slobodna bosna 897

KARAD@I] I MLADI] U HAAGU: KO JE PLANIRAO GENOCID

www.slobodna-bosna.ba

dalmirj

ISPRAVNA-oglasi sedmica-897:ISPRAVNA-oglasi.qxd 15.1.2014 13:37 Page 1

„SEJDI]-FINCI“, ZAVR[NI ÎNZAGREB NAPUHAO MI[I]E DRAGANU ÔVI]UNa zavr{nu rundu pregovora o presudi„Sejdi}-Finci“ lider HDZ-a Dragan ôvi}dolazi s nerealnim zahtjevima oteritorijalnom preustroju Federacije BiH

USTAVNI SUD FEDERACIJEIZME\U PRAVA I POLITIKEKAKO SE (NE) PROVODE SUDSKEODLUKE U razgovoru za „SB“ predsjednicaUstavnog suda FBiH Kata Senjak govori oneprovo|enju sudskih odluka, zaprije}enim zakonskim sankcijama premapredsjedniku federalne Vlade i najavljujemogu}u istragu kantonalnih tuìteljstavau Sarajevu, Zenici, Mostaru i Travniku

RADOVAN KARAD@I]ZAVR[NICA SU\ENJAIzvo|enje dokaza na su|enju RadovanuKaradì}u trebalo bi biti okon~ano u martuove godine. Optuèni sada u sudnicu èlipozvati svjedoke kojima }e jo{ jednompoku{ati skrenuti pa`nju {iroke javnosti nasebe i svoj predmet, te dobiti prostor za {irenje svoje propagande; svakako }e najzanimljivije, ukoliko do njega uop}edo|e, biti Karadì}evo suo~avanje u sudnicisa RATKOM MLADI]EM, najavljeno za krajovoga mjeseca

KAKO SU PROPALI OLIMPIJSKI OBJEKTIKRIMINAL I NEPOTIZAM UNI[TILIZOI 84Nekada uspje{no javno preduze}e ZOI 84,koje se danas nalazi pred ste~ajem, dopropasti je doveo biv{i direktor SALKOHASANEFENDI] (SDP), za ~ijeg sumandata dugovanja firme sa 1,4 milijunaKM narasla na blizu 15 milijuna maraka, abroj radnika udvostru~en; na{a novinarkaotkriva da je poslovni sunovrat ZOI 84,ipak, zapo~eo nekoliko godina ranije, zamandata Hasanefendi}evog prethodnikaNED@ADA AJNAD@I]A (SDA)

HIPOTEKOM NA HIPOTEKUKAKO SU PROPALI „BOSNAPUTEVI“Imovina „Bosnaputeva“ ilegalno je dva putazaloèna za dva hipotekarna kreditnaarana`mana vrijedna 31 milion eura! I dok„Bosnaputevi“ tonu u ste~aj i zaborav, apovjerioci i biv{i uposlenici u o~aj, GoranMladenovi} i Samid Osmanovi} Braco,biv{i vlasnici ovog preduze}a, jedandrugog optuùju za prevaru

SAVJET ZA ZA[TITUUSTAVNOG PORETKA RS-aSAVJETNICI, ILI ISLJEDNICISavjet za za{titu ustavnog poretkaRepublike Srpske najnoviji je obavje{tajniprojekat Milorada Dodika, ~iji je cilj„identifikacija i analiza prijetnji po Ustav RS-a, kao i savjetovanje u pravcu njihovogotklanjanja“, a za koji opozicija tvrdi dapredstavlja legalizaciju paraobavje{tajnihslu`bi u jednu koja }e u izbornoj godiniplasirati poluistine i razra~unavati se sasvima koji misle druga~ije od Dodika

DODIK I \URI]I UVEOCIBEOGRADSKA KLOPKA ZA DODIKADRAGAN \URI], vlasnik firme “Zekstra”,predsjednik FK “Partizan” i DODIKOV kon-troverzni biznismen, po~etkom nedjeljena{ao se na udaru beogradskih istra`nihorgana koji su ga uhapsili zbog plja~ka{keprivatizacije vi{e beogradskih firmi, prven-stveno Veterinarskog zavoda; na{a nov-inarka otkriva kako je tekao i zbog ~ega jepropao Dodikov vi{emjese~ni anga`manda u Beogradu za{titi \uri}a od hap{enja

16.1.2014. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

20

5224

27

30

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 15.1.2014 23:48

SLOBODNA BOSNA I 16.1.2014.4

NIKAD NE RECI NIKAD

Na pomoluobnova partnerstvaSDP-a i SDA

Nakon podu`eg oklijevanja ine}kanja, predsjedavaju}i Zastupni~kogdoma Parlamenta Federacije BiHFehim [kalji} ipak je poslu{aopreporuke strana~kog vrha SBB-a dapodnese ostavku. [kalji}a }e, posvemu sude}i, zamijeniti njegovprethodnik na ovoj poziciji DenisZvizdi} (SDA) koji je smijenjen pro{legodine kada je formirana novaparlamentarna ve}ina bez sudjelovanjanajja~e bo{nja~ke partije, SDA.

Ponovni izbor Zvizdi}a za ~elnikafederalnog Parlamenta tuma~i se kaonajava naglog pribli`avanja do ju~ernepomirljivih politi~kih rivala, SDP-a iSDA.

Kako doznajemo, sve izvjesnijiponovni savez ove dvije stranke ne}ebiti javno objavljen, nego }e ga i jedna idruga partija tretirati kao nu`no zlo ijedini na~in da se o~uva makar prividnapoliti~ka stabilnost Federacije BiH.

(M.A.)

Direktor i potpisnik dokumenta„fantomskog“ investicionog fonda izLuksemburga Haden S.A. koji je najve}ipojedini~ni dioni~ar Bosnalijeka je PPascalHennuy. Porijeklom Belgijanac, Hennuy jeza sjedi{te svojih poslovnih operacijaizabrao predgra|e Luksemburga, trospratnuku}u na adresi Rotre de Longwy na broju241. Dakle, sjedi{te investicionog fondakoji je u kupovinu dionica Bosnalijeka„investirao“ preko 15 miliona eurasmje{teno je u istoj ku}i u kojoj je iVeterinarska klinika Cédre, doktoraveterine CCarré, Blairon i Shoenfeld.

Pored investicionog fonda Haden S.A.,Pascal Hennuy je potpisnik dokumenata ujo{ {est kompanija, a ~lan je upravnogodbora jo{ jedne kompanije. Hennuy jepotpisnik dokumenata u kompanijamaJawer Holding S.A., Jawer S.A., PROMO-IMMO S.A., SICRIS HOLDING S.A.,SASOGEPI S.A. i Soteco S.A., a ~lanUpravnog odbora je u kompaniji PROMO-IMMO S.A. U skoro svim navedenim

„firmama“ pojavljuje se izvjesna damapod imenom PPia de Fusco Maria kaoosniva~. Ovdje je interesantno spomenutida se sve te „kompanije“ baveinvestiranjem, odnosno kupovinom iprodajom propalih firmi, s posebnimakcentom na podru~je Balkana. Premami{ljenju eksperata, zapravo je rije~ omaloj grupi {pekulanata koji operi{u u[vajcarskoj, Francuskoj, Belgiji, Italiji iBalkanu. Ako se ovome doda i podatak dasu me|u ~lanovima uprave investicionogfonda Haden S.A. i sedamdesetogodi{njiIrac TTom Donovan i njegova suprugaRoisin koji su u periodu od 2004., do2013. godine bili „direktori“ 168 irskihkompanija, od kojih je 115 zatvoreno zbognelikvidnosti, odnosno bankrota, jasno je okakvom „investicionom“ fondu je rije~.Osim toga, jedina „veza“ Hadena S.A. safarmacijom, odnosno medicinom, jeste~injenica da im je sjedi{te smje{teno u istojzgradi gdje je i Veterinarska klinika Cédre!

M. FAZLI]

MINI MARKET

“POSLOVNA” ZGRADASjedi{te Hadena S.A. i direktora Pascala Hennuya je u istoj zgradi u kojoj je i Veterinarskaklinika Cédre

GRUPA „ŠPEKULANATA“, NAJVEĆI POJEDINAČNIDIONIČARI BOSNALIJEKA

Direktor „Hadena S.A.“ PascalHennuy potpisnik je dokumenatau još šest firmi, a izvjesna Piade Fusco Maria pojavljuje se

kao osnivač u većini njih

Denis Zvizdi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 15.1.2014 21:57

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


BJELOSVJETSKI PUTNIK

Denis Be}irovi}o dràvnomtro{ku posjetioJapan,Sloveniju,Gr~ku, Jordan,Srbiju, Italiju iVeliku Britaniju

[ef SDP-ovog Kluba uZastupni~kom domu Parlamenta BiHSa{a Magazinovi} pokreta~ jeinicijative za formiranje parlamentarnekomisije koja bi utvrdila koliko sudràvni du`nosnici potro{ili dràvnihpara. Provjerom bi, kako je pojasniozastupnik Magazinovi}, bili obuhva}eni~lanovi Predsjedni{tva BiH, ministri uVije}u ministara, parlamentarci idirektori dràvnih agencija, i to ne samou posljednjem, nego i u prethodnommandatu. Sa{a Magazinovi} bi, zapo~etak, upit mogao poslati svomnajblièm strana~kom kolegi DenisuBe}irovi}u, koji je samo u posljednjihpola godine obi{ao vi{e atraktivnihdestinacija. Predsjedavaju}i jeZastupni~kog doma Parlamenta BiHboravio u Japanu, Sloveniji, Gr~koj,Jordanu, Srbiji, Italiji i Velikoj Britaniji.Budu}i da je Be}irovi} sa sobom vodionajbliè suradnike, prevoditelje isavjetnike, pretpostavlja se da sunjegova slu`bena putovanja ko{talanajmanje 50.000 KM. (S.M.)

MINI MARKET

Raiffeisen banka Dodjela nagrada studentima ALU

Denis Be}irovi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 15.1.2014 21:58

ČETVRTAK, 9. JANUAR

Skup{tina Kantona Sarajevo danas jeusvojila Deklaraciju kojom se osu|ujeizjava ZLATKA LAGUMD@IJE s novo -godi{nje press konferencije, a najavljena jei tu`ba protiv predsjednika SDP-a BiH.„Evo, uzmite Vladu Kantona Sarajevo“,srdito je odgovorio na novi nar sko pitanjeLagumdìja i nastavio, „„i ako u njoj ne na -|e te lopove, kriminalce, rek eta {e ... nikakavste analiti~ki novinar.“

Rijetke su u posljednjih nekolikogodina Lagumdìjine izjave koje bih bezdvoumljenja potpisao, a ova svakako spadau taj krug. Samo da je bogdo bio preciznijipa rekao: „„Evo, uzmite bilo koju kanto naln -u vladu u Federaciji...“

PETAK,10. JANUAR

Veliku medijsku i politi~ku buru ususjednoj Hrvatskoj proizvela je u su{tinirutinska operacija o~nog kapka predsjednikaIVE JOSIPOVI]A. Hrvatskog predsjednikau zagreba~koj klinici operirao je dr.MILOMIR NINKOVI], jedan od naj ugled -nijih evropskih plasti~nih hirurga, Sarajlijakoji vi{e od dvije decenije ìvi i operira uNjema~koj. Ninkovi} je Josipovi}a operiraobesplatno, me|utim Povjerenstvo zaduènoza provjeru sukoba interesa sumnja da je timeprekr{en zakon koji predsjedniku dràve nedopu{ta primanje poklona ve}eg od 500 kuna(120 KM) pa se provjerava koliko je trì{na

cijena besplatne usluge - operacije doktoraNinkovi}a. Ne dao Bog da se ovdje kod nasneko usudi provjeravati cijenu nebesplatnihlije~enja ovda{njih politi~kih prvaka uinozemnim klinikama, a pogotovo da seupusti u istraìvanje kako i ~ijim novcem seto lije~enje pla}a!?

SUBOTA, 11. JANUAR

Tek sam danas pogledao sino}nji intervjukoji je za politi~ki magazin Mreà Federalnetelevizije dao nekada{nji zamjenik direktoraFederalne obavje{tajno-sigurnosne slu`beIVAN VUK[I]. Ni{ta ni novo ni va`noVuk{i} nije rekao {to bi me barem malopokolebalo u odavno formiranom mi{ljenju otom neotesanom, bahatom, nedou~enomhercegova~kom prevarantu vje~ito s onestrane zakona, pristojnosti i istine. Samo seiznova pitam kome je i za{to on takav trebaoi godinama bio od koristi. A bio je svima nausluzi, od vrha me|unarodne zajednice(PPaddy Ashdown), u po~etku HDZ-u, kasnijeSDP-u BiH, a potom SDA-ovskom vrhu...Malo {ta i malo ko moè tako plasti~noposvjedo~iti o sinergiji inozemnog zla idoma}e bijede kao instrumentaliziranjeVuk{i}a za ozbiljne politi~ke i sigurnosnesvinjarije prije desetak godina!

NEDJELJA,12. JANUAR

DAMIR D@UMHUR, nakon {to seplasirao na glavni turnir prvog ovo go -


U bolesnom dru{tvuprofitiraju samo

zdravstveni fondovi

Ambasador Bosne iHercegovine u Australiji je(još uvijek) DAMIRARNAUT, bivši Silajdžićevpravni savjetnik, na izvjestan način Džumhurovstranački kolega, odnosnosimpatizer. To bi barem trebao biti razlog da sebosanskohercegovačkaambasada u Australiji maloangažira, pomogne obiteljiDžumhur (naravno i drugognašeg reprezentativca MirzeBašića) da se tokom nastupana najvećoj teniskoj smotrine moraju potucati od nemila do nedraga, sastavlj a -ti kraj s krajem, da ne morajumoljakati znane i neznane zakrevet i polupansion

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 15.1.2014 20:54

di{njeg Grand Slama u Australiji, prekomedija se zahvaljuje svojim doma}inima,familiji kod koje se s ocem smjestio tokomnastupa u Melbourneu. „„To je porodicajednog srpskog tenisera s kojim sam sesprijateljio na turniru u Beogradu i koja nasje do~ekala i ugostila na najtopliji na~in“,zahvaljuje se javno Damir.

