slobodna bosna 986

7/25/2019 Slobodna Bosna 986

1/68

KOALICIJA RADON^I]-IZETBEGOVI]:I BABO BI, SINE

www.slobodna-bosna

GROBNICA

SUBOTNJE VE^ERRECI, DAL MEVOLI[, ZLATO?


2/68


3/68

RASPLET FEDERALNE KRIZEIZETBEGOVI] I RADONÎ] ZA PRE-

GOVARA^KIM STOLOMSlobodna Bosna ekskluzivno otkriva o~emu su razgovarali ~elnici SDA iSBB-a na svom mirovnom sastankuuprili~enom nakon vi{egodi{njegneprijateljstva i me|ustrana~kog rata

ZLATNE POLUGE ZADODIKOVE UNUÎ]EREPUBLIKU SRPSKU TRESE

ZLATNA GROZNICABiv{i ambasador BiH u Rusiji i neka-da{nji {ef Predstavni{tva RS-a uMoskvi GORDAN MILINI] optuìo jeMILORADA DODIKA da je primao mitood ruskih biznismena odnosno da jedobio kilogram zlata od ruskog biznis-mena OLEGA BURLAKOVA, zbog~ega je u srijedu (30.09.) pred Tuìla{-tvom BiH svjedo~io skoro {est sati;na{a novinarka pi{e koje strane kom-panije su zbog Dodikovog reketiranjapobjegle iz Republike Srpske, kojeinvesticije je ovaj entitet zbog toga izgu-bio i osvr}e se na biografiju klju~nog

svjedoka protiv Milorada Dodika

IZBOR NOVOG DIREKTORABHMAC-aDEMINIRANJE I SRPSKI

NACIONALNI INTERESUnato~ brojnim upozorenjima dakandidat SDS-a za vr{itelja du`nostidirektora Centra za uklanjanje mina neispunjava ni minimum zakonskihuvjeta, ~lanovi Vije}a ministara BiHipak su pro{log tjedna podràli izborSA[E OBRADOVI]A; ako se doskora~inilo da je dràvna vlast, poslijedugogodi{njeg kriminalnog upravljanjaDU[ANA GAVRANA, kona~no po~elauvoditi reda u poslove deminiranja,naprasno imenovanje Obradovi}a,prije okon~anja redovne konkursne

procedure, upu}uje da kontrolu nadBHMAC-om ponovno preuzima paljan-ski deminerski klan

KARTA ZA BUDU]NOSTGDJE SU, [TA RADE DODIKOVI

BIV[I MINISTRIBiv{i ministri Milorada Dodika, njih{ezdesetak, nakon napu{tanjaministarskih fotelja udomili su se navisoke pozicije u dobrostoje}im pre-duze}ima, konzorcijima i javnimustanovama i ~ine va`nu Dodikovumreù. Pojedini su zavr{ili predsudom, kao i sam Dodik, ali je politikauticala da uglavnom budu oslobo|enisvih optu`bi; na{a novinarka otkriva nakoje vode}e pozicije u privredi je Dodikpostavio biv{e ~lanove VladeRepublike Srpske

ZAJEDNO SMO SKUPADAN KAD SE UJEDINILA SREBRENICAReporter SB svjedo~io je ne~emu {to

je za mnoge istinski historijski doga|ajkoji }e zasigurno promijeniti gledanjena mnoge stvari u BiH - zajedni~komprotestu Srba i Bo{njaka koji je odrànu Srebrenici pro{log ponedjeljka.Protestu na kojem su u istim redovimabili i ~i~a sa {ajka~om i MajkeSrebrenice. Okupio ih je zajedni~ki cilj

OAZA ZDRAVLJAAPOTEKARSKA FARMADAVUD ZAHIROVI], vlasnikBosnafarma, Zada Pharmaceuticalsi Apoteka Oaza zdravlja, uz malupomo} prijatelja, uspje{no odolijevanasrtajima pravne dràve na njegove(i)legalne poslove. Zahvaljuju}i svojim

vezama i vezicama, Zahirovi} jo{uvijek pliva u poslovnim vodama, ado kada, zavisi prije svega odnadle`nih tuìla{tava i sudova

1.10.2015. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: infoslobodna-bosna.ba

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

24

28

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

31


4/68SLOBODN BOSN I 1.10.2014

TU@ITELJI TU@ILI DR@AVU

Sud BiH naloìoda se dràvnimtuìteljimapo~neispla}ivati pla}aSutkinja Suda BiH EnidaHadìomerovi} donijela je 21.septembra Rje{enje o odre|ivanjuprivremene mjere i naloìla da sepetorici dràvnih tuìtelja, koji su umartu ostali bez primanja, kona~nopo~ne ispla}ivati pla}a. Prijemjesec dana smo objavili da su

tuìtelji Adis Nuspahi}, EdinMuratbegovi}, Milanko Kajgani},]azim Hasanspahi} i Lejla Konji}tuìli dràvu i Tuìteljstvo BiH,traè}i ravnopravan status sasvojim kolegama. Njima su pla}eobustavljene nakon suspenzije IPAfondova, poslije ~ega su sedammjeseci radili bez ikakvih prihoda.No, prema odluci Suda BiH,nare|eno je da se tuìteljimaodmah po~ne ispla}ivati pla}a (ve}od 1. septembra), iako je dràvni

pravobranitelj poku{ao osporitinjihov zahtjev. U tom je smislupravni zastupnik dràve BiH,izme|u ostalog, naveo kako tuìteljiNuspahi}, Muratbegovi}, Kajgani},Hasanspahi} i Konji} nisu dostavilinijedan dokaz koji bi potvrdio da su

Nenad Kecmanovi}, dekan Fakultetapoliti~kih nauka u Banjoj Luci, ne èli danapusti ovo mjesto, iako bi po sili zakonamorao. Naime, Kecmanovi} je prije mjesecdana napunio 68 godina i trebao bi da ode u

penziju. Me|utim, ovaj dugogodi{nji vjerniDodikov savjetnik na sve na~ine poku{avada zadrì fotelju. Rektor UniverzitetaStanko Stani}, trebao bi po~etkomnovembra da imenuje vr{ioca du`nosti

dekana FPN-a, ~ime bi Kecmanovi}uprestao mandat. Kecmanovi} je me|utimpotegao politi~ke veze u SNSD-u da dotoga ne do|e. Ovo nije prvi put daKecmanovi} koristi veze kako bi opstao ilinapredovao u univerzitetskoj karijeri.Radoslav Ratkovi}, prvi dekan Fakulteta

politi~kih nauka u Beogradu, tvrdio je daKecmanovi} nikada nije izabran za

profesora FPN-a onako kako je zakon nala-gao, na osnovu referata o izboru nastavnika.

Jedan od prethodnih dekana je doveona fakultet Kecmanovi}a, uklju~io ga uradni proces i onda zahtevao da mu tri pred-

metna nastavnika, me|u njima i ja, potpi{nekakvu improvizovanu saglasnost sro~enna pola strane u kojoj je izme|u ostalog st

jalo da je Karadì}ev senator. Odbio sam dto potpi{em zato {to sam smatrao da jna~in njegovog dovo|enja neosnovan, alizbog toga {to Kecmanovi} nema uslove d

bude nastavnik na predmetu koji sam zanovao. I druge kolege su odbile i tada i kanije da potpi{u za dolazak Nenad

Kecmanovi}a na FPN, kazao je Ratkovi}Ipak, on je penzionisan 2012. godin

kao profesor tog fakulteta kada je napun65 godina, ali nije uspio da izdejstvujostanak u radnom odnosu u Beogradu. me|uvremenu, Kecmanovi} je uhljebljenna{ao u Banjoj Luci, gdje je kao gostuju

profesor na Filozofskom fakultetu u~estvvao u formiranju Fakulteta politi~kih naukkoji je osnovan krajem 2009. godinDodikovom intervencijom izabran je z

prvog dekana FPN-a koji je prije dvigodine uselio u novu zgradu u koju juloèno {est miliona maraka. (M.M

KEC NEE U PENZIJU

MINI MARKET

PRIVILEGIJE ZA DODIKOVOG VJERNOG SAVJETNIKADa li }e Kecmanovi} biti doìvotni dekan FPN-a u Banjoj Luci?

Nenad Kecmanovi ne elida napusti fotelju dekana

FPN-a u Banjoj Luci

Enida Hadìomerovi}


5/68

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


dovedeni u te{ku ekonomskusituaciju, premda su posljednjupla}u primili po~etkom marta?!

(S.M.)

DANKE DEUTSCHLAND

Uskoro }e sesavjetni~komtimu premijeraNovali}apridruìti i jedanNijemacPrema pouzdanim informacijama

Slobodne Bosne, federalni premijerFadil Novali} uskoro bi mogao usvom savjetni~kom timu imati

jednog stranog eksperta. Rije~ je ovrlo iskusnom privredniku izNjema~ke koji je ve} radio nasklapanju nekih poslovnih ugovoraizme|u Volkswagena i nekoliko bh.firmi, te ima solidan uvid u glavnetokove privredne suradnje dvijedràve.Njema~ki savjetnik premijeraNovali}a ne}e biti na platnom

spisku Vlade Federacije BiH injegov anga`man tokom naredne trigodine do isteka mandata finansirat}e Vlada Njema~ke.

(S.B.)

MINI MARKET

Kurban-bajram u Sarajevu

FadilNovali}


6/68

ETVRTAK,24. SEPTEMBAR

Skoro osam stotina islamskih hodo-~asnika poginulo je danas tokom ritualakoji podrazumijeva bacanje kamenja na{ejtana/|avola u okolini Meke. Agencije

javljaju da me|u `rtvama nema gra|anaBosne i Hercegovine. Na had` je, me|uhiljadama vjernika iz BiH, oti{la i supruga

jednog mog prijatelja, pa ga jutros, malozajedljivo, zafrkavam: ûjem da ti jehanuma bacala kamenje na {ejtana poput

SANDRE PERKOVI]. Ma, kakvi, bje-

à a pred stampedom brè od AMELA

TUKE.

Kada je ono ljetos u Poto~arimakamenovan premijer Srbije ALEK-SANDAR VUÎ], sa jednim podmuklimistomi{ljenikom, kolegom, provjerenimislamofobom, usuglasio sam neslu`benu

anti{ejtansku fetvu: Onaj ko je baciokamen na srpskog premijera Vu~i}a uPoto~arima, osloba|a se obaveze da bacakamenje na {ejtana tokom hadà...

PETAK,25. SEPTEMBAR

Pri~am sa hrvatskim kolegom koji izBeograda izvje{tava o hrvatsko-srpskomcarinsko-trgova~kom ratu i veli mi:Atmosfera/ozra~je ni{ta ne valja, jezik

mr`nje se vratio na velika vrata, nadam se

da }u uspjeti premostiti taj narativ. I uspije. Vjerovatno najboljoj televizijskonovinarki iz Srbije SUZANI TRNINI], sB92, neki kreten je izbu{io gume Hrvatskoj dok je putovala na medijskteferi~ u Rovinju. Suzana nikoga o tomnije izvijestila, pa ni mati~nu medijskku}u, e da ne bi dolijevala ulje na vatr

koju su pripalili neodgovorni politi~arpiromani.Smireno, odgovorno i u~tivo vod

intervju sa hrvatskim premijeromvjerojatno najomraènijim likom u SrbijZORANOM MILANOVI]EM novinaRadio televizije Srbije Milo{ Mili}Istodobno u glavnom Dnevniku Hrvatsktelevizije gostuje, uìvo iz Beograda, srpsk

premijer ALEKSANDAR VUÎ]Staloèno, otmjeno, profesionalno, srpsko

premijera intervjuira moja draga kolegicSanja Mikleu{evi} Pavi}. Danas je nzajedni~koj konferenciji za {tampu s

srpskim premijerom Vu~i}em evropskkomesar za pro{irenje i dobrosusjedstvJohannes Hahn energi~no upozorio mediju regiji da od katastrofe koja se zovizbjegli~ka kriza ne prave jeftin

politikantske, ksenofobne spektakle negda se moraju pona{ati odgovorno, kako

prili~i intenzitetu i karakteru drame u kojose nalazi moderna Evropa. Novinari, baoni do kojih ja drìm, Milo{ Mili}, SuzanTrnini}, Andrija Jarak, Boris Paveli}Tihomir Ladi{i}, odgovorno su inteligentno reagirali na novonastalu krizuA {ta da radimo sa diplomatam

SLOBODN BOSN I 1.10.2016

Prijedlog za himnu neovisnihovisnika o kreditima:

SAMO DA RATA NE BUDE,KAMATA ME\U LJUDIMA

SLAVO KUKI, jedan odnajveih akademskihsociologa iz Posuja,nesueni predsjednik Vijeaministara BiH,

kae veeras u emisijiFederalne televizije Poteno,kako ove novine, SlobodnaBosna, piu koliko im koplati. Preletio sam prijenekoliko mjeseci udbeniksociologije autora SlaveKukia po kojemdjeca u Federaciji BiH ueosnovne pojmove o tojozbiljnoj drutvenoj nauci;

taj galimatijas besramnogprepisivanja, rudimentarnenepismenosti i akademskogneznanja, provincijskogbulanjenja kojim se trujugeneracije, ja bih ukratkonazvao sranjem. Sve dok miSlavo Kuki i njegovi herce-govaki sponzori, poputStipe Prlia, Lijanovia iinih, ne daju dovoljno parada promijenim miljenje


7/68

dràvnicima: predsjedavaju}i OSCE-a,ministar vanjskih poslova Srbije IVICADAÎ] danas {alje diplomatsku notuMinistarstvu vanjskih poslova Hrvatske ukojoj navodi da se nikad nije desilo, jo{ odvremena NDH, da se ljudi izvade izautobusa zbog toga {to imaju kriva imena i

prezimena. Iz autobusa mo`da ne, ali izvoza jest sigurno: tridesetak Bo{njaka i

jedan ubogi Hrvat izvedeni su iz voza u[trpcima i mu~ki pobijeni. Obavio je tajdèlatski posao MILAN LUKI], prviro|ak Da~i}evog najblièg suradnika izsrpske policije Sretena Luki}a. I to nije sve.Pobijeni su istom metodologijom, rasnodiskriminatorskom, i bra}a Biti}i, obavio jeto navodno {ef srpske @andarmerije GoranRadosavljevi} Guri, Da~i}eva desna ruka.Svaki pozitivan pomak srpske diplomatije

prema Americi tijesno je vezan salikvidacijom ameri~kih dràvljana bra}eBiti}i. Ali ne}emo dolijevati ulje na vatru...

SUBOTA,26. SEPTEMBAR

Nije mi se u prvi mah u~inio stra{nimudarac, klize}i start, kojim je neki krlja~ izCaprija, na dana{njoj utakmici protiv Rome

pokosio EDINA D@EKU. Naknadni,ponovljeni snimci su otkrili svu brutalnosttog, kako ga priglupi sportskim komenta-tori vole teto{iti, pametnog prekr{aja: neznam kako je Edin uop}e uspio izdurati jo{dvadesetak minuta na terenu, prije nego {to}e ga trener Rudi Garcia odmijeniti

vreme{nom rimskom ikonom FranceskomTottijem, koji je tek godinu-dvije mla|i od

pape Franje. Sat-dva kasnije, tako|er,nakon naoko bezazlenog kontakta, izBarceloninog strelja~kog stroja jeizba~en Leo Messi, {to je za Kataloniju bilova`nija vijest od sutra{njih lokalnih izbora.Dakle, u naredne dvije utakmice, klju~ne zaeventualni plasman BiH na Evropsko

prvenstvo u Francuskoj, ne}e biti EdinaDèke. Recimo da ne pamtim puno, ali

pamtim duboko: jo{ od onog gola koji jesmjestio Turcima na Ko{evu (2008.) Dèkonije propustio nijednu utakmicu reprezen-

tacije. Svi su selektori, od Bake Sli{kovi}a,preko ]ire Blaèvi}a, Safeta Su{i}a i, nakoncu, Me{e Ba`darevi}a, gradili strategijuna nepoderivosti Edina Dèke. I, {ta }emosada? Nogometna selekcija BiH, re~eno

jezikom politike, mora pretrpjeti ozbiljne,bolne, neminovne reforme. Ne moè seBa`darevi}, kao ni prije njega Su{i}, vaditii ~upati da su mu klju~ni igra~i povrije|eni:nogometna reprezentacije se ne sastavlja,nego stvara. Sasvim slu~ajno, neki dan samgledao utakmicu italijanske lige izme|uSampdorijei Rome. Najbolji pojedinac naterenu bio je, ne Miralem Pjani}, ne Edin

Dèko, nego Ervin Zukanovi}, stoperSampdorije, koji nikada nije igrao na toj

poziciji. Na{ao se neki pametan trener pamu dao tu zada}u. Treba imati hrabrosti itreba imati ma{tovitosti. [ta bi faliloBa`darevi}u da protiv Velsa iza|e sasljede}im riskantnim, ali dugoro~noobe}avaju}im timom: Edin Vi{}a, ArminHodì}, Gojko Cimirot, Armin Zec, Sr|an

Grahovac i, naravno, Vedo Ibi{evi}.

NEDJELJA,27. SEPTEMBAR

Jadno je i, u najmanju ruku, nedoli~nogledati predsjednika Republike SrpskeMILORADA DODIKA na sve~anosti

polaganja kamena-temeljca Beograda navodi. Mota se nezgrapno Zmaj od Lakta{a,

poku{ava se nekako u{lepati izme|upremijera Srbije ALEKSANDRA VUÎ]Ai biznismena iz Emirata, stanovitog

MUHAMEDA. Ne voli, vi{e puta je toponovio Dodik, Sarajevo jerbo ga podsje}ana Teheran. Pa da bi bio svoj na svome, odeu Beograd na vodi koji ga razgali jer li~i naDubai.

PONEDJELJAK,28. SEPTEMBAR

SLAVO KUKI], jedan od najve}ihakademskih sociologa iz Posu{ja, nesu|eni

predsjednik Vije}a ministara BiH, kaève~eras u emisiji Federalne televizije

Po{teno, kako ove novine, Slobodna Bosnpi{u koliko im ko plati. Preletio samprije nekoliko mjeseci ud`benik sociologijautora Slave Kuki}a po kojem djeca Federaciji BiH u~e osnovne pojmove o toozbiljnoj dru{tvenoj nauci; taj galimatija

besramnog prepisivanja, rudimentarnnepismenosti i akademskog neznanj

provincijskog bula`njenja kojim se trujgeneracije, ja bih ukratko nazvao sranjemSve dok mi Slavo Kuki} i njegovhercegova~ki sponzori, poput Stipe Prli}Lijanovi}a i inih, ne daju dovoljno para d

promijenim mi{ljenje.

UTORAK,29. SEPTEMBAR

Novi roman srpskog pisca VLADIMRA KECMANOVI]A zove se Osamûveni svjetski knjièvni kriti~ar EMIKUSTURICA kaè da je to knjigotvorenih vena. Iz propagandnomaterijala izdava~ke ku}e Laguna, koja jobjavila Kecmanovi}ev roman, i{~itavamda je autor na najboljem tragu Ive Andri}urbanim jezikom, opri~ao usud Bosne. Kana|em para i na|em vremena, kupit }u je

pro~itati. Ali ostaje mi trajna dilema: da se tim ljudima koji su, na ovaj ili onana~in, na po~etku razgulili, zbrisali, utekiz Sarajeva i Bosne i Hercegovinedesilo/de{avalo i{ta u zemljama i dràvamu koje su se naselili. Kusturica, KarajliKecmanovi}... pi{u samo o onom

periodu/etapi svog ìvota koju su proveli

Sarajevu, Bosni. Nije 25 godina malvremena, valjda se ne{to de{avalo i pPoàrevcu, Leskovcu, Subotici, Vu~itrnuvaljda i tu ima nekakve literarne gra|e...

SRIJEDA,30. SEPTEMBAR

E sad mi moète vjerovati ili nvjerovati, ali ovako je bilo: krenuo, dakl

ja na su|enje po tu`bi uglednog reìserADEMIRA KENOVI]A na Op}inski sud Sarajevu. Prije toga pojeo kilo gro`|a kojmi je poslao prijatelj iz Hercegovine. O~itsam bio neoprezan, gro`|e nisamadekvatno osigurao, jedva sam dobacio dkafane Paragraf u neposrednoj blizini sudMrdnuo se nisam, niti sam se mogamrdnuti. I bolje da je tako ispalo: akademiSIDRAN je napisao ili mislio napisati halisko - hala, }enifa, }enifa, hala. I dobr

bi na kraju, stotinu ljudi koje godinamvidio nisam, koji su mi nedostajali, u dvatri sata sam sreo u Paragrafu advokatMomu ]eri}a i Gavrila Gunjka, ne{to malsitnijih prestupnika, sudija, tuìtelja.Zafrkano dru{tvo, da prostite, u veliko

nu`di.


SLAVO KUKI],POZADINSKI AKADEMIK

Lijevo, desno nigdje moga stava


8/68


9/68



NAGRADA ZA VJERNOST

Sa{aMagazinovi}najvjerovatnije}e biti novigeneralnisekretar SDP-aZastupnik SDP-a u Zastupni~komedomu Parlamenta BiH Sa{aMagazinovi} mogao bi biti noviglavni tajnik stranke. Pozicijuklju~noga strana~koga operativcalider SDP-a Nermin Nik{i} odlu~io

je, kako doznajemo, darivatiMagazinovi}u kao nagradu zabespogovornu lojalnost i nesebi~nu`rtvu koju je mladi zastupnik podniotijekom iscrpljuju}e kampanje zaizbor novoga {efa SDP-a. Kako sedoznaje, Sa{a Magazinovi} je kaopredsjednik Nik{i}evogaizbornoga stoèra danono}no bdiou stranci ne prepu{taju}i ni{taslu~aju. Kaù da je oraoposebno po sarajevskoj strana~kojinfrastrukturi a na Ilidì je ~esto

lomio i ruke samo kako bibudu}em {efu Neki osigurao {tove}i broj glasova ~lanstva.Ina~e, dosada{nji glavni tajnikIrfan êngi} }e, kako se spekulira,

MINI MARKET

Istinski napredak u provo|enjuReformske agende je preduslov daEvropska unija razmatra zahtjev BiH za~lanstvo, rekao je specijalni predstavnikEU-a u BiH Lars-Gunnar Wigemark.

No, Wigemark je dodao da su EU ime|unarodne finansijske institucijespremne osigurati oko milijardu eura u

naredne tri godine kao direktnu pomo} uprovo|enju reformi, te osigurati dodatnih500 miliona eura za investicije!

Ovaj novac bi donio ve}e investicije

u privatni sektor i osnaìo cjelokupnu

ekonomiju, otvaraju}i nova radna mjesta i

pruàju}i svima ve}e mogu}nosti,zaklju~io je {vedski diplomata. (S.B.)

REFORMSKA UDICA

Evo ta emo izgubiti a ta

dobiti za (ne)provoenjereformi

U rje{avanje problema izbjegli~ke krizesasvim neo~ekivano uklju~ila su se idiplomatsko-konzularna predstavni{tvana{e zemlje na Bliskom istoku i u Turskoj.

Naime, kako nezvani~no saznajemo, uproteklih nekoliko mjeseci dràvljanimaSirije izdato je na desetine turisti~kih viza

za posjetu BiH. Koliko je turista iz Sirijeovog ljeta posjetilo BiH, te{ko je re}i, ali

pretpostavka je da je ogromna ve}insirijskih turista svoje praznikeokon~ala u zemljama zapadne EvropTuristi iz Sirije bh. vizu uglavnom skoristili kako bi se {to lak{e, jednostavnijeugodine dokopali Evrope, a kada stignu Evropu, odnosno BiH, sirijski turist

sigurno se ne vra}aju ku}i. (M.F

VIZA ZA BOLJU BUDUNOST

Bogatiji Sirijci koristeturistike aranmane kako

bi se dokopali zapadneEvrope

Sa{aMagazinovi}


11/68

PRO ET CONTRA


biti jedan od potpredsjednika SDP-a.Taj bi se izbor trebao dogoditinakon Kongresa SDP-a koji }e seodràti sljede}eg mjeseca.

(An.M.)

OPROSTI MI, PAPE

Glavni dràvnituìtelj GoranSalihovi}pozvan uVatikanIako }e se na narednom TAIEXseminaru, koji se u organizaciji

Europske komisije odràva uSarajevu 1. i 2. oktobra, razgovaratio trenutno najva`nijim pitanjima izoblasti reforme pravosu|a, gotovo

je posve izvjesno da tom skupune}e do kraja nazo~iti i glavnidràvni tuìtelj Goran Salihovi}.Dok se, naime, tek o~ekuje èstokapolemika oko Nacrta zakona osudovima u BiH, {ef Dràvnogtuìteljstva je ve} najavio da drugogdana zasjedanja putuje u Vatikan.Pretpostavlja se da je Salihovi}

dobio poziv Svete stolice i da }e gau Vatikanu primiti papa Franjo.(S.M.)

MINI MARKET

MIRO LAZOVI]^lan Predsjedni{tva SDP-a

DANajtira`nije dnevne novinenaklonjene Savezu zabolju budu}nost nakonru~ka dvojice lidera u resto-ranu Kod Kibeta u kontinu-itetu pripremaju javnost zabudu}u koaliciju.

ALMIR TERZI]Politi~ki analiti~ar

DASasvim je logi~no da SBBbude dio parlamentarneve}ine s obzirom da jestranka koja moè osiguratikapacitet za dono{enjeodluka, odnosno zamijenitiDF. Koalicija o kojoj se pre-govaralo sastavljena odSBiH, BPS-a i SDA nijeimala budu}nosti jer ni kaoskup nisu osiguravali dovoljanbroj glasova za parlamen-tarnu ve}inu. A u politici je

sve mogu}e i najneizvjesni-je stvari postaju realnost.

ZORAN KRE[I]Novinar Ve~ernjeg lista

DANadam se da }e Savez zabolju budu}nost kona~no u}iu vlast, a FBiH zatvoritipetogodi{nju hibernacijukoja je zapo~ela s vla{}u

takozvane Platforme.

EDIN FORTODelegat u Domu narodaParlamenta Federacije

BiH (NS)

DA/NE[to se ti~e programa, tedvije stranke su toliko bliskeda bi se mogle usaglasiti zanekoliko dana. Sve zavisi odtoga koliko SBB ho}e foteljai koliko ih je SDA spremnaustupiti. Dogovor na federal-nom nivou mogao bi bitiokon~an za mjesec, ali ako

bude rije~ o koaliciji na svimnivoima, onda bi moglopotrajati do kraja godine.

SLAVICAJOSIPOVI]

Zastupnica KoalicijeHNS-a u federalnom

Parlamentu

DAMislim da je to jako potrebno i

va`no da {to prije u|u u koali-ciju. HNS, SDA i SBB trebajubiti u vlasti na svim razinama.Dobro je {to time koordiniralider HDZ-a Dragan ôvi}.

NERMIN PE]ANACPredsjednik

Socijaldemokratske unije

DA/NENe bih gatao, al ako SBB u|eu koaliciju, onda sam uvjerenda }e u}i pod jasnim uslovima istavovima koji ne}e ostavitiprostor za spekulacije o razlozi-ma njihovog ulaska u vlast.

Oekujete li da e SBB u

narednih mjesec dana ui ukoaliciju sa SDA?

Priredila: Ma{a ]osi}

Goran Salihovi}


12/68

M

ada o~ekivana i nagovije{tena,vijest o susretu strana~kih

prvaka SDA i SBB-a,

Izetbegovi}a i Radon~i}a, iobostrana najava primirja i

po~etka suradnje dvije vode}e, dominantnobo{nja~ke stranke, koja je krajem proteklesedmice prostrujala politi~kim eterom

brzinom svjetlosti, nai{la je na opre~nereakcije - neke je razgalila a neke zaledila.

Ima li iko u Bo{njaka da nije

obradovan ovom vije{}u? Nema Susret i

razgovor, i to ba{ na Bajram, Bakira i

Fahre, neki kaù da je najva`niji politi~ki

doga|aj u zadnjih pet godina. Mo`da, ali je

sigurno da ovaj bajramski ru~ak moè biti

najzna~ajniji politi~ki i nacionalni potez u

sljede}ih pet, deset i pedeset godina za

bo{nja~ko uspravljanje i ispravljanje

ki~me, koja se vidno po~ela kriviti. Naovaj na~in susret je prokomentirao biv{ireis i predsjedni~ki kandidat na proteklimizborima Mustafa Ceri}.

Njegovu egzaltiranost nesumnjivodijele mnogi, strana~ki nesvrstani Bo{njaci,koje uveliko frustrira dugotrajni, nerazumnirat i me|usobno podapinjanje nogu

bo{nja~kih prvaka i njihova nesposobnostda prevladaju osobni inat i sujetu i izgrademinimum uzajamnog povjerenja iuvaàvanja.

ZATEÊNA OPOZICIJA

Nasuprot tome, susret Izetbegovi} iRadon~i}a i njihov razgovor u ~etiri okazaledio je opozicione prvake u Sarajevu,koji su strana~ku strategiju gradili i

projicirali na pretpostavci bespo{tednograta dviju vode}ih bo{nja~kih partija - SDAi SBB-a. Naime, nekoliko mjeseci predizbore, ~elnici SDP-a, DF-a i SBB-ana~elno su dogovorili postizbornusuradnju, odnosno formiranje koalicije ukojoj ne bi bilo mjesta za SDA. To bi se i

desilo da na parlamentarnim izborima SDASLOBODN BOSN I 1.10.20112

RASPLET FEDERALNE KRIZE

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Slobodna Bosna ekskluzivno otkriva o emu su razgovarali elnici SDA i SBB-a nasvom mirovnom sastanku uprilienom nakon viegodinjeg neprijateljstva i

meustranakog rata

DOGOVOREN ULAZAK SBB-a U VLAST

IZETBEGOVI] I RADONÎ]TRA@E NAJPOVOLJNIJI MODEL


13/68

nije osvojila relativnu pobjedu i pozi-cionirala se kao nezaobilazan faktor u svim

postizbornim kalkulacijama.Taj plan ponovo je aktiviran nakon

razlaza SDA i DF-a, i bezuspje{nihpoku{aja ~elnika SDA da okupi novuparlamentarnu ve}inu. U tom kontekstutreba posmatrati i neuspjeli poku{ajopozicije da izglasa nepovjerenje VladiFBiH pod vodstvom Fadila Novali}a, {to jetrebala biti uvertira za postupnu eliminacijuSDA iz vlasti na svim razinama. To jeistovremeno bio i test stvarne opredije-ljenosti SBB-a, ~iji su zastupnici prije ne{tovi{e od mjesec dana tako|er potpisalizahtjev za sazivanje vanrendne sjedniceDoma naroda na kojoj bi se izglasalo

1.10.2015. I SLOBODN BOSN 1

IZETBEGOVI] I RADONÎ] ZA PREGOVARA^KIM STOLOM

Pribliàvanje Izetbegovi}a i Radon~i}a

i njihovo sjedanje za pregovara~ki stopotaknuto je s razli~itih strana, no po svojprilici presudnu ulogu odigralo je nekolikodoma}ih autoriteta iz akademskezajednice i vjerskih krugova, ali i nekolikoambasadora zapadnih dràva koji su u

suradnji SDA i SBB-a vidjeli izgledno

rje{enje za prevladavanje politi~ke krize uFederaciji BiH. Evropa je uloìla silnuenergiju u pokretanju reformi u BiH inaravno da ne gleda skr{tenih ruku nabeskona~na natezanja lokalnih aktera okopreslagivanja parlamentarne ve}ine.

[IROKA PODR[KA SURADNJI SDA I SBB-a

Koaliciju potaknuli akademski,vjeski i diplomatski autoriteti

Na stolu tri modela ulaska SBB-a u vlast

[OKANTAN ZAOKRETetbegovi} i Radon~i} zatvorili su poglavlje

me|usobnog neprijateljstva


14/68

nepovjerenje federalnoj Vladi.No, akcija opozicije definitivno je

propala: za smjenu federalne Vlade glasaloje tek 18 poslanika, 10 manje od potrebnogbroja, pri ~emu su se svi poslanici SBB-apriklonili stavu vladaju}e ve}ine. To jeujedno i najbolja potvrda da je lider SBB-aFahrudin Radon~i} odlu~an u namjeri da seu skoroj budu}nosti pridruì vladaju}ojkoaliciji, ali i potvrda da je zadovoljanishodom prvog razgovora s liderom SDABakirom Izetbegovi}em.

[IROK PREGOVARA^KI OKVIR

Izetbegovi} i Radon~i}, kako dozna-jemo, postavili su tako {irok okvir budu}esuradnje da je skoro isklju~ena mogu}nostda se pregovori okon~aju neuspjehom.

Naime, u dvosatnom razgovoru u ~etirioka, Izetbegovi} i Radon~i} razmatrali su~ak tri modela strana~ke suradnje, pri ~emusvaki od razmatranih modela garantirastabilnu parlamentarnu ve}inu na svimrazinama vlasti.

Prvi model podrazumijeva punupodr{ku SBB-a manjinskoj vladi SDA iHDZ-a. To zna~i da SBB ne bi participiraou izvr{noj vlasti, ali bi zastupnici ove

partije glasali za sve reformske zakone iodluke. U tom slu~aju sva odgovornost zaeventualni neuspjeh knjiìla bi sevladaju}im partijama.

Drugi model podrazumijeva participa-ciju SBB-a u izvr{noj vlasti na svimrazinama, pri ~emu bi ~elnik SBB-aFahrudin Radon~i} preuzeo jedan odresora u Vije}u ministara BiH. U tom

slu~aju, SBB bi aktivno sudjelovao i uoblikovanju reformi i u njihovomprovo|enju, te bi jednako kao i SDA i HDZsnosio odgovornost za njihov (ne)uspjeh.

Tre}i model je sli~an drugom: SBB bi

participao u vlasti na svim razinama, ali bez~elnika ove partije Fahrudina Radon~i}a,koji bi i dalje ostao samo poslanik uDomu naroda. Ni taj model nije pretjerano

prihvatljiv Izetbegovi}u, koji bi iz sasvimrazumljivih razloga volio puni anga`man iSBB-a i njegovog lidera Fahrudina Ra-don~i}a. Taj bi model do{ao u obzir samo uslu~aju neuspjeha drugog modela.

Izetbegovi}u je prvi model - podr{kSBB-a manjinskoj vladi - najmanj

prihvatljiv zbog golemog rizika koji se pdefinciji veè za manjinske vladeIzetbegovi} traì partnera koji je spremanistoj mjeri preuzeti teret odgovornosti, kone}e samo podràvati reforme negaktivno sudjelovati u njihovomoblikovanju i provo|enju.

SA ILI BEZ RADONÎ]A

Izme|u drugog i tre}eg modelsuradnje dvije partije, i Bakir Izetbegovii Fahrudin Radon~i} preferiraju pun

paket - dakle participaciju SBB-a na svimrazinama, ali i li~ni anga`man FahrudinRadon~i}a u nekom od resora izvr{nvlasti. Stoga }e se u nastavku pregovorkoji }e uslijediti za koji dan, strana~kdelegacije dviju partija prvenstvenfokusirati na razradu drugog modela, beobzira {to je njegova primjena ne{t

kompliciranija jer podrazumijeva ponovnpreraspodjelu resora, odnosno minrekonstrukciju Vije}a ministara BiH, u

prethodnu suglasnost svih ~lanicparlamentarne ve}ine.


RASPLET FEDERALNE KRIZE

Bez obzira na krajnji ishod pregovora,

lideri SDA i SBB-a Bakir Izetbegovi} iFahrudin Radon~i} dali su jedan drugomrije~ da }e okon~ati me|usobnoneprijateljstvo koje ne koristi ni jednoj ni

drugoj strani. [tavi{e, spomenuli su i

mogu}nost uspostave dugoro~ne suradnjedviju partija, neke vrste strate{kog partnerst-va u preostalom dijelu mandata, ali i nakonparlamentarnih izbora 2018. godine.

DUGORO^NA SURADNJA SDA I SBB-a

Izetbegovi i Radoni za suradnju3+4

Glasanje onepovjerenju

Vladi FBiH bioje test stvarne

opredjeljenostiSBB-a


15/68

Iako je po struci rudarski tehni~ar a povokaciji politi~ar, predsjednikHrvatske selja~ke stranke (HSS) iizaslanik u Domu naroda ParlamentaBiH Mario Karamati} postao je,

izgleda, i medijski analiti~ar. Nakon {toje, najpr ije kao ~lan parlamentarne

Komisije za vanjsku i trgovinsku politiku,carine, saobra}aj i komunikacije zatraìoosnivanje televizijskog kanala nahrvatskom jeziku, Karamati} je optuìoFederalnu televiziju da provodi fa{isti~ku

politiku da bi, na koncu, udario i ponovinarima fa{istima. U pro{lotjednomintervju za sarajevsko Oslobo|enje,

parlamentarac Mario Karamati} se, bezmjere i ukusa, brutalno obru{io na novinaraFTV-a Darjana Babi}a. Babi}a smatramdobrim novinarom, na budu}oj radio-

televiziji Herceg Bosne on bi bio dobar

nosa~ kablova, kazao je Karamati}.

Njegove su uvrede, o~ekivano, izazvaleo{tre reakcije Uredni{tva FTV-a iUdruènja BH Novinari, koji su odrukovodstva Doma naroda Parlamenta BiH,Vije}a ministara, ali i ~lanovaKaramati}eve stranke zatraìli sankcio-niranje primitivnog ispada. No, nitko se odnovinara nije ozbiljnije pozabavio

polit i~kim anonimusom iz Posu{ja, zakojeg se, zasigurno, nikada ne bi ni ~ulo daneko} oporbenu Hrvatsku selja~ku strankunije predao ôvi}evom Hrvatskomnarodnom saboru.

Sve do prije tri godine kada je izabran

za predsjednika HSS-a, a nakon {to se sa tepozicije povukla Ljiljana Lovri}, MarioKaramati} je bio vojni umirovljenik,

pristojno zbrinut, s mjese~nim primanjimaod blizu tisu}u maraka. Situacija se po toggorljivog za{titnika hrvatskih (medijskih)interesa, me|utim, naglo promijenila kadasu revizorski timovi federalnogMinistarstva za pitanja branitelja zapo~elikontrolu (po)ratne vojne dokumentacije.Tada se otkriva da je Karamati} pravo navojnu mirovinu po povoljnijim uvjetimastekao na sumnjiv na~in, zbog ~ega jezatraèna dodatna provjera. Mario

Karamati} je, naime, povoljnu mirovinuzatraìo koncem 2007., kao otpu{teni

pripadnik tada{nje Vojske Federacije ,premda je pet godina ranije sporazumno

prekinuo vojnu slu`bu uz otpreminu od10.000 KM?!Osim {to prema vaè}oj Uredbi o

sticanju prava na starosnu mirovinu popovoljnijim uvjetima Vlade FBiH MarioKaramati} uop}e nije mogao traìti vojnu

penziju (jer mu je ispla}en iznos ve}i od6.000 KM), nekada{nji je poru~nik potrebnadokumenta priloìo tri mjeseca nakon

podnesenog zahtjeva. Poslije }e seispostaviti da je dostavio la`na uvjerenja izGrupe za pitanja evidencije iz oblasti vojneobveze u Posu{ju, odnosno, da nikada nije

bio zapovjednik bojne HVO-a, {to je,

tako|er, jedan od uvjeta za ostvarivanjvojne mirovine. Prema falsificiranimdokumentima, Mario Karamati} je od kraj1994. do decembra naredne godine bi

zamjenik zapovjednika Operativne grupHVO-a Kupres. U nalazu revizorskog timse, me|utim, konstatira da je u tom razdobljKaramati} zapovjedao samo jednim vodomu Prvoj gardijskoj brigadi Ante BrunBu{i}, a da mu je la`no uvjerenje izdatisklju~ivo na temelju izjava svjedoka, a u

pomo} prijatelja Josipa Duspare, njegovoratnog suborca. Mario Karamati} je, me|uvremenu, skinut s liste vojnih umirovljenika, njegova je prevara zata{kana, ali nij

poznato ho}e li taj izaslanik morati vratinovac, ili }e ga zadràti - sve u intereshrvatskog naroda?!

1

S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Mario Karamati, rudarski tehniar, politiar i medijski analitiar

Predsjednik HSS-a i lani vojni penzionerMario Karamati, koji je novinare FTV-a

nazvao faistima, uhvaen u prevari?!

ZA[TITNIK HRVATSKIH MEDIJSKIH INTERESAIzaslanik HSS-a u Domu naroda Parlamenta BiH Mario Karamati} dobio je vojnu mirovinu tako{to je falsificirao slu`bena dokumenta



16/68

Nakon pro{lonedjeljnog {okantnogsvjedo~enja bh. diplomate Gorda-na Milini}a komad zlata, veli~ine~okolade, u Republici Srpskoj

postao je simbol velike kra|e.Milini}, biv{i ambasador BiH u Rusiji,

trebao je biti svjedok odbrane predsjednikaSDS-a Mladena Bosi}a pred Osnovnimsudom u predmetu koji je protiv lideraSDS-a pokrenuo predsjednik RS-a MiloradDodik zbog klevete. Ministru-savjetniku uMIP-u BiH Gordanu Milini}u pred sudomnije dozvoljeno svjedo~enje. Me|utim,ispostavilo se da Milini} raspolaèklju~nim informacijama o nekoliko velikih

afera u Republici Srpskoj, ~iji je glavniakter Milorad Dodik.

NA PREDMETU KILO ZLATA RADIEKIPA TU@ILA[TVA BIH

Dokaze da je Dodik u proteklih desetak

godina bio klasi~ni reketa{ stranih investi-tora i da je Naftna industrije RS-a privatizo-vana na krajnje kriminalan na~in, Milini} jeiznosio u srijedu, 30. septembra, predTuìla{tvom BiH skoro {est sati, sa

najavom da }e svjedo~enje nastaviti isutradan. Nakon njegovih iscrpnih iskazao~ekuje se otvaranje istrage protivaktuelnog predsjednika RS-a.

Ovdje se (u Tuìla{tvu BiH) inten-zivno razmatra ono {to banjalu~ko pravo-su|e nije htjelo ni da ~uje i da me saslu{akao svjedoka u postupku. Pred nama je

puno posla, a sutra opet nastavljamo saradom. Zaista ima dosta toga da se uradi jer

ova garnitura vlasti, koja je deset godinbjesomu~no plja~kala narod RS-a morodgovarati za ono {to je radila, rekao jMilini}.

Dodao je da zbog istrage ne moè otkrvati detalje iskaza i napomenuo da na ovom

predmetu radi ekipa Tuìla{tva BiH.Ovaj diplomata od karijere sa Dodikom

je sara|ivao ~etiri godine u vrijeme kada jbio predsjednik Vlade RS-a, a on {ePredstavni{tva RS-a u Moskvi.

Milini} je 2001. postavljen zambasadora u Moskvi, na prijedlotada{njeg ~lana Predsjedni{tva BiH @ivkRadi{i}a. Nakon ~etverogodi{njeg mandatod tada{njeg rukovodstva RS-a je zamoljeda ostane jo{ ~etiri godine na ~elPredstavni{tva RS-a, uz obe}anje da gnakon toka ~eka posao u MIP-u BiH. Kad

je 2006. godine na ~elo RS-a do{aMilorad Dodik i njegov SNSD, tvrdMilini}, Predstavni{tvo RS-a u Moskv

postalo je osinje gnijezdo u kojem se osvakog investitora u startu traìo reketOvaj diplomata kaè da mu je bilo ào {t

Republika Srpska propu{ta puno investcionih {ansi i to sve zbog reketa{kopona{anja rukovodstva Republike Srpske.

Njegov iskaz da je bio svjedokom reke


ZLATNE POLUGE ZA DODIKOVE UNUÎ]E

Pi{e: MIRHA DEDI]

Bivi ambasador BiH u Rusiji i nekadanji ef Predstavnitva RS-a u MoskviGORDAN MILINI optuio je MILORADA DODIKA da je primao mito od ruskihbiznismena odnosno da je dobio kilogram zlata od ruskog biznismena OLEGABURLAKOVA, zbog ega je u srijedu (30.09.) pred Tuilatvom BiH svjedoioskoro est sati; naa novinarka pie koje strane kompanije su zbog Dodikovog

reketiranja pobjegle iz Republike Srpske, koje investicije je ovaj entitet zbog togaizgubio i osvre se na biografiju kljunog svjedoka protiv Milorada Dodika

SVJEDOK TU@ILA[TVA BiH

ZLATA VRIJEDAN

Milorad Dodik pani~no zvao ministraDragana Mekti}a i traìo da se sve istrage protivnjega zaustave a zauzvrat nudio da zajedni~ki

djeluju na nivou BiH

GORDAN MILINI]

OLEGOVO ZLATOKomad zlata, veli~ine ~okolade, postaosimbol velike kra|e u RS-u


17/681.10.2015. I SLOBODN BOSN

REPUBLIKU SRPSKU TRESE ZLATNA GROZNICA

SVJEDOK MILINI] RAZORIO DODIKASvjedo~enje Milini}a da je Dodik od ruskog

oligarha Olega Burlakova uzeo kilogram zlata,koji je nelegalno prisvojio, potpuno je

demaskiralo lidera SNSD-a


18/68

tiranja ruskog milionera Olega Burlakova skojim je godinama sara|ivao, a koji jeDodiku poklonio kilogram zlata, u javnosti

je odjeknuo kao bomba.Lijepo upakovan kilogram zlata,

veli~ine ~okolade, dao je premijeru Dodiku.Mislio sam da }e Dodik to zlato predatiTrezoru RS-a, me|utim on se zahvalio irekao: Odli~no, ovo }u pokloniti svomunuku. Tu je bilo prisutno jo{ ljudi.Kasnije se saznalo da on nije novac koliko

je vrijedilo zlato poloìo nadle`noj institu-ciji u RS-u, kazao je Milini}.

MILINI] BIO POVJERENIK

OLEGA BURLAKOVA

Javnosti je nepoznato da je Milini}nakon ~etverogodi{njeg mandata uPredstavni{tvu RS-a u Moskvi 2008.godine postao direktor firme ruskog tajku-na Olega Burlakova Privredni preporodzaJugoisto~nu Evropu sa sjedi{tem u BanjojLuci. Zbog ~estog reketiranja ruski biznis-men Burlakov odlu~io se povu}i iz bro-

jnih projekata u Republici Srpskoj. Naime,Burlakov je 2008. godine za 2,2 milionamaraka kupio vi{egradsku fabriku boja ilakova Terpentin. Planirao je navodno dau kupovinu nekoliko rudnika i fabrika na

podru~ju Republike Srpske uloì milijardudolara. Me|utim, dvije godine kasnijeruski multimilioner Oleg Burlakov digao

je ruke od Terpentina i odustao odkupovine Drvne industrije Borje izTesli}a, rudnika Ljubija i Miljevina,Fabrike motora Famos u Isto~nomSarajevu i UNIS-a iz Rami}a kod Banje

Luke.Ruski tajkun nije mogao da proda nijedan kilogram proizvoda iako je prilikomdolaska na ovo trì{te imao veoma jakaobe}anja vlasti u RS-u. Prodavali smo uFederaciji BiH, ta~nije u Biha}u, ali ni litar

boje nismo uspjeli prodati u RepubliciSrpskoj, bez obzira {to je bilo najavljeno da}e boje za ceste otkupljivati JP Putevi RS-a,dok je za rekonstrukciju Rafinerije nafte uBrodu kupovana boja iz Njema~ke umjestood doma}eg proizvo|a~a, kaè Milini}.

Vlasnici konzorcija Grand Investmentiz Rusije bili su tako|e zainteresovani da

kupe Rudnik Miljevina i u njega uloè 30do 40 miliona maraka i od mrkog ugljaprave dizel gorivo. Drugi klijent kojeg jezastupao Milini}, tako|er iz Rusije, bio jezainteresovan za ulaganje u Olimpijski cen-tar Jahorina, zatim banjske kapacitete iizvoz ljekovite vode iz RS-a. Me|utim, svioni su odustali zbog korupcije i nemarnogodnosa vlasti RS-a. Po prirodi posla Milini}

je kontaktirao sa velikim brojem potencijal-nih ulaga~a, ali ve}ina kompanija ~ije oninterese zastupao odustala je od RepublikeSrpske i odlu~ila se za ulaganje uMakedoniju jer je tamo{nja vlast imala

dobar odnos prema investitorima, a korup-cija u dràvnim organima je bila nanajnièm nivou.

DODIK VLASNIK ZGRADE

U

PICINOM PARKU

Milini} tako|er tvrdi da je Milorad

Dodik prikriveni vlasnik zgrade u Pici-nom parku u centru Banje Luke, zbog ~ijegradnje su danima protestovali gra|aniBanje Luke. Doveo sam biznismena koji

je htio da kupi Unisovu fabriku valjanihtraka u Rami}ima kod Banje Luke i Drvnuindustriju Borjeiz Tesli}a. Dodik ga je lije-

po primio i rekao da }e Vada RS-a nastojatida mu pomogne, ali mu je predlo io danovac uloì i u zgradu u Picinom parku.Dodik nas je odveo kod Mile Radi{i}a kojise nalazio u Medicinskoj elektronici.Radi{i} nas je izveo vani i rekao gledajteovo zemlji{te odavde pa do hotela Bosna, to

je sve gradska vlada stavila na raspolagan-je premijeru Dodiku i meni. Nas dvojica}emo tu da gradimo objekat od 200 hiljadakvadrata, za {ta nam je potrebno 200 mili-

ona eura. Premijer ima novca, od TelekomaSrpske dobili smo za po~etak 22 milionagarancije, u toku su pregovori sa bankama,vi treba da date 10 miliona eura. ôvjek sezabezeknuo i rekao - kako da vam dam 10miliona, ja vas prvi put vidim. Radi{i} mu

je otvoreno rekao kada tu uloìte desetmiliona, vi u Republici Srpskoj moète dakupite sve {to èlite. Ovaj biznismen mu jeodgovorio ako sada vama dam deset mili-ona i u|em u poslove, da li }ete mi sutratraìti milion, prekosutra dva ili tri. Tadasam saznao da je to udruèni poduhvatMileta Radi{i}a i Milorada Dodika. Kasnije

je od tog biznismena traèno da premijeDodik bude ugra|en 10 posto u njegovim

poslovima. ôvjek je pristao da 10 postdobiti firme Edelvice investment@enevi prepi{e na Milorada Dodika. To jzna~ilo da u svim transakcijama koje budulazile u Republiku Srpsku Dodiku ide 1

posto. Dodik je rekao da ne smije da se nnjegove ime upla}uje novac, ve} da to idna Mileta Radi{i}a. Radi{i} je oti{ao @enevu i pozvao me u Moskvu da mi jav

da je sve potpisano i da se poslovi od tadmogu normalno odvijati. Kada sam do{au Banju Luku da se dogovorimo o natavku, poslova hitno me je pozvao Radi{i}saop{tio mi da je deset posto malo i zatraì15 posto. Ruski biznismen se nakon togzahvalio i rekao da ne moè da posluje stakvim ljudima, kaè Milini}.

Kada sam u Banju Luku doveo islandsku firmu Island energy ljudi su donije

bankarske garancije na milijardu euraPremijer Dodik je rekao da su odli~ni, da bim rado dao TE Gacko, ali da je u toku po

pisivanje sa ÊZ-om. To je bio 16. m

2007. godine. Tada je Islan|anima obe}adati neku drugu termoelektranu pouslovom da dogovorimo njegovu posjetIslandu uz uslov da ga primi premijeIslanda. Ta je posjeta organizovana poslijmjesec dana. Pozvao me je Arni Jensengeneralni direktor te kompanije, i rekao dsu u toku razgovori dvojice premijera, ada se de{avaju ~udne stvari. Sa premijeromDodikom je, kaè, do{ao Vlado Deli}, dacedulju sa brojem ra~una i rekao nam da z

premijera Dodika uplatimo milion eura. Omene je traìo da provjerim da li }e tanovac i}i na ra~un Milorada Dodika. Ja sam


ZLATNE POLUGE ZA DODIKOVE UNUÎ]E

PRITISCI NA MINISTRA MEKTI]ADodik je poku{ao izvr{iti pritisak na Mekti}a da zaustavi istragu protiv njega


19/68

im rekao nisam u toj mjeri intiman sa pre-

mijerom Dodikom da bih ga mogao tako {tapitati. Time se saradnja sa tom firmomzavr{ila. Milijarda eura nije u{la uRepubliku Srpsku, a ti poslovni ljudi se vi{enikada nisu javili jer su vidjeli da imaju

posla sa reketa{ima koji rade isklju~ivo zasvoj li~ni interes, kaè Milini}.

DODIK SUVLASNIK

NAFTNE INDUSTRIJE RS-a

Da je bratska Rusija omiljena zemlja zamalverzacije rukovodstva RepublikeSrpske, pokazuje i primjer prodajeRafinerije i Naftne industrije Srpske.

Za Tuìla{tvo BiH }e nesumnjivo biti

interesantnije Milini}evo svjedo~enje oko pri-vatizacije Rafinerije Brod. Milini} tvrdi daprivatizacija NIRS-a nije obavljena prekozvani~ne dràvne kompanije Zarube`njeftave} je na insistiranje rukovodstva RS-a formi-rana posebna firma Njeftegazinkor. Prilikomformiranja te firme Du{ko Perovi}, {efPredstavni{tva RS-a u Moskvi, zajedno saDodikom formirao je privatnu firmu Investtehnologija, koja je u{la sa 20 posto uvlasni{to Njeftegazinkora i u koju su u{la jo{neka privatna lica. Milini} tvrdi da se stru~na

javnost u Rusiji na{la u ~udu kako to da seformira Njeftegazinkor koji je u 60 posto

vlasni{tvu privatnih firmi, a zvani~no je trebalo da ruska dràvna firma vr{i privatizaciju.

Tu su tokovi novca krajnje sumnjivPretpostavlja se da je u tu u{ao i kapital ko

je RS dobila od privatizacije TelekomKasnije je vr{eno prebacivanje novcaZadnje informacije koje imam govore da jDu{ko Perovi} novac prebacio u Hondurai uzeo dràvljanstvo Hondurasa. To jveoma povjerljiva informacija Dràvn

bezbjednosti Srbije, tvrdi Milini}.SNSD je Milini}a nazvao kockarom

pijanicom koji je napravio veliku {tetu doje bio {ef predstavni{tva RS-a u MoskvMilini}, me|utim, kaè da svoje izjave

predsjedniku RS-a Miloradu Dodiktemelji na ~vrstim dokazima koje }

predo~iti Tuìla{tvu BiH. Pored togaDodiku je ponudio suo~enje na poligrafu.

DODIK TRA@IO OD MEKTI]A DA

ZAUSTAVI ISTRAGU PROTIV NJEGA

Da je Milini}evo svjedo~enje Dodikprili~no uzdrmalo, pokazuje i njegova izjava da nije krao zlato ali i iznenadni telefonski poziv Draganu Mekti}u, ministru sigunosti BiH, u kojem ga je molio da zaustav

pri~a oko njegovog zlata jer ona nije dobrza Republiku Srpsku. Kako na{ list saznajDodik je od Mekti}a traìo da se sve istrag

protiv njega zustave i da se zajedni~kdjeluje na nivou Bosne i HercegovinMekti}ev odgovor bio je da su tzajedni{tvo probali prije nekoliko godinada je Dodik prekinuo takvu vrstu saradnjMekti} je tako|er upitao Dodika kako mo`sara|ivati sa izdajnicima koje svakodnevn

optuùje da su protiv Republike Srpske, n{ta je Dodik odgovorio da to ne radi onego mediji. Razgovor Dodika i Mekti}nije promijenio tok istrage, za koju, tvrMekti}, vi{e nema povratka.

Mekti} kaè da se radi o kompleksniistragama u koje je uklju~eno nekolikzemalja, a Milini}u je obe}ao da }e biza{ti}en kao svjedok uzbunjiva~.

îtav slu~aj je u{ao u proceduru i uskoro se o~ekuju prve optu`nice za krupnkriminal koji godinama razjeda RepublikSrpsku. Tada }e, kaù na{i pouzdani izvoiz Tuìla{tva BiH, biti imenovan doma

Sanader.Lider SDS-a Mladen Bosi} kaè da jono {to je rekao Milini} samo vrh ledeno

brijega i da mu se u posljednje vrijemobratio veliki broj ljudi koji tvrde da im jtraèn milionski mito.

Kada oni nisu to dali njihovi poslovinjihove firme su sistemski uni{tavane takda mislim da je pokrenuto klupko koje }e snastaviti dalje odmotavati. Svi pri~aju slu~aju kilograma zlata, me|utim to je slu~najmanje vrijednosti a sve ove druge aferkoje smo pokrenuli, takvih ima sedam-osamsu vi{imilionske vrijednosti, kaè Bosi}.


REPUBLIKU SRPSKU TRESE ZLATNA GROZNICA

Gordan Milini} je dràvni slu`benik uMinistarstvu inostranih poslova od 1998.godine. Bio je konzul BiH u [tutgartu,zamjenik ambasadora BiH u SRNjema~koj, ambasador BiH u RuskojFederaciji. Od 2005. do 2009. godine bioje {ef Predstavni{tva RS-a u Moskvi.Milini} se potom posvetio privatnombiznisu, koji mu nije cvjetao zbog ~ega2012. po~inje lobirati za povratak uMinistarstvo inostranih poslova gdje posta-je referent u jednom od odsjeka zabilateralu. Diplomata Milini} je, premavlastitom svjedo~enju, za vrijeme rata biojedan od glavnih Karadì}evih povjereni-ka. Njegov posao u periodu od febru-

ara 1994. do decembra 1995. godine jepodrazumijevao, izme|u ostalog, primanjeizvje{taja od Vojske RS-a i sigurnosnih

slu`bi o situaciji na terenu. Bio jekaradì}evac i u ratu i u miru, brane}i gapred Ha{kim sudom kao mirotvorca.Milini} je u Haagu svjedo~io kako jeKaradì} imao velikih problema saautoritetom kada je rije~ o Glavnom {tabuVojske RS-a. Prema njegovim rije~ima,Karadì} nije uspijevao uspostaviti kon-trolu nad vojskom, a jedan od najve}ihproblema bio je nedostatak vojne disci-pline.

Ja sam ~ovjek koji je znao sve tajneu Republici Srpskoj u to vrijeme, pohvaliose svjedok Milini} u Haagu, dodaju}i daVojskom RS-a tokom rata nije koman-dovao Karadì}. Nekada{nji Karadì}ev

savjetnik bio je zaposlen kao ministar-savjetnik u Odjelu za Aziju i Afriku MVP-a,a {ef mu je bio Ljubo Grkovi}, tako|er

KARAD@I]EVAC U RATU I MIRU

Milini je znao sve tajne RadovanaKaradia tokom rata u BiH

KARAD@I]EVSARADNIK UHAAGUMilini} je bio svjedokodbrane RadovanaKaradì}a


20/68

^lanovi Vije}a ministara BiHimenovali su na pro{lotjednojsjednici Sa{u Obradovi}a nafunkciju vr{itelja du`nosti direktoraCentra za uklanjanje mina

(BHMAC), unato~ brojnim upozorenjimada predloèni kandidat ne ispunjavava niminimum zakonskih uvjeta. Prije sedamdana smo, podsjetimo, objavili da jeObradovi} fakultet zavr{io prije godinu

dana, da nema ni radnog, a kamolirukovodnog iskustva za poziciju na koju jepredloèn, ali je na koncu presudila jakapoliti~ka podr{ka, u njegovom slu~aju,dràvnih ministara iz Saveza za promjene.Iako je, naime, imenovanje Sa{e Obrado-vi}a zvani~no predloìo resorni ministarcivilnih poslova Adil Osmanovi} (SDA),novi je v.d. direktora BHMAC-a,nezvani~no, kadrovski izbor SDS-a. Prematvrdnjama njegovih radnih kolega, Sa{aObradovi} je karijeru u BHMAC-u zapo~eokao voza~, potom je unaprije|en unamje{tenika, a nakon {to je stekao

fakultetsku diplomu ({koluju}i se uz rad),raspore|en je na radno mjesto vi{egreferenta.

KADROVSKE PROMJENE

PRIJE TENDERA

I mada je u formalnom obrazloènjuprijedloga Ministarstva civilnih poslovaBiH navedeno da se imenovanjem drugog

po redu vr{itelja du`nosti direktora èliposti}i efikasnije funkcioniranje BHMAC-ai otkloniti postoje}i problemi u obavljanjuzadataka, ~injenica je kako je ta dràvnainstitucija, tek u posljednjih godinu dana,

po~ela raditi bez pote{ko}a i korupcijskihafera. Nakon {to je, naime, po~etkomoktobra pro{le godine Vije}e ministara BiHsuspendiralo dugogodi{njeg direktoraDu{ana Gavrana, za njegovog je

privremenog nasljednika postavljenpomo}nik direktora BHMAC-a zaoperacije Milan Rezo. Tada je dogovorenoda }e Rezo ostati v.d. direktora dok se neokon~a konkursna procedura, za {to jezaduèna Agencija za dràvnu slu`bu BiH.Sredinom jula ove godine Vije}e ministaraBiH je imenovalo i nove ~lanove Komisijeza deminiranje; Suvada Dàfi}a, kao

predstavnika Ministarstva civilnih poslova,Blaèna Kova~a ispred Ministarstvaobrane, i Mladena Mrkaju, pomo}nikadràvnog ministra sigurnosti. No, ako sesve doskora ~inilo da je dràvna vlast,

poslije gotovo trinaest godina kriminalnogupravljanja Du{ana Gavrana, kona~no

po~ela uvoditi reda u poslove deminiranja,naprasno imenovanje nekompetentnogkandidata Sa{e Obradovi}a upu}uje kakosu, ponovno, presudili ne~iji politi~ki iliosobni interesi. Posebice jer je novi vr{iteljdu`nosti direktora BHMAC-a postavljennakon {to je njegov prethodnik Milan Rezo

uspostavio kakvu-takvu ravnopravnostakreditiranih deminerskih kompanija u BiHi uspio povratiti povjerenje inozemnihdonatora. Sa{a Obradovi} je du`nostformalno preuzeo u ponedjeljak, a istog sedana sastao s dvojicom najbliìh suradnikaDu{ana Gavrana, {efom KancelarijeBHMAC-a u Banjoj Luci MilanomTravarom i Viktorom Filipovi}em, kojivodi sarajevski ured. Travar je, ina~e,Gavranovi} nekada{nji strana~ki kolega(obojica su bili ~lanovi PDP-a) i bliskiro|ak njegove supruge, dok je Filipovi}godinama bio ~ovjek od najve}eg


IZBOR NOVOG DIREKTORA BHMAC-a

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Unato brojnim upozorenjima da kandidat SDS-a za vritelja dunosti direktoraCentra za uklanjanje mina ne ispunjava ni minimum zakonskih uvjeta, lanoviVijea ministara BiH ipak su prolog tjedna podrali izbor SAE OBRADOVIA;

ako se doskora inilo da je dravna vlast, poslije dugogodinjeg kriminalnogupravljanja DUANA GAVRANA, konano poela uvoditi reda u poslove

deminiranja, naprasno imenovanje Obradovia, prije okonanja redovnekonkursne procedure, upuuje da kontrolu nad BHMAC-om ponovnopreuzima paljanski deminerski klan

MINISTRI UMINSKOM POLJU


21/68

povjerenja biv{eg direktora BHMAC-a. Ozajedni~kim poslovima Gavrana iFilipovi}a, kojeg je smijenjeni direktorBHMAC-a svojedobno postavio za

predsjednika Komisije za prodaju slu benihvozila, u Tu`iteljstvu BiH je detaljnosvjedo~io nekada{nji inspektor u Centru zauklanjanje mina @eljko Veselinovi}, a

kasnije vlasnik deminerske tvrtke GamDeminings Pala.Najava raspisivanja nekoliko tendera z

projekte deminiranja, financiranih sredstv


DEMINIRANJE I SRPSKI NACIONALNI INTERE

Kompromitiranog direktora BHMAC-a Du{anaGavrana, kojeg je prije trinaest godina imenovaoPDP, zamijenio nekompetentni kandidat SDS-a

Sa{a Obradovi}

POVRATAK ME\UNARODNIH DONATORANakon smjene korumpiranog direktora Centra za uklanjanje

mina, inozemni donatori osigurali su finansijskasredstva za nove projekte deminiranja


22/68

ma iz njema~kih, ameri~kih i donacijaEuropske unije, mogla bi, po svemu sude}i,

biti glavni razlog {to su ministri iz SDS-ainzistirali da, prije zavr{etka konkursne

procedure, na ~elo BHMAC-a postave svogkandidata. Naga|a se, tako|er, kako jeklju~nu ulogu u kadroviranju za Sa{uObradovi}a imao Darko Babalj, izaslanikSDS-a u Domu naroda Parlamenta BiH,koji je odranije u dobrim odnosima sDu{anom Gavranom.

LOBIRANJE PARLAMENTARCA

DARKA BABALJAPrije dvije godine, kada su se otada{njem Prijedlogu zakona o protumin-skom djelovanju izja{njavali zastupnici uZastupni~kom domu Dràvnog parlamenta,Darko Babalj je glasao protiv. Sumnjalo seda je to uradio u dogovoru s Gavranom,koji je èstoko lobirao protiv novogzakonskog rje{enja iz dva razloga.Prijedlog zakona je, naime, predvi|aoukidanje BHMAC-a i formiranje noveagencije za protuminsko djelovanje, kojomzasigurno ne bi rukovodio Du{an Gavran.Drugi je razlog bio {to su se predloène

izmjene odnosile i na na~in doniranjasredstava - novac bi se upla}ivao direktnodràvi BiH, a ne preko posrednika izSlovenije. Babalja je, podsjetimo, iz istograzloga predsjednik Republike SrpskeMilorad Dodik optuìo da je za ru{enjePrijedloga zakona o protuminskomdjelovanju primio mito od 15.000 KM.Premda Dodik nije imenovao od koga jetada{nji dràvni zastupnik SDS-a DarkoBabalj uzeo novac, jasno je aludirao nadirektora BHMAC-a Du{ana Gavrana, koji

je godinu dana kasnije zavr{io iza re{etaka.Navodno je Babalj, poslije suspenzije

Gavrana, znao posuditi i slu`beno voziloBHMAC-a, koje je biv{i direktor ranijekoristio?!

Du{an Gavran je uhap{en u aprilupro{le godine, zbog sumnje da jezloupotrijebio slu`beni poloàj ili ovlasti,

primao darove i falsificirao slu`benisprave, ali je odluka Vije}a ministara BiHo njegovoj preventivnoj suspenzijidonesena tek poslije pet mjeseci. Budu}i d

je tada za vr{itelja du`nosti direktorCentra za uklanjanje mina postavljen Mila


IZBOR NOVOG DIREKTORA BHMAC-a

Nakon {to su brojne korupcijske afereu BHMAC-u medijski raskrinkane, aDu{an Gavran u prolje}e pro{le godinenapokon uhap{en, uslijedile su kadrovskepromjene u deminerskim kompanijama ucijelom regionu, koje su, ina~e, bliskopovezane. Dugogodi{njeg direktoraMe|unarodnog fonda za razminiranje i

pomo} `rtvama mina (ITF) GoranaGa~nika iz Ljubljane zamijenio je DamjanBergant. Prethodno je za direktoraCentra za razminiranje Srbije, umjestoPetra Mihajlovi}a, imenovan BranislavJovanovi}. Bez direktorske je funkcije,navodno, ostao i Josip Tuli~i}, biv{idirektor zagreba~ke kompanije DOK-INGRazminiranje, koji je proteklih godina bioangaìran na vi{e deminerskih projekatau BiH. Indikativno je da svi, sada ve}biv{i menadèri u deminerskimorganizacijama, poti~u izobavje{tajnog miljea nekada{nje JNA,

napomenuo je u kratkom razgovoru zaSB Davor Kolenda.

REGIONALNA SURADNJA

Poslije hapenja Duana Gavrana u

Sarajevu, bez funkcija ostali injegovi poslovni partneri uZagrebu i Ljubljani?!

POSLIJE GAVRANA, GAVRANBiv{eg direktora Du{ana Gavrana naslijedio je Sa{a Obradovi},

kojeg je on svojedobno u BHMAC-u zaposlio kao voza~a

DAVOR KOLENDASvjedok Tuìteljstva BiH


23/68

Rezo, dok je Gavran zvani~no smijenjentek krajem jula ove godine, iz dràvnog su

prora~una punih deset mjeseci ispla}ivanedvije direktorske pla}e. No, kakonezvani~no doznajemo iz izvora bliskihTuìteljstvu BiH, tuìtelj Emir Neradin bi

optu`nicu trebao zavr{iti najkasnije zamjesec dana. Na duga~koj listi svjedokaTuìteljstva BiH na}i }e se i direktorinekoliko deminerskih organizacija, koji su

jo{ prije tri godine u Slobodnoj Bosnijavnoposvjedo~ili kako su Du{anu Gavranu

davali mito kako bi do{li do posla.Prije nego {to su se obratili novinarim

SB, predstavnici osam deminerskiudruga iz BiH, koje su upo{ljavale oko 20radnika (u me|uvremenu su neke uga{eneo kriminalnim poslovima menad`mentBHMAC-a upoznali su i tada{nje ministrcivilnih poslova i sigurnosti, SredojNovi}a i Sadika Ahmetovi}a, ali njihovupozorenja nisu imala nikakvog efekta.

DEMINERI SVJEDOÊ

PROTIV DU[ANA GAVRANA

O~ekujem da }e trakavica oko Du{an

Gavrana kona~no, nakon nepunih trinae

godina, biti zavr{ena na Sudu BiH

Naàlost, najnoviji slijed doga|aja

BHMAC-u ukazuje da se ponovno stvaraj

uvjeti za nastavak Gavranove politike

kratko je komentirao Davor Kolendastru~njak za deminiranje i pravni savjetniu mostarskoj deminerskoj organizaciji PrVita, koji je jedan od glavnih svjedokTuìteljstva BiH protiv Du{ana GavranKako nezvani~no doznajemo, kriminalnim }e poslovima biv{eg direktorBHMAC-a, osim direktora nekolikdeminerskih kompanija, svjedo~iti Gavranov radni kolega Milan Rezo, koje

je Vije}e ministara smijenilo prije sedamdana.


DEMINIRANJE I SRPSKI NACIONALNI INTERE

POLITI^KA PODR[KADelegat SDS-a u Domu naroda Parlamenta BiH Darko Babalj najvi{e

je inzistirao na prijevremenom imenovanju direktora BHMAC-a

Statistika sektora ostalih finansijskihinstitucija (OFI) u BiH na kraju prvogpolugodi{ta 2015. godine uklju~ujeagregirane podatke za 25 osigura-vaju}ih dru{tava sa dru{tvom zareosiguranje, 33 investiciona fonda, se-dam lizing dru{tava, 19 mikro kreditneorganizacija, 12 brokerskih ku}a i dvijeberze. Jedina velika statusna promjenase desila kod jedne mikrokreditnom

fondacije iz Federacije BiH, kod kojeuveden ste~ajni postupak u junu 2015.godine, uslijed ~ega je isklju~ena izpodataka za sektor OFI, {to }e imatiuticaja na obim i strukturu aktive ipasive kako mikrokreditnih organizacijatako i ukupnog sektora OFI.Prikupljanje ove statistike se obavlja napolugodi{njoj osnovi i uskla|eno je same|unarodnom metodologijom propis-anom u MMF-om Priru~nika zamonetarnu i finansijsku statistiku(2000). Primjenom ove metodologije

mogu}e je na sistemati~an iharmonizovan na~in pratiti promjene usvim segmentima finansijskog sektora

jedne ekonomije, po{to se primjenjujujedinstveni na~in valuacija i klasifikacijena sve finansijske institucije.

S aktivom od 3,66 milijardi KMsektor OFI je jo{ uvijek mnogo manji odbankarskog sektora, jer predstavlja15% bankarskog sektora na kraju

prvog polugodi{ta 2015. godine.Stanje ukupne bilansne sume sek-tora OFI u BiH, na kraju prvogpolugodi{ta 2015. godine je iznosilo3,66 milijardi KM i ve}e je za 9,2miliona KM ili 0,3% u pore|enju sastanjem na kraju 2014. godine, aposmatrano na godi{njem nivoumanje je za 7 miliona KM ili 0,2%.Najve}u bilansnu sumu u okvirusektora OFI imaju osiguravaju}adru{tva koja iznosi 1,49 milijardi KM,{to predstavlja u~e{}e od 40,9% u

OFI sektoru, zatim slijede investicionfondovi sa 842,8 miliona KM aktive(23% u~e{}a), mikrokreditne organizacije sa 667,4 miliona KM (18,2%u~e{}a), lizing dru{tva sa 633,1milion KM (17,3% u~e{}a), apreostalih 21,1 milion KM (0,6%u~e{}a) se odnosi na aktivebrokerskih ku}a i berzi u BiH.

Sektor OFI u prvoj polovini 2015

godini, nastavlja da biljeì blagi porastaktive poslije {est uzastopnih godinasa smanjivanjem od po~etka krizeNepovoljni ekonomski trendovizazvani ekonomskom krizomelementarne nepogode tokomprethodne godine, prezaduènoskorisnika kredita kao i statusnepromjene institucija OFI sektora, uticalsu na smanjenje aktive ovog sektora za34% u pore|enju sa rekordnom 2008godinom kad je ukupna aktiva OFsektora iznosila 5,54 milijarde KM.

Statistika sektora ostalih finansijskihinstitucija u BiH na kraju prvog

polugodi{ta 2015. godine



KARTA ZA BUDU]NOST

Bivi ministri Milorada Dodika, njih ezdesetak, nakon naputanjaministarskih fotelja udomili su se na visoke pozicije u dobrostojeim preduzeima

konzorcijima i javnim ustanovama i ine vanu Dodikovu mreu. Pojedinisu zavrili pred sudom, kao i sam Dodik, ali je politika uticala da uglavnom

budu osloboeni svih optubi; naa novinarka otkriva na koje vodee pozicije

u privredi je Dodik postavio bive lanove Vlade Republike Srpske

DODIKOVI SKRIVENI ADUTIBiv{i ministri RS-a postali su glavnistubovi Dodikove vladavine


25/68

S

vi Dodikovi biv{i ministri popravilu su iz ministarskih foteljaoti{li na ~elo dobrostoje}ih pre-duze}a, konzorcija i na drugedobro pla}ene pozicije. Jedan

mandat ministrovanja zna~i i dugoro~no seobezbijediti za ~esto i vi{estruke visoke

pozicije u upravnim ili nadzornim odbori-ma.

Apsolutni rekorder u godi{njim pri-manjima je biv{i Dodikov ministar finansi-

ja Novak Kondi}, koji trenutno obavlja ~ak11 funkcija. Pored toga {to je dekanEkonomskog fakulteta u BanjojLuci, Kondi} je angaòvan i kao ~lanSaveza za ra~unovodstvo i revizijuVlade RS-a i po tom osnovu godi{nje

naplati oko 45 hiljada maraka. Ovaj biv{iministar je direktor i vlasnik revizorskeku}e BL revizori, ali i predsjedavaju}iKomisije za ra~unovodstvo i reviziju BiH,

kao i generalni sekretar Saveza ra~unovo|ai revizora RS-a. Tako|e je angaòvan i ufirmi Finrara d.o.o., u Udruènjuovla{}enih procjenjiva~a u BiH i Udruènjainternih revizora. Njegova godi{nja pri-manja, prema informacijama Generalnogsekretarijata Vlade RS-a, prema{uju stotinuhiljada maraka. Kondi} poru~uje da nije usukobu interesa jer se ovdje radi ostru~nim i profesionalnim zvanjima.

MINISTRI FINANSIJA OTVORILI

REVIZORSKE KU]E

Aleksandar Dòmbi}, koji je u jednommandatu bio Dodikov ministar finansija(2006.-2010.) a potom predsjednik Vlade

RS-a, tako|e je zaplovio u revizorske vode.Dòmbi} se danas bavi poslovima revizije ikonsaltinga, a klijente obezbje|uje zah-valjuju}i uticaju koji je ostvario u vrijemekada je bio ministar finansija i predsjednik

Vlade RS-a. Dòmbi} je partner i direktordvije firme i to Confida Consulting d.o.o. iConfida revizija, koje posluju sa firmamanajpoznatijih tajkuna, miljenika SNSD-ove

vlasti. To su firme Integral Lakta{ii ostafirme u vlasni{tvu Slobodana Stankovi}Kaldera Lakta{i, vlasnika Milenka î~i}zatim Niskogradnja Ljube ]ubi}a. Kupio ji Ekonomski institut, i to od SlobodanStankovi}a, tajkuna i vlasnika Integrinènjeringa.

Ranko [krbi}, biv{i ministar zdravljizbjegao je pravu lavinu optu`bi nakosmjene bijegom u Beograd nambasadorsku poziciju. Kao ministaizvla~io je desetine miliona maraka putemnamje{tenih tendera. Sa mjesta ambasador

je opozvan prije {est mjeseci zbog aferoko nabavke medicinske opreme. Upu}enizvori tvrde da je [krbi} i dalje siva emnencija zdravstvenog sistema RS-a, koji jdoveo na ivicu propasti tokom dva minstarska mandata.

Stanislav â|o, biv{i ministaunutra{njih poslova RS-a, nakon duè

ministrovanja pre{ao je u preduze}Tehnogasu Lakta{ima, gdje se i za vrijemmandata vodio kao direktor. Rije~ je o prduze}u koji se bavi proizvodnjom, distribu


GDJE SU, [TA RADE DODIKOVI BIV[I MINISTR

DODIK PREKO SVOJIHBIV[IH MINISTARA

ARMIRAO VLAST

DODIKOVA MRE@A REVIZORA I DIREKTORAAleksandar Dòmbi}, biv{i ministar finansija i premijer RS-a,

Stanislav â|o, biv{i ministar MUP-a RS-a, Ranko [krbi}, biv{iministrar zdravlja, ponovo na visokim poloàjima u RS-u

Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]


26/68

cijom i prometom tehni~kih i medicinskihgasova i opremom za gasove.

Biv{i ministar poljoprivrede, {umarstvai vodoprivrede Republike Srpske MiroslavMilovanovi} postao je savjetnik za poljo-

privredu premijerke @eljke Cvijanovi}.Milovanovi} je tokom svog mandata za

podsticaje ostao duàn ratarima oko 50 mil-iona maraka, a dovodi se u vezu smalverzacijama oko nabavke mineralnih|ubriva u RS-u.

U novembru 2006. Vlada RS-a dobijanekoliko novih imena, me|u njima Rajka

Ubiparipa, koji je bio ministar privrede,energetike i razvoja. Ubiparip je iznenada u

prolje}e 2008. godine podnio ostavku,navodno zbog zdravstvenih problema. Odtada mu se prakti~no gubi trag u Beogradu.Me|utim, nedavno se Ubiparipove ime

ponovo pojavilo u javnosti, i to kao pred-sjednika srpskog konzorcija koji ~ine firme:Enel, Jugotrejd, VF EMT i Syti. Upu}eniizvori tvrde da je Ubiparip ministrovanjenapustio nakon {to je uhva}en u flertu sa

jednom ministarkom iz Vlade RS-a.Bakir Ajanovi}, koga su zvali ministar

po potrebi, vratio se ljekarskoj profesiji

nakon dva ministarska mandata, najprije uresoru nauke, tehnologije, a zatim turizma.Dèrarda Selmana, ministra pravde, kojegsu zli jezici nazivali i Dodikov privatniBo{njak, prije tri godine Narodnaskup{tina RS-a izabrala je za predsjednikaUstavnog suda RS-a gdje je, kao sudija,imenovan i nekada{nji ministar uprave ilokalne samouprave Zoran Lipovac.Radivoje Brati}, koji je u tom sastavu vlade

bio zaduèn za resor poljoprivrede,postavljen je za direktora HidroelektraneDabar. Funkciju ministra privrede, ener-

getike i razvoja Slobodan Puhalac, iako ima72 godine, zamijenio je mjestom direktoradràvnog preduze}a Res-Gas, ~iji je posaotrebala biti izgradnja Ju`nog toka kroz RS.Mjesto ministra rada i bora~ke invalidskeza{tite obavljao je Rade Ristovi}, danasdirektor Zavoda za ud`benike i nastavnasredstva.

Iz prve Dodikove vlade, one sastavl-jene u Bijeljini u januaru 1998. godine,general Manojlo Milovanovi}, ministarodbrane, penzionerske dane uglavnom je

provodio pripremaju}i se za raznasvjedo~enja u Ha{kom tribunalu. Najprije

je to radio kao insajder, kao u slu~ajZdravka Tolimira, da bi potom svjedo~enj

postala javna. Mnogima nije jasno kako ju slu`benoj delegaciji u Be~u, zajedno sgeneralom Momirom Tali}em, izbjegahap{enje kada se zna da su svi generali Glavnog {taba Vojske RS-a zavr{ili Haagu. Po{to vi{e nije deùrni svjedokTribunala Milovanovi} aktivno sara|uje sredakcijom Enciklopedija RS-a. Tako|eima redovne prihode kao senator RepublikSrpske.

@eljko Rodi}, biv{i ministar zdravlj

~lan je upravnih i nadzornih odbora Fondu PIO RS i Aerodroma RS, ali je i senator RS. Dugo je bio ~lan i upravnih odbora Tr`nice i Klini~kog centra Banjaluke. Dkraja 2008. godine Rodi} je primao platusavjetnika ministra zdravlja RS-a. obzirom da je ro|en 1947. godine, po sizakona trebao je biti u penziji.

VISOKE POZICIJE ZA

DONATORE

IGOKEE

U penziju je trebao prije dvije godin

da ode i biv{i pomo}nik ministra prosvjetu prvoj Dodikovoj vladi Proko Dragosav


KARTA ZA BUDU]NOST

Milorad Dodik, koji uporno u javnostioptuùje druge politi~are za prenosnadle`nosti Republike Srpske na BiH,tokom svojih mandata najvi{e je radio natome. Sredinom 1998. godine, u vrijemeprvog Dodikovog mandata, legalizovanesu zajedni~ke tablice, zastava i grb BiH,a zajedni~ki paso{i i Grani~na policija2000. godine. U mandatu SNSD-avr{ena je priprema ukidanja Vojske RS-akoja }e 2006. godine biti integrisana uOruàne snage BiH. U pripremama uki-danja aktivno je u~estvovao Dodikovministar odbrane general ManojloMilovanovi}. U to vrijeme delegacije izMinistarstva odbrane RS-a bile su gostu-ju}e u bazama NATO-a. Iz straha da nebude uhap{en na nekom od evropskihaerodroma, Milovanovi} je predvo|enjadelegacija prepustio pukovniku DraganuJeli~i}u.

Sredinom 1999. godine RepublikaSrpska je prekinula platni promet saSrbijom, a ekonomisti su tvrdili da je privre-da RS-a zbog toga zabiljeìla gubitak od 20posto. Istovremeno je u RS-u konvertibilnamarka postala jedino sredstvo pla}anja.Tako|er, SNSD je potpisao Sporazum kojimsu entiteti preuzeli obavezu isplata penzija

za sve korisnike sa teritorije RepublikeSrpske. Kasnije je Vlada RS-a nastojaladokazati da penzije treba ispla}ivati tamogdje su zara|ene (FBiH), {to i jeste uni-verzalno pravilo, ali je u suprotnosti sa pot-pisanim sporazumom. Izaslanik DodikoveVlade u~estvovao je u radnoj grupi zaformiranje Suda i Tuìla{tva BiH. Tada jenapravljen Prijedlog zakona o Sudu BiH, alinije pro{ao jer je SDS odbio ga podrì.@eljko Mirjani}, aktuelni predsjednik Klubaposlanika SNSD-a, nakon izbora 2000.godine postao je kopredsjedavaju}iPredstavni~kog doma Parlamenta BiH, iu~estvovao u izglasavanju Zakona o SuduBiH. SDS, koji je glasao protiv, podnio jeapelaciju Ustavnom sudu BiH, koji je pre-glasavanjem utvrdio kako je zakon ustavan.Ustavni sud BiH je u junu 2007. godineobjavio odluku da je dotada{nja himna RS-aBoè pravde neustavna. Ista sudbinazadesila je i grb RS-a. Zbog gubljenja ovihingerencija RS-a Dodik, kao premijer RS-a,nije reagovao. Dodikov SNSD je tako|er uPredstavni~kom domu Parlamenta BiH2002. godine glasao za formiranje prvepolicijske agencija na dràvnom nivou SIPA-e,koja je 2004. godine dobila policijskaovla{tenja.

DR@AVOTVORAC DODIK

Milorad Dodik najvie radio na prenosu nadlenostiRS-a na dravne institucije!

KO JE VI[E RADIO ZA BiHDodik optuùje opoziciju u RS-u da sunajvi{e radili na prenosu nadle`nosti saRS-a na BiH, me|utim ~injenice govoresuprotno


27/68

ljevi}, jer je napunio 65 godina. Na

poloàju ministra porodice, omladine isporta bio je do kraja 2010. godine, a

potom postao savjetnik premijera.Dragosavljevi} je iz perioda ministrovanjaostao upam}en po skandaloznom odnosu

prema budètskim sredstvima. Revizori suutvrdili da je Proka budèt ministarstva

probio za nevjerovatnih 150 posto, anajvi{e je upla}ivao Ko{arka{kom klubuIgokea, i to za redovne aktivnosti 500 hil-

jada KM. Dodik mu je zauzvrat preko svo-jih tajkuna kupio ran~ u Donjoj Lepenici,gdje mu je izgradio ku}u i hacijende.Polovinom 2011. godine Proko je, voljom

Dodika, postavljen za direktora Slu`benog

glasnika. Uz to, profesor je na Fakultetufizi~kog vaspitanja u Banjoj Luci iIsto~nom Sarajevu.

Miladin Dragi~evi} bio je ministar zaizbjeglice i raseljena lica RS-a, a u posljed-njih sedam godina je Dodikov savjetnik.Zadatak mu je da umjesto Dodika postavlja

vijence, dodjeljuje posthumno ordenje,posje}uje parastose i sli~ne sve~anosti. Uposljednjih sedam godina u ime Dodikaposjetio vi{e parastosa i obiljeàvanjagodi{njica raznih bitaka Vojske RS-a nego{to je Dodik imao medijskih istupa.

Bez obzira na sudske procese, koji su se

vodili protiv Dodikovog ministra prosvjet

i kulture Nenada Suzi}a, koji je 2005godine osu|en, priznanjem krivice, na tmjeseca zatvora zbog zloupotrebe slu`beno

poloàja jer je o{tetio budèt RS-a za 50 hijada maraka, Suzi} sada predaje pedagogiji sociologiju obrazovanja u Banjoj LucSudski spor nakon mandata imao je Milorad Karali}, ministar sporta. On j

prije nekoliko godina oslobo|en optu`bi znesavjestan rad u slu`bi i isplatu 59 hiljadmaraka na privatni ra~un svog pomo}nikMilana Novitovi}a. Prethodno su njih dvo

jica bili osu|eni na tri, odnosno desmjeseci zatvora.


GDJE SU, [TA RADE DODIKOVI BIV[I MINISTR

BEZ NJIH DODIK NE MO@EManojlo Milovanovi}, biv{i ministar odbrane, Miroslav Milovanovi}, biv{i

ministar poljoprivrede, i Dèrald Selman, biv{i ministar pravde RS-a

PRIVILEGOVANI DODIKOVI SARADNICIMiladin Dragi~evi}, biv{i ministar za izbjegla i raseljena lica,

Proko Dragosavljevi}, biv{i ministar porodice i omladine,i Novak Kondi}, biv{i ministar finansija


28/68

Ono {to je jo{ do nedjelje izgledalo

potpuno nezamislivo, dogodilose u ponedjeljak ujutro: Predzgradom Op{tine Srebrenica udevet sati ujutro po~eo je protest

na kojem su se na istom mjestu i sa istimciljem zajedno okupili Bo{njaci i Srbi,ukupno oko 200 ljudi. Cilj im je podr{kasmijenjenom direktoru Doma zdravljaNenadu Milo{evi}u, kao i na~elnikuSrebrenice ]amilu Durakovi}u koji je zbognjegove, kako tvrdi nelegalne smjene,

podnio ostavku. Osim podr{ke, odDurakovi}a su zajedni~ki zatraìli da

povu~e odluku o ostavci.Me|u demonstrantima s jedne strane

vidimo ~i~u sa {ajka~om i dugom sijedombradom, dok su samo desetak metara odnjega u prvom redu okupljene predstavniceudruènja Majke Srebrenice i Majkeenklave Srebrenica i @epa. Razgovaraju}i

s okupljenima, napreskok biraju}isagovornike, vrlo brzo saznate da su me|unjima i Branislav, i Mujo, i Mehmedalija,Aleksandar...

Kad smo mi porodice, preìvjele `rtvegenocida prihvatile doktora Milo{evi}a,onda moète misliti kakva je to osoba.

Njemu nije mrsko oti}i u po no}i, u podana, da li radio ili ne radio, bio na radnommjestu ili ne bio na radnom mjestu, on odedo svog pacijenta, on ga obi|e. Ja mislimda on zasluùje svako priznanje, a zagospodina Durakovi}a nemamo {ta da

pri~amo. Gospodin Durakovi} ìvi sa

svojom porodicom 24 sata, svaki dan u

Srebrenici, vratio se mlad, oènio se uSrebrenici, djecu ima u Srebrenici, njegovodijete ide u Srebrenici u {kolu, kaèHatidà Mehmedovi} iz Udruènja MajkeSrebrenice, a podr{ku ]amilu i Nenadudala je i predsjednica Udruènja Hajra]ati}.

NE DAMO NAÊLNIKA I DOKTORANe}emo odustati, istraja}emo u

ovome, odluka se mora promijeniti. Nadamse da }e proraditi savjest odbornika koji suglasali za smjenu direktora Domazdravlja, kazala je.

Danas smo svi skupa ovdje. Ja samdo{ao sam da dam podr{ku na~elnikuop{tine ]amilu Durakovi}u i doktoruMilo{evi}u, i da se usprotivim ovima kojisu izdali interese naroda, kazao jeBranislav Gligi}, jedan od okupljenihdemonstranata drè}i u ruci transparent snatpisom Ne damo na~elnika ]amila i dr.

Nenada.Mujo Salihovi} koji je tako|er bio me|u

demonstrantima kaè kako je trenutnasituacija u op{tini postala neizdrìva, a da jesmjena doktora Milo{evi}a i ostavkana~elnika Durakovi}a koja je za njomuslijedila samo prelila ~a{u nezadovoljstva.

Do{ao sam da dam maksimalnupodr{ku na~elniku u ra{~i}avanju kriminalai korupcije u samoj op{tini. MehmedalijaSalki} kaè da i jedan i drugi valjajunarodu, a kao i ve}ini demonstranatazasmetalo mu je {to oni koji ih smjenjujune ìve u Srebrenici.

Me|u transparentima, uz onaj koji jedrào Branislav, primje}ujemo i ne{to

è{}e, na kojima stoji Milorade Dodiku,

do|i da po~isti{ ova govna iz SNSD-a iHamdija odlazi u svoju Vogo{}u koji sodnosi na potpredsjednika Skup{tinop{tine Srebrenica Hamdiju Fejzi}a, ~ija jsmjena bila jedan od zahtjeva okupljenih, kojem zamjeraju da ne ìvi u Srebrenici odlu~uje o bitnim stvarima za ovaj grad.

Predstavnik gra|ana Hajrudin Hasano


ZAJEDNO SMO SKUPA

Tekst i foto: ALMIR PANJETA

Reporter SB svjedoio je neemu to je za mnogeistinski historijski dogaaj koji e zasigurno

promijeniti gledanje na mnoge stvari u BiH - zajed-nikom protestu Srba i Bonjaka koji je odran u

Srebrenici prolog ponedjeljka. Protestu na kojem su

u istim redovima bili i ia sa ajkaom i MajkeSrebrenice. Okupio ih je zajedniki cilj

KAKO SU SE SREBRENICIDOGODILI NENAD I ]AMILU Srebrenici je u ponedjeljak, 28. septembra, izbio mir!


29/68

vi} na skupu je pro~itao pet zahtjeva koji supu}eni op}inskom rukovodstvu Skup{tini op}ine.

Traìmo da se hitno odrì vanrednsjednica Skup{tine op{tine i da se na tosjednici stavi van snage odluka o smjendirektora Doma zdravlja. Da se smijen

potpredsjednik SO Hamdija Fejzi} i da sraspusti Komisija za dodjelu tu|e njege

pomo}i i smjeni predsjednik te komisijRadomir Pavlovi}, bili su, uz podr{kMilo{evi}u i Durakovi}u, zahtjevi gra|an

pro~itani na skupu koji je ve}inom bimiran, ali su okupljeni u jednom moment

bili izgubili ìvcepa su ~ak prijetili da }upasti u zgradu Op{tine, do ~ega nije do{l

Od zahtjeva ne}emo odustati, ako ih nprihvati Skup{tina, protesti }e se nastavitblokira}emo sve javne ustanove i institucijuklju~uju}i i Dom zdravlja, prima}e se samhitni slu~ajevi, rekao je Hasanovi}.


DAN KAD SE UJEDINILA SREBRENIC

MIRNE DEMONSTRACIJEGra|ani Srebrenice pruìli su

bezrezervnu podr{ku na~elnikuop{tine ]amilu Durakovi}u i direktoru

Doma zdravlja Nenadu Milo{evi}u

NAÊLNIK U OSTAVCI]amil Durakovi} ne}e nasjesti na

politi~ke podvale


30/68

Okupljenima se obratio i doktorMilo{evi} koji je do~ekan ovacijama iaplauzima:

Kao direktor Doma zdravlja garan-tujem jo{ bolje zdravstvo u Srebrenici, ne}ega uni{tavati ljudi poput Pavlovi}a, Gli{i}ai Hamdije Fejzi}a, kazao je okupljenima.

NAJAVLJENO PONOVNO OKUPLJANJE

Najve}e ovacije ipak izaziva pojav-ljivanje na~elnika u ostavci Durakovi}a.Mnogi bi u ovoj zgradi volili da ste vi

danas podijeljeni u dvije grupe, jednusrpsku, a drugu bo{nja~ku. Danas ste svi

jedinstveni u svojim stavovima i ja vam sepridruùjem. Dom zdravlja je institucijasvih nas i zalagat }u se da ona funkcioni{ena zadovoljstvo svih gra|ana, a ne

pojedinih politi~kih partija, koje samo sebi

i svojim liderima èle dobro, kazao jokupljenima, nakon ~ega se sastao

predsjednikom SO Milo{em Milovanov

}em s kojim je dogovorio da se u ovisedam dana zakaè sjednica na kojoj }e sraspravljati o zahtjevima gra|ana, a aksjednica u tom roku ne bude zakazangra|ani su za naredni ponedjeljak najavi

ponovno okupljanje. Odluka o datumodràvanja sjednice donosi se u vrijem

pisanja ovog teksta.Milovanovi} koji kaè kako ovakv

protesti nisu potrebni Srebrenicipojavise pred okupljenima i obratio im se

pored ~injenice da su ga izvi`dali, doprozvani potpredsjednik Fejzi} nije na{aza shodno da se obrati okupljenima. U

izjavi koju je dao novinarima u zgradop{tine optuìo je Durakovi}a da jdirigovao protestima na koje je, kako jkazao, doveo samo Srbe.

Ne bojim se nikoga, do{ao sam jutros osam redovno na posao. Vidjeli ste da jdole pred zgradom 200 ljudi, od 200 ljud199 je Srba. Ovo je rad na~elnika ]amilDurakovi}a sa pla}anjem, da dovede 90 i200, otprilike ima oko 150 ljudi, da dovedSrbe da smijene Hamdiju Fejzi}a!, kaza

je novinarima zbunjeni Fejzi} mijenjajubrojke iz sekunde u sekundu. U panicFejzi} o~ito nije vidio da je me|

okupljenima bilo najmanje 20 èna iudruènja koje okupljaju srebreni~kmajke.

Smjena direktora Milo{evi}a i ostavkna~elnika Durakovi}a zasigurno }e bine{to oko ~ega }e se lomiti politi~kkoplja i narednih dana, ali kakav god budkrajnji epilog osta}e ~injenica da sstanovnici Srebrenice, Bo{njaci i Srbmogu okupiti oko zajedni~ke stvari, dmogu zajedno podràti jednog Srbina

jednog Bo{njaka za koje i jedni i drugi, biu pravu ili ne, smatraju da su jedinispravni. Golemo.


ZAJEDNO SMO SKUPA

Pred zaklju~enje ovog broja dobili smoinformaciju da Kolegij Skup{tine op{tineSrebrenica nije donio odluku o odràvanjuvanredne skup{tinske sjednice zarazmatranje zahtjeva koje su iznijelipredstavnici gra|ana na protestima ispred

op{tinske zgrade.Kolegij je donio zaklju~ak kojim je

predsjednika Skup{tine op{tineSrebrenica Milo{a Milovanovi}a ipotpredsjednika Hamdiju Fejzi}a zaduìoda u roku od dva dana odrè sastanak sana~elnikom op{tine ]amilomDurakovi}em i predstavnicima politi~kihstranaka s ciljem prevazilaènjanovonastale situacije i rje{avanjaproblema. Tako|e, Kollegij je pozvaopredstavnike gra|ana da zahtjeve koje susaop{tili na protestu preto~e u inicijativu i

zvani~no je upute Skup{tini op}ine narazmatranje kako bi se ispo{tovalaprocedura i na zakonit na~in razmatrali irje{avali zahtjevi gra|ana.

Od Kolegija ni{ta bolje nisam nio~ekivao, a da vam pravo kaèm, bio

sam spreman na tu fintu. Kaù dapredsjednik i potpredsjednik Skup{ineop{tine Srebrenice sjednu sa mnom irazgovaraju o problemu. To je problemzajednice i o njemu ne mogu razgovarati iodlu~ivati tri ~ovjeka. Ja ne}u pristati natakav razgovor i na takve politi~kepodvale, kaè ]amil Durakovi} koji jekao na~elnik u ostavci zatraìoodràvanje tematske sjednice Skup{tineop{tine Srebrenica, a protokolisao je isvoju ostavku koju navodno op{tinskatijela nisu dobila. (M.F.)

IZIGRANI GRA\ANI

Oekivana reakcija KolegijaSkuptine optine Srebrenica

Do su{tinskog mimoilaènjaSkup{tine i na~elnika je do{lo zbog toga{to javne ustanove i preduze}a kojeosniva trebaju biti servis gra|anima, a ne

politi~kim strankama da kroz svojekadrove na direktorskim mjestimaprovode politiku zapo{ljavanja svojerodbine, ro|aka i strana~kih podobnika,kazao je obrazlaù}i odluku o ostavcina~elnik ]amil Durakovi}.

Dodao je da se li~no zalagao zapopravljanje stanja u Domu zdravlja, a nemijenjanje direktora i dovo|enje novog

koji }e provoditi politiku SNSD-a umjestopolitike zdravstva na podru~ju Op{tineSrebrenica.

U 15 godina SNSD je u Domu

zdravlja zapo{ljavanjem svojih ~lanovanapravio deficit od 1,2 miliona KM, kazaoje Durakovi} koji je ostavku dao nakon {toje na 23. redovnoj sjednici Skup{tineop{tine Srebrenica od 23. septembra ovegodine smijenjen direktor srebreni~kogDoma zdravlja dr. Nenad Milo{evi} zakojeg Srebreni~ani imaju samo rije~ihvale.

O JEDNOJ SMJENI I JEDNOJ OSTAVCI

Kako je sve poelo

SMIJENJENI DIREKTORGra|ani Srebrenice traìli su da hitno bude odrànavanredna sjednica Skup{tine op{tine na kojoj }e bitiponi{tena odluka o smjeni direktora Doma zdravlja

Nenada Milo{evi}a


31/68

Veleprometnici lijekovima kojizme|u ostalog, snabdijevaju apoteke vode tihi rat svlasnicima apoteka koji im n

pla}aju isporu~enu robu, odnosn

lijekove. O propasti lanca Apoteka Denid~iji je vlasnik Haris Redèpagi} ostaduàn 6,5 miliona KM dobavlja~ima

preko 3 miliona KM dràvi za poreze doprinose, pisali smo prije petnaest dankada smo najavili i mogu}i bankro

privatne zdravstvene ustanove ApotekOaza zdravlja. Lanac apoteka Oazzdravlja jo{ uvijek nije bankrotirao, ali jnjegov vlasnik Davud Zahirovi} izvarasvoje uposlenike, poslovne partnerveleprometnike lijekovima, zavode zdravstvenog osiguranja u dva kantona.Me|utim, Davud Zahirovi} zahvaljuju


Pi{e: MIRSAD FAZLI]

DAVUD ZAHIROVI, vlasnik Bosnafarma, Zada Pharmaceuticals i ApotekaOaza zdravlja, uz malu pomo prijatelja, uspjeno odolijeva nasrtajima pravne

drave na njegove (i)legalne poslove. Zahvaljujui svojim vezama i vezicama,Zahirovi jo uvijek pliva u poslovnim vodama, a do kada, zavisi prije svega odnadlenih tuilatava i sudova

KOGA PREVARIM,TOGA (NE) @ALIM

APOTEKARSKA FARM

U pro{logodi{njem javnomoglasu za formiranje noveesencijalne liste lijekova u

Tuzlanskom kantonu jedino {toje nedostajalo bila je fotografija

Davuda Zahirovi}a

HRONIKA NAJAVLJENE SMRTILanac Apoteka Oaza zdravlja je pred finansijskimkolapsom, a uposlenici 6 mjeseci nisu primili platu


32/68

svojim vezama i vezicama jo{ uvijekpliva u poslovnim vodama, a do kada,zavisi prije svega od nadle`nih tuìla{tava isudova.

DOMA]IN BEZ POKRI]A

Mi radnici Apoteka Oaza zdravlja

obavje{tavamo Vas da se u na{im

apotekama de{ava kriminal. Nemamo plate,

nemamo mogu}nost da ovjerimo

zdravstvene knjiìce. Danima poku{avamo

da izmolimo na{e plate od vlasnice Emine

Zahirovi} (k}erka Davuda Zahirovi}a,

op.a.) koja nas ignori{e i ismijava na{u

bijedu. I dok smo mi za Bajram sjedili

praznih stolova i nismo imali na{oj djeci

bajramluk dati, ista je hodala po svijetu i

tro{ila pare koje smo mi zaradili, stoji upismu uposlenika Apoteka Oaza zdravljakoje je upu}eno na adresu Zavodazdavstvenog osiguranja Kantona Sarajevo,od kojeg traè da se obustave isplateApotekama Oaza zdravlja. Naime, usvom poslovnom me{etarenju Zahirovi} jeoti{ao tako daleko da je u Distriktu Br~koregistrovao firmu Bosnafarm, koja je

blokirala ra~un njegovom lancu apotekaOaza zdravlja. Navodno, Bosnafarm je

blokirao ra~un Oazi zdravlja zbogisporu~enih, a nepla}enih lijekova u iznosuod 2 miliona KM. Zahirovi} je ovu

poslovnu vratolomiju izveo kako bi ostalidobavlja~i kojima Apoteka Oaza zdravljaduguje novac za isporu~enu robu ostalikratkih rukava. Naima, uplate na ra~unOaza zdravlja automatski se prebacuju nara~un Bosnafarma dok se ne izmiri dug

od dva miliona KM, a vlasnik obje firme jeisti ~ovjek - Davud Zahirovi}.Zahirovi} je dakle direktor i vlasnik

Bosnafarm veledrogerije Lukavac kojuje osnovao 1996., a devet godina kasnijeZahirovi} se upustio u jo{ jedan poslovni

poduhvat i registrovao je proizvo|a~amedikamenata Zada PharmaceuticalsLukavac. Zahirovi} je svoju firmuBosnafarm registrovao i u Tuzli, a

posljednju firmu pod ist im imenomregistrovao je u Distriktu Br~ko. Ali, da bise mogao razumjeti poslovni (ne)uspjehDavuda Zahirovi}a, mora se re}i da on

slovi za jednog od glavnih finansijeraSDA Tuzlanskog kantona. Naime, u jekupro{logodi{njih majskih poplava tada{njipremijer TK Bahrija Umihani} sastao sesa Davudom Zahirovi}em, a navodnoglavna tema razgovora bila je izradaesencijalne liste lijekova koji se mogu

propisivati i izdavati na teret Zavodazdravstvenog osiguranja TK. Tako se predTimom za razmatranje zahtjeva sindikata,

poslodavaca, Privredne/obrtni~ke komoreTK i obespravljenih radnika biv{ih

privrednih giganata na{ao i zahtjevZahirovi}eve Zada Pharmaceuticals za

za{titu doma}e proizvodnje. Nedugozatim Vlada TK usvojila je Smjernice zaza{titu doma}ih proizvo|a~afarmaceutskih proizvoda, a nakon toga

preporu~ila je izradu nove esencijalneliste lijekova koja }e dokazati da za{titadoma}ih proizvo|a~a zapravo

predstavlja za{titu samo jednog od njih,Zada Pharmaceuticals.

NEKA RADI KO [TA HO]E

Naime, prilikom sastavljanja noveesencijalne liste lijekova akcenat je stavljenna za{titi doma}ih proizvo|a~a, a usu{tini svi kriterij bitni za ulazak naesencijalnu listu unaprijed su dogovoreni saZahirovi}em. U tom javnom oglasu za

pravljenje nove esencijalne liste lijekova

jedino {to je nedostajalo bila je fotografija

Davuda Zahirovi}a Bio sam prisutan kada

je biv{i federalni ministar zdravstva Rusmir

Mesihovi} nazvao svog kolegu u Vladi TK

Alena Kameri}a rekav{i mu da je objavljeni

konkurs neprihvatljiv. Razumijem da se

nekom iza|e u susret, ali ovo {to radite je

kriminal, rekao je Mesihovi} na {ta mu je

Kameri} doslovno odgovorio: Uhvati se ti


OAZA ZDRAVLJA

Nepravilno uni{tavanje farmaceutskogotpada krivi~no je djelo, ali toBosnafarmu Davuda Zahirovi}a nijesmetalo pa su 2005. godine radnici ovefirme neovla{teno spalili veliku koli~inulijekova kojima je istekao rok upotrebe.Vatreni spektakl policiji su prijavili gra|ani,ali tada je u odbranu Zahirovi}a staloMinistarstvo zdravstva TK, koje je bez

analize utvrdilo da lijekovi nisu opasni pookolinu. Zahirovi} se kasnije pravdao dase uop{te nije radilo o lijekovima, negosamo o praznim kutijama iako su mje{tanisvjedo~ili o tabletama i ampulama. Istinanikad nije utvr|ena jer je slu~aj vje{tozata{

slobodna bosna 986

Documents