slobodna bosna 882

DARKO ELEZ: IZVORNO SVJEDO^ANSTVO UBICE IZ LUKAVICE

I

www.slobodna-bosna.ba

ODLU^NABITKAZA @IVOT

ISPRAVNA-oglasi sedmica-880:ISPRAVNA-oglasi.qxd 17.9.2013 13:38 Page 1

ZDRAVSTVENI KARTONLIDERA SDA TIHI]U DIJAGNOSTICIRANE TRIMETASTAZE NA MOZGUMu~nina i vrtoglavica, s kojom seSULEJMAN TIHI] borio posljednjih desetakdana, nije uzrokovana trovanjem hranom,kao {to se u po~etku pretpostavljalo, negoje rije~ o metastazama raka na mali mozak;urednik SB otkriva medicinsku dramu iosobnu borbu predsjednika Strankedemokratske akcije

[OKANTNA ISPOVIJESTDARKA ELEZAKAKO SMO UBIJALI, KRALI, OTIMALI[ef Posebnog odjela za organiziranikriminal Tuìteljstva BiH BO@OMIHAJLOVI] saslu{ao je prije godinudana u zatvoru u Sremskoj MitroviciDARKA ELEZA, optuènog za ~etiriubojstva, vi{emilijunske plja~ke, pranjenovca; SB prva objavljuje sadràjElezovog iskaza koji pokazuje da je vo|azlo~ina~ke organizacije, spa{avaju}i sebe,postao najva`niji svjedok Tuìteljstva

PASO[I ZA BUDU]NOST U[TEDA SREDOJA NOVI]ASREDOJE NOVI], ministar civilnih poslovaBiH, na}i }e se pod istragom Tuìla{tvaBiH i SIPA-e zbog nezakonite i vanrednenabavke nekoliko stotina hiljada paso{akoji se ne}e mo}i potro{iti ni narednihpet godina; izvor Slobodne Bosne iz ovogministarstva otkriva koje je sve malverzaci-je Novi} po~inio

AMERI^KO-IZRAELSKIDIPLOMATA MERONGOSPODAR HA[KOG TRIBUNALANikada do sada izbor predsjednika Ha{kogtribunala nije izazvao toliko interesovanjejavnosti kao posljednji na kojem je reiz-abran sudac THEODOR MERON, koji senalazi u centru afere sa namje{tanjem oslo-ba|aju}ih presuda; na{ izvor iz Ha{kog tri-bunala obja{njava zbog ~ega je Meronovizbor za prvog ~ovjeka Me|unarodnog sudaza ratne zlo~ine sporan i za{to dovodi upitanje kredibilitet Tribunala u Haagu

EJUP GANI], GIPS, CHIPS,VIDEOCLIPSNOVÂNIK ZATVORENOG TIPA Privatni Univerzitet porodice Gani},Sarajevo School of Science andTenhnology (SSST), mo`da ispunjavasve smjernice i standarde akademsko-predava~ke zajednice, ali kada na reddo|e pla}anje, SSST i sampredsjednik Gani} ne ispunjavajuop}eprihva}ene poslovne standarde,nego se pona{aju kao kriminalnaorganizacija. O tome svjedo~i EsmaPavica, direktorica firme Gipsal, koja}e svoja potraìvanja od SSST-a ipredsjednika i rektora Ejupa Gani}amorati traìti sudskim putem

ISTINE I LA@IIZME\U POLITI^KIH I NARODNIHKUHINJAProf. dr. ESAD BAJTAL upravo je objaviosvoju devetu knjigu NEOFA[IZAM UETNO-FRAKU; u otvorenom i polemi~nomrazgovoru za na{ magazin ovaj pedagog,

psiholog, filozof i sociolog govori, izme|uostalog, o 85 multimilionera ove gladnezemlje koji u svojim etno-patriotskimdèpovima drè devet milijaradi dolara kojesu zaradili zdu{no rade}i na riskantnomposlu za{tite vitalnog nacionalnoginteresa

3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

20

24

28

34

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 3.10.2013 0:33 Page 3

SLOBODNA BOSNA I 3.10.2013.4

KAJMAKOVI] I MARMELADA

Glavni operativac SIPA-eSla|an êrkeznagra|enupo{ljavanjemsina i k}erke Iako istraga protiv predsjednikaFederacije BiH @ivka Budimira nijepolu~ila o~ekivane rezultate, Sla|anêrkez, glavni operativac SIPA-ezaduèn za rukovo|enje tompovjerljivom operacijom, ipak jevi{estruko nagra|en. Inspektor êrkezbi na predstoje}oj proslavi jedanaestegodi{njice osnivanja SIPA-e trebaodobiti najvi{e policijsko priznanje,sprema se i njegovo unapre|enje uslu`bi, a usput je rije{io i problemzaposlenja djece. Sin inspektora SIPA-eSla|ana êrkeza nedavno je dobioposao na Aerodromu Sarajevo, i tozahvaljuju}i prijateljima iz SDP-a, ali idràvnoj tuìteljici Diani Kajmakovi}(sa kojom je blisko sura|ivao u istraziprotiv @ivka Budimira), ~iji je suprug {efCargo centra. Nakon sina, êrkez jeuspio zaposliti i k}erku, koja je kaopripravnica angaìrana na sarajevskomsudu. (S.M.)

Na sastanku sedmorke u Briselu 1.oktobra, kako se i moglo o~ekivati, nijeotklonjena nijedna od prepreka kojeblokiraju evropske integracije BiH, pa ipakse moè re}i da je sastanak u Briselu bioplodonosan. Ne zbog usvojenih i potpisanihprincipa na kojima }e se temeljiti budu}imodel izbora ~lanova Predsjedni{tva BiH idelegata u Dom naroda, jer su ti principiodranije poznati i op}eprihva}eni, negozbog ~injenice da se Evropska komisijajavno obavezala pomo}i bh. liderima upronalasku op}eprihvatljivog rje{enja.

Dogovor u Briselu nije izostao zbognesposobnosti bh. lidera da prona|uprihvatljivo rje{enje, nego zbog njihovogstraha da }e svako dogovoreno rje{enje biti(zlo)upotrijebljeno u bespo{tednomme|ustrana~kom obra~unu. Prijedlog SDAi HDZ-a o izboru ~lanova Predsjedni{tvaBiH popljuvan je u SDP-u i prije nego {to jeugledao svjetlo dana, ali nimalo druk~ijenije pro{ao ni onaj raniji prijedlog koji sunekoliko mjeseci ranije zdu{no predlagali ina sva usta hvalili ~elnici SDP-a i HDZ-a.

Oba ponu|ena prijedloga nudila susolidnu osnovu da se dorade i pobolj{aju udemokratskoj razmjeni argumenata, ali su obabrè-bolje pokopana zbog straha strana~kiholigarhija da bi politi~ki poeni mogli pripastirivalskom taboru. Lider SDP-a ZZlatkoLagumdìja nije oti{ao u Brisel da traìrje{enje za problem, nego da traì problem zaponu|eno rje{enje SDA i HDZ-a, svjestan dauspjeh TTihi}a i ^ôvi}a, makar bio koristan zadràvu, nimalo ne bi koristio SDP-u. Dapa~e!

Iz vi{egodi{nje blokade nastaletragi~nim podjelama na bo{nja~kojpoliti~koj sceni mogu}e je iza}i na samojedan na~in: da se autorstvo za primjenupresude Sejdi} i Finci pripi{e nekom sastrane, najbolje Evropskoj uniji, jer u tomslu~aju ne bi bilo ni pobije|enih niporaènih na politi~koj sceni BiH.

Po svemu sude}i, ovaj lokalni politi~kifeler napokon je prepoznat me|udu`nosnicima Evropske unije, koji }e senakon sastanka u Briselu aktivnije uklju~itiu politi~ku arenu BiH.

(A. Metiljevi})

Stranaki lideri u Briselunisu tragali za rjeenjem

nego za problemom

BH. LIDERI PALI NA POPRAVNI

MINI MARKET

NAZIRE SE IZLAZRje{enje za presudu Sejdi} - Finci mogu}e je prona}i uz anga`man evropskih posrednika

Diana Kajmakovi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 3.10.2013 0:01 Page 4

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]

3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA5

KAZNENO-POKVARNIZAVOD

Direktor FUP-aDragan Luka~neredio istraguo bijeguDominikaIlija{evi}a izmostarskogzatvoraDirektor Federalne uprave policije(FUP) Dragan Luka~ naredio jepo~etkom tjedna otvaranje istrage kojabi trebala utvrditi kako je i pod kojimokolnostima iz BiH pobjegao DominikIlija{evi} Como. Inspektori FUP-a }e unarednim danima ispitati da li jeIlija{evi} na godi{nji odmor pu{tensukladno zakonskim propisima,odnosno, da li je u tom smislu bilopropusta u upravi Kazneno-popravnogzavoda Mostar. O~ekuje se, tako|er, dapolicijska istraga utvrdi kako se moglodesiti da osu|enik za ratne zlo~ine naprivremenoj slobodi boravi bez ikakvognadzora. Como je u intervju za Ve~ernjilist kazao da je na otok Vir kod Zadrado{ao jo{ 10. septembra, ali je vijest onjegovom bjekstvu slu`beno potvr|enatek osamanest dana kasnije, nakon {tose nije vratio u mostarski zatvor. Izfederalnog MUP-a najavljuju i da }e odhrvatskog pravosu|a i policije tra`iti dase Dominik Ilija{evi} odmah uhapsi,budu}i da u Republiku Hrvatsku nijedo{ao kao turista, nego kao bjegunacza kojim je raspisana crvenaINTERPOL-ova tjeralica. (S.M.)

MINI MARKET

Zlatni odbojkai na kafi u Kantonu

Dragan Luka~

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 3.10.2013 0:01 Page 5

Dvije-tri su se vlade u tri posljednje godine izmijenileu Sarajevskom kantonu, prvu demokratski izabranu,predvo|enu Socijal demo kratskom partijom BiH,odmijenila je druga, ni{ta manje demokratski i legitimnovalidna okupljena oko stoèra predvo|eneg Strankomdemokratske akcije. U me|uvremenu (u meno-pauzi),kratko vrijeme postojala je improvizirana, lohotna,navrat-nanos sklepana prelazna kantonalna Vlada, u kojojje Radon~i}ev Savez za bolju budu}nost istisnuo SDA, pase tu pri{ljam~ilo, pri{lepalo jo{ nekakvog strana~kogsitni{a da se udjene u parlamentarnu ve}inu. Danas jednu,sutra drugu, prijepodne, {to bi rekao na{ mudri Vo|a AAlijaIzetbegovi}, vamo, poslijepodne tamo.

Rezultati tih demokratskih turbulencija, strana~kih

preslagivanja, naduravanja, dogovora-odgovora, koa li -cijskih, da prostite, kurvanja mogao se vidjeti prije tri-~etiri dana: ki{a je padala, iz drveta i iz kamena, zamrznutje gradski prijevoz, hiljade ljudi, gra|ana Sarajevabauljalo je po ulicama, ~ekaju}i kakav-takav gradskiprijevoz koji do}i ne}e. Elektroprivreda BiH je odlu~ilaisklju~iti struju Gradskom saobra}ajnom preduze}u,hroni~nom, okorjelom neplati{i. Kako su se mijenjalekantonalne vlade, tako su se rotirale upravlja~ke imenad`mentske posade u GRAS-u. Najvjerovatnije je upravu sarajevski kantonalni premijer SSuad Zeljkovi} kadaje usred te saobra}ajno-tala~ke krize podvrisnuo: Ovo jeterorizam, ovo gra|anima Sarajeva ni agresori nisuradili. Aludirao je Zeljkovi} na ~injenicu da je na ~eluElektroprivrede BiH revnosni aparat~ik, ljuti pripadnikLagumdìjine partijsko-energetske jednosmjerne strujeElvedin Grabovica. Tri miliona maraka je GRAS duàn

Elektroprivredi, obja{njava Grabovica i obe}avauklju~enje struje ~im se barem deseti dio toga duga uplatina ra~un javnog poduze}a na ~ijem je ~elu. I Grabovicaje, bez sumnje u pravu - struja, komunalije se morajupla}ati, do{la maca na vratanca. Nema vi{e {ale, gledanjakroz prste.

Uostalom, nije GRAS jedino javno poduze}e - `rtvatog poo{trenog reìma napla}ivanja struja -isklju~ena je struja, tako|er javnoj, isto takokantonalnoj firmi ZOI 84 koja grca u dugovima. Samo,postoji stanovit problem koji umanjuje vjerodostojnost irelativizira odlu~nost Elektroprivrede BiH i njezinogdirektora Grabovice - ZOI 84 je u financijski pakao i

du`ni~ku krizu u najve}oj mogu}oj mjeri uvaliomenad`ment koji je postavila Socijademokratska partijaBiH, predvo|en raskala{nim, razuzdanim `dera~em tu|ihpara, Lagumdìjinim zemlja~kim favoritom SSalkomHasanefendi}em. Menadèrom, koji je gdje se godpojavio u posljednjih tridesetak godina (Oslobo|enje,recimo), iza sebe ostavio finansijsku pusto{, jezivedugove i stotine jaransko-zemlja~ko-prijateljskiuposlenih besposli~ara. Da li bi se Grabovica usudioisklju~iti struju ZOI-u 84 da je i dalje na njegovom ~elupoduzetnik i vizionar, posrnuli strana~ki miljenikHasanefendi}? Bi, ali malo morgen!