Da Dùmhur nije pro{ao kvalifikacije(kao {to nije na prethodnom turniru uBrisbaneu), australska eksurzija pred sta -vljala bi stra{an, mo`da neizdrìv udar naku}ni budèt njegove familije. Zato je svakidolar koji se pri{tedi na smje{taju,spavanju, hrani... golem ko ku}a.

Na pro{lim izborima prije vi{e od trigodine, Damir Dùmhur je javno podràoStranku za Bosnu i Hercegovinu, bio je (uznogometa{a SENIJADA IBRIÎ]A) jedinisporta{ koji je pozivao bira~e da glas dajustranci HHarisa Silajdì}a. Manje su va`nirazlozi i motivi zbog kojeg je to uradio(tada{nji) tinejdèr Dùmhur.

Ambasador Bosne i Hercegovine uAustraliji je (jo{ uvijek) DAMIR ARNAUT,biv{i Silajdì}ev pravni savjetnik, na izvjestanna~in Dùmhurov strana~ki kolega, odnosnosimpatizer. To bi barem trebao biti razlog da se

bosanskohercegova~ka ambasada u Australijimalo angaìra, pomogne obitelji Dùmhur(naravno i drugog na{eg reprezentativca MMirzeBa{i}a) da se tokom nastupa na najve}ojteniskoj smotri ne moraju potucati od nemilado nedraga, sastavljati kraj s krajem, da nemoraju moljakati znane i neznane za krevet ipolupansion.

Ulaskom u glavni turnir AustralianOpena Damir Dùmhur je za ugled iafirmaciju Bosne i Hercegovine uradio vi{enego svi ambasadori u posljednjih dvadesetgodina, naravno uklju~uju}i svoga ime nja -ka Arnauta!

PONEDJELJAK, 13. JANUAR

Smjena ANTE KRAJINE, ministrafinansija u Vladi Federacije, koju je inicirao

i potpisao predsjednik Federacije @IVKOBUDIMIR, nije, kako se to zadnjih danagovori, „paralizirala Vladu FBiH“, ta jesmjena samo dodatno ilustrirala i izo{trila{izofreni (i koruptivni, naravno) karaktervladaju}e strukture u Federaciji. Budimirsmjenjuje svog donedavnog strana~kogjarana Krajinu, kojeg do iznemoglosti branipremijer NNermin Nik{i}, koji je prije vi{eod godinu dana upravo od Budimira traìosmjenu ministra financija!? Nik{i}, pri tom,poziva Ustavni sud Federacije da se o~itujeo zakonitosti smjene Ante Krajine, aosobno je odgovoran za neprovo|enjebarem pet presuda toga suda.

Cjelokupna trogodi{nja povijest(platforma{ke) vlasti u Federaciji BiHturobna je pri~a o politi~kom kupleraju,ljudskom nemoralu, malignoj beskru pulo -znosti, galopiraju}oj korpuciji, plja~ki,pusto{enju javnih resursa.

„Najteì kriminal“, govorio jeNapoleon, „je kra|a vremena.“ Vladaju}afederalna nomenklatura, sve da nije ni{taukrala, strpala u privatne dèpove (a jeste,itekako i itekoliko jeste), ukrala je,pro}erdala, nepovratno spi~kala ~etirinenadoknadive godine na{e budu}nosti...

UTORAK, 14. JANUAR

U Beogradu su nakon skoro deceniju ipol uhap{eni organizatori i operativniizvr{itelji likvidacije SLAVKA ]URU VI -JE, srpskog novinara, vlasnika listovaNedjeljni telegraf i Evropljanin. Ubistvo]uruvije obavili su pripadnici Slu`bedràvne bezbednosti Srbije, a politi~kinalogodavac bi, prema rezultatimavi{egodi{nje istrage, vrlo lako mogla bitiMIRJANA MARKOVI], udovica srpskogdiktatora SLOBODANA MILO[EVI]A.

„Slavka ]uruviju ubio je deo dràvnogaparata“, bri`ljivo vaga rije~i na kon fe ren -ciji za {tampu ALEKSANDAR VUÎ],prvi potpredsjednik Vlade i najmo}nijiSrbin. Istu kvalifikaciju tog zlo~ina nad]uruvijom ponovit }e kasnije i predsjednikSrbije TOMISLAV NIKOLI], te premijerIVICA DAÎ]...

]uruvija, dakle, nije `rtva dràvnogterora, nije ustrijeljen voljom jednogzlo~ina~kog reìma, njega je izre{etao tek„deo dràvnog aparata“ (odmetnutog,odnaro|enog) - onoga personificiranog ubra~nom paru sa Dedinja i njihovimegzekuturima u policiji, tajnoj policiji,vojsci, medijima... Postojali su, toboè, u„godinama raspleta“ i „drugi delovidràvnog aparata“, nerepresivni, pitomiji,uljudniji, demokratskiji, miroljubiviji...Samo VVuk Dra{kovi} nesmiljeno, nedvo -smisleno kaè kako je novinar ]uruvijasamo jedna od `rtava Milo{evi}evog

reìma iz devedesetih godina pro{logvijeka, koji je krvavo potamanio desetinehiljada ljudi u Hrvatskoj, Bosni iHercegovini, na Kosovu, pa i u Srbiji.

Imena ]uruvijinih ubica ocinkario jetuìteljstvu i policiji MILORAD ULEMEKLEGIJA, doìvotni robija{, koji je, tako|eristaknuti vi{egodi{nji ubica „jednog delareìma“. Arkani, Legije, Stani{i}i,Simatovi}i, „[korpioni“... nisu, dakle, biliegzekutori zvani~ne osvaja~ke, zlo~ina~kesrbijanske politike ‘90-ih godina, oni su bilizavrbovani od „dela reìma“ od ~ijih sezlo~ina, pogotovo onih po~injenih u Srbiji,dana{nja srpska vlast, energi~no distancira,pa i otvoreno gnu{a.

SRIJEDA, 15. JANUAR

Vrlo je licemjerno i u osnovinepravedno {to je ESAD RADELJA[,poslanik u Kantonalnoj Skup{tini Sarajeva,markiran i (pr)okuèn kao javni sinonim zapoliti~ku trgovinu, ratno i poratnoprofiterstvo, sumnjivo ste~en akademskistatus, prodaju radnih mjesta u javnimpoduze}ima, rasipanje javnog novca.Odnosno, nepravedno je to {to je selektivnosamo Radelja{ identificiran sa timpo{astima: u kantonalnoj Skup{tinipoznajem barem tuce manjih ili ve}ihradelja{a. [to bi Radelja{ bio akademskisporan? Zar samo zato {to je fakultetzavr{io na privatnom fakultetu na Sokocu, amagistrirao na sli~nom u Banjoj Luci?! K’obiva ne{to se njegove diplome bitnorazlikuje od krvavo ste~enih poratnihdiploma na sarajevskom Pravnom fakultetui magisterija/doktorata na Fakultetupoliti~kih nauka?!

Kaù mi za jednog danas uglednog~lana akademske zajednice i politi~ke elitekoji je nakon rata brzopotezno zavr{iofakultet, magistrirao, doktorirao... da jeprije rata toliko dugo studirao da je bio„tre}i na listi za stan na fakultetu“! �


Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 15.1.2014 20:55


ÜBERMUFTIJA

Zukorli} dobiopodr{ku dijelanjema~kih muslimana zapoziciju evropskogmuftije

Ideja biv{eg reisu-l-uleme, a sadapenzionisanog vjerskog slu`benikaMustafe Ceri}a o uvo|enju pozicijeevropskog muftije ponovo je oìvjela.Ceri} je dio svog mandata “potro{io” nalobiranje da se uspostavi pozicija evrop-skog muftije koju je on planirao preuzetinakon {to odstupi s ~ela IZBiH. Tada jegovorio da se o ideji evropskog muftijerazmi{lja s obzirom na to da u Evropi ìviveliki broj muslimana koje bi trebalo inte-grirati u jednu islamsku zajednicu i evrop-sko dru{tvo. Kandidat na to mjesto ume|uvremenu je postao muftija MuamerZukor li}, nedavno smijenjeni predsjed-nik Me{ihata Islamske zajednice u Srbiji.Zukorli} je podr{ku za ovo mjesto prvopotraìo po~etkom nedjelje u Njema~koj,gdje je boravio zbog posjete Bun de -stagu. U Berlinu je od predstavnikaCentralnog vije}a muslimana Njema~kepodràna Zukor li}eva ideja da jeneophodno izabrati evropskog muftijukao vrhovnog autoriteta muslimanaEvrope. (M.D.)

MINI MARKET

Sudac Ustavnog suda FederacijeBiH DDomin Malba{i} izabran je za ~lanaNezavisnog odbora za izbor i revizijupolicijskog komesara Kantona Sarajevo.Dakle, suca najvi{e pravosudne institucijeFBiH u Nezavisni odbor predloìla jesedmo~lana komisija, a zakonodavniorgan, odnosno Skup{tina KantonaSarajevo imenovala ga je u Nezavisniodbor. Toliko o „nezavisnosti“ sudske,zakonodavne i izvr{ne vlasti, a omogu}em sukobu interesa i (ne)po{ivanju

kodeksa sudske etike da i ne govorimo.Naime, koliko je diskutabilan izborMalba{i}a, svjedo~i i ~injenica da bi selako moglo dogoditi da njemu, predUstavni sud Federacije BiH, do|epredmet koji se ti~e odluke Neovisnogodbora, ~iji je on tako|er ~lan! Me|utim,izbor u Nezavisni odbor uop{te nijesporan za Malba{i}a, koji }e na„skromnu“ suda~ku platu mjese~noprimati i 500 KM naknade za ~lanstvo uspomenutom odboru. (M.F.)

DOMIN STARMAL BAŠIĆ

Sudac Ustavnog suda DominMalbašić izabran u Komisijuza izbor policijskog komesara

Otvaranje nove zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu proteklo je usve~arskom duhu, dostojanstveno i uzduboko uvaàvanje gostiju iz bratske dràveKatar, koji su za ovaj projekat velikodu{noizdvojili oko 13 miliona KM. Bila je to ijedinstvena prilika za okupljanje brojnih bh.politi~kih i vjerskih velikodostojnika, pa suse tako na istom minderu u Biblioteci, udru{tvu ministra vakufa Katara i reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH HHuseina ef.Kavazovi}a, na{li i ministar vanjskihposlova BiH i predsjednik SDP-a dr. ZZlatkoLagu m dìja, premijer Federacije NNermin

Nik{i} i ~lan Predsjedni{tva BiH BBakir Izet -begovi}.

I dok su Nik{i} i Izetbegovi} srda~no}askali o aktuelnim temama, dr. Lagumdìjadrào se prili~no distancirano od ostatkadru{tva. Da se na sve~anosti otvaranjaBiblioteke pojavio tek „reda radi“,Lagumdìja je dokazao kada je samodesetak minuta nakon po~etka zvani~nogdijela programa sa svojim pratiocimauùrbano napustio zgradu Biblioteke, nedo~ekav{i ni da ~uje prigodni govor kolegeIzetbegovi}a.

Zavidan nivo (ne)kulture pokazao je ifederalni ministarobra zovanja i nauke -tako|er SDP-ov ka -dar - DDamir Ma{i},koji je, nakon {to jena otvaranje Bibli o -teke zakasnio punih 40minuta, od pripadnikaosiguranja na ulazu uzgradu bahato zahtij -evao da ga, mimoprotokola, puste davidi prostor novoo tvo -re ne Biblio te ke.

(M.R.)

MINDER TI - MINDER MI

Lagumdžija „pobjegao“ iz GaziHusrev-begove biblioteke prije

Izetbegovićevog govora

Muamer Zukor li}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 15.1.2014 22:23

PRO ET CONTRA


SAMO JE KEBO GRANICA

DopredsjednikFBiH MirsadKebo razmatramjere koje }epoduzeti protivfederalnih min-istara koji su gaizvrije|ali napasja preskakala Usred duboke politi~ke, ekonomske isocijalne krize koja iz temelja potresaFederaciju BiH, ministri u Vladipremijera Nermina Nik{i}a nekolikosati na posljednjem zasjedanju potro{ilisu kako bi kolektivno osudili„neprihvatljive stavove i ocjene“ kojeodnedavno, vrlo napadno, iznosi izastupa dopredsjednik Federacije BiHMirsad Kebo. No, osuda stavova i ocjena pretvorilase u najvulgarniju diskvalifikacijudopredsjednika Kebe, za koga je,primjerice, ministar Zukan Helezustvrdio da „nije ~itav“ i da bi trebao„potraìti pomo} psihijatra“. Podrào gaje i premijer Nik{i}, otkriv{i kako mu jeKebo prije nekog vremena „detaljnogovorio o nekakva tri prstena za{titekoja ga navodno {tite od atentatora!“Nekoliko dana nakon sjednice,dopredsjednik Kebo je doznao zasadràj rasprave te je zatraìo da muse hitno dostavi integralni stenogramkako bi u skladu s vlastitim ovlastimapoduzeo „odgovaraju}e mjere i radnje“.

(S.B.)

MINI MARKET

BESIMA BORI]

Zastupnica ufederalnomParlamentu

NEMi{ljenja sam da @ivkoBudimir treba da povu~e svojuodluku. Smijeniv{i ministraKrajinu, Budimir je napraviokrivi, a sad s ovom incijativomza izbor novog ministrafinansija i neprijateljski potezprema Federaciji.

BORKA RUDI]GeneralnisekretarUdruènja „BHnovinari“

NEPredsjednik Federacije BiH@ivko Budimir ni~im nije argu-mentirao ovu smjenu i smatramda se u ovoj situaciji morapona{ati puno racionalnije iobjektivnije. Mi{ljenja sam daje najlogi~nije da Budimirpovu~e svoju odluku i da mini -star finansija Krajina nastavi daradi kao do sada jer Budimirnije imao nijednu ozbiljnu prim-

jedbu na rad ministra Krajine.

SR\ANBLAGOVÂNIN

Izvr{ni direktor „TI“

DA/NESlaèm se sa inicijativom @ivkaBudimira da se izabere noviministar finansija, ali ne samoto jer ovoj vladi je ve}izglasano nepovjerenje tako dabi se trebala izabrati cijelanova federalna Vlada a nesamo novi ministar finansija.

HUSNIJA KAMBEROVI]

DirektorInstituta zaistoriju

DAJa bih predloìo da @ivkoBudimir da ne samo inicijativuza izbor novog ministra ve} dapredloì izbor nove federalneVlade jer je to jedini izlaz izove krize. Po meni, najbolje

rje{enje bi bilo da se formiranova vlada koja }e imati ve}inuu Parlamentu i da ovaj entitetpoku{a kora~ati naprijed.

VESO VEGAR

Portparol HDZ-a 1990

NENe slaèm se s inicijativompredsjednika Federacije BiH@ivka Budimira, jer smatramda Federaciji treba novafederalna Vlada a ne samonovi ministar finansija.

VUK BAÂNOVI]

Novinar„Dana“

NEIzbor novog ministra finansijaje sveop{ti haos u kojem se nezna ko pije i ko pla}a.Inicijativa @ivka Budimira nemanikakve veze s dobrobitiFederacije ve} sa razli~itimsilama koje se bore kako bisebi priskrbile odre|eni novac.

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

Slažete li se sa inicijativomŽivka Budimira da FBiH izabere

novog ministra finansija?

Priredila: Ma{a ]osi}

Mirsad Kebo

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 15.1.2014 22:24

Gotovo je izvjesno da }e i novarunda pregovora o rje{enjupresude „Sejdi}-Finci“, zakazanaza sredinu januara ove godine,biti jednako „uspje{na“ kao i sve

prethodne odràne tokom proteklih petgodina i da }e se i naredni parlamentarniizbori u oktobru ove godine odràti premapostoje}im, dakle diskriminacijskim izbo -rnim pravilima. Prema posljednjim polit -i~kim signalima koje je primio iz Zagreba,lider HDZ-a DDragan ôvi} jo{ }e ~vr{}evezati presudu „Sejdi}-Finci“ s rje{enjemhrvatskog nacionalnog pitanja, uvjeren da}e bo{nja~ki politi~ari u zavr{nicipregovora ipak popustiti pred sve glasnijimprijetnjama da bi izostanak dogovoramogao na dulje vrijeme ugroziti evropskuperspektivu dràve.

ZAGREBA^KE KONSULTACIJEPred zavr{nu rundu pregovora u

Sarajevu, ôvi} je otputovao u Zagreb nakonsultacije s klju~nim akterima hrvatskepolitike, pri ~emu centralna tema ovihkonsultacija nije bila presuda „Sejdi}-Finci“ nego ustavna pozicija hrvatskognaroda u BiH.

U razgovoru s TTomislavom Kara -markom, predsjednikom sestrinske Hrvat -ske demokratske zajednice, ôvi} nije nispomenuo problem presude „Sejdi}-Finci“,nego je razgovor usmjeren na rje{avanjepoloàja hrvatskog naroda „s posebnimnaglaskom na potrebu da hrvatski narod uBiH napokon ostvari svoje pravo na punukonstitutivnost“. Sli~no saop}enje objav lje -

no je i nakon ôvi}evog susreta spredsjednikom Hrvatskog sabora JJosipomLekom, koji je provedbu presude „Sejdi}-Finci“ potisnuo u drugi plan jer „ne rje{avatemeljni problem - ravno pravnosthrvatskog naroda u BiH“. Leko smatra da

ne}e biti pravog rje{enja u BiH „dok svakiod konstitutivnih naroda ne budeodgovoran i za sebe i za cijelu BiH“, {to jevi{e nego jasna sugestija i podr{ka ôvi}uda istraje na zahtjevu za teritorijalnipreustroj Federacije BiH.


„SEJDI]-FINCI“, ZAVR[NI ÎN

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Kako je izvjesno da BiH u skorijevrijeme ne}e rije{iti primjenu presude„Sejdi}-Finci“, parlamentarni izbori uoktobru ove godine organizirat }e se uskladu s postoje}im izbornim pravilimakoja diskriminiraju nacionalne manjine,poput Sejdi}a iz romske i Fincija iz

jevrejske zajednice. Nije isklju~eno da Evropska unija kazni

BiH zbog neprovo|enja presude Evropskogsuda za ljudska prava, a mogu}e sankcijekre}u se u rasponu od daljnjeg uskra}ivanjaIPA-fondova do isklju~ivanja delegacije BiHiz Evropskog parlamenta. �

OSUDA ZBOG NEPROVO\ENJA PRESUDE

EU će, za početak, ukinuti sve IPAfondove BiH

Na završnu rundu pregovora o presudi „Sejdić-Finci“ lider HDZ-a Dragan Čovićdolazi s nerealnim zahtjevima o teritorijalnom preustroju Federacije BiH

H R V A T S K A U C J E N A

TROJNA PODJELA BiH ILINI[TA OD EVROPE!

Lider HDZ-a Dragan ôvi} uspio je pridobiti podr{kupoliti~ara Hrvatske

��

NEIZBJE@NE SANKCIJEEU }e kazniti BiH zbog ne

sprovo|enja odluke Sejdi}-Finci

ASIM:TEKST osnova.qxd 15.1.2014 23:41


ZAGREB NAPUHAO MI[I]E DRAGANU

IGRA NA SVE ILI NI[TALider HDZ-a Dragan ôvi} ne traì rje{enje zapresudu Sejdi} -Finci, nego rje{enje ustavnogpoloàja Hrvata


Najeksplicitniji zahtjev u tom smjeruiznio je HDZ-ov poslanik u Evropskomparlamentu DDavor Ivo Stier. U autorskomtekstu objavljenom u magazinu NewEurope, Stier tvrdi da se u BiH odvijasukob izme|u separatisti~kih i unita ris -ti~kih snaga, i iznosi stajali{te da se tajsukob moè prevladati na samo jedan na~in- „federalizacijom Federacije BiH“, odno -sno podjelom Federacije BiH na dvijenacionalne zajednice. To bi, premami{ljenju poslanika Stiera, „bio prvi korakprema evropeizaciji cijele BiH“.

FEDERALIZACIJA FEDERACIJEKao poslanik u Evropskom parlamentu,

Stier je u nekoliko navrata poticao debatu oBiH zalaù}i se za „novi pristup Evropskeunije prema BiH“, dakako u smjeru„dosljedne federalizacije u skladu spostoje}im federalnim iskustvima uEvropi“. [tavi{e, Stier se za govornicomEvropskog parlamenta otvoreno zalagao daEvropska uniji razradi „nove potpornemehanizme za takav proces europeizacijeBiH u okviru pristupnih pregovora“, {to }ere}i da bi Evropska unija trebala poticati inagra|ivati proces daljne federalizacijeBiH, odnosno ka`njavati zastoj u tomsmjeru. U tom kontekstu treba posmatrati inedavnu odluku EU-a da se BiH djelimi~nouskrate pretpristupni IPA-fondovi zbogneprovo|enja presude „Sejdi}-Finci“, pri~emu je posve jasno da ova presuda nijeprovedena zbog izri~itog zahtjeva HDZ-ada se u istom paketu s presudom „Sejdi}-Finci“ rije{i i problem ustavnog poloàjahrvatskog naroda u BiH.

Jasno je dakle da }e HDZ i daljeinsistirati na takvom rje{enju presude„Sejdi}-Finci“ kojim }e, kako kaè Stier,„zapo~eti tranzicija iz dejtonskogdvoentitetskog modela prema evropskomfederalnom modelu BiH,“ {to je zapravodrugi naziv za uspostavu zasebne federalnejedinice s hrvatskom predominacijom.

U protivnom, dok se to ne desi, BiH sene}e ni za milimetar pomaknuti na svomevropskom putu.

Ova ucjena HDZ-a, o~ito je, ima svesna`niju podr{ku Hrvatske.

RAÛN BEZ KR^MARAU takvim okolnostima posve je nerealno

o~ekivati da bi lideri bo{nja~kih i hrvatskihstranaka mogli prona}i op}eprihvatljivorje{enje za primjenu presude „Sejdi}-Finci“.Svi dosada{nji ustupci bo{nja~kih politi~ara,a nije ih bilo malo, bili su nedovoljni zanarasle apetite HDZ-a, koji se vi{e negoikada ranije uzda i u hrvatsku i u evropskupodr{ku vlastitim politi~kim ciljevima. ovi}o~ito vjeruje da Hrvatska, kao ravnopravna~lanica Evropske unije, ima na raspolaganju~itav arsenal politi~kih mehanizama prekokojih moè izravno utjecati na procese u BiH,ali i na oblikovanje politike Evropske unijeprema BiH. Na ruku mu ide i ~injenica da sudipolomatski odnosi izme|u Zagreba iSarajeva ve} dulje vremena prili~no hladni,prvenstveno zbog personalnog sukoba~elnika dviju nekada sestrinskih socijal -demokratskih partija, ZZorana Milanovi}a iZlatka Lagumdìje.

No, ôvi}eva kalkulacija svejedno jenerealna jer naprosto ne uvaàvaelementarnu ~injenicu da ne postoji nitijedan bo{nja~ki politi~ar koji bi se usudiostaviti potpis na teritorijalni preustrojFederacije BiH. âk i da uspije prona}itakvog bo{nja~kog sagovornika-samoubicu,izvjesno je da dogovor o podjeli FederacijeBiH nikada ne bi mogao dobiti ni prostu, apogotovo dvotre}insku ve}inu u ParlamentuFederacije BiH, koja je, ina~e, neophodna zapromjenu federalnog ustava.

Stoga je izvjesno da BiH ne}e rije{itiproblem presude „Sejdi}-Finci“ sve dok setaj problem ne odvoji od rje{avanja ustavnogpoloàja hrvatskog naroda u BiH. �


„SEJDI]-FINCI“, ZAVR[NI ÎN

�

HDZ-ov poslanik u Evropskomparlamentu Davor Ivo Stier gorljivi jezagovornik teritorijalnog preustroja BiH,odnosno etni~ke podjele Federacije BiH.Stier smatra da je Federacija BiH „de factobo{nja~ki entitet“ te se zalaè da seFederacija BiH ustroji po „belgijskommodelu“. U martu 2013. godine, Stier jeizjavio da }e institucionalna ravnopravnost

Hrvata biti nezaobilazan uvjet zapribliàvanje BiH Evropskoj uniji.

Davor Ivo Stier potomak je politi~kihemigranata koji su do{li u Argentinu nakonsloma NDH 1945. godine. Njegov djedIvan Stier bio je pukovnik u vojsci NDH ipomo}nik zloglasnog Vjekoslava Lu bu -ri}a, zapovjednika koncentracijskoglogora Jasenovac. �

RADIKALNI ZAHTJEVI HRVATSKIH RADIKALA

Hrvatska desnica stala uz Čovića

TREĆI ENTITET: Jasno jedakle da će HDZ i daljeinsistirati na takvomrješenju presude „Sejdić-Finci“ kojim će, kako kažeStier, „započeti tranzicija izdejtonskog dvoentitetskogmodela prema evropskomfederalnom modelu BiH,“što je zapravo drugi nazivza uspostavu zasebne federalne jedinice shrvatskom predominacijom

DALEKO OD DOGOVORANi bo{nja~ki, ni hrvatski pregovara~ine usu|uju se prihvatiti kompromisno rje{enje


Federalni ministar financija AAnteKrajina naloìo je posljednjegradnog dana u pro{loj godini da sesarajevskom odvjetniku HHakijiKurtovi}u iz prora~unskih sred sta -

va Vlade FBiH isplati vi{e od 807.000KM?! Unato~ rekordnom deficitu sa kojimje Vlada Federacije BiH zavr{ila 2013.,vi{emjese~nom ka{njenu u isplatama pla}abudètskim korisnicima i milijunskimdugovanjima federalnih institucija, ministarKrajina je dao nalog za ubrzano pla}anjeodvjetni~kih usluga, premda isplata807.000 maraka uop}e nije bila na listiprioriteta Trezora. Kako nezvani~nodoznajemo iz izvora bliskih federalnojVladi, Ante Krajina je hitno izmirenjepotraìvanja odvjetnika Hakije Kurtovi}anaredio nakon {to je saznao da jepredsjednik Federacije BiH @@ivko Budimirpripremio odluku o njegovoj smjeni. Ume|uvremenu se ministar Krajinakonzultirao s federalnim premijeromNerminom Nik{i}em, bez ~ijeg odobrenjaisplata goleme svote novca iz praznefederalne kase, dakako, ne bi bila mogu}a.

I mada se, barem za sada, moè samonaga|ati koji su razlozi presudili dafederalni ministar financija u vrijeme op}ebesparice izda nalog za ubrzano pla}anjeodvjetni~kih usluga, isplatu 807.000 KMpotvrdio je i sam odvjetnik HakijaKurtovi}. „„Ta~no je da je novac upla}en, alije u taj iznos ura~unat i porez, kao itro{kovi sudskog vje{ta~enja“, kazao namje u kratkom telefonskom razgovoru HakijaKurtovi}. Na na{u opasku kako je posrijedienormno visoka cifra, odvjetnik Kurtovi} jeodgovorio da je njegov ured od 2008.pokrenuo oko 600 tu`bi dràvnihslu`benika i namje{tenika protiv federalneVlade zbog umanjenih prihoda. Budu}i daje Vlada FBiH, u me|uvremenu, izgubilasudske procese, na naplatu su stigli iodvjetni~ki tro{kovi, koji su u rekordnomroku i pla}eni. Ra~unica pokazuje da susarajevski odvjetnik Hakija Kurtovi} injegovi suradnici iz ureda na tu`bamaarmije federalnih ~inovnika zaradili vi{enovca od, primjerice, njihovih kolega kojisu branili optuène za ratne zlo~ine predHa{kim tribunalom!!!

Prve sudske tu`be protiv Vlade

Federacije BiH zbog primjene Zakona ou{tedama (po nalogu MMF-a), odnosno,smanjenja pla}a, regresa i toplih obroka,suprotno odredbama iz ranije potpisanihkolektivnih ugovora, uposlenici javneuprave i sudske vlasti pokrenuli su prije petgodina. Prema zvani~nim podacima,od{tetni zahtjevi samo po tu`bama koje seodnose na period od kraja 2008. dodecembra 2010., prema{uju 30 milijunaKM, dok se sudski tro{kovi procjenjuju na

tri milijuna maraka. Stoga je upravoministar Ante Krajina inicirao pregovore spredstavnicima Sindikata uposlenika javneuprave, kako bi se sporovi rje{avalivansudskim nagodbama. „„Sindikat i Vladasu partneri, i ako se stvari rje{avaju putemadvokata, onda }e to netko i platiti“,upozorio je u septembru federalni ministarfinancija. Advokatske je honorare, trimjeseca kasnije, platio Ante Krajina izfederalnog prora~una. �


S K A N D A L N E D J E L J E

Novogodišnja čestitka federalnog ministra financija

Ante Krajina 31. decembra naredio da se sarajevskom odvjetniku Hakiji Kurtoviću hitno isplati 807.000 KM

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

NALOG ZA UBRZANO PLA]ANJEMinistar Ante Krajina je, nakon konzultacija s premijerom Nerminom Nik{i}em, naredio isplatuodvjetni~kog honorara iako pla}anje nije bilo na listi prioriteta

Skandal:Skandal.qxd 15.1.2014 21:03 Page 20

Iako su ~lanovi Visokog sudskog ituìteljskog vije}a jo{ koncemnovembra predsjedniku FederacijeBiH @@ivku Budimiru poslali listu simenima deset kandidata, i dalje nije

poznato kada }e biti izabrani novi suci uUstavni sud FBiH. O imenovanju po jednogkandidata srpske i hrvatske nacionalnostimoraju se, podsjetimo, usuglasiti @ivkoBudimir i potpredsjednici FederacijeMirsad Kebo i SSvetozar Pudari}, odnosnoizaslanici u Domu naroda federalnogParlamenta, i to {to hitnije, budu}i da uUstavnom sudu FBiH trenutno radi samopet sudaca. Sutkinja RRanka Cviji} jepo~etkom godine oti{la u mirovinu, njezinkolega MMladen Srdi} je ve} mjesecima nabolovanju, dok se od Ustavnog suda uposljednjih godinu i pol dana, nakoneskalacije politi~ke krize u Federaciji,o~ekuje da rije{i na desetke zahtjeva iapelacija.

ZATVORSKA ILI NOVÂNA KAZNA ZA PREMIJERA

� Nakon smjene ministra financijaAnte Krajine premijer Federacije BiH

Nermin Nik{i} obratio se Ustavnom suduFBiH i traìo ocjenu ustavnosti odlukepredsjednika Federacije BiH @ivkaBudimira. Kakvu je odluku donio Ustavnisud?

Da, dobili smo zahtjev. PremijerFederacije BiH Nermin Nik{i} i federalniministar financija Ante Krajina podnijelisu, sukladno Ustavu FBiH, zahtjev zarje{avanje spora sa predsjednikom Fede ra -cije @ivkom Budimirom zbog dono{enjaOdluke o razrje{enju ministra financija. Uzpodneseni zahtjev za rje{avanje spora,dostavljen je i Zahtjev za dono{enje

privremene mjere. Na sjednici Suda, koja jeodràna 15. januara, odre|ena je privreme-na mjera kojom se Ante Krajina ovla{}ujeda obavlja funkciju federalnog ministrafinancija do kona~ne odluke Ustavnog sudaFBiH. Ovo rje{enje stupa na snagu odmah.

� Vi ste u julu pro{le godine uputilidopis federalnom premijeru i traìliinformaciju o izvr{enju osam presudaUstavnog suda FBiH koje su donesene odnovembra 2012. do marta 2013. Kakav steodgovor dobili?

Iz ureda premijera je 10. oktobra pro{legodine dostavljen odgovor da je VladaFederacije BiH na 83. sjednici, koja jeodràna 3. oktobra 2013., utvrdilaIzja{njenje o provo|enju odluka Ustavnogsuda Federacije BiH. U istom izja{njenjunavedeno je da nije provedeno pet presudaUstavnog suda FBiH. Nije provedenapresuda od 20.11.2012. i presuda koja jedonesena 7. februara pro{le godine, aodnose se na odredbe ~lanka 5. stav 2,~lanka 7. stav 2. i 3. i ~lanka 9. Zakona oprovo|enju kontrole zakonitosti kori{tenjaprava iz oblasti braniteljsko-invalidskeza{tite. Osim toga, nije provedena nipresuda od 7. novembra 2012. koja seodnosi na ~lanak 1. Zakona o izmjenama idopunama Zakona o pravima dobitnika


USTAVNI SUD FEDERACIJE IZME\U PRAVA I POLITIKE

Razgovarala: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]

U razgovoru za „SB“ predsjednica Ustavnog suda FBiH govori o neprovođenjusudskih odluka, zaprijećenim zakonskim sankcijama prema predsjedniku

federalne Vlade i najavljuje moguću istragu kantonalnih tužiteljstava u Sarajevu, Zenici, Mostaru i Travniku

INTERVIEW

Kata Senjak

Federalni premijer NerminNik{i} odgovoran je za

neprovo|enje pet presudaUstavnog suda FBiH

ZAKONSKE SANKCIJE:Prema Krivičnom zakonuFBiH propisano je da će seodgovorna osoba u organuvlasti ili drugim instituci-jama u Federaciji kaznitinovčanom kaznom ilikaznom zatvora do trigodine

��

predsjednica Ustavnog suda Federacije BiH

kata senjak:INTERVJU - osnova.qxd 15.1.2014 20:31


KAKO SE (NE) PROVODE SUDSKE ODLUKE

USTAVNI SUD U SREDI[TUPOLITI^KE KRIZEIako je Ustavni sud FBiH u posljednjih godinu i pol dana “zatrpan” apelacijama i zahtjevimapoliti~ara, predsjednica KataSenjak upozorava na zabrinjavaju}u praksunesprovo|enja sudskih presuda


ratnih priznanja i odli~ja i ~lanova njihovihobitelji, presuda od 18. decembra 2012.godine, a odnosi se na utvr|ivanje ustavnostiUredbe o privremenom preuzimanju dijelafunkcija prija{njeg federalnogMinistarstva obrane iz oblasti vojnihevidencija, te presuda od 26. februara2013. Ta se presuda odnosi na Odlukuod izmjenama i dopu na ma Odluke oop}inskim komunalnim pristojbamaOp}ine Vare{ (dostavljena obavijest odOp}inskog vije}a Vare{ da jeizmijenjen ~lanak 1. spomenute Odlukei postupljeno po odluci Suda).

� Tko je, po Va{em mi{ljenju, odgo -voran za neprovo|enje sudskih presuda?

Prema odredbama Ustava FBiH pre m -ijer Federacije nadleàn je, pored ostalog,za osiguranje izvr{avanja odluka sudovaFederacije. Prema tome, za izvr{enje odlukasudova nije nadle`na Vlada Federacije, ve}premijer Federacije.

� Kakve kazne zakon propisuje zaodgovorne du`nosnike koji ne provodesudske odluke i da li ste Vi zbogneprovo|enja pomenutih presuda ve} traìlireakciju nadle`nog tuìteljstva?

Prema ~lanku 351. Krivi~nog zakonaFederacije Bosne i Hercegovine propisanoje da }e se, ako odgovorna osoba u organuvlasti ili drugim institucijama u Federacijine postupi po pravomo}noj odluci suda uFederaciji, kazniti nov~anom kaznom ilikaznom zatvora do tri godine.

Kaznom iz stavka 1. ovog ~lanka kaznit}e se odgovorna osoba koja odbije izvr{itiodluku Doma za ljudska prava zaFederaciju ili odluku Ustavnog sudaFederacije koju je du`na izvr{iti. Ako jekrivi~nim djelom iz stava 1. i 2. ovog ~lanaprouzrokovana teà povreda prava drugog

ili zna~ajna materijalna {teta, u~initelj }e sekazniti kaznom zatvora od jedne do petgodina.

POLITI^KE MANIPULACIJE SUDSKIM PRESUDAMA

� Tuìteljstvo BiH je nedavno najavilootvaranje istrage protiv vi{e „N.N. osoba“zbog neprovo|enja odluka Europskog sudaza ljudska prava u slu~aju Sejdi} i Finci.Ho}e li i u Federaciji BiH uskoro bitipokrenuta istraga protiv ministara koji nisuproveli odluke Ustavnog suda?

Prema aktima Federalnog tuìteljstva od

13. maja i 17. juna 2013. godine, koji sudostavljeni Ustavnom sudu FederacijeBosne i Hercegovine, navedeno je da se ukantonalnim tuìteljstvima u Sarajevu,Zenici, Mostaru i Travniku radi na analiziizvr{enja presuda koje je donio Ustavni sudFederacije Bosne i Hercegovine.

� Kako komentirate izjave federalnogministra za pitanja branitelja ZukanaHeleza, koji je kazao da ne}e provestiodluku Ustavnog suda FBiH koja se odnosina izjedna~avanje prava pripadnika „Naro -dne odbrane Zapadna Bosna“, bezsuglasnosti bora~kih organizacija? Nije li to

eklatantan primjer nepo{tivanja Suda isudskih odluka.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti ~lanka 1.Zakona o izmjenama i dopunama Zakona opravima branitelja i ~lanova njihovihporodica podnio je predsjednik FederacijeBiH navode}i da je isti suprotan ~lanku II.A. 2. (1) c) i d) Ustava FBiH. Osporenim~lankom dopunjen je ~lanak 2. Zakona opravima branitelja i ~lanova njihovihporodica, na na~in da se u ~lanku 2. izastavka 6. dodaje novi stavak 7. koji glasi:„Shodno Op}em okvirnom sporazumu zamir u Bosni i Hercegovini pripadnici tzv.Narodne odbrane Autonomne pokrajine


USTAVNI SUD FEDERACIJE IZME\U PRAVA I POLITIKE

�

NEPOŠTIVANJE SUDSKIH ODLUKA:Prema odredbama Ustava FBiH premijer Federacije nadležan je, pored ostalog, zaosiguranje izvršavanja odluka sudova Federacije. Prema tome, za izvršenje odluka

sudova nije nadležna Vlada Federacije, već premijer Federacije

PRAVNA DR@AVA PO MJERI SDP-aFederalni premijer Nermin Nik{i} i ministarza branitelje Zukan Helez izravno su opstruirali provo|enje ~etiri presudeUstavnog suda


Zapadna Bosna ne smatraju se braniteljimau smislu ovog Zakona i njihova prava kao iprava ~lanova njihovih porodica ure|uje seZakonom o osnovama socijalne za{tite icivilnih `rtava rata i za{tite porodica sadjecom.

U postupku dono{enja spomenutePresude, Ustavni sud Federacije nije nianalizirao dopunjeni stavak 7. ~lanka 2.,nije se upu{tao u njegovu kompatibilnostodnosno usugla{enost sa Ustavom FBiH uodnosu na jednakost pred zakonom izabranu diskriminacije, iz razloga {to je jo{2006. godine, prestala primjena ~lanka 2.koji je dopunjen stavkom 7., te se iz tihrazloga nije ni mogla vr{iti njegovadopuna. Stoga su neosnovana bilo kakvatuma~enja koja ovu presudu tuma~e nana~in da se Ustavni sud Federacije upu{taou procjenu statusa vojnih formacija uFederaciji Bosne i Hercegovine. Ovo izrazloga {to je Ustavni sud Federacije4.05.2005. godine donio presudu kojom jeutvr|eno da su ~l. 2, 3. i 4. te ~lanak 36.to~ka 1. Zakona o pravima branitelja i~lanova njihovih porodica u nesuglasnostisa Ustavom Federacije Bosne i Herce go -vine. U istoj presudi dato je prijelaznorje{enje, mogu}nost Parlamentu FederacijeBosne i Hercegovine da u roku od {estmjeseci od dana objavljivanja presude u„Slu`benim novinama Federacije“ usuglasizakon sa Ustavom Federacije Bosne iHercegovine u kom periodu se ovaj zakonmoè primjenjivati (Presuda objavljena20.7.2005. godine, a rok za usugla{avanjeodredbi koje su progla{ene neustavnimistekao je 20.1.2006. godine). Nakon istekatog roka prestala je primjena ~l. 2.3. i 4. i~lanka 36. to~ka 1. Zakona o pravimabranitelja i ~lanova njihovih porodica.Kako Parlament Federacije Bosne iHercegovine nije usugla{avao pomenutizakon sa presudom Ustavnog suda

Federacije, to je protekom {est mjeseci odobjave Presude, prestala i primjena ~lanakaza koje je Ustavni sud Federacije utvrdio dasu suprotne Ustavu Federacije Bosne iHercegovine. Iz tih razloga nepostoje}i~lanak 2. ~ija je primjena istekla 20.1.2006.godine nije se mogao dopuniti stavkom 7.,kako je to propisano u ~lanku 1. Zakona oizmjenama i dopunama Zakona o pravimabranitelja i ~lanova njihovih porodica.

Prema tome, iz svega navedenogproizilazi da Ustavni sud Federacije nijecijenio ustavnost ~lanka 1. u odnosu najednakost pred zakonom i zabranudiskriminacije, niti je analizirao statuspojedinih vojnih formacija kako se tonavodi, nego je samo istakao da se nijemogla vr{iti dopuna nepostoje}eg ~lanka2. koji je prestao da se primjenjuje20.1.2006. godine. �


KAKO SE (NE) PROVODE SUDSKE ODLUKE

� O~ekujete li da }e predsjednik ipotpredsjednici Federacije BiH uskoroposti}i dogovor oko izbora novih sudacaUstavnog suda, odnosno, da }e predloènikandidati dobiti parlamentarnu podr{ku?

O~ekujemo da }e se uskoro posti}idogovor predsjednika Federacije i dvadopredsjednika jer se u Ustavnom suduFBiH sada nalazi {est sudaca od ~ega jejedan sudac na bolovanju.

� Koliko, uop}e, Ustavni sudFederacije BiH moè uspje{no raditi sasada{njim brojem sudaca?

Ustavnom sudu Federacije - Vije}u zaza{titu vitalnih interesa dostavljeno je 27zahtjeva koji se odnose na za{titu vitalnoginteresa. Zahtjevi su postavljeni od straneklubova u Domu naroda ParlamentaFederacije BiH i u kantonalnim skup{ ti -nama. �

NACIONALNI INTERESI NA ÊKANJU

Vijeću za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa dostavljeno 27 zahtjeva, a u Ustavnom suduFBiH radi samo pet sudaca

PRIVREMENA MJERAAnte Krajina ostaje dodaljnjeg federalni ministarfinancija

DESETKOVANI SUDPredsjednik FBiH @ivkoBudimir jo{ nije donio odlukuo imenovanju novih sudacaUstavnog suda


U~etvrtak, 16. januara, RRadovanKaradì} }e po~eti sa zavr{nomfazom izno{enja dokaza odbraneu procesu koji traje od oktobra2012., a trebao bi se okon~ati do

kraja marta. Karadì} namjerava do krajapostupka saslu{ati, pored ostalih, i RRatkaMladi}a koji o~ajni~ki poku{ava sve kakobi izbjegao ovo suo~avanje u sudnici.

Do kraja postupka, Karadì} tako|ernamjerava saslu{ati i MMom~ila Grubana,


RADOVAN KARAD@I]

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]Izvođenje dokaza na suđenju Radovanu Karadžiću

trebalo bi biti okončano u martu ove godine.Optuženi sada u sudnicu želi pozvati svjedoke kojimaće još jednom pokušati skrenuti pažnju široke javnost

na sebe i svoj predmet, te dobiti prostor za širenjesvoje propagande; svakako će najzanimljivije, ukoliko

do njega uopće dođe, biti Karadžićevo suočavanje usudnici sa RATKOM MLADIĆEM, najavljeno za kraj

ovoga mjeseca

karadzic mladic:TEKST osnova.qxd 15.1.2014 20:43

nekada{njeg komandanta logora Omarskaosu|enog na osam godina zatvora, LLjubi{uBearu, na~elnika bezbjednosti Glavnog{taba Vojske Republike Srpske (VRS)osu|enog na doìvotnu kaznu zatvora zbogzlo~ina u Srebrenici, MMitra Ra{evi}a,osu|enog na osam godina i {est mjesecizbog zlo~ina u Fo~i, MMiroslava Kvo~ku,zamjenika komandira straè iz Omarskeosu|enog na sedam godina, MMilutina â|u,ratnog na~elnika Stanice milicije Prijedor1, te PPrvoslava Davini}a, biv{eg ministraodbrane Srbije i Crne Gore koji }esvjedo~iti o masakru na Markalama u


ZAVR[NICA SU\ENJA

Pored Radovana Karadì}a, u ha{kimsudnicama tokom ove godine bit }e samojo{ Ratko Mladi} i Goran Hadì}.

U decembru je Tu ila{tvo zavr{ilo sa prvomfazom izvo|enja dokaza protiv Mladi}a, aodbrana bi trebala po~eti iznositi svoje dokazeu maju. Prije toga - u martu - bi tu ila{tvo treba-lo izvesti dokaze prikupljene tokom ekshumaci-je masovne grobnice Toma{ica.

Hadì} pak ~eka odluku sudija nakon{to je njegova odbrana podnijela zahtjevza osloba|anje smatraju}i da tuìla{tvonije iznijelo dovoljno dokaza.

Tokom ove godine, àlbena vije}a bitrebala saop}iti drugostepene odluke nasu|enju optuènima za zlo~ine uSrebrenici, i to Zdravku Tolimiru, te upredmetu Popovi} i drugi. Tako|er bi tre-

bala biti saop}ena kona~na presuda zazlo~ine na Kosovu – Nikoli [ainovi}u,Neboj{i Pavkovi}u i Sretenu Luki}u, teVladimiru Lazarevi}u i Vlastimiru \or -|e vi}u.

Pred àlbenim vije}ima su i predmetiprotiv Jovice Stani{i}a i FrankaSimatovi}a, te Mi}e Stani{i}a i Stojana@uljanina, kao i protiv {est lidera Herceg-Bosne.

Ove godine mogla bi biti izre~ena i pre-suda Vojislavu [e{elju. Izricanje ove pre-sude prvobitno je bilo zakazano za 30.oktobar pro{le godine, ali je smijenjenjedan od sudija iz vije}a, te je izricanje pre-sude otkazano na neodre|eno vrijeme.[e{elj je traìo obustavu postupka i oslo-ba|anje, {to je odbijeno. �

GODINA 2014. U HA[KIM SUDNICAMA

Haške sudije prije isteka mandataTribunala trebaju donijeti jošjedanaest presuda

KONA^NOLICEM U LICE

K A R A D @ I ] I M L A D I ]

��

KARAD@I] I MLADI]28. januara Ratko Mladi} bi trebao sjestinaspram Radovana Karadì}a u ha{kojsudnici

VOJISILAV [E[ELJU i{~ekivanju kazne


Sarajevu, u augustu 1995. godine. Karadì} tako|er namjerava iznijeti

dokaze i saslu{ati svjedoke o navodnomsporazumu o imunitetu koji je sklopio saRichardom Holbrookeom, biv{im ame ri~ -kim izaslanikom za Balkan, u julu 1996.godine.

MENTALNO NESPOSOBAN ZA SVJEDOKARatko Mladi} bi trebao u sudnici sjesti

naspram Radovana Karadì}a 28. januara.No, njegovi branioci su po~etkom ove sed-mice, 13. januara, jo{ jednom poku{aliizbje}i ovo suo~avanje upu}uju}i zahtjevsudijama za medicinsko vje{ta~enje nji-hovog branjenika, za kojeg tvrde da nijementalno sposoban da daje iskaz u svojstvusvjedoka.

Mladi}evi branioci traè medicinskovje{ta~enje, te tvrde da to {to je progla{ensposobnim za pra}enje i u~estvovanje usvom vlastitom su|enju ne zna~i da moèdati izjavu kao svjedok. ““Standardi kojimaje utvr|eno da je optuèni medicinski ustanju da u~estvuje u su|enju nisu isti kaostandardi koji odre|uju da li je neki svjedokkompetentan da se pojavi na su|enju”, stojiu dopisu od 13. januara.

Karadì} od po~etka svog su|enjapoku{ava obezbijediti Mladi}ev iskaz, {toovaj odbija, te je sud na kraju izdaoobavezuju}u odluku. Sud je odbio tvrdnjenjegovog tima odbrane da Mladi} ne bi tre-bao svjedo~iti jer su obojica optuèna zaista djela, te da postoji mogu}nost da pridavanju odgovora na neka pitanja sebedovede u nepovoljan poloàj. Njemu jegarantovano pravo, kao i svim drugim svje-docima, da ne odgovara na pitanja koja biga eventualno mogla dovesti u nepovoljnusituaciju.

Mladi}ev tim je ve} prethodno najavioda bi se njegovo pojavljivanje uKaradì}evoj sudnici moglo svesti na izri-canje tvrdnji, prigovora i kori{tenje pravana {utnju. MMilo{ [alji}, jedan od branilaca,prethodno je za Slobodnu Bosnu rekao dasmatra kako Karadì} pozivanjem njegovogbranjenika u sudnicu poku{ava dokazatisvoju tvrdnju da nije sau~estvovao u geno-cidu u Srebrenici. ““Direktiva sedam jejedna od ta~aka gde se lome koplja. Naime,Direktivu 7 nije pisao Ratko Mladi}, ve} je(pot)pisao Radovan Karadì}. Mladi} jeposle napisao Direktivu 7.1 gde jepoku{avao da ublaì direktivu 7 u delu gdepi{e da je potrebno ìvot muslimana napodru~ju Podrinja u~initi nepodno{ljivimkako bi ih naterali da se iseljavaju.Me|utim u Direktivi 7.1 koju je pisaoMladi} toga nema, namerno je izbacio, jerje on znao da je to ratni zlo~in i da se to nesme na}i u jednoj takvoj naredbi. Mladi} jetu direktivu sveo samo na ratne akcije”,objasnio je [alji} za Slobodnu Bosnu.

Mladi}eva odbrana od po~etka su|enjapoku{ava ukazati na razlike izme|uDirektive 7 i Direktive 7.1, dok tuìla{tvotvrdi da su ta dva dokumenta povezana, tese Mladi}eva direktiva poziva naKarad`}evu i da jedna bez druge nisumogu}e, kao i da jedna drugu ne poni{tava.

Direktiva 7, koju je 8. marta 1995. pot-pisao Karadì}, nalaè stvaranje uslova“totalne nesigurnosti, nepodno{ljivosti ibesperspektivnosti daljeg opstanka i ìvotau Srebrenici i @epi”. Ove re~enice nema uDirektivi 7.1 koju je Mladi} izdao 31. martaiste godine.

SUKOB SUJETAIna~e, op}epoznat je podatak da

Karadì} i Mladi} ve} godinama, jo{ odrata, nisu u dobrim odnosima. U septembrupro{le godine, MManojlo Milovanovi}, neka-da{nji Mladi}ev zamjenik, svjedo~io je onjihovim sukobima rekav{i da je razlog

sva|e uvijek bio - ““ko }e biti prvi”. U januaru pro{le godine, Karadì}ev

svjedok DDragomir Milo{evi}, ratni koman-dant Sarajevsko-romanijskog korpusaosu|en na 29 godina zatvora, rekao je kakoje Mladi} poku{avao da “dominira”, te danije htio da po{tuje “civilnu vlast”.Milo{evi} je tada rekao i kako je Karadì}poku{ao smijeniti Mladi}a u augustu 1995.godine, ali su ga za{titili drugi generali.

Neki od generala koji su podràliMladi}a tako|er su odbili pojaviti se u sud-nici u svojstvu svjedoka Karadì}eveodbrane, te su i njima izdati obavezuju}inalozi. Tako su pozvani RRadivoje Mileti},~lan glavnog {taba VRS-a osu|en na 19godi na, LLjubi{a Beara i ZZdravko Tolimir,pomo}nik komandanta za obavje{tajno-pravne poslove VRS-a osu|en, nepravos-na`no, na doìvotnu kaznu zatvora.Svjedo~enje je odbio i MMi}o Stani{i}, ratniministar policije RS-a osu|en na 22 godine,te je sud i njemu naloìo da se mora pojavi -ti u sudnici na ro~i{tu 3. februara.

Mladi} naravno moè odbiti svjedo ~e -nje na Karadì}evom su|enju, ali bi u tomslu~aju, s obzirom da je sud izdao obavezu-ju}i nalog, mogao biti optuèn zanepo{tivanje suda, za {to moè biti ka`njenzatvorskom kaznom.

I Karadì} i Mladi} optuèni su zadvostruki genocid i druge ratne zlo~inepo~injene tokom rata u Bosni iHercegovini.

SPORAZUM SA HOLBROOKEOM Kao ni od Mladi}evog svjedo~enja,

Karadì} ne odustaje ni od izno{enjadokaza vezanih za navodni sporazum saRichardom Holbrookeom kojim mu se dajeimunitet od procesuiranja. Sud je ve} ranije


RADOVAN KARAD@I]

�

CHARLES INGRAO:“Zvaničnik na jako visokoj poziciji unutarState Depa r t menta, koji jebio jako dobro upoznat saHolbr oo k eovim aktivnostima, potv rdio jeda je amba sador eksplicit-no obećao Kara džiću daneće biti uha pšen”

CHARLES INGRAOAmeri~ki histori~ar tvrdi da ne postoji pisani trag osporazumu izme|u Holbrookea Karadì}a


donio odluku da i ako takav sporazum pos-toji, ne moè sprije~iti su|enje, ali Karadì}sada poku{ava da sudije uzmu taj sporazumkao “olak{avaju}u okolnost” pri odmjera-vanju kazne.

Karadì} naime tvrdi da je u julu 1996.godine postigao sporazum sa Holbrookeomkojim se obavezao na povla~enje iz politikei javnog ìvota, u zamjenu za neproce-suiranje pred Tribunalom. Sporazum jenavodno jedan od rezultata desetosatnogsastanka izme|u SSlobodana Milo{evi}a iHolbrookea te godine u Beogradu. Na sas-tanku je u Karadì}evo ime bio MMom~iloKraji{nik, ratni predsjednik Skup{tine, kas-

nije osu|en na 20 godina zatvora, te AAleksaBuha, Karadì}ev ministar vanjskih poslo-va, ali nijedan nije nazo~io sklapanju spo-razuma.

Kraji{nik, koji je ve} svjedo~io u koristKaradì}a, govorio je o “dèntlmenskomsporazumu” koji je navodno predloìoHolbrooke.

Biv{i lider RS-a je namjeravao izvesti12 svjedoka koji bi govorili o tome, ali sezbog u{tede vremena opredijelio da u spispriloì izjave nekih od njih, dok }e u sudni-ci pozvati samo dvojicu, i to Buhu iRadomira Luki}a, tada{njeg premijera RS-akoji je “odmah nakon sastanka u Beogradu”

informisan o dogovoru. U spis bi trebale bitiuloène izjave dvojice biznismena, jednog izIzraela i drugog iz SAD-a - VVictora BenCnaana i WWaltera Heina, zatim DDavidaBindera, dopisnika lista The New YorkTimes, i OObrada Kesi}a, ameri~koganaliti~ara srpskog porijekla, kojeg je Dodiknedavno imenovao za {efa Predstavni{tvaRS-a u Washingtonu. Oni su navodno na dankada je postignut sporazum bili na Palama isreli se s Karadì}em koji ih je obavijestio otome. Tako|er }e priloìti izjavu britanskogmajora JJohna Petriea, koji je 1996. bioslu`benik Ureda visokog predstavnika u BiHi koji tvrdi da je mu Holbrooke na jednomsastanku rekao da Karadì}, prema dogovo -ru, ne}e biti procesuiran.

Karadì} namjerava priloìti i izjave~lanova svoje porodice i to supruge SSonje,te k}erke LLjiljane i njenog suprugaBranislava Jovi}evi}a, te ku}nog prijateljaDragana Dra{kovi}a, i biznismena sa PalaPuni{e Luki}a, tvrde}i da je svima u julu1996. godine rekao da ne treba vi{e dastrahuju da }e on biti uhap{en.

Na listi svjedoka nije ime njegovog sinaAleksandra niti ~lanova njegove porodice skojima, tvrde upu}eni, Radovan nije bio ukontaktu od kada je uhap{en.

NEPISANI SPORAZUMKaradì} tako|er èli u dokaze uvrstiti

tekstove i intervjue MMuhameda [a}irbe-govi}a, biv{eg ambasadora BiH pri UN-u, ukojem spominje da mu je nekada{njiambasador OSCE-a u BiH RRobert Frowickpotvrdio postojanje sporazuma. Karadì}}e u dokaze priloìti i dijelove iz knjigeameri~kog histori~ara CCharlesa Ingraoa ukojima se navodi kako su mu visokizvani~nici State Departmenta potvrdili pos-tojanje sporazuma.

Ingrao je prije nekoliko godina za medi-je govorio o tome kako su mu neki visokizvani~nici potvrdili postojanje “nezva -ni~nog sporazuma”, ali je rekao da postojimala mogu}nost da je o tome ostao nekipisani trag.

“Holbrooke nije bio glup. Nema ni{tazapisano o tome”, rekao je Ingrao.“Zvani~nik na jako visokoj poziciji unutarState Departmenta, koji je bio jako dobroupoznat sa Holbrookeovim aktivnostima,potvrdio je da je ambasador eksplicitnoobe}ao Karadì}u da ne}e biti uhap{en, {tozna jo{ nekoliko slu`benika State Depa -rtmenta koji o tome {ute.”

Za ìvota Holbrooke je negirao posto-janje sporazuma.

U oktobru 2009. godine, Tribunal jedonio odluku prema kojoj navodni spo-razum ne bi bio obavezuju}i na bilo kojina~in, ~ak i kada bi se dokazalo da jeHolbrooke djelovao u ime Vije}a sigurnos-ti ili Ha{kog tuìla{tva. �


ZAVR[NICA SU\ENJA

Peter Robinson, savjetnik RadovanaKaradì}a, za Slobodnu Bosnu kaè da bido kraja izvo|enja dokaza odbrane trebalobiti saslu{ano jo{ 30 svjedoka. “Poslje -dnja faza je u najve}oj mjeri usmjerenana odbranu od navoda optu`nicevezanih za genocid po~injen tokom1992. godine. No, namjeravamosaslu{ati i neke svjedoke kao {to suBeara, general Mileti}, general Mladi}”,kaè on.

Robinson je tako|er rekao da o~ekujeda Mladi} svjedo~i o tome kako “nije

nikada informisao predsjednika Kara -dì}a da }e zato~enici iz Srebrenici bitiubijeni ili bivaju ubijani, kao i o tome danije postojao plan niti udruènizlo~ina~ki poduhvat da se protjerajumuslimani iz podru~ja koja su pod kon-trolom Srba za vrijeme rata, te o tomeda je on kontinuirano uvjera vao pred-sjednika Karadì}a da bombardovanje isnajperisanje po Sarajevo nije usm-jereno direktno protiv civila, nijediskriminantno niti dis pro po cio -nalno”. �

ROBINSON: MLADI] ]E SVJEDOÎTI O DE[AVANJIMA U SREBRENICI

Pravni savjetnik RadovanaKaradžića za Slobodnu Bosnupojašnjava razloge zbog kojihodbrana insistira na svjedočenjuRatka Mladića

PETER ROBINSON„Mladi} }e svjedo~i o tome kako nije nikada informisao predsjednikaKaradì}a da }e zato~enici iz Srebrenici biti ubijeni ili bivaju ubijani”


Dugogodi{nji kriminal biv{egmenad`menta Kantonalnog jav -nog preduze}a ZOI 84, ~ija sudugovanja blizu 15 milijuna KM,kona~no se na{ao na dnevnom

redu posljednje sjednice Skup{tine KantonaSarajevo. Na brojne malverzacije ranijegdirektora SSalke Hasanefendi}a, proma{eneinvesticije i skandalozno tro{enje milijunamaraka s ra~una neko} uspje{ne firme prvije ukazao nezavisni kantonalni zastupnikMirsad Pind`o, upozoravaju}i da je ZOI 84pred ste~ajem, da radnici nisu primili pla}e{est mjeseci i da im doprinosi za miro vin -sko i zdravstveno osiguranje nisu upla}eniod septembra 2012. Slobodna Bosna je,podsjetimo, prije ~etiri mjeseca objavilakako je direktor Salko Hasanefendi} (SDP),za nepune dvije godine mandata, deset os -truko pove}ao dugove preduze}a iudvostru~io broj uposlenih radnika. Kadaje, naime, u julu 2012. preuzeo rukovo|enjekompanijom, Hasanefendi} je zatekao 113uposlenika. U martu naredne godine, kadaje Salko Hasanefendi} smijenjen s funkcijedirektora, na platnim listama ZOI 84 je bilo~ak 224 radnika.

AJNAD@I]EVI RO\ACI, SUBORCI ISTRANA^KE KOLEGE

I mada nema sumnje da je javnopreduze}e u ~ijem se sastavu nalazeolimpijski objekti (Ski centar Bjela{nica-Igman, Olimijski kompleks Zetra i turi -sti~ka agencije ZOI Tours) do propastidoveo menad`ment na ~elu s Hasane fend -i}em, poslovni je sunovrat ZOI 84, ipak,zapo~eo nekoliko godina ranije, kada je za


KAKO SU PROPALI OLIMPIJSKI OBJEKTI

Nekada uspješno javno preduzeće ZOI 84, koje se danas nalazi pred stečajem, dopropasti je doveo bivši direktor SALKO HASANEFENDIĆ (SDP), za čijeg su mandata dugovanja firme sa 1,4 milijuna KM narasla na blizu 15 milijuna maraka, a broj radnika udvostručen; naša novinarka otkriva da je poslovni

sunovrat ZOI 84, ipak, započeo nekoliko godina ranije, za mandataHasanefendićevog prethodnika NEDŽADA AJNADŽIĆA (SDA)

ZOI 84TRIDESET GODINA POSLIJE

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

RADNI^KI PROTESTIUposlenici javnog preduze}a ZOI 84 pla}e nisu primili ve}{est mjeseci, doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje nisu im upla}eni od septembra 2012.

ZOI 84:TEKST osnova.qxd 15.1.2014 22:03

direktora imenovan NNedàd Ajnadì}(SDA). Umirovljeni je general ArmijeBiH, ba{ kao i njegov nasljednik, do 2010.godine zaposlio vi{e od pedeset novihuposlenika, uglavnom bez ikakvihreferenci, osim rodbinskih i strana~kihpreporuka. Jedan od prvih Ajnadì}evihposlovnih poteza bilo je zapo{ljavanjero|aka VVahidina Zuke, do tada uposlenogu Lido osiguranju. Nakon {to je smijenioranijeg direktora Olimpijskog kompleksaZetra AAmira Ibrahimovi}a i na njegovomjesto instalirao Vahidina Zuku, Ajnadì}je u ZOI 84 zaposlio jo{ desetak svojih i

ro|aka strana~kih kolega i prijatelja.Najprije je formirao Administrativno-informacioni centar (AIC) u kojem jeposao dobila AAjla Alijagi}, k}erkaAjnadì}eve svastike, a potom je u Slu`buza op}e, pravne i kadrovske poslovezaposlio svoju sestri~nu IIrmu Djetli}.Tre}em je ro|aku EEmiru Krajini direktorNedàd Ajnadì} na{ao radno mjesto ukuglani dvorane Zetra, dok je AAmera]urevca rasporedio u Ski-centar naBjela{nici. ]urevac je bio zaduèn zatopove za vje{ta~ki snijeg koji sunabavljeni u Austriji (za mandata direktoraAjnadì}a), zbog ~ega je kasnije i{ao i naspecijalizaciju. Iako su svi tro{kovi obukeAmera ]urevca u Austriji pla}eni s ra~unatog javnog poduze}a, ~etvrti se Ajnadì}evro|ak nije dugo zadrào u ZOI 84 - na{aoje novi posao i dao otkaz.

Nakon Amera ]urevca, biv{i direktorZOI 84 zaposlio je i svog teti}a AAmera

Kadri}a, zanatliju koji je vrlo brzopromaknut u {efa ski-liftova i ì~ara,premda je na tom radnom mjestu trebao bitiangaìran netko sa visokom stru~nomspremom. No, da je direktoru Ajnadì}uponajmanje bila va`na stru~nost kadrova,potvr|uje i ~injenica da je {ef njegovogkabineta bio izvjesni NNedàd Avdi}, koji jeprethodno radio kao za{titar?!

Kada je posrijedi rodbina Ajnadì}evihstrana~kih kolega i ratnih suboraca, ~ini sekako su u vrijeme njegovog direktorskogmandata najbolje pro{li ro|aci umiro vlje -nog generala ARBiH HHamida Bahte. Takoje Nedàd Ajnadì}, poslije smjene SSelimaHrvata s funkcije pomo}nika generalnog


KRIMINAL I NEPOTIZAM UNI[TILI ZOI 84

��

Salko Hasanefendi} o tro{ku preduze}a slavioro|endane strana~kih kolega, Nedàd Ajnadì}

u ZOI 84 zapo{ljavao rodbinske i strana~ke kadrove

STRANAČKA PREPORUKA:Kako bi se odužio svomstranačkom kolegi, prijatelju i zemljaku,aktualnom ministru financija u Vladi KantonaSarajevo MuhameduKozadri, Nedžad Ajnadžićje zaposlio AdnanaKozadru i Nedima Hodžića


direktora Ski centra Bjela{nica-Igman, zanjegovog nasljednika imenovao Bahtinogro|aka AAlmira Ahmetspahi}a. Ahmetspahi}je u jesen pro{le godine napredovao doizvr{nog direktora glavnih procesa u ZOI84. Pored Ahmetspahi}a, Ajnadì} jezaposlio i SSanelu Ma{i}, jo{ jednu Bahtinuro|aku, koja je raspore|ena u Olimpijskikompleks Zetra. Kako bi se oduìo svomstrana~kom kolegi, prijatelju i zemljaku,aktualnom ministru financija u VladiKantona Sarajevo MMuhamedu Kozadri,Nedàd Ajnadì} je zaposlio AAdnanaKozadru i NNedima Hodì}a. Prvom jeuposleniku ministar Kozadra stric, adrugom ujak.

MILIJUNSKE FANTOMSKE INVESTICIJEPrema tvrdnjama uposlenika ZOI 84,

koji su ovoga tjedna novinarimaOslobo|enja otkrili kako je SalkoHasanefendi} potpisivao {tetne ugovore,potro{io milijune maraka u fantomskeinvesticije i o tro{ku kompanije pla}ao ~aki ro|endanska slavlja strana~kih kolega(ro|endan DDamira Hadì}a je ZOI 84ko{tao 30.000 KM), i Nedàd Ajnadì} je,

tako|er, imao listu privilegiranih poslovnihpartnera.

Najve}e i najskuplje gra|evinskeradove izvodila je firma Dèkos -

rekonstrukcija dijela staze, sanacija streli{taVeliko Polje, demontaà me|ustanica...Vrijednost radova koji su za Ajnadì}evogmandata dogovoreni s tvrtkom Dèkos, i tobez javnog tendera, prema{ila je 360.000KM, s tim da su pojedina~ni ugovorizaklju~ivani na iznos do 90.000 maraka,kako bi se eliminirala konkurencija. Na istisu na~in dogovarani i poslovi skompanijom Bosman koja je bilaangaìrana na ure|enju postoje}ih skija{kihstaza, izgradnji novih, izvo|enje radova nasnjegobranima. I u ovom su slu~ajuugovoreni poslovi prema{ili 330.000 KM.

Elektronska naplata parkinga u Skicentru Bjela{nica - Igman ko{tala je ZOI 84~ak 400.000 KM, a oprema je nabavljenaod kompanije Siemens. Ra~una se,me|utim, da je nekada{nji direktor ZOI84Nedàd Ajnadì} najvi{e profitirao namasovnim „iscjeljiteljskim seansama“bjelosvjetskog prevaranta MMekkija To ra -bija. Premda nema pouzdanih podataka obroju prodatih karata i ostvarenom profitu,procjenjuje se da je zarada iznosila oko~etiri milijuna KM i da su, uzmarokanskog vidara, najvi{e profitiraliNedàd Ajnadì} i njegovi tada{njinajbliì suradnici. �


KAKO SU PROPALI OLIMPIJSKI OBJEKTI

�

MILIJUNSKI GUBICI I SUMNJIVI POSLOVNI PROJEKTIDokumentacija o kriminalnom poslovanju direktora Salke Hasanefendi}a dostavljena je ljetosKantonalnom tuìteljstvu u Sarajevu, ali istraga jo{ nije pokrenuta

POSAO ZA RO\AKE IPARTIJSKE DRUGOVENedàd Ajnadì}, umirovlj enigeneral ARBiH i biv{i direktor ZOI 84



KAKO SU PROPALI „BOSNAPUTEVI“

Imovina „Bosnaputeva“ ilegalno je dva puta založena za dva hipotekarna kreditnaaranžmana vrijedna 31 milion eura! I dok „Bosnaputevi“ tonu u stečaj i zaborav,a povjerioci i bivši uposlenici u očaj, Goran Mladenović i Samid Osmanović Braco,

bivši vlasnici ovog preduzeća, jedan drugog optužuju za prevaru

(BOSNA)PUTEVI BEZPOVRATKA

Sumnjivi kreditni aran`mani sklopljeni su preko ovla{teneosobe Nove ljubljanske banke Sabine Osmanovi}, ina~e

bliske rodice Samida Osmanovi}a Brace

UPRAVNA ZGRADASamid Osmanovi} Braco vlasni{tvo naduporavnom zgradom Bosnaputeva u centruSarajeva prebacio je na svoju firmu OS Petrol

bosnaputevi:TEKST osnova.qxd 15.1.2014 22:30

Dvadesetak biv{ih radnika prijer a -tnog gra|evinskog giganta GPBosnaputevi d.d. preko advokataJasminke Hujdurevi} podnijelo jetu`be i dobilo pravosna`ne p resu -

de za isplatu neispla}enih zarada za rad uinostranstvu, preciznije u Jemenu. Presude ukorist biv{ih radnika Bosnaputeva donesenesu 2008. 2009. i 2010. godine, ali do danadana{njeg niti jedan radnik nije ispla}en, apitanje je da li }e ikada i biti obzirom da suBosnaputevi propali, a nije poznato ni ko susada{nji vlasnici propale gra|evinske firme.

KREDITNO (NE)SPOSOBNI ME[ETARIGP Bosnaputevi bili su dioni~arsko

dru{tvo u kojem su radnici bili ve}inskivlasnici sve do po~etka 2007. godine kadaje firma prodata kompanijama BBMAmfibolit iz Vare{a i OS Petrolu izSrebrenika. Po~etkom 2008. godine BBAAmfibolit prodao je svoj udio vlasni{tva uBosnaputevima drugom u~esniku u prvojkupoprodaji - srebreni~koj firmi OS Petrol~iji vlasnik je SSamid Osmanovi} Braco.Osmanovi} je poznat kao trgovac èljezom,a osim {to je vlasnik preduze}a OS Petrol,u Sloveniji posjeduje preduze}e Oil MetalCompany. Osmanovi}eva „slovena~ka“veza pokazat }e se pogubnom zaBosnaputeve, koje je po~etkom 2010.godine prodao slovena~koj firmi MontavarMetalna nova iz Maribora u vlasni{tvuGorana Mladenovi}a. U me|uvremenu

Osmanovi} je vi{estruko umanjiovrijednost kapitala Bosnaputeva, a prvo {toje uradio bio je upis vlasni{tva nadupravnom zgradom Bosnaputeva na imesvoje firme OS Petrol. Navodno, njegovafirma je Bosnaputevima isporu~ila gorivokoje nikada nije pla}eno i po tom osnovuOsmanovi} je (pre)uzeo upravnu zgraduBosnaputeva. Nadalje, biv{i uposleniciBosnaputeva optuùju Osmanovi}a da jeotu|io i prodao gra|evinske ma{ine uvrijednosti tri miliona KM. Prije prodajeBosnaputeva, Osmanovi} je imovinu firme,

zajedno sa svojom imovinom u Srebreniku,odnosno imovinom svoje firme OS Petrol,opteretio hipotekom za kredit u visini odpet miliona eura koji je dobio od Noveljubljanske banke (NLB) putem NLBTuzlanske banke.

Nakon preuzimanja GP BosnaputevaGoran Mladenovi} po~etkom oktobra 2010.godine odràva osniva~ku Skup{tinu kojaosniva „novu“ firmu AB Bosnaputevi kojapreuzima pokrentnu i nepokretnu imovinuGP Bosnaputeva, ali ne i obaveze iste firmeprema povjeriocima. Novi vlasnik GP


HIPOTEKOM NA HIPOTEKU

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILIÎ]

POSLOVNI (]OR)SOKAKGoran Mladenovi} razo~aran poslovanjem u BiH sa kreditom od 26 milona eura “povukao” seu Srbiju

OPTERE]ENA IMOVINAZemlji{noknji{ki izvadak iz kojeg je vidljivo da je imovina Bosnaputeva optere}ena hipotekom i pismo biv{ih uposlenika Agenciji za bankarstvou kojem upozoravaju na (i)legalnu aktivnost Sabine Osmanovi}


Bosnaputeva Mladenovi} ide korak dalje, dane kaèmo kredit vi{e, pa hipotekarno ve}optere}enu imovinu Bosnaputeva optere}ujenovim hipotekarnim kreditom „te{kim“ 26miliona eura! Naime, Mladenovi} je kodNLB-a, preko NLB Tuzlanske banke,podigao hipotekarni kredit na ime svojeslovena~ke firme Montavar Metalna nova,za dalji razvoj i obrtna sredstva, a koju jekrajem septembra 2011. godine prodao~e{koj firmi Credit Finance Group.

Dakle, nepokretna imovina Bosna put -eva ilegalno je dva puta zaloèna za dvahipotekarna kreditna aran`mana vrijedna31 milion eura! Ovdje je va`no naglasiti dasu svi poslovi oko stavljanja pod hipotekuimovine Bosnaputeva i odobravanja

kreditnih aran`mana vo|eni prekonotarskog ureda MMirjane Terzi} iz Tuzle, aposlovi u banci „zavr{eni“ su prekoovla{tene osobe odgovorne za zastupanjeNLB iz Ljubljane preko NLB Tuzlanskebanke SSabine Osmanovi} iz Tuzle, ina~ebliske rodice Samida Osmanovi}a Brace,biv{eg vlasnika Bosnaputeva i vlasnika OSPetrola.

SUDSKI EPILOGI dok Bosnaputevi tonu u ste~aj i

zaborav, a povjerioci i biv{i uposlenici uo~aj, veliki biznismeni, zapravo vr{iocikrivi~nih djela uz malu pomo} rodbine iprijatelja, Mladenovi} i Osmanovi}optuùju jedan drugog za prevaru. Goran

Mladenovi}, koji je podigao kredit od 26miliona eura, nakon {to se rije{io „balasta“zvanog Bosnaputevi i Montavar Metalnanova iz Maribora, preselio se i trajno senastanio u Beogradu gdje je osnovao novukompaniju „starog“ imena Montavarmetalna Lola. Prema navodimaMladenovi}a, sva dokumentacija o procjenivrijednosti imovine Bosnaputeva, kao ibilans stanja u vrijeme kada je kupovao tufirmu, bili su la`ni. On je svoju kompanijuMontavar Metalna nova, samim tim iBosnaputeve, prodao ~e{koj Credit FinanceGroup, koja je pro{le godine oti{la u ste~aj.A kompaniju koju je formirao u BiH ABBosnaputevi Mladenovi} je „velikodu{no“poklonio izvjesnom MMunibu jer vi{e ne èliimati nikakve veze s poslovima u BiH.

Mladenovi} naravno ne spominje 26miliona eura kredita, ali o tome }edefinitivno biti rije~i na Op}inskom sudu uSarajevu kojem je Samid Osmanovi}podnio tu`bu protiv Mladenovi}a, ali iNLB-a. Kao vlasnik preduze}a OS PetrolOsmanovi} je bio zalo`ni du`nik za kreditkoji je kod NLB-a podigao Mladenovi}.Prema navodima Osmanovi}a i njegovogadvokata FFaruka Balijagi}a, postoji ugovorsa Mladenovi}em po kojem je Osmanovi}utrebalo biti ispla}eno deset miliona KM odkreditnog aran`mana „te{kog“ 26 milionaeura. Navodno, deset miliona KM odspomenutog kredita trebalo je ostati nara~unu banke s kojeg bi bio ispla}enOsmanovi}, ali sav novac je zavr{io urukama Mladenovi}a koji se „poslovno“preselio u Beograd. Tokom su|enja, kojepo~inje u januaru teku}e godine, bit }eanalizirano kako je kreditni aran`manuop}e sklopljen. Navodno bi to su|enjemoglo imati veze s istragom i hap{enjima uSloveniji po nalogu tamo{njeg dràvnogtuìla{tva, a zbog neopravdanih i velikihkreditnih plasmana ove banke. �


KAKO SU PROPALI „BOSNAPUTEVI“

SUMNJIVI KREDITINLB dala je dva hipotekarna kredita u vrijednosti od 31 milion eura, a zaloèna imovinaBosnaputeva procijenjena je na svega pet miliona eura

(KAMENO)LOMJedan od kamenoloma u kojem

Bosnaputevi nelegalno vr{eeksploataciju kamena


Predsjednik RS-a MMilorad Dodikkona~no je odlu~io da ozvani~iono o ~emu se dugo pri~a i for -mira Savjet za za{titu ustavno -prav nog poretka. Savjet }e ~initi

pet ~lanova, a birat }e ih li~no on. Cilj ovogtijela bio bi „identifikacija i analiza prijetnjipo Ustav RS-A, kao i savjetovanje u pravcunjihovog otkla nja nja“.

Imena petorice ljudi koji bi trebali ~initiovaj savjet su za sada nepoznata, mada sepo Banjoj Luci uveliko spekuli{e da }e novidirektor, ili predsjedavaju}i, biti PPredrag]erani}, stari obavje{tajac.

Predrag ]erani} je biv{i na~elnikbanjalu~ke Dràvne bezbjednosti, kojeg jeUred visokog predstavnika za BiH (OHR)smijenio i izbacio iz MUP-a RS-a nakon {toje objavljena fotografija na kojoj on,Stanislav â|o (biv{i ministar unutarnjihposlova RS), te SStojan @upljanin, ha{kioptuènik (koji je tada bio na slobodi, ali ina potjernici ICTY-ja) posje}uju manastirHilandar.

MITROVI] IZ SJENENo, ]erani} je dobio sudski spor i sada

se vra}a gdje mu je i mjesto - u pro~elje.No, nije ]erani} jedini sa visokim

obavje{tajnim ambicijama. Tu je i dugogodi{nji savjetnik predsje -

dnika RS-a SSlavko Mitrovi}, kojeg smatrajuosobom od najve}eg povjerenja pred sjed ni -ka RS-a i SNSD-a. Mitrovi} je na ovom

mjestu od smrti NNenada Ba{tinca,suosniva~a SNSD-a, i ~vrsto ga se drì.Nikada ne istupa u javnosti, uglavnom je„savjetnik iz sjenke“, a poznanici ga opisujukao „paranoi~nog i lojalnog Dodiku“.

Problem nije u formiranju ovogsavjeta, sporan je tajming,odnosno {to se on formira uizbornoj godini.

Prema istraìvanju kojeje „Slobodna Bosna“ neda -vno objavila (na uzorku od1.005 stanovnika RS-a), dase sutra odràvaju izbori, nanjima bi pobijedila opozicija.Dodiku je rejting opao za 32posto, a najvi{e na najavljiva nojborbi protiv korupcije,nevjerojatnih 58 posto -taka! âk 70 postoanketiranih nezado -voljno je vlada vinomSNSD-a i njegovoglidera MiloradaDodika.

Nije, dakle, problem u Savjetu, ve} unjegovom cilju i eventualnoj zloupotrebi zaprivatne i partijske razmirice predsjednikaRS-a i njegove partije: SNSD-a i Dodika saostalim politi~kim neistomi{ljenicima i

svima onima koji jednostavno nespadaju u shemu „dobrog polit i -~ kog i ustavnog vladanja“prema uzusima predsjednikaRS-a. Kao primjer takve Do -dikove zloupotrebe moè senavesti Senat RS-a, odakle jeDodik, kao predsjedavaju}i,najprije izbacio biv{eg pre d -

sjed nika RS-a DDraganaâvi}a, kada ga je ovaj

30

SAVJET ZA ZA[TITU USTAVNOG PORETKA RS-a

Pi{e: NA\A DIKLI]Foto: MARIO ILIÎ]

Savjet za zaštitu ustavnog poretka Republike Srpske najnoviji je obavještajni projekat Milorada Dodika, čiji je cilj „identifikacija i analiza prijetnji po Ustav

RS-a, kao i savjetovanje u pravcu njihovog otklanjanja“, a za koji opozicija tvrdi dapredstavlja legalizaciju paraobavještajnih službi u jednu koja će u izbornoj godini

plasirati poluistine i razračunavati se sa svima koji misle drugačije od Dodika

DODIKOVA PRIVATNA UDBA

Na ~elu Dodikovih“za{titnika ustava“bit }e Predrag]erani}, biv{iUDBA[

SLOBODNA BOSNA I 16.1.2014.

ODBRANA IZA[TITAMilorad Dodik

nadja:TEKST osnova.qxd 15.1.2014 20:44

po~eo napadati preko svoje novoformiranepartije DP (sada NDP), a onda optuìo iMirka [arovi}a, potpredsjednika SDS-a inajizglednijeg Dodikovog protukandidatana narednim izborima, da je naru~io ubistvoRiste Jugovi}a!

Mi{ljenje opozicije u RS-u je jedin -stveno: ovo je legalizacija parao bav je{ -tajnih slu`bi u jednu jedinstvenu koja }e uizbornoj godini plasirati poluistine irazra~unavati se sa svima koji misle dru ga -~ije od Dodika.

Predsjednik NDP-a Dragan âvi}nagla{ava za na{ list da }e ovaj odbor bitisastavljen od biv{ih obavje{tajaca i uizbornoj godini }e spinovati i ru{iti rejtingprotukandidatima SNSD-a.

PRIVATNO-STRANA^KA VOJSKA„Mene to uop{te ne iznena|uje... Dodik

se ovakvim stvarima bavi godinama, alegalizacija je samo formalna. Svi smoznali za {ta sluè agencije poput ‘Alfe’,‘Wolfa’, ‘Centuriona’... I znali smo da ihDodik koristi da odra|uju njegove prljaveposlove. Ovo je kampanja kada opozicijaizlazi ujedinjena dok njemu pada rejting, alegalizacija ovakvih slu`bi bila je io~ekivana“, nagla{ava âvi}.

Istog mi{ljenja je i KKostadin Vasi},poslanik SDS-a u Narodnoj skup{tini RS-a.

„Samo im fali stari jaran Sredoje Novi}da svi budu na okupu. Dodik ima svojprivatni Senat, svoj Sud (Specijalnotuìla{tvo RS-A, op. a.), sve mogu}ekomisije, a kona~no je red i da napravi isvoju obavje{tajnu slu`bu da nas lijepopostroji pred izbore prijetnjama,zastra{ivanjem i montiranjem optu`nica.Ovo o ~emu se pri~a ve} godinu dana po

skup{tinskim kuloarima kona~no }e se ilegalizirati, pa da svi znamo {ta nas ~ekakad progovorimo protiv Dodika“, isti~eVasi}.

Igor Crnadak, potpredsjednik PDP-a,smatra da ustavni poredak RS-a sasvimdovoljno mogu da ~uvaju postoje}e institucijeRS-a.

„Iz aviona se vidi da se Savjet za za{tituustavnog poretka RS-a pravi da bi sluìoDodiku i o~uvanju njegovog reìma navlasti. Ovaj novi izum Dodikovih strategapotpuno je bespotreban i besmislen, osimako to posmatrate iz njegovog ugla.O~igledno je da vlast u RS-u pravi novustrukturu koja }e smi{ljati nove neprijatelje inove opasnosti za RS, ~ime }e poku{ati da narod,odnosno glasa~e odvrate od stvarnih problema.

Diskreditacija opozicionih politi~ara idrugih opozicionih subjekata }e biti glavnizadatak Savjeta, uz nastavak izmi{ljanjaraznih gluposti, kao {to su to radili i dosada. Primjer za to su vam da hiljadu{pijuna iz Teherana dolazi u BiH da{pijunira Dodika, vehabije kupuju ku}epored Dodikovog imanja, zemunski klansprema ubistvo Dodika, Dodik traì da muse detaljno pregleda avion zbog svog stavao NATO-u, pola miliona Arapa doseljava uBiH... Sve su to pri~e koje su Dodikovikreativci ‘izbacivali’ posljednjih godina i utom smjeru }e i i}i i ovo novo tijelo“, tvrdiCrnadak. �


SAVJETNICI, ILI ISLJEDNICI

Dragomir Babi}, koji je ina~e zav{ioVojnu akademiju u Rijeci te se baviopitanjima sigurnosti i obavje{tajnih slu`bi,o formiranju Savjeta ima svoje mi{ljenje.

„O ]erani}u je sve re~eno odavno, akoliko ja znam, Mitrovi} je godinama radioza rusku obavje{tajnu slu`bu. Sad }emo

do izbora slu{ati kako je RS ugroèna od’doma}ih izdajnika’ koji rade za strance iho}e da je uni{te, pa Arapima ivehabijama, pa kriminalu koji }e sepripisivati svakome. Ovo }e biti lov navje{tice. No ja nisam siguran da }e ovolako pro}i OHR, ali ko zna“. �

[TA ]E RE]I OHR

Babić: Mitrović je radio za Ruse!

DODIKOV TAJNI POLICIJSKI ADUTPredrag ]erani}

nadja:TEKST osnova.qxd 15.1.2014 20:44

Gotovo da u regionu nije postajaoprivilegovaniji i nedodirljivijibiznimen od DDragana \uri}a,vlasnika Zekstre i predsjednikaFK Partizan. Politi~ku za{titu

uìvao je s obje strane Drine, u Srbiji odlidera SPS-a IIvice Da~i}a, a u RS-a odaktuelnog predsjednika MMilorada Dodika, skojim ga veù mnogobrojni unosni poslovi.

Iako je podizanje optu`nice protiv njegavezano za malverzacije u privatizaciji srbi-janskih firmi najavljivano jo{ prije desetakmjeseci, \uri} je u Specijalnom tuìla{tvuza organizovani kriminal “do{ao nared” po{to su propala mnogobrojna lobiran-ja politi~ara iz regiona da ovaj Dodikovtajkun ostane nedodirljiv.

“\uri}evo hap{enje mjesecima je pro-longirano, jer su ga politi~ki mo}nici izSrbije i Republike Srpske na brojne na~inepoku{ali za{tititi. Za to vrijeme \uri} sepona{ao prili~no komotno. Bio je potpuno

uvjeren u politi~ku za{titu. êsto je pominj -ao premijera Da~i}a, ministra za evropskeintegracije Branka Ruì}a i predsjednikaRS-a Milorada Dodika. Svojim bliskimsaradnicima tvrdio kako je s njima odli~anprijatelj, te da ima garancije iz vrha dràveda ga ne}e hapsiti niti }e biti optuèn zbogplja~ka{kih privatizacija. Starijem sinu kojimu u Beogradu vodi poslove rekao je da seni{ta ne brine, da }e novine sva{ta da pi{uali da }e on sve to ‘ispeglati’ i srediti”, kaèza Slobodnu Bosnu istraìtelj koji jemjesecima bio uklju~en u slu~aj \uri}.


DODIK I \URI]I UVEOCI

Pi{e: MIRHA DEDI]

DRAGAN ÐURIĆ, vlasnik firme “Zekstra”, predsjednik FK “Partizan” i DODIKOVkontroverzni biznismen, početkom nedjelje našao se na udaru beogradskih

istražnih organa koji su ga uhapsili zbog pljačkaške privatizacije više beogradskihfirmi, prvenstveno Veterinarskog zavoda; naša novinarka otkriva kako je tekao i

zbog čega je propao Dodikov višemjesečni angažman da u Beogradu zaštitiÐurića od hapšenja

STE@E SE OBRUDragan \uri}, blizak Dodika i vlasnik RobBanjoj Luci, ostao jepremijera Ivice Da~i}

djura mutavi:TEKST osnova.qxd 15.1.2014 20:28

Krajem decembra \uri} je po hitnompostupku dobio novi paso{ i to na interven-ciju ministra MUP-a Srbije Ivice Da~i}a.Iako je u to vrijeme protiv njega ve} bilapodnijeta krivi~na prijava. \uri} je timedemonstrirao da je ja~i od sistema, {to jeprili~no razljutilo vicepremijera SrbijeAleksandra Vu~i}a. Ubrzo nakon dobijanjapaso{a \uri}u se gubi svaki trag. U srbijan-skoj prijstolnici nije ga bilo desetak dana.Prema pouzdanim izvorima, novogodi{njepraznike proveo je u banjalu~kom naselju“Star~evica”, velikim dijelom u dru{tvuMilorada Dodika. Po povratku u Beograd\uri} je novinarima kazao da je bio u inos-transtvu zbog operacije, me|utim ve}sutradan je priveden na saslu{anje. \uri} jekod istra`nog sudije ispitivan vi{e od {estsati, a zatim mu je Specijalni sud odrediopritvor od 30 dana. U Okru`nom zatvoru uBeogradu ostaje sve dok ne poloì kaucijuod dva miliona eura.

“Slu~aj \uri}“ bio je u nadle`nostiTuìla{tva za organizovani kriminal koje jeina~e pod Vu~i}evom kontrolom.Veterinarski zavod nalazi se na spisku 24sporne privatizacije, {to je jedan od razlogazbog koje se istraga morala zavr{iti po hit-nom postupku.

VUÎ]EVA NOVOGODI[NJA ÊSTITKA DODIKU

Sva Dodikova nastojanja i vi{emjese~nianga`man da kod vicepremijera AleksandraVu~i}a obezbijedi \uri}evu za{titu pala suu vodu. Naime, kako saznajemo, Dodik je unekoliko navrata poku{avao Vu~i}a ubi-jediti da “\uru frizuru”, kako \uri}a nazi-vaju u beogradskoj ~ar{iji zbog pravilnoraspore|enih kovrdì, ostavi na miru,me|utim prvi ~ovjek naprednjaka bio jeneumoljiv. I pored brojnih “izreìranih”susreta Dodika i Vu~i}a, njihov odnos nije


BEOGRADSKA KLOPKA ZA DODIKA

��

HAP[ENJEM \URI]A UZDRMANO DODIKOVO BEOGRADSKO CARSTVO\uri}u i Dodiku u brojnim privatizacijama po Srbiji iRepublici Srpskoj pomagao Hercegovac Milan Pe{ut

BRU^ OKO DODIKA lizak saradnik Milorada Robne ku}e “Boska” u

ao je bez politi~ke za{titeDa~i}a


otopljen. Dodika, je kako saznajemo,naro~ito iziritiralo kada je Vu~i} usredBeograda pred novinarima pohvalioFahrudina Radon~i}a, ministra sigurnostiBiH, kao politi~ara s kojim u Bosni imanajbolju saradnju. Vu~i}eva naklonostRadon~i}u u Banjoj Luci prilikom dodjelenagrade “li~nost godine” Dodiku je tako|ebila prili~no iritantna. Ve} tada mu je bilojasno da od Vu~i}eve milosti prema njegovimbeogradskim tajkunima nema ni{ta.

Dodikovi motivi da se bori za \uri}a sujasni, on je suvlasnik “Zekstre” i premabeogradskim izvorima pripada mu preko 50posto ove firme.

U Tuìla{tvu tvrde da je istraga dokaza-la \uri}evu krivicu. Naime, istraga je do{lado konkretnih dokaza i dokumenta kojiupu}uju na nelegalne radnje kojima je kon-zorcij “Zekstra Bankom”, iako nijeispunjav ao uslove, kupio Vetrinarski zavodu Zemunu. Klju~na je ~injenica da ovajkonzorcij fakti~ki nije ni postojao kada seprijavio na tender. Sporni konzorcij jenapravljen zbog toga {to “Zekstra”, ~iji jevlasnik Dragan \uri}, nije ispunjavalauslove da kupi Zavod jer se bavi(o)proizvodnjom tekstila.

Jo{ u dopisu Savjeta za borbu protivkorupcije na ~ijem se ~elu nalazila VVericaBara}, a upu}enom MUP-u Srbije, prijenekoliko godina, navedeni su klju~ni prob-lemi u vezi s ovom privatizacijom. Zbogtoga je drugorangirani konzorcij fizi~kihlica iz zavoda podnio prigovor na zakonitosttendera, {to je tada{nje Ministarstvoprivrede odbilo, ali Vrhovni sud je poni{tiorje{enje ministarstva i uvaìo àlbuzaposlenih. Me|utim, Ministarstvo privredeje ponovo odbilo prigovor konzorcijazaposlenih u Vetrinarskom zavodu, ~ime jepo~ela dvogodi{nja borba za ovo preduze}e.

Da se do~epa Zavoda, \uri}u pomaèMilan Pe{ut, vlasnik Bankoma iz Zemuna,firme koja se bavi trgovinom ìtom,sirovim duhanom i hranom za ìvotinje.Pe{ut je sa \uri}em u{ao u partnerskiodnos kako bi “Zekstra” formalno zado-voljila postavljene uslove i postala ve}inskivlasnik Zavoda. Konzorcij “Zekstra-Bankom”, na ~ijem ~elu je bio \uri}, kupioje zavod za 9,1 milion eura. Ugovor o pro-daji 70 posto kapitala zaklju~en je u febru-aru 2005. Rje{enje je potpisao tada{nji min-istar privrede PPredrag Bubalo i predsjedniktenderske komisije êdomir Jovanovi},lider LDP-a.

Dodikov biznismen Pe{ut rodom je izLjubinja i u~estvovao je u brojnimdirigova nim privatizacijama. Beogradskimnovinarima priznao je da je pristao nakonzor cij samo da bi omogu}io “Zekstri”da kupi firmu. Kaè da je to uradio jer jeprije privatizacije sara|ivao sa Zavodom ida je èlio da zadrì tu saradnju.

\uri}ev partner Milan Pe{ut, prekofirme “Bankom”, u~estvovao je i u privati-zaciji fabrike proteina i ulja Bioprotein izObrenovca, ~ija je osnovna djelatnostproizvodnja hrane za doma}e ìvotinje.Ova firma je kupljena na aukciji za oko90.000 eura.

Pe{ut je u BiH, po Dodikovom nalogu,privatizovao ugostiteljsko-trgovinsko pre-duze}e Leotar iz Trebinja. Ukupna vrijed-nost “Leotara” je, uo~i privatizacije, proci-jenjena na oko 2,3 miliona eura. Pe{ut je 30posto vlasni{tva, koliko je bilo na prodaju,kupio na licitaciji za oko 683.000 eura. Ume|uvremenu, sa svojom firmom“Bankom” iz Beograda otkupio je ostatakdràvnog vlasni{tva, pa je danas vlasnik 93posto “Leotara”.

\URI] DR@AVI DU@AN DESETINE MILIONA EURA

“Leotar” je u svom posjedu imao hiljadekvadrata poslovnog prostora i zemlji{ta. Tusu bili restorani, hotel, moteli, kafane, vile.U toj imovini se nalazilo i nekolikoposlovnih prostora koji su nacionalizovani ikoji se nikako nisu mogli prodati, kao i novidio hotela “Leotar”, koji nije u{ao u bilanspreduze}a prilikom privatizacije. Da seradilo o potpuno nelegalnoj privatizacijipotvrdila je i Komisija za reviziju RS-a.

Milan Pe{ut u rodnom Ljubinju imadvije fabrike, Imel i Farmavit, dok je uSrbiji vlasnik kompanija Fina-beo,Tehni~ka knjiga i Tvende, preko koje imaudio u Univerzal-holdingu. Pe{ut je do rataìvio u Sarajevu, a potom odlazi u Beograd,gdje osniva firmu “Bankom”, koja ina~eima ekspozituru i u Trebinju.

Ina~e, Dragana \uri}a zbog nedostatkaelokvencije u beogradskoj ~ar{iji zovu i“\ura Mutavi”. \uri} je nedavno diplomi-rao ekonomiju na privatnom fakultetu“Megatrend” na kojem su do diplomedo{le brojne li~nosti sa beogradske estrade,

ali i politike. Zli jezici kaù da je prilikomdobijanja diplome kazao: ””Da sam znao daje ovako lako zavr{iti fakultet, zavr{io bih isrednju {kolu”.

Prema podacima Narodne banke Srbije,ra~uni “Veterinarskog zavoda” trenutno senalaze u blokadi zbog duga od oko 17,5miliona eura. \uri}eva “Zekstra” zbognepla}anja poreza tako|er je blokirana.

Uz ime Dragana \uri}a, povremeno sedodaje i epitet “kontroverzni biznismen”,najvi{e zbog sumnji u porijeklo kapitalakojim je stvorio “svoju” imperiju. \uri} sespominje u mnogim poslovima sMiloradom Dodikom. Prema saznanjimana{eg lista, povelika je lista \uri}evih pri-vatizacija koje mjesecima “~e{lja” policijau Srbiji. On je sam tvrdio da je firme kupo-vao iz profita “Zekstre”, a oni sumnji~avijiodgovarali su da “tog novca u poslovima satekstilom nema”. \uri} je u postupcima pri-vatizacije kupio vi{e preduze}a u Srbiji iBiH - izdava~ku ku}u Nolit, Optiku,trgovinska preduze}a Savremena i [umadi-ja, Fabriku jestivog ulja u Gradi{tu, Robnuku}u Boska u Banjoj Luci.

U poslovne vode u{ao je u vrijemeprvog