVSKA (ANTI)RATNA “KOSA“ 20 godina predstave otpora

Autori, muzi~ari i akteri jedne odnajpoznatijih bosanskohercegova~kihratnih predstava, mjuzikla “KOSA“, okupilisu se u Sarajevu nakon dvije decenije nainicijativu televizijskog reditelja i snimateljaSLAVI[E MA[I]A; o teatru u ratu,sarajevskoj “Kosi“ i hrabrim, izvrsnimumjetnicima koji su je stvarali govorereditelj i koreograf SLAVKO PERVAN,idejni tvorac predstave SR\AN JEV\EVI],glumica GORDANA BOBAN i SLAVI[AMA[I]

GODINE NEZABORAVNIHUSPOMENASasvim obi~an viso(~)ki pijanista

Na predstoje}em “27. muzi~kom biennalu”,koje }e se po~etkom aprila odràti uZagrebu, na{u dràvu predstavlja}epijanista BARTOLOMEJ STANKOVI];

ro|en je u Zenici, {kolovao se u Visokom,Sarajevu, Zagrebu i u Veroni, a za na{magazin govori kako o vlastitom{kolovanju, tako i o svojoj dosada{njoj vrlouspje{noj karijeri

21.3.2013. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mirha DEDI], Nedim HASI],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

16

22

26

46

54

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

58

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 21.3.2013 1:33

SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.4

ALAL VERA

U Americiuhap{en OscarVera, koji je bioumije{an uistragu ubistvadoministra MUP-a JozeLeutara

Oscar Vera, ameri~ki vojniobavje{tajac sa sjedi{tem u Pentagonukoji je zbog svoje uloge u “rje{avanju“slu~aja ubistva doministra MUP-a FBiHJoze Leutara svojevremenounaprije|en u savjetnika zapovjednikaSFOR-a u BiH, uhap{en je u Americi.Svoje {pijunsko-obavje{tajne, a usu{tini, kriminalne tragove, Vera jeostavio u BiH, ali i susjednoj RepubliciHrvatskoj. Naime, svojevremeno jeNiko Lozan~i}, predsjednik FBiH, odglavnog tuìoca FBiH ZdravkaKneèvi}a traìo da se istraì ko jenezakonito isplatio 250 hiljada euraOscaru Veri, ameri~kom obavje{tajcukoji je bio umije{an u istragu Leutarovaubistva, a koja je zavr{ila fijaskom. Odspomenutih 250 hiljade eura 135 hiljadaispla}eno je za{ti}enom svjedoku,vi{estrukom prijestupniku i kriminalcuMerimu Galijatovi}u za la`nosvjedo~enje i pruànje informacijakojima je navodno raspolagao. Ususjednoj Hrvatskoj Vera se dao upotjeru za tada odbjeglim generalomAntom Gotovinom, a na vezi je bio sabiv{im ravnateljem policije RankomOstoji}em, a sada{njim ministromunutra{njih poslova RH. Podsje}anjaradi, zbog sumnjivog tro{enja novca zapotragu za Gotovinom u Hrvatskoj jepodnesena krivi~na prijava protivOstoji}a, ali ne i protiv Oscara Vere.Epilog istra`nih aktivnosti kojima jekoordinirao Oscar Vera i u BiH i uHrvatskoj je isti: novac iz dràvnihbudèta dviju zemalja vjerovatno jezavr{io u privatnim dèpovima OscaraVere i njegovih terenskih kolega.

(M.F.)

Prvaci PDP-a vi{e se i ne trude sakritinezadovoljstvo izazvano odlukama MMladenaIvani}a. U sa ra jev skoj re gi ji, sukobi su eska li -ra li pri li kom iz bo ra gra do na ~el ni ka Is to~nogSa ra je va, kada je umjesto VVinka Radovan o -vi}a (PDP) “dèntlmenskim dogovorom”postavljen NNenad Samardìja (SDS).

Zbog ovog poteza DDragi{a Deli}, potpred-sjednik PDP-a koji je iz sarajevske regija ijedan od najodanijih saradnika MladenaIvani}a, podnio je ostavku. Me|utim, Pred -sjed ni {tvo PDP-a na ne davnoj sjed ni ci u Der -ven ti, na pri je dlog Mla de na Iva ni }a, nije pri -hva tilo Deli}evu ostavku.

Deli}eva rezigniranost se pr ven stve no od -no si na popu{tanje pod pri ti skom iz SDS-a,ko ji je uspio da is po slu je da gra do na ~el nik ipred sjed nik Skup {ti ne Is to~nog Sa ra je va Ne -nad Sa mard i ja i MMi ro slav Lu ~i} bu du iz nji -ho ve stran ke, a da Vin ko Ra do va no vi} izPDP-a bu de iza bran za za mje ni ka gra do na ~el -ni ka.

Vin ko Ra do va no vi} ko ji je, kako tvrdedobro upu}eni izvori, mil je nik Mla de na Iva -ni }a, u ~e ti ri na vra ta obav ljao je funk ci je nako je ga je po stav lja la stran ka iako ni ka da ni jebio di rekt no iza bran na iz bo ri ma: dva pu ta po -sla nik, jed nom za mje nik gra do na ~el ni ka i jed-nom gradona~elnik.

Iz vor na vo di da je bi lo ~ak i fi zi~kih ob ra -~u na u op {tin skom od bo ru PDP-a zbog ma ni -pu la ci ja pri li kom obez bje |i van ja skup {tin skeve }i ne ko ja je tre ba lo da pro ve de na lo ge VVelj -ka Stu pa ra, predsjednika OO PDP Isto~noNovo Sarajevo. Si tu a ci ja je eska li ra la do tle daje de set ~la no va PDP-a na pi sa lo pi smo Iva ni -}u zbog lo {ih od no sa u lo kal noj or ga ni za ci ji.^la no vi PDP-a u Is to~nom No vom Sa ra je vu,ko ji su oda ni po li ti ci stran ke, sma tra ju da je di -no Iva ni} mo e ri je {iti te pro ble me. U su prot -nom, ka u, PDP u toj op {ti ni ne tre ba ni da iz -la zi na iz bo re 2014. godine.

Isto vre me no, ne za do voljstvo tin ja i u naj -ve }oj, ban ja lu~koj or ga ni za ci ji par ti je. La ten-t ni su kob iz me |u pred sjed ni ka grad skog od -bo ra BBra ni sla va Bo re no vi }a i od bor ni ka uban ja lu~koj skup {ti ni MMa rin ka Umi ~e vi }a, sa -mo je je dan u ni zu. Do bar dio ~la no va od bo raBo re no vi }a sma tra od go vor nim za de bakl na

lo kal nim iz bo ri ma, na kon ko jih PDP vi {e ni jedru ga stran ka u Ban joj Lu ci.

Stan jem u stran ci ne za do vol jni su mno gi,pa i naj vi {i funk ci o ne ri PDP-a. Ve }i na njihnaj od go vor ni jim sma tra pred sjed ni ka par ti jeMla de na Iva ni }a, ko ji ni je uklo nio one ko ji susvo jim dje lo van jem po mo gli da stran ka na iz -bo ri ma pod ba ci. Me |u ne za do vol jni ke spa da -ju MMi loj ko Gru ji ~i}, Zo ran \e ri}, Zo ran Te {a -no vi}, Pe ri ca Bun da lo…

Pri li kom iz bo ra gra do na ~el ni ka Is to~nogSa ra je va potpredsjednik PDP-a Dra gi {a De li}na pu stio je Skup {ti nu kad je na red do {ao iz -bor Vin ka Ra do va no vi }a za za mje ni ka gra do -na ~el ni ka, sma tra ju }i da se ra di o ucje ni SDS-ai iz bo ru ko ji je su pro tan in te re si ma PDP-a.Ne za do voljstvo kom pro mi si ma is ka zao je uotvo re nom pi smu:

“Sve vri je me, iako ma te ma ti ka ni je bi la nana {oj stra ni, go vo rio sam i bio iskre no vo |enide jom i prin ci pom da mje sto gra do na ~el ni kaGra da Is to~no Sa ra je vo pri pa da PDP-u, zbogra ni jeg ka fan skog do go vo ra ko ji ne ki na zva {ei dèntlmen skim. Da, ta~no, sje li u ka fa ni ido go vo ri li, ni gdje ne pot pi sa li, ali re kli i ve}zna li i ko }e bi ti gra do na ~el nik i ko li ka je ci -je na gra do na ~el ni ko van ja, a o gra |a ni ma i na -ro du ko ji nas je bi rao ni ri je ~i, ni slo va.”

(M. Dedi})

Izbor gradonačelnikaIstočnog Sarajeva zaoštriofrakcijsku borbu u partiji

Mladena Ivanića

RASKOL U PDP-u

MINI MARKET

STRANA^KO JEDINSTVO NA ISPITULider PDP-a Mladen Ivani} prisiljen je miritiposva|ane strana~ke frankcije

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 21.3.2013 1:38

FOTO NEDJELJE MARIO ILIÎ]


KO ]E PRIJE DO LUTRIJE

Smijenjeni direktor ZOI 84 SalkoHasanefendi}favorit SDP-a zadirektora LutrijeBiH

Na sjednici Nadzornog odboraJavnog poduze}a ZOI ’84, koja jeodràna po~etkom tjedna, smijenjen jedosada{nji direktor SalkoHasanefendi}. Kao razlozi za smjenuHasanefendi}a navedeni suneusvajanje Izvje{taja o financijskomposlovanju za pro{lu godinu, poslovnigubitak od 2,2 milijuna KM,zapo{ljavanje novih radnika suprotnoPravilniku...

Kako nezvani~no doznajemo, vijesto otkazu nije iznenadilaHasanefendi}a, budu}i da je nakonizbora nove Vlade Kantona Sarajevoo~ekivao gubitak doskora{nje funkcije.Hasanefendi} je, naime, me|ustrana~kim kolegama iz SDP-a jo{ranije po~eo lobirati kako bi po~etkomaprila bio predloèn za novog direktoraLutrije BiH. No, budu}i da me|u~lanovima Upravnog odbora teprofitabilne kompanije prevagu imajukadrovi “krnje Platforme“, i uz svesukobe i podjele u federalnoj Vladi okoizbora ~lanova uprava i direktora javnihpoduze}a, Hasanefendi} barem zasada nema velike izglede da sedomogne jo{ jednog atraktivnognamje{tenja. (S.M.)

MINI MARKET

Rođendan Edina DžekePoklon djeci BiH

Salko Hasanefendi}

Haris Medunjanin i Miralem Pjani}

Adnan ]ati} Ognjen Vranje{

Tomislav Piplica, Safet Su{i} i Elmir Pilav

Ro|endanska torta Edina Dèke

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 21.3.2013 1:35

P rava je grehota i politi~ka {teta {to gradona~elnikSarajeva nije izabran `rijebom, izvla~enjem iz{e{ira imena jednog od dvojice kandidata za koje je

u prvom krugu glasao isti broj gradskih vije}nika -Stjepana Kljui}a ili IIgora Kamo~ajija. Bio bi to, kako to iprili~i Sarajevu, koje prednja~i u svemu (suìvotu,toleranciji, umjetnosti, inovacijama...), pionirski iskorak,pokazna vje`ba rje{avanja, (eureka!) svekolikih kriza svetri razine vlasti koje posljednjih godina potresaju Bosnu iHercegovinu. Zar nije po{tenije, korektnije, bliè fairplayu, da o imenu budu}eg sarajevskog gradona~elnikaodlu~i `rijebanje nego glasovi gradskih odbornika? Za{togradona~elnika Sarajeva ne bi odredila i izabrala sre}a ane nesre}a, kakva je, primjerice, EEdina Latif, umirovljenaurednica najopskurnijih Avazovih izdanja, potpisnicanajgroznijih objavljotina, koju je gazda FFahrudin Rado n -

~i} za dugogodi{nju lojalnost nagradio foteljom uGradskoj skup{tini iz “reda ostalih“. Svaki {e{ir iz kojegbi se birao gradona~elnik je dostojanstveniji, odgovornijiod svakog vije}nika u sarajevskoj Gradskoj vije}nici!Gradimira Gojera, Mire Lazovi}a...

Da je Sarajevo dobilo gradona~elnika, eksperimen -talnim izborom, `rijebom, “iz {e{ira“, da je tajpokus uspio, da se kojim slu~ajem taj pelcer mogao

prenijeti, presaditi, primijeniti i na izbor Ustavnog sudaFederacije BiH, ne bi tu bilo potrebno nikakvoneprincipijelno sukobljavanje i neproduktivnoiscrpljivanje predsjednika Federacije @@ivka Budimira idvojice potpredsjednika, MMirsada Kebe i SSvetozaraPudari}a. Lijepo se uz prisustvo adekvatne komisije,znatièljne publike u {e{ir stave kuglice s imenimadvojice kandidata, [[ahbaza Dìhanovi}a i IIzmiraHadìabdi}a. Provrte se kuglice, nakon ~ega inepristrasna voditeljica, SSuzana Man~i} recimo, saop}i uz{iroki osmijeh radosnu, dugo o~ekivanu vijest: ““^lan

Ustavnog suda Federacije je... znam da uzbu|enje upublici raste, ali strpite se malo... dakle, ~lan Ustavnogsuda iz reda bo{nja~kog naroda je... [AHB AAAZD@IHANOOOVI]! Molim aplauz.“ (Slijedi aplauzprepun olak{anja). ““Molimo sretnog dobitnika ovevrijedne nagrade, gospodina Dìhanovi}a“, trep}e okic -ama, ne kriju}i profesionalnu nepristrasnost, Ma n~i}ka,“da iza|e, prisegne i preuzme ovo ogromno priznanje iobavezu.“

I tako redom. Kako se, osim `rijebom, moè raspe -tljati kriza izvr{ne vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovinei odrediti ko je predsjednik Vlade Federacije, a ko nije?Predsjednik Vlade Federacije (biv{i, sada{nji, budu}i; ko}e mu ga znati?) NNermin Nik{i} nakon {to ga je, njegovadesna ruka, dopredsjednik JJerko Ivankovi} Lijanovi}, nasebi svojstven, mesarski bezdu{an na~in preveslao,

izbacio iz fotelje, traì pomo} visokog predstavnika uBiH VValentina Inzka. ““Ja se ne èlim mije{ati u odnosedvojice politi~ara koji su prije dvije godine bili u ljubavi,nakon {to je ta ljubav pukla“, elegantno se Inzko ogradio,distancirao od posredovanja i arbitriranja u ovom slu~aju“ljubavi u doba kolere“.

Kada je formirana federalna vlast, prije dvije godine,na temelju tobo`nje, virtualne “Platforme“ {estzbrati mljenih stranaka predvo|enih Socijaldem o -

kratskom partijom BiH, sve je od po~etka ukazivalo da toni~im produktivnim ne moè okon~ati osim, i metafori~kii su{tinski kazano, burazerskom uzurpacijom vlasti.Bra}e Lijanovi} (MMladena, Jerke, SSlave...), ili bra}eNik{i} (Nermina u Vladi Federacije, MMirsada uAutocestama Federacije), potpuno je irelevantno. A pritom podjednako pogubno i neodgovorno. Resori u vladi,ministarstva su dijeljena {akom i kapom, pod jednimuvjetom - da se niko nikome od koalicionih partnera nemije{a u posao, da se javni resursi jaransko-burazerski

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Zar nije poštenije, korektnije, bliže fair playu, da o imenu budućegsarajevskog gradonačelnika odluči žrijebanje nego glasovi gradskihodbornika? Zašto gradonačelnika Sarajeva ne bi odredila i izabralasreća a ne nesreća, kakva je, primjerice, Edina Latif, umirovljenaurednica najopskurnijih Avazovih izdanja, potpisnica najgroznijihobjavljotina, koju je gazda Fahrudin Rado nčić za dugogodišnju lojalnost nagradio foteljom u Gradskoj skupštini iz “reda ostalih“

BOG I [E[IRD@IJE: IZBORI IZBUBNJA, ILI IZ [E[IRAPi{e: SENAD AVDI]

Burazerska uzurpacija, privatizacija


Iluzije:Iluzije.qxd 20.3.2013 22:47

dijele. Tako je u federalnoj Vladi napravljena vi{e nego pre{utnakonfe deracija interesa, ministarstva su pretvorena u svojevrsnaprivatno-strana~ka akcionarska dru{tva.

Hladno je i nezainteresirano vrh SDP-a BiH posmatrao kakokoalicioni partneri Lijanovi}i mafija{kim metodama, otmicama,atentatima, ucjenama, korupcijskim ultimatumima (javnim)

parama, osiguravaju parlamentarnu ve}inu za izbor vlasti uFederaciji BiH. Nisu se osvrtali ni kada su {irokobrije{ki farmeriLijanovi}i na odgovorne funkcije u Federaciji postavljali preva -rante, probisvijete, “olo{ neopjevan jo{“ ((Sidran) poput PPetraJur~i}a, bankara, falsifikatora, u Nadzorni odbor Razvojne banke.Na svaki takav utuìvi kadrovski izazov Boljitka, SDP je imao jo{nezakonitiji, manje shvatljiv odgovor-reakciju, kakvo je bilo ovla -davanje ERONET-om, restauriranjem kriminogenog, ranije smije -njenog menad`menta i upravlja~ke strukture. Milione je marakafederalni ministar i dopremijer Lijanovi} skr{io u familijarno-stra -na~ku kampanju “Kupujmo doma}e“, premijer Nermin Nik{i} senije ni osvrnuo na to utuìvo kr{enje javnih sredstava - va`nije mubilo da dio tog markenti{kog kola~a zagrize strana~ko-mark etin{kimastermind NNeven Kulenovi}.

Tek nakon {to je federalna agencija “Odraz“ od Svjetske bankedobila 110 miliona maraka za pomo} i podr{ku malim isrednjim preduze}ima, Nik{i} i Lagumdìjin SDP su se

dosjetili da je na ~elu “Odraza“ VVinko Jaki}, kadar Stranke zaboljitak. Mo`da Nermin Nik{i} ne zna, ali ga je neko morao

upozoriti (recimo, ministar policije PPredrag Kurte{) da ni u jednojiole ure|enoj dràvi prevarant, serijski plja~ka{ banaka, poslovnihprostora i nekretnina kakav je Vinko Jaki} ne bi bio na slobodi.“Ovdje se radi o poku{aju istih snaga kojima je propao poku{ajovladavanja novcima Razvojne banke FBiH da se domognunovca“, zavapio je Nermin Nik{i}. Pa, naravno da se radi o tome,

ali te “iste snage“ su odranije dokazani plja~ka{i, uzurpatori koje jeSDP BiH uveo u vlast i `murio na njihovo bezakonje poradikoalicijskog mira u ku}i.

U normalnim, prirodnim, zakonskim okolnostima u obra~unupremijera Federacije Nermina Nik{i}a i njegovog zamjenika JerkaIvankovi}a moralo bi se svrstati na stranu slabijeg, manje kor u -mpiranog Nik{i}a. U nenormalnim, vanrednim situacijama, kak veaktuelna vlast producira, i vlasti prije, naravski, grijeh je uop}e sesvrstavati na bilo koju stranu, opredjeljivati se za one koje suLijanovi}a uveli u vlast ili one koje Lijanovi} hladno ru{i. Ako sutakva pravila igre, ako se vlast svodi na mehani~ko-tehnicisti~kiskup konfederacijskih interesa, nema potrebe za demokratskimizborima, tro{enjem para, kampanjama: dovoljan je `drijeb.Poredaju se dva-tri {e{ira, iz jednog, bo{nja~kog, izvadi se npr.Edhem Bi~ak~i}, Nedàd Brankovi}, Nermin Nik{i}, iz drugog,hrvatskog, DDragan Čovi}, Dragan Vranki}, Jerko Ivankovi}, iztre}eg, srpskog, sam }e po sebi isko~iti DDesnica Radivojevi}. I to jeto. Svi su formalni kriteriji zadovoljeni, niko se ne moè osje}atiugroènim, osim eventualno nekoliko miliona ljudi, gra|ana kojisve to skupa pla}aju... �


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

a Federacije, Lijanovi}i, Nik{i}i i (pre)ostali

BILO JE TO DOBRO VRIJEMEPlatforma prije dvije godine nije imala alternativu

Foto: Milutin Stoj~evi}


ÊTVRTAK, 14. MARTSa doktorom DRAGANOM STEVAN O-

VI]EM, {efom internisti~kog odjeljenjaDràvne bolnice, komentiram izbor novogdirektora te bolnice. Dragan je bio jedan od~etvero kandidata (uz SSebiju Izetbegovi},Bakira Naka{a i AAbuda Sari}a). Naravno dase pobjednik/direktor od po~etka znao padr. Stevanovi} moè biti opu{ten i na moje

pitanje kako je pro{ao odgovoriti {aljivo:“Izvrstan, drugi.“ Doktor Dragan je NEZ-N ATNO optere}en ratnom pro{lo{}u - dokje u sanitetu Armije BiH obilazio rati{ta,rovove... gospo|a Izetbegovi} je krvarila,potucala se po Hrvatskoj brinu}i se ho}e lijoj magistarski rad napisati tada{nji am -basador BiH u susjednoj zemlji dr. ASIMKURJAK, ili neko od njegovih najbliìhsuradnika...

PETAK, 15. MARTJedva sam se do~epao pra{njave knjige

dr. IVANA RIBARA (oca IIve Lole) o po -vijesti jugoslovenskog parlamentarizmaizme|u dva velika svjetska rata. Knjiga je{tampana 1946., briljantno napisana, savr-{ eno svjedo~anstvo, ali je grafi~ki skromna,neuredna, nepregledna, skoro pa ne~itka.Ratno/poratne okolnosti, re}i }e te, valja ihuvaìti.

Da, ali kakve su budale, neva`ni,bespredmetni ljudi usred rata u BiH {ta m -pali svoja minorna, nepotrebna svjedo ~enjau rasko{nim grafi~kim orkes trac ij ama,bojama i tonovima, koja ni~emu i nikome,osim osobnoj ta{tini nisu sluìla, niti }esluìti...

SUBOTA, 16. MARTOdli~an je film “Čefuri raus“ koji je

snimio GORAN VOJINOVI], bosanskiSlovenac, slovena~ki Sarajlija, po vlas -titom, izvrsnom literarnom predlo{ku, ist o -i menom romanu, tvrdi mi “za{ti}enisvjedok“ koji ga je gledao. Goranov filmgovori o patogenoj netrpeljivosti, ksen o -fobiji Slovenaca prema balkanskimuseljenicima.

Jutros gledam zavr{nicu Svjetskog kupau skijanju, genijalna Slovenka TINAMAZE za bobu izgubila mali kristalniglobus i u slalomu. Mrzovoljan izlazim izku}e, naletim na druga, ni njemu nisu sve

ovce na broju - ào i njemu {to Tina nijebila agresivnija, borbenija, preciznija,barem onako kakav je sino} bio MMirkoFilipovi} Cro Cop, u K1 spektaklu uZagrebu...

NEDJELJA, 17. MARTNije, sre}om, velikog rezultata polu~io

apel bora~ke organizacije Trebinja zabojkot sino}nje premijere filma Krugovibeogradskog redatelja SR\ANA GOLU -BOVI]A; dvorana je bila puna-prepuna,

reakcije Trebinjaca su bile emotivne,dirljive, iskrene; dakle ljudske. To je malikorak za kinematografiju, a ogroman zaTrebinje i guslarsko-desetara~ku tradicijukoja je okupirala taj grad u posljednje dvijedecenije, oskrnavila mu civilizacijskufizionomiju. Nije SSr|an Aleksi}, po ~ijoj jetragi~noj sudbini Golubovi} snimio film,ubijen tek tako, slu~ajno, ishitreno, iznehata, mimo konteksta: zvjerski je zatu~enusred svog grada uz muzi~ku podlogu, dokse okolo guslalo i deralo: “Oj Trebinje, ~astti svaka, {to si ~isto od Turaka...“

PONEDJELJAK, 18. MARTPremijer Hrvatske ZORAN MILAN O -

VI] danas je na izvanrednoj press

konferenciji osuo paljbu po hrvatskimmedijima, osobito javnom televizijskomservisu glede senzacionalizma, povr{nosti,nekriti~ke otvorenosti za govor mr`nje. Toje jedna od rijetkih Milanovi}evih inter -vencija sa kojom se bez rezerve slaèm.Sino}nja vijest na dràvnoj televiziji da jepravoslavne dje~ake-bogoslove u Kistanjupretukla grupa “maloljetnih Janjevaca“ jesukus povr{nosti, senzacionalizma i tende n -

ziozne nepameti jer sugerira da nasilnike, sjedne strane, amnestira to {to su“maloljetni“, a s druge, jo{ vi{e to {to su“Janjevci“ (dobrovoljne, humano preselje -ne izbjeglice sa Kosova).

U jednim hrvatskim dnevnim novinamadanas, u funkciji dizanja nacionalnihtenzija pred nogometnu utakmicu Hrvatskei Srbije, podsje}aju na najve}e hrvatskepobjede nad vje~itim rivalima Srbima.Opri~ava se, do u detalje, veliki hrvatskiklupski trijumf: nogometna utakmicaPartizan - Hajduk iz daleke 1976. godine nastadionu JNA u Beogradu. Splitski “bili“su pobijedili 6-1, osvjetlali obraz hrvatskognogometa, vratili naciji osmijeh na licegolovima BBori{e \or|evi}a (ro|en u Boru,Srbija) i SSlavi{e @ungula (Poàrevac). Daoje jedan sjajan gol, dodu{e, IIvan Iko Buljan.

Čemu to forsiranje nacionalne nabrij a -nosti, zao{travanja, radikaliziranja, konf ro n-tiranja? Koliko vidim, iz selekcije koju }eSrbiji suprotstaviti izbornik IIgor [timac,jedino Brazilci EEduardo i SSammir nisunajuè zavi~ajno i obiteljski tijesno pove -zani sa Bosnom i Hercegovinom...

UTORAK, 19. MART“Stra{no je {ta nam se desilo, kakve

jezive uvrede, kolike nepojmljive psovkesmo doìvjele moje igra~ice i ja nautakmici u Tuzli; meni je ta mr`nja, kao isvaka druga neshvatljiva“, àli mi se, upovjerenju, VESNA BAJKU[A, pros -lavljena ko{arka{ica i trener ko{arka{icasarajevskog @eljezni~ara. [ta Tuzlaci ta~nomrze kad mrze Sarajevo, te{ko je odg o -voriti - vlast, geografiju, ljude.

Ta je mr`nja za Ginisov rekord, a nehiljade mladih koje tuzlanske vlasti svakegodine izvedu da se ljube, `vale doiznemoglosti!

SRIJEDA, 20. MART “Nalijepi sino} tebe i jo{ neke novinare

Abdulah Sidran na televiziji“, veli mitaksista. ““Kojoj televiziji, nemam pojma“,nerado se uklju~im u njegov monolog.“Alfa, kod Zvonke Mari}a.“ “Aha, fino, aje li pitao Zvonku Mari}a kako se ta~nozove.“ “Nije“, produàva mi agoniju utrominutnoj vo`nji diktator za volanom.“Onda ni{ta“, kaèm i za{utim.


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 20.3.2013 22:34 Page 2


(TELE)KOM OPANCI, KOM OBOJCI

Nakon punedvije godine,Vilim Primoracupisan u sudskirergistar kaopredsjednikUprave HTMostar

Sutkinja Op}inskog suda u MostaruDivna Bo{njak nedavno je potvrdilaRje{enje prema kojem je VilimPrimorac upisan u sudski registar kaopredsjednik Uprave Javnog preduze}aHrvatske telekomunikacije Mostar. Biv{ipredsjednik Uprave HT-a MostarPrimorac je u sudski registar upisan jo{28. januara 2011., ali je prije dvijegodine na to Rje{enje àlbu uloìlofederalno Ministarstvo prometa ikomunikacija, pripremaju}i teren zaponovno imenovanje Stipe Prli}a naistu funkciju. Potom je Kantonalni sud uMostaru donio odluku kojom je àlbaMinistarstva prometa i komunikacijauvaèna, Rje{enje o upisu VilimaPrimorca kao predsjednika Uprave HT-a Mostar poni{teno i predmet vra}en uponovni postupak. Zanimljivo je,me|utim, da su kantonalni sucikolegama iz Op}inskog suda u Mostaruistovremeno preporu~ili da prilikomnovog odlu~ivanja uzmu u obzir StatutHT-a Mostar, te Sporazum izme|uVlade Federacije BiH i HT-a Zagreb(kao manjinskog vlasnika mostarskekompanije), ~ime su interne dokumentekompanije stavili iznad vaè}ih zakona.No, kako je sutkinja Bo{njak preporukeKantonalnog suda ignorirala, sadadirektor HT-a Mostar Stipe Prli} vr{ipritisak na strana~kog kolegu EnveraBijedi}a, kako bi federalno Ministarstvoprometa i komunikacija uloìlo novuàlbu i tako, barem zakratko, odgodilopovratak Vilima Primorca. Iz istih jerazloga (poku{aja da uti~e na sudskuodluku) Stipe Prli} zaposlio BojanaZadri}a, sina predsjednika Op}inskog

MINI MARKET

Predsjednik SDP-a BiH ZZlatkoLagumdìja i federalni premijer NNerminNik{i} hitno su otputovali u Tuzlu kako bipoku{ali smiriti pobunu u tamo{njemogranku ove politi~ke partije. Naime, 40vi|enijih ~lanova tuzlanskog SDP-a BiHvratilo je partijske knjiìce i odlu~ilo se naprelazak u novoformiranu Demokratskufrontu, stranku koju vodi @@eljko Kom{i}.Nakon ove vijesti, Lagumdìja i Nik{i}

ostavili su sve svoje ranije preuzeteobaveze i hitno otputovali u Tuzlu kako bi“sredili“ stanje i poku{ali zaustavitidaljnji odlazak nezadovoljnog ~lanstva.Lagumdìja nakon sastanka nije htiodavati izjave, okupljenim novinarimakazao je kako “mora hitno u toalet“, aneugodne du`nosti poja{njavanja situacijenovinarima koji su ~ekali ishod sastankamorao se prihvatiti Nermin Nik{i}. (S.B.)

ODRON JE KRENUO

Lagumdžija i Nikšić hitnootputovali u Tuzlu kako bismirili stranačku pobunu

Nepune tri godine nakon {to su ponalogu Tuìteljstva BiH u Jablaniciuhap{eni (su)vlasnici i biv{i direktoripoduze}a Granit, su|enje optuènimaMuhamedu Mari}u, NNijazu Teletovi}u,Mirsadu Omeriki i njihovim poslovnimpartnerima kona~no je zapo~elo po~etkomdecembra. I mada je jo{ od samog po~etkabilo nejasno kako je procesuiranjenekada{njih ~elnika Granita dospjelo unadle`nost Suda BiH (a ne nadle`nog@upanijskog suda u Mostaru), tek je sudskiproces pokazao sve manjkavosti optu`nicekoju je tuìteljica JJasmina Gafi} spremalajo{ od 2009. Zbog tuìteljicine nespr -emnosti ~ak je reagirao i jedan od ~lanovaSudskog vije}a, sudac BBranko Peri}, koji jekolegicu Gafi} na koncu upozorio da bimorala razmisliti o konceptu dokazivanjaoptu`nice, odnosno u kojem }e smjeruvoditi proces. Tuìteljica je Gafi}, naime,predloìla vi{e od pedeset svjedoka, ali jeposlije intervencije ~lanova Sudskog vije}a,na kraju pristala na njih tridesetak, i touglavnom radnika Granita, koji nisu moglidirektno potvrditi navode optu`nice koji se

odnose na financijske malverzacije. No,najve}i je skandal izazvala kada je svjedokaVahida [ehi}a, ranije predsjednika[trajka~kog odbora radnika Granita, pitala:“Jeste li imali neugodnosti poput krivi~nihprijava“? [ehi} je, da situacija bude jo{gora, imao vi{e “neugodnosti“- protiv njegaje do sada podneseno najmanje pet ka -znenih prijava (i sve se odnose naanga`man u Granitu), s tim da je ranijepravomo}no osu|en na uvjetnu kaznu odgodinu dana. (S.M.)

POROZNA OPTU@BA PROTIV GRANITA

Početak suđenja suvlasnicima“Granita“ pokazao je sve

manjkavosti optužnice kojuzastupa Jasmina Gafić

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 21.3.2013 1:39

PRO ET CONTRA


suda u Mostaru Marina Zadri}a, zakojeg je poslije u HT-u Mostarorganizirana posebna obuka, jer nijeimao ni stru~ne spreme ni znanja zanovi posao. Zadri} junior je postavljenna radno mjesto slu`benice HT-aMostar Ane Kli{anin, koja je prethodnodobila otkaz, iako je bila jedinazaposlena u svojoj porodici.Istovremeno je Bojan jedini nezaposleni~lan familije Zadri}. (E.H.)

@IVKO BUDI NEMIR

Stranka pravde ipovjerenja @ivkaBudimira privuk-la golemi brojdoju~era{njihHSP-ovaca

U proteklih petnaestak dana, kolikoje pro{lo otkako je @ivko Budimirnapustio HSP i najavio osnivanje novepoliti~ke stranke, predsjednik FederacijeBiH uspio je dobiti podr{ku brojnihpristalica. Me|u osniva~e nove Strankepravde i povjerenja ve} se upisalo vi{eod 500 ~lanova, me|u kojima jepolovina sada ve} biv{ih prava{a, kojisu okrenuli le|a Zvonku Juri{i}u. Da@ivko Budimir i njegovi najbliì suradnicine}e gubiti vrijeme, potvr|uje najavaosniva~ke skup{tine stranke koja }e bitiodràna za desetak dana, do kadanamjerava okupiti tisu}u ~lanova. (S.M.)

MINI MARKET

AMARILDO GUTI]Urednik poli-ti~kog maga-zina “Crta”

NEPolitika je postala biznis, tepredlaèm komercijalizacijuizbora. Zainteresovani zafunkciju neka po{alju sms nabroj 00xxxx, cijena poruke npr.10.000 KM. Gradona~elnik }ebiti izabran iz baze pristiglihporuka.

DINO ABAZOVI]ProfesorFPN-a

DASmatram da je to jedna odstatutarnih odluka sa obziromna ove sveop{te blokade kojese de{avaju. Izvla~enje iz{e{ira kandidata koje su pred-loìle stranke koje su dobilemandate jedini je na~in da seova agonija zavr{i.

FADILAMEMI[EVI]

Predsje -dnicaDru{tva zaugroènenarode

DAU ovakvoj konstalaciji snagamislim da bi to bio najboljina~in da se kona~no izaberegradona~elnik i stavi ta~ka naovaj teror politi~kih partija.

MIRO LAZOVI]Potpre -sjednikSDU-a

NENe podràvam ideju da novigradona~elnik Sarajeva budeizabran izvla~enjem iz {e{irajer smatram da bi gra|ani tre-bali birati gradona~elnika naneposrednim izborima.

MESUD LAKOTADirektorNarodnihdu}ana

NENisam za to da se gradona -~elnik bira izvla~enjem iz {e{irajer ~itava ova situacija dobila jedrugu dimenziju. Dobro bi biloda se stranke dogovore oko izbora kako bi se sve ovodovelo u neke normalne tokove.

ADMIR KAPOPredsjednikUdruènja“Kupujmodoma}e“

NEMi{ljenja sam da takav izborgradona~elnika ne bi bio fer jernisu ovo igre na sre}u.Gradona~elnik je ~ovjek koji bitrebao rukovoditi gradomnaredne ~etiri godine i mislim dabi se trebalo posti}i neki kon-senzus izme|u politi~kih opcija.

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

@ivko Budimir

Priredila: Ma{a ]osi}

Podržavate li ideju da novigradonačelnik Sarajeva budeizabran izvlačenjem iz šešira?

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 21.3.2013 1:40

SLOBODNA BOSNAI 21.3.2013.

12

HRONIKA (NE)NAJAVLJENE PROPASTI

FEDERACIJA ĆEPREŽIVJETI POLITIČKU KRIZU, ALI

LAGUMDŽIJANEĆE!

Lider SDP-a Zlatko Lagumdžijarežirao je najdublju političku krizu udržavi nakon rata, koja je upravo kulminirala potpunom blokadomvlasti u Federaciji BiH i koja nemaizgleda da se završi u skorije vrijeme

Asim:TEKST osnova.qxd 21.3.2013 0:03

Niko sa sigurno{}u ne moè utv r -diti ni kako }e se ni kada }e seokon~ati kriza koja upravo kul -minira u Federaciji BiH, ali se svelikom sigurno{}u moè ustano -

viti da }e u kona~nici najve}u politi~kucijenu platiti glavni reìser krize - auto -kratski lider SDP-a ZZlatko Lagumdìja.Sli~nu politi~ku dramu kroz koju prolaziFederacija BiH, Lagumdìja je prethodnoreìrao i na razini dràve: punih 15 mjesecinakon parlamentarnih izbora 2010. godineblokirao je konstituiranje izvr{ne vlastipoku{avaju}i preuzeti ~elnu funkciju uVije}u ministara BiH. Politi~ku cijenu zaLagumdìjin neuspjeli pohod na Vije}eministara BiH i blokadu izvr{ne vlasti dugu15 mjeseci, SDP je ve} djelimi~no platio nalokalnim izborima u oktobru 2012. godineizgubiv{i svakog tre}eg glasa~a. No, punacijena politi~kog {lamperaja na naplatu }esti}i u oktobru naredne godine, naparlamentarnim izborima, nakon kojih }ese, sve su prilike, SDP na dulje vrijemepreseliti u opoziciju a njen lider ZlatkoLagumdìja u politi~ku penziju.

Lagumdìjinu politi~ku karijeru zape -~atit }e politi~ka kriza koju je sam reìrao a~ijih {tetnih posljedica nije ostao po{te|enni jedan segment bh. dru{tva - od ekon o -mije, koja se doslovno gu{i pod teretomkreditnih dugova i nelikvidnosti, do potpu -no blokiranih euroatlantskih integ racijausljed izostanka politi~kog dogovora.

BLOKIRANA VLASTKriza oko formiranja Vije}a ministara

BiH, duga 15 mjeseci, izravno je utjecalana obaranje kreditnog rejtinga dràve,najprije u maju a potom i u oktobru 2011.godine, a snièni kreditni rejting dràvedodatno je usporio priliv direktnih stranihinvesticija koje su pale na najniù razinu uregiji i na najniù razinu u poslijeratnomrazdoblju BiH. Reduciran priliv stranihinvesticija doprinio je dramati~nom padubroju zaposlenih i jednako dramati~nomrastu broja nezaposlenih, u ~emu je BiHina~e neslavni evropski rekorder.

Efekti krize na politi~kom planujednako su tragi~ni. Poku{ajem da iz vlastieliminira dva HDZ-a, Lagumdìja je nasebe navukao bijes goleme ve}inehrvatskog naroda, da bi potom jednakorazo~arao i preostali dio Hrvata koji su naproteklim izborima glasali za HSP i Radomza boljitak, hrvatske ~lanice propalefederalne ~etvero~lane koalicije okupljeneoko SDP-ove “Platforme“. I formiranje~etvoro~lane kolacije “Platforme“ i njenokasnije ru{enje, “osmislio“ je autoritarni


NESLAVNI KRAJ POLITI^KE KARIJERE ZLATKA LAGUMD@IJE

��

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Lagumdìja nijerazumio signale

bira~a s posljednjihlokalnih izbora koji

su listom okrenulile|a SDP-u


lider SDP-a Zlatko Lagumdìja, uprkosjasnim upozorenjima da }e tako bahatimpoigravanjem s hrvatskim politi~kimstrankama pove}ati politi~ku distancuizme|u Bo{njaka i Hrvata, ali i politi~kudistancu izme|u BiH i Hrvatske koja skrbio svojim sunarodnjacima u BiH. Uprkos~injenici da su socijaldemokrati na vlasti i ui BiH i u Hrvatskoj, odnosi izme|u dvijesusjedne dràve pali su na najniù razinu uposljednjoj deceniji, o ~emu svjedo~i i~injenica da se {efovi dvije sestrinskesocijaldemokratske partije, ZZoran Milano -vi} i Zlatko Lagumdìja, u tri godinemandata nisu niti jednom sreli i razgovaralio rje{avanju otvorenih me|udràvnihpitanja.

KAZNA NA LOKALNIM IZBORIMAUpornim poku{ajima da iz vlasti na

svim razinama eliminira SDA, Lagumdìjaje na sebe navukao i bijes golemog dijelabo{nja~ke javnosti, {to je djelimi~no ve}

osjetio na lokalnim izborima prije {estmjeseci: SDA je dobila skoro 100 hiljadaglasa~a koji su dvije godine ranije glasaliuglavnom za SDP, zavedeni slatkorje~ivim

obe}anjima Zlatka Lagumdìje. Gubitak100 hiljada glasa~a bio je signal Lag u -mdìji da se stvari razvijaju u pogre{nomsmjeru, no lider SDP-a nije se osvrtao najasna upozorenja bo{nja~ke javnosti negoje pritisnuo gas do daske i nastavio vozitiu smjeru daljnjih me|us trana~kih konfron -tacija koje su upravo kulminiralepotpunom blokadom izvr{ne vlasti Fed -eracije BiH. Pri tome je zanemarioelementarnu ~injenicu da }e eliminacijomSDA dovesti u pitanje bo{nja~ki politi~kilegitimitet cijele vlasti, na isti na~in nakoji je sve vrijeme bio upitan hrvatskilegitimitet koalicije stranaka “Platforme“bez sudjelovanja dva HDZ-a. Razlika jeneznatna: HDZ-ima je nedostajao samojedan glas u Domu naroda federalnogParlamenta da aktiviraju pokretanjehrvatskog nacionalnog interesa, za razlikuod SDA koja i na dràvnoj i na federalnojrazini kontrolira dvije tre}ine bo{nja~kihdelegata i moè blokirati usvajanje svihodluka s kojima se ne slaè.

OSIPANJE SDP-a Lagumdìji na ruku ne idu ni doga|aji u

vlastitoj partiji, ~iji su redovi ozbiljnozaljuljani odlaskom najpopularnijeg SDP-ovca @@eljka Kom{i}a i njegovom odlukomda formira vlastitu stranku socijalde -mokratske orijentacije. Za Kom{i}em jekrenulo desetak istaknutih SDP-ovihkadrova razmje{tenih na va`nim po -zicijama zakonodavne vlasti na svimrazinama, {to je u kona~nici rezultiralopadom SDP-ove vlade u Sarajevskom, apotom i u Tuzlanskom kantonu, i {to jeozbiljno poremetilo odnos snaga u Domunaroda federalnog Parlamenta. Ubo{nja~kom klubu ovog Doma, SDP jeizgubio 50 posto vlastitih delegata, a premanezvani~nim najavama u Kom{i}evustranku pre}i }e i svaki tre}i SDP-ovzastupnik u Predstavni~kom domu feder a -lnog Parlamenta! �


HRONIKA (NE)NAJAVLJENE PROPASTI

�

U nekoliko krupnih korupcijskih aferakoje su obiljeìle SDP-ovu vlast uFederaciji BiH, klju~ni akter ili pokroviteljbio je lider SDP-a Zlatko Lagumdìja.

Upravo je Lagumdìja reìrao onufamoznu transakciju s “izvozom“ struje izSarajeva u Mostar, na kojoj je beogradskafirma Rudnap u vlasni{tvu tajkuna VojinaLazarevi}a zaradila najmanje deset

miliona KM. Cijelom operacijom neposr- e dno su rukovodili Lagomdìjini ljudi odnajve}eg povjerenja: direktor EPBiH Elve -din Grabovica, ina~e Lagumdìjin asistentna Ekonomskom fakultetu Saraje vo, iDamir Fazli}, zastupnik beogradskogRudnapa, koji se Lagumdìji primakaonakon {to je oènio njegovu blisku ro|akuAmru Hadìmehmedovi}. �

SDP-OVA FABRIKA AFERA

Politička zaštita pljačke

Vlast predvo|ena SDP-om ne moè sepohvaliti reformskim uspjesima i pozitivnimpromjenama koje je njen lider ZlatkoLagumdìja grlato najavljivao i obe}avao upredizbornoj kampanji. Pored ostalog, liderSDP-a javno je obe}ao da }e vlastpredvo|ena SDP-om preispitati kreditniaran`man s MMF-om, jer je navodno “krajnjenepovoljan za BiH.“ No, samo nekolikomjeseci nakon izbora 2010. godine, BiH je sMMF-om obnovila kreditni aran`man koji je ume|uvremenu bio raskinut i dràvu zaduìla

za dodatnih 800 miliona KM! Osim toga,SDP-ova vlast zapo~ela je bezglavo{tampanje vrijednosnih papira, ~ime jebudètski dug Federacije BiH porastao zadodatnih 300 miliona KM!

Tokom trogodi{nje vlasti u FederacijiBiH nije aktiviran niti jedan projekat izeletroenergetskog sektora, a ~etiripoddionice autoceste 5C, za ~iju jeizgradnju prethodna vlast osigurala novac,ko{tat }e 400 miliona KM vi{e od ranijeutvr|enog plana! �

IZNEVJERENA OBE]ANJA

SDP bezglavo zadužuje državu

POÊTAK ODRONARazlaz Kom{i}a i Lagumdìje pokrenuo je cijelu lavinu osipanja strana~kih redova SDP-a



Tajni velikodràvni dokument,koji na{ list ekskluzivnoobjavljuje, nastao je prije ne -koliko godina u krugu srp-skih akademika iz Beograda,

decidirano defini{e strate{ke velikos r -pske ciljeve i daje detaljne upute poli-

ti~kom rukovodstvu Republike Srpske iSrbije kako ih operacionalizovati.

Rije~ je o Memorandumu Srpskeakademije nauka i umjetnosti (SANU) 2koji se, kao i prethodni, temelji na velikosr -

pskoj politici “krvi i tla” prema kojoj jeSrbija tamo gdje ìve Srbi. Ovaj perfidniplan MMilo{evi}evih reaktiviranih akade -mika naspravljen je sa ciljem da Srbija umiru vrati sve {to je izgubila u ratovima.

“Ideja o jedinstvenoj srpskoj dràvisvih Srba ne sme izbledeti bez obzirana cenu, `rtve i protok vremena. U tojborbi mora biti angaòvan svakiSrbin, bez obzira na mesto u komeìvi, posao koji obavlja. Srbija }e imora biti na ~elu ove borbe. Bosnai Hercegovina je va`niji, ali imnogo lak{i slu~aj nego Hrvatskai Crna Gora, zahvaljuju}i Dejton -skom sporazumu i ~injenici da iza

tzv. jedinstvene BiH stoje samomuslimani i delovi nejedin-

stvene, zbunjene i bezidej -ne me|unarodne zajed-

nice. înjenica da poj e -dini delovi me|una -rodne zajednice ne biimali ni{ta protiv po -

d ele BiH, ekstremno jeva`no oru`je koje se

mora maksimalno iskoris-

titi u realizaciji zacrtanih ciljeva. Ukolikose to uradi kako treba, za realizaciju ovihciljeva potrebno je nekoliko godina, najvi{edecenija”, stoji na po~etku ovog strate{kog,dugoro~nog velikodràvnog dokumenta.

Miloradu Dodiku je u njegovomprovo|enju, u posljednjih nekoliko godina,svesrdno i nesebi~no, pomagao biv{i srbi-janski predsjednik BBoris Tadi}, {to ne ~udibudu}i da su njegovi autori Borisov otacakademik LLjubomir Tadi} i njegov najboljiprijatelj DDobrica ]osi}, samoprogla{eniotac nacije, i nekolicina akademika porijek-lom iz BiH.

U nekoliko poglavlja detaljno surazra|eni osnovni pravci i ciljevi djelova-nja politi~ke elite Republike Srpske iSrbije, kako bi se vremenom Bosna iHercegovina podijelila.

Savjetuje se ozbiljno i osmi{ljeno poli-ti~ko i ekonomsko okretanje Srbije i RS-aprema Rusiji i sugeri{e da treba iskoristitinjenu privrènost Srbima. U istom smislupreporu~uje se fokusiranje na naklonostGr~ke, Kipra, Italije, [panije, Danske iNorve{ke, ~iji uticaj u evropskim tokovimanije zanemarljiv. Istovremeno se zahtijevaanga`man na omalovaàvanju politi~ara izzemalja koje podràvaju jedinstvenost BiH.

]OSI]EV PRIRU^NIK ZA MILORADA DODIKA

Da je sadràj ovog programa zapravobio Dodikova “Biblija” ~ijih se na~ela~vrsto pridràvao, govore njegova poglav-lja o odnosu rukovodstva RS-a premadràvnim institucijama BiH.

“Koristiti sve mehanizme da se obadoma parlamenta BiH maksimalno onemo -gu}e u radu, obezvrede i obesmisle na svemogu}e na~ine. Spre~avati dono{enjezakona koji se ne smatraju bitnim i ne pred-

SLOBODNA BOSNA I 21.3.2013.

SENZACIONALO: VELIKOSRPSKA BIBLIJA

Slobodna Bosna u posjedu je tajnog velikosrpskog dokumenta Srpske akademijenauka i umjetnosti, u kojem su zacrtani strateški ciljevi Srba iz Republike Srpske

i Srbije, a koji Milorad Dodik u posljednjih šest godina dosljedno provodi

MEMORANDUM 2PREDVI\A UJEDINJENJE

REPUBLIKE SRPSKE I SRBIJE ZA JEDNU DECENIJU!

MILORADDODIK Izvo|a~ radovana projektuSrpskeakademije naukai umjetnosti

Pi{e: MIRHA DEDI]

16

Memorandum:TEKST osnova.qxd 20.3.2013 22:11

stavljaju nikakvu pretnju RS-u. Ovo jejedno od zna~ajnijih sredstava za dokazi-vanje teze o nemogu}nosti funkcionisanjazajedni~kih institucija. Generalno, uvek ina svakom mestu insistirati na tome da su‘dràvna’ vlast i institucije na nivou BiHnepotrebne, suvi{ne, nemogu}e, skupe iantisrpske.”

“Pametno osmi{ljenim i kvali -tetnim delovanjem, raditi na kon-stantnom iscrpljivanju kojimbi se i javnost i vlade tihzemalja dovele u stanje umoraod BiH. U tom smislu koristitisva raspoloìva sredstva, ~ak ilingvisti~ke varijacije kojimase tako|e mogu posti}iodre|eni efekti.”

Rukovodstvu RepublikeSrpke se sugeri{e da u sva -kodnevnoj komunikaciji izbje-gavaju termin “dràvne insistu-cije BiH” i zamijene ga “zajed-ni~kim institucijama”, ~ime sepostiè psiholo{ki efekat da se RSodri~e dràvnosti BiH, ali i name}e fraza daje sastavljena iz dijelova i da se vremenommoè na dijelove rastaviti.

“Maksimalno izbegavati upotrebu ter-mina - Bosna i Hercegovina. Vrlo je bitnoda se osim politi~ara, medija, kulturnih ijavnih radnika u Republici Srpskoj,ovoga pridràvaju mediji, kulturni ijavni radnici u Srbiji. U slu~ajevimakada je iz nekih razloga neophodnopomenuti taj termin, onda staviti uprvi plan Republiku Srpsku npr.Republika Srpska i ostatak BiH.Vrlo je zna~ajno da politi~ari u RS-u jasnostave doznanjajav -nosti ime|unarod-noj zajednici daBiH ne smatraju kaojedinstvenu dràvu,ve} kao zajednicu dvijeteritorije koje trenutno~ine celinu. A tu celinutreba {to ~e{}e nazivatineprirodnom, nametnutom,

nemogu}om…”, stoji u ovom velikodrà -vnom programu.

I{~itavaju}i dalje Memorandum 2, lakoprepoznajemo da se Milorad Dodik uposljednjih nekoliko godina pona{ao upra-vo prema detaljnim uputama akademika izSANU-a, opstruiraju}i formiranje instituci-ja, slu`bi i agencija na nivou BiH i davao

izjave o rastakanju BiH koje sumu napisali akademici iz

SANU-a.“Stalno i uvek insisti-

rati da je te{ka eko -nomska, privredna isvaka druga situa cija uRS-u produkt nje nognasilnog za dr` avanja uBiH. I isticati da bi sve

bilo bolje kada bi seRS odvojila”, st oji

u ov om doku-mentu.

]OSI]EV ZAKONIK ZA MILORADA DODIKA

Srpski akademici zahtijevaju blokadu dràvnih institucija u BiH, zabranjuju formiranje bilo kakvih

udruènja na dràvnom nivou i traè strogo ka`njavanjesportista koji nastupaju za reprezentacije BiH

1721.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

TAJNI SRPSKI PLANZA RASTAKANJE BiH

DR@AVNE INSTITUCIJE BiH Insistirati na tome da su “dràvna” vlast iinstitucije na nivou BiH nepotrebne, suvi{ne,nemogu}e, skupe i antisrpske

PARLAMENT BiH Koristiti sve mehanizme da se oba domaparlamenta BiH maksimalno onemogu}e uradu, obezvrijede i obesmisle na svemogu}e na~ine

BO[NJACI Izbjegavati upotrebu termina Bo{njak i uvijekupotrebljavati termin musliman, te ih i na tajna~in definisati kao religijsku grupu, a ne narod

OBAVJE[TAJNO-BEZBJEDNOSNESLU@BEFormirati obavje{tajno-bezbjednosnuagenciju RS-a koja bi do osamostaljenja RS-a djelovala diskretno i tajno

��

AKADEMIKDOBRICA ]OSI]

Dodikov savjetnik ikoautor Memoranduma 2


Po navedenoj matrici potrebno je,prema autorima ovog dokumenta, da sepona{a i dràvni vrh Srbije, koji javno nemoè pruìti podr{ku rukovodstvu RS-azbog optu`bi za mije{anje u unutra{njestvari druge “dràve”. Me|utim, moèdjelovati indirektno, a u javnosti koristitifloskule tipa “dajemo saglasnost RepubliciSrpskoj za sve ono o ~emu se dogovorenaro di i entiteti u BiH”.

Upravo je ovo bila naj~e{}a floskula ~elni-ka Srbije, kako Borisa Tadi}a tako i IIviceDa~i}a u proteklom periodu. Istina, sli~nuizjavu je u svom mandatu dao i aktuelni pred-sjednik Srbije TTomislav Nikoli}.

Akademici su razradili i scenario kakopostupiti ukoliko me|unarodna zajednica uBiH nametne neke od institucija na nivouBiH. U tom slu~aju vlasti u RS-u (Dodik injegovi saradnici) treba da svim raspolo -ìvim sredstvima komplikuju i odugovla~eformiranje te institucije, a kada se formira,

da u nju postave odane kadrove koji }eimati zadatak da je u~ine nefunkcionalnom.

“Naravno, za to vreme stalno okrivlja-vati muslimane i njihovu èlju za dominaci-jom na {tetu Srba koje nastoje obespraviti isvesti na gra|ane drugog reda. Potom tusituaciju koristiti za dokazivanje teze onemogu}nosti funkcionisanja zajedni~kihinstitucija. Na istovetan na~in postupati i uslu~aju dono{enja zakona na nivou BiH.”

Iako deklarativno tvrdi da se suvereni -tet susjednih zemalja ne dovodi u pitanje,Beograd ne odustaje od uhodane strategijeinstrumentalizacije Srba u RS-u. U prilogtome govori slijede}i dio Memoranduma 2:

“NE SMIJE SE DOZVOLITI NI FORMIRANJE UDRU@ENJA

PÊLARA BiH”“Politi~ari i dràvni funkcioneri Srbije }e,

u cilju podr{ke prethodnim stavovima,ubudu}e zaobilaziti politi~are i institucije BiH,{to je god vi{e mogu}e. Politi~ari i dràvnifunkcioneri Srbije trebaju {to ~e{}e imati sus-rete i sastanke sa politi~arima i funkcionerimaiz RS-a, po protokolu definisanom zame|udràvne susrete. Pri tom trebaju o~igled-no i transparentno ignorisati institucije BiH.”

Tako|er je navedena preporuka dadràvni funkci oneri Srbije {to ~e{}e prisu -stvuju proslavama, polit i~kim skupovima idrugim va`nim doga|ajima za RepublikuSrpsku, kao {to su “dràvni” i vjerskipraznici RS-a, zatim predizborne kampanjei konstituisanje vlasti.

Visoki funkcioneri RS-a, priv re dnici,umjetnici, spo rtisti i ostali gra|ani bi tokomboravka u inostranstvu trebali izbjegavatiambasade i konzulate BiH. Ukoliko imzatreba konzularna pomo}, onda bi se tre-bali obratati DKP-ima Srbije u tim zemlja-ma, bez obzira {to formalno ne posjedujudràvljanstvo Srbije. Slu`benici u DKP-



� ME\UNARODNA ZAJEDNICAOsmi{ljeno politi~ko i ekonomsko okretanjeSrbije i RS-a prema Rusiji, omalovaàvanjepoliti~ara iz zemalja koje podràvajujedinstvenost BiH

SRBIJA Republiku Srpsku i Srbiju uvezivatiinfrastrukturno i ekonomski, ~vrstosara|ivati u oblasti elektroenergetskogsistema izgradnjom zajedni~kih hidro itermoelektrana

SPORT Raditi na uvezivanju sportskih dru{tava izRS-a i Srbije, a prema sportistima Srbima izRS-a koji budu prihvatili u~e{}e uzajedni~kim ligama na nivou BiH ilireprezentacije BiH, primijeniti represivnemjere

MOJ BEOGRADE, ZAGRLI ME Milorad Dodik èli nastaviti dosada{nju politiku razbijanja BiH i s novim predsjednikom Srbije Tomislavom Nikoli}em


ima Srbije su, kako stoji u ovom dokumen-tu, instruisani da u takvim slu~ajevima pru -è pomo} gra|anima RS-a.

“Ni po koju cenu ne sme se dozvolitiformiranje bilo kakvih saveza, udruènja iliasocijacija na nivou BiH. Dakle, ni po kojucenu se ne sme dozvoliti ~ak ni formiranjeudruènja p~elara na nivou BiH, a o drugimva`nijim asocijacijama se ne sme nirazmi{ljati. Čak i povezivanja saveza iz RS-as onim iz BiH treba izbegavati. Naro~itupa`nju treba obratiti na sportske saveze, anaro~ito na reprezentativne selekcije na

nivou BiH. Svim silama se truditi daRepublika Srpska ima svoja republi~katakmi~enja u svim sportovima, na svimnivoima, uklju~uju}i i reprezentativni.Raditi na uvezivanju sportskih dru{tava izRS-a i Srbije, a vremenom ih ujediniti ujedan sportski savez. Onim Srbima iz RS-akoji eventualno budu prihvatili u~e{}e uzajedni~kim ligama na nivou BiH ilireprezentacije BiH jasno staviti do znanjada time izdaju srpstvo i svrstavaju se u redsrpskih izdajnika. Ukoliko nastave satakvim aktivnostima, primeniti druge mere

kako bi se obeshrabrili”, stoji u ovom{ovinisti~kom velikodràvnom dokumentu.

Dobrica ]osi}, koautor ovog dokumen-ta, kako saznajemo, imao je ~este susrete saMiloradom Dodikom u posljednjih neko-liko godina. Nedavno ga je okarakterisaokao “borbenog srpskog politi ~ara i odli~nogtakti~ara”.

“On je u mom doìvljaju hrabar i dosto-janstven borac za srpska prava i odbranuRepublike Srpske na dejtonskim osnovama.Odli~an je takti~ar”, rekao je ]osi}.

“Muslimani pod imenom Bo{njaka nas-tavljaju da se bore za ’unitarnu Bosnu’ nana~elima Islamske deklaracije Alije Izetbe -govi}a, uz izda{nu podr{ku svih dosada{njih’visokih predstavnika’ i sada{njeg Vale ntinaIncka. Pona{aju}i se kao srpska `rtva, oniverskim {ovinizmom podgrevaju perma-nentnu i agoni~nu krizu konfederalne dej-tonske tvorevine”, kazao je ]osi}.

“POTOKE I MOSTOVE NAZIVATI SRPSKIM, MA KOLIKO TO

ZVUÂLO SME[NO”Ova ]osi}eva formulacija postaje jasni-

ja ako se dovede u vezu s onim {ta jenapisao o Bo{njacima u Memorandumu 2.

“Politi~ari i ostali funkcioneri u RS-u iSrbiji, kao i svi drugi segmenti dru{tva, tre-baju izbegavati upotrebu termina Bo{njak iuvek upotrebljavati termin musliman, te ihi na taj na~in definisati kao religijsku grupu,a ne narod. Koristiti svaku priliku da seistakne da su to zapravo Srbi koji su izdaliveru pradedova i prihvatili islam. Uvek i nasvakom mestu uz muslimane u BiH isticatiislamski fundamentalizam, ekstremizam,radikalizam i posebno terorizam. Naro~itou tom smislu koristiti medije. Nastojati,podmi}ivanjem ili ucenama, angaòvati {tove}i broj muslimana da govore o islam-skom fundamentalizmu i terorizmu u BiH,jer njihove izjave o tome imaju ve}u snaguu odnosu na izjave Srba. Uvek i na svakommestu isticati da je islamski fundamentali -zam bio osnovni i jedini uzrok rata u BiH.Da srpski narod nije hteo rat, ali je bioisprovociran stvaranjem islamske dàma -hirije. Nagla{avati da srpski narod nijebranio samo sebe ve} i Evropu od najezdeislamskih militanata.”

“Uvek i na svakom mestu isticati ratnezlo~ine dìhad ratnika nad nemo}nim igolorukim srpskim narodom u BiH u tokurata. Pokolje srpskog naroda u BiH od rukerazularenih pripadnika tzv. Armije BiHmaksimalno tretirati kroz medije, knjièvnadela, seminare, izradu spomenika, polaga-nje cve}a, od{tetne zahteve… Srbija }e utom smislu odigrati svoju ulogu shodnoranije definisanim stavovima, u {ta }e seosim dràvnih institucija uklju~iti i mediji,Akademija (SANU), intelektualci, umetni-ci, gra|ani…”


]OSI]EV ZAKONIK ZA MILORADA DODIKA

Akademici su se posebno fokusirali naObavje{tajno-sigurnosnu agenciju u BiH,koja po njihovom mi{ljenju ne smije dazaìvi u punom obimu kao “dràvna” insti-tucija, a pogotovo ne smije da ima bilokakav zna~aj u me|unarodnim relacijama.Date su instrukcije da s ciljem njenediskreditacije treba {to ~e{}e proizvoditiafere, kako prema OSA-i u cjelini, tako iprema njenim pripadnicima, “naro~itomuslimanima”.

“Istovremeno, sve raspoloìve kapa -citete u RS-u i Srbiji usmeriti na formiranjeObave{tajno-bezbednosne agencije RS-a.U tom cilju maksimalno angaòvati biv{e

pripadnike OBA-e RS-a, Vojne oba -ve{tajne strukture Vojske RS-a i pripad-nike Vojno-obave{tajne slu`be Srbije, ~ijeje iskustvo neprocenjivo. Tako formiranaOBA RS-a bi do osamostaljenja RS-a delo-vala diskretno i tajno”, stoji u ovom]osi}evom uputstvu.

Paralelne strukture, prema autorima,potrebno je izgraditi i u grani~noj policiji,cariniskoj slu`bi, dràvnoj policiji, diplo-matsko-konzularnoj mreì, oruànim sna -ga ma i njihove slu`benike obu~iti da mogufunkcionisati “kao zasebna dràvna struk-tura osmostaljene Republike Srpske i kaodio sistema Srbije”! �

OBAVJE[TAJCI KOS-A NA RASPOLAGANJU DODIKU

“Formirati tajnu obavještajno-bezbjednosnu službu RS-a i koristitineprocjenjivo iskustvo pripadnikaKOS-a iz Srbije”

DUGOGODI[NJA SARADNJA NA [TETU BiHMilorad Dodik i Boris Tadi} u posljednjihnekoliko godina radili su na realizacijiMemoranduma 2

��


Istovremeno se preporu~uje da politi -~ari i visoki funkcioneri RS-a i Srbije {to~e{}e koriste termin Republika Srpska, ainstitucije RS-a stalno nazivaju republi~ k -im.

“Koristiti termin Srpska, kako bi se nataj na~in RS definisala isklju~ivo kao srp-ska teritorija. Pridev ‘srpski’ koristiti usvim mogu}im situacijama, od naziva insti-tucija, slu`bi, ustanova, praznika, gradova,medija, banaka, sportskih klubova,knjièvnika i njihovih dela, sela, zaseoka,reka, mostova i svega drugog, ma koliko tou pojedinim situacijama zvu~alo neobi~no,~ak i sme{no.”

Prema autorima ovog op{tenacionalnogdokumenta, neophodno je RepublikuSrpsku i Srbiju uvezivati infrastrukturno iekonomski, a kao preporuka stoji stvaranje~vrste saradnje u oblasti elektroenergetskogsistema RS-a i Srbije i to izgradnjom zajed-ni~kih hidro i termoelektrana, ali iomogu}iti i motivisati kupovinu preduze}au RS-u privrednicima iz Srbije ili bar osni-vati zajedni~ka preduze}a.

]osi} se nedavno u beogradskim medi-jima “izrekao” da je do sada, pa i sada,obavljao sudbinske du`nosti. Priznao je daje poraèn, zajedno s ostalima koji su seborili za velike nacionalne ciljeve, ali

izgovorio je i sljede}u nedvosmislenure~enicu: “Ti porazi nisu kona~ni. Jedinusvetlu ta~ku nalazim u Republici Srpskojkoja je dokaz da smo osvojili i neke istori-jske pobede.”

O~ito je da su “Otac nacije” ]osi} ivelika ekipa Milo{evi}evih akademika izdevedesetih reaktivirani i angaòvani naovom velikosrpskom projektu. Nesumnjivoje tako|er da je Milorad Dodik, koji jeina~e ]osi}ev sluga pokorni u izvr{enjucilj eva iz “Memoranduma 2”, doslovno pri-hvatio tezu akademika ]osi}a da je la`su{tina vo|enja srpske politike i najbolji“vid srpskog patriotizma”. �



Skoro neopaèno u na{ojjavnosti pro{la je sjednica„Saveta za odnose sa Srbimau regionu“, odràna 14. febru-ara ove godine u Skup{tiniSrbije. Tom prilikom je MiloradDodik u prisustvu savjetnikaTomislava Nikoli}a i ~lanovaOdbora za dijasporu i Srbe uregionu iznio ~itav niz skan-daloznih stavova, koji sume|utim u potpunom skladusa Memorandumom 2.

Njegovo obra}anje uSkup{tini Srbije, gdje su se biliskupili predstavnici Srba izvanSrbije, pretvorilo se prakti~no upredavanje, ~ija je kulminacijabila ponovno potezanje pravana samoopredjeljenje Srba uBosni i Hercegovini.

“Da li je mo`da do{lovrijeme za reafirmaciju pravana samoopredjeljenje? Kakoneko drugi ima pravo nasamoopredjeljenje, a minemamo? Pravo nasamoopredjeljenje imaju narodi. Jesu li Srbi konstitu-tivan narod? Jesu. Za{tonemaju pravo na samoo p -redjeljenje? To je zbognekog vremena koje dolazi”,rekao je Dodik.

Za Dodika rje{avanje svihoptere}uj u}ih pitanja moè seprovesti ostvarivanjem dvacilja. To su mir u regionu i jakaSrbija. “Ima ovdje ljudi uSrbiji koji misle {ta je tu lo{eu toj pri~i o nekoj Bosni kojaje bila prije rata. Koja je bila

neko oli~enje pri~e o tolera -nciji i suìvotu. Ima samojedna stvar koje tu nema.Nema Jugoslavije. Ako nemaJugos lavije, onda ne moèbiti ni ne~ega {to smo zvaliJugoslavija u malom.”

Strategija za rje{avanjesrpskog pitanja, na kojoj insi-stira Dodik, je slijede}a:“Dràvljanstvo! Promjenitezakon. Dajte automatizam.Hrvati biraju predsjednikaHrvatske u po Banjaluke. Jamislim da to nije problem.Moje pitanje je za{to mi nebiramo predsjednika Srbije.Da li se neko mo`da u Srbijiboji da }emo se homogeni-zovati pa }emo napraviti ne -ku drugu pri~u?”

Marko \uri}, savjetnikpredsjednika Srbije TomislavaNikoli}a, podrào je Dodikovestavove i podvukao da jeodnos prema Srbima u regionuisto {to i odnos prema sebisamima. \uri} se zaloìo zarje{avanje srpskog pitanja kaojedinstvenog: “Ukoliko èlimoda opstanemo, opsta}emo ucelini, bore}i se za na{narod u celini.”

Aleksandar Popov, izCentra za regionalizam, kaèda izostanak reakcija iz Srbijena Dodikovo izlaganje uSkup{tini Srbije govori u prilogtezi da upravo Srbija jestegenerator BiH krize.“Dodikove izjave su samonastavak {izofrene politike

koju Srbija vodi prema Bosnii Hercegovini. Mi, s jednestrane, imamo premijeraIvicu Da~i}a koji je bio uposeti Sarajevu. Nedavno jepremijer Bosne iHercegovine bio u posetiSrbiji. Vidi se napor u proce-su normalizacije odnosa.Dodikovo izlaganje uSkup{tini dolazi kao hladantu{. Jedna je stvar akopredsednik Dodik te stavoveiznosi u Banjaluci. Ali opetbi se od Srbije na neki na~ino~ekivalo da odreaguje, teda se pojavi kao faktor koji}e ogra|ivanjem od takvihizjava doprinositi stabilizacijistanja u toj dràvi, {to od njeo~ekuje i Evropska unija.” �

POSLJEDNJE DODIKOVO SRBOVANJE U BEOGRADU

Dodik u Beogradu o BiH gradi sliku kao o tragičnoj inedovršenoj državi

DODIK U SKUP[TINI SRBIJE Skup{tinska govornica kao poligon za omalovaàvanje dràve BiH

�


Federalni premijer NNermin Nik{i} nije{tedio ni energiju ni vrijeme poku{ a -vaju}i prije nekoliko mjeseci osporiti

smjenu federalnog dopremijera iz SDADesnice Radivojevi}a. Ra~un je bio biojasan: povratkom Radivojevi}a u minista r -sku fotelju, SDP bi osigurao natpolovi~nuve}inu glasova i mogao bi suverenoupravljati federalnom Vladom i federalnimreursima, ne traè}i suglasnost ostatkaministara iz platforma{ke koalicije.

U me|uvremenu, dopremijer federalneVlade Desnica Radivojevi} ponovo jezauzeo mjesto s kojeg je najuren voljomSDA, ali nije zaigrao u federalnom timuSDP-a, kako je bio planirao premijerNik{i}, nego u timu Narodne strankeRadom za boljitak bra}e LLijanovi}a.Povratkom Radivojevi}a u federalnu Vladuuspostavljen je identi~an odnos snagakakav je bio i prije smjene dopremijeraRadivojevi}a.

Nakon {to se premijer Nik{i} u vi{enavrata uvjerio da ne moè ra~unati napodr{ku prebjega Radivojevi}a, promijenioje taktiku prema rivalskom taboru na tajna~in {to je rad federalne Vlade sveo nanajmanju mogu}u mjeru: sjednice Vladezakazivao je rijetko i samo onda kada je toodgovaralo strana~kim interesima SDP-a.

Ostatak platforma{kih ministara nije semirio s takvim stanjem pa su na posljednjojsjednici federalne Vlade ve}inom glasovausvojili poslovni~ke promjene koje iztemelja ru{e nametnutu blokadu federalnogpremijera Nik{i}a. Pored ostalog, poslov n -i~kim promjenama je predvi|eno dasjednicu federalne Vlade, kao i do sada,saziva federalni premijer, ali i jedan od dvadopremijera u slu~aju kada je federalnipremijer iz nekog razloga sprije~en.

Takav potez doju~era{njih koalicionihpartnera premijer Nik{i} je nazvaopoliti~kim pu~em, mada je cijeli smisaoposlovni~kih promjena usmjeren na to dafederalna Vlada nastavi s radom u punomkapacitetu do prijevremenog ili redovnogisteka mandata, {to je njena i politi~ka izakonska obaveza koju su du`ni po{tivatisvi, a prije svih federalni premijer Nermin

Nik{i}, koji nije {ef izvr{ne vlastiFederacije BiH nego je prvi me|u jednakimministrima u Vladi Federacije BiH.Skandalozna je ~injenica da je ve} dulje

vremena blokirana izvr{na vlast FederacijeBiH, ali je jo{ skandaloznija ~injenica da sepoku{aj deblokade naziva politi~kimpu~em. �

S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Vlada Federacije BiH dužna je raditi do isteka mandata itu zakonsku obavezu moraju poštovati svi, a prije svih

federalni premijer Nermin Nikšić

Deblokadu rada federalne Vlade premijer Nikšić nazvao pučem!

(DE)BLOKADA FEDERALNE VLADEFederalni premijer Nermin Nik{i} sveo

je na minimum rad federalne Vlade


Skandal:Skandal.qxd 21.3.2013 0:14 Page 20

Doskora{nja glasnogovornica Dr -à vne agencije za istrage i za{titu@eljka Kujundìja posljednja je`rtva samovolje odmetnutogdirektora SIPA-e GGorana Zupca,

kojem je za samo godinu dana mandatauspjelo da se rije{i gotovo svih najbliìhsuradnika. Nakon biv{eg na~elnikaRegionalnog ureda Sarajevo RRa{ida Pali}a,zamjenika na~elnika Financijsko-obavje -{tajnog odjeljenja MMije Goluba, zamjenikadirektora SIPA-e MMarka Dominkovi}a iranijeg direktora Agencije MMirka Luji}a,Zubac je nedavno pokrenuo disciplinskipostupak i protiv dugogodi{nje glasnogo -vornice @eljke Kujundìja, ~ija jenasljednica ve} izabrana. I dok je Kujun -dìja zvani~no na bolovanju i nedostupna

medijima, spekulira se da je razlog njezinesuspenzije to {to je prije dva mjeseca,poslije posjete ~lana Predsjedni{tva BiHNeboj{e Radmanovi}a SIPA-i, zajedni~kufotografiju stavila na svoj facebook profil?!

PRLJAVI PLES RATNOG POLICAJCANo, sude}i prema dosada{njim pote -

zima Gorana Zupca, objava je fotografije saslu`benog sastanka direktoru SIPA-e bilasamo povod, dok su stvarni motivi zbog

kojih se na njegovoj meti na{la i dosada{njaglasnogovornica, zasigurno, posve drug a -~iji.

Predratni instruktor plesa Goran Zubacpolicijski je zanat u~io od svog prvog {efaTome Kova~a, ratnog na~elnika policije naIlidì (protiv kojeg Posebni odjel za ratnezlo~ine Tuìteljstva BiH ve} godinama vodiistragu) i upravo njemu valja zahvaliti {to je1992. postavljen za zamjenika komandiraStanice milicije za kontrolu prelaska


POLITI^KE I POLICIJSKE ÎSTKE U SIPA-i

Direktor SIPA-e GORANZUBAC, predratniinstruktor plesa izSarajeva koji je policijskukarijeru gradio zahvalju-jući političkoj podršciSDS-a i SNSD-a, uspio seza godinu dana mandatariješiti gotovo svihnajbližih suradnika; našanovinarka otkriva kako jesamoljubivi, beskrupu-lozni Zubac u najvažnijojpolicijskoj agenciji u BiHproveo nemilosrdnučistku nepodobnih kadro-va, a potom se posvetiomedijskoj samopromocijikoja je kulminirala kadaje direktor SIPA-e, nakonsamo pola godine rada uAgenciji, sam sebenagradio Zlatnom policijskom značkom

DODIKOV POLICAJAC NASPECIJALNOM ZADATKU

GORAN ZUBACGORAN ZUBACPi{e: SUZANA MIJATOVI]

Foto: MILUTIN STOJÊVI]

SIPA:TEKST osnova.qxd 20.3.2013 22:14

granice (izme|u dijelova Sarajeva podkontrolom Armije BiH i Vojske RepublikeSrpske)! Zup~evi ratni suborci tvrde da jekao kadar od posebnog povjerenja SDS-a,aktualni direktor SIPA-e ~esto boraviome|u pripadnicima Specijalne brigadeMUP-a Republike Srpske Ilidà, iako se

njegovo ime ne nalazi u slu`benimevidencijama. Od 1994. pa do kraja rata ireintegracije okupiranih dijelova Sarajeva,Zubac je bio komandir Stanice policije ina~elnik Centra javne bezbjednosti uprigradskom naselju Rajlovac, gdje jepremje{ten ponovno na preporuku tada ve}

ratnog ministra policije RS-a TomeKova~a. Iako je ro|en i odrastao uSarajevu, Zubac je poslijeratnu karijerunastavio u Trebinju - najprije je ‘96.raspore|en na mjesto {efa Odsjeka zaprotupoàrnu za{titu, da bi u narednih desetgodina dogurao do pozicije na~elnikaCentra javne bezbjednosti. Na toj jedu`nosti Goran Zubac bio punih {estgodina, kada je i do{ao u sukob s biv{imna~elnikom Regionalnog ureda SIPA-e uMostaru a kasnije u Sarajevu Ra{idomPali}em, a nakon {to je Pali} otvorio istraguprotiv njegovih sestri}a, trebinjskihkriminalaca SSr|ana i BBranka Krì}a. Zubac}e se Pali}u osvetiti u maju 2012., trimjeseca nakon {to je na inzistiranjeministara iz SNSD-a u Vije}u ministaraBiH imenovan za direktora SIPA-e, sazada}om da od najva`nije dràvnepolicijske agencije napravi ispostavu MUP-aRepublike Srpske.

Prvu odluku o suspenziji Ra{ida Pali}adirektor SIPA-e je donio koncem majapro{le godine, u vrijeme dok je Pali} ponalogu Tuìteljstva BiH rukovodio akcijomhap{enja 17 osumnji~enih u akciji “La{va“,koji su se bavili ilegalnom trgovinomduhanom i duhanskim proizvodima. Nakonprovedenog disciplinskog postupka ~iji jeishod bio unaprijed poznat, Pali} je krajemjula zbog navodne teè povrede slu`benedu`nosti koja nikada nije obrazloèna,ka`njen smanjenjem pla}e i zabranomnapredovanja u slu`bi u naredne tri godine.Potom su protiv njega, dakako po nalogudirektora Zupca, otvorene nove montiraneistrage koje }e u kona~nici rezultiratirje{enjem Disciplinske komisije da sena~elniku Regionalnog ureda SIPA-e uSarajevu 29. januara uru~i otkaz.

Odjeljenje za unutarnju kontrolu SIPA-eje zahtjev za pokretanje novog dis -ciplinskog postupka protiv Ra{ida Pali}apodnijelo 14. septembra, uz obrazloènjeda je kao na~elnik Regionalnog ureda u

Sarajevu organizirao rad suprotno StrategijiBiH za prevenciju i borbu protiv terorizma.Optuèn je, tako|er, da se nije pridràvaoPravilnika o unutarnjoj organizaciji SIPA-e,Instrukcija o primjeni posebnih istra`nihradnji, te da je prilikom dono{enja odlukabio isklju~iv i samovoljan u odabiru


KAKO JE GORAN ZUBAC ZAVEO TEROR ME\U POLICAJCIMA

��

Predratni instruktor plesa Goran Zubac je policijskizanat izu~io kod Tome Kova~a, ratnog {efa policije naIlidì, njegova je zada}a da od SIPA-e napravi ispostavu

MUP-a Republike Srpske

SNSD-ovi KADROVI NA ÊLU SIPA-eNa proslavi desete godi{njice SIPA-e aktualni

direktor Goran Zubac uru~io je posebno priznanjejedino prvom direktoru Sredoju Novi}u uz ~iju jesvesrdnu pomo} i izabran na sada{nju funkciju

SNSD-ovi KADROVI NA ÊLU SIPA-eNa proslavi desete godi{njice SIPA-e aktualni

direktor Goran Zubac uru~io je posebno priznanjejedino prvom direktoru Sredoju Novi}u uz ~iju jesvesrdnu pomo} i izabran na sada{nju funkciju


izvr{itelja za pojedine poslove i zadatke. Nakoncu je Pali}u stavljeno na teret i da jeizbjegavao konzultacije s na~elnikomKriminalisti~ko-istra`nog odjeljenja AAn|e l -k om Hrgi}em, kao i da je prijete}idisciplinskim postupcima i premje{tanjemna druga radna mjesta naru{io me|uljudskeodnose.

KADIJA TE TU@I, KADIJA TI SUDIZa trajanja izreìranog disciplinskog

postupka, kakvog se ne bi postidjeli ninekada{nji istraìtelji UDBA-e, ispostavilose da Strategija borbe protiv terorizma,odnosno Strate{ki plan, uop}e ne propisujuorganizaciju rada regionalnih ureda SIPA-e.Osim {to, dakle, nije utvr|eno koje toodredbe iz Strategije Pali} nije primje -njivao, 38 od ukupno 40 saslu{anihsvjedoka nije imalo nikakvih primjedbi narad na~elnika sarajevskog ureda SIPA-e.Zamjenik direktora SIPA-e Marko Domin -kovi} je potvrdio da su sva izvje{}a o raduRegionalnog ureda u Sarajevu za 2011.godinu usvojena bez ijedne primjedbe.Drugi svjedok DDamir Berberovi}, koji jekao pripadnik Odsjeka za profesionalnestandarde pro{le godine vr{io inspekcijskinadzor Tima za borbu protiv terorizmakojim je rukovodio Pali}ev nasljednik AAnerHadìmahmutovi}, ponovio je kako nanjihov rad nije bilo pritu`bi. Na popisusaslu{anih svjedoka, pored slu`benikaSIPA-e koji su uglavnom hvalili Pali}evanga`man, bili su i dràvni tuìtelji SSa{aSarajli} i DDubravko Čampara, budu}i da sus na~elnikom Regionalnog ureda Sarajevoblisko sura|ivali u nekoliko krupnih istraga.I mada nitko od svjedoka, osim dvojicenezadovoljnih policajaca, nije iznio ozbiljneoptu`be na Pali}ev profesionalni rad,~lanovi su Disciplinske komisije, prije nego{to su kolegu ostavili bez posla, povukli jo{jedan skandalozan potez. Bez ikakvogzakonskog osnova, kr{e}i njegova ljudskaprava, Disciplinska je komisija zabranilaPali}u da ga zastupa izabrani odvjetnikSanel Neziri}, tvrde}i da ga moè branitisamo uposlenik SIPA-e. Ta je nezakonitaodluka donesena uz obrazl oènje da se moraza{tititi povjerljivost pojedinih dokumenata,mada Pravilnik o disciplinskoj odgovornostipolicijskih slu`benika jasno propisuje da sepostupak utvr|ivanja teè povrede slu`benedu`nosti provodi sukladno na~elimakaznenog postupka, {to podrazumijeva ipravo na slobodni izbor branitelja. Pali}evje odvjetnik àlbu na rje{enje o prekiduradnog odnosa Odboru za àlbe policijskihslu`benika BiH podnio 11. februara, ali ninakon isteka zakonskog roka od mjesecdana nije dobio slu`beni odgovor. Navodnoda ~lanovi Disciplinske komisije Odboru zaàlbe policijskih slu`benika jo{ nisu nidostavili Rje{enje, premda je predsjednik


POLITI^KE I POLICIJSKE ÎSTKE U SIPA-i

�

Iako je protiv Mirka Luji}a podniokaznenu prijavu jer je umjesto 500 KMuzimao tisu}u maraka mjese~ne naknadeza stanarinu, tro{kovi Gorana Zupca uproteklih godinu dana dvostruko su ve}i odnjegovog prethodnika. Luji} je imao jednogvoza~a-pratioca, dok su Zupca u prvimmjesecima mandata pratila trojica pripa -dnika Jedinice za specijalnu podr{ku.Trenuta~no Zup~evu svitu (koja ga prati nasvim slu`benim putovanjima u BiH iinozemstvu) ~ine voza~ i dva “tjelohra nitelja“koji su, dakako, srpske naciona lnosti injegovi zemljaci iz Trebinja. Jednako je takoGoran Zubac, mada je ured direktora SIPA-eraspolagao s tri luksuzna automobila,

inzistirao na nabavci novog BMW-a, na -vodno za operativne potrebe, koji je pla}enpreko 100.000 KM. Pribli`no jednaka sumanovca potro{ena je i za glamuroznuproslavu desete godi{njice Agencije, po~ e -tkom oktobra 2012. Tada je Zubac, nakonsamo {est mjeseci direktorskog anga -`mana, sam sebi dodijelio Zlatnu policijskuzna~ku, koja je trebala biti uru~ena najis -taknutijim policajcima, sa vi{egodi{njimstaòm u SIPA-i?! Istodobno je produkcijskojku}i Refresh platio oko 15.000 KM za kratkipromotivni film o SIPA-i, {to je za neka -da{njeg plesa~a, kojem su kamere imedijska promocija ostale trajna opsesija,bila prava sitnica. �

ZUBAC JE GLUMAC

Goran Zubac se vozi u novom BMW-uvrijednom više od 100.000 KM, pratega vozač i dva tjelohranitelja

NEUKUSNA MEDIJSKA PROMOCIJAPromotivni film o SIPA-i direktor Zubac

platio je 15.000 KM


Odbora pomo}nik direktora SIPA-e zaKriminalisti~ko-istra`ni odjel An|elkoHrgi}, a jedan od ~lanova novopostavljenina~elnik sarajevskog ureda Aner Hadì-m ahmutovi}. Dodajmo tome kako se uzRa{ida Pali}a, na odstrelu na{la i njegovasupruga koja je nedavno, odlukom direktoraSIPA-e Gorana Zupca, iz Slu`be zamaterijalno-financijske poslove raspor e -|ena za referenta u Jedinici za specijalnupodr{ku. Na njezino je radno mjestopostavljena slu`benica koja je u SIPA-i dotada radila kao higijeni~arka.

NAKON SVA\E S ZUPCEM, ZAMJENIKDOMINKOVI] ZAVR[IO U BOLNICIZa razliku od Ra{ida Pali}a koji je

koncem januara ostao bez posla (nije,

naime, te{ko pretpostaviti kakvu }eodluku donijeti Odbor za àlbe podpredsjed avanjem An|elka Hrgi}a),poku{aj Gorana Zupca da se rije{i svogprvog zamjenika Marka Dominkovi}a nijebio jednako uspje{an. Zubac je, nakonpodno{enja kaznene prijave protiv biv{egdirektora SIPA-e Mirka Luji}a, zbogzlouporabe slu`benog poloàja ili ovlasti,prijavio i Dominkovi}a, navodno jer jeLuji}u omogu}io stjecanje protupravneimovinske koristi na ime isplata naknadaza stanarinu. Me|utim, iako je Tu -ìteljstvo BiH kaznenu prijavu protivMarka Dominkovi}a odbacilo kao neute -meljenu, zamjenik je direktora SIPA-ezbog vi{emjese~nih pritisaka i mobinga,nedavno zavr{io u bolnici, jer mu je

poslije sva|e s Zupcem pozlilo. Budu}i daZubac i Dominkovi} uop}e ne kom u -niciraju, zamjenik je direktora SIPA-eposve marginaliziran, zatvoren u svomuredu.

Četvrti visokopozicionirani du`nosnikSIPA-e Mijo Golub, koji je suspendiranpod optu`bom da je povjerljive policijskeinformacije odavao kriminalcima, tak o -|er, jo{ uvijek ne dolazi na posao.

“SIPA je u 2012. godini ostvarilanajbolje rezultate od svog osnivanja“,izjava je koju vje{ti marketin{ki strategGoran Zubac svako malo ponovi umedijima, premda ga zvani~ni pokazateljidemantiraju. Istina je, naime, da su zanepunu godinu dana dok je Regionalnimuredom u Sarajevu rukovodio Ra{id Pali},inspektori SIPA-e oduzeli ili stavili podkontrolu vi{e od 160 kilograma raznihopojnih droga, a da poslije Pali}evesuspenzije (25. maja 2012.) nije izvedenanijedna zna~ajnija akcija. U isto jevrijeme Kriminalisti~ko-istra`ni odjelSIPA-e kojim rukovodi nositelj zlatnepolicijske zna~ke An|elko Hrgi}, iakoraspolaù boljim resursima, zaplijeniojedva desetak kilograma skunka. Iposljedna operacija SIPA-e kodnog naziva“Bela“ izvedena u suradnji s MUP-omHrvatske, u kojoj je uhap{en navodnivo|a balkanske mafije SSuljo [kapur izZenice (?) i prona|eno 22 kilogramaskanka, nije ni{ta drugo do jo{ jedna,istina, uspjela medijska promocija. Tolikesu koli~ine skanka, prisjetimo se,inspektori SIPA-e u isto~nog Hercegoviniproteklih godina plijenili gotovo svakogmjeseca. Dodajmo tome da nije slu~ajno{to, otkako je na ~elo SIPA-e do{ao GoranZubac, na podru~ju Trebinja i Bile}e nijeizvr{ena nijedna ozbiljnija policijskaakcija. �


KAKO JE GORAN ZUBAC ZAVEO TEROR ME\U POLICAJCIMA

Sada ve} biv{i {ef Disciplinske ko -misije SIPA-e Drago Zovko oti{ao je umirovinu samo mjesec dana nakon {to jekolegi Ra{idu Pali}u nezakonito dao otkaz.Uz nov~anu nagradu od 1.300 KM koju jedobio od direktora Zupca (pretpostavlja seza dobro ura|eni posao), Zovko je iz SIPA-eispra}en uz sve po~asti, premda se dvijegodine ranije na vol{eban na~in spasiointerne istrage nakon hap{enja njegovesupruge Ankice Zovko. Dok je, naime,Drago Zovko kao {ef Odsjeka za krimi -

nalisti~ko-obavje{tajni rad u Regio nalnomuredu SIPA-e u Mostaru revnosno priku -pljao informacije o organiziranom kriminaluu Hercegovini, njegova supruga Ankica jekao aktivan ~lan kriminalne druìne izâpljine krivotvorila slu`bena dokumentaza uvoz rabljenih vozila. Ankica Zovko jebila optuèna za udruìvanje radi ~injenjakaznenih djela i krivotvorenje isprava, ali jepriznala krivnju, nakon ~ega je presudomSuda BiH u decembru 2011. osu|ena nauvjetnu kaznu od {est mjeseci zatvora. �

SUKOB INTERESA

Dok je inspektor SIPA-e Drago Zovkou Hercegovini istraživao kriminalce,njegova supruga Ankica bila člankriminalne grupe iz Čapljine!

PRVA I POSLJEDNJA @RTVASAMOVOLJE DIREKTORA

Biv{i na~elnik sarajevskog ureda Ra{idPali} dobio je otkaz 29. januara, a

nakon toga i disciplinsku prijavu zboggostovanja na FACE TV, dosada{njaglasnogovornica @eljka Kujundìja

suspendirana je zbog objave fotografija na facebooku


Dragan Čavi}, koji se 2006. godinepovukao sa du`nosti predsjedn i -ka SDS-a i RS-a, te za kojeg suprognozirali da je oti{ao u “trajnupoliti~ku penziju“, danas, sedam

godina poslije, progovara o vremenu tada ivremenu sada. [ta se to promijenilo, zaSlobodnu Bosnu govori povratnik s listeotpisanih, ovaj put kao nenametljivi {efDemokratske partije RS-a i sveprisutni “{efopozicije“, kako ga u RS-u zovu.

� Prije nepune ~etiri godine osnovaliste sopstvenu stranku, nakon {to stenapustili SDS, ~iji ste predsjednik bili.Demokratska partija u Skup{tini RS-a imasamo dva poslanika, ali je u RS-u smatrajupredvo dnikom opozicije, iako je mnogove}ih stranaka, tako|er opozicionih, uSkup{tini RS-a. Kako poja{njavate ovajfenomen?

Demokratska partija je i nastala kaoodgovor na jednoumlje i idolopoklonstvokoje vlada u RS-u ve} sedam neprekidnihgodina. Mi smo odlu~ili da politi~kimsredstvima na demokratski na~in pruìmootpor personalizaciji RS-a. Iako je upo~etku na{ stav o Miloradu Dodiku injegovom reìmu bio za mnoge nepr i -hvatljiv, posljednjih nekoliko godinagledanje na iste stvari sve vi{e se mijenja ujavnosti RS-a. Svi po~inju da uvi|aju ono

{to smo tvrdili od po~etka, da je vlast tamogdje je personalno Milorad Dodik. Kada jebio predsjednik Vlade RS-a, koncentracijasve politi~ke i institucionalne mo}i bila jetu. Uloga tada{njeg predsjednika RS-a bilaje protokolarna. Sada kada je onpredsjednik RS-a, uloga Vlade RS-a injenog predsjednika je tako|e proto -kolarna. Svih sedam godina nepreki dnevlasti reìma zakonodavna vlast, odnosnoNarodna skup{tina RS-a, bespogovornoizvr{ava sve {to se od nje traì. Ono {to javidim kao fenomen jeste ~injenica da, ipored ovakvog stanja, ostale politi~kestranke koje ~ine opoziciju ne djelujupotpuno opredijeljeno za ru{enje reìma,{to na neki na~in u prvi plan izbacujeupravo DP kao politi~ku stranku kod koje

nema dileme da je u opoziciji. SDS je saSNSD-om u koaliciji na nivou BiH, a PDPje bila u koaliciji sa SNSD-om sve do 2010.godine. Jedino mi iz DP-a nemamo ni danakoaliranja sa SNSD-om, a uz to djelujemootvoreno i jasno antireìmski.

NISAM @ELIO BITI @IVKO BUDIMIR� Svojevremeno ste obna{ali du`nost

predsjednika RS-a i SDS-a. Pojedini medijiu RS-u optuìvali su Vas da ste “doma}iizdajnik i strani pla}enik“. Sada kada je topoglavlje zatvoreno, da li biste ikada, daste znali kakvo vrijeme dolazi, dali mandatza sastav Vlade RS-a, tada{njem pre d -sjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku?

Te{ko je boriti se protiv predrasuda.Abraham Lincoln je rekao da se najè{}ebrane mi{ljenja zasnovana na predra -sudama. A stvorena je predrasuda da semandat za predsjednika Vlade ne mora dationom ko ima skup{tinsku ve}inu, negoonom ko je iz tvoje stranke, ili iz tvogabloka stranaka, bez obzira imaju li ilinemaju skup{tinsku ve}inu. Ja sam uradioono {to je temeljni princip parlamentarnedemokratije, dao sam mandat onome kogaje predloìla skup{tinska ve}ina, a to je bioDodik. Najbolja ilustracija zna~aja irazumnosti takvog poteza predsjednikaentiteta manifestuje se upravo sada uFederaciji BiH. @ivko Budimir ne prihvata~injenicu da je skup{tinska ve}ina promije -njena i njegovo odbijanje da novoj skup -{tinskoj ve}ini povjeri izvr{nu vlastuzrokuje ogromnu politi~ku krizu u Fede -


INTERVIEW

Razgovarala: NA\A DIKLI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Dragan Čavić, predsjednik Demokratske partije i lider opozicije u RS-u, u razgovoru za “SB“ govori o aktuelnim političkim i ekonomskim prilikama u

Republici Srpskoj, komentira zahlađenje odnosa između Banje Luke i Beograda,britko kritizira režim Milorada Dodika

INTERVIEW

Dragan Čavić neformalni lider opozicije u Republici Srpskoj

Sa Dodikovim autoritarnimreìmom nema pregovora - taj

reìm treba sru{iti!

POŠTAR UVIJEK ZVONIDVAPUT: Vlada RS-a odbudžetskih prihodaisplaćuje prvenstvenoplate, boračke dod atke,invalidnine i grantovefondovima PIO i zdravstva, a sve ostalo se isplaćuje s velikimkašnjenjima

��

Dragan Cavic:INTERVJU - osnova.qxd 20.3.2013 23:03


DODIKOV “VJEÎTI RIVAL”

NEKADA PRVI ÔVJEKRS-a I LIDER SDS-a

Dragan âvi} tvrdi da je njegovaDemokratska partija nastala kao

odgovor na jednoumlje koje umanjem bh. entitetu vlada

ve} sedam godina

NEKADA PRVI ÔVJEKRS-a I LIDER SDS-a

Dragan âvi} tvrdi da je njegovaDemokratska partija nastala kao

odgovor na jednoumlje koje umanjem bh. entitetu vlada

ve} sedam godina


raciji BiH. Da sam ja postupio tada kaoBudimir, danas bi i u RS-u politi~ka krizaeskalirala ko zna do kojeg nivoa, a budu}ida je ta 2006. godina bila i izborna godina,u funkciji predizbornih kampanja mogle suse desiti i ozbiljne incidentne situacije, {toozbiljan i odgovoran ~ovjek mora imati uvidu. Svi zaboravljaju da sam ja u svompredsjedni~kom mandatu morao tri putadavati mandat za sastavljanje vlade i svakaje po svom karakteru bila druga~ija, ali jesvaka bila izraz skup{tinske ve}ine. Prvosam mandat dao Draganu Mikerevi}u jer jeima skup{tinsku ve}inu, i u toj vladi koja jebila ve}inska sve stranke koje su jepodràvale su imale ministre. Drugi put samdao mandat Peri Bukejlovi}u, koji je tako|eimao skup{tinsku ve}inu, me|utim njegovavlada je bila manjinska jer PDP u njoj nije

imao ministre, ali ju je podràvao. Tek tre}imadat sam dodijelio Dodiku, tada lideruopozicije, jer je i on imao novu skup{tinskuve}inu zato {to je PDP povukao podr{kuvladi Pere Bukejlovi}a i izglasali su jojnepovjerenje. Ta tre}a vlada u mommandatu je bila kohabitaciona jer je strankakojoj sam pripadao bila u opoziciji, a ne ukoaliciji sa Dodikom.

� Kako sada gledate na taj period?Poznato je da ste kao predsjednik SDS-a biliu sna`nim unutarpartijskim borbama kojesu rezultirale Va{om izlaskom iz stranke.Mislite li da je do{lo vrijeme da se u BiHkona~no odvoji du`nost predsjednikapartije i predsjednika entiteta ili neke drugeizabrane osobe od njene pozicije unutarpartije?

Taj period je bio izuzetno teàk iobiljeèn intervencionisti~kim i guvern e -rskim djelovanjem visokog predstavnika uBiH. SDS je bila pod takvim brutalnimme|unarodnim pritiskom i sankcijama da jepravo ~udo da je uop{te preìvljen tajperiod. SDS je bila pod nevi|enimsankcijama, u jednom danu je smijenjeno{est ~lanova Predsjedni{tva SDS-a odukupno osam, smjenjeno je 28 ~lanovaGlavnog odbora od ukupno 77, istovremenoje blokiran ra~un stranke i zabranjenofinansiranje iz budèta a donacije suograni~ene na 200 maraka mjese~no... Jasam, dok se sve to doga|alo, bio pre d -sjednik SDS-a i istovremeno predsjednikRS-a. Sa ove distance se pitam kako sam

uop{te uspio da izvedem SDS iz provalije ukoju ga je strpao Paddy Ashdown i ostalime|unarodni imperatori tog vremena uBiH. I kada je sve bilo zavr{eno, u SDS-usam optuèn kao glavni krivac za izborniporaz te 2006. godine, jer su svi odjednomzaboravili da smo pravim ~udom preìvjelipoliti~ki masakr. Kada sve ovo sagledam,~esto se pitam kako bih radio da nisam bioistovremeno i predsjednik stranke ipredsjednik RS-a.

� Da li je istina, kao {to se spekulira pomedijima, da ste upali u igru me|unarodnezajednice zdruène sa srbijanskom vla{}uda se smijeni Milorad Dodik?

To su najobi~nije gluposti koje lansirajureìmske politi~ke karikature. Reìm kreirateoriju me|unarodne zavjere, i zato i jestereìm. Mi ho}emo da ih ru{imo, jer se sareìmom ne pregovara, reìm se ru{i. Njih ibrine sve ve}a opredijeljenost da sereìmska pri~a okon~a na izborima 2014.godine. Neka pri~aju {ta god ho}e, mojuopredijeljenost ne mogu promijeniti takvimglupostima. Jednako su mi dojadili i strancii reìm u ovoj zemlji.

KAPA DOLJE ALEKSANDRU VUÎ]U!� Moram primijetiti da je odnos vlasti

RS-a i Srbije dosta zahladnio nakon dolaskana vlast Srpske napredne stranke. Sje}amose perioda kada su skoro svake dvijesedmice Boris Tadi}, biv{i predsjednik DS-a,i Vojislav Ku{tunica prije njega, dolazili uBanju Luku, a vlast RS-a putovala u

Beograd. Mislite li da je u tom periodu bilabolja suradnja izme|u RS-a i Srbije?

Ne mislim da su odnosi zahladnili,odnosi su jednostavno postali normalni.Nije bilo normalno to {to su radilisocijaldemokrati Dodik i Tadi}. Cijelanjihova institucionalna pozicija bila je ufunkciji promocije njihovih stranaka.Mnogo vi{e je bilo teatralnosti a mnogomanje sadràja. Dodik je odlazio u Beogradzbog svojih glasa~a u RS-u da bi prikazaosvoju nezamjenljivost me|u Srbima salijeve strane Drine, a Tadi} je dolazio u RSzbog svojih glasa~a u Srbiji da bi seprikazao kao nezamjenljiv me|u Srbima sadesne strane Drine. Plju{tali su retori~kizajedni~ki projekti, od kojih ni jedan nijerealizovan. I onda je Tadi} nestao sapoliti~ke scene Srbije, a Dodik je sam sebedoveo u poziciju da o~ekuje saradnju saNikoli}em, kojeg je samo dva dana prijenjegovog izbora za predsjednika Srbije,usred Beograda, na zavr{nom skupu DS-a,nazvao “politi~kim poba~ajem“. Nema vi{eprazne teatralnosti, odnosi sa Srbijom suvra}eni u institucionalni okvir, tamo gdje sui bili prije dolaska Dodika i Tadi}a.

� Sada u Banju Luku ne dolaze ni Vu~i}ni Nikoli}. Dapa~e, govori se da bi u Srbijimogle da budu podignute optu`nice protivDodika, jer navodno entitetsko pravosu|enije u stanju to samo odraditi (slu~aj SIPA -Intergral, Zgrada Vlade RS-a spu{teni naSpecijalno tuìla{tvo RS-a i slu~aj zatvoren).Vjerujete li da su srbijanske vlasti spremnetako ne{to uraditi, ako ustanove da postojedokazi?

Nije moje da gledam u kuglu {ta }e biti.To je stvar pravosu|a u Srbiji. Tamo sede{ava ogromna promjena jer, neuobi~ajenoza Balkan, jedan ~ovjek na vlasti javnopromovi{e promjenu op{teg doìvljaja ovladavini prava, a to je Aleksandar Vu~i}.Jako bih volio da uspije, jer je promjenajavne svijesti da nema nedodirljivih i


INTERVIEW

�

OPTUŽBE ZA PRISLUŠKIVANJE: MUP RS-a je u vremenu vladavine SNSD-a ustoličio ključne rukovodioce koji su prije svega lojalni stranci na vlasti.Imao sam razloga da optužim ministra Čađu da MUPkoristi tehniku za prisluškivanje mojih telefona

@ESTOKI POLITI^KINEPRIJATELJ

Predsjednik DP-a Draganâvi} i predsjednik RS-a

Milorad Dodik


privilegovanih pred pravosu|em i zakonom,najve}i kapital koji Srbija moè dobiti.Odmah na po~etku je pokazao da jebeskompromisan u namjeri da ono {togovori i realizuje, i zato mu danas cijelaSrbija vjeruje. Pred nama je vrijeme koje }epokazati koliko }e ga institucije Srbijepratiti i podràvati u afirmaciji jednakostipred zakonom svakoga i svugdje.

� Prvi ste upozoravali na nelegalnosti uradu Vlade RS-a. I prije SIPA-e ste tvrdilida je izgradnja Administrativnog centraVlade RS-a neopravdana, da se novac izIRB-a RS-a tro{i nenamjenski, da se nepo -vratnim grantovima koje je Vlada RS-adavala pojedinim medijima u RS-u, kao vidpomo}i, ustvari kupuje njihova lojalnost, teodmah na po~etku svjetske ekonomskekrize predvidjeli da }e RS zavr{iti kaoGr~ka. Mislite li da smo sustigli Gr~ku ilismo je prestigli?

U vi{e navrata javno sam ukazivao nanenormalne cijene po kojima su kupovaniposlovni prostori za potrebe Vlade RS-a odprivatnih firmi. Najdrasti~niji primjer jeposlovni centar “Integra“ u kojem sukancelarijske prostore kupile institucije RS-akao {to su Poreska uprava, [ume Srpske,Inspektorat, Geodetska uprava... Cijenakvadratnog metra je bila vi{a nego, recimo,u objektu “Siemens City“ u Be~u, koji je2010. godine progla{en ekolo{ki najus -pje{nijim objektom u svijetu. Siemens jeovaj objekat platio 1.500 eura po kvadratu,a Vlada RS-a je u poslovnom centru Integrapla}ala kvadrat od 2.000 do 3.500 eura. Dali je to normalno? Naravno, ja ne kritikujemto {to institucije rje{avaju svoje smje{tajnekapacitete, ali kritikujem na~in njihovenabavke i visinu cijene. Davanje donacijamedijima iz budèta RS-a, u visini od oko

20 miliona maraka za nepune ~etiri godine,ustvari je bila kupovina njihovihure|iva~kih politika, vrijeme je to pokazalo.

Dodik je smatrao da je daju}i novcemedijima obavezao urednike tih medija dane emituju ni{ta {to bi bilo kompromituju}eprije svega za njega li~no. Kad je, recimo,BN TV objavila jedan objektivno benigan

prilog koji se ticao njega i njegove po -rodice, nazvao je Vladimira Tri{i}a, dir e -ktora i vlasnika te televizije, i do te mjere gaizvrije|ao i ispsovao da se ~ovjek morazapitati da li je Dodik uop{te u tom trenutkubio ura~unljiv. To je najbolja ilustracija {taje reìm o~ekivao od medija kojima je datnovac za podr{ku u prev azilaènju eko -

nomske krize i {ta je spreman da uradi kadamu o~ekivanja budu izne vjerena.

� Tako|er, prvi ste u RS-u skrenulipa`nju na postojanje paraobavje{tajnihslu`bi koje je formirala aktuelna vlast, a ~akste zbog novog sustava prislu{kivanja uMUP-u RS-a napustili skup{tinski odbor zasigurnost. Da li ste Vi ili ~lanovi Va{eporodice imali problema zbog toga?

MUP RS-a je u vremenu vladavineSNSD-a ustoli~io klju~ne rukovodioce kojisu prije svega lojalni stranci na vlasti. Imaosam razloga da optuìm ministra Ča|u daMUP koristi tehniku za prislu{kivanjemojih telefona. Nisam to tvrdio bezozbiljnih saznanja. Prije gotovo dvijegodine pripadnici Specijalne jedinice MUP-asu zaustavili mog sina koji je saprijateljicom i{ao pje{ke u blizini ulice ukojoj stanujem i tom prilikom ga je jedanpolicajac najvulgarnije izvrije|ao i ispsovaoi prijetio da }e ga “kad-tad srediti“ jasno


DODIKOV “VJEÎTI RIVAL”

��

� Smjena Vlade i biranje nove, kakonagla{ava predsjednik Dodik, trebali biunijeti “novi impuls“ u njen rad.O~ekujete li i Vi da nas @eljka Cvijan ovi}moè spasiti od krize, ako ve} biv{ipremijer Aleksandar Dòmbi} nijemogao? I {ta je u stvari taj “novi impuls“?

Novi impuls je retori~ki spin koji izasebe nema nikakvu su{tinu. Vrijeme }e topokazati. Ova nova vlada nastavlja da radipo usvojenoj ekonomskoj politici za 2013.godinu. Ova Vlada }e se baviti kadrovimaSNSD-a koji treba da budu `rtvovani i timeda se svi proma{aji proteklih godina

natovare nekolicini otpisanih. Mo`da nekinovi u ovoj vladi i pokaù dobre namjere,ali imaju problem jer nisu izabrani da mislenego da slu{aju. I Vladu RS-a i Narodnuskup{tinu RS-a ustvari vodi isti ~ovjek, a toje Milorad Dodik. Oni koji navodno vodeove dvije klju~ne institucije samo se la`nopredstavljaju. To kako su pomeli Dòmbi}akoji ih je besprijekorno slu{ao najbolja jeporuka svim neposlu{nim. Ne bi me ~udiloda Dòmbi}a vrlo brzo optuè za sve {tonije bilo dobro. Neko mora biti kriv, a znase ko ne smije biti ni za {ta kriv. Kada {efaboli glava, svi oni piju tablete. �

“NOVI IMPULS“ NOVE PREMIJERKE

Dodik panično traži krivce za svojupogrešnu politiku

VJEČNE PREDRASUDE: Teško je boriti se protiv predrasuda. Abraham Lincoln je rekao da se najžešćebrane mišljenja zasnovana na predra sudama. A stvorena je predrasuda da se mandat za predsjednikaVlade ne mora dati onom ko ima skupštinsku većinu

OTVOREN I DIREKTANU vi{e navrata âvi} je ukazivao na nenormalne cijene po kojima su kupovani poslovni pros-tori za potrebe Vlade RS-a



INTERVIEW

daju}i do znanja da zna da je on moj sin.Traìo sam od direktora policije da to istraìi kazni, {to ovaj nikada nije uradio. Saop{tiosam to i Dodiku na jednom sastanku kojemsu prisustvovali svi {efovi stranaka i on je to{eretski ismijao kao da je to ne{to {to jenormalno. Policijom je najvi{e upravljaoMilo{ Čubrilovi} Čubri, dugogodi{nji Dodi -kov pratilac, a od njega se sva{ta moèo~ekivati. [ta ja mogu o~ekivati od takvepolicije?!

� Demokratska partija nije podràlaEkonomsku politiku i Budèt RS-a za ovugodinu i ve} tada ste kazali da su nerealni.Mi ve} sada imamo osam posto manjeprihode od indirektnih poreza. S obzirom nato, {ta o~ekujete, kako }e RS izdràti dokraja godine? Pro{log mjeseca vratili smotran{u kredita MMF-a od 150 milionamaraka, ali su zato zakasnile pla}e u javniminstitucijama, a u pojedinim op}inama ihnema ni po dva mjeseca.

Vlada RS-a od budètskih prihodaispla}uje prvenstveno plate, bora~ke dod a -tke, invalidnine i grantove fondovima PIO izdravstva. Sve ostalo se ispla}uje s velikimka{njenjima, kao {to su materijalnitro{kovi, podsticaji u poljoprivredi. Ilustr -

acije radi, p odsticaji za mlijeko su najre -dovniji a kasne 11 mjeseci, dok se ostalipodsticaji u poljoprivredi ve} nalaze uzaboravu.

Ove godine rate za otplatu dospjelogduga sa kamatama iznose 530 miliona

maraka, a izvorni realni prihodi budèta suu visini 1,5 milijardi maraka. Dakle, svakatre}a maraka iz budèta ide u otplatudugova. Zaustavljanje stend baj aran` manasa MMF-om bi dovelo do kolapsa bu -dèta. �

� Bii ste pripadnik VojskeRS-a. Milorad Dodik sejavno hvali da je “ponosan{to nije uzeo pu{ku u ruke“.No za razliku od njega, Viniste najavljivali referendum,dok on to radi. Da li je taideja o referendumu, poVa{em mi{ljenju, ostvariva ilise samo koristi zamanipulaciju masama?

Referendum od dolaskaCatherine Ashton u Banju Lukuvi{e niko iz SNSD-a ne smije nispomenuti. Jo{ im bride u{i odreferenduma koji se pretvorio uStruktu ralni dijalog o pravosu|u.Jedva su se izvukli od te{kihposlijedica koje su im bileprezentirane ukoliko nastave satakvim inicijativama. Kada steod tada do danas ~uli Dodika danajavljuje referendum? Narodnaskup{tina RS-a koja je donijelaodluku o sprovo|enjureferenduma o Sudu i Tuìla{tvuBiH morala je sama poni{titisvoju odluku, i to u preciznomtekstu odluke koju je Radoji~i}

morao prezentirati Briselu. Mojkolega Gligi} i ja smo glasaliprotiv odluke o referendumu irekli smo da ne damo svoj glasne~emu {to se ne}e dogoditi.Mene su danima pljuvali

reìmski mediji zbog glasanjaprotiv referenduma. A kada sujunaci koji su glasali zareferendum klepili u{ima,reìmski mediji su sko~ili daproglase pobjedu reìma nad

mrskim zapadom jer smoumjesto ukidanja Suda iTuìla{tva BiH dobili mnogovi{e: Strukturalni dijalog opravosu|u!

Ideja o referendumu jesteostvariva odmah, ali odmahnastupaju i posljedice takvogposla. Ako ne èlimo dejtonskiure|enu BiH, nego svojusamostalnu dràvu, odmahmoèmo u}i u realizacijuprogla{enja Republike Srpskekao dràve. I kada jeproglasimo, istog dana }emose suo~iti sa pitanjem koja jeto dràva u svijetu spremna daprizna na{u samo progla{enudràvnost? Ali istovre meno,ima}emo i problem zbogkr{enja me|u narodnogmirovnog ugovora jer garantitog Dejtonskog mirovnogspora zuma ne}e mirnoposmatrati njegovo rasturanje.Ali mirni ne}e biti ni ostalidijelovi BiH. Igranjereferendumom je ravnopaljenju {ibice u barutani. �

A GDJE JE REFERENDUM

Od upozorenja iz Brisela Dodiku još bride uši

O REFERENDUMU SE VI[E NE PRIÂCatherine Ashton, visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

�


Biv{i bezbjednjak 10. brdskebrigade Armije BiH SSamir Bejti},optuèn za ratni zlo~in protivcivila na Kazanima u Sarajevu,jo{ ~eka pravomo}nu sudsku

presudu. Njega je Vije}e Kantonalnog sudau Sarajevu proglasilo krivim i izreklo mukaznu od 14 godina i {est mjeseci zatvora.Po àlbi obrane, Vrhovni sud FederacijeBiH ukinuo je tu presudu i naloìo novosu|enje. Presudom iz 2008. Bejti} jeoslobo|en optu`be, ali je Kantonalnotuìteljstvo uloìlo àlbu pa je odrànotre}e su|enje. Bejti} je ponovo oslobo|en udecembru 2011., a Tuìteljstvo je useptembru pro{le godine ponovo podnijeloàlbu o kojoj se Vrhovni sud FBiH jo{ nijeizjasnio.

[EST GODINA PRITVORABejti} je nakon vojno-policijske akcije

Trebevi} 2 u jesen 1993. u Sarajevu, tehap{enja velikog broja pripadnika 10.brdske i ubojstva njenog zapovjednikaMu{ana Topalovi}a Cace, pobjegao iz BiHi jedno vrijeme se nije znalo gdje se nalazi.Znaju}i za zlo~ine nad sarajevskim Srbimai Hrvatima u zoni odgovornosti spomenutebrigade od prolje}a 1992. i ve}im dijelom1993., Bejti} je izbjegao hap{enje i podnerazja{njenim okolnostima napustioblokirano Sarajevo. Po Interpolovoj potjer -nici uhap{en je u Njema~koj 2002. i izru~envlastima u BiH. Zanimljivo je da je odizru~enja, pa do prve osloba|aju}e presude,Bejti} u pritvoru proveo {est godina.

Kantonalna tuìteljica AAida ]atovi}, uzostale poslove u Tuìteljstvu, ve} devetgodina bavi se “predmetom Samir Bejti}“.Kad je zavr{ila istragu, u optu`nici jenapisala da je biv{i bezbjednjak 10. brdske

na svirep na~in ubio saborce EErginaNikoli}a, DDu{ka Jovanovi}a i ZZoranaVu~urevi}a i pomogao u ubojstvu PPredraga[alipura, BBranislava Radosavljevi}a i BBo -ìdara [ljivi}a.

Kantonalni sudac JJasenko Ruì}, pre d -sje davaju}i Vije}a koje je 2011. oslob odiloBejti}a, rekao je da su na Kazanimanesumnjivo po~injeni zlo~ini nad Srbima,ali da Bejti}eva krivica nije dokazana vansvake razumne sumnje. Tuìteljica ]atovi},koja je i sama ranije bila sutkinja, naravno,ne slaè se ni s osloba|aju}om presudom,ni sa njenim obrazloènjem. Ona jedn -ostavno smatra da Vije}e, nakon iznesenihmaterijalnih dokaza i saslu{anja svjedokaoptu`nice, nije pravilno ocijenilo dokazekoji terete Bejti}a.

U najmanju ruku indikativno je ipona{anje drugostupanjskih vije}a feder a -lnog Vrhovnog suda koja kao da nisu iz isteinstitucije i ne rade u istoj zgradi. Jednoponi{ti osu|uju}u prvostupanjsku presudu ipredmet vrati na ponovo su|enje, a drugovan snage stavi osloba|aju}u presudu i takounedogled. Je li realno o~ekivati da ovavisoka sudska instanca, nakon posljednjeàlbe Kantonalnog tuìteljstva Sarajevo, nakoncu prekine ovu trakavicu? Zbog pravdebilo bi dobro da se to dogodi.

ZNAJU, NE @ELE RE]INi nakon 20 i vi{e godina od zlo~ina na

Kazanima jo{ nije ta~no utvr|eno koliko jesrpskih i hrvatskih civila ubijeno. Do sadaje 30-ak tijela ekshumirano, identi fikovano


SARAJEVSKA FARSA

Pi{e: \URO KOZAR

SAMIRU BEJTIĆU, bivšem bezbjednjaku 10. brdske brigade Armije BiH, suđenoje tri puta, a Vrhovni sud FBiH još se nije izjasnio o žalbi koju je prošle godine na

oslobađajuću presudu podnijelo Kantonalno tužiteljstvo; Bejtić je, podsjetimo,optužen za ratni zločin protiv civila na Kazanima u Sarajevu i još čeka

pravomoćnu sudsku presudu

KAZANI I SUDOVI

Samir Bejti} izme|u zatvora i slobode

ADVOKAT I OPTU@ENIFahrija Karkin i Samir Bejti}ADVOKAT I OPTU@ENIFahrija Karkin i Samir Bejti}

Kozar:TEKST osnova.qxd 20.3.2013 22:18

i sahranjeno. Nije, me|utim, poznatokoliko je tijela spaljeno. Na su|enju Bejti}uu Kantonalnom sudu u Sarajevu, naprimjer,neki pripadnici 10. brdske tvrdili su da jetijelo Zorana Vu~urevi}a, nakon ubojstva,spaljeno, a to nije bio usmaljen slu~aj.Svjedoci iz ove brigade izbjegli sume|usobno optuìvanje i odgovornost suprebacili na svog zapovjednika CacuTopalovi}a, valjda zato {to vi{e nije me|uìvima. Fakat je da je Caco bio ideolog ovihubijanja i plja~kanja, ali i to da sve nijemogao sam i da je imao i pomaga~e isau~esnike, kao i mo}nike koji su sve totolerirali.

Na prvom su|enju za ubojstva naKazanima u Okru`nom sudu u Sarajevu,

koje je ovaj autor pratio, optuèno je 14pripadnika 10. brdske, ali ne za ratne zlo -~ine, nego za pomaganje u ubojstvu ineprijavljivanje krivi~nog djela. Izre~enoim je ukupno 37 godina zatvora. Nijedan odnjih nije oti{ao na izdràvanje kazne: jednisu zatvorske kazne izdràli u pritvoru, adrugi su pravomo}nost prvostupanjskepresude ~ekali na slobodi.

Zbog nedoli~nog pona{anja optuènih injihove rodbine spomenuto su|enjepretvorilo se u farsu. Neki su se na klupiizleàvali, drugi neumjesno dobacivali, adio rodbine je prijetio prisutnim novina -rima. U tom meteù te{ko je bilo pratiti tokprocesa. Na pitanja tuìtelja optuèni suodgovarali neodre|eno, po onoj “nisam,vidio, nisam ~uo”. Stekao se dojam da onipuno toga znaju, ali da to ne èle re}ipla{e}i se da bi tuìtelj, nakon ovih saz -nanja, mo`da pro{irio optu`nicu. Pred -sjedavaju}em Sudskog vije}a [[abanuMaksumi}u (sada sudac Suda BiH) tadanije bilo nimalo lako. On je od optuènihtraìo da se pona{aju adekvatno i pomognuu rasvjetljavanju predmeta Kazani, ali seoni na to nisu obazirali. Bio je to nered usudnici u gradu koji je bio pod opsadom igdje se o~ekivalo da se, zbog dostojanstvaprema `rtvama, optuèni pona{aju shodnoprostoru u kojem se nalaze. Ovo su|enje se,ipak, nekako privelo kraju i optuènim jelaknulo kad su ~uli koliko su im niskekazne izre~ene i da }e biti pu{teni ku}i. �


KO ]E PREKINUTI TRAKAVICU

Po zavr{etku rata u BiH 1995. uSarajevo su dolazili glasovi da bi Ha{kotuìteljstvo moglo preuzeti predmetKazani i jedan dio osumnji~enihprocesuirati u Hagu. Me|utim, nakonuvida u spis u Hagu, od te ideje seodustalo. Naime, kako (osim Mu{anaTopalovi}a Cace) nisu imali informacije odrugim ìvim naredbo davcima zlo~ina naKazanima, kao i o onima koji su sve to

tolerirali i zbog toga nisu pozivali naodgovornost osobe iz Zapovjedni{tva 10.brdske - u Tribunalu su ovaj krivi~nipredmet ustupili doma}em pravosu|u.Nekome u tada{njem dràv nom vrhu o~itoje bilo va`no da se o predmetu Kazani uHa{ki tribunal po{alje krnja informacija, ada se skupini iz 10. brdske sudi uOkru`nom vojnom sudu u Sarajevu i takostekne privid pravde. �

PRIVID PRAVDE

Zašto Tribunal nije htio Kazane

ČEKAJUĆI KONAČNEPODATKE: Ni nakondvadeset i više godina odzločina na Kazanima jošnije tačno utvrđeno kolikoje srpskih i hrvatskih civila ubijeno; do sada jetridesetak tijela ekskomu-nicirano, identi fikovano isahranjeno

DEVET GODINA “PREDMETA SAMIR BEJTI]“Kantonalna tuìteljica Aida ]atovi} uoptu`nici je napisala da je Bejti} pomagaou ubojstvu Predraga [alipura

DEVET GODINA “PREDMETA SAMIR BEJTI]“Kantonalna tuìteljica Aida ]atovi} uoptu`nici je napisala da je Bejti} pomagaou ubojstvu Predraga [alipura

STRAVI^NI ZLOÎNI Komandant 10. brdske brigade

Armije BiH Mu{an Topalovi} Caco

STRAVI^NI ZLOÎNI Komandant 10. brdske brigade

Armije BiH Mu{an Topalovi} Caco

Kozar:TEKST osnova.qxd 20.3.2013 22:19


HIDROGRADNJA I IRA^KI DUG

Prošle sedmice je “Dnevni avaz“ problematizirao isplatu honorara sarajevskomadvokatu Ahmedu Žiliću od 130.000 KM koji mu duguje sarajevska građevinskafirma “Hidrogradnja“; “Avaz“, međutim, ne piše o spornom ugovoru s privatnomkonsultantskom kućom, off-shore kompanijom registrovanom na Belizeu “KeynetDevelopment“, kojoj je isplaćeno više od dva miliona maraka za četveromjesečne

“konsultantske“ usluge

HIDROGRADNJA PLA]A I PO“BABI“ I PO “KUMOVIMA“Kontroverzni biznismen Zoran Janju{evi}, koji je“uvukao“ firmu “Keynet Development“ u naplatu

ira~kog duga Hidrogradnje, kum je ~lana Uprave Bakira Arslanagi}a

Hidrogradnja:TEKST osnova.qxd 20.3.2013 22:28

Dnevni avaz, strana~ko glasilo ministrasigurnosti BiH i predsjednika Saveza zabolju budu}nost BiH FFahrudina Radon~i}a,optuìo je federalnog ministra energije,rudrstva i industrije EErdala Trhulja da je“reketirao“ rukovodstvo Hidrogradnjetraè}i da se isplate dugovanja advokatuAhmedu @ili}u po osnovu krajnje“sumnjivog“ ugovora o pruànju konsult a -ntskih usluga. Avaz je optuìo ministraTrhulja da preko le|a dràvne kompanije,odnosno “Hidrogradnje“, vra}a 220 hiljada“usluga“ advokatu @ili}u, koji zastupaSDA-ove ministre koji su podnijeli tu`buprotiv premijera NNermina Nik{i}a u vezi sRazvojnom bankom. Ono {to Avaz nespominje jeste ~injenica da je u augustupro{le godine “Hidrogradnja“ knjiìlaisplatu 1,5 miliona KM na ime pla}anjakonsultantskih usluga firmi KeynetDevelopment, registrovanoj na Belizeu.

PRAV(N)A BITKA NA @IVOT I SMRTNo, krenimo redom. Dakle, Nadzorni

odbor (NO) “Hidrogradnje“ na sjednicikoja je odràna 18. januara 2013. godine, a

kojoj su prisustvovali predsjednik EEmirFeli} i ~lanovi BBelma Mujadinovi} i IIbroBuljuba{i}, te ~lanovi Uprave, direktorDèmaludin Peljto, izvr{ni direktor EEnverČau{evi}, zamjenik direktora BBakirArslanagi} i SSead Toli}, direkor Sektora zapravne i kadrovske poslove, raspravljalo seo davanju saglasnosti na sporazumni raskidugovora “Hidrogradnje“ sa advokatomAhmedom @ili}em, koji je bio angaòvanna pruànju pravnih i konsultantskih uslugau sporovima vo|enim za naplatu starog“ira~kog duga“. Ukupna obra~unata potra -ìvanja advokata @ili}a prema “Hidro -gradnji“ iznosila su 541.963 KM. Sporaz u -m nim raskidom ugovora “Hidrogradnja“ seobavezala 6. maja 2012. godine isplatiti100 hiljada KM plus PDV, a ostatak od 130hiljada KM plus PDV trebao je biti ispla}ennajkasnije do 28. februara teku}e godine.

Umjesto dogovorene isplate, slijedilo jepreispitivanje sporazumno raskinutogugovora, a pismenu izjavu o razlozimaangaòvanja advokata @ili}a i poslu kojegje obavio NO morao je dati SSemin Ma{i},savjetnik generalnog direktora i biv{ivr{ilac du`nosti direktora “Hidrogradnje“.Prema Ma{i}evom navodu, prvi susret saadvokatom @ili}em bio je u februaru 2008.godine, a “Hidrogradnja“ je krajem 2007.godine izgubila spor pred pravosudnimorganima Slovenije, te je na osnovupravomo}ne presude bila du`na isplatitifirmama Metalna iz Maribora i Litostroju izLjubljane iznos od devet miliona eura sakamatama i tro{kovima spora. Da problembude ve}i, ovu presudu priznali supravosudni organi Austrije pa je svaimovina “Hidrogradnje“ u toj zemlji bilablokirana. Tada{nji direktor “Hidrogradnje“Mehmed Drina, koji je penzionisan 2008.godine, opunomo}io je odvjetnicu @@ivu

Drol Novak na na~in da najprije “priznaosnov i visinu tu`benog zahtjeva“, a potomda “ulaè àlbe i vanredne pravnelijekove“. Mehmed Drina sa~inio jenekoliko izjava kojima je priznao osnov a -nost duga prema “Metalnoj“ i “Litostroju“iako nije bila ispunjena temeljna pretp o -stavka - isplata “Hidrogradnji“ “ira~kogduga“ iz osnova Sprorazuma o zajedni -~kom izvo|enju radova za HE Haditha uIraku. Po preuzimanju du`nosti vr{iocadirek tora “Hidrogradnje“ krajem marta2008. godine Semin Ma{i} je od Drinebezuspje{no poku{avao do}i do informacijai dokumentacije vezano za sudske sporovekoji su se vodili protiv “Hidrogradnje“ uSloveniji, Austriji i Srbiji. Zahtjev istesadrìne, bez odgovora, bio je upu}en itada{njoj izvr{noj direktorici SSilvani Mari}.Sa druge strane, pravna slu`ba “Hidro -gradnje“ nije imala bilo kakva saznanja otome da je spor vo|en u Sloveniji, a kamolida je izgubljen!

Ugovor o zastupanju i pruànju pravnihi konsultantskih usluga sa advokatomAhmedom @ili}em potpisan je po~etkomaprila 2008. godine. Odmah nakon togauprava “Hidrogradnje”, uz odobrenje NO,podnijela je krivi~nu prijavu protiv biv{egdirektora Mehmeda Drine, a opozvana je ipunomo} data advokatici Drol Novak izLjubljane. Prvi posao advokata @ili}a bio jeda preporu~i referentne advokatske ku}e uSloveniji i Austriji s kojima je trebalointenzivno sura|ivati. Na prepruku @ili}a, uSloveniji je angaòvana odvjetni~ka dru`baMiro Senica in odvetniki, a u Austrijiadvokatsko dru{tvo CMS Reich-RohrwingHainz, Rechtsanwalte GmbH. Klju~naspona sa advokatom @ili}em u Hidro -gradnji bio je SSuljo Dùbur, koji je najboljepoznavao historijat tridesetogodi{njih


UZMI AGO, KOLIKO TI DRAGO

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

��

KO JE OKLEVETAO ADVOKATA Advokat Ahmed @ili}, `rtva politi~ki motiviranog procesa

(HIDRO)GRADNJA I RAZGRADNJAUprava Hidrogradnje na ~elu sa

direktorom Dèmaludinom Peljtom morat }e objasniti isplatu 1,5 miliona KM

konsultantskoj ku}i Keynet Development

(HIDRO)GRADNJA I RAZGRADNJAUprava Hidrogradnje na ~elu sa

direktorom Dèmaludinom Peljtom morat }e objasniti isplatu 1,5 miliona KM

konsultantskoj ku}i Keynet Development


neuspjelih poku{aja “Hidrogradnje” okonaplate njenih potraìvanja po osnovustarog “ira~kog duga“. Koliko je uspje{anbio rad advokata @ili}a sa advokatomSenica i CSM-om, najbolje govori ~inje -nica da Metalna i Litostroj nakon ulaga njapravnih lijekova pred pravosudnimorganima Slovenije i koordiniranog nastupapred pravosudnim organima Austrije nisuvi{e od godinu i po dana uspjeli realizovatiizvr{ni postupak pred nadle`nim izvr{nimsudom u Be~u. Zbog uspje{nog pravnog ikonsultantskog anga`mana @ili}a iadvokatskih ku}a iz Slovenije i Austrije,“Hidrogradnja” je ostvarila neo~ekivanudobit od 2,75 miliona dolara. Naime, za tajiznos smanjene su obaveze prema “Me -talnoj“ i “Litostroju“, a na osnovu zaklju -~enog i provedenog vansudskog poravnanjapred pravosudnim organima Austrije.Sklapanjem vansudske nagodbe povu~enisu svi do tada uloèni pravni lijekovi uSloveniji i Austriji, a sredstva “Hidrogradnje”kod Meinl Bank AG Be~, Erste Bank iBank Oesterreichischen Sparkasse bila sudeblokirana. Nakon deoblokade sredstava“Hidrogradnje” u Be~u u presudi privrednogsuda u Beogradu uzeto je kao punova`noizmirenje obaveza “Hidrogradnje” prema“Metalnoj“ i “Litostroju“, preko zagreb -a~ke firme Ingra sa kojom je Hidrogradnjaimala potpisan ugovor. Bez ovoga ne bi bilomogu}e uspje{no realizovati povrat“ira~kog duga“ od oko 45 miliona KMkako je finalizirano presudom Trgova~kogsuda u Beogradu.

KUME, IZGORI TI KESAAdvokat Ahmed @ili} sporazumno je

raskinuo ugovor sa “Hidrogradnjom”, odno -sno prestao je pruàti konsultantske uslugeHidrogradnji po~etkom 2012. godine.Dakle, nakon ~etiri godine pravne borbe zanaplatu starog ira~kog duga i deblokiranjera~una “Hidrogradnje” u Austriji, @ili} se“sporazumno“ povukao. “Hidrogradnja”mu je ostala du`na 130 hiljada maraka plusPDV i to je (ne)o~ekivano postao velikiproblem. Zapravo, to je postalo “pro -blemom“ kada je advokat Ahmed @ili}pristao da zastupa osam ministara federalneVlade iz SDA u pravnom sporu protivpremijera Nermina Nik{i}a, a u vezi sRazvojnom bankom FBiH.

A to {to je “Hidrogradnja“ u augustupro{le godine knjiìla isplatu 1,5 milionaKM na ime pla}anja konsultantskih usluga,to nije nikakav problem. Naime, advokat@ili} je krajem novembra pro{le godine odUprave “Hidrogradnje“, ~iji je pravnisavjetnik i konsultant bio od februara 2008.do polovine aprila 2012. godine, traìo damu odgovore na pitanje s kojim je svekonsultantskim firmama ili advokatskimku}ama nakon 1. septermbar 2011. godine

pa do danas “Hidrogradnja“ zaklju~ilaugovore, a koji se odnose na naplatupotraìvanja firme po osnovu starog“ira~kog duga“ vezano za sporove koji suse vodili pred Trgova~kim sudom uBeogradu. Uprava “Hidrogradnje“ nikadanije odgovorila na pismeni upit advokata@ili}a, ali nezvani~no saznajemo da jeprivatnoj konsultantskoj ku}i, off-shorekompaniji registrovanoj na Belizeu“Keynet Development“ za ~etiri mjeseca,koliko je pruàla konsultantske uslugeHidrogradnji, ispla}eno preko dva milionamaraka. Naime, saglasnost o raspodjeli

sredstava iz napla}enog ira~kog duga dao jepremijer Nik{i}, a sredstva su podijeljenaizme|u “Hidrogradnje” i HidrogradnjePale, firme koja je oti{la u ste~aj. Naravno,10 procenata od ispla}enih potraìvanjapripalo je “tajanstvenoj“ konsultantskojku}i sa Belizea “Keynet Development”,koja je od “Hidrogradnje” naplatila oko 1,5miliona KM, a ostatak od pola milionamaraka namirila je propala paljanska“Hidrogradnja”.

Isplatu 1,5 miliona KM “Keynet Devel -opmentu” Uprava “Hidrogradnje” “pravda“~injenicom da je sam premijer Nik{i} dao


HIDROGRADNJA I IRA^KI DUG

�

SPORNI SAVJETNIKZoran Janju{evi}, biv{i

DB-ovac, biznismen,savjetnik premijera Zorana

\in|i}a, “pao” na 800.000 eura

SPORNI SAVJETNIKZoran Janju{evi}, biv{i

DB-ovac, biznismen,savjetnik premijera Zorana

\in|i}a, “pao” na 800.000 eura

MILIONI TAMO, ’VAMOPremijer Nermin Nik{i} dao jesaglasnost na spornu raspodjelunapla}enog “ira~kog duga”


saglasnost za raspodjelu sredstava iznapla}enog “ira~kog duga“. Me|utim, kakoje uop{te do{lo do anga`mana ovekonsultantske ku}e i potpisivanja ugovora snjom, ostaje nepoznato. Navodno, okonaplate potraìvanja “Hidrogradnje” poosnovu starog “ira~kog duga“ vrzmao se iZoran Janju{evi}, biv{i Sarajlija koji jeradio “u slu`bi bezbjednosti“ u RepubliciSrpskoj, kao stru~njak za prislu{ne ure|ajepri kabinetu MMom~ila Kraji{nika.Janju{evi}a, koji je bio specijalni savjetnikza privredu, a potom i savjetnik zabezbjednost premijera ZZorana \in|i}a,navodno je “uvukao“ “Keynet Develop -ment” u igru oko naplate starog “ira~kogduga“, a “operacija“ je izvedena preko~lana uprave “Hidrogradnje” Bakira Arsla -nagi}a, kojeg sa Zoranom Janju{evi}emvezuje kumstvo. Krajem pro{le godine uSrbiji je podignuta optu`nica protiv ZoranaJanju{evi}a, kojeg njegov biv{i poslovnipartner FFilip Zepter tereti da je o{tetioKargo logisti~ki centar u Beogradu za800.000 eura. �


UZMI AGO, KOLIKO TI DRAGO

“Vjerovatno sam usmenood rukovodstva Hidrogradnjetraìo da isplate dug @ili}u,jer pisanih dokaza nema nitisam to traìo. Njih zapravoboli {to ta Hidrogradnjadanas radi i posluje. Ja samu toj firmi radio 14 godina idu{a bi me zaboljela da jojse ne{to desi. Naplatomira~kog duga, na ~emu jeradio i @ili}, Hidrogradnja jeuspjela rije{iti dosta svojihproblema i to je jedinobitno“, kaè ministar EldarTrhulj, jedan od klijenataadvokata @ili}a u sporu koji sevodi protiv premijera NerminaNik{i}a.

A kad smo ve} kodspomenutog spora, valja ista}i~injenicu da ministri iz SDA kao~lanovi Skup{tine Razvojnebanke nisu dobili ZapisnikAgencije za bankarstvo FBiH oizvr{enoj kontroli u toj banci.

“Ovaj Zapisnik jeSTROGO POVJ ERLJIV i

njegovo objavljivanje nijedozvoljeno bez prethodnogodobrenja Agencije zabankarstvo FBiH. Razvojnabanka FBiH, bilo koji od~lanova odbora, ~lanoviuprave, zaposlenici ili drugoosoblje ne smije, pod bilokakvim uslovima, objaviti ilipredo~iti javnosti, na bilokoji na~in, ovaj Zapisnik ilibilo koji njegov dio“, stoji uZapisniku u kojem je, izme|uostalog, navedeno i to daNermin Nik{i}, kaopredsjedavaju}i Sku p{tineRazvojne banke, nije mogaostaviti van snage zaklju~keNadzornog odbora vezane zaizbor nove Uprave banke, nitije mogao produìti mandatpostoje}oj Upravi banke na~elu sa RamizomDèferovi}em. Ali, to su “strogopovjerljive“ informacije za ~ijeobjavljivanje moramo imatisaglasnost direktora Agen cijeZlatka Bar{a. �

STROGO POVJERLJIVO

SDA-ovi ministri kao članovi Skupštine Razvojne banke nisu dobili Zapisnik Agencije za bankarstvo FBiH o kontroli u toj banci

ProCredit Bank ponudila Eko kredite preduze}ima

ProCredit Bank je preduze}ima ponudila Eko kredite u cilju pobolj{anja ener-getske efikasnosti, ulaganja u obnovljive izvore energije, pove}anja konkurentn -osti i pozitivnog uticaja po okoli{.ProCredit Bank Eko kreditima za preduze}apodràva ulaganja u pobolj{anje proizvodnog procesa nabavkom novih ili zam-jenom postoje}ih ma{ina, kupovinom elektri~ne opreme kao {to su visoko-efikas-ni elektri~ni motori, kompenzatori reaktivne energije, novi sistemi rasvjete,ku}anski aparati sa oznakom A+ i vi{e. Tako|er, ovim kreditima se finansiraju ula-ganja za unaprije|enje sistema grijanja i hla|enja u preduze}ima, kao {to su novibojleri, te klima ure|aji. Preduze}a mogu unaprijediti i vozni park nabavkom vozi-la s EURO 4 standardima, ili pobolj{ati poslovne prostore ulaù}i u toplotnu izo-laciju krovova i vanjskih zidova, novih prozora, vrata, itd.

“Ulaganjem u mjere energetske efikasnosti preduze}a imaju mogu}nost da po -ve}aju efikasnost i unaprijede proizvodne procese, smanje operativne tro{kove, tedoprinesu o~uvanju ìvotne sredine. Karakteristike Eko kredita su da njihov iznoszavisi od plate`ne mo}i klijenata, dospije}e kredita je do 10 godina, a klijenti moguponuditi instrumente obezbje|enja u skladu sa svojim mogu}nostima. Ono {to bihposebno naglasila je da nudimo fiksne kamatne stope za kredite do 7 godina“,zaklju~ila je Biljana Hadìmustafi} Jevti}, direktorica Sektora za poslovanje samalim preduze}ima.

IGRE BEZ GRANICARamiz Dàferovi}, direktorRazvojne banke FBiH, morat}e platiti dugove svojimpoliti~kim pokroviteljima

IGRE BEZ GRANICARamiz Dàferovi}, direktorRazvojne banke FBiH, morat}e platiti dugove svojim politi~kim pokroviteljima


Protiv komandanta @andarmerije,generala BBratislava Diki}a, poz-natog pod nadimkom “maliLegija”, ovih dana vodi se inten-zivna istraga zbog sumnje da je

bio umije{an u ozbiljan kriminalne radnje uSrbiji.

U bezbjednosnim krugovima postojimi{ljenje da je Diki} najopasniji ~ovjek uSrbiji jer se nalazi na ~elu 3.500 do zubanaoruànih i odanih àndarma, a pored togakontroli{e Kopnenu zonu bezbjednosti (jugSrbije uz granicu Kosova) u kojoj je@andarmerija strah i trepet. @andarmerija jeina~e elitna jedinica u kojoj se nalazi i veli-ki broj pripadnika rasformirane Jedinice zaspecijalne operacije (JSO) ~iji je koman-dant bio MMilorad Ulemek Legija.

DIKI]U SE U SNU JAVIO TEKSTKOSOVSKE ZAKLETVE

Istragu protiv Diki}a vodi Sektorunutra{nje kontrole koji, pored njegovihvi{egodi{njih sukoba s kriminalisti~kompolicijom, istraùje kojim kriminalnim rad-njama su se on i njegov brat u Ni{u bavili.

Vlast u Srbiji strahuje da Diki} zbogpokrenute istrage ne organizuje “bijeli{trajk” i na ulice Beograda ne izvede sebiodanih nekoliko hiljada àndarma, po istomscenariju kao {to je to nekoliko mjeseciprije ubistva premijera ZZorana \in|i}aizveo MMilorad Lukovi} Legija. AAleksandarVu~i}, prvi potpredsjednik Vlade Srbije i~ovjek koji koordinira radom svih bezbjed-nosno-obavje{tajnih slu`bi u Srbiji, nakonzapo~ete istrage protiv Diki}a kazao je daima informacije po kojima je njegova bezbj -ednost ugroèna da ga se odre|eni krugovièle rije{iti. Zbog straha da bi mogao bitimeta atentatora, Vu~i}u je ovih dana obezbj -e|enje podignuto na najvi{i nivo.

O li~nosti generala Diki}a mnogo gov o -ri i njegovo recitovanje kosovske zakletve

prilikom obiljeàvanja Dana @andarmerijeu Maki{u nadomak Beograda koje je{okiralo prisutni diplomatski kor. Ve} tadaje IIvica Da~i}, ministar policije, biospreman da ga smijeni, me|utim on mu jeobjasnio da mu se Bog jedne no}i javio usnu i izdiktirao mu zakletvu, te se onprobudio, zapisao je i morao da je izgovorina Vidovdan 2012. godine. Ministar Da~i}je prije nego {to je Diki} izgovorio zakletvupobjegao sa lica mjesta, dok je direktorpolicije MMilorad Veljovi} ostao zabezeknutispred govornice. Svi u policiji bili su{okirani i kada je Diki} u januaru podigaospomenik poginulim srpskim àndarmimana jugu Srbije. Spomenik je podignut u seluLu~ane pored Bujanovca u kojem ìvistoprocentno albansko stanovni{tvo. Zbogpostavljanja ovog spomenika nekolikohiljada Alabanaca je danima protestovalo.

Problemi s Diki}em po~eli su opera -tivnom akcijom Sistem, kada je Upravakriminalisti~ke policije (UKP) na ~elu saRodoljubom Milovi}em otkrila da Diki}prislu{kuje visokopozicionirane funkcione -


GENERAL OD KOJEG STREPI SRBIJA

Pi{e: MIRHA DEDI]

Zbog istrage koja je pokrenuta protiv policijskog generala Bratislava Dikića, Srbijiprijeti pobuna Žandarmerije, najelitnije policijske jedinice na čijem se čelu nalazi

ovaj general, a koja broji 3.500 specijalaca; naša novinarka piše za koje se sveskandale veže ovaj general i zašto se državni vrh plaši pobune Žandarmerije

GENERAL BRATISLAV DIKI]ZVANI MALI LEGIJA NAJOPASNIJI

JE ÔVJEK U SRBIJI!

POLICAJCI ILI OPASNAKRIMINALNA GRUPA Prema dosada{njoj istrazi Diki}eviàndarmi se bave ucjenama, iznudama,reketiranjem, a postoje informacije da suumije{ani u {verc i distribuciju narkotika

POLICAJCI ILI OPASNAKRIMINALNA GRUPA Prema dosada{njoj istrazi Diki}eviàndarmi se bave ucjenama, iznudama,reketiranjem, a postoje informacije da suumije{ani u {verc i distribuciju narkotika

VUÎ] POJAÂOOBEZBJE\ENJE Aleksandar Vu~i}strahuje od pobune @andarmerije

VUÎ] POJAÂOOBEZBJE\ENJEAleksandar Vu~i}strahuje od pobune @andarmerije

Mali Legija:TEKST osnova.qxd 21.3.2013 1:17

re MUP-a Srbije, kao i to da nelegalnooru`je koje je @andarmerija zaplijenila,umjesto u depou suda, Diki} drì u svomprivatnom {teku.

Diki} se ve} duè vrijeme nalazi usukobu sa na~elnikom UKP-a RodoljubomMilovi}em. Mediji spekuliraju kako ovajsukob moè prerasti u obra~un sa te{kimposljedicama, pa ~ak i ljudskim `rtvama.Sukob je nastao nakon {to su Milovi}a,jednog od najve}ih profesionalaca u MUP-uSrbije, Diki}evi àndarmi nekoliko putatajno pratili na putu od posla do ku}e.Vrhu MUP-a Srbije bi}e izuzetno te{ko da

rije{e problem s Diki}em, prije svega zato{to vodi najelitniju jedinicu policije kojabroji 3.500 specijalaca, koji u svomkomandantu vide jedinog {efa, a kojiodràvaju bezbjednost u Kopnenoj zonibezbjednosti.

Diki} ima namjeru da pri ovoj jediniciformira odred za specijalne namjene, od615 specijalaca, {to je okarakterisano kaoformiranje novog JSO-a. Za prijem u ovujedinicu konkurisali su svi biv{i pripadnicinekada{nje jedinice Milorada UlemekaLegije, Jedinice za specijalne operacije,koji su ratovali u Hrvatskoj i BiH.

Za pripadnike novog odreda Diki} jespremio nove uniforme, i to ne plave kojetradicionalno nose pripadnici @andarmeri-je, ve} {arene maskirne sa crvenim beretka-ma. Tako|er, pedeset luksuznih vozila,raznih boja, po nare|enju generala Diki}a,prefarbano je u crnu boju, specijalno zanovi odred. Za jedinicu je naru~eno i speci-jalno naoruànje.

Diki} je, me|utim, ovih dana demanto-vao da radi na formiranju ovog odreda ikazao da on i njegov brat nemaju nikakveveze sa kriminalom s kojim ih povezujumediji.


KO ]E UHAPSITI MALOG LEGIJU

��

MALI LEGIJA,NASLJEDNIKMILORADA LUKOVI]A LEGIJE Prema optu`bama iz MUP-aSrbije, @andarmerija i njenkomandant Bratislav Diki}mafija{ka su grupa koja uNi{u i jugu Srbije reketiragra|ane i vr{i te{ka krivi~na djela

MALI LEGIJA,NASLJEDNIKMILORADA LUKOVI]A LEGIJE Prema optu`bama iz MUP-aSrbije, @andarmerija i njenkomandant Bratislav Diki}mafija{ka su grupa koja uNi{u i jugu Srbije reketiragra|ane i vr{i te{ka krivi~na djela


Upu}eni kaù da je Diki} hrabar i zadrtdo ivice ludila. Da se nikoga ne pla{i,pokazao je recituju}i ratnohu{ka~ku zak-letvu o Kosovu na Vidovdan pred visokimzvani~nicima Srbije i diplomatskim korom.

Diki}eva jedinica potpuno kontroli{ejug Srbije, a postoje informacije da ponjegovoj naredbi kopaju zlato po isto~nim iju`nim dijelovima Srbije. Grad Ni{, gdje jeDiki}evo sjedi{te, a koji je tranzit za {vercsvih vrsta, po~ev od narkotika pa do bijelogroblja, ~etiri godine bio je bez na~elnikapolicije. Upravo u tom periodu porastao jeuticaj generala Diki}a u ovom kraju jer jenjegova @andarmerija kontrolisala kretanje“nelegalne robe”.

Uprkos svim skandalima u kojima je bioglavni akter, Diki} se u posljednje vrijemepominjao i kao kandidat za direktorapolicije i to kao izbor premijera IviceDa~i}a.

Me|utim, srpska policija prije desetakdana kona~no je dobila direktora - MMiloradaVeljovi}a, koji se na toj funkciji nalazi od2006. godine. Na taj na~in okon~ana jetromjese~na drama oko izbora prvogpolicajca u Srbiji. Ina~e, vi{e od godinudana odga|ano je raspisivanje konkursa, aodugovla~enje izbora direktora doprinijeloje rasplamsavanju sukoba u ve}podijeljenoj srpskoj policiji. Najzaslu`nijiza Veljovi}ev reizbor je, kako tvrdi dobroupu}eni izvor, Rodoljub Milovi}, na~elnikUKP-a. Zanimljivo je da javnost nikadanije saznala ko su bila dvojica kandidatakoji su sa Veljovi}em u{li u najuì izbor zaizbor direktora. Upu}eni izvori tvrde da jeprvi za petama Veljovi}u bio DDraganTerzi}, na~elnik Policijske uprave uNovom Pazaru, ina~e Veljovi}ev pomo}niki dobar saradnika. Me|utim, izbor direktorana zatvorenoj sjednici Vlade Srbije govorida je zapravo Veljovi} bio izbor AleksandraVu~i}a, koji se najvi{e pita kada je rije~ okadrovskim rje{enjima u bezbjednosnimstrukturama.

Veljovi}, ukoliko èli uspje{an mandat,mora}e o~istiti svoje redove. Me|u onimakoji zasluùju poja~anu pa`nju svakako jegeneral Diki}, zbog kojeg je, kako tvrdeupu}eni, Veljovi} uveo nova pravilapona{anja. Naime, ~lanovi kolegijuma,me|u kojima je Diki}, ~etvrtkom nasastanke vi{e ne dolaze sa pi{toljem imobitelom. Upu}eni tvrde da direktoraVeljovi}a ~eka gomila poslova zbog kojihmnogima nije na pamet palo da sekandiduju za direktorske funkciju. Poredistraga o velikim korupciona{kim aferama,me|u kojima su provjere 24 sporneprivatizacije na kojima insistira EU, tu je iistraga o vezama Ivice Da~i}a i njegovihsaradnika s klanom DDarka [ari}a. Na listiprioriteta svakako se nalazi i hap{enjeDarka [ari}a.

Pitanje je koliko }e mu u svemu tome naputu stajati general Diki}, koji je nakonpokrenute istrage promijenio bezbjednosnapravila pona{anja.

Naime, Diki} je odmah po povratku saslu`benog puta iz Njema~ke izdao nefo r -malni nalog posebnoj, antitero risti~kojjedinici u okviru @andarmerije da podignenivo gotovosti na najvi{i nivo. @andarmi supoja~ali i obezbje|enje zgrade u kojoj Diki}ìvi. Zbog svega navedenog spekuli{e seda Diki} namjerava da pruì otpor ukolikoga Da~i} i Veljovi} budu htjeli uhapsiti.Generala Diki}a je na prelazu granice izMa|arske u Srbiju, po povratku saslu`benog puta, sa~ekalo sedam dìpova sapripadnicima njegove @andarmerije koji suga obezbje|ivali do Beograda.

Nakon ovog “incidenta” Ivica Da~i},ministar policije, sugerisao je da u slu~ajuDiki} {to prije treba “spustiti loptu” ali daistragu protiv njega treba provesti dokraja... �


GENERAL OD KOJEG STREPI SRBIJA

�

Î[]ENJEPOLICIJSKIH

REDOVA Milorad Veljovi},

novoizabrani direktorsrbijanske policije,

traì da se istraga protivDiki}a izvede do kraja

Î[]ENJEPOLICIJSKIH

REDOVA Milorad Veljovi},

novoizabrani direktorsrbijanske policije,

traì da se istraga protivDiki}a izvede do kraja

General Bratislav Diki}

DIKI]I MORAJU NA SASLU[ANJE I pored ~vrstih veza sa ministrom Ivicom Da~i}em, komandant @andarmerije i njegov bratmora}e biti saslu{ani



EK UVODI NOVEMJERE PROTIVAGRESIVNIHREKLAMA

Evropska komisija je najavila nizmjera kojima èli zaustaviti agresivnereklame u EU kao {to su la`ne“besplatne” ponude ili reklame kojenamame kupca proizvodom koji ne pos-toji pa mu se ponudi skuplji. Pet godinanakon {to je stupila na snagu direktivao nefer reklamiranju, Komisija je najavi-la da }e oja~ati propise kako bipove}ala povjerenje gra|ana u kupnjuu drugim ~lanicama EU-a. Kupovinompreko interneta, koja pokriva drugatrì{ta EU-a, potro{a~i bi mogli biratiizme|u 16 puta vi{e proizvoda, ali 60%ljudi i dalje ne koristi tu mogu}nost.

SREDSTVA ZAHRVATSKU NAKONULASKA U EU

Prema nedavno objavljenom prijed-logu Evropske komisije dopune budètaEvropske unije za 2013., koji uzima uobzir hrvatski ulazak od 1. jula,Hrvatska }e za prvih {est mjeseci~lanstva imati 655,1 milion eura uobavezama, a 374 miliona u pla}anjima

EVROPA, ODMAH

Yamina Benguigui, francuska ministri-ca za frankofoniju, inicirala je odr -àvanje Foruma èna frankofona u

Parizu 20. marta, na me|unarodni danfrankofonije, ~ime je po prvi put pitanjeprava èna otvoreno unutar me|unarodneorganizacije Frankofona. U svijetu danasima 120 miliona èna frankofona, a pred-vi|a se da }e ih do 2050. biti 350 miliona.Prostor frankofonije obuhvata 77 zemalja

koje pored jezika veè i sistem vrijednostitemeljen na po{tivanju ljudskih prava idemokratiji. Postoje, me|utim, velike raz-like izme|u tih zemalja - me|u brojnim~lanicama prava èna se ne po{tuju.Posebno uznemiruje situacija nakon arap-skog prolje}a, recimo, porast nasilja nadènama u Egiptu, u ratnim zonama, Libiji,Siriji, masovna silovanja u Kongu. Mini -strica Benguigui kazala je u razgovoru sa

Forum žena frankofona okupio je u Parizu sredinomsedmice nekoliko stotina učesnica iz sedamdesetak

država članica međunarodne organizacije Frankofona ukojoj BiH od 2010. godine ima status promatrača

Yamina Benguigui želi da se u popoštovanju prava žena, čime bi zmogle biti isključene iz Organiza

BORBA ZA @ENSKA PRAVA UFRANKOFONSKIM ZEMLJAMAYamina Benguigui, francuska ministricaza frankofoniju, èli da pitanje pravaèna postane glavna tema predstoje}egSamita Frankofonije koji }e se odràti uDakaru 2014. godine

BORBA ZA @ENSKA PRAVA UFRANKOFONSKIM ZEMLJAMAYamina Benguigui, francuska ministricaza frankofoniju, èli da pitanje pravaèna postane glavna tema predstoje}egSamita Frankofonije koji }e se odràti uDakaru 2014. godine

Libor Rou~ek

EUROPA:EUROPA.qxd 20.3.2013 16:55


za budèt Unije. Prijedlog Komisije tre-baju prihvatiti Vije}e EU-a i Evropskiparlament. Izvjestitelj Evropskog parla-menta za Hrvatsku Libor Rou~eknedavno je izjavio da je Hrvatska dobropripremljena za ulazak u EU te da }eposljednji izvje{taj o njenoj spremnostiza ulazak u Uniju biti pozitivan.

DOGOVOR O JEDINSTVENOMNADZORU BANAKA

Irsko predsjedni{tvo i pregovara~iEvropskog parlamenta (EP) postigli supoliti~ki dogovor o jedinstvenom nad-zoru banaka. Ministri finansija zemalja~lanica EU-a su krajem pro{le godinedo{li do na~elnog dogovora o jedin-stvenom nadzoru banaka i na temeljutoga dogovora vo|eni su i pregovori sEP-om. Pod jedinstvenim nadzoromne}e biti samo banke iz eurozone negoiz drugih zemalja koje èle sudjelovati utom mehanizmu. Sistem jedinstvenognadzora trebao bi postati operativan od1. marta 2014. godine, a uspostavajedinstvenog nadzornog mehanizmaosnovni je preduvjet za dokapitalizacijubanaka iz Evropskog stabilizacijskogmehanizma, fonda za finansijskupomo} zemljama ~lanicama.

U EU POSTOJI OKO3.600 KRIMINALNIHGRUPA

Evropski policijski ured Evropolobjavio je da u EU trenutno djelujeoko 3.600 organiziranih kriminalnihgrupa. Najaktivniji su me|unarodni kri-jum~ari droge, a pojavili su se i novioblici kriminala povezani s ekonom-skom krizom i internetom. Neka vrstanovih organiziranih kriminalnih grupadjeluju u vi{e zemlja i kriminalnih sek-tora. Dràve ~lanice EU-a trebale bi,prema Europolu, napore usmjeriti nanekoliko podru~ja, kao {to su suzbi-janje ilegalne imigracije, trgovina ljudi-ma, krijum~arenje proizvoda lo{ijekvalitete {tetnih za javno zdravlje i sigurnost, uklju~uju}i prehrambene imedicinske proizvode, proizvodnjasinteti~kih droga i krijum~arenje raznihvrsta droga, kiberneti~ki kriminal tepranje novca.

grupom novinara iz desetak zemalja, me|ukojima smo i mi bili, kako bi èljela dapitanje prava èna postane glavna temapredstoje}eg Samita Frankofonije koji }e seodràti u Dakru 2014. godine. Na Forumukoji se odràva na me|unarodni danfrankofonije, a koji }e zatvoriti francuskipredsjednik FFrancois Holande, u~e{}e jenajavilo preko 400 stotine èna, da bi sepred samo njegovo odràvanje ovaj brojpopeo na 750, me|u kojima su i tri pred-stavnice iz BiH.

Odràvanje Foruma je, naime, inicijalnata~ka koja bi vodila ka tome da se franko-fonske zemlje obaveù da }e voditi brigu opravima èna. ““Zalaèm se za to da se upovelju OIF-a unese ~lan o po{tovanjuprava èna. Time bi se postiglo da u slu~ajuda ga neke od zemalja ~lanica ne po{tuje,

sebe dovela u situaciju da bude isklju~enaiz Organizacije”, kazala je Yamina Be ng u -igui. Zanimljivo je da je na Forumuspomenuta i na{a zemlja, ta~nije strahotekoje su ène u BiH doìvjele tokom rata.

Ministrica Benguigui je, ina~e, prijeulaska u francusku vladu, bila angaìranaredateljka ~iji su dokumentarci o imigraciji,nasilje nad ènama i nejednakosti, u vi{enavrata osvajali nagrade.

Porijeklom Alìrka, a po ro|enju Franc u -skinja, izabrana je za vije}nicu 20. aron dis -mana prije pet godina, te potom ime novanaza zamjenicu gradona~elnika ParizaBertranda Delanoe, zaduènu za ljudskaprava i borbe protiv diskriminacije. Uvrijeme predsjedni~ke kampanje bila jeme|u onima koju su poru~ivali {efu dràveda treba uzeti u obzir i glasove imigrantskihèna.

Francuska je proteklih decenija poduz e -la krupne korake, a bila je i vrlo aktivna name|unarodnom planu kada je u pitanjuza{tita prava èna i borba protiv nasilja.Izme|u ostalog, doprinijela je izglasavanjurezolucija Vije}a sigurnosti kojima se pozi-vaju dràve da osiguraju ve}u za{titu ènatokom sukoba i sna`nije u~e{}e èna u pre-govorima o miru. Francuska je, od 2006.godine, zajedno sa Nizozemskom, bilaza~etnica rezolucije Generalne skup{tineUN-a o intenziviranju napora za uklanjanjesvih oblika nasilja nad ènama, a u~estvo-vala je i u izradi konvencije Vije}a Evropeza prevenciju i borbu protiv nasilja nadènama i porodi~nog nasilja i bila jedna odprvih zemalja potpisnica maja 2011.godine. Danas u francuskoj vladi ima istotoliko èna koliko i mu{karaca, a postoji iministarstvo za ène. Zanimljivo je da suglavni kandidati i na lokalnim izborima uParizu ène. (D. Savi})

povelju OIF-a unese član ozemlje koje ta prava ne poštuju

zacije

Muzej Quai Branly

EUROPA:EUROPA.qxd 20.3.2013 16:56


BUSINESS� Premijer Nik{i} blokirao pomo} Svjetske banke� Evropski sud uvaìo àlbu Ljubljanske banke � Propao jo{ jedan tender za prodaju “Hidrogradnje”� Rast privatnih depozita gra|ana BiH

Program pomo}i Svjetske banke malimi srednjim preduze}ima BiH, vrijedan 110miliona KM, skoro pune dvije godine nijerealiziran zbog jednostranog raskida kredi -tnog aran`mana BiH s MMF-om. Ume|uvremenu, BiH je sklopila novi standby aran`man s MMF-om, ali se ispred pro-grama Svjetske banke pojavila novaprepreka - slu`beni zahtjev federalnog pre-mijera NNermina Nik{i}a upu}en Svjetskojbanci da se program suspendira “do daljnj -eg” zbog njegove sumnje da bi novacnamijenjen malim i srednjim preduze}imamogao biti zloupotrijebljen!

Novac Svjetske banke namijenjenmalim i srednjim preduze}ima ve} je tre-bao le}i na ra~un ovla{tene AgencijeOdRaz, ~iji je osniva~ i vlasnik VladaFederacije BiH, i ~iji je Upravni odbor sas-tavljen isklju~ivo od federalnih ministara(poljoprivrede, obrta, raseljenih lica, itd.)izabranih “po funciji”. Slu~aj je namjestioda se me|u izabranim ~lanovima Upra -vnog odbora Agencije “OdRaz” ne nalazini jedan ministar iz SDP-a. I to je bio jedi-ni razlog zbog kojeg je premijer Nik{i}zatraìo od Svjetske banke da obustavirealizaciju odobrene pomo}i, ~ime je svojekolege, federalne ministre anga irane u

Upravnom odboru spomenute Agencije,unaprijed optuìo za zloupotrebu i nesav-jesno upravljanje kreditnim sredstvimaSvjetske banke.

Osim kompromitacije svojih kolega-federalnih ministara, premijer Nik{i} je uo~ima Svjetske banke kompromitirao icijeli bankarski sistem BiH. Naime, pro-gram pomo}i Svjetske banke u opera-tivnom dijelu realizira se isklju~ivo prekokomercijalnih banaka koje, bez obzira naizvor novca, po{tuju standardnu kreditnuproceduru, {to prakti~no zna~i da nijednomalo ili srednje preduze}e ne moè dobitikredit mimo standardnih kriterija kojeprimjenjuju sve komercijalne banke. Poredostalog, svi kreditni plasmani moraju bitiadekvatno obezbije|eni kao i kod bilokojih drugih kreditnih linija.

Pomo} Svjetske banke namijenjenamalim i srednjim preduze}ima blokirana jezbog dnevnopoliti~kih interesa SDP-a injihovog premijera Nik{i}a, koji je i naovaj, politi~ki rizi~an a za privredu krajnje{tetan na~in, èlio pokazati me|unarodnojzajednici da ni{ta u Federaciji BiH ne}e ine moè funkcionirati dok se na zavr{idavno zapo~eta rekonstrukcija izvr{nevlasti.

Spor štedišai Ljubljanskebanke potra-jat će dvijegodine!

Evropski sud za ljudska prava uStrazburu prihvatio je àlbu Slovenijena prvostepenu presudu u kojoj jeprogla{ena odgovornom za staru de -viznu {tednju Ljubljanske bankeSarajevo pa }e o tom slu~aju kona~nurije~ dati Veliko vije}e ovog Suda.

Prvostepenom presudom Evropskogsuda za ljudska prava, objavljenom 6.novembra 2012. godine, Sloveniji jenaloèno da dràvljanima BiH EEminiAli{i} i AAzizu Sadàku, starim{tedi{ama Ljubljanske banke, isplati po4.000 eura na ime naknade za nemateri-jalnu {tetu te nadoknadi sudsketro{kove.

Uz to, sud je od Slovenije zatraìoda u roku od {est mjeseci od prvoste-pene presude prihvati sistemske mjereza isplatu vi{e od 8.000 sli~nih slu~ajeva{tedi{a u BiH, na isti na~in kako je tobilo omogu}eno {tedi{ama Ljubljanskebanke u njenim podru`nicama uSloveniji, jer je rije~ o tzv. pilot-presudi.

Slovenija se na prvostepenu presuduàlila u predvi|enom tromjese~nomroku, navode}i da njome nisu pravilnoutvr|ene ~injenice. Slovenija tvrdi dadevize starih deviznih {tedi{a Lju b -ljanske banke Sarajevo nisu zavr{ile uSloveniji te da prvostepena presuda,kojom je odgovornost za neispla}enu{tednju pripisana Sloveniji, odudara oddosada{nje prakse Evropskog suda zaljudska prava u sli~nim slu~ajevima.Osnovna teza Slovenije je da je za starudeviznu {tednju jam~ila biv{aJugoslavija, da se radi o sukcesijskompitanju i da bi obveze prema {tedi{amamorale preuzeti dràve nastale ras-padom Jugoslavije.

Kona~na presuda Velikog vije}aEvropskog suda o slu~aju {tedi{aLjubljanske banke Sarajevo, premadosada{njem iskustvu iz sli~nih slu -~ajeva, mogla bi biti poznata za dvijegodine, ocijenilo je slovensko mini -starstvo vanjskih poslova.

Privreda plaća cehmeđustranačkog obračuna

Priredio: ASIM METILJEVI]

BLOKIRANA POMO]SVJETSKE BANKE

Premijer Vlade FBiH Nermin NIk{i} zatraìo je

od Svjetske banke da “do daljnjeg” ne realizirapomo} malim i srednjim

preduze}ima vrijednu 110 miliona KM

BLOKIRANA POMO]SVJETSKE BANKE

Premijer Vlade FBiH Nermin NIk{i} zatraìo je

od Svjetske banke da “do daljnjeg” ne realizirapomo} malim i srednjim

preduze}ima vrijednu 110 miliona KM

BIZNIS:BIZNIS.qxd 20.3.2013 22:07


Propao je jo{ jedan poku{aj VladeFederacije BiH da makar i u bescjenjeproda dràvni kapital (67 posto) uHidrogradnji, najve}oj gra|evinskoj kom-paniji u BiH. Do nazna~enog roka nijepristigla niti jedna ponuda za preuzimanjeHidrogradnje, mada su potencija~lniinvestitori imali (jo{ jednu) priliku danajve}e gra|evinsko preduze}e u BiHpreuzmu metodom slobodne pogodbe,dakle za minimalan iznos novca. Priv a -tizacija preduze}a metodom “slobodnepogodbe” primjenjuje se u krajnjoj nu`di -kada se iscrpe sve druge zakonompredvi|ene mogu}nosti prodaje dràvnogkapitala, kao {to je, primjerice, aukcija,koja podrazumijeva javno nadmetanje vi{ezainteresiranih investitora za preuzimanjenekog preduze}a.

Metoda “slobodne pogodbe” ili “daj {tada{” primjenjuje se kod privatizacije pre-duze}a optere}enih prekomjernim brojemradnika i dugovima nastalim u ranijem raz-doblju i, naravno, onih preduze}a ~ijatrì{na perspektiva nije pretjerano blistava.Sarajevska Hidrogradnja predstavlja tipskiprimjer takvog preduze}a: ima 811uposlenih radnika, vu~e nagomilani dug iprema uposlenim radnicima i premadràvnih fondovima i dobavlja~ima, ipovrh svega ima malo {anse da se nametnena lokalnom gra|evinskom trì{tu koje je{irom otvorilo vrata za prodor inostranihgra|evinskih kompanija.

Izgradnja autoceste 5C bila je povijes-na prilika za lokalnu gra|evinsku operativeda se osovi na noge, da se modernizira i

stekne potrebne reference za kasnijiizlazak na me|unarodno trì{te, ali ta jeprilika barem za sada nepovratno pro{la.Lokalna gra|evinska operativa uglavnomje svedena na jeftine podizvo|a~enajbanalnijih poslova za inostrane poslo-

davce. Ako nema investitora koji su zain-teresirani da Hidrogradnju preuzmu u jekuekspanzije cestrogradnje u BiH, onda ihpogotovo ne}e biti nakon dovr{etkaizgradnje najve}eg infrastrukturnog pro-jekta u povijesti BiH.

Privatni depoziti gra|ana BiH ukomercijalnim bankama kon-tinuirano rastu po visokim stopamau rasponu od 10 do 15 postogodi{nje. Od januara 2010. do januara 2013. godine, {tednjastanovni{tva BiH uve}ana je zaoko 2,2 milijarde KM, sa 5,6 natrenutnih 7,8 milijardi KM.Najmanji rast, od “svega” 400 miliona KM godi{nje, registriran jeu razdoblju od januara 2011. dojanuara 2012. godine, no godinuranije i godinu kasnije registriranje rast od po 900 miliona KMgodi{nje.

“Hidrogradnja” ponovo bez kupca

Štednja građana BiH 7,8 milijardi KM

PROPALA PRODAJAInvestitori nisu pokazali interes za preuzimanje Hidrogradnje

BIZNIS:BIZNIS.qxd 20.3.2013 22:07


BOSNA SREBRENA

Sutjeska:TEKST osnova.qxd 21.3.2013 0:13

“Predsjedni~e, zasvirajte nam orgulje“,zamolio je IIvica [ari}, prvak sarajevskeopere i ministar kulture i sporta u VladiSarajevskog kantona, hrvatskog predsje d -nika IIvu Josipovi}a. Nakon kratkogne}kanja, Josipovi} je pristao, zasvirao jena orguljama koje je 1909. godine izradilafirma M. Heferer iz Zagreba i dopremila ihu crkvu Svetog Ivana Krstitelja u KraljevojSutjesci, mjestu gdje je [ari} ro|en. Kratkikoncert hrvatskog predsjednika izazvao jeodu{evljenje prisutnih, prije svega fratara izsredi{nje Bosne koji u jednom od njihovatri najzna~ajnija samostana u BiH obitavajuod 14. stolje}a. Hrvatski je predsjednikvjerovatno najvi{i inozemni du`nosnik kojije obi{ao samostan i crkvu. ““Ovi na{iuglavnom dolaze prije izbora“, kazuju namuz smijeh franjevci.

SVIRAJTE TO ZAJEDNOJosipovi}, akademski obrazovani muzi -

~ar, i Ivica [ari} dugogodi{nji su prijatelji,bliski suradnici. Povezuje ih zajedni~kaljubav prema muzici koja je [ari}a upravo

iz njegove rodne Kraljeve Sutjeske vodilana pozornice {irom svijeta. ““Ovo jeJosipovi}eva privatna posjeta na kojoj jedugo inzistirao“, kaè nam [ari}. ““Čuo jemnogo o ovom mjestu i njegovoj va`nosti itraìo je da prvom prilikom kada budedolazio u BiH obi|e samostan i Crkvu.

Iskoristio je ovaj posjet i sretni smo zbogtoga, njegov dolazak i pomo} koju Hrvatskadaje u o~uvanju samostana mnogo namzna~i.“ Doma}ini Josipovi}u u obilaskucrkve i samostana, pored [ari}a, bili sugvardijan ZZoran Jakovi} i glavni vikarprovincije Bosne Srebrene ffra MarijanKaraula. Hrvatskog su predsjednika upoz-n a li su prebogatim fondom samostanskebiblioteke i muzeja. Hrvatski je predsjednikposebno bio odu{evljen posjetom muz ejskojzbirci samostana u kojoj se ~uvaju artefaktiiznimne kulturne i historijske vrijednosti.Brojni arhivski dokumenti, dragocjene stareknjige, zbirka slika, te kovinski i tekstilnipredmeti umjetni~koga obrta. Najstarija ivjerojatno najvrednija slika jest Poklonkraljeva — Krist pada pod krièm iz 15.stolje}a, slikana s obje strane na dascipresvu~enoj platnom. Samo stanska riznicaobiluje kovinskim i tek stilnim predmetimaprakti ~ne primjene. U njoj se nalazitridesetak umjetni~ki vrije dnih kaleà.Najstariji su kasnogoti~ki, od kojih je jedandatiran u 1416. godinu. Samostanski jearhiv bogat gra|om za izu~avanje crkvene ikulturne povijesti. U njemu se ~uvajumati~ne knjige od 1641. godine (najstarije uBiH), brojni rukopisi i kronike. Mno{tvo jepisanih dokumenata od 15. do 19. stolje}a,me|u kojima je posebno va`na Darovnicakralja Matija{a Korvina iz 1481., a koja seodnosi na Bosnu i Dalmaciju. Knji`nicasamostana po fondu starih knjiga ide u red


OD STOLJE]A ÊRNAESTOG

��

Predsjednik Republike Hrvatske IVO JOSIPOVIĆ godinama je inzistirao na posjeti KRALJEVOJ SUTJESCI, jednom od najvažnijih mjesta u historiji BiH;

reporteri SB pratili su hrvatskog predsjednika tokom njegove posjete samostanu icrkvi koje je napustio oduševljen nakon što je vidio blago koje franjevci brižno

čuvaju u svojim odajama

IZ KRALJEVESUTJESKESVIJETUIvo Josipovi} u posjet

kraljevskom mjestu stigao i napoziv Ivice [ari}a i poru~io:

franjevci u Bosni stolje}ima ~uvajuono {to je su{tina ujedinjene Europe

DVA MAESTRANa nagovor Ivice [ari}a hrvatski predsjednik zasvirao je na stolje}e starim orguljama

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILIÎ]


najvrednijih i najzanimljivijih u BiH.Muzejski dio knji`nice, s raritetnimizdanjima, broji 4.770 svezaka, dok jeukupan broj knjiga iznad 11 hiljada.

BORBA ZA OPSTANAK “Sretan sam {to franjevci ~uvaju i

njeguju tu vi{estoljetnu tradiciju u Bosni iHercegovini, to je zajedni~ka ba{tina cijeleEvrope koja je locirana u BiH, ufranjeva~kom samostanu“, rekao nam jenakon posjeta Josipovi}. Kazao je kako jeimpresioniran blagom koje se ~uva usamostanskim muzejskim prostorima, ali ionim {to fratri stolje}ima rade u na{ojzemlji. ““Prvi put sam u Kraljevoj Sutjesci iimpresioniran sam vrijedno{}u i zna~ajem

ba{tine koja se ovdje nalazi. Drago mi je dahrvatska Vlada poma`e, znamo da su uztakvu pomo} neke vrlo vrijedne knjigeodavde restaurirane i koristim i ovu prilikuda zahvalim franjevcima {to rade nadobrobit BiH, na dobrobit crkve i nadobrobit evropske kulture.“ U knjiziutisaka Josipovi} je napisao da su fratristolje}ima ~uvali ne samo vjeru nego ikulturu. Na{oj generaciji, zapisao je, valjazahvaliti na sa~uvanom blagu i pomo}i dase rad na ~uvanju ba{tine nastavi. Usamostanu su ga predstavnici Hrvata uop{tinama srednje Bosne upoznali saklju~nim problemima lokalnog stanov -ni{tva. MMato Zovko, na~elnik op{tine@ep~e, razgovor sa Josipovi}em iskoristio

je da pozove privrednike iz Hrvatske dasvoje poslove pokrenu u ovom dijelu BiH.“Nezaposlenost je goru}i problem i uKaknju, Zenici, u Vare{u je uz to izra`en iproblem povratka, odnosno ostanka stano -vni{tva. Mi Hrvati borimo se da nas ovdjeuop}e bude”, naglasio je Zovko.

“Ovaj posjet je iznimno zna~ajan za nasfratre koji radimo na njegovanju kulture itradicije ovog kraja. Nadamo se da }eHrvatska i dalje pomagati jer blago koje~uvamo va`no je ne samo za fratre i Bosnunego i za cijelu Evropu“, rekao je gvardijanZoran Jakovi} podsjetiv{i da je hrvatskaVlada itekako pomogla u restauracijivrijednih knjiga sa~uvanih u samostanu,nacionalnom spomeniku BiH. �


BOSNA SREBRENA

DRAG, VISOKI GOSTU Kraljevu Sutjesku IvoJosipovi} stigao je nakonvi{emjese~nog inzistiranja;posjetio je samostan icrkvu, nacionalni spomenikBiH, razgovarao sa franjevcima iz Sredi{njeBosne i delegacijomlokalnih hrvatskih predstavnika koji su gaupoznali sa svojim svakodnevnim problemima

�


Kre{imir Djakovi}, MMato Ani} iLuka Lu~i}. Njihova vam imena,vjerojatno, na prvi pogled nezna~e ni{ta. No, odnedavno se uSarajevu za njih trojicu raspituju

gotovo svi. Kre{imir, Mato i Luka jedina sutrojica isusovaca u BiH, pripadnikakatoli~kog reda jezuita koji je u ìùinteresiranja javnosti ovih dana dospionakon {to je jedan isusovac imenovan zapapu. Rije~ je, dakako, o argentinskomsve}eniku MMariu Bergogliu koji je uzeo imeFranjo i koji pripada ovom, izuzetnozanimljivom i uticajnom crkvenom redu,redu kome su donedavno u Vatikanuzamjerali {to u teologiji traè smisao i putpo vlastitoj savjesti zahtijevaju}i od njih dase priklone utvr|enim doktrinama Crkve.

ENIGMA JEZUITSKOG REDASve do nedavnog imenovanja Bergoglia

za Papu niti jedan isusovac nije bio izabranza pontifeksa maksimusa, tome nikada nijebio ni blizu ~ak i kada je uìvao velikopo{tovanje Crkve i vatikanske Kurije.Stru~njaci tu historijsku ~injenicu pripisujunjihovoj naobrazbi, tvrde naime da su povokaciji i obrazovanju intelektualci sklonida misle svojom glavom, {to je do sadaizazivalo nepovjerenje i podozrenje autori -tarne crkvene organizacije. Me|utim, danasse smatra kako je crkva u dubokoj krizi i daje ba{ takva promi{ljenost njoj veomapotrebna. Me|utim, ono {to je jo{ uvijeknepoznanica jeste kako }e i na koji na~innovoimenovani papa pomo}i reformi crkvekao pripadnik najuticajnijeg katoli~kogreda koji je, iako najmanje zatvoren prema


RED KOJI JE MIJENJAO SVIJET

Nasljednik JosepaRatzingera na mjestupoglavara Katoličke crkveodnedavno je JORGEMARIO BERGOGLIO, prvipapa isusovac; reporteriSB posjetili su župu ukojoj obitavaju jedina tri pripadnika ovogneobičnog reda koji jeiznimno važan i za historiju, nauku i obrazo-vanje u našoj zemlji

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILIÎ]

DRUŽBAISUSOVA U BiH

��

Isusovci:TEKST osnova.qxd 21.3.2013 0:58


JEZUITI SVETOG IGNACIJA

Isusovci su red koji je reformirao crkvu,promovirao nauku i obrazovanje;

danas ih u BiH `ive tek trojica


javnosti u odnosu na druge redove,stolje}ima bio enigma ne samo za javnostve} ~esto i samoj Svetoj stolici. Smatra seda u vi{e od stotinu dràva svijeta, u oko2.000 redovni~kih ku}a, danas ima 20.000pripadnika ovog mu{kog katoli~kog redakoji promovi{e skromnost, ~ednost iposlu{nost koriste}i geslo Ad Majorem DeiGloriam - Sve na ve}u slavu Bo`ju.“Vjerova}u da je bijelo {to vidim crno akohijerarhija Crkve tako odredi”, pisao je{panski vitez iz Baskije IIgnacio Loyola,koji je Dru`bu Isusovu osnovao 1539. kaoodgovor na reformaciju koja se {irilaEvropom. Red je ve} poslije godinu danaobezbijedio priznavanje tada{njeg rimskogpape PPavla Tre}eg, postaju}i veomauticajan, dok su njegovi pripadnici biliizuzetno politi~ki aktivni {irom Evrope.Bili su angaìrani u rje{avanju va`nihpoliti~kih problema, odlazili su u àri{takriza, ali i u misionarstva. Iz nekih od njihu Evropu su donijeli vanilu i druge za~ine.Isusovci su poznati i po svojoj ulozi tokom{panske inkvizicije. Iako, suprotno ra{ir e -nom mi{ljenju, nisu bili njeni osniva~i1480. godine jer su to bili dominikanci, bilisu veoma aktivni sve do raspu{tanja sudaSvetog ureda inkvizicije 1834. godine.Neki su im se divili, drugi strahovali odnjihove discipline. PPapa Klement êtrna -esti ih ukida 1773. godine, ali ih 1814. papaPio Sedmi ponovo uspostavlja. Vrhovnipoglavar reda je vrhovni general sasjedi{tem u Rimu. Mo`da je i zato NNapo -leon svojevremeno govorio da su oni“vojna organizacija, a ne crkveni red” jer jenjihov cilj da steknu mo} kontrole nadcijelim svijetom kojim }e vladati jedan~ovjek, ““crni papa, glavni general jezuita”.

PROTJERANI IZ TRAVNIKAIsusovci u BiH, ta~nije, u Sarajevu, gdje

njih trojica u naselju Grbavica, odmahpored istoimenog stadiona vode ùpuSvetog Ignacija, ba{ i ne vole da ih senaziva jezuitima. Oni su, kaù, isusovci,sve}enici koji su i u na{oj zemlji, kao i u

okviru “katoli~ke obnove” oduvijek biliangaìrani u {kolstvu i prosvjetiteljstvu.”Prvi vrhbosanski nadbiskup Josip Stadler,on je bio isusovac. Kada je postao nad-biskup, zamolio je isusovce da do|u uTravnik i da preuzmu sjemeni{te, da preuz-mu gimnazijalce koje }e voditi”, kaè nampater Kre{imir Djakovi}, ùpnik sarajevskeùpe nazvane po osniva~u ovoga reda. ““Istotako”, nastavlja Djakovi}, ””pozvao je ibogoslove da preuzmu bogosloviju i do{lisu 1892. godine u Travnik. Preuzeli su prvosjemeni{te a onda i bogosloviju. Kada jeokon~ana gradnja zgrade bogoslovije uSarajevu, tamo su se i preselili.” Isusovci sutravni~ko sjemeni{te vodili sve do krajaDrugog svjetskog rata. Nakon rata partizan-ske ih vlasti tjeraju iz tog grada u koji sevi{e nikada nisu vratili. ””Nakon rata djelo-vali su u bogosloviji, bili su profesori, bilisu duhovnici bogoslovima i djelovali svedo mo`da unazad dvadesetak godina.Vodili su, pogotovo u Hrvatskoj, svezna~ajnije gimnazije, pa su tako osnovali ihrvatsko sveu~ili{te 1660. godine”, pod-sje}a Djakovi}. Sveu~ili{te u Hrvatskojosnovano je na tragu onoga {to su isusovci

u Evropi radili od svoga osnivanja. Tako,recimo, krajem 16. stolje}a dobijajusopstveno Gregorijansko sveu ~ili{te a samostolje}e kasnije po Evropi postoji vi{e od500 jezuitskih {kola. Kako stolje}ima, takoi danas, okrenuti su nauci i obrazovanju.Njihov doprinos nauci je nesumnjiv jo{ odvremena GGalilea Galileja. Prvi su izumiliìvu kod mjerenja tempe rature, otkrilipojave vezane za razbijanje boja krozprizmu, postavili diferencijalni ra~un,izumili dijapozitiv... Tokom 17. i 18.stolje}a veliki broj evropskih intelektualacapoha|ao je neki od njihovih zavoda.Mislilaca poput RRu|era Bo{kovi}a, MMo -lierea, DDescartesa, MMonte squieua, BBalza ca,Voltairea... ““Isusovci i danas po svijetuvode poznata sveu~ili{ta, posebno u Am e -rici“, ponosno }e Djakovi}. ““Recimo uTokiju jedno od najpoznatijih sveu~ili{tavode isusovci. Zove se Sofia, dakle,znanost, mudrost. Isusovci su poznati i potome {to, za razliku od drugih redovnika,osim tri zavjeta koji svi polaù, dakle,poslu{nost, ~isto}a i siroma{tvo, polaù i~etvrti zavjet. To je poseban zavjet papikoji ih svakog trenutka moè poslati kamo


RED KOJI JE MIJENJAO SVIJET

�

SARAJEVSKA @UPAIsusovci ve} godinama u

naselju Grbavica poku{avajuizgraditi crkvu svojim

vjernicima

PATER KRE[IMIR DJAKOVI]Isusovci su oduvijek bili ljudi

od nauke i obrazovanja


ho}e, kamo vidi da je potreba. I oni suspremni po}i.“ A po tom zavjetu papi pos-tao je ~uven i jedan od sve}enika sovda{njih prostora, FFranjo Ksaverski,porije klom iz Hrvatske. ““Bio je jedan odprvih drugova svetog Ignacija, on je kaomisionar poslat prvo u Indiju pa zatim i uJapan. On je tamo radio dugo godina inamjeravao je u}i i u Kinu. Ta je zemlja,me|utim, bila zatvorena za strance i niko senije usudio prevesti ga tamo la|om. Franjoje umro na jednom oto~i}u doslovcegledaju}i u obale Kine. Poslije SvetogPavla Franjo Ksaverski je najve}i misionaru Katoli~koj crkvi”, poja{njava Djakovi}.

MISA U RADIONICIMe|u isusovce mogu u}i samo oni koji

su najmanje tri godine katolici. Oko tri~etvrtine isusovaca su sve}enici, ali postojii oko 2.000 jezuitske bra}e koji preuzimajuove zavjete, ali nisu zare|eni kao i blizu4.000 “skolasti~ara”, onih koji u~e zasve}enike. U BiH ih danas, kako rekosmo,ima samo trojica. ““Prije rata je bila ùpablizu Vare{a, @upa preobraènja Isusova,ali evo, nema nas vi{e, sve nas je manje.Pokrivamo tamo gdje je potrebnije, poHrvatskoj i drugdje po svijetu. Ipak,prisutni smo i ovdje radimo koliko moèmoi {to moèmo.” A najvi{e pomaù starijima,

koji su ve}ina od oko 600 ljudi kojipripadaju njihovo ùpi. Stisle su godine isiroma{tvo, pa se sve ~e{}e traì pomo} uhrani i novcu, nerijetko stiè i molba da senekome obezbijedi mjesto u stara~komdomu. ““Mirovine su skromne, treba ìvjetimjesec dana od tristotinjak maraka.Neima{tina je najve}i problem, a ondanemo}, starost. @upi pripadaju uglavnomstariji, ali ima i mla|ih. Imamo obitelj kojaima ~etvero djece i na to smo ponosni ali

takvi su ipak rijetki”, kaè Djakovi}.Duhovna obnova njihov je najve}ianga`man pa u sklopu toga ve} godinama uSarajevu poku{avaju izgraditi svoju crkvu.Sada su u ku}i koju su, ‘70-ih godinapro{log stolje}a, kupili od ~uvenogsarajevskog trka~a i automehani~ara MMireNosseta. Mise odràvaju u prostoriji koja jenekada bila njegova radionica. Platili suOp}ini rentu i dobili pola od obe}anognovca za kupovinu zemlji{ta. ””Obe}ali subili Federacija i Kanton Sarajevo da seza zemlji{te plati 236 tisu}a maraka.Federacija i Kanton su dogovorili da platepopola. Federacija je ispunila svojuobavezu, a Kanton jo{ uvijek nije. Čekamove} skoro dvije godine da ispune tu svojuobavezu”, kaè Djakovi}, zaklju~uju}i:“Stalno inzistiramo na tome da se novacuplati. Moram kazati da nam je punopomogao @ivko Budimir koji je urgirao daFederacija plati preuzeti obavezu. Nadamose da }e to i Kanton u~initi. Ve} smoplatitili rentu od 58 tisu}a maraka i sada~ekamo po~etak radova. Dakle, potro{enoje skoro 300 tisu}a, a nismo ni{ta ni po~eligraditi. Velik je to novac za dana{njevrijeme. A tek nas o~ekuje potraga zanovcem koji }emo graditi. Ali volje u graduima, ljudi èle pomo}i. Nacrti su gotovi ikada platimo zemlji{te dobi}emogra|evinsku dozvolu. Izgradi}emo crkvu,uz Bo`ju pomo}.” �


JEZUITI SVETOG IGNACIJA

OD JOSIPA DO KRE[IMIRAPater Djakovi} podsje}a da prvi bh.

nadbiskup Josip Stadler bio isusovac

OD JOSIPA DO KRE[IMIRAPater Djakovi} podsje}a da prvi bh.

nadbiskup Josip Stadler bio isusovac

U SVOJOJ VJERI, NA SVOJOJ ZEMLJI@upa Svetog Ignacija danas okuplja oko {est stotina vjernika


“Knedla mi je u grlu stala... Obi~nonisam takav emotivac, ali eto... ovo ve~e jestvarno bilo posebno“, ka`e SSr|an Jev| e -vi}, frontmen Kultur Shocka, Sarajlija sastalnom adresom u ameri~kom Seattleu,dok sabira utiske nakon susreta sa ekipommjuzikla Kosa u sarajevskom AteljeuFigure.

Prije ne{to vi{e od dvadeset godina,ta~nije u novembru ratne 1992., predstavaKosa premijerno je izvedena na sceni


SARAJEVSKA (ANTI)RATNA “KOSA”

Pi{e: MAJA RADEVI]

Autori, muzičari i akterijedne od najpoznatijih

bosanskohercegovačkihratnih predstava, mjuzikla“KOSA“, okupili su se u

Sarajevu nakon dvijedecenije na inicijativutelevizijskog reditelja i

snimatelja SLAVIŠEMAŠIĆA; o teatru u ratu,

sarajevskoj “Kosi“ ihrabrim, izvrsnim umjet-nicima koji su je stvarali

govore reditelj i kore-ograf SLAVKO PERVAN,idejni tvorac predstaveSRÐAN JEVÐEVIĆ, glu-

mica GORDANA BOBAN iSLAVIŠA MAŠIĆ

SVAKI DOLAZAK NA PREDSTAVU BIO JE ULAZNICA ZA

SMRT - ALI I RECEPT ZA ŽIVOT

20 GODINAPOSLIJEKOSA

MJUZIKL ZA OPSTANAKKosa je bila ~vrst dokaz da jeumjetnost bitna ne samo naduhovnom, nego naegzistencijalnom nivou

Kosa:TEKST osnova.qxd 20.3.2013 22:05

Kamernog teatra 55. Za one koji su jestvarali, u njoj aktivno u~estvovali ilipomagali u realizaciji, kao i za sarajevskupubliku, Kosa je bila i ostala vi{e odpozori{ne predstave. Najpoznatiji antiratnimjuzikl na svijetu, koji je na Broadwayuizvo|en jo{ davne 1968. godine, a desetakgodina kasnije zaìvio u kultnom filmuMilo{a Formana, Kosa (Hair) je u ratnoSarajevo te 1992. “doputovala“ upravozahvaljuju}i Jev|evi}evoj ideji.

SEBI^NOST I UTOPIJA“Otkad znam za sebe imao sam èlju da

radim Kosu, a te ‘92. bilo je ba{ nebuloznoi ludo da to radimo. Ali eto, stvari su se

nekako poklopile i odlu~ili smo da seupustimo u tu avanturu, koliko god to inama samima blesavo izgledalo. U tommomentu bilo je toliko mnogo ljudi uSarajevu, izvrsnih muzi~ara, koji se nikadne bi okupili da nije bilo te predstave“,pri~a Jev|evi}.

Na Jev|evi}ev prijedlog, koreografije ireìje prihvatio se SSlavko Pervan, zajednosa korediteljicom KKa}om Dori}. Muzi~kearan`mane uradili su AAmir Be{o Lejzi iSr|an Jev|evi}, scenografiju LLada Pervan,a kostime AAmela Vili}.

“Nikada nisam èlio da imamo epitet‘ratnog’ teatra. Mi nismo bili ratni teatar,niti smo èljeli da ratujemo protiv nekoga.

Bili smo teatar u ratu, ljudi koji su izvannjihove volje gurnuti u takve okolnosti inastojali smo da se izborimo i da ostanemoìvi na jedini na~in koji smo znali — uzpomo} umjetnosti“, pri~a Slavko Pervan.“U to vrijeme planirao sam formiratimuzi~ki teatar, a onda mi je Jev|evi}predloìo da radimo Kosu. Moja prvareakcija bila je smijeh - pomislio sam da mine moèmo postaviti jedan tako velikimjuzikl u ratnom Sarajevu, da nemamokapacitete za to... Ali onda sam po~eorazmi{ljati {ta bismo mogli izvu}i iz togmjuzikla tako da sa~uvamo duh originalnepredstave, a istovremeno da je prilagodimona{oj situaciji. Zamolio sam MarkaVe{ovi}a da nam pomogne u adaptaciji idoradi teksta. U po~etku je odbijao, ali jasam ga potkupljivao cigaretama i na krajuje pristao“, kroz smijeh se prisje}a Pervan.

Vijetnamska pri~a tako je, uz VVe{ovi -}evu pomo}, “za~injena“ autenti~nimsarajevskim ratnim haosom. Adaptacijateksta i probe trajale su oko {est mjeseci,prije nego {to je ekipa prvi put stala predpubliku. ““Ni{ta nije te{ko kada se posvetitedobrim stvarima, ali bilo je su{tinski te{ko,zbog svega onoga {to nismo imali -grijanja, struje, scenografije... Pripremasamog teksta je potrajala dosta dugo;trebalo je trosatnu predstavu reducirati nasat vremena trajanja, a da se pri tomesa~uva integritet izvornog djela, {to je menibilo izuzetno va`no. Osim toga, imali smomali bend, a Kosa je pravljena za velikisimfonijski jazz orkestar. Bilo je tupomije{anih stilova koliko ho}ete, ali eto,sve je nekako funkcioniralo jer je su{tinabila pogo|ena, poklopilo se i vrijeme iprostor...“, govori reditelj i koreografPervan. Probe su se odràvale u Kamernomteatru 55: ““Dolazili su sa svih strana, neki ipravo s prve linije fronta poput Lejzija, kojije kasnije izgubio oko... Neke je, opet, Cacovodio na kopanje rovova, pa su poslijekopanja dolazili na probe. Moja ènaDivna, koja je tada radila u Oslobo|enju,donosila nam je hljeb iz Oslobo|enja, daizlomimo i pojedemo na probi. K}erkaLada je radila scenografiju - kojommagijom je nabavila materijal i boje, neznam... Pokojna Amela Vili} je {ila kostimeod neke koè, koju je negdje prona{la...Tada{nji ministar policije Jusuf Pu{ina daonam je jednom prilikom pet litara benzinaza neki mali agregat koji smo nabavili.Naàlost, nismo do~ekali drugo jutro s timbenzinom i agregatom - neko ga je ukrao.To je valjda ona druga strana Sarajeva, kojaje danas, naàlost, postala konstanta.“

Slavko Pervan kaè da ve} 15 godinanije radio predstavu u Sarajevu. U onovrijeme, kao i danas, najva`nije mu je bilo,kako kaè, sa~uvati dostojanstvo: ““Mojmotiv tada je bio vrlo jednostavan: da


20 GODINA PREDSTAVE OTPORA

��

Foto: Zoran Le{i}


okupim ljude i da sa~uvam njihovo i svojedostojanstvo. Jednostavno nisam mogaoprihvatiti da rat ima smisla. Na~in na koji jevo|en taj rat bio je poraàvaju}i za ljudskodostojanstvo i gra|ani opkoljenog Sarajevato dobro pamte.“

Sr|an Jev|evi} kaè da je jedan odbitnih razloga “nemogu}e misije“ posta -vljanja Kose na teatarsku scenu usredopkoljenog Sarajeva bila - sebi~nost.Saraje vska (anti)ratna Kosa zauzimaposebno mjesto u njegovom ìvotu. ““To jepredstava koja me je zaista promijenila kao~ovjeka — sada sam ja JA, a onda sam biodruga~iji ja. Malo je rije~i kojima se tomoè opisati. U to vrijeme nismo imalinikakvih iluzija i odlu~ili smo da postavimotaj mjuzikl iz ~isto sebi~nih razloga - dabismo mi ostali normalni u nenormalnimokolnostima. I uradili smo to uspje{no, kao{to je to uvijek slu~aj sa ‘sebi~nom’umjetno{}u. Umjetnost je jedina kategorijagdje je sebi~nost ne{to {to je pozitivno, jerako radi{ ne{to prvenstveno zato da bi ti biozadovoljan i sretan, onda si sigurno na


SARAJEVSKA (ANTI)RATNA “KOSA”

�

Slavko Pervan

Igor @eraji}PREMIJERA NA RATNOM “MINUSU”

Prvoj izvedbi Kose u Kamernom teatru 55 prisustvovali su i Zlatko Lagumdìja i

Haris Silajdì} (sjede u prvom redu)

PREMIJERA NA RATNOM “MINUSU”Prvoj izvedbi Kose u Kamernom teatru

55 prisustvovali su i Zlatko Lagumdìja i Haris Silajdì} (sjede u prvom redu)

ÊSTITKE AUTORIMA PREDSTAVERediteljica Ka}a Dori} i ratni ministar policije Jusuf Pu{ina

RETROSPEKTIVNA IZLO@BALutke Lade Pervan u sarajevskom

Ateljeu Figure

RETROSPEKTIVNA IZLO@BALutke Lade Pervan u sarajevskom

Ateljeu Figure

Foto: Zoran Le{i}Foto: Zoran Le{i}

Foto: Zoran Le{i}Foto: M

ilutin Stoj~evi}



pravom putu. Sve ostalo je la`njak“,obja{njava Jev|evi}.

Muzi~are i aktere Kose ponovo je uSarajevu nakon dvije decenije okupiotelevizijski reìser SSlavi{a Ma{i}, koji je1992. snimio ovu predstavu za tada{nju TVBiH. Kosa je prvi put emitovana unovogodi{njem programu, za do~ek Nove1993. ““U~esnici i autori ove predstavevjerovali su da }e pozitivni duh i antiratnozalaganje u~initi pomake i da }e bitnouticati na rat. Snimaju}i ovu predstavu zaTV BiH i sam sam bio u tom zanosu,euforiji... Lako je iz dana{njeg uglazaklju~iti da je to bilo utopisti~ki, da nekaèm glupo“, pri~a Ma{i}.

Za jubilej Kose u Sarajevo su izAmerike doputovali Sr|an Jev|evi} i Amir

Be{o Lejzi, a te ve~eri u Figurama bili su iSlavko Pervan, Ka}a Dori}, MarkoVe{ovi}, DDragana Ili}, Samir ]eremida,Izudin Kole~i}, \ani Pervan, Zorica Le{i},Lila [ami}... Do{ao je i ministar vanjskihposlova BiH ZZlatko Lagumdìja koji jenovembra 1992. bio i na premijeri, anjegova supruga AAmina tada je bilaangaòvana kao {minkerica na predstavi. UKosi su glumili AAdmir Glamo~ak, SuadaTopalovi}, Gordana Boban i @@eljkoStjepanovi}, plesali su JJelena Solari},Emira [ahinpa{i}, Lejla Nezirovi}, Mir~eHurdubae, Mesud Vatri}, Adnan Dìndo iIrma Ugrin~i}, a vokalna postava bila jeizvanredna: pored Jev|evi}a i Lejzija, bilisu tu AAmila Čengi}, Dragana Ili}, Igor@eraji} i LLejla Jusi}. Producent je bio

pokojni FFranjo Riti{, a slu`beni fotografpredstave ZZoran Le{i}. Naàlost, Kosa jeigrana samo krajem ‘92. i u prolje}e ‘93.godine u Kamernom. Uprkos tome {to jepredstava izazvala veliku pozornost ucijelom svijetu (o njoj su pisali inajugledniji svjetski mediji poput NewYork Timesa), a stizali su i brojni pozivi zagostovanja, ekipa Kose nikada nije oti{ladalje od sarajevske ratne scene. ““Da nijebilo rata, bilo bi na hiljade odigranihpredstava i proslavljali bi se neki drugijubileji“, govori Ma{i}.

RATNI PROFITERI“@ao mi je {to sarajevska Kosa nikada

nije oti{la na svjetsku turneju. Poziv jestigao, akteri su se ve} spakovali i krenuli uautobus, ali ih iz Sarajeva nisu pustili daiza|u... Bojali su se valjda da }e pobje}i, dase vi{e ne}e vratiti... To mi nikada ne}e bitijasno“, kaè Slavko Pervan i dodaje: ““Nekoje to fino rekao: svaki dolazak na na{uprobu i predstavu bio je ulaznica za smrt.To nije vaìlo samo za nas, ekipupredstave, nego i za publiku. Iz oveperspektive to mo`da zvu~i prili~nodramati~no, ali onda je bilo upravo tako.Sve {to se doga|alo u i oko te predstave bilaje duhovno jaka pri~a, koja je doprla dosvakog kraja planete. To je bio veliki, praviumjetni~ki bunt i na to sam izuzetnoponosan. Naàlost, poruke koje {aljuumjetnici danas vi{e nigdje ne ‘prolaze’,ako izuzmemo pop-kulturu. U ono vrijemepostojao je puni intenzitet umjetni~kog,duhovnog, misaonog stvarala{tva, sadatoga vi{e nema. Danas najve}i idiot moèdo}i u Sarajevo i napuniti Skenderiju sadvije rije~i i par nota koje obr}e lijevo-desno u pjesmama...“

“Bilo je najopasnije, najhladnije,najgadnije vrijeme, vrijeme rata, ali su ljuditada bili puni ljubavi, volje i èlje zaìvotom. Danas je vrijeme druga~ije - èlimvas zamoliti da ne zaboravite na ljubav,razumijevanje i toplinu jedni premadrugima“, rekla je u Ateljeu Figure glumicaGordana Boban.

“Ja to nekako posmatram kroz dru{t venesisteme: prvo je nastala umjetnost, pa jeonda do{lo robovlasni{tvo, preko feudalizmai socijalizma stigli smo do kapitalizma, akada civilizacija bude nestajala, sve }e i}iobrnutim redom. E, to je ono {to je mjuziklKosa u ratnom Sarajevu dokazao“, isti~eSr|an Jev|evi}. ““Ta predstava bila je ~vrstdokaz da je umjetnost bitna ne samo naduhovnom, nego na egzistencijalnom nivou.Prije toga - a kao {to vidimo ni kasnije -ljude nisi mogao ni pu{kom u pozori{tenatjerati! Trebalo je ugasiti struju i TV pa daljudi zapravo shvate {ta je pozori{te. U tomsmislu, u~esnici ove predstave su zaista bilipravi ratni profiteri!”” �


20 GODINA PREDSTAVE OTPORA

U Ateljeu Figure 17. marta prikazan jei snimak predstave Sarajevska kosa, adoma}in ve~eri, Slavi{a Ma{i}, publici jepredstavljao u~esnike predstave. Post -avljena je i retrospektivna izlo`ba lut a kaLade Pervan, a cijeli doga|aj organiziranje u okviru festivala Sarajevska zima 2013.A nakon {to su se publika i mediji razi{li,autori i u~esnici Kose razgovarali su, kakosaznajemo, o mogu}nosti obnove predst a -ve! “Istina je, pri~ali smo o tome, madabi bilo jako te{ko ponovo okupiti takvuekipu na istom mjestu“, kaè SlavkoPervan. “Mi smo svi pomalo eufori~nioko toga, ali vidim da bi i publici mnogozna~ilo, barem ako je suditi premareakcijama onih koji su do{li da nas

podrè u Figure... Ko zna, mo`da }e ibiti, ako to nekome jo{ treba.“

“Mo`da }e ovo blesavo zvu~ati,ali ’nesre}a’ je u tome {to je ratzavr{en, pa vi{e nismo onakozaklju~ani, zatvoreni i upu}eni jednina druge, a mo`da je jedino iz takvihokolnosti mogla nastati onakvapredstava“, govori Jev|evi}. “Ja samsada na drugom mjestu, kao i mnogiod nas, ìvot mi se odvija u kombiju ihotelima... Ipak, {to se prije po ~ -nemo dogovarati, vi{e }emo imativremena da isplaniramo i drugeobaveze. [to se mene ti~e, tu sam iuvijek }u biti tu“, zaklju~uje Sr|anJev|evi}. �

KOSA SIJEDI, USPOMENA NE BLIJEDI

Pričali smo o obnovi predstave,možda ćemo to uskoro i napraviti!

PONOVO ZAJEDNOEkipa Kose na obiljeàvanju

jubileja u Sarajevu

PONOVO ZAJEDNOEkipa Kose na obiljeàvanju

jubileja u Sarajevu

Foto: RadioSarajevo.ba


Ba{ kad su, svi oni koji vole ovudràvu, glasali za suverenu,nezavisnu, jedinstvenu, nedje -ljivu i sekularnu Bosnu i Her -cegovinu BBartolomej Stanko vi}

proslavljao je u Visokom svoj ~etvrtiro|endan. Danas je to stasit i visok momak,kao da je na sastanak s nama u kafi}uOrange u svom gradu isko~io iz prvepetorke KK Visoko. No, viso~ki osnovac,sarajevski srednjo{kolac, zagreba~kidiplomac i veronski postdiplomac, vrstan jepijanista, talentovan do beskraja, virtuozkoji se kvalitetno utabanom stazom kre}eka zvijezdama. Potvrdi}e on sve oveepitete, sasvim sigurno, na predstoje}em27. muzi~kom biennalu, koje }e sepo~etkom aprila odràti u Zagrebu. A uprogram ove ugledne glazbene smotrepremijerno odràne 1961., na kojoj sunekada sudjelovali i JJohn Cage i IIgorStravinski, njegovo ime uvr{teno je nakon{to je poloìo audiciju na kojoj je odsviraoMetamorfoze, fantasti~no djelo svogsugra|anina AAvde Smailovi}a.

NEKADA RADOST, A NEKADA TUGA“Metamorfoze su djelo koje fascinira

slu{aoca od prvog zvuka koji se za~uje izklavira. Za{to kaèm zvuka? Zato {tokompozitor Avdo Smailovi} u ovom djelupomi~e granice zvu~nosti klavira, te zvukpostaje bit sviranja, putokaz interpretatoruda se posveti istraìvanju razli~itih boja


GODINE NEZABORAVNIH USPOMENA

Na predstojećem “27.muzičkom biennalu”,koje će se početkom aprila održati u Zagrebu,našu državu predstavljaćepijanista BARTOLOMEJSTANKOVIĆ; rođen je uZenici, školovao se uVisokom, Sarajevu,Zagrebu i u Veroni, a zanaš magazin govori kakoo vlastitom školovanju,tako i o svojojdosadašnjoj vrlouspješnoj karijeri

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

VJERAN DOMOVININakon zavr{enog postdiplomskogstudija u Veroni, BartolomejStankovi} vratio se u Bosnu IHercegovinu

VJERAN DOMOVININakon zavr{enog postdiplomskogstudija u Veroni, BartolomejStankovi} vratio se u Bosnu IHercegovinu

Foto: Mario Ili~i}

Bartolomej:TEKST osnova.qxd 20.3.2013 22:03

zvuka klavira. Uz to, u Metamorfozama,koje su zapravo preobrazbe zvuka, skrivenisu i folklorni elementi, koje je kompozitormajstorski utkao u djelo, gotovoneprimjetno, ali ipak prisutno. A Zagreb }epo~etkom aprila postati centar svijeta usavremenoj muzici. Publika }e imati prilikeslu{ati poznate interpretatore, koji }eizvoditi vrhunska djela 20. i 21. stolje}a.Izvedba djela Metamorfoze od AvdeSmailovi}a bit }e u sklopu bijenalskogprojekta EU Inside/Outside, gdje }e bitipredstavljena djela kompozitora koji sudjelovali ili djeluju u Europskoj uniji i onihizvan EU. Tako je Viso~ak Avdo Smailovi}izabran kao predstavnik savremene muzikeBosne i Hercegovine, a ~ije }e djeloMetamorfoze interpretirati jedan mladiViso~ak”, obja{njava Bartolomej Stanko -vi}.

Sada smo negdje na samim po~ecimanjegove karijere. Zavr{io je Osnovnumuzi~ku {kolu Avdo Smajlovi} u Visokom(kompozitor se zove Avdo Smailovi}, a{kola Avdo Smajlovi}, ko }e ga znati za{to),a profesorica mu je bila BBahrija[abanovi}... “To su godine djetinjstva,godine u kojima sam zavolio muziku iklavir, godine lijepih trenutaka i nezabor a -vnih uspomena. Profesorica Bahrija mi jeprenijela ljubav prema muzici i klaviru. Jer,muzika je iznad klavira. Klavir je, ipak,samo instrument. A muzika, ta divnaumjetnost, koja postoji otkako je i~ovje~anstva, danas je moj ìvot, mojaradost, ponekada i moja tuga, a klavir sasvojim crnim i bijelim tipkama vjerniìvotni saputnik, koji }e strpljivo poslu{atisvaku moju misao, bilo ona vesela, tu`na,vatrena, bezvoljna, ogor~ena ili ushi}ena.Profesorica Bahrija mi je bila i ujednoprofesorica solfeggia i teorije te je svojimznanjem i iskustvom izgradila takav temeljznanja iz te oblasti, da do kraja svog studijanikada nisam imao pote{ko}a ni u jednomteoretskom predmetu”, kaè na{ sagovorniki odgovara na pitanje kome ima zahvaliti zaljubav i intenzivan odnos prema tom instr u -mentu: “Svima, ponajvi{e mojim rodite -ljima, porodici i profesorima. Ali i onimakoji su me znali isprovocirati. Zahvaljuju}ii onima boljim od sebe, koji su mi bili iostat }e, nada, da uvijek mogu bolje i da setrebam neprestano truditi, a tim istim

ljudima pruìti nesebi~nu podr{ku i bitisretan jer imam prilike da ih ~ujem, vidim iupoznam. A na kraju, ona zrela ljubav, kojaje do{la nakon vi{egodi{njeg u~enja i rada,nakon hiljada sati provedenih uz instrumenti nakon vi{e stotina hiljada odsviranih nota,proiza{la je iz same muzike koju sviram, izdjela genijalnih kompozitora koji su namostavili u amanet brojne kompozicije. A midanas imamo ~ast da oìvimo te genije i dauìvamo u ~aroliji muzike.”

A onda Srednja muzi~ka {kola u Sar aj -evu, u klasi profesorice AAngeline Bojo vi}-Pap. Iako je vozario svaki dan od ku}e do{kole, tvrdi da nije bilo te{ko: “Bilo jeuzbudljivo upoznavati nove ljude uautobusu, a bilo je i vremena za napisatineku zada}u ili pro~itati knjigu ili BUG~asopis. Prelazak sa ~asova klavira kodprofesorice Bahrije, na ~asove klavira kodprofesorice Angeline bio je svojevrstan {ok.Novi na~in sviranja, vatren temperament


SASVIM OBIÂN VISO(^)KI PIJANISTA

��

BARTOLOMEJSKA MOĆ“@elim da gledam na Bosnu i Hercegovinu kao na dràvu

u kojoj mogu da ìvim, radim i uìvam“

Vrlo je atraktivno, kaù nesvakida{nje,Stankovi}evo Multimedijalno koncertnopredavanje: Klavir - kroz historiju i gra|u, zakoje je dobio Rektorovu nagradu Sveu~ili{tau Zagrebu. “Razvio sam predavanje do togada izgleda kao dokumentarni film, kojegpublika gleda uìvo. Osim {to pri~am ohistorijskom razvoju klavira i njegovoj gra|i,sviram i primjere na klaviru - do~aravamutjecaj kompozitora na razvoj klavira.Predavanje prati i video prezentacija sa vi{estotina slika, kao i video primjera koji

prikazuju kako su izgledali i zvu~aliinstrumenti koji su prethodili klaviru, te kakose danas izra|uje klavir. A na sceni jepostavljen i cjelokupan klavir rastavljen udijelove, kojeg publika moè da vidi, pa jeovo predavanje ujedno i izlo`ba klavira.Kada se sve upakira u jedan doga|aj, dobijese multimedijalno koncertno pred a vanje,koje se do sada nije pojavilo na na{improstorima”, govori Stankovi}, koji jepredavanje odrào u Zenici 11. marta i uBanjoj Luci dan kasnije. �

KAO DOKUMENTARNI FILM

Moje “Multimedijalno koncertnopredavanje” do sada se nije pojavilo na našim prostorima

ATRAKTIVNO I “UPAKOVANO”Sergej Vasiljevi~ Rachmaninoff omiljeni je kompozitor na{eg pijaniste

Foto: Privatni arhiv Bartolomeja Stankovi}a


beogradske profesorice, putovanja uSarajevo, novi ljudi... sve je to zahtijevalovrijeme prilago|avanja i sje}am se da sam~asove klavira zavolio tek pred kraj prvogpolugodi{ta. Za Srednju {kolu me veùlijepe, ali i tmurne uspomene.”

A {ta je prevagnulo pa se odlu~io upisatina Muzi~ku akademiju u Zagrebu? “Ljubavza muziku. Planirao sam da idem u Zagrebjo{ za vrijeme tre}eg razreda srednje {kole,samo to nisam nikome govorio. Najvi{e meprivla~ila dvorana Vatroslav Lisinski ukojoj gostuju velika imena me|unarodnemuzi~ke scene, kao i velike mogu}nosti iprilike studiranja u glavnom graduHrvatske. Snovi se ostvaruju, jedan pojedan, pa je tako i san o studiranju uZagrebu postao stvarnost jednog krasnogjulskog dana, kada sam saznao da sampoloìo prijemni ispit na Muzi~kojakademiji u Zagrebu i to u klasi renomiranehrvatske pijanistice prof.em. PPaviceGvozdi}“, veli Bartolomej.

Nisu to bile, tvrdi, te{ke i napornegodine, mada je bilo puno odricanja:“Studij je bio lak{i od srednje {kole. Tegodine naravno jesu bile te{ke u smislute{kog gradiva na klaviru, ozbiljnihpriprema za nastupe i ispite, ali koncertikoje sam posje}ivao su unosili radost u mojìvot i ni{ta mi zapravo nije bilo te{ko. Biloje tu i odricanja u svakom pogledu, no uìvotu se mora puno dati, da bi se punodobilo. Jedno bez drugog ne moè. I takokoliko god sam dao sebe, toliko se to, pa~ak i vi{e, vra}alo nazad k meni. Pozitivnoili negativno, sami odlu~ujemo. Svakako dasam stekao mnoga znanja na Muzi~kojakademiji u Zagrebu, zahvaljuju}i vrsnimprofesorima, ali bih svakako istaknuo svojuprofesoricu Pavicu Gvozdi}, koja je u meniprepoznala talent i volju za radom, te menesebi~no u~ila svih pet godina studijaklavira.”

BiH JE DIO SVIJETABartolomej Stankovi} diplomirao je

2011., a zajedno sa svojom mentoricom,profesoricom Pavicom Gvozdi}, odabrao jei pripremio dva monumentalna djelaklavirske literature: Sonatu u h-moluFranza Liszta te Slike s izlo`be ruskogkompo zitora MModesta Petrovi~a Musso r -gskog. “Dva djela koja zajedno brojegotovo 50.000 nota, pripremao sam polagodine i vrlo uspje{no interpretirao predstru~nom komisijom, ali i meni uvijeknajdraòm - publikom, koja je do{la dapodrì moj rad i uìva u zvucima LisztoveSonate i interesantnih komada sabranih udjelo Slike s izlo`be”.

Prije tri godine svijet je obiljeìodvjestotu godi{njicu ro|enja FFrédéricaChopina i RRoberta Schumanna, a prije dvijegodine i maloprije spomenutog Liszta.

Krije li se me|u ovim imenima i neko odnjegovih uzora, i kao kompozitor, ali i kaoizvo|a~? “Sva tri kompozitora su bili ivrhunski pijanisti, i od svakog se i dandanas moè jako puno nau~iti. [to iznjihovih djela, {to iz raznih zapisa onjihovim nastupima, anegdotama, ìvo -tima. Svakako najvi{e me fascinira FranzLiszt. On je bio vizionar, oti{ao je dalekoispred svog vremena, utro put RRicharduWagneru i mnogim drugim kompozitorimakoji su do{li nakon njega. Od svega, najvi{evolim osje}aj promjene, kada nakonnekoliko mjeseci divljenja prema Lisztu,otkrijem Schumanna, ili pak Chopina, ilinekog sasvim drugog kompozitora, a ondakre}e istraìvanje njegovih djela, harmonijai ìvota”, odgovara na{ pijanista. Sve, sve,ali ipak Chopin i takmi~enje mladihpijanista koje se njemu u ~ast svakih petgodina odràva u Var{avi: “Chopintakmi~enje u Var{avi je takmi~enje tradicijei svakako da je èlja svakog pijaniste danastupi na takvom svjetskom doga|aju.Volim Chopina, ali nije moj najdraìkompozitor, bez obzira {to sam se i rodio naisti dan kao i veliki poljski pjesnik klavira.Ne znamo {ta nam donosi budu}nost, patako ni ja ne znam da li }u imati prilikenastupiti na tom presti`nom takmi~enjunekad u budu}nosti.”

Nakon {to je diplomirao na Muzi~kojakademiji Bartolomej je zavr{io Piano

Master studij na pijanisti~koj akademijiSteinway Society del Garda u Veroni kodFederica Gianella. I, magistar se vratio uVisoko. Za{to? “SSergej Vasiljevi~ Rach -maninoff jednom je rekao: Pijanist jegra|anin svijeta. A Bosna i Hercegovinaje dio svijeta. Ja èlim da gledam na BiHkao na svoju domovinu i kao na dràvu ukojoj mogu da ìvim, radim i uìvam.Vremena su te{ka, pogotovo se to osjetikod nas, ali ne èlim biti dio stereotipakoji prije svega nagla{ava ~injenicu dasve {to valja za ìvot ~ovjeka se nalazivan na{ih granica. A isto tako, muzika jeta koja mi pomaè da mogu biti bilo gdjena svijetu, u mislima”, isti~e viso~kiumjetnik.

Kompoz i to r ko j eg Ba r to lome jStanko vi} mo`da i najvi{e voli jeSergej Vasiljevi~ Rachmaninoff, anastup koji }e zauvijek pamtiti je onajodràn 4. juna 2010., kada je uDubrovniku izveo Koncert za klavir iorkestar u b-molu Petra Ilji~a Čajko v -skog uz Dubrova~ki s im foni jskiorkestar. Trenutno se, jedan sasvimobi~an pijanista iz Visokog, pripremaza nastup u Zagrebu. A kakav i trebabiti nego - obi~an. Neobi~ne pijaniste,pak, majke prate na koncerte i kada su u~etrdesetim godinama ìvota, kaoruskog pijanistu i jednu od najve}ihsvjetskih zvijezda EEvgenyja Kissina. �


GODINE NEZABORAVNIH USPOMENA

�

SNOVI SE OSTVARUJUBartolomej Stankovi} svojim najdraìm koncertom smatra onaj koji je odrào u

Dubrovniku 4. juna 2010. godine

SNOVI SE OSTVARUJUBartolomej Stankovi} svojim najdraìm koncertom smatra onaj koji je odrào u

Dubrovniku 4. juna 2010. godine

Foto: Mario Ili~i}


Na ovim stranicama nastavljamopredstavljanje mladih bandova iglazbenika iz regiona, koji posvemu učinjenom i odsviranomzaslužuju da ih se promovira.

Ovoga puta pokušat ćemo približiti radovedvije mlade dame iz susjedstva, točnije izRijeke.

BEZ DLAKE NA JEZIKURiječ je o novom bandu na regionalnoj

glazbenoj sceni pod nazivom Leifert.Njihova glazbena karijera započela je prijenekoliko godina kada su se tri djevojkeudružile u band Larve i objavile tristudijska snimka: List, Razum i Bubimir.Već tada se naziralo kako se radi o skupinidjevojaka bez dlake na jeziku, koje prštemladalačkom energijom i koje će, akopotraju, ostaviti dublji trag na sceni. Istina,Larve se nisu održale. Od početne trojkekoju su činile PPetra, DDunja i VVida, ostala jesamo Petra, koja je oformila novi bandLeifert.

Prije nekoliko dana Leifertice su obja -vile prvi, istoimeni album, koji čini dvana -est skladbi a otvara ga pjesma Lepota. Radise o mješavini electro synth popa ialternativne glazbe, žanru koji generalnobaš i nema dublje uporište u zemljamanastalim raspadom Jugoslavije, pa je stoganjihova glazba još zanimljivija.

Prije objave prvijenca, Leifert je nainternet plasirao spot za pjesmu Ništa, kojije trebao poslužiti kao neka vrsta singlakojim bi se najavio dugosvirajući nosačzvuka. Nedugo nakon izlaska albumaRiječanke su objavile i drugi video uradak.Radi se o videu za pjesmu Jegulja, za čijusu podlogu odabrale kadrove iz filma FireIn My Belly iz 1987. godine. PPetraBaričević je pjevačica, basistica iklavijaturistica, dok za GGiu kaže, u šali,kako joj samo pravi društvo svirajućiklavijature.

Odlika prvog albuma riječkih cura jesintetički zvuk koji dominira podlogamanjihovih pjesama, a koji pomiješan s

alternativnim temama tekstova čini vrloneobičnu, ali kvalitetnu glazbenu cjelinu.Istina, djevojke ne bježe od činjenice da sežanrovski dobrano naslanjaju na zvuk synthpopa s konca osamdesetih tih godina, ali tosvakako može biti samo pozitivno jer jerazdoblje s kraja prošloga stoljeća bilo inajplodonosnije u razvoju toga žanra. Petraje u jednom intervjuu izjavila kako je bivši

band Larve ipak bio trio koji nije mogaouspjeti jer su se glazbom bavile onakousput iz hobija, amaterski, te kako je teknakon razlaza sa curama iz Larvi, uz pomoćGie glazbu počela ozbiljno shvaćati, što jena koncu rezultiralo objavom prvogalbuma.

RECEPT ZA USPJEHMožda ono što rade cure iz Leiferta

najbolje oslikava pjesma Žena u godinama.Prava je to underground pjesma sa synthpodlogama i protestnom tekstualnomnotom u stihovima: “Ja sam žena, oslovi mena vi.” Vječita borba za jednako pravnost

spolova, prosvjed protiv mana u društvukoje nas okružuje uz kratke pjesme, odsvega dvije do tri minute, recept su odkojeg se Leifert ne odmiče.

Dodajmo kako svih dvanaest autorskihpjesma na albumu ne prelaze 35 minuta.Riječke djevojke su ipak za opciju kratko ijasno, što u njihovom slučaju zvučipozitivno, drsko i odrješito. Leifert je pravo

osvježenje na regionalnoj glazbenoj sceni,u što se već mogla uvjeriti publika uslovenskim i hrvatskim klubovima odRijeke, Karlovca, Zagreba do Ljubljane iMaribora. Prvijenac Leifert, pak, zatvarapjesma Stoljetna mladost, oda mladalačkojpostojanosti. U konačnici, Leifert je duokoji je unio neki novi glazbeni zamah uučmalu glazbenu svakodnevicu. Njihovprvijenac zasigurno nije za mainstreampubliku, već za probrano slušateljstvo kojevoli drugo i drugačije... Za glazbenesladokusce koji ne misle kako je svijetnastao njihovim ro�enjem, a takvi su danas,nažalost, manjina. �


KRATKO I JASNO

Pi{e: MARIO ILI^I]

Ženski duo LEIFERT nedavno je promovisao svoj istoimeni prvijenac; album je toza glazbene sladokusce, koji ne misle kako je svijet nastao njihovim rođenjem

POZITIVNO, DRSKO, ODRJEŠITO“Leifert je duo koji je unio neki novi glazbeni zamah u

u~malu glazbenu svakodnevicu“

ALFA I OMEGAPetra Bari~evi}, pjeva~ica,

skladateljica i vo|a dua Leifert

Leifert:TEKST osnova.qxd 20.3.2013 22:00

Dvanaestog marta ove godineobiljeèna je stogodi{njica po -stoja nja glavnog australijskoggrada Canberre, a istog danaodràna je sve~ana ceremonija

obiljeàvanja dvadeset godina diplomatskihodnosa izme|u Australije i Bosne iHercegovine. Ispred veleljepne zgradeaustralijskog Parlamenta, u prisustvunajistaknutijih tamo{njih politi~ara, parla -mentaraca, diplomatskih predstavnika i~lanova bh. zajednice, kao poklon Australijiotkriven je bosanski ste}ak — umjetni~kodjelo koje teì vi{e od {est tona rad jesarajevskog skulptora AAdisa Fejzi}a.Ste}ak koji }e kao spomenik bosansko -hercegova~ke kulture trajno ostati da krasijedan od najljep{ih parkova u Australiji,nastao je kao rezultat Fejzi}eve saradnje saAmbasadom BiH i na{im ambasadorom uovoj zemlji DDamirom Arnautom. Ovuprekrasnu, impresivnu skulpturu, kako ju jena svom Twitter profilu opisao BBob Carr,ministar vanjskih poslova Australije, Fejzi}je nazvao B&[email protected] d is.

INTIMAN SKULPTORSKI IZRAZ“Imenom povezujem davno pro{lo

vrijeme i ovo sada{nje u kojem ìvimo,igraju}i se latinskim jezikom i modernimna~inom komuniciranja. S druge strane,ovaj ste}ak je zaista predstava Bosne iHercegovine u jednom, uslovno re~eno,spiritualno-simboli~kom smislu, izvedena ukomadu terraAvstralis - u prepoznatljivomaustralskom kamenu pje{~aru“, obja{njavaAdis Fejzi}.

Bosanski ste}ak u Canberri prvi jenapravljen nakon ga{enja srednjovjekovneskulptorske tradicije u BiH, a da nije upitanju replika ili neka pseudovarijanta

ste}ka. Na ovaj na~in Fejzi} èli, kakokaè, oìvjeti tu bogatu tradiciju i povezatije sa kontekstom kamene skulpture 21.vijeka. To je ujedno i tema njegovedoktorske disertacije koju priprema nauniverzitetu u Brisbaneu. “Bavim seste}cima u smislu da ih poku{avam istraìtii predstaviti vi{e kao fenomen u svijetuskulpture, jer su u istorijskom kontekstuve} manje-vi{e obja{njeni, mada tu ima jo{mnogo otvorenih pitanja. Me|utim, tapitanja su rijetko postavljana u nekimdrugim disciplinama. Bosanski ste}ak jo{uvijek nije istraèn kao jedna skulpturalnatradicija, niti je obja{njeno njegovozna~enje u tom smislu“, kaè na{ sagov o -rnik. “Imam jednog mentora skulptoraovdje u Australiji koji mi pomaè, azajedno sa mnom rade i istori~ar DDubravkoLovrenovi} i HHariz Halilovi}, antropolog izMelbournea. Od samog po~etka imao sam

ideju da se tradicija ste}ka pro{iri i na ovajdio svijeta kao oblik kamene skulpture koji}e povezati ono {to je nekada postojalo uBosni sa savremenom skulpturom, na na~inda sve to funkcioni{e u ovim uslovima. Toje jedan vrlo li~ni, intiman umjetni~ki iskulptorski izraz. [to se ti~e samog ste}kakao poklona Australcima, to je prvi kamnakon srednjeg vijeka koji oìvljavatradiciju tako {to se drì njenih standardnihzakonitosti - ali istovremeno je i revitalizirai dodatno oboga}uje sadràjem i estetikomvremena koje je u me|uvremenu proteklo,od 15. stolje}a pa do danas.“

Ste}ak iz Canberre objedinjuje nekolikorazli~itih aspekata skulpture na figurativ -nom, simboli~nom i apstraktnom nivou.“Frontalna strana nosi ono {to ja u svojojinterpretaciji nazivam Abrahamov pe~at (ujedan simbol upleteni Davidova zvijezda,kri`/krst i polumjesec, op.a.) uz dodan


BOSANSKI STE]AK U CANBERRI

Pi{e: MAJA RADEVI]

��

U australijskom gradu Canberri prije nekoliko dana otkrivena je impresivna skulptura - bosanski stećak, rad akademskog kipara ADISA FEJZIĆA, poklon

Bosne i Hercegovine građanima Australije povodom obilježavanja 20. godišnjicediplomatskih odnosa dvije zemlje; za “SB“ Fejzić objašnjava kako je nastao prvi

prekookeanski stećak od “tuđeg“ kamena, te govori o tradiciji skulpture u srednjovjekovnoj Bosni i njenom novom životu

TERRAAVSTRALISPRVI STEĆAK PREKO OKEANA

POPULARIZACIJA BOSANSKOG NASLIJE\A

Imao sam ideju da se tradicijaste}ka pro{iri i na ovaj dio

svijeta kao oblik kameneskulpture koji }e povezati ono

{to je nekada postojalo u Bosnisa savremenom skulpturom,

kaè Adis Fejzi}

POPULARIZACIJA BOSANSKOG NASLIJE\A

Imao sam ideju da se tradicijaste}ka pro{iri i na ovaj dio

svijeta kao oblik kameneskulpture koji }e povezati ono

{to je nekada postojalo u Bosnisa savremenom skulpturom,

kaè Adis Fejzi}

Adis:TEKST osnova.qxd 20.3.2013 22:09


POKLON OD [EST TONA

SIMBOLI I ZNA^ENJAFrontalna strana nosi Abrahamov pe~at (u

jedan simbol upleteni Davidova zvijezda,kri`/krst i polumjesec, op.a.) uz dodan

australski symbol of Southern Cross, koji jeovdje predstavljen sa pet polusferi~nih

oblika, takozvanih jabuka

SIMBOLI I ZNA^ENJAFrontalna strana nosi Abrahamov pe~at (u

jedan simbol upleteni Davidova zvijezda,kri`/krst i polumjesec, op.a.) uz dodan

australski symbol of Southern Cross, koji jeovdje predstavljen sa pet polusferi~nih

oblika, takozvanih jabuka


australski symbol of Southern Cross, koji jeovdje predstavljen sa pet polusferi~nihoblika, takozvanih jabuka koje imamo naste}cima“, obja{njava Fejzi}. Njegovaskulptura ujedno je prvi rad ove vrste kojije nastao od “tu|eg“ kamena i “prekookeana“.

Adis Fejzi} ìvi izme|u Bosne iAustralije od 2005. godine. U Sarajevu je1988. zavr{io Srednju {kolu primijenjenihumjetnosti, odsjek grafika, a na Akademijilikovnih umjetnosti diplomirao je kiparstvo1997. “Sve moje teme — od maturskog radado ovog doktorata — bile su vezane uzkamen kao materijal“, govori Fejzi}. “To jejedan kontinuitet koji postoji u mom raduve} godinama, premda se u nekakvomkomercijalnom ili privatnom segmentubavim i drugim materijalima. U Australijusam prvi put do{ao prije osam godina i odtada sam nekako na relaciji izme|uSarajeva i Brisbanea. U na{em jezikupostoji ta rije~ nostalgija, ali {to se meneti~e, vi{e mi odgovara engleski izrazhomesick, jer ja sam stvarno bolestan zaBosnom. Vrijeme mi otprilike stane kad seodlijepim sa butmirske piste i ponovo senastavi kad sletim na tu istu pistu. Beznamjere da uvrijedim familiju i prijateljekoje imam ovdje u Australiji, sve je tu finoi lijepo, ali dàba kad sam ja od takvejapije, a valjda ve} imam i dovoljno godina

pa se ne mogu ba{ tako lako naviknuti naneke nove ìvote...“

TRAG U VREMENUNa Griffith univerzitetu u Brisbaneu

Adis priprema doktorsku disertaciju od2010. godine. “U posljednjih nekolikogodina, kad god sam u Bosni i kad godimam priliku, poku{avam do}i do politi -~ara, na~elnika raznih op}ina, predstavnika

kulturnih institucija i zainteresovati ih zaskulpturu kroz razli~ite projekte, kao ne{to{to bi ostalo u trajno naslije|e Bosancima iHercegovcima“, pri~a Fejzi}. “Nudio samda radim neke stvari maltene i besplatno,jer èlim kao ~ovjek i umjetnik ostavitinekakav trag i ne traìm za to nikakavnovac. Me|utim, kod na{ih predstavnikavlasti to jednostavno ne prolazi. Onda se tumalo pokoleba{, izgubi{ motivaciju, aliopet poku{ava{ kroz neko vrijeme... To jemoja profesija koju sam odabrao, ono ~imese bavim i {to èlim raditi i svjestan sam dauprkos svim te{ko}ama na koje nailazim,moram istrajati do kraja. I u jednom od tihmojih snivanja naglas, upoznao sam dr.Damira Arnauta, spomenuo sam mu nekesvoje ideje, njemu se to svidjelo i tako je ido{lo do realizacije ovog projekta. On jeobavio najve}i dio diplomatskog dijelazadatka, a ja sam pripremio ideju zaskulpturu i isklesao je, pomogao je i mojuniverzitet u logisti~kom i tehni~komsegmentu posla, kao i mnogi na{i ljudi kojiìve ovdje u Australiji. U kreativnomsmislu, to je jedna kolektivna donacija svihnas, poklon Bosanaca i HercegovacaAustralcima.“

U svojim radovima Adis Fejzi} ~estokoristi motive i likove srednjovjekovneBosne. Kaè da je to za njega neiscrpnatema. “Momentalno sam potpuno u tomsvijetu zbog doktorata koji radim, ali ~inimi se da }e to zapravo biti po~etak jedne{ire pri~e. Imam osje}aj da sam se ‘zarazio‘takvim motivima i to }e potrajati...Upoznao sam se i sa GGor~inom Dizdarom,koji u Kanadi tako|er radi doktorat vezanza ste}ke, ali iz jednog sasvim druga~ijegugla. Bez obzira na to, teme su namkomplementarne, tako da mi je veomadrago {to imam priliku razmijeniti iskustvas njim“, zaklju~uje ovaj umjetnik. �


BOSANSKI STE]AK U CANBERRI

�

Za svoj skulptorski rad Fejzi} je dobiobrojna priznanja, izme|u ostalog, nakonkursu za Spomenik ubijenoj djeciSarajeva sa svojim idejnim rje{enjemosvojio je drugo mjesto, a svojevremeno jekonkurisao i za spomenik papi IvanuPavlu II u Sarajevu, te za spomen-obilje`jeDavorinu Popovi}u i Mirzi Deliba{i}u. “Bilo bi neprili~no da govorim o vlastitomradu, ali generalno mi je ào {to na takvimkonkursima u na{oj zemlji mnoge dobrestvari i projekti ne prolaze, iz ko zna kojihrazloga... Recimo, kada je bio konkurs zaspomenik djeci Sarajeva, organizatori sunajavili da }e predstaviti izlo`bu svihradova, posebno pobjedni~kih projekatasa konkursa, te da }e ìri javno obrazloìtisvoje odluke. Me|utim, to se nije desilo, ada jeste, mo`da bi sve bilo transparentnijei jasnije“, smatra Adis. O odnosu premaskulpturi danas i spomenicima kulturne

ba{tine u BiH generalno, Fejzi} kaè:“Nadamo se da }e se ste}ci uskoro na}i napopisu svjetske kulturne ba{tine UNESCO-a,a u isto vrijeme, zaista je tu`no gledatikako sve to na na{e o~i propada, nestajekao da je od papira... I nije tako samo saspomenicima, nego sa kulturom op}enito.Te{ko je uop{te govoriti o tome kad ljudidanas u Bosni i Hercegovini ìve lo{ijenego ikada ranije, a pri tome mislimprvenstveno na starije generacije, napenzionere. Mladost }e se sna}i - najve}iproblem mladih je u tome {to su podnekakvom kolektivnom anestezijom, nikonigdje ne mrda niti mu pada na pamet dauradi bilo {ta, nego se prili~no konform i -sti~ki pona{aju, a penzioneri koji suomogu}ili da ~itave generacije na ra~unnjihovog novca i izdvajanja dobiju obrazo -vanje danas su prinu|eni da kopaju pokontejnerima...“ �

ODNOS PREMA SPOMENICIMA I KULTURNOJ BA[TINI

Nadamo se da će stećci ući na popissvjetske kulturne baštine, a u istovrijeme ih puštamo da propadaju

64

IMPRESIVNO DJELOFejzi}ev ste}ak odu{evio je

australijske politi~are, predstavnike diplomatskog

kora i druge goste koji su prisustvovali sve~anoj

ceremoniji 12. marta u Canberri

IMPRESIVNO DJELOFejzi}ev ste}ak odu{evio je

australijske politi~are, predstavnike diplomatskog

kora i druge goste koji su prisustvovali sve~anoj

ceremoniji 12. marta u Canberri


Pala~u Milesi u Splitu, od dana kadaovaj broj Slobodne Bosne bude uprodaji, krase djela MMersadaBerbera nastala u posljednje dvijegodine ìvota slavnog umjetnika.

Milan Be{li}, likovni kriti~ar koji je zajednosa Berberom pripremao ovu izlo`bu, kaè dasu ““monumentalna djela iznena|enje i zanajbolje poznavaoce Berberovog slikar stva”.

LONDONSKE IZLO@BEPrepoznatljiv je genijalni Berberov

potez, prepoznatjiva, mada nova i origi -nalna, je i kompozicija, a iznena|enje jeumjetnikovo posezanje za novim tehnikamai na~inima izraàvanja. U pomenutoj pala~ibi}e izloèni veliki formati, ukupnotridesetak djela, dok }e desetak manjih slikana}i svoje mjesto u splitskoj Galeriji Kula.Izlo`ba se organizira pod pokroviteljstvomHrvatske akademije znanosti i umjetnosti itraja}e mjesec dana. Cijeli pak projekat, za~iju realizaciju su trebale dvije godine, utehni~ko-organizicionom smislu vodio jestariji Berberov sin EEnsar.

Nakon iznenadne smrti MersadaBerbera, 7. oktobra 2012., obitelj je odlu~ilaobustaviti prodaju ulja koja su nastajalaposljednjih godina njegovog ìvota, tako dasu u posjedu velikog broja slika dostatnih zanajzahtjevnije izlo`bene prostore. U tomsmislu treba pomenuti dvije londonskeizlo`be koje, u saradnji sa EnsaromBerberom, priprema jedan od najpoznatijihsvjetskih likovnih kriti~ara EEdward LucieSmith.

NEOSTVARENI SANPo{tovalac djela, ali i prijatelj Mersada

Berbera postavi}e dvije tematski razli~iteizlo`be. Jedna }e biti posve}ena Srebrenici,dakle sadràva}e ciklus slika koje pripadajujednom od najimpresivnijih Berberovihostvarenja, a druga }e biti sastavljena od djelakoje }e premijerno vidjeti splitska publika.

Berberov neostvareni san, odnosnoprojekat koji je dugo i pripremao iprièljkivao, jeste i velika izlo`ba u Sarajevu.@elio je cijelu svoju likovnu pri~u postaviti umilje Zemaljskog muzeja BiH, u ~ijimprostorima je ~esto u naslagama prohujalogvremena traìo i nalazio svoju inspiraciju.Kako je Zemaljski muzej, naàlost, zatvoren,malo je izgleda da }e ova izlo`ba bitipostavljena u skorije vrijeme. No, pri~a sapovratkom Berbera u Sarajevo kroz velikureptrospektivnu izlo`bu ostaje otvorena.Ensar Berber kaè da bi svakako èlio daostvari i tu o~evu èlju, ali za ostvarenje jepotreban adekvatan senzibilitet i interesbosansk ohercegova~ke kulturne zajednice iodgov araju}ih institucija. �


VELIKI I MALI FORMATI

Pi{e: TONI SKRBINACNova izložba slavnog bosanskohercegovačkogumjetnika MERSADA BERBERA od 21. marta

postavljena je u Palači “Milesi” u Splitu; tamošnjapublika ima priliku vidjeti djela nastala

u posljednje dvije godine Berberovog života

Milan Be{li}: “Splitska izlo`ba iznena|enje je i za najbolje poznavaoce Berberovog slikarstva“

MONUMENTALNA

DJELA

Berber:TEKST osnova.qxd 20.3.2013 22:01


LAJPCI[KI DNEVNIK

Više od 2.000 izdavača iz 44 države predstavilo je svoja izdanja na ovogodišnjem SAJMU KNJIGA u Leipzigu, koji je zatvoren 17. marta; naš

saradnik, sarajevski književnik i novinar, boravio je u tom njemačkom gradutokom četiri dana trajanja Sajma, gdje je i zvanično predstavljen, a za naš

magazin piše o najinteresantnijim događajima vezanim za drugi po važnosti, aprvi po brizi za knjigu i autora, “buchmesse” u Bundesu

[to se nas iz BiH ti~e, zajedni~kog {tanda nije bilo ni ove godine

CIJELI LEIPZIGJEDNA KNJIŽARA

Bure:TEKST osnova.qxd 20.3.2013 22:29

“Drugi po veli~ini u Njema~koj”, takose doma}ini iz nekada{njeg DDR-adiskretno vole pohvaliti svojim Sajmom,velikim ponosom grada Leipziga. Jer,koliko god da ste pameti skupili ìve}i,rade}i i pi{u}i u nekoj malenoj zemljiseljaka negdje izme|u Alpa i Karpata, priprvom susretu sa velikom dvoranomKongresnog Centra i jo{ ~etiri ogromnehale, obuzme vas onaj kafkijanski osje}ajvlastite bezna~ajnosti (ako o sebi, naravnoniste umislili da ste Najve}i @ivi i Mrtvi),

“podvu~en ùtim”, odnosno brojkama:Leipziger Messe je, izme|u ostalog, preko2.800 doga|aja na 365 ({to ti je n(j)ema~kapreciznost, za svaki dan u godini pojedan!?) mjesta, pa bi vam za barempovr{an uvid u Sajam trebala ili bilokacijakoju “prakticiraju” razni religijski gurui -lavordìje, ili mo} transmisije iz “Blakeovesedmorke” jedne od prvih science fictionTV serija koje smo imali priliku gledati unekada{njoj Jugoslaviji.

ZNAÂJ PISANE RIJEÎOgromni svodovi i hiljade ljudi koji

mile izme|u {tandova i polica iz pti~ijeperspektive izgledaju futuristi~ki; kaonekakva Aleksandrijska biblioteka budu -}nosti: rijeka ljudi koja te~e izme|uanalognih, digitalnih i 3D izdanja. Ali,izme|u tih stotina hiljada ljudskih ibibliote~kih jedinica uvijek se kriju i malaiznena|enja. Osim {to su “drugi najve}i uNjema~koj” ({to vjerovatno zna~i i uEvropi), {to se trgovine ti~e, doma}iniovdje njeguju i odnos prema autoru, knjizi,i poku{avaju anticipirati budu}e knji{ketrendove. Leipzig je, dakle, mjesto susreta,u kojem temeljni, ljudski odnos premazna~aju pisane rije~i jo{ uvijek postoji: ako

bi se mogla povu}i paralela s filmskimsvijetom Frankfurtski sajam knjige, najve}ipo opsegu i zna~aju, je zapravo ono {to je ufilmskom svijetu Filmski festival uCannesu, a lajpci{ki u svijetu izdava~a,knjiàra i pisaca figurira kao Berlinale,filmska smotra koja jo{ uvijek drì doautorskog i intelektualnog pe~ata, ma {ta tou dana{nje vrijeme moglo zna~iti.

Za sve nas iz (jugo)Isto~ne Evropenajvi{e posla, kao i u proteklih nekolikogodina obavila je Mreà Traduki. AAlidaBremmer, koordinatorica programa Autorii autorice iz Jugoisto~ne Evrope 2013., uzpomo} svojih suradnika, me|u kojima vrlozna~ajno mjesto zauzima Sarajka HHanaStoji}, kontinuiranim radom i pa`ljivimselekcijama donekle su uspjeli zainter e -sirati njema~ko trì{te za neke od autora sovda{njeg govornog podru~ja. [to u moruizdanja nije nimalo lako. Op}a ekonomskakriza, reklo bi se, prvo “udara” kulturu, asve skupa se referira na izdava{tvo. Velikimtiraìma i op}enito velikim uspjehom moguse pohvaliti samo pojedini autori i izdava~iovjekovje~eni glavnim njema~kim nagra -dama. Sve ostalo osu|eno je na povremenebljeskove, od kojih se ba{ i ne moè ìvjeti.Zagarantiranu prodaju i velike cifre ove


BURE BEZ DNA I SNA

Pi{e: AHMED BURI] (Leipzig)

��

U vrijeme Sajma cijeli Leipzig se,zapravo, pretvara u knjiàru s podijumomgdje se odvijaju ~itanja, okrugli stolovi,prevodila~ke radionice, antikvitetneprodaje. Ove godine je snije`no vrijemepomalo pokvarilo ugo|aj ~itanja naotvorenim prostorima, ali su programi iizvan Sajma bili sjajno posje}eni. Jedno odnajstarijih kina u Evropi UT Connewitzugostilo je na dvije sajamske no}i: AdriaNacht i Balkan Nacht, oko 1.000 posje -tilaca. U programima su se predstavili pisci

iz regije: Jeton Neziraj, Ognjen Spahi},Zoran Feri}, Sa{a Ili}, Renato Bareti},Stevan Tonti}, Mile Stoji}, GalinaZlatareva, Ermis Lafazanovski, Mono -oka, Barbi Markovi}. Komentar jednognjema~kog bra~nog para na jednomlajpci{kom trgu pri susretu s pjesnicima izBiH mo`da najbolje odràva percepciju tihprograma, i op}enito onoga {to se ovdjepi{e: “Bili smo sino} u UT Connewitz.Pjesme su vam pisane iz o~aja. Ali sudivne.” �

DIVNO, IZ OÂJA

Prevodilačke radionice iantikvitetne prodaje

Ognjen Spahi} Zoran Feri}Zoran Feri}

MJESTO SUSRETAOgromni svodovi i hiljade ljudi koji mile

izme|u {tandova i polica iz pti~ijeperspektive izgledaju futuristi~ki

MJESTO SUSRETAOgromni svodovi i hiljade ljudi koji mile

izme|u {tandova i polica iz pti~ijeperspektive izgledaju futuristi~ki


godine mogu o~ekivati samo laureati.Glavnu nagradu Sajma, Leipziger Buch -preis zur Europäischen Verständigung(Lajpci{ka knjièvna nagrada za evropskorazumijevanje) dodijeljena je KKlausu-Michaelu Bogdalu za djelo Cigane izmi{ljaEvropa, o perspektivi imenovanja Romakojima je Zapad, zapravo, i dao pogrdnoime. Laudaciju povodom nagrade drào jeFeridun Zaimoglu, njema~ki knjièvnikturskog porijekla. Na zelenu granu jo{ }e,eventualno, stati i dobitnici nagrada u trikategorije: DDavid Wagner za knjigu @ivjetiu kategoriji beletristike, zatim za non-fiction HHelmut Böttiger, za naslov Gruppe47, te EEva Hesse za prijevod Die Cantosameri~kog velikana prve polovine 20.stolje}a EEzre Pounda.

[to se nas iz BiH ti~e, zajedni~kog{tanda nije bilo ni ove godine. Ponovila sepraksa u kojoj su jednostrano i mimodogovora nastupili izdava~i iz RepublikeSrpske, a svoje {tandove su imali iSlovenija i Srbija. No, bosanskohe rcegov a -~ka knjièvnost je od ove godine bogatijaza jedan naslov: radi se antologiji suvre -menog pjesni{tva iz BiH, knjigu su prirediliHans Thill i Hana Stoji}, a u njoj je {estnjema~kih pjesnika u okviru edicije Poezijasusjeda prevelo {est autora iz BiH: TTatjanuBijeli}, TTanju Stupar-Trifunovi}, MMarkaVe{ovi}a, MMilu Stoji}a, SStevana Tonti}a iFaruka [ehi}a.

NEKA ÛDNA SVIJESTIpak, valja re}i da su od “biv{ih

Jugovi}a” najvidljiviju poziciju u Leipziguimali autori i izdava~i iz Hrvatske:razumljivo, reklo bi se, tim vi{e {to pa`ljivrad na njihovoj promociji traje negdjedesetak godina, a bum je postignut 2008.godine. Ove godine, pak, na njema~komjeziku su se pojavili hit-roman Osmipovjerenik Renata Bareti}a, Kalendar

Maja, vrlo popularnog prozaista ZZoranaFeri}a, zatim knjiga Slobo{tina BarbieMa{e Kolanovi} i naslov Grimalda EdijaMati}a. U okviru raznih programa nastupilisu, izme|u ostalih, filozofi NNade`daČa~inovi}, BBoris Buden i SSre}ko Horvat, a

sve je pratio izbor iz programa festivalaKroatien Kreativ 2013., koji se odràvatokom cijele godine, a posve}en je ulaskuHrvatske u EU.

I tako, ~ovjek se iz Leipziga vrati punutisaka i neke ~udne svijesti o vlastitoj(ne)bitnosti. Jer, najve}a gre{ka kojumoète u~initi pri posjeti velikom sajmu ilifestivalu jeste da pomislite da upravo va{egostovanje, ~itanje ili ono {to }ete re}i udiskusiji nakon predstavljanja autorskograda moè bilo {ta promijeniti na takovelikoj i ozbiljnoj stvari kakav je Sajamknjiga u Leipzigu. Ipak, u okviru programaEvropsko zgusnuto iskustvo: {ta je poezijaza banke?, na kojem je u~estvovao saslovena~kim piscem AAndrejem Blatnikom,va{ reporter je na pitanje “otkud eksplicitanprijezir nacionalne knjièvnosti u va{ojpoeziji?”, odgovorio sljede}e: @ivim upodijeljenoj zemlji, ~ija je podjelabesmislena, ba{ kao {to je, nakon nekogvremena, bila besmislena i podjelaNjema~ke u kojoj danas govorimo. Veomamali broj ljudi u svijetu iz kojeg dolazimnema misao o vlastitoj izuzetnosti. Nespadam u takve, jer vrijeme je pokazalo da{to je vi{e onih koji se smatraju izuzetnima- pogotovo u knjièvnosti - ta dru{tva i tapisma bivaju sve vi{e obezglavljena i vi{etonu u ispotprosje~nost.

U Leipzigu je Sajam jedne velikekulture, na kojem punih plu}a i ~istogobraza moète re}i takve stvari. I, na kraju,sluì za ono ~emu bi pisanje trebalo sluìti:zacjeljenju rana i o~uvanju du{e. Malekulture su sva|ala~ke i pljuva~ke. Zato jebarem ponekad dobro udahnuti malosvjeèg zraka, kojeg nosi ledeni vjetar saSjevernih mora. I uvjeriti se da izvan tepljuva~nice, te “male” kulture, ipak, imaju{ta pokazati. �


LAJPCI[KI DNEVNIK

�

MIKRO USPJESI: Općaekonomska kriza, reklo bise, prvo “udara” kulturu,a sve skupa se referira naizdavaštvo; velikimtiražima i općenitovelikim uspjehom moguse pohvaliti samo pojediniautori i izdavači

Mile Stoji} Faruk [ehi}



KULT MARKETTORI AMOS

Gold DustTori Amos ilipravim imenomMyra EllenAmos,ameri~ka jepjeva~ica iskladateljicakoja je od 1999.do danassnimila

~etrnaest studijskih albuma. Najnoviji,Gold Dust ili po na{ki Zlatna pra{inasadrì ~etrnaest pjesama. U bogatojkarijeri Tori je ~esto lutala u ànrovima.Od baroknog popa preko klasike sve doalternativnog rocka.

THE GRAVIATORS

Evil DeedsThe Graviatorsje {vedskiband osnovan1992. godine.Na slu`benimstranicamaisti~u kako susljedbenicirock’n’rolla skonca

sedamdesetih godina pro{loga stolje}a,naslanjaju}i se na glazbu Black Sabatha.Graviatorsi su snimili novi studijski albumpod nazivom Evil Deeds, koji ~ini desetpjesama, a izdava~ je ku}a NapalmRecords.

CULT OF LUNA

VertikalJo{ jedanneobi~an bandiz [vedske.Radi se o postrock banduCult of Luna,koji je upravoobjavio novistudijski albumpod nazivom

Vertikal. Njihov {esti po redu studijskialbum sadrì devet pjesama. Zanimljivo jekako su {vedski depresivci za temualbuma uzeli film Metropolis iz 1927., kojije kriti~ki prikazivao moderni svijet i sveoko njega.

Nakon {to je pro{lo skoro ~etiri godineod albuma The Circle, jedan od najve}ihameri~kih hard rock bandova Bon Joviobjavio je studijski album pod nazivomWhat About Now. Podsje}anja radi rije~ jeo bandu iz New Jerseyja, koji je udosada{njoj karijeri prodao vi{e od 130milijuna primjeraka nosa~a zvuka diljemkugle zemaljske. I ne samo to, od osnutka1983. do danas objavili su dvanaeststudijskih albuma. Na {esnaest svjetskihturneja odsvirali su 2.700 koncerta pred oko37 milijuna fanova.

Okitili su se desecima nagrada. Mo`danajzna~ajniji datum u bogatoj povijestibanda je ulazak u Rock‘N’Roll ku}uslavnih 2006. godine. Osniva~ i frontmanbanda JJon Bon Jovi, rame uz rame sfenomenalnim gitaristom i skladateljemRichijem Samborom nizali su uspjehe.Pored udarnog dvojca, tu su jo{ bubnjarTico Torres i klavijaturist DDavid Bryan, dokim trenuta~no ritam sekciju dopunjavabasist HHugh Mc Donald.

Dakle, rockeri iz Jerseyja imaju novialbum, koji ~ini ~ak {esnaest pjesama. Naprvo slu{anje lako je zapaziti kako je BonJovi zadrào visoku kvalitetu produkcije,koja je kroz duga~ku i plodnu karijerupostala svojevrsni za{titni znak banda. A naWhat About Now ima svega. Od ne{tobrìh pjesama poput That‘s What TheWater Made Me do balada kao {to su Ameni Thick As Thieves.

Najsna`niji dojam ostavlja pjesmaBeautifull World, prvenstveno zbog bassdionica koje pjesmi daju neophodnuenergiju koju nadopunjuju pjevljivi refreni.Na albumu se nalaze i zanimljive pjesme

Room At The End of the World kojadijelom vu~e na rane zvuke U2-a ipotencijalni hit With These Two Hands.Vrijedi izdvojiti i najavni singl NotRunning Enymore, koji zvu~i kao da ga jenapisao i uglazbio BBob Dylan. Album, pak,zatvara ne{to ìvlja pjesma Every RoadLeds Home To You.

Op}i je dojam da album nema hit i da jeband nakon ~etiri godine ipak mogaonapraviti bolju selekciju pjesama. Jo{ jednagre{ka je prevelik broj nabacanih pjesamana albumu. îni se kako se de~ki pod staredane sve vi{e okre}u baladama, akusti~nimgitarama i mekanim aran`manima. Ipak,milijuni fanova naviknuli su na ~vrsteriffove, sirovu energiju i pjevljive refrene,{to na novom albumu grupe Bon Jovizasigurno ne}e ~uti. (M.Ili~i})

MUZIKA

“What About Now”, novi studijski album grupe “Bon Jovi”

... Što sad?

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Non Tiq: Love Machine2. Foals: Inhaler3. Blaudzun: Flame on my head4. The Postal Service: A tattered line

of string5. The Bronx: Ribcage6. Prince: Rock and Roll Love Affair(JamieLewisStrippedDownMix)7. Unknown Mortal Orchestra: Swim

and sleep (like a shark)8. The Virginmarys: Dead Man’s Shoes9. Jamie Cullum ft Roots Manuva:

Love for sale10. Skepta ft. Megaman: We begin things

UZALUDNO I[ÊKIVANJEAlbum What About Nowameri~kog rock banda BonJovi nije opravdao o~ekivanja

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 19.3.2013 17:21

Hitchcock je dugometra`ni igrani filmkoji je reìrao SSacha Gervasi. Bavi sedijelom biografije velikana umjetnostiAlfreda Hitchcocka, to~nije periodom pred,za vrijeme, te nakon realizacije produkcijeza njegov slavni Psycho.

U fokusu je i ljubavna pri~a izme|uHitchcocka i njegove supruge AAlmeReville. Film veli~a snagu partnerskogljubavnog odnosa, snagu podr{ke. Radnjase odvija tijekom rada na Hitchcockovomremek-djelu Psycho. Svi dobro znamokolika je autorska filmska veli~ina, nokakav je bio kao mu{karac, ljubavnik,suradnik, suputnik... Scenarij je temeljen naistoimenoj knjizi SStephena Rebella iz 1990.godine. A glumac koji je dobio priliku datuma~i ovaj veliki filmski karakter jeAnthony Hopkins. Naravno, autori filmskemaske i {minke imali su za odraditi velikizadatak. HHelen Mirren tuma~i lik AlmeReville, supruge legendarnog reìsera iproducenta. SScarlett Johansson tuma~i likameri~ke glumice JJanet Leigh, najpoznatijeupravo po ulozi Hitchcockove heroine izPsycha Marion Crane, tajnice iz Arizone,koja pobjegne s ~etrdeset tisu}a dolara ibude nasmrt izbodena pod tu{em u moteluBates. Biografski film o velikom britan -skom filmskom autoru bavi se pri~om orazli~i tim preprekama, problemima razno-l ike prirode s kojima se susretao ufinanciranju svog psiholo{kog trilera, kojije nastao 1960. godine. Ne zna puno ljudida Psycho nije proizvod studijskeprodukcije, ve} nezavisni film koji je AlfredHitchcock sam financirao vlastitim sredst v -ima, zaloìv{i i svoju imovinu. Budètfilma je bio 806 tisu}a funti. Da film nijeuspio, izgubio bi mnogo toga. Snimanjenije i{lo glatko, unato~ tome {to dobro

znamo detaljnu pripremu koju je Hitchpravio prije same egzekucije, samogsnimanja filma. Za njega ne tako uobi -~ajeno, bilo je mnogo ponavljanja.

Slavna, svima poznata scena pod tu{emkoja traje tri minute, snimala se ~ak {estdana. Pri~a se da je voda namjerno bilahladna da bi Leigh uvjerljivije vri{tala.Zanimljiv je i segment filma u kojemposmatramo njegov odnos s cenzorima,kako kreativno prevazilazi prepreke kojemu sustav stvara, te kako pronalazi rje{enja.

Psycho se na kraju isplatio. Postao jeveliki film. [ok i strah su se potvrdili jo{jednom djelotvornim na masu. Iako je filmo velikanu, mu{karcu, Hitchcocku, po meniovo je zapravo film o velikoj èni, njenomtalentu i snazi, o njenom djelovanju izsjene, doprinosu koji je ogroman.

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKETKOD FOTOGRAFA

VatroslavMimica

Animirani film izprodukcije Zagrebfilma iz 1959.godine. Scenarij ireìju potpisujeveliki Vatroslav

Mimica. Fotograf, nakon {to je na raznena~ine neuspje{no poku{ao da nasmijemu{teriju, donosi odluku da }e jefotografirati s ozbiljnim izrazom lica. Ali...

Ocjena: 4

AEROGRAD

AleksandrPetrovi~Dovènko

Crno-bijeli filmAleksandraPetrovi~aDovènka iz1935., kojipotpisuje i

scenario i reìju filma. Direktor fotografijeje bio Dmitrij Kabalevski. Aerograd jesovjetska baza s aerodromom. Nalazi seu isto~nom Sibiru. Napetost izme|uradnika i religijske skupine koji govore da}e potporu dati samurajskim ratnicima kojise bore za to podru~je, oteàva radAerograda. Japan i Rusija zao{travajusvoje odnose... Ocjena: 4

PRE@IVJET ]EMO: PUT SUZA

Chris EyreDokumentarni filmiz 2009. godine.Scenarij je napisaoMark Zwonitzer, adirektor fotografijeje Paul Goldsmith.Cherokee domoroci

su od Vrhovnog suda dobili priznanje svogsuvereniteta. No, ipak se nisu uspjelioduprijeti prisilnom iseljavanju iz svogzavi~aja. Mnogobrojni pripadnicidomorodaca prisiljeni su bili na opasni putu Oklahomu. Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Oz the Great and Powerful (Sam Raimi) 2. The Call (Brad Anderson) 3. The Incredible Burt Wonderstone (Don

Scardino) 4. Jack the Giant Slayer (Bryan Singer) 5. Identity Thief (Seth Gordon)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Sammy 2: Morska Avantura (Ben Stassen, Blitz film & video)

2. Hotel Transilvanija (Genndy Tartakovsky, Columbia Pictures, Blitz film i video)

3. Skyfall (Sam Mendes, Columbia Pictures, Continental film)

4. Bez zakona (John Hillcoat, Weinstein Company, Blitz film i video)

5. Dredd (Pete Travis, Blitz film & video)

“Psycho” se isplatio!Film “Hitchcock” (SAD, 2012.), reditelja Sache Gervasija

SNAGA PODR[KEU fokusu filma Hitchcock je ljubavna pri~a izme|u slavnog reditelja i njegove supruge Alme Reville

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 20.3.2013 13:19


KULT MARKETAUTOMOBILI

Dacia

Pomalo u sjenci blje{tavih premijera naSajmu u @enevi ostala je prezentacijakaravanske verzije novog Logana. Autoduìne 4490 mm ima zapreminuprtlja`nika od 573 l, odnosno 1518 l saobaranjem naslona zadnjih sjedi{ta.

MOTOCIKLI

Moto GuzziNasljed -nicemotoci -klis ti~keikone iz1921.godine,Califo r -nia 1400Touring i

Custom ru~no su izra|ene u gradi}uMandello del Lario, a svojim inovacijama istilom predstavljaju prekretnicu u povijestiMoto Guzzija, jedne od najstarijih inajuglednijih marki u povijestimotociklizma.

DESIGN

MercedesNova Mercedesova S klasa fotografiranaje bez ikakve kamuflaè tokom snimanjapromotivnog materijala, nekoliko mjeseciprije zvani~ne premijere. Mercedes jeranije najavio da }e S klasa imatipromociju u Hamburgu 15. maja.

Kimi Raikonen je naravno zadovoljannakon prve pobjede na po~etku sezoneFormule 1. Ovaj voza~ u timu Lotus jerekao da je imao dobar osje}aj uo~i po~etkautrke u Melbourneu, da ga je bolid dobroslu{ao, te da se isplatila taktika da u boks zapromjenu guma svrati jednom manje odkonkurencije iz drugih timova. Svi ve} sadagovore o uzbudljivim utrkama kojepredstoje u novoj sezoni.

No Formuli 1 o~ito ne ide tako dobrokako se to prodaje javnosti. MichaelSchmidt ve} 30 godina za ugledni sportskitjednik Auto, Motor und Sport prati sve {tose doga|a oko najunosnijeg sportskognatjecanja na svijetu. I on tvrdi: ““Formula 1je u krizi, samo toga jo{ nije u potpunostisvjesna.”

On najve}i problem vidi u lo{ojfinancijskoj pozadini mnogih mom~adikoje startaju ove godine. ““Mo`da je samopet mom~adi solidno financirano. Ostaliovise o jednom financijskom faktoru. Akoon nestane, nestaje i mom~ad zajedno sbolidom”, kaè Schmidt. Kojih su to petnije te{ko pogoditi: Red Bull, McLaren,Williams, Mercedes i prije svega Ferrari.Sve ove mom~adi raspolaù s najmanje 200milijuna eura budèta godi{nje. Ostalemom~adi niti s polovinom te svote. I tu jeve} drugi problem: Formula 1 se sve vi{epretvara u druènje neravnopravnihtakmaca. ““Me|u timovima koji godi{njeraspolaù sa 100-tinjak milijuna eura vladabezna|e. Kako oni uop}e mogu konkuriratis velikima poput Ferrarija. U toj situaciji jeteè prona}i i nove sponzore“, tvrdiSchmidt.

Svaki tjedan u godini mom~ad jedne“{tale” stoji oko jedan i pol milijun eura. I

to samo u slu~aju da se ne uvode nekezna~ajne inovacije. I zbog toga upravoveliki, koji si to mogu priu{titi, nemajuinteresa za uvo|enje gornje budètskegranice, o ~emu se sve ~e{}e govori. Svikonci se ionako povla~e iz Londona. Ovdjeu jednoj neupadljivoj zgradi sa staklenomfasadom sjedi mozak Formule 1 BernieEcclestone. Njegovo pretvaranje Formule 1u najunosniju marku dana{njice trajedesetlje}ima. A koku koja nosi zlatna jaja sene ubija pretjeranim reformama. ULondonu ìvi i XXander Heijnen, koji je od2003. do 2008. obna{ao funkciju glasn o -govornika proizvo|a~a automobila unutarFormule 1. Zbog nezadovoljstva smjer -nicama kojima se Formula 1 kre}e, Heijnenje poku{ao osnovati novu seriju utrka, alibez uspjeha. ““Problem s Formulom 1 je tajda ovdje vlada zakon dùngle, zakonja~ega. Svako je sebi najva`niji i iakomom~adi mogu koji put biti i solidarne,kada netko propadne, za njim se dugo neprolijevaju suze”, kaè Heijnen. Formula 1je prije svega biznis, a nakon toga sport.

To se vidi i iz odnosa prema novimstazama. Vlasnici ovih skupih poligona uAziji, Bliskom Istoku ili Indiji po utrcipla}aju 50 milijuna dolara, daleko vi{e negou Europi. Tu je jasno da se na neke stvarizatvaraju oba oka, poput slu~aja s emiratomBahreinom gdje su se pripreme za utrkuodràvale usporedo s krvavim gu{enjemprosvjeda za vi{e demokracije. Na kraju jeutrka ipak odgo|ena, no kritike javnostinisu nestale. 2014. Formula 1 po prvi putdolazi u, kad je demokracija u pitanju, vrlospornu Rusiju. No najve}i problem jest iostaje “kanibalizam” me|u mom~adima gdjeja~i gutaju slabije. (Priredio: N. Hasi})

SPORT

Prvo biznis pa tek onda sport

Kriza Formule 1

FINANSIJSKANEIZVJES-NOSTStru~njaci tvrde da u ovo dobarecesije tek petekipa iz Formule 1nema problema sanovcem; jedna odnjih je i Ferrari

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd 21.3.2013 0:40

Prstenje od punog zlata, pla{tevi odbar{una i krzno hermelina u Vatikanu vi{enisu u modi. U modi je poniznost. Kakopi{e AFP, novoizabrani vrhovni poglavarKatoli~ke crkve, papa FFranjo, odbija da sepovinuje tradiciji luksuznih odjevnihpredmeta njegovih prethodnika i uvodijednostavni stil.

Od trenutka kada je iza{ao pred oku -pljene vjernike ispred Sikstinske kapele kakobi ih pozdravio kao novi papa, razlikaizme|u JJorgea Marija Bergoglija i njegovogprethodnika BBenedicta XVI bila je zapa -njuju}e jasna, pi{e AFP. Njegova bijelaodora bila je jednostavna, bez ~ipke i nabora,a umjesto tradicionalnog zlatnog krià izabraoje èljezni, koji nosi otkako je imenovan zapomo}nog biskupa Buenos Airesa 1992.godine. Papa je tako|er izabrao skromnipapinski prsten od srebra, koji je izra|en prijenekoliko stolje}a, umjesto da dozvoli da seizradi prsten specijalno za njega, {to je dosada bila tradicija. Papinski ili ribarev prstenje neizostavno bio od zlata sa slikom SvetogPetra u ~amcu, koji baca mreù i s imenompape koji ga nosi. No, Bergoglio je izabraoprsten od srebra koji je izradio kipar EEnricoManfrini, a na kojem je ugraviran lik SvetogPetra koji drè klju~eve raja.

“Papina odluka da se odrekne drago -cjenih predmeta i izbjegava materijale kao{to je zlato u skladu je sa njegovom èljomda naglasi vjersku simboliku tih predmeta“,

kazao je zlatar iz Rima PPaolo Picciotti. Iakoto nije dobra vijest za njega i njegove kolege,Picciotti kaè da je to ipak jedna mo}naporuka da papa èli krenuti u smjeru obnoveCrkve. Odabirom jednostavnih odjevnihpredmeta, papa Franjo odaje po~ast i svomimenjaku FFranji Asi{kom, koji je odbioporodi~no bogatstvo i odlu~io da ìvijednostavnim ìvotom. Novi papa je tako|erodbio stari obi~aj da nosi crvene cipele kojesimboliziraju katoli~ke mu~enike. Umjestotoga odlu~io je zadràti cipele crne boje kojemu je poklonio prijatelj.

Kako je saop}eno iz Vatikana, biv{inadbiskup Buenos Airesa Bergoglio je nakonklave do{ao probu{enih cipela. Prijateljmu je rekao da s takvim cipelama ne moènigdje, pa mu je kupio nove. Na ina -uguraciji papa Franjo je nosio sve~anoodijelo koje mu je sa{io PPaolo Serpone izNapulja. ““U skladu sa papinom èljom,dizajnirali smo jednostavnu odoru odjeftinog materijala“, izjavio je Serpone.Ve} prvi potezi novog pape pokazali sunjegovu namjeru da mnogo toga promijeniunutar Katoli~ke crkve. Nakon {to seobratio gradu i svijetu (urbi et orbi) sbalkona pro~elja bazilike sv. Petra, papa se nije vratio u hotel Santa Marta upripremljenom automobilu kako je bilopredvi|eno, nego se s ostalim kardinalimavozio u autobusu.

(Priredila: M. Radevi})

Nova moda novog pape

LIFESTYLE

Skromnost je vrlina - ali ne i u Vatikanu


KULT MARKETSAD

Death WishJedanameri~kiproizvo|a~proizveo je“idealnukafu“ zapo~etakradnogdana. Kafa

pod nazivom Death Wish (Smrtna èlja)smatra se najsna`nijom organskom kafomna svijetu. Pakovanje “ukra{eno“mrtva~kom glavom s prekriènim kostimasadrì oko 200 posto vi{e kofeina odobi~ne kafe.

SRBIJA

BolniceVi{e od 90 odstopacijenataje zado -voljnolije~enjemu boln i -cama u

Beogradu, a najvi{e primjedbi se odnosina ishranu i uslove smje{taja, pokazalo jeistraìvanje Ministarstva zdravlja iGradskog zavoda za javno zdravljeBeograda. Anonimni anketni upitnikpopunila su 2.793 pacijenta, koji su od 3.do 7. decembra 2012. otpu{teni sabolni~kog lije~enja, a prosje~na ocjenazadovoljstva bolni~kim uslugama je 4,29.

FRANCUSKA

TraumeOko 40pacijenata usvijetukoristilo jeinovativnuterapiju kojadjeluje natraumati~nasje}anja

~ine}i ih prihvatljivim, a na kojoj od 2007.radi laboratorija u Toulouseu. Radi se opropranololu, lijeku koji se ina~e koristikao beta-blokator, a za koji istraìva~ivjeruju kako moè znatno pomo}i uublaàvanju simptoma PTSP-a i drugihposttraumati~nih poreme}aja.

JEDNOSTAVANÔVJEK

Novoizabrani papa Franjo

odbija luksuz ukojem su uìvali

njegovi prethodnici

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd 20.3.2013 18:13

74

KULT MARKETENGLESKA

Leah Francis

Njezino ime je Leah i itekako je poznatamu{karcima diljem svijeta. êsto poziraza goli{ave ~asopise, a ni ovog puta nijeodoljela.

NORVE[KA

Triana Iglesias

Ova ljepotica je norve{kog i {panskogporijekla, radi kao model, hostesa, a bilaje i biv{a reality zvijezda. Za novo izdanjePlayboya skinula je sve sa sebe.

ENGLESKA

Kelly Brook“Vrijeme je za Fiji“, napisala je 33-godi{nja ljepotica uz fotografiju koja jeprikupila mno{tvo komentara. Jedan odnjih glasi: “Bog je zaista mnogovremena posvetio stvaranju ove ène.“

Prostor koji 14-godi{nja LLiliana ima naraspolaganju za preìvljavanje je velik samonekoliko kvadratnih metara. Ona moradnevno pla}ati oko pet eura za iznajm lji -vanje sobe u hotelu za prostituciju. Ako tone moè, ona mora no} provesti na o{trojhladno}i Medellina. Ovaj grad u Kolumbijije kao sredi{te tamo{njih kartela krijum~aradroge i kao grad nasilja ve} poznat u cijelomsvijetu. ““Ja ìvim na ulici jer ponekad nemogu zaraditi dovoljno novca za platitisobu. Svi te plja~kaju, kad god mogu“, pri~aova djevoj~ica. Od ku}e je pobjegla zbogproblema i nasilja u obitelji, a onda jezavr{ila na cesti i u prostituciji. Sada sdrugom djecom stoji na stanici podzemneèljeznice Prado i ~eka na mu{terije. Kadaima dobar dan, moè spavati u hotelskojsobi. Kada je dan lo{, spava na ulici.

Siroma{tvo i rat dràve i kokainskihkartela svaki dan donose nove hiljadeizbjeglica u slamove Medellina. Gerilskeskupine, paravojne grupe i veleposjedniciprotjeruju ljude iz ruralnih krajevaKolumbije i oni odlaze u gradske slamove.U Kolumbiji posjedovanje zemlje zna~i isto{to i posjedovanje mo}i: uzgajanje biljakakoke i ilegalno va|enje rudnih bogatstava izzemlje donose velike profite. Posebnopogo|ene posljedicama sukoba i nesta -bilnosti su mlade djevojke iz izbjegli~kihobitelji. Socijalni problemi s kojima seprognanici unutar Kolumbije susre}u u

slamovima nerijetko vode do nasilja unutarobitelji. Djeca, da bi to izbjegla, bjeè odku}e i zavr{avaju na ulicama - mnoga me|unjima na kraju kao ovisnici o drogama ili uprostituciji. To se desilo i Liliani Mariji -ona je od ku}e oti{la prije dvije godine, kao12-godi{njakinja, a danas je trudna.

Ovim mladim ljudima malo ko pomaè- me|u onima koji im poku{avaju olak{atiìvot nalaze se angaìrane studenticepedagogije iz Njema~ke i Kolumbije.Studentice poku{ avaju specijalnim obraz o -vnim programima i pedago{kim igramadjeci na ulici pruìti izvjesnu promjenu usvakodnevici, dati im priliku da ne{to nau~ei da se zabave. Za djevoj~ice koje se iz danau dan nude kao tzv. baby-prostitutke naulici to su ~esto jedini svijetli trenuci.

Tako, primjerice, djeca svoja iskustvacrtaju na papir. Slika koja je tako nastala jepovod za razgovor - djeca su ponekad vrlootvorena, a njihova su iskustva stra{na.Njima je to ~esto prva prilika da uop}eprogovore o onome {to su doìvjeli. A zabudu}e u~iteljice je to prilika do}i u kontakts djecom s kojom ina~e naj~e{}e nemajunikakve veze. Za njih je to oblik pro{irenjahorizonta. Ponekad se iz tih kontakata sdjevoj~icama koje se odaju prostituciji iovisnice su o drogama stvori mogu}nostrazgovora koja ~ak moè voditi i dootvaranja puta za izlazak iz bijede.

(Priredio: N. Hasi})

CRVENI FENJER

Hotel za prostituciju


Maloljetne prostitutkeMedellina

MEDELLIN, KOLUMBIJAMaloljetnim prostitutkama u terapiji pomaù njema~ke studentice

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 21.3.2013 0:38

Na ovogodi{njem Bijenalu savremeneumjetnosti u Veneciji Kosovo }e prvi putnastupiti kao nezavisna dràva, a zemlju }epredstavljati mladi umjetnik PPetrit Halilaj.Dvadeset{estogodi{nji umjetnik prvi put jeprivukao pa`nju prije nekoliko godina uizbjegli~kom kampu u Albaniji, kada jeodu{evljavao sve oko sebe crteìma koje jepravio koriste}i istovremeno obje ruke.Njegovo umije}e svjetska publika mo}i }eda vidi i u Veneciji, gdje }e se predstavitivelikom instalacijom koja kombinujekomade zemlje i {uta, ìvih pili}a i njegovihcrteà.

Ovo je veliki korak ne samo za PetritaHalilaja, koji ìvi i radi u Pri{tini, Berlinu iMantovi, ve} i za cjelokupnu umjetni~kuscenu Kosova, jer }e se radovi tamo{njihumjetnika na}i rame uz rame sa svjetskimvelikanima. Bijenale u Veneciji ove godineodràva se od 1. juna do 24. novembra.“Predstavljanje Kosova je divan i vi{eslojanizazov“, kazao je Halilaj u razgovoru snovinarkom ameri~kog New York Timesa.U tekstu pod nazivom Finding New Waysto Connect in Kosovo, Pulitzeromnagra|ena novinarka GGinanne Brownellopisuje trenutno stanje na umjetni~koj sceniKosova, koje je osim obnavljanja institucijai galerija obiljeèno i problemima sapovezivanjem umjetnika. ““Trebalo je dau~estvujem na izlo`bi u Rusiji, ali nisam

mogao da idem“, pri~a umjetnik AAlbanMuja. ““Me|utim, problem nije bio udobijanju vize, moj paso{ uop{te nije biopriznat.“ Jedan od klju~nih problema je isaradnja sa Srbima koji su ostali na Kosovu.Znak promjena nabolje je projekat koji jekrajem pro{le godine okupio umjetnike izGra~anice i Pri{tine. ““Imali smo viziju da tone bude samo okupljanje srpske umjetni~kezajednice, ve} skup razli~itih ljudi“,obja{njava NNenad Maksimovi}, jedan odosniva~a kulturnog centra koji je zaduènza projekat. Pri kraju je i realizacija miniserije Kosovski reality show na kojojsara|uju umjetnici iz Pri{tine, Prizrena iGra~anice.

“Ne poznajem mnogo umjetnika izGra~anice, ali oti}i }u tamo jer mislim da ioni moraju biti uklju~eni u umjetni~kuscenu“, kaè kosovski umjetnik AAstritIsmaili. Sli~no kao ve}ina njegovih kolegaumjetnika, Ismaili smatra da je Kosovosuvi{e mali prostor za umjetnost koja bi bilapodijeljena, te je bolje za umjetnike da sepredstavljaju udruènim snagama. A {to seti~e predstoje}eg Bijenala u Veneciji,uprkos brojnim problemima i negodovanjuRusije, Kine, [panije i drugih zemalja kojenisu priznale nezavisnost Kosova, umje -tnici iz Pri{tine optimisti~ni su i nadaju seda }e sve pro}i u najboljem redu.

(Priredila: M. Radevi})

Kosovski umjetnici u Veneciji

PREKO EX-YU GRANICA

Prvi put na Bijenalu


KULT MARKETLJUBLJANA

Anti - GlobalUmjetnicaMetkaZupani~predstavlja seu Centru iGaleriji P74 uLjubljani

izlo`bom Anti - Global? kojaproblematizira poziciju pojedinca uglobalizovanom svijetu. Zupani~ se baviosje}anjem anksioznosti pojedinca uvanrednim i beznade`nim dru{tvenim,socijalnim i ekonomskim uslovima kasnogkapitalizma - vremenu virtuelne slobode i“spektakla velekapitala“.

BEOGRAD

Strip uìvoGodinu nakon smrtiJeana Giraudazvanog Moebius,najpoznatiji srbijanskistrip autori uìvo sucrtali u Beogradu u~ast tog umjetnika,jednog od najve}ihstrip crta~a svihvremena. Istovremeno

je u Francuskom institutu postavljenaizlo`ba Nastavlja se... Tri generacijesavremenog srpskog stripa, koja }e bitiotvorena do 13. aprila.

CETINJE

Za Njego{a

Poznati umjetnik Dimitrije Popovi}dovr{io je skulpturu U ~ast Njego{evemisli, koja }e biti predstavljena nasve~anosti proslave 200. obljetnicero|enja Petra II Petrovi}a Njego{a umaju na Cetinju. A 4. aprila u muzejuMimara u Zagrebu bit }e promoviranaknjiga Njego{ i Hrvati grupe autora, kojagovori o proìmanju hrvatske i crnogorskekulture u doba Njego{a i bana JosipaJela~i}a.

PETRIT HALILAJVeliki korak za

savremenu umjetni~kuscenu Kosova

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 20.3.2013 18:38


U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO

Izdava~ka ku}a Mon Petit Editeur izPariza objavila je roman na{e knjièvniceJasne [ami} Carstvo sjenki ili, ako }emose praviti Francuzi, L’Empire des ombres.“Zar smrt nije sudbina sviju nas?”, pita seautorica romana Carstvo sjenki. Ja{taje,kazao bi pametan svijet, dogodilo se tovi{e triliona puta!

U Zagrebu je pala prva klapa novogfilma Ognjena Svili~i}a Mirni ljudi.“Maloljetni sin Tomica nakon no}nog seizlaska ku}i vra}a pretu~en i zatvara se usobu s modricama i ozljedama ne èle}iizi}i”, po~etak je sinopsisa. Poznato?Glavne uloge: Emir Hadìhafizbegovi},Jasna @alica, Hrvoje Vladisavljevi}.

U Narodnom pozori{tu Sarajevo, 23.marta, premijerno }e biti izvedenapredstava Tartif, bezvremenskog Molièrea,u reìji Nermina Hamzagi}a. U predstaviigraju: Ermin Sijamija, AleksandarSeksan, Vedrana Seksan, AmraKapidì}, Mirvad Kuri}, MedihaMusliovi}, Merima Lepi}...

I ba{ kad smo zavr{avali ovu rubriku,ali ba{ tad, u Tuzli je trebala biti otvorenaredovna, selektivna izlo`ba Udruènjalikovnih umjetnika Bosne i Hercegovine,koja se zove Mali format 2012. Trebala je ivjerovatno je otvorena, nije bilo nikakvograzloga da tako ne bude. Izlo`ba }e, do 29.marta, biti postavljena u Ateljeu IsmetMujezinovi}.

Festival MESS od pro{le godineorganizuje Undiplomatic ART, ~iji jeosnovni cilj umjetni~ko isticanje zna~ajaprelaènja i prevazilaènja svih nametnutihgranica. Pa }e tako, od 22. do 24. marta,Sarajevo ugostiti banjalu~ke umjetnike, dok}e se njihove sarajevske kolege u BanjojLuci predstaviti 29. i 30. marta.

O njegovim koncertima izvje{tavali suvode}i svjetski mediji. On je @eljko Lu~i},Srbijanac je, jedan od vode}ih svjetskihbaritona na planeti u ovom trenutku. UNarodnom pozori{tu Sarajevo gostuje 19.aprila. Za ovu priliku samo jo{ jedanpodatak: Lu~i} je ostvario ~ak dvadeset i triglavne uloge u operama GiuseppeaVerdija!

Čudo nevi|eno! To je, otprilike, na{komentar na informaciju koju smodobili iz zagreba~ke diskografske ku}eCroatia Records o saradnji MMi{eKova~a i AArsena Dedi}a. Mada, imalobi se tu jo{ {to{ta dodati...

“Ja sam rekord diskografije. NeHrvatske, ona je za mene mala. Ona jeLuksemburg. Ne Jugoslavije, ona je zamene mala, nje nema vi{e. Nego naBalkanu sam ja najprodavaniji pjeva~”,ponosan je Mi{o: ““Ja ne mislim vi{esnimati. Arsen Dedi} je ~ovjek koji jetrebao ve} godinama biti u Akademijiznanosti i umjetnosti jer Arsen Dedi}zna napraviti najbolji tekst i on jenajbolji i sad su to dva tipa gla z -benika”, kazao je ovo Kova~ nekome uCroatia Recordsu, a oni namapromptno proslijedili, valjda da ga neometamo.

Povod za kolaboraciju Mi{o-Arsenje pjesma koju je napisao potonji autor,a zove se Mi smo li{}e s iste grane.Snimili su tu kompoziciju, a mi i{~ e -kujemo rezultat.

MIŠO KOVAČ, pjevač

Ja sam najprodavaniji pjeva~ na Balkanu!

VUK PAJKOVIĆ, press koordinator “Festivala dokumentarnog i kratkometražnog

filma” u Beogradu

VUK PAJKOVI]“Za nagrade Festivala takmi~i}e se 48 inostranih i 35doma}ih filmova, u~etiri kategorije”

Cetri oka:Cetri oka.qxd 20.3.2013 17:09


� Medalja Pravednik me|u narodima,kojom su po odluci komisije Muzeja holo -kausta Yad Vashem u Jerusalimu odlikovaniVa{i djed i nena Nurija i Devleta Pozderac,primila je u ponedjeljak, 18. marta, u Beo -gradskom dramskom pozori{tu njihovanajstarija k}erka i Va{a tetka Sadeta...

Izraelska Vlada, kompletan diplomatskikor, patrijarh srpski IIrinej, i mnogi drugiuglednici, odali su veliko po{tovanje liku idjelu NNurije i DDevlete Pozderac preko mojetetke SSadete i moje majke EEmine. Odmuslimana su do{li samo ~lanovi porodicePozderac, koji danas imaju hrabrosti da kaù dasu - muslimani, zbog ~ega je HHamdija Pozderac1988. izgubio glavu. Iz Islamske zajedniceSrbije u BDP nije do{ao niko, a beogradskirabin se izvinio u ime beogradskog muftijeMuhameda Jusufspahi}a, koji je, navodno, bio na putu. Taj “put”je odavno bio planiran, ali ba{ me briga. Uglavnom, nevjerovatnopo{tovanje ukazano je tu no} u Beogradu porodicama Pozderac i@ivkovi}.

� Ko je od direktnih potomaka Nurije i Devlete Pozderacprisustvovao sve~anoj ceremoniji?

Svi! Jer, takva prilika se ne propu{ta. Ali,kad treba oti}i na grob Nurije Pozderca naDrago{ Sedlo, onda je to podaleko, a i ne valjaput, pokvari}e se auto, znate. Tamo idem samoja, pa tako i ovog 15. januara, na godi{njicunjegove pogibije.

� Uporno se brkaju ~lanovi familije: Nurija iDevleta Pozderac nisu pradjeda i prabakapremijera USK Hamdije Lipova~e, naprimjer...

Ni blizu!

� Mada to moèmo pro~itati u Dnevnomavazu 20. marta, kao {to moèmo pro~itati i daLipova~a napada Vuka Jeremi}a koji je, kakavgod bio, ipak direktni potomak Nurije i DevletePozderac! Po{aljite im faxom porodi~no stablo,od Murat-age pa razgranajte...

Ho}u! Pradjeda HHamdije Lipova~e zvao se MMehmed. Apradjeda VVuka Jeremi}a zvao se Nurija Pozderac i Mehmedov jebrat. Vuk Jeremi} nije primio medalju Pravednik me|u narodima,kao {to se to moglo ~uti i pro~itati prethodna dva dana. Nego jeizraelski ambasador u Srbiji ustao, uzeo mikrofon, do{ao do mojetetke i Vukove nene Sadete koja je u kolicima, izljubio je, zahvaliojoj se u ime izraelskog naroda te joj uru~io veliko priznanje.

MIŠO AJAZ, unuk Nurije i Devlete Pozderac

Mada osnovan u Puli, Festivaldokumentarnog i kratko metra`nogfilma }e ove godine u Beogradu“proslaviti” {ezdeset godina svogpostojanja. I jedan je od najva`nijihfestivala u Evropi u tim formatima.Bi}e odràn od 2. do 6. aprila.

“Za nagrade Festivalatakmi~i}e se 48 inostranih i 35doma}ih filmova, u ~etirikategorije: dokumentarni, kratkiigrani, animirani ieksperimentalni film. Doma}itakmi~arski program }e, poredstandardno dobrih ostvarenjadoma}e nezavisne produkcije,Fakulteta dramskih umetnosti, Akademije umetnosti, Domakulture Studentski grad i Filmskog kampa Interakcija,premijerno predstaviti beogradskoj publici dva filma koja supostigla zapaèni uspeh na nedavno odrànom Berlinaleu,animirani film Rabbitland i dokumentarni film Ja kada sam bilaklinac, bila sam klinka”, najavljuje VVuk Pajkovi}, presskoordinator Festivala dokumentarnog i kratkometra`nog filma.

Filmovi }e u pet dana trajanjaFestivala biti prikazani u Domuomladine, Dvorani Kulturnog centra i ukinu Fontana. ““Kratki metar }e, poredtakmi~arskog programa, imati ~ak osamprate}ih programskih celina. Beogradskapublika ima}e priliku da pogledaizabrane filmove sa Festivala ShortShorts u Tokiju u programu Made inJapan. Program London Callingpredstavi}e najbolje filmove sa LondonShort Film Festivala, dok }e se programKontrasti Rusije: Patriote i bludnici,fokusirati na opre~nosti moderne Rusije,od politi~kog fanatizma do raskala{nogno}nog ìvota. Sa istoka nam stiè i

program Angry Ukrainians, sastavljen od filmova istoimenog pokretafilmskih autora, koji se bave problemima moderne Ukrajine.Ljubitelji muzike i dokumentarnog filma ima}e prilike da u programuRocku mentary Revolutions pogledaju film Otroci socijalizma, oistoimenoj slovena~koj punk grupi i film How we played therevolution o litvanskoj raspevanoj revoluciji. Ostvarenja iz regionabi}e predstavljena u programu Kom{iluk”, veli Pajkovi}.

Pozderci u Beogradu imaju hrabrosti re}i da su muslimani!

U kom{iluku “Kom{iluk”

Cetri oka:Cetri oka.qxd 20.3.2013 17:10


1. Je li va`nija savremena ilimoderna umjetnost? Ona koja je malo starija.

14. Da imate 15minuta vlasti, {ta nebiste u~inili?Ne bih se ponovokandidirao.

19. Tange ili badi}?Ako je badi} ne{to {to nisutange, onda badi}.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?Sakrivena u odgovorima.

16. S kim biste voljeli otplesati tango?Makar i s konobarom u~etiri ujutro u restoranu uBuenos Airesu.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?Svoj band, da kona~no zavr{imo album.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?Jedna moja pjesma kaè: “Micka iliFranc, Amerikanec ili [panc?”

11. Koliko ima istine uizreci: “Ne dade seusranom do potoka?”E, to moram pogledati urje~nik.

13. [ta uradite kadvam preko puta pre|e crna“Me~ka”?Uhvatim se zanov~anik.

3. Kako se osje}ate u Sarajevu?

Odli~no.

2. Da li ste kao mali sanjali da }etebiti Bosanac? Nisam sanjao niti da }u bit Slovenac.

4. [ta ne morate imati u friìderu? “Radensku”.

10. Jeste li meteoropata?Ako je to ne{to moderno, da!

15. Opi{ite JanezaJan{u u tri rije~i?Sve pro|e, uglavnom.

18. [ta obla~ite kada èliteizgledati moderno?Jedne stare traperice na trapez.

20. A, begova ili {kembe ~orba?Sirna pita.

17. Osoba koja vas ìvcira?@iv~ana.

12. Da li je bolje biti lijep ipametan ili ruàn i glup?Pa kol’ko vidim okolo,svakako nije lo{e biti glup.

6. [ta obavezno nosite na plaù?Sunce.

8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu?Bubnjar grupe “The Shadows”.

by DINO BAJRAMOVIC

VLADO KRESLIN, slovenački muzičar:

“Svakako nije loše biti glup”

9. Gdje ste do~ekali smaksvijeta pro{le godine?Ba{ upla}ivao loto.

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 20.3.2013 18:13

KLIN ÔRBA

K}erka me jutros zove, veli: E, mama, sanjala sam dasi sebi na{la momka. Lijep ~ovjek, onako -korpulentan, s velikim crnim brkovima. Eto {to ti je

ro|ena k}i, slobodi vlastitog izbora odana i subverzivnojumjetnosti sklona: uvijek i iznova èli ~uti maj~ino fuj!svim macho stereotipima, a koje bi (to fuj) zapravoblagoslovilo njenu vlastitu sklonost umiljatim i nje`nimplavu{anima.

Ali, eksperimenta radi, dam sebi nekih dva-tri minutavremena da se pa`ljivije zagledam u tu sliku, nadnaravnispoj s nekim nabildanim (fizi~ki i mentalno) crnimbrkom. [ta je na toj slici manjak a {ta vi{ak, gdje se krijekobnih sedam gre{aka u precrtavanju, {ta je moje {ta jetvoje a {ta na{e u zbroju mase, vremenitosti i neizbje`nebremenitosti svih pojedina~nih iskustava unesenih uzajedni~ku anamnezu? Dobar smo par, zaklju~im uskoro:kao Dva Bruhelova majmuna, skladno zveckamo lancimau snu Wislawe Szymborske. I usput se pravimo dadrijemamo. Ili, da dodatno malkice zakompliciramo:sniva~ici se samo ~ini kako se mi pravimo da drijemamo.

Nema na~ina da ispravimo povijest umjetnosti akamoli ìvotopis, osim u snu, a i tu je jedini na~in danas neko na strate{kim ta~kama opstanka

prepoznatljivim znakom podsjetiti kako smo upravouletjeli i fatalnu gre{ku. Kao {to, evo, meni moj genetskimaterijal, u vidu k}eri, prièljkuje popraviti biv{i ìvot,ukrstiv{i me sa sna`nijim, dakle, u prirodnoj selekcijipoèljnijim primjerkom koji bi u njenoj sada{njosti ibudu}nosti otklonio sve one pjenu{ave, nestabilneelemente od kojih je sazdana.

Ovako ja, do|e mi dan, uglavnom vi{e uzastopnihdana, mislim o nepreglednoj masi vlastitih padova, koji sunekako, kao onaj leptir {to zamahne krilima i pokrenecijeli lanac promjena u nekom novom smjeru, bitnouticali na ìvote mojih bli`njih, posebice na vlastitu djecu.

Tad stanem iza prozora, ili s ovu stranu ra~unara,gledam i vidim: ~ini se da stvari teku jednako kako bitekle da mene nikad nije ni bilo u ovom prostoru ivremenu. Izuzmem sebe, obri{em vlastite zamahenevidljivim krilima. Ni{ta se ne sru{i, ne razbije se i neraspline slika svijeta, sve stoji kako stoji, samo ja nerazumijem za{to svi moji izbori istovremeno ~ine isveukupni vlastiti osje}aj krivice za svaku nevolju kojame spopadala i spopada. Potom se po~nem pitati: Da sam

svaki svoj korak napravila u smjeru suprotnom onome ukojem sam se kretala, da li bi to ukinulo nepreglednukolonu (samo)optuùju}ih pitanja: Za{to ba{ to, za{to ba{tako, za{to tad, za{to za{to za{to?

Napokon odustanem od svih pitanja, i odem ukuhinju, jedini prostor u kojem suvereno vladam ieksperimentiram do mile volje. Danas }u kuhati riòto sgljivama, {to samo po sebi nije vrijedno spomena.Me|utim, sino} sam bila u jednoj jedinoj vrsti {opingakoji me relaksira, a to je kupovina prehrambenihnamirnica. Kao i obi~no, za svoj sam omiljeni riòtokupila nekoliko vrsta gljiva: bukova~e, zlatne{ampinjone, su{ene lisi~arke i vrganje i, po prvi putShiitake.

Eh, poenta je ba{ na toj trun~ici puta kad prvi putpromijeni{ svoje uobi~ajene izbore u stvarima koje ti seoduvijek podrazumijevaju kao bogomdane. Hrana, kaojedan od vode}ih izvora ~ovjekovih uìtaka, za razliku odemocionalnih i erotskih zadovoljstava, u sebi ne krijestupice kona~nih izbora. Probati ne{to novo, druga~ije?Za{to da ne? Novi okus, miris, tekstura, svjeìna,egzotika, afrodizija~ki efekti... Sva ~ula uìvaju, i tako to.Moè, moè.

Onda stanem pred ogledalo i pitam onu nepoznatupuna~ku ènicu u njemu: Od ~ega si se ti takonadebljala? [ta da ti kaèm, veli ova ljutito,

ponajvi{e od tvog zadrtog fuj! crnim, korpulentnim,brkatim, nabildanim, samo zadovoljnim i inim, u krajnjojinstanci svim mu{kim primjercima koje si iz svog svijetaistisnula pomo}u arti~oka, lososa, {kampa, tartufa,kavijara, svih ikad stvorenih plemenitih sireva, vina,prstaca, maslina, kamenica, ~okolade, avokada, jegulja...Jednom rije~ju: Shiitake sindrom. Hajde, bjeì mi isprednosa, otrese me aseksualna i, ako }emo pravo, samovirtualna spodoba iz vlastitog zrcala.

Nemoj tako, krenem se braniti, moja k}i jesanjala... Mo`da jo{ nije kasno. Evo, recimo, odponedjeljka mogu na dijetu. Samo bobice, pahuljice,trava, tri litra vode, ~orba od mladog kupusa,meditacija, duhovne i tjelovje`be... Probala sam tove} prethodnih prolje}a. I zna{ {ta, i sad mi se pla~ekad se sjetim tvojih o~iju u ogledalu koje su takoduboko i sveobuhvatno i nepovratno gledale na OnajSvijet. �

Ovako ja, dođe mi dan, uglavnom više uzastopnih dana, mislim onepreglednoj masi vlastitih padova, koji su nekako, kao onaj leptir štozamahne krilima i pokrene cijeli lanac promjena u nekom novomsmjeru, bitno uticali na živote mojih bližnjih, posebice na vlastitu djecu

SHIITAKE SINDROMPi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 20.3.2013 15:23


[koda Rapid 1.2 TSI: Nepretenciozan i pouzdan

Odmah na po~etku da se izjasnimo. I miu SB, kao i ve}ina na{ih kolega, ali i“obi~nih“ voza~a mrzimo downsizing.

Dakle, narastaju}i trend u automobilskojindustriji koji nudi automobile te{ke i po tonu ipol, s gomilom elektri~ne opreme, klimaure|ajima i sli~nim dodacima uz motor od900 pa do 1200 kubika. Nama, jednostavno,takav koncept pogona vozila nije jasan a jo{je manje privla~an. êkali smo petnaestakdana da na test dobijemo potpuno novimodel iz [kode. Rije~ je, dakako, o dugo~ekanom Rapidu, vozilu koje je u ponudi~e{kog proizvo|a~a, koji polako, alinezaustavljivo postaje uzdanica Volkswagenkoncerna. Ovaj model zauzima mjestoizme|u Fabije i Octavije, dakle dva veomapopularna modela u BiH. Rapid dolazi sanekoliko potpuno novih VW motora a nama jena test do{ao ba{ onaj koji tako ne volimo.Turbo benzinski motor sa 1200 kubika i 84KS Iskreno, ve} nakon prvih kilometara ta jepredrasuda polako po~ela blijediti. Rapid sevozi kao da pod haubom ima mnogo vi{ekubika i mnogo vi{e KS. Rije~ je o veomaìvahnom agregatu, nimalo lijenom koji ipak,zbog svoje kubikaè, zahtijeva ~e{}emijenjanje brzina. Rapid dobro vu~e, rupaturbine se gotovo ne osjeti i preticanja iusponi nisu neki ve}i problem, no potreba zaniìm stepenom prenosa izraèna je prilikomkretanja u strani kada auto jednostavnonema snage da krene u ve}oj brzini prenosa.Ono {to nas je ipak najvi{e odu{evilo bio je

prtlja`nik. Jednostavno, nakon prvog otvar a -nja poklopca ostali smo zapanjeni koliko unjega zapravo moè stati stvari. U Rapidupotrebe za spu{tanjem sjedi{ta nema. Sve{to nosite sa sobom, od vre}ica, torbi,kolica... jednos tavno stavite u prtlja`nik i zak-l o pite peta vrata. I jo{ vam ostane prostora.Na autocesti prema Kaknju Rapid smo bezve}ih proble ma dovezli do brzine od 160kilometara na sat. Onda se malo mu~io (da,downsizing) ali je uspio kazaljku na satudovesti do brojke 200. I ne tro{i puno, prosje -~na potro{nja po sarajevskim ulicama i nakontoga aut ocestom do Kaknja i natrag bila jejedva iznad pet litara. Dakle, maksimalnobrzo i{li smo do 200km/h, no ve} na 160km/h osjetili smone{to {to je mo`da inajlo{ija strana ov o -ga automobila. Nai -me, i pri niìm brzi -nama ulazak ukrivine nije nammamio osmijeh na

lice, jer je zadnji kraj bjeào i ljuljao se. Naautocesti taj je osje}aj postao jo{ gori. Rapidse prilikom brze vo`nje neugodno ljulja. OK,tome su vjerojatno doprinijeli udari vjetra,mo`da i preuske gume, no ljuljanje ne stvaraosje}aj povje renja, a {to brè vozite, to ja~emorate ~uvati upravlja~ kako auto ne bi klizioiz trake u traku. Kada su materijali uunutra{njosti u pitanju, oni su u skladu sao~ekivanjima, mada smo utiska da bi moglibiti mrvicu kvalitetniji. Sve {to vam treba odprekida~a je logi~no razmje{teno i nadohvatruke, ali izgleda spartanski i tvrdo. No,“pouzdano tvrdo“, kako je definirala jedna odosoba koju je, prilikom testne vo`nje, zanimalosve o ovom modelu. Presuda: radi se odobrom automobilu. Vozilu koje je u zlatnojsredini ponude u tom segmentu i koje }esasvim sigurno, zahvaljuju}i brandu ipopularnosti [kode kod nas ali i u regionu,

osvojiti dobar dio tr i{nog kola~a. Kadabismo ocjenjivali od jedan do pet, bila bi to

jedna dobra trojka, gotovo pa ~etvorka.Dakle, skoro pa idealan za prosje~nubh. porodicu kojoj treba neprete n -ciozan, jednostavan, pouzdan i pro -stran automobil. �

P E T A B R Z I N A

Pi{e: Nedim Hasi}

Foto: Mario Ili~i}

Auto:CRNA.qxd 21.3.2013 1:42

DOK-ING deminiranje -Uredni{tvu

DOK-ING deminiranje jenevladina neprofitabilnaorganizacija za humanitarno deminiranje,ne radi se o komercijalnojkompaniji

(“Srpski monopol na miniranje i deminiranje”, SB, br. 853)

Voljeli bi da prije bilo kakvih izno{enjeinformacija u javnost provjerite ta~nost istihkao i kredibilitet informatora. Nije u redu danekoga prozivate u javnosti na osnovu“rekla-kazala”. DOK-ING deminiranje jenevladina neprofitabilna organizacija zahumanitarno deminiranje. Nije ta~no daimamo ikavog vlasnika niti suvlasnika, neradi se o komercijalnoj kompaniji. Na{aNHO organizacija DOK-ING egzistira jo{ od2008. godine u BiH. Od 2008. do 2011.godine radili smo na poslovima deminiranjaza Handicap International kako bi stekli refer-ence u BiH i mogli u~estvovati na tenderi-

ma. Za obavljanje na{e djelatnosti veomadobro smo opremljeni i imamo sva potrebnasredstva kako bismo mogli provoditiaktivnosti deminiranja. Za sve to moètekontaktirati Handicap International, Centarza uklanjanje mina BiH i informisati se ona{oj stru~nosti i opremljenosti kao i dona-tore, Vladu Njema~ke, i ata{ea koji suprisustvovali primopredaji ura|enih io~i{}enih lokacija u Lukavcu, Grada~cu,Jajcu itd.

Nakon ste~enih referenci ostvarili smopravo da u 2012. godini u~estvujemo nasvim tenderima u BiH. Na{a organizacijaima trenutno 30 uposlenika. Uposleni suiskusni demineri i mislimo da smo primjerkako treba da posluje jedna deminerskaorganizacija.

Sve ove neistine objavljene u va{im~lancima su vjerovatno rezultat nesposob-nosti va{ih informatora da prihvate zdravukonkurenciju. Nije ta~no da projektmenadèr Josip Tuli~i} nema radnu dozvoluu BiH, ista se izdaje svake godine na periodod 12 mjeseci. Josipu Tuli~i}u je22.02.2013. godine izdata radna dozvolakoja vaì do 21.02.2014. godine. MolimoVas da primite k znanju da je sve ovo {tosmo Vam napisali istina i da sljede}i putprovjerite ta~nost informacija o nekome iline~emu, prije objave u javnosti.

Sre d stva Evropske Unije koja su pred-vi|enja za deminerske aktivnosti, predvi -|ena budètom, moraju se utro{iti samo zaprojektne aktivnosti i ni u kakve druge svrhese ne}e, niti mogu tro{iti. Utro{ak nave-denih i predvi|enih sredstava podlijeè kon-tinuiranim provjerama.

Ljubazno Vas molimo da se pri~a naovome zavr{i i da nas ubudu}e ne reklami-rate na takav na~in, jer je na{a èlja da nas-tavimo provoditi aktivnosti humanitarnogdeminiranja kako bi dali svoj doprinos zabezbjedan ìvot u BiH.

DOK-ING deminiranje

REAGIRANJA


Reagiranja:Reagiranja.qxd 20.3.2013 16:48

Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Singd.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR

Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: [email protected]

U [ T E D I T E N O V A C !PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU

SLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpanservis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Omot-4:CRNA.qxd 19.3.2013 12:57 Page 78

slobodna bosna 854

Documents