Da li su radnici i uposlenici Gradskog saobra}ajnogpreduze}a `rtve politi~ko-strana~kih obra~una?Kratkoro~no, dnevno-pragmati~no da! Nikada se,zanikada Elektroprivreda BiH, odnosno njenenergi~ni direktor Grabovica ne bi usudili isklju~iti


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Problem javnih poduzea u Sarajevskom kantonu, viedecenijski sis-temski zaputenih, pljakanih, opustoenih, oerupanih, u posljednje trigodine reduciran je i sveden na stranako naguravanje, izbacivanje-ubacivanje, besmislenu premjetaljku koja se na kraju, po pravilu iuredno, nemilosrdno fakturie graanima. Znamo li zato je, zbogega, po kojoj ekonomskoj neminovnosti cijena vode u zadnjih dva-tri mjeseca poveana dvostruko, ako si priutite redovnu higijenu, aki trostruko

DVIJE SU SE VO\E ZAVADILE LIJEPO I ÎSTO MOJE SARAJEVOPi{e: SENAD AVDI]

Ovo nema nigdje, gun|ali su gra|ani Sarajeva ovgasili grijanje, zatvarali slavine na ~esmama

Iluzije:Iluzije.qxd 3.10.2013 1:25 Page 6

struju trolejbusima i tramvajima, ostaviti na ulici stotine hiljadagra|ana, da je, kojim koalicijskim slu~ajem, ostala prethodnaupravlja~ko-menadèrska postava - koju je postavilaSocijaldemokratska partija BiH.

Sve je u pravu kantonalni premijer Suad Zeljkovi}, kada bijesnokonstatira da su gra|ani, jednostranom odlukomElektroprivrede BiH da ukine struju GRAS-u Sarajevaterorizirani gore i teè nego u vrijeme agresije. Nego, hajdemomalo da vidimo odakle nam dolazi premijer Zeljkovi}? Ni iz kakvogrealnog samoodrìvog sektora, nego iz jo{ jednog javnog

kantonalnog poduze}a - Toplana, koje je godinama ni{ta manje ini{ta obzirnije teroriziralo, smrzavalo, dràlo na ledu gra|aneSarajeva. Milioni nagomilanih, vi{egodi{njih dugova ostali su izadirektora Zeljkovi}a, prije nego {to se toplo ljudski oprostio odradnika Toplana i preuzeo premijersku funkciju u kantonalnojVladi.

Problem javnih poduze}a u Sarajevskom kantonu,vi{edecenijski sistemski zapu{tenih, plja~kanih, opusto{enih,o~erupanih, u posljednje tri godine reduciran je i sveden nastrana~ko naguravanje, izbacivanje-ubacivanje, besmislenupremje{taljku koja se na kraju, po pravilu i uredno, nemilosrdnofakturi{e gra|anima. Znamo li za{to je, zbog ~ega, po kojojekonomskoj neminovnosti cijena vode u zadnjih dva-tri mjesecapove}ana dvostruko, ako si priu{tite redovnu higijenu, ~ak itrostruko. Ne znamo, niti moèmo znati, osim ako vjerujemokantonalnom ministru za tu oblast ZZlatku Petrovi}u, recidivisti-povratniku u izvr{noj vlasti Kantona Sarajevo. Otprilike,

obja{njava ministar Petrovi}, do{lo je vrijeme da se vlast obra~unasa neodgovornim pojedincima i manjim grupama, koji sebi svakomalo dopu{taju luksuz da se kupaju, peru kosu, zube pa ~ak, uekstremnim slu~ajevima, zalijevaju cvije}e!

Predvidiva je i stra{na pri~a, stra{na zato {to je predvidiva iuobi~ajena, koju je, reklo bi se korektno i argumentirano,posljednjih dana eksploatirao Dnevni avaz - kako kantonalniposlanik i federalni zastupnik DDamir ârdì} kontrolira, nakanafi drì ministra iz svoje stranke (Radom za boljitak) EEmiraHrenovicu. Ko je ârdì}? Mu`, neke s pravom zaboravljene

pjevaljke lakih nota i strana~ke kolegice. Ko je Hrenovica? E, tone znam. Uglavnom nekakav jadnik koji je zahvaljuju}i du`ni~kojkrizi duàn igrati kako mu glazbeno-muzi~ki {efovi diktiraju.

Kaè GGrucho Marks, onako izvorno marksisti~ki, dijalekti~ki,u jednom filmu: To {to neko izgleda kao idiot, {to se pona{a kaoidiot, izgleda kao idiot, ne smije vas zavarati - on zbilja jesteidiot.

Ne mislim pri tom ni na koga od gore pobrojanih individua -mislim, isklju~ivo, na gra|ane koji se ne voze gradskimsaobra}ajem, ne kupaju se, ne uklju~uju grijanje, plinsko,elektri~no, mazutsko, pokapaju svoje najmilije po basnoslovnimcijenama i uvijek na {telu i preporuku...

Da, skoro zaboravih, kantonalni premijer Suad Zeljkovi} jepro{le nedjelje svog medijskog savjetnika iz Toplana postavio zadirektora javnog poduze}a Pokop. Znam ~ovjeka i ni{ta protivnjega nemam - idealan izbor da baci posljednju lopatu zemlje kadaSarajlije optr~e posljednji krug (pakla/dèhenema).


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

ove nedjelje dok su im ukidali gradski prijevoz,

STANJE REDOVNOTramvaj kreno, ma nije kreno


ÊTVRTAK, 26. SEPTEMBARStalna, vi{edecenijska ~itateljica SB,

tek joj je 85-90 godina, presretne me danasna cesti, pozdravlja kurtoazno: Pa nisamznala, sine, da si ti pomalo i ljepu{ka{t,vazda si mi se nekakav ~inio. Ruku nasrce, i meni...

PETAK, 27. SEPTEMBARNeka djevojka iz Slovenije, ne znam ni

ko je ni odakle joj broj mojeg telefona, aliima obavezuju}e prezime na koje se nesmijem oglu{iti - PRE[ERN, pi{emagistarsko-doktorsku studiju o, neisklju~ujem da sam krivo razumio,novinarima koji su preìvjeli rat, pa jeneko uputio i na mene. Druga jedna cura izMakedonije LjUBICA SPASKOVKAmagistrira-doktorira u Engleskoj na temusarajevski rock and roll prije i nakon rata,ili ne{to tako, pa i ona traì moju suradnju,mi{ljenje... Ni{ta mi od toga ne treba, mukami je, najradije bih to sve otka~io otfikario,odjebao, ali, nastojim biti u~tiv, pristojan,takti~an, nagodan. Citiram prof. ESADABAJ TALA koji u svojoj knjizi NEOF A[I -ZAM U ETNO-FRAKU citira ruskogpis ca TTurgenjeva koji tvrdi da postojeprilike u kojima je takti~nost neumjesna...gora od grubosti.

SUBOTA, 28. SEPTEMBARU emisiji Reflex koju snimam na

televiziju OBN sijevnu (nam) raspravame|u dvojicom mojih gostiju, uglednihodvjetnika JOSIPA MUSELIMOVI]A iFAHRIJE KARKINA, oko toga da li bi onibranili MOMÎLA KRAJI[NIKA uHaagu. Karkin kaè da bi, Muselimovi}veli da ne bi NIPO[TO. Nije to maladilema, niti je jednostavna odluka, zadire uosobne, moralne, profesionalne, politi~ke,svjetonazorske aspekte.

Kolega SENAD HAD@IFEJOVI] jeve~eras na Face televiziji objavio intervjusa Kraji{nikom, presu|enim ratnimzlo~incem i sa svih strana ga (Senada)blate, vrije|aju, optuùju da je izdaonacionalnu stvar. Da li bih ja radio, iliobjavio intervju sa Kraji{nikom? Naravnoda bih, da mi se ukazala prilika.

Hiljadu je stvari sporno u Hadì fejzo vi -}e vim pitanjima, milion ih je proble -mati~no u Kraji{nikovim odgo vor ima.Meni se, me|utim, u~inio prili~no ljubak iiskren Kraji{nikov odnos prema liderimazara}ene (bo{nja~ke) strane: sve najljep{e,ili ni{ta ru`no, Momo zbori o ALIJIIZETBEGOVI]U i HARISU SILAJ D@I -]U.

Kraji{nik je ~estit srpski politi~ar i~ovjek od rije~i, odgovoran, doma}in,{okirao me je u prolje}e 1994. HarisSilajdì} nakon {to se vratio sa mirovnihpregovora u @enevi. Nisam se ni sabrao, a

Haris nastavlja, ne prekida: Sada da meKraji{nik pozove da odem na Pale, oti{aobih bez ikakvog straha da se ne}u vratiti.

NEDJELJA, 29. SEPTEMBARU dva dana u zagreba~kom Jutarnjem

listu dva razli~ito intonirana teksta onajnovijem ~udu iz Me|ugorja - svijetle}ojGospi. Ju~er se pisac ANTE TOMI] sa timnajnovijim hercegova~kim vjersko-turisti~kim fenomenom zajebava, {to i nijeosobito te{ko, a danas se njegov kolegaTOMISLAV ÂDE@ bacio na mnogozahtjevniji posao - problematiziranje njenesvjetlosti Gospe u {irem poslovnom,nacionalnom, transregionalnom kontekstui ozra~ju. Da nema nedotupave, klasi~nepurgerske, {ablonizirane, kanoniziranepovr{nosti, pretencioznih frljoka iz vi{egstaleà (Bo{njaci imaju nogometnureprezentaciju, Srbi srebreni~ke jame aHrvati - Gospu) radije bih potpisaoâdeòv nadahnuti mini esej negoliTomi}evu rutinersku, predvidivuzajebanciju.

Ukazanje me|ugorske Gospe od prijetrideset i kusur godina i sve {to taj fenomenprati i oboga}uje ga, milioni posjetitelja,hodo~asnika, razvoj najprije malog, potomsrednjeg i na kraju ogromnog biznisa,neporeciv je dokaz vitalnosti, duhovne,poslovne, materijalne i sveke druge Hrvatasa hercegova~kog kr{a.

Vele mi da se priprema i novo,senzacionalno ~udo, do sada nevi|eno uMe|ugorju: UKAZANJE FISKALNEKASE!

PONEDJELJAK, 30. SEPTEMBARêtiri-pet va`nih stvari se danas desilo u

regionu, pa da ne bih svako malo pr~kao podobro na~etom daljinskom upravlja~u, vrtiopo razli~itim televizijama, opredijelim sezaustaviti na Al Jazeeri Balkans,basnoslovno, nemjerljivo skupommedijskom(?) projektu koji bi trebaoinformativno integrirati prostor tzv.Zapadnog Balkana. Vjeruju}i da }u tusaznati sve {to me zanima.

U prvih pola sata, koliko sam izdurao,bio sam teroriziran desetominutnim liveuklju~enjem u blebetanje, ritualno pos ipa -nje pepelom, ministra vanjskih poslovaSirije u Ujedinjenim narodima; potom jeuslijedio podjednako dug i ni{ta manjezamorno irelevantan prilog sa licinogmjesta iz Turske o ustavnim promjenamakoje je predloìo tamo{nji premijer TTayyibErdogan. Potom slijedi red Somalije, panered Iraka, bombe u Pakistanu, stanje uSomaliji, sranje u Nigeriji, sve garniranovi|enjima i procjenama uvaènihanaliti~ara.

A ja sam sam èlio samo znati je liproradio gradski prevoz u Sarajevu, {ta je

na po~etku odbrane kazao u zagreba~kojsudnici IVO SANADER, {ta jeTOMISLAV NIKOLI] kazao o zabraniParade ponosa, a {ta HASHIM THACHIo predstoje}im lokalnim izborima naKosovu, NENAD ÂNAK o promjenivlasti u Vojvodini.

Je li Al Jazeera Balkans sporna zato{to je jednosmjerno tendenciozna? Nije!Upitna je zato {to ne valja, ni Bogu, akamoli Allahu... Barem danas.

UTORAK, 1. OKTOBARGenijalna je kadrovska politika

{panjolskog nogometnog kraljevskog klubaReal Madrida - u samo 5-6 godina uspjelisu otjerati dvojicu ponajboljih evropskihnogometa{a - Nizozemca ARIANAROBENA i (turskog) Nijemca MESUTAOZILA. Ovaj posljednji ve~eras jedemolirao Napoli, onaj prvi blista kaonikada. GGaret Bale, jednonogi Vel{anin iposlovi{no radi{ni LLuka Modri}, nekadaubita~ni tandem mrljavog, tradicionalnopetog-{estog Tottenhama na jednu, abajernovac Roben i arsenalovac Ozilna drugu stranu; ba{ mora{ imati izraènnetalenat, drskost, |on-obraz... dapogrije{i{ u odabiru.

SRIJEDA, 2. OKTOBAR Ne postoji ni{ta u vezi sa stra{nim

doga|ajima u Vi{egradu iz prolje}a 1992.godine {to nisam saznao, ili poku{aosaznati, pro~itao, pogledao, saslu{ao.Proìvio. Otplakao. Odbolovao. Kako suspontano organizirani Srbi u prvomodbrambenom naletu pobili, poklali,popalili sve {to je tursko. Kako glavnidèlati nisu bili monstrumi LLuki}i, Milan iSredoje, osu|eni u Haagu, nego je cijeluoperaciju vodio komandant Titovouì~kogkorpusa MMilan Torbica (vjerovatno jekrepala ta mrcina) koji je iz Isto~neHercegovine (Nevesinja) u rano prolje}e92. prekomandovan u odbranu vjekovnihsrpskih ognji{ta uz obalu Drine.

Zato se pla{im, strepim, oklijevampogledati film, nezgrapnog, pateti~no-neprobavljivog, (valjda) marketin{kognaslova Za one koji ne mogu da govore,redateljice JASMILE @BANI]. Zasnovanje film na pri~i stanovite, na~itane,dobronamjerne, ali povr{ne,avanturistkinje iz Australije koja 15 godinanakon masovnog pokolja Bo{njaka uVi{egradu nema pojma ni o ~emu pa tekkada do|e u hotel Vilina Vlas saznadneda je to bilo ratno mu~ili{te. Sve bih dao dagrije{im, ali ne vidim kako se ozbiljnapri~a moè izgraditi na pogre{nom,povr{nom pred lo {ku. Preozbiljan se zlo~inu Vi{egradu desio da bi se prepustioavanturistima i bestalentima, vje{timbera~ima novca...


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI



NE PREDAJ SE, NIVES

Tuìteljica NivesKanev~evzaprimila idrugu prijavuprotiv na~elnikaStari GradIbrahimaHadìbajri}a Glavna kantonalna tuìteljica uSarajevu Nives Kanev~ev na{la se unimalo ugodnoj situaciji nakon {to jenedavno zaprimila novu kaznenuprijavu protiv na~elnika sarajevskeop}ine Stari Grad IbrahimaHadìbajri}a. Prijavu protivHadìbajri}a Kantonalnom tuìteljstvu uSarajevu navodno je podnijela grupavije}nika u Op}inskom vije}u StariGrad, koji su na~elnika optuìli zazlouporabu slu`benog poloàja i prijegodinu dana. Tada je kaznena prijavaproslije|ena kantonalnom tuìteljuSaninu Boguni}u koji ni poslijedvanaest mjeseci nije otvorio slu`benuistragu. No, kako je Boguni}, ume|uvremenu, u Op}ini Stari Gradzaposlio svoju suprugu (?), njegova je{efica Nives Kanev~ev, zbog sukobainteresa, morala predmet ustupitidrugom tuìtelju. (S.M.)

MINI MARKET

Rajko Vasi}, biv{i generalni a potomizvr{ni sekretar SNSD-a, najavio je pot-puni razlaz sa SNSD-om. Vasi}Dodikovoj stranci zamjera {to ga uposljednjih nekoliko mjeseci reìmskimediji u RS-u izbjegavaju, a kako tvrdeupu}eni, nezadovoljan je i stanjem ustranci i pona{anjem pojedinaca izSNSD-a zbog ~ije bahatosti i kriminala jeova stranka izgubila ugled u javnosti.Udarna pesnica SNSD-a, koji je na

Dodikov nagovor podnio ostavku zato {toje na svom blogu studente nazvao kopi-ladima, nedavno je {efu SNSD-a rekao daje u toj mjeri razo~aran stanjem u SNSD-u da je spreman vratiti ~lansku knjiìcu.Nije Vasi} zaboravio da pomene svojeosmogodi{nje zasluge u pljuvanju udaljna koga god je Dodik pokazao prstom.Dodik ga je, tvrde upu}eni, ipak zamolioda svoj odlazak odgodi za bolja vreme-na. (M.D.)

PLJUVAEMO SE JO

Dodik zamolio Vasia daodlazak iz SNSD-a odgodi

za bolja vremena

Nakon {to je webportal SlobodneBo sne u utorakobjavio pri~u omalom HHajru dinuKamenja{u iz Vare{akojem je posljednjaèlja da upoznanogometa{a ZlatanaIbrahimovi}a, medijiu BiH, pa u regionu,a onda i cijelojEvropi su se ujediniliu jednom - da pri~ado|e do Zlatana i dase ispuni èljadje~aka kojem ljekaridaju slabe {anse zapreìvlj a vanje.

O svemu su nasobavijestili prijateljiiz Njema~ke, nakon ~ega smo objavili tekstposlije kojeg su nam se javili mnogi nude}ipomo} u traènju kontakta Zlatanovogmenadèra. Pri~a je do{la do Zlatana i nakonme~a PSG - Benfica dogovori}e se detaljioko njihovog susreta. Porodica je spremna naput tamo gdje Zlatan javi. Kako kaù, èlja

malog Hajrudina je daodgleda Zlatanovuutakmicu i da se prijeili poslije s njim sus-retne.

U kontaktu smos menadèrom Zla -tana, sve je jo{ neizv-jesno, i molim medi-je da ne prenose da}e Zlatan do}i uSarajevo, on to nijerekao niti je toHajrudinova èlja,Hajrudinova èlja jeda ode kod njega igleda utakmicu,kaè Tevhida TeaReki} koja je prekosvoje FB stranicepokrenula akciju o

kojoj su nas obavijestili prijatelji izNjema~ke nakon ~ega smo objavili pri~ukoja je na kraju do{la i do {vedskogAftonbladeta. Zamolila je ljude da prestanuslati mailove Zlatanovom menadèru, jerve} zna za pri~u i dogovara se susretdje~aka s nogometnim idolom. (A.P.)

SUSRET S IDOLOM

Kako je Zlatan Ibrahimovisaznao za posljednju elju

malog Hajrudina

Hajru din Kamenja{

Nives Kanev~ev

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 2.10.2013 23:58 Page 10

PRO ET CONTRA


VLADIN NEDODIRLJIVISEKTOR

Federalni premijer NerminNik{i} zaustavio kontrolunevladinog sektoraKako nezvani~no saznajemo, planom iprogramom rada Finansijske policije za2011. godinu bila je predvi|enaopse`na kontrola nevladinog sektora.Plan i program rada poslat je nausvajanje resornom ministarstvufinansija a odatle je kasnije proslije|enVladi FBiH. Ve}ih primjedbi nije bilo, alikada se do{lo do kontrole nevladinogsektora nastupio je haos. Prvi jereagovao premijer Nermin Nik{i}, kojije traìo da se ta ta~ka bri{e iz plana iprograma rada Finansijske policije, aNik{i}ev ultimatum poja~an je ipritiskom me|unarodne zajednice,odnosno pojedinih ambasada kojeizda{no finansiraju nevladin sektor.Tako je propao poku{aj Finansijskepolicije da uvede bilo kakvog reda ufinansijski, i na svaki drugi na~in,raskala{en nevladin sektor. Kad smo~e{ljali i zatvarali humanitarneorganizacije sa arapskimpredznakom, to je bilo normalno io~ekivano, a danas se bilo kakavpoku{aj kontrole NGO-a tuma~i kaonapad na gra|aske slobode,demokratiju, dràvu..., bio je komentaruposlenika Finansijske policije nakonbrisanja kontrole nevladinog sektora izplana i programa rada ove institucije u

MINI MARKET

BERIZ BELKI]

PoslanikStranke za BiH

DA/NEMi{ljenja sam da }esedmorka rije{iti pitanjepresude Sejdi}-Finci.Name}e mi se drugo pitanje,a to je kako }e se rije{iti tajproblem. Bojim se da rje{enjene}e biti dobro za BiH.

AHMED @ILI]

Advokat

DA/NEDosada{nji neuspjesipotvr|uju da provo|enjepresude Sejdi}-Finci o~itonadilazi institucije BiH, kao injene politi~are.Predizborno vrijeme, potre-ba politi~ara da izbjegnueventualne sankcije, a iiskustva u sli~nim situacija-ma - razlog su za skepti-cizam da li }e nakon 10.

oktobra sedmorka razli~itotuma~iti dogovoreno.

MIRO LAZOVI]

PotpredsjednikSDU-a

DA/NEUkoliko budu pod pritiskom[tefana Fuelea, ondavjerujem da }e se do 10.oktobra rije{iti problempresude. Ukoliko sedmorkabude rje{avala problemisklju~ivo izme|u sebe,mi{ljenja sam da ne}e rije{itiproblem presude Sejdi}-Finci.

SA[A MAGAZINOVI]

Predsjednikkluba SDP-a uPredstavni~komdomu

DA/NESmatram da jepreambiciozno re}i da }ese u sedam dana upotpunosti rije{iti problem,ali se svakako moè u~initi

zna~ajan iskorak.

ASIM MUJKI]

Profesor FPN-a

NENe vjerujem da }e se rije{itiproblem presude Sejdi}-Finci jer onapodrazumijeva tektonskepromjene Dejtonskogsporazuma i na~ina na kojise u BiH grabi politi~kavlast i donose odluke.

ADIS ARAPOVI]

Politolog

NESedmorka do 10. oktobrane}e rije{iti problem presudeSejdi}-Finci jer ne vidim dase radi na rje{avanju presudeve} na zadovoljavanju nekihpoliti~kih ciljeva pojedini~nihpoliti~kih stranaka i njihovihlidera.

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

Vjerujete li da e sedmorka do 10. oktobrarijeiti problem presude Sejdi-Finci?

Priredila: Ma{a ]osi}

Nermin Nik{i}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 2.10.2013 23:59 Page 11

Usrijedu, 2. oktobra, predsjednikSDA SSulejman Tihi} napustio jeKlini~ki centar Univerziteta uSarajevu i posebnim avionomnamijenjenim za medicinsku

evakuaciju otputovao u Heidelberg nahitnu operaciju tumora. Kako se radi ovrlo zahtjevnom operativnom zahvatu,kome }e prethoditi detaljne medicinskepretrage, uklju~uju}i i biopsiju tumorskihstanica na malom mozgu, termin operacijejo{ nije preciziran, no poznato je da }e seoperacija izvesti na presti`noj njema~kojklinici Heidelberg University Hospital, nakojoj je Tihi} ve} boravio u martu ovegodine kada su mu odstranjeni benignipolipi s plu}nih krila.

Sarajevsku bolnicu Tihi} je napustio usrijedu oko 15 sati, u pratnji sestreRusmire, koja se ni trenutak nije odvajalaod svog brata tokom trodnevnog boravka uko{evskoj bolnici. Tihi} je iza{ao nanogama, mada se tokom prethodnih danaboravka u bolnici u nekoliko navratasru{io poku{avaju}i oti}i do kupatila. Danpred polazak u Njema~ku po~eo je primatisteroide koji su ga osovili na noge, alinedovoljno da otputuje redovnomavionskom linijom ili automobilom u Nje -ma ~ku.

POVJERENJE U NJEMA^KE DOKTOREZa kliniku u Heidelbergu Tihi} se

odlu~io iz dva razloga: najprije zato {to seradi o vrhunskoj klinici koja je me|uprvima u Evropi usavr{ila tehniku neinva -n zi vne operacije tumora uz pomo} sajber

noà (cyber knife), a potom i zato {to seve} lije~io na ovoj klinici i uspostaviokontakt s tamo{njim medi cins ki m oso -bljem.

Jedna od tri metastaze na malommozgu smje{tena je na vrlo osjetljivom ipri tome nepristupa~nom mjestu pa bioperacija klasi~nom metodom - hirur{kimskalpelom - bila iznimno rizi~na. Naklinici u Heidelbergu takve vrste operacijaizvode se sajber noòm (cyber knife) koji,umjesto klasi~nog skalpela, snopovimaradijacije vrlo precizno poga|a malignestanice bez o{te}enja okolnog zdravogtkiva. Naravno, ni sajber no` nijesvemogu}, ni on ne moè izmijenitiprirodu bolesti, ali puno uspje{nije moèusporiti ili potpuno zaustaviti njenonapredovanje.

Zdravstveno stanje lidera SDA Sule j m -

a na Tihi}a naglo se pogor{alo prije desetakdana. Stalne mu~nine i povremenevrtoglavice Tihi} je u prvi mah pripisivaotrovanju hranom, pa se prvih nekolikodana poku{avao lije~iti ~ajevima i medi -kamentima iz ku}ne apoteke. Ljekarimase obratio tek desetak dana kasnije, unedjelju, 29. septembra, kada su gau~estale vrtoglavice prikovale za krevet.

Ve} dan nakon {to je smje{ten naKlini~ki centar Univerziteta u Sarajevu,lije~ni~ki konzilij uspostavio je dijagnozu- metastaza tumora na malom mozgu.

U PET GODINA 12 OPERACIJATokom posljednjih {est godina u

zdravstveni bilten Sulejmana Tihi}aupisano je ~ak 12 hirur{kih intervencijaizvedenih pod punom anestezijom, odkojih su dvije, me|usobno neovisne


ZDRAVSTVENI KARTON LIDERA SDA

Tihi} se opredijelio za Heidelberg University Hospitalzbog ~udotvornog sajber noà

Munina i vrtoglavica, s kojom se SULEJMAN TIHI borio posljednjih desetak dana, nije uzrokovana trovanjem hranom, kao to se u poetku

pretpostavljalo, nego je rije o metastazama raka na mali mozak; urednik SB otkriva medicinsku dramu i osobnu borbu predsjednika

Stranke demokratske akcije

TIHI] OTPUTOVAO NA HITNUOPERACIJU U HEIDELBERG!

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

OPTIMISTI^NE PROGNOZESulejmana Tihi}a je iz bolnice Ko{evo ispratio [efkonzilija prof. dr. Ismet Gavrankapetanovi}

ASIM:TEKST osnova.qxd 2.10.2013 23:31 Page 12

operacije, najprije kuka a potom i tumoradebelog crijeva, bile izrazito te{ke ikomplicirane, pra}ene dugim i bolnimpostoperativnim lije~enjem i oporavkom.Krajem augusta 2007. godine, Tihi}u jeoperiran kuk koji je te{ko ozlijedio mjesecdana ranije sudjeluju}i na memorijalnomMar{u mira posve}enom `rtvama sre bre -ni~kog genocida. Radilo se zapravo oranijoj ozljedi kuka koju je Tihi}reaktivirao dugim pje{a~enjem po te{kojstazi. Operacija na Ortopedskoj klinicisarajevske bolnice Ko{evo, koju je izveodr. IIsmet Gavrankapetanovi}, trajala jepunih pet sati, a postoperativni oporavak, sneiz bje`nim i bolnim fizikalnim tera pi ja -ma, potrajao je vi{e od tri mjeseca.

Nekoliko mjeseci nakon uspje{neoperacije kuka suo~io se s najte`imtrenucima u svom `ivotu: na sarajevskojInternoj klinici bolnice Ko{evo dijag -


TIHI]U DIJAGNOSTICIRANE TRI METASTAZE NA MOZGU

Septembar 2007. godine: Operacijakuka na Klini~kom centru Univerziteta uSarajevu

Mart 2008. godine: Dijagnosticirantumor na debelom crijevu

April 2008. godine: Operacija tumorau Ljubljani

Juli 2011. godine: Obnovljeno lije~enjekemoterapijom

Mart 2013. godine: Operacija polipana plu}nim krilima

Septembar 2013. godine:Dijagnosticirane tri metastaze namalom mozgu

HISTORIJA BOLESTISULEJMANA TIHI]A

PODR[KA PORODICESulejman Tihi} je u Njema~ku otputovao u pratnji sestre Rusmire


nosticiran mu je tumor debelog crijeva.Nekoliko dana kasnije, dijagnoza jepotvr|ena i na tuzlanskom Klini~komcentru. Tuzlanski lije~nici preporu~ilisu Tihi}u da se o bolesti konsultira i snjihovim nekada{njim studentom dr.Ibrahimom Edhemovi}em, koji je spe -cijalizirao tumor debelog crijeva i spadau red vode}ih hirurga presti`nogOnkolo{kog instituta Ljubljana.

DOMETI SAJBER NO@AOperacija tumora u Ljubljani, koju je

predvodio dr. Ibrahim Edhemovi}, trajalaje punih devet sati i, prema kasnijimnalazima, obavljena je na besprijekoran

na~in. Kona~nu pobjedu nad opakombole{}u Tihi} je zaklju~io nekolikomjeseci kasnije nakon provedene ra dij -ske, a potom i vrlo traumati~ne kemo -terapije.

Na svim kasnijim pregledima nalazi subili besprijekorni, s izuzetkom jednognalaza s po~etka 2011. godine, kada jeregistrirana blago povi{ena vrijednosttumorskog markera. Nakon ponovljenekemoterapije, nalazi su bili besprijekornisve do po~etka februara ove godine kadasu na Tihi}evim plu}ima otkrivenonekoliko polipa, dobro}udnih izraslina izkojih se, ipak, mogu razviti zlo}udnitumori. Da se to ne bi desilo, vrlo je va`noblagovremeno otkriti i odstraniti polipe.Tihi} je imao tu sre}u - polipi na njegovimplu}ima okriveni su i odstranjeni u ranojfazi, a operacija je izvedena na njema~kojklinici Heidelberg University Hospital.Kasnijom histo-patolo{kom analizomtkiva utvr|eno je da su odstranjeni polipibili benigni.

U razmaku od samo {est mjeseci, Tihi}je primoran ponovo zatraìti intervencijunjema~kih doktora s Heidelberg Unive -rsity Hospitala. Ponovo }e le}i pod no`, aliovoga puta, ako je za utjehu, pod tzv.sajber no` koji je neuporedivo precizniji isigurniji od klasi~nog hirur{kog noà.

SLOBODNA BOSNA I 3.10.2013.

ZDRAVSTVENI KARTON LIDERA SDA

Nakako istovremeno kada je lider SDASulejman Tihi} zastraìo pomo} sara -jevskih lije~nika, na Klini~kom centru Uni -ver ziteta u Sarajevu stavljen je u upotrebunajmoderniji dijagnosti~ki aparat u regijiPET/CT, koji je osobito koristan kod

precizne lokacije tumora i procjene u~inkaprovedene terapije.

Sticajem okolnosti, Tihi} je bio prvipacijent kojem je dijagnoza uspostavljenauz pomo} ovog pravog ~uda modernetehnike.

DIJAGNOSTI^KO ÛDO

Tihi prvi pacijent pregledan naPET/CT-u

14

Do povratka Tihi}a iz bolnice ipostoperativnog oporavka, koji bi mogaopotrajati najmanje mjesec dana, Strankomdemokratske akcije rukovodit }e zamjenikpredsjednika Bakir Izetbegovi}. SDA jejedina partija u BiH koja je, uz pred sjed -nika i nekoliko dopredsjednika, uvela ifunkciju zamjenika predsjednika koji,prema odredbama strana~kog Statuta,predsjednika mijenja po auto ma ti zmu, u

slu~aju kada je pred sjed nik iz nekograzloga sprije~en u obavljanju strana~kihaktivnosti.

Na strana~koj konvenciji odrànoj umaju pro{le godine, vrh SDA formalno jelegalizirao svojervsno unutarstrana~kodvovla{}e Tihi}a i Izetbegovi}a, {to sepokazalo kao prili~no efikasan na~inrje{evanja konflikata me|u strana~kimfrakcijama.

NEMA POTRESA U STRANA^KOM VRHU

Izetbegovi privremeno na elu SDA

NAJMODERNIJA MEDICINSKAOPREMATihi} }e u Njema~koj le}i pod sajber no`

DIJAGNOSTI^KA REVOLUCIJAKCUS se svrstao u red malog broja klinikau regiji koje posjeduju PET/CT


Te{ka financijska kriza u kojoj sena{la Vlada Hercegova~ko-neretvanske ùpanije nije odve}utjecala na premijera DDenisaLasi}a (HDZ) i njegove kolege

ministre da, nastavljaju}i praksu svojihprethodnika, zapo{ljavaju nove dràvneslu`benike. Premda je u mandatu ranijegpremijera SSre}ka Borasa (HDZ 1990)zaposleno ~ak 400 slu`benika inamje{tenika, ~ini se kako nepotizmu uùpanijskim institucijama i javnimpoduze}ima nema kraja. Predstavnici sunove-stare vlasti u Hercegova~ko-neretvanskoj ùpaniji, naime, u posljednjedvije godine primili na desetke novihuposlenika, uglavnom njihovih ro|aka istrana~kih kolega, koji su posao dobili a daza njihova radna mjesta nikada nijeraspisan javni natje~aj.

Kada je posrijedi zapo{ljavanje rodbinelokalnih HDZ-ovaca, me|u ùpanijskiminstitucijama prednja~i Zavod zdravstvenogosiguranja. Iako dugovanja Zavoda iznoseoko 60 milijuna KM, za direktora RRaduBo{njaka to nije predstavljalo smetnju danedavno zaposli suprugu svog brata, VVi{njuBo{njak. Osim za snahu, direktor Bo{njakje u Zavodu zdravstvenog osiguranja HN@

na{ao slobodno radno mjesto i za AAnituRoso, k}erku njegovog strana~kog kolegeMarina Topi}a, koja je postavljena zarukovoditeljicu Ureda za kvalitetu.Prethodno je Rade Bo{njak zaposlio IIvankuDrma~, svastiku partijskog {efa DDraganaôvi}a, koja rukovodi internom revizijom.Biv{a direktorica Zavoda zdravstvenogosiguranja LLela Arapovi}, koja je na tufunkciju imenovana kao kandidatkinjaHDZ 1990, ranije je primila zeta DDarija[ili}a (supruga njezine sestre), sinatada{njeg ùpanijskog premijera Sre}kaBorasa, te k}erku i sestru nekada{njegzamjenika direktora Federalnog zavoda zamirovinsko i invalidsko osiguranje IIvanaRogi}a. Zauzvrat je Rogi} u Zavod MIOzaposlio njezinog supruga @@eljkaArapovi}a.

Tajnica Vlade u Mostaru MMirsada [utasvoju je k}erku smjestila u ùpanijskoMinistarstvo zdravstva, a kao protuusluguministru MMladenu Bo{kovi}u u Zajedni~kuslu`bu Vlade primila njegovog ro|aka.Zastupnik Stranke za BiH u @upanijskojskup{tini AArif Jelovac je kod strana~kogkolege, biv{eg ministra turizma u VladiHN@ SSamira Sunagi}a, zaposlio suprugu,dok je raniji ministar pravosu|a MMumin Isi}(SDA) k}erki na{ao posao u Veterinarskomzavodu.

No, da zapo{ljavanja po rodbinskim i

strana~kim vezama ne manjka ni u gradskojadministraciji dokazuje primjer biv{eggradona~elnika Mostara HHamdije Jahi}a.Njegova je k}erka IIris Jahi} postavljena zazamjenicu pravobraniteljice grada Mostara,iako prethodno nije imala nikakvog radnogiskustva. Predsjednik Gradskog vije}aMostara MMurat ]ori} sina je zaposlio uAgenciji za pruànje usluga u zra~nojplovidbi BiH, gdje radi i svastika njegovogstrana~kog kolege, generalnog tajnikamostarske SDA SSalema Mari}a. U istojdràvnoj Agenciji (~ije se sjedi{te nalazi uMostaru) radi i zet Dragana ôvi}a.Dodajmo tome kako je gradski vije}nikMari} svojoj èni na{ao radno mjesto umostarskoj poslovnici BH Telecoma uistoj je kompaniji zaposlena i generalnatajnica Kantonalnog odbora SDA AAmela]ati}. U BH Telecom se, tako|er beznatje~aja, zaposlio i predsjednikKantonalnog odbora SDP-a, zastupnikAner @uljevi}, koji je ostatak rodbinezbrinuo u javnim poduze}ima podkontrolom njegovih strana~kih kolega.[uru je zaposlio u Hidroelektranama naNeretvi, a svastiku u Javnom poduze}uAutoceste Federacije BiH, gdje je bezkonkursa primljen i ro|ak @uljevi}evogstrana~kog kolege NNerina Dizdara,zastupnika SDP-a u Skup{tini Hercego va -~ko-neretvanske ùpanije.


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Stranaki prvaci u Hercegovini konano postigli kompromis

Predstavnici SDA, HDZ-a i SDP-a dogovorili rasporedroaka i stranakih kolega u kantonalnim institucijama i

javnim poduzeima

DR@AVNA SLU@BA ZA SNAHE, ZETOVE, SVASTIKEPredsjednik SDP-a u Mostaru Aner @uljevi} posao u BH Telecomu dobio bez javnog natje~aja, direktor Rade Bo{njak u ZZO zaposlio svastikuDragana ôvi}a

Skandal:Skandal.qxd 3.10.2013 0:29 Page 15

Mjesec dana nakon {to jeTuìteljstvo BiH podiglooptu`nicu protiv tridesetak~lanova kriminalne organi -zacije DDarka Eleza, koji se

terete za najteà kaznena djela: ubojstva,oruàne plja~ke, razbojni{tva, pranjenovca, iz zatvora u Sremskoj Mitrovicioglasio se i njihov nekada{nji vo|a. Upismu upu}enom sarajevskom tjednikuDani, napisanom istog dana kada jeApelacijski sud u Beogradu odbio molbubh. pravosu|a za ustupanje kaznenoggonjenja Darka Eleza, taj je kriminalacoptuìo dràvnog tuìtelja BBoù Miha j lo vi -}a i inspektore Dràvne agencije za istragei za{titu (SIPA) da su podmetanjem dokaza,laìma i manipulacijama njegove neka da -{nje ortake okrenuli protiv njega samoga.

GLEDAO SAM U CVIJANA KAO U BOGANavode}i kako su {ef Posebnog odjela

za organizirani kriminal i korupcijuTuìteljstva BiH Mihajlovi} i inspektoriSIPA-e zloupotrijebili njegovu dobru voljui spremnost da sura|uje u istrazi (?), Eleztvrdi da slu`bena zabilje{ka napisanaposlije zajedni~kog sastanka nije aute nti -~na. [ezdeset posto je laì, a 40 postoistina, poru~io je Darko Elez i dodao kakonjegovi odvjetnici posjeduju izjave drugihsvjedoka koji su, navodno, priznali da su

pod prijetnjama ili na prevaru, tako|erpotpisivali la`ne iskaze.

Darko Elez je kao prvoosumnji~eni upredmetu Lutka saslu{an 28. septembrapro{le godine, u Kazneno-popravnomzavodu Sremska Mitrovica, gdje su sa njimrazgovarali tuìtelj Boò Mihajlovi},istraìtelji SIPA-e VVahidin [ahinpa{i} i IIgorKuja~a, te inspektor MUP-a Srbije SSr|anSavi}. No, premda je od njegovogsaslu{anja proteklo punih godinu dana,Elez je javno reagirao tek kada je saznao daje slu`bena zabilje{ka na osam stranadostavljena i braniteljima ostalih optuènih,koji su ostali {okirani sadràjem togpovjerljivog dokumenta. U op{irnom jeiskazu, naime, Darko Elez iscrpnosvjedo~io o svim zlo~inima koji se njegovojdruìni stavljaju na teret, otkrio mnoge dotada nepoznate detalje i imena, ali jenegirao da je on bio organizator kriminalnegrupe kojom je rukovodio godinama.Glavni organizator je bio Bojan Cvijan,izjavio je Darko Elez, poku{avaju}i svukrivnju svaliti na svog dugogodi{njegprijatelja, biv{eg inspektora u Centru javnebezbjednosti Isto~no Sarajevo a kasnijeinspektora u Regionalnom uredu SIPA-eSarajevo.

Prema slu`benoj zabilje{ci sa saslu{anjaDarka Eleza do koje je do{la SlobodnaBosna, on je ve} na samom po~etkurazgovora s tuìteljem Mihajlovi}em iinspektorima SIPA-e istakao kako je voljanotkriti sve informacije i dokazati da nijepsihopata. Objasnio je i da su mnogi zlo~ini

za koje se tereti posljedica sukoba s \\or|em@dralom, u koji je Eleza, prema njegovojverziji doga|aja, uvukao Bojan Cvijan. Tajrat je motivisao Bojan Cvijan, kada se unjegovu tada{nju djevojku a sa da{njusuprugu Miljanu, zaljubio @drale, kazao jeistraìteljima Elez, napominju}i da je on u tovrijeme bio u pritvoru, zbog sumnje da jeumije{an u dvostruko ubojstvo na Rogoju (uprolje}e 2004.). Nakon {to je zbognedostatka dokaza pu{ten na slobodu, Elezuje pri{ao Cvijan, ponudio mu policijskuza{titu, nakon ~ega je, kako kaè, u njegagledao kao u Boga. Tako se, u Elezovojinterpretaciji, po~inje graditi njihovo bliskoprijateljstvo, ali i opasna kriminalna grupakoja }e u godinama koje slijede postati jednaod najsurovijih zlo~ina~kih organizacija uBiH. Bojan Cvijan je prvi poku{ao ubiti\or|a @dralu, tako {to je u svoj stan koji senalazi u sarajevskom naselju Dolac Maltadoveo Branimira Mini}a, koji mu jenapravio eksplozivnu napravu na daljinskoaktiviranje. Uz pomo} svoje djevojke Mi -ljane, koja je imala klju~eve od kafi}a Leonu Isto~nom Sarajevu gdje je radila kaokonobarica, Bojan je u ve~ernjim satimau{ao u objekat s Mini}em i postavioeksploziv ispod stolice na kojoj je stalnosjedio @drale. Nakon {to je proteklo izvjesnovrijeme a @drale se nije pojavio na tommjestu, propao je prvobitni plan, pa jeCvijan pozvao vlasnika kafi}a i rekao mu dase u objektu nalazi eksploziv koji trebaukloniti. Poslije toga je od vlasnika Leonauzeo reket u iznosu od 3.000 KM, izjavio je


[OKANTNA ISPOVIJEST DARKA ELEZA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Glavni nalogodavac i organizator zlo~ina nisam bio ja, nego Bojan Cvijan

ef Posebnog odjela za organizirani kriminal Tuiteljstva BiH BOO MIHAJLOVI sasluao je prije godinu dana u zatvoru u Sremskoj MitroviciDARKA ELEZA, optuenog za etiri ubojstva, viemilijunske pljake, pranjenovca; SB prva objavljuje sadraj Elezovog iskaza koji pokazuje da je voa

zloinake organizacije, spaavajui sebe, postao najvaniji svjedok Tuiteljstva

DARKO ELEZKRIMINALAC KOJI JE IZDAO

SVE SVOJE ORTAKE

elez:TEKST osnova.qxd 2.10.2013 20:59 Page 16

Darko Elez. Potom je optuìo Cvijana da jena njega mjesecima vr{io pritisak kako bizajedno uklonili @dralu, ubje|uju}i ga da jenjegov kum opasan ~ovjek i psihopata, svedok Elez nije kona~no pristao da krene uakciju likvidacije @drale. U tom je smisluElez naveo i kako mu je Cvijan koncem2005., odnosno po~etkom 2006., javio daposjeduje transkript presretnutih telefo nskihrazgovora \or|a @drale, iz kojih je jasno da@drale sprema likvidaciju cijele njegoveporodice. Elez je uvjeravao istra ` itelje da jetada, zajedno s dvadeset ~lanova svojeobitelji, pobjegao iz Isto~nog Sarajeva, i dasu narednih mjeseci ìvjeli skromno uBeogradu, u malom stanu, bez novca.Novonastale }e ga okolnosti, prav dao seElez, natjerati da po~ne planirati plja~kunovca iz Privredne banke Sarajevo (PBS)koju }e izvesti koncem juna 2006. No, kadasu istraìtelji poslije saslu{ali \or|a @dralu ufo~anskom zatvoru, on je negirao da je sCvijanom do{ao u sukob zbog njegovedjevojke, obja{njavaju}i kako je obojepovr{no poznavao.

PLA]ENE UBOJICE IZ SRBIJEU iskazu Darko Elez nadalje poja{njava

kako je u Sarajevo do{ao ranije, skrivaju}ise na razli~itim lokacijama, u stanovimakoje su prethodno nalazili njegovi prijateljiBenan Dori} i EElvir Ahmetspahi}. Tako|erje otkrio da je povjerljive informacije otransportu blizu 4,4 milijuna KM u po{iljciPBS-a dobio od tipera AAzima Kajevi}a,~ija je supruga EElvira radila u za{titarskojagenciji Cipos, zaduènoj za osiguranjenovca do sarajevskog Aerodroma. Spe -ktakularnu plja~ku su, precizirao je Elez,isplanirali u iznajmljenoj ku}i u naseljuVele{i}i koju je osigurao SSenad Glamo~, igdje su Darko Elez i njegov prijateljAn|elko Veljan~i} boravili gotovo dvamjeseca. Nakon uspje{no odra|enog posla,60 posto od ukupne sume oplja~kanognovca uzeli su Darko Elez, njegov bratDavor i An|elko Veljan~i}, dok su preostaliiznos podijelili Benan Dori}, ElvirAhmetspahi} i njihovi kompanjoni: SSeadRobovi}, Himzo ]ato, JJasmin Zul~i}, EdinAhmetspahi}, Azim Kajevi}, njegov bratIrfan, Nermin Tahirovi} i Senad Glamo~.Darko Elez nije tajio ni da su im, prilikombijega iz Sarajeva, pomogli Bojan Cvijan iLjubi{a Lalovi}, pripadnik Grani~nepolicije BiH, uz ~iju su pomo} novac bezpote{ko}a prenijeli preko grani~nogprijelaza kod Trebinja. Novac je DarkoElez, prema vlastitom priznanju, potro{io nakupovinu stanova u Beogradu (nekre tninesu mu odlukom beogradskog suda, ume|uvremenu, oduzete), rasko{an ìvot ifinanciranje ubojstva \or|a @drale, {to sepokazalo kao proma{ena investicija. Elez je,naime, u iskazu naveo kako je kr imi nalnojgrupi MMilana Miti}a, u kojoj su bili pla}ene


KAKO SMO UBIJALI, KRALI, OTIMALI

OD VO\E ZLOÎNA^KEORGANIZACIJE DO SVJE-

DOKA POKAJNIKADarko Elez je u iskazu tuìteljuBoì Mihajlovi}u i inspektorimaSIPA-e u detalje razotkrio kako

je funkcionirala njegova kriminalna grupa, ali je

odgovornost za sve zlo~ine prebacio na svog prijatelja

Bojana Cvijana


ubojice SStrahinja Ra{eta, NNeboj{a Vuko -manovi} i @@eljko ]osi} dao 30.000 eurapredujma za likvidaciju @drale. Miti}evi suegzekutori, iako ni poslije serije napada nisuuspjeli smaknuti \or|a @dralu, mjesecimaboravili u Sarajevu, u stanu AAnesaKurbegovi}a, dok im je dru{tvo svako -dnevno pravio BBenjamin Halilovi}.Kurbegovi} i Halilovi} su sudjelovali i uplja~ki vozila Pavlovi}a banke, koja jeizvr{ena 2005., u blizini Han Pijeska.Odgovaraju}i na pitanje istraìtelja oubojstvu @dralinog prijatelja BBorisaGovedarice, Darko Elez je ponovno optuìoBojana Cvijana, inzistiraju}i kako ga jestalno pritiskao i govorio da taj pripadniksuparni~ke grupe mora biti likvidiran.Cvijan je, navodno, i dojavio Elezu gdje seGovedarica nalazi na dan njegovogubojstva, 25. augusta 2007., nakon ~ega suu krvavi pohod iz garaè smrti (garaàMuhameda Rami}a u naselju Dobrinja)krenuli Darko Elez, Branimir Mini} iAn|elko Veljan~i}. Branimir Mini} je prviprimjetio Govedaricin automobil BMW,poslije ~ega smo mu pri{li na par metara izaustavili se. Mini} je iza{ao prvi i izneposredne blizine pucao u Govedaricu, dabi u isto vrijeme sa zadnjeg sjedi{ta iza{ao iVeljan~i}, i tako|er pucao u njega, hladnoje opisao mu~ku likvidaciju Govedarice,prisje}aju}i se ~ak i najsitnijih detalja, poputprizora kada se Veljan~i}, pri izlasku izvozila, spotakao i pao.


[OKANTNA ISPOVIJEST DARKA ELEZA

Osim o zlo~inima koje supo~inili ~lanovi njegovekriminalne organizacije, DarkoElez je na saslu{anju u zatvoruotvoreno svjedo~io i o ubojstvuRamiza Delali}a ]ele, kojeg sutako|er likvidirali pla}enici izSrbije. ]elu su u junu 2007.smaknuli pripadnici kriminalnegrupe Milana Miti}a, i to uvrijeme dok je Elez financiraonjihov smje{taj i boravak uSarajevu (gdje su do{li u namjerida ubiju @dralu), {to je njegasilno razljutilo. Upu}uju}iistraìtelje na svjedoka @eljka]osi}a, pripadnika Miti}evegrupe koji, navodno, ìvi u Tuzli,Elez je kazao da je RamizaDelali}a usmrtio StrahinjaRa{eta, kojem je pomagao

Neboj{a Vukomanovi} zvaniNe{o êtnik. Detalje su miispri~ali Miti}, Ra{eta iVukomanovi}, od njih sam

saznao da je ubistvo platioNaser Kelmendi, preko svogprijatelja Ljubi{e Buheûmeta. Sve mi je to kasnije u

Centralnom zatvoru uBeogradu potvrdio MilanOstoji} zvani Sandokan, kojije prihvatio taj posao odûmeta. Kelmendi je nudioukupno 500.000 eura zalikvidaciju Ramiza Delali}a,Fa}e Pa{i}a i BahrijeKa~apora, a s obzirom da jeubijen samo ]elo, Kelmendi jena kraju platio 200.000 eura,otkrio je Darko Elez. TuìteljuBoì Mihajlovi}u je napomenuo ikako je novinaru Federalnetelevizije Damiru Kaletovi}u,koji ga je intervjuirao dok senalazio u bjekstvu, kazao daprenese sarajevskoj policiji daRamiza Delali}a nije ubio tadaosumnji~eni Lirim Biti}i, i da senalaze na krivom tragu.

PAKET ARAN@MAN

Naser Kelmendi je nudio 500.000 eura za ubojstvoRamiza Delalia ele, Fae Paia i Bahrije Kaapora?!

TAJNI POSLOVI U SRBIJIUbojstva svojih sarajevskihneprijatelja Naser Kelmendi

dogovorio je uz pomo} Ljubi{eBuhe ûmeta

MEDIJSKA DISKREDITACIJAKada je saznao da je njegov iskazdostavljen odvjetnicima ostalihoptuènih, Darko Elez je javnooptuìo tuìtelja Boù Mihajlovi}aza laìranje slu`bene zabilje{ke


PLAN ZA LIKVIDACIJU RADOMIRAKOJI]A, JOVANA I MIROSLAVA [KOBE

U dijelu iskaza koji se odnosi naubojstvo VVlatka Ma~ara (31. januara 2008.na Palama), Darko Elez je kazao da jeeksploziv nabavio Elvir Ahmetspahi},paklenu napravu sklopio Branimir Mini}, aaktivirao VVladan Para|ina. Od MilanaMiti}a su uzeli automobil Golf II u koji sustavili eksploziv, s tima da su, poredMa~ara, istom bombom planirali raznijeti injegove prijatelje, oca i sina JJovana iMiroslava [kobu, te RRadomira Koji}a. Elezje otkrio i da je Ma~arevo ubojstvo dijelomfinancirao VVeljko Golijanin, vlasnik firmeMajneks sa Pala, kako bi podijelili tro{kovei zauvijek se rije{ili zajedni~kih neprija -telja: Ma~ara, @drale, Koji}a i dvojice[koba. Istodobno je Golijanin inzistirao daElez likvidira Radomira Koji}a, kojem jebila spremljena stupica kod kamenoloma uKrupcu, ali je plan propao kada se njihovanesu|ena `rtva nije pojavila na mjestu gdjesu ga ~ekali.

Prema Elezovim tvrdnjama, BojanCvijan je bio nalogodavac i ubojstvaZorana Goluba zvanog ^ârlama, najboljegprijatelja \or|a @drale, koji je, navodno,organizirao postavljanje eksploziva naCvijanovoj svadbi.

Golub je nastradao u augustu 2008., uispred svog caffea Sport u Isto~nomSarajevu - u njega su pucali MMarko Kra -ji{nik i VVladimir Pandurevi}, dok ih je namjesto zlo~ina dovezao Darko Elez.Istodobno je Elez optuìo Benana Dori}ada je, osim nov~ane po{iljke Privrednebanke Sarajevo, bio i glavni organizatorplja~ka{kog upada u Glavnu po{tu uSarajevu (u junu 2008.), iz koje su odnijelioko 670.000 KM. Prema tvrdnjama nje -govih poznanika, svjedo~enje Darka Elezau kojem je prokazao sve ~lanove tekriminalne organizacije silno je pogodiloDori}a - navodno je iz istog razloga ne -davno poku{ao samoubojstvo.

19

KAKO SMO UBIJALI, KRALI, OTIMALI

Nastoje}i istraìtelje uvjeriti kako jeBojan Cvijan a ne on bio vo|a zlo~ina~keorganizacije, Darko Elez je ispri~ao da jenjegov policijski za{titnik nakon plja~kePBS-a dobio 200.000 eura, a da mu jepodjelom plijena iz Glavne po{te uSarajevu pripalo 50.000 KM. Kazao je ikako je upravo Cvijan u njihovu kriminalnuskupinu doveo An|elka Veljan~i}a, MarkaKraji{nika, Branimira Mini}a, DraganaObu}inu. Bojan Cvijan me je u vi{enavrata podstrekivao da likvidiramoinspektora SIPA-e Vahidina [ahin pa {i -}a, na~elnika CJB Isto~no Sarajevo

Zorana Mandi}a i Ramiza Huremagi}a,savjetnika tuìoca Boè Mihajlovi}a,tvrdio je Elez, obja{njavaju}i kako su[ahinpa{i}a planirali ubiti na atletskoj stazikod stadiona Ko{evo, dok su Huremagi}unamjeravali postaviti eksploziv ispodautomobila. Prema navodima DarkaEleza, Bojan Cvijan je od njega traìo dalikvidiraju i jednog policajca iz MUP-aKantona Sarajevo, koji mu je stalno pisaokazne za prometne prekr{aje. Od ubojstvasu, kako je pojasnio, kasnije odustali, ali sumu zapalili automobil ispred ku}e uBojniku.

OBRAÛN S KOLEGAMA POLICAJCIMA

Bojan Cvijan me nagovarao da lik-vidiramo Zorana Mandia, Vahidinaahinpaia i Ramiza Huremagia,savjetnika Boe Mihajlovia

3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

PAKLENI PLANNakon vi{e poku{aja likvidacije \or|a @drale, Darko Elez je ubio njegove prijatelje Borisa Govedaricu, Zorana Goluba i Vlatka Ma~ara

FILMSKA PLJA^KAKra|u 4,4 milijuna KM iz nov~ane po{iljke PBS-a Elezova druìna spremala je mjesecima


Sredoje Novi}, ministar civilnihposlova BiH, krajem pro{lenedelj e u zgradi Parlamenta BiHverbalno je napao MMilenka [egu,glavnog dràvnog revizora, zbog

toga {to je ministarstvo na ~ijem se ~elu onnalazi od Ureda za reviziju BiH dobilo mi -{ lje nje sa rezervom.

Razlog tome je {to je Ministarstvo civil-nih poslova BiH pro{le godine nabavljalopaso{e mimo zakona i vaè}ih pravila o ja -vn im nabavkama. Umjesto da raspi {e tenderza nabavku obrazaca, Novi} je sa dobavl-ja~em iz Njema~ke zaklju~io aneks ugovo-ra o dodatnoj isporuci vrijedan 6,5 milionamaraka.

Nabavkom 600.000 knjiìca u{tedjelismo dràvi oko {est miliona jer smo ihplatili 10,7 KM po komadu umjesto oko 18KM, {to je ovogodi{nja cijena. Mogu}nostdodatne nabavke navedena je u dva ~lanaosnovnog ugovora iz 2010. godine i zakonnije prekr{en, pravdao se pro{le nedjeljeNovi} pred ~lanovima Komisije za finansi-je i budèt Doma naroda bh. Parlamentakoja ga je pozvala na saslu{anje. Me |u tim,Novi} komisiji, kako saznajemo, nijedostavio ni jedan konkretan podatak kojimbi dokazao da je ovim nelegalnim poslom

dràvi u{tedio nekoliko miliona maraka.

NOVI]EVA PRAVILA IZNAD ZAKONAMinistarstvo civilnih poslova BiH u

skladu sa planom za 2012. godinu, nabavi-

lo je 403.200 obrazaca paso{a od dobavlj a -~a Bundesdruckerei GMBH iz Njema~ke, skojim je zaklju~en ugovor u februaru 2009.godine. Ukupna vrijednost paso{a iznosilaje 17,39 miliona KM i to za period od tri


PASO[I ZA BUDU]NOST

SREDOJE NOVI, ministar civilnih poslova BiH, nai e se pod istragom Tuilatva BiH i SIPA-e zbog nezakonite i vanredne nabavke nekoliko

stotina hiljada pasoa koji se nee moi potroiti ni narednih nekoliko godina; izvor Slobodne Bosne iz ovog ministarstva otkriva koje je sve

malverzacije Novi poinio

Novi} za paso{e koji ve} naredne godine ne}e vaìtinjema~koj kompaniji platio 6,5 miliona KM, {to je

revizorima pravdao ekonomskom isplativo{}u

NOVI] NELEGALNO KUPIO600.000 PASO[A PA NAPAO

REVIZORA [EGU

BOLJE DA PRETEKNE, NEGO DA NE DOTEKNE Zalihe paso{a koje je napravio Novi} mogu trajati nekoliko godina

Pi{e MIRHA DEDI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

sredoje novic:TEKST osnova.qxd 2.10.2013 20:57 Page 20

godine od dana prve isp oruke. Ugovorenekoli~ine paso{a iz osnovnog ugovoraisporu~ene su i preuzete u potpunosti. Utom periodu Agencija za identifikacionadokumenta, evidenciju i razmjenu podataka(IDEEA) pratila je zalihe paso{a i redovnoministarstvu dostavljala podatke. Na krajudecembra 2012. godine IDEEA je Mini star -stvu civilnih poslova poslala informa cijuda se na stanju nalazi 138.519 raspolo`ivihpaso{a. Ta koli~ina je, prema mi{ljenjustru~njaka, zadov oljav ala potrebe dofebrua ra 2013. godine.

Unato~ toj procjeni, Ministarstvo civil-nih poslova BiH na ~ijem je ~elu Novi},pokre}e vanrednu proceduru nabavkepaso{a pod izgovorom da je neophodnohitno nabaviti odre|enu koli~inu paso{a. Tuinformaciju dostavlja Ministarstvu finansijaBiH i Vije}u ministara BiH. Novi}evo

mini starstvo u julu 2012. godine zaklju~ujeaneks ugovora o dodatnoj isporuci 600.000obrazaca paso{a, ~ija je vrijednost 6,5 mili o -na KM.

Iako je nabavka paso{a po zakonu unadle`nosti IDEEA-e, Sredoje Novi}preuzima na sebe ovaj posao. Novi} izNjema~ke naru~uje paso{e preko aneksaugovora na kojem se nalazi potpis direk-tora IDEEA-e SSini{e Macana, ali ne iNovi}ev. Umjesto njega aneks je potpisaosekretar ovog ministarstva. Ostaje nejasnozbog ~ega je Macan parafirao ovaj anekskada njegovog potpisa nema na

osnovnom ugovoru na koji se Novi}poziva.

Na{ izvor iz ovog ministarstva tvrdi daje nabavka novih paso{a izvr{ena potpunonetrasparentno. Pored toga, zakon o javnimnabavkama ne priznaje anekse. Protuz ak o -ni to je na neki ugovor koji je potpisan 2009.godine i koji je u potpunosti realizovandodati aneks. Aneksi se mogu dodavatiisklju~ivo uz va`e}i ugovor, obja{njavana{ izvor.

U[TEDIO SAM MILIONE, A VI MENI TAKO

Kao razlog za dodatnu nabavku paso{au dopisu Vije}u ministara BiH sredinom


U[TEDA SREDOJA NOVI]A

NOVI BEZ DOKAZA:Novi komisiji, kako saznajemo, nije dostavioni jedan konkretanpodatak kojim bi dokazaoda je ovim nelegalnimposlom dravi utedionekoliko miliona maraka

NOVI] SE BRANINAPADOMSredoje Novi} je nazvaoMilenka [egu nezahvalnim jerne zna cijeniti njegove naporeusmjerene na {tednju


2012. godine, Novi} je naveo ekonomskuopravdanost. Imaju}i u vidu ~injenicu dapostoje}e paso{ke knjiìce vaè pet godinai da }e se tek 2014. godine odlu~ivati opromjeni tehni~kih specifikacija, ekonomskije opravdano izvr{iti dodatnu narud`bu ukoli~ini od 600.000 komada paso{kihknjiìca, ukupne vrijednosti 6.522.000 KMpo uslovima iz postoje}eg ugovora.Postoje}i ugovor nosi daleko povoljnijucijenu od slu~aja provo|enja zasebne na -bav ke tiraà 600.000 komada knjiìca,obrazlaè Novi}.

Revizori su na osnovu uvida uraspoloìvu dokumentaciju odlu~ili damini starstvu Sredoja Novi}a daju mi{ljenjesa rezervom jer provedeni postupakdodatne nabavke obrazaca nije u skladu saZakonom o javnim nabavkama.

U obrazloènju revizora stoji: Nisunam data adekvatna obrazloènja za{tonovi postupak nabavke paso{a za naredniperiod (2013. i dalje) nije pokrenut blagov-remeno od strane nadle`ne institucijeIDEEA, tako da se nismo uvjerili u oprav-danost zaklju ~ivanja aneksa ugovora ododatnoj isporuci paso{a...

Na sastanku sa Novi}em i predsjed-nikom pomenute komisije DDraganomôvi}em i njenim ~lanovima pro{le nedjelje,revizor [ego je poku{ao umiritiusplahirenog Novi}a: Dono{enjem odlukeo dodatnoj nabavci 600.000 paso{kihknjiìca Ministarstvo civilnih poslova BiHpona{alo se doma}inski, ali Zakon o javnimnabavkama ne poznaje korisne gre{ke.

Novi} je revizore optuìo zaneprincipi jelost jer po njegovom mi{ljen-ju ne tretiraju jednako sve institucije.Kod nas ste traìli svaki putni nalogministra i neka ste, no traìte onda i koddrugih. I kako to da ne na|oste da nikadnisam naplatio nijednu dnevnicu unutarBiH, negodovao je Novi}. On se prav-dao i time da je kona~nu odluku o dodat-

noj nabavci paso{a donijelo Vije}e min-istara BiH. ^lanovi Komisije za finansijei budèt Doma naroda DDragutin Rodi}(DNS) i KKrunoslav Vrdoljak (SDP) zah-valili su Novi}u {to je ovom nabavkompaso{a uradio dobru stvar za dràvu. Dasam bio na Novi}evom mjestu, isto bihuradio. No, da sam bio i na mjestu revizo-ra, istu bih ocjenu dao, rekao jeVrdoljak.

Revizorski izvje{taj u narednih neko-liko dana razmatra}e se i u Preds tav -ni~kom domu Parlamenta BiH.Revizorska slu`ba je ovaj izvje{taj, kao iostale sa rezervom, predala SIPA-i iTuìla{tvu BiH, a na njima je da utvrdezbog ~ega je Novi} nezakonito gra|aneBiH opskrbio paso{ima za narednih petgodina.


PASO[I ZA BUDU]NOST

Na nedavno raspisan konkurs za gene -ral nog revizora Federacije BiH prijavilo se15 kandidata. Me|u njima je i Azra Deli},kuma generalnog direktora ElektroprivredeBiH Elvedina Gra bovice. Deli}eva jejedno vrijeme bila revizor, me|utim, trenut-no je zaposlena u Direkciji za puteveFederacije BiH.

Iako nema nijedan profesionalni adut kojije izdvaja u odnosu na ostale kandidate,Deli}eva je, kako saznajemo, SDP-ov favorit.

Ina~e Ured za reviziju institucija FBiH,~iji je glavni opis posla instruiranje institu-cija u efikasnom i odgovornom tro{enju, usvojoj nadle`nosti ima revidiranje svihministarstava, agencija i javnih preduze}a

u Federaciji, izme|u ostalih Elektro privr e -de BiH i BH Telecoma. Tako|er u njegovojnadle`nosti su i sve op{tinske i kantonalneinstitucije na podru~ju Federacije BiH.Upravo iz tog razloga mnogim politi~kimstrukturama iz Federacije je va`no da na~elu ove institucije imaju svoj kadar.

Kandidati jo{ nisu upoznati {ta su bilikreteriji za njihovo ocjenjivanje od straneposebno formirane komisija ~ija je pred-sjednica Mirjana Mali} (SDP), predsje-davaju}e Skup{tine Kantona Sarajevo.Ova komisija bi svoje mi{ljenje o rang-listikandidata trebala uputiti predsjednikuFederacije BiH @ivku Budimiru, a onParlamentu Federacije BiH.

KUMO, IZGORI KESA

Za glavnog revizora Federacije BiHkonkurisala kuma ElvedinaGrabovice!

KUMA NIJE DUGME Ho}e li kuma ElevedinaGrabovice postati glavnarevizorka Federacije BiH

MILENKO [EGO,GLAVNI REVIZOR Novi}u, Zakon o javnimnabavkama ne poznajekorisne gre{ke


Ipored toga {to je u posljednjih neko-liko mjeseci u javnost procurilo dostakompromituju}ih informacija o pris-trasnosti predsjednika Ha{kog tri-bunala TTheodora Merona koji je,

prema ocjeni kolega sudaca, namje{tao

osloba|aju}e presude, on je u utorak, 1.oktobra, po tre}i put izabran za predsjedni-ka ovog suda.

Meron je nedavno imenovan i za pred-sjednika takozvanog rezidentnog mehaniz-ma, koji }e, po okon~anju preostala triteku}a prvostepena su|enja preuzeti man-dat Tribunala. Upravo zbog toga, upu}eni uprilike Ha{kog tribunala tvrde da }eMeronov uticaj na rad Tribunala biti

do`ivotan te da nisu ni sumnjali da bi ishodizbora mogao biti druga~iji.

Nikada do sada nijedan izbor predsjed-nika nije izazvao toliko interesiranjejavnosti, i to upravo zbog toga {to se usredi{tu svih krupnih afera nalazi sudacMeron. Njegova pristrasnost u pojedinimpredmetima (PPeri{i}, Stani{i}, Simatovi},Gotovina) sna`no je poljuljala povjerenje uovaj sud. Njegov reizbor je bitan i sa


AMERI^KO-IZRAELSKI DIPLOMATA MERON

Pi{e: MIRHA DEDI]

Nikada do sada izbor predsjednika Hakog tribunala nije izazvao tolikointeresovanje javnosti kao posljednji na kojem je reizabran sudac THEODORMERON, koji se nalazi u centru afere sa namjetanjem oslobaajuih presuda;na izvor iz Hakog tribunala objanjava zbog ega je Meronov izbor za prvogovjeka Meunarodnog suda za ratne zloine sporan i zato dovodi u pitanje

kredibilitet Tribunala u Haagu

HA[KI TRIBUNALSUD JEDNOG LICA - STARCA

THEODORA MERONA

IMA LI PRVADE U TRIBUNALUTheodor Meron je u tribunal uveo pravilo omerte, po kojembivaju ka`njeni suci koji progovore o de{avanjima u ovom sudu

meron:TEKST osnova.qxd 2.10.2013 21:03 Page 24

stanovi{ta dalje primjene pravila, koje jeupravo ovaj sudac nemetnuo, a na osnovukojih su oslobo|eni klju~ni generali izHrvatske i Srbije po komandnoj odgovor -no sti.

Na{ izvor iz Ha{kog tribunala tvrdi daMeronov izbor po tre}i put je dokaz da jene{to sistemski trulo u Tribunalu.Naro~ito ako se ima u vidu da se Meronnalazi u centru velike kontroverze uTribunalu. înjenica da je u takvim okol-nostima dobio dvostruko vi{e glasova odkonkurenta, sudije OO-Gon Kvona, koji jeprili~no novo lice u Tribunalu, odraz jeMeronove premo}i u ovoj instituciji.

MO] KONCENTRISANA U RUKAMATHEODORA MERONA

Pored toga {to }e u naredne dvije godineobavljati funkciju predsjednika Ha{kog tri-bunala, treba podsjetiti da je Meron od 1.jula ove godine izabran i za presjednikarezidualnog mehanizma Ha{kog tribunala isuda za Ruandu. Dvostruki presjednikMeron, tako|e postaje predsjednik @al ben -

og vje}e u kom god predmetu ho}e i kadagod ho}e, po{to on sastavlja @albeno vije}eu svim predmetima. Dakle, u naredne ~etirigodine Meron ima apsolutnu, nekon-trolisanu vlast nad Tribunalom.

To je suprotno svim pravilima posto-janja me|unarodno pravne institucija kao{to je Ha{ki tribunal, ~ija bi glavna odlikatrebala biti nepristrasnost. Percepcija sudi-ja u Tribunalu ali izvan njega je da Meronpredsjedava nad ìvotom i smr}u ovogsuda. Nesumnjivo je da }e sa te pozicije uti-cati na sve kona~ne presude tribunala svedo njegovog zatvaranja, s obzirom da nje-gov mandat traje do 17. novembra 2017.godine, navodi isti izvor.

S te pozicije Meron }e sprije~iti svakupobunu unutar Tribunala, smatra isti izvor,i u{utkati svakog sudiju na na~in na koji jeto u~inio danskom sudiji HHarhoffu - izbaci-vanjem iz sudskog vije}a, a samim tim ipotpunom diskreditacijom. Sudije koje bimu se i èljele suprotstaviti sada znaju da}e ukoliko prekinu zakon omerte koju jeu tribunalu uveo upravo Meron, pro}i isto

kao njihov kolega Harhoff. Meron ima svaautorska prava na nova pravila igre uTribunalu koja je sam uveo, a s pozicija nakojima se nalazi osigurao je njegovu prim-jenu.

Ameri~ki dràvljanin Meron karijeru uTribunalu je proveo u Apelacionom vije}u inikada nije bio ~lan vije}a koja su vodilaprvostepena su|enja optuènima.

Na{ izvor isti~e da je Meron, i poredvelike mo}i koju ima u svojim rukama, ipakpro{le nedjelje dobio profesionalni{amar.

SLUÂJ TAYLOR - LEKCIJA ZA MERONAIsti izvor navodi da je presuda CCharlesu

Tayloru, biv{em predsjedniku Liberije kojije, kako je utvr|eno, pomagao pobunjenici-ma u Sijera Leoneu tokom uàsnoggra|anskog rata, jako va`na jer bi mogla daima veliki uticaja na eventualnu izmjenuMeronovih pravila.

Naime, @albeno vije}e Specijalnog sudaza Sijera Leone (SCSL) je u presudiCharlesu Tayloru jednoglasno i u potpunos-


GOSPODAR HA[KOG TRIBUNALA

Meron }e u naredne ~etiri godine imati apsolutnu mo} uTribunalu jer }e obavljati tri va`ne funkcije - predsjednikTribunala, predsjednik rezidualnog mehanizma, ali i

predsjednik @albenog vije}a u kojem god predmetu poèli

MO]AN UNATO^GODINAMA I AFERAMA Meronu nije smetalo ni {to sunjegov autoritet uzdrmalekontroverze i burne raspraveizazvane namje{tenimosloba|aju}im presudama


ti odbacilo konkretnu usmjerenost, uslovkoji je za postojanje krivi~ne odgovornostiza pomaganje i podràvanje zlo~ina uveoTribunal za biv{u Jugoslaviju. Taj uslovprvi put je Meron primijenio po~etkom ovegodine, u osloba|aju}oj presudi MMom~iluPeri{i}u. @albena presuda u predmetuTaylor, izre~ena 26. septembra 2013.,potvrdila je osudu i kaznu od 50 godinazatvora, izre~enu u aprilu 2012. godine zaratne zlo~ine i zlo~ine protiv ~ovje~nosti. Sudije Specijalnog suda za Sijera Leone su,me|utim, uo~ile zna~ajne gre{ke u obraz-loènju Peri{i}eve presude i nisu seustru~avale da to jasno kaù, i to veomao{trim jezikom.

Florence Hartmann, biv{a glasnogovor-nica tuìteljice CCarle del Ponte i uglednafrancuska novinarka, kaè da je presudaTayloru prvi korak ka kona~nom odbaci-vanju pravila koje je u me|unarodno pravopoku{ao uvesti Theodor Meron, a zahvalju-ju}i kojima je i biv{i na~elnik General{tabaVJ Mom~ilo Peri{i} po~etkom februara ovegodine oslobo|en odgovornosti za poma-ganje i podràvanje zlo~ina po~injenih uSarajevu i Srebrenici, ~ime je Srbija gotvoizuzeta odgovornosti za agresiju na BiH.

@albeno Vije}e Specijalnog tribunalaza Sijera Leone u predmetu CharlesTaylor, koje je potvrdilo presudu protivbiv{eg predsjednika Liberije optuènog zapomaganje u zlo~inima, odbacilo je novestandarde koji su uvo|eni ove godine uHa{kom tribunalu pod pokroviteljstvompredsjednika suda Theodora Merona. Uslu~aju Taylor, petero ~lanova @albenogvije}a smatra da za presudu za pomaganjei podràvanje treba dokazivati znatan uti-

caj u zlo~inima, a ne tzv. konkretno usm-jerenje {to je ICTY uveo u slu~ajuPeri{i}. To je kriterij koji je Sudsko vije -}e primjenjivalo kasnije u prvostepenojpresudi Jovici Stani{i}u i Franku Sima to -vi}u, poja{njava Hartmann.

U saètku presude Peri{i}u, @albenovije}e Ha{kog tribunala ukazuje se da jepreduslov za osudu za pomaganje ipodràvanje da djela optuènog budukonkretno usmjerena na ~injenje zlo~ina.Po ocjeni ve}ine, kadrovska, logisti~ka i

materijalna pomo} koju je VJ upu}ivalaVojsci Republike Srpske (VRS) od augusta1993. do novembra 1995. godine (mada jenesporna) nije bila konkretno usmjerenana ~injenje zlo~ina u Sarajevu i Srebrenici,ve} je njena svrha bila podr{ka op{tim rat-nim naporima vojske bosanskih Srba.

Me|utim, suprotno stavovima u slu~ajuPeri{i}, sud je, u slu~aju Taylorzaklju~io da je taj afri~ki diktator,omogu}io klju~nu pomo} pobunjenicimau Sijera Leoneu tokom gra|anskog rata, jerim je doturao oru`je koje je prethodnokupovao u Ju`noafri~koj Republici, te daje, s tim u vezi, itekako kriv za poticanje ipomaganje ratnih zlo~ina za vrijemegra|anskoga rata, odnosno za ubistva, silo-vanja, regrutaciju djece, stavljanje èna useksualno ropstvo i drugih zlo~ina tokomratova u Liberiji i Sijera Leoneu 90-ihgodi na u kojima je ubijeno 250.000 ljudi.

Iako smatra da je prerano za traènjerevizije odluke ICTY u slu~aju Peri{i},odluka Specijalnog suda za Sijera Leone dase ne primjenjuje Meronova praksa, poHartmannovoj, vrlo je va`na.

Jer, pravni presedani postaju novi prin-cip u me|unarodnom pravu ako supotvr|eni od strane drugih tribunala ipo~inju se primjenjivati svugdje kao prih-va}ena nova pravila. Nova pravila igre uICTY-ju nisu prihva}ena. To je vrlo vaànprvi korak ka njihovom kona~nom odbaci-vanju, kaè Hartmannova.

Peri{i}eva àlbena presuda bila je samoposljednje poglavlje Meronove trilogijeponi{tavanja presuda pretresnih vije}a.Pored Peri{i}a, radi se o slu~ajevimaGotovina i Marka~ te MMugenzi i


AMERI^KO-IZRAELSKI DIPLOMATA MERON

MERONOVA PRAVILA ZAGENERALE: albenovijee, kojim je predsje-davao Theodor Meron,donijelo je oslobaajuupresudu hrvatskim generalima Anti Gotovinii Mladenu Markau, apotom i naelnikuGeneraltaba VJ MomiluPeriiu. U prvostepenompostupku Gotovina je bioosuen na 24, Marka na18 godina, a generalPerii ak na 27 godinazatvora

GENERALI KOJE JE OSLOBODIO MERON Ante Gotovina, Mladen Marka~, Mom~ilo Peri{i}


Mugiraneza za Ruandu. Ukupno jeponi{teno 129 godina zatvorske kazne zate{ka kr{enja me|unarodnog humanitarnogprava u biv{oj Jugoslaviji i Ruandi.

MERON PROTIV CARLE DEL PONTEIstog dana kada je reizabran za pred-

sjednika Tribunala Theodor Meron je prih-vatio zahtjev RRadovana Karadì}a i imeno-vao specijalno vije}e koje }e ispitati ima liosnova za pokretanje istrage protiv biv{eglavne tuìteljice CCarle del Ponte zbognepo{tovanja suda.

Karadì} je zatraìo od Merona daotvori istragu protiv Del Ponteove zato {toje ameri~kim diplomatama 2004. prenijelasadràj povjerljivog dokumenta sa su|enjaSlobodanu Milo{evi}u. Karadì} je, u zaht-jevu za otvaranje istrage, citirao diplo-matsku depe{u koju je Ambasada SAD-a uHaagu u aprilu 2004. uputila StateDepartmentu. U depe{i pi{e da je Del Pontediplomatama prenijela ko je na listi svjedo-ka Milo{evi}eve odbrane, koju je biv{ipredsjednik Srbije podnio kao povjerljividokument.

îtaju}i direktno sa liste izvu~ene izpodneska, ona je rekla da su podneskomobuhva}eni biv{i predsjednik Bill Clinton,dràvna sekretarka Madeleine Albright,ministar odbrane William Cohen, generalWesley Clark te ambasadori Christopher

Hill i Richard Holbrooke, pi{e u depe{ikoju citira Karadì}eva odbrana.

Karadì} tvrdi da je Del Ponteova, time{to je ameri~kim diplomatama otkrila

sadràj dokumenta pod pe~atom, prekr{ilapravila Ha{kog tribunala, sugeri{u}i da jetada{nja glavna tuìteljica odgovorna zanepo{tovanje suda.

Na{ izvor navodi da mnogima uTribunalu nije jasno {ta Meron, udovoljava-ju}i Karadì}u, èli da postigne.

Telegram ukazuje da se Del Ponteobavezala da }e obavijestiti Amerikanceukoliko Milo{evi} bude namjeravao poz-vati nekog od biv{ih ameri~kih predstavni-ka. To nije ne{to {to se nije znalo jer i onito urade sa spiskovima svjedoka iz SAD-akoji tuìtelj namjerava pozvati. Karadì} jei sam rekao da je taj spisak Milo{evi} javnoiznio, kaè na{ izvor iz Tribunala.

Me|utim, u djelima zbog kojih bi dakrivi~no goni Carlu del Ponte, Meron jeprije desetak godina i sam u~estvovao.Naime, prema depe{ama Wikileaksa Meronje tajno sara|ivao sa ameri~kom vladom pobrojnim pitanjima, izme|u ostalog lobiraoje da Del Ponteova bude smijenjena.

Britanci su po Meronovim uputamatraìli razdvajanje funkcije tuìtelja zaICTY i Sud za Ruandu u vrijeme kada jeCarla Del Ponte bila tuìteljica i za Ha{kitribunal i za Sud za Ruandu. Kada je DelPonteova zapo~ela istrage za zlo~ine kojesu po~inili pripadnici aktuelne vlade uRuandi, ta ista vlada se obratila sa zahtje -vom vladi SAD-a da se Del Ponteova smi-jeni sa mjesta glavnog tuìtelja za Ruandu.Meron je iskoristio tu priliku i od ameri~kihzvani~nika traìo smjenu Del Ponteove smjesta tuìtelja ICTY-ja.

Na sastanku sa ameri~kim amba sa do -rom u Holandiji, 2003., Meron se obru{iona Del Ponteova optuùju}i je da uti~e nazavr{etak rada Ha{kog tribunala. Tada jetvrdio da su mu se sudije àlile da DelPonteovu za niske nivoe optu`bi izvodi po90 svjedoka, da su joj optu`nice preglo-mazne, da sadrè puno ta~aka koje su te{kodokazive, ~ime se gubi dragocjeno vrijemeza zatvaranje Tribunala. Prema depe{ama,Meron je pozivao vladu SAD-a da sesuprotstavi obnovi mandata Carle delPonte. U novembru 2003. Meron se àlio uameri~koj ambasadi da ga je Del Ponteovainternim dokumentom upozorila da sevlada SAD-a mije{a u rad Ha{kog tribunalai traìla od njega reakciju.

Pored svih spletki u koje je bioumije{an, Meron je uspostavio i pravnepresedane kako bi za{titio visoke vojnezvani~nike na su|enjima pred Tribunalom.

Me|unarodni pravni krugovi u posljed-nje vrijeme ocjenjivali su da je Meronovkredibilitet u toj mjeri poljuljan da ne samoda ne bi trebao ostati na ~elu Ha{kog tri-bunala, nego da ne bi uop{te trebao biti uovom me|unarodnom sudu. Me|utim, zah-valjuju}i podr{ci mo}nih politi~kih za{titni-ka, Meron }e i dalje vladati Ha{kim tri-bunalom.


GOSPODAR HA[KOG TRIBUNALA

Meron je godinama aktivno radio natome da sebi produì mandat u Ha{komtribunalu. Poznato je da je ameri~kiambasador u Holandiji aktivno lobiraopreko svih dràva koje glasaju u UN-u dase obezbijedi podr{ka za njegovo drugoimenovanje. Iz depe{e Wikileaksa iz okto-bra 2004. vidljivo je da je vlada Holandijepodràla izbor Merona, ali je zauzvrattraìla od Vlade SAD-a da podrè reizbornjihovog kandidata Alfonsa Orija, {to jenagla{eno u depe{i koja je oti{la u StateDepartment. I Hrvatska je svojevremenobila uklju~ena u podr{ku Meronu. U depe{iameri~ke ambasade iz Zagreba je navede-no da je njihova ambasada obavije{tenada }e Hrvatska podràti Meronov reizborna ICTY, uz komentar da Meron igraklju~nu ulogu u prenosu predmeta izHaaga na hrvatsko pravosu|e zbog ~egamoè ra~unati na hrvatsku podr{ku.

To im se, po svemu sude}i, i vratilo.

Nakon uloène àlbe na prvostepenuosu|uju}u presudu generalima Gotovini iMarka~u u maju 2011., Meron je imenovanza ~lana @albenog vije}a. Sedam danakasnije, sudija Meron sam sebe imenujedeùrnim sudijom za pripremu àlbenogpostupka u predmetu Gotovina i Marka~.

Istog dana kada Meron po drugi putpreuzima funkciju predsjednika suda, onrazrje{ava sutkinju Andresiu Vaz iz@albenog vije}a i zamjenjuje je PatrickomRobinsonom. @alba je trebala da bude raz-matrana u toku 2013., ali je kona~na presudaizre~ena tokom 2012, odnosno godinu danaranije. Sve ukazuje na klju~nu ulogu koju jesudija Theodor Meron imao u osloba|aju}ojpresudi generalima Gotovini i Marka~u.

Depe{e Wikileaksa }e nesumnjivootkriti kako je teklo lobiranje za njegovposljednji reizbor.

MERONOVO LOBIRANJE

Theodor Meron je godinama lobiraou vladama evropskih zemalja kakobi se odrao na elu Tribunala

DISKREDITACIJA DEL PONTEOVE Carla Del Ponte godinama na metiTheodora Merona


Prije skoro deset godina SarajevoSchool of Science andTenhnology (SSST) je potpisaosporazum o stalnoj saradnji sabritanskim University of

Buckingham, a ta saradnja, izme|u ostalog,podrazumijeva da SSST ispuni ne samobosanskohercegova~ke nego i akademskesmjernice i predava~ke standardeUniversity of Buckingham i UjedinjenogKraljevstva. Po svemu sude}i, privatniUniverzitet porodice GGani}, gdje je otacEjup predsjednik i rektor, sin EEmir izvr{nidirektor, a k}erka EEmina menadèricaakademskih aktivnosti, ispunjava svesmjernice i standarde akademsko-predava~ke zajednice, me|utim, kada seistupi iz akademsko-predava~kih okvira,odnosno kada do|e red na pla}anje, SSST isam predsjednik Gani} ne samo da neispunjavaju poslovne standarde, nego sepona{aju upravo suprotno.

RADILO SE, GRADILO SE, PONABAVNOJ...

Naime, SSST prije godinu danapreselio se u novoizgra|eni objekat naIlidì. Divljenja vrijedno zdanje, gdjeznanje sti~u dodiplomci po cijeni od 5.300eura godi{inje, ipak nije niklo na

akademskim smjernicama i predava~kimstandardima, nego na fizi~kom radunajamnika, KV i VK radnika i anga`manumalih poduzetnika koji su u posao u{liubije|eni da ih SSST i akademski imoralno etablirani heroj, a ne zlo~inacGani} ne}e prevariti. Me|utim, grdno su seprevarili. Najmanje dvije, od ukupnodvanaest firmi koliko ih je bilo angaòvanona izgradnji objekta SSST-a, podnijele sutu`bu protiv SSST-a i predsjednika Gani}a

radi naplate svojih potraìvanja. Esma Pavica, direktorica firme Gipsal

d.o.o. Sarajevo, jedina je bila spremnajavno govoriti o poslovnom angàmanusvoje firme na izgradnji zgrade SSST-a,koja }e svoja potraìvanja, po svemusude}i, morati zatraìti sudskim putem.Naime, firma Gipsal koja ima deseto go di -{nje iskustvo sa suhomonta`nom gradnjom

u poslu sa SSST-om i predsjednikomGani}em ostala je kratka za 80-ak hiljada


EJUP GANI], GIPS, CHIPS, VIDEOCLIPS

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: Mario ILIÎ]

Privatni Univerzitet porodice Gani, Sarajevo School of Science and Tenhnology(SSST), moda ispunjava sve smjernice i standarde akademsko-predavake zajed-nice, ali kada na red doe plaanje, SSST i sam predsjednik Gani ne ispunjavajuopeprihvaene poslovne standarde, nego se ponaaju kao kriminalna organizaci-

ja. O tome svjedoi Esma Pavica, direktorica firme Gipsal, koja e svojapotraivanja od SSST-a i predsjednika i rektora Ejupa Gania morati

traiti sudskim putem

ESMA PAVICA, DIREKTORICAFIRME GIPSAL, OPTU@UJE:Profesor Ejup Gani} mojoj firmi duàn je preko 80 hiljada KM, od ~ega je akademik htio platiti

30 hiljada KM, na {to sam mu ja rekla da se pona{a kao kriminalac

OBRAZOVNI HRAMKampu SSST-a sa radom je po~eo u oktobru pro{le godine

ejup:TEKST osnova.qxd 3.10.2013 0:16 Page 28

KM! Sa profesorom Gani}em ugovorenisu radovi za spu{tene plafone koji se praveod rigips plo~a na procijenjenih 8 hiljadakvadratnih metara. Me|utim, on sam mi jena po~etku rekao da }e kvadraturavjerovatno biti mnogo ve}a, kaè napo~etku na{eg razgovora Esma Pavicapokazuju}i nam ugovor potpisan sa SSST-om gdje doslovno stoji: Izvo|a~u }e bitiispla}eno za stvarno izvedene radove pokoli~inama utvr|enim mjerenjem iobra~unavanjem u gra|evinskoj knjizi.Jedina~na cijena u iznosu od 20 KM pometru kvadratnom ne}e se mijenati uslu~aju manjka, ili vi{ka izvr{enih koli~inau odnosu na ugovorene koli~ini izugovora. Me|utim, kada su radniciGipsala u{li u objekat, utvr|eno je da imadosta radova koji nisu obuhva}enipotpisanim ugovorom kao {to je izgradnjapregradnih zidova, oblaganje cijevi iinstalacija, oblaganje impresivnog prilazaitd. Tada sam rekla profesoru Gani}u da}u mu ja napraviti predmjer, jer on nije htioangaòvati nekoga da mu napravi predmjer,odnosno predra~un radova. Mi smo snimilisituaciju i napravili aneks ugovora koji jetako|er potpisan, obja{njava Esma Pavica.

PARA NEMA, KAD BUDE - BI]EU februaru pro{le godine, prema

navodima Esme Pavice, firma Gipsalizvr{ila je ugovorene radove, a prekora~enaje i vrijednost radova iz potpisanog aneksaosnovnog ugovora. Napravljena jeprivremena situacija i tada mi je profesorGari} otvoreno rekao da nema para. Ali da}e on na}i novac i da }e mi to platitiparcijalno, odnosno na rate, kaè EsmaPavica navode}i da je SSST izvr{io ~etiriuplate. S tim novcem Gipsal se zaduìo

29

NOVÂNIK ZATVORENOG TIPA

Na na{ upit da li su najmanje dvijefirme tuìle SSST i predsjednika EjubaGani}a zbog neizmirenih potraìvanja,dobili smo odgovor od LejleAbdurahmanovi}, pravnog savjetnika ikoordinatora za uposlenike: U izvo -|enju radova na na{em kampusu biloje angaòvano preko dvadesetrazli~itih kompanija, a od svih ovihkompanija, samo sa dvije kompanijenismo obo strano usaglasili okon~anesituacije, jer se sporimo oko kvalitetaizvedenih radova i naknada {tete zbogtoga, kao i prekora~enja izvr{enjaradova u ugo vorenim rokovima, odno -sno neopra vdanim ka{njenjimaizvo|a~a, stoji, izme|u ostalog uodgovoru Lejle Abdura hmanovi} kojanavodi da mnoge gra |evinske firmeugovore posao, a da pri tom nisu doraslenjegovom izvr{enju. Rije~ je o tzv.mobitel firmama koje upravo zbognavedenih razloga svoj posao prepro -daju i ustupaju drugima. One u svojim

zahtjevima gotovo redo vno traè danaplate ono sto nisu ura dile i koristemoderni reket obilaze}i raznoraznemedije kako bi plasirale neta~neinformacije, a koje ùta {tampa,naàlost, prihvata kao apriori,odgovorila je Lejla Abdurahmanovi}dodav{i da ve}ina izvo|a~a na na{emtrì{tu realno nije u stanju da ispo{tujeugovoreni i o~ekivani kvalitet, kao i rokizvedenih radova. Stoga redovnokrivca traè u investitorima i poku -{avaju da fakturi{u i neopravdanopove}avaju koli~ine radova kako bi zasebe priskrbili ono {to im ne pripada,mi{ljenje je Lejle Abdurahmanovi}.

MOBITEL FIRME

Hoe da naplate ono to im ne pripada

3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

PROFESORE,ÛJEMOL SEInìnjer, akademik,politi~ar, Ejup Gani}danas je vlasnikUniverziteta SarajevoSchool of Scienceand Tenhology

Lejla Abdurahmanovi}

ejup:TEKST osnova.qxd 2.10.2013 22:43 Page 29

kako bi mogao privesti radove kraju koji suizvo|eni po nalogu Ejupa Gani}a i ponalogu njegovih projektanata. Objekat nijebio pokriven dokumentacijom koja nam jebila potrebna za izvo|enje radova. Radilose u hodu, kako je {ta dolazilo na red, radilose sa projektantima. Objekat mizavr{avamo po~etkom augusta pro{legodine i sve {to je traèno od nas zavr{enoje, obja{njava Pavica navode}i da je sapredstavnikom glavnog izvo|a~a radova,firmom Falkense koja je prema navodimaPavice, u vlasni{tvu sestre Ejupa Gani}a[efike Ljaji}, usaglasila koli~ine ipotpisane su knjige radova i iz glavnog i izaneksa ugovora. Me|utim, kada je na red

do{la naplata, stvari su se, blago re~eno,zakomplikovale.

Kada je Esma Pavica pitalapredsjednika i rektora SSST-a Ejupa Gani}akada bi se moglo o~ekivati napla}ivanje

ura|enog posla, akademik joj je kazao:Ako o~ekuje{ od nas neke pare, mi ti nemoèmo dati nikakve pare brzo. Sadaidemo na novi kredit, a mnogi na{i ugovorisu pola odmah, a pola nakon 12 mjeseci, u


EJUP GANI], GIPS, CHIPS, VIDEOCLIPS

Pored SSST-a ipredsjednika Ejupa Gani}a,sli~an problem direktorica firmeGipsal imala je i sa medijskimtajkunom, ina~e visokomoralnim biznismenom, adanas predsjednikom Savezaza bolju budu}nost BiH iministrom sigurnostiFahrudinom Radon~i}em.Zbog lo{e ura|enihbetonskih radova, nekezidove je trebalo obloìtirigipsom. Mi smo to uradili od36 sprata do prizemlja, aispostavili smo ra~un od10.500 KM, kaè Esma Pavicakoja je kasnije ~ula da jeRadon~i} traìo da se skineugra|eni regips.

Njegov gra|evinskioperativac general VahidKaraveli} mi je rekao daskinem rigips i da svezaboravim, na {ta sam muodgovorila da to ne dolazi u

obzir jer taj rigips firmaGipsal nije postavila na svojuruku. Otjerat }e te, rekao mi jeKaraveli}, na {to sam mu jaodgovorila da }u ga tuìti,kaè Esma Pavica koja jenapravila situaciju i predra~un, a

koje je Radon~i} kasnijeiskriào. Vra}ena mi jei{arana dokumentacija i jasam odgovorila pismeno,gdje sam navela da }eizvedeni radovi biti pla}eni, ako }e ih platiti, Radon~i},

Avaz ili Zijad Imamovi} ~ija jefirma za potrebe investitoranadzirala radove, nije mebriga. Uslijedio je telefonskipoziv Radon~i}a koji mi jerekao kako bi volio da sammu{ko pa da se sa mnomfizi~ki obra~una, dodav{i dami nikada ne}e platiti, kaèEsma Pavica. Ona se za pomo}obratila LRC Kreditnom birou.Radon~i} je napao i njihoptuùju}i ih za zelena{tvo,utjerivanje dugova itd. pa suljudi iz sudskog registramorali vaditi dokumentacijuda su registrovani i zanaplatu potraìvanja. Kakonije bilo tre}eg rje{enja,preko advokata podigli smotu`bu i tek kada smo tonapravili, dobili smo faksporuku da }e nam sve bitipla}eno pod uslovom dapovu~emo tu`bu, {to smo iuradili, kaè Esma Pavica

slobodna bosna 882

Documents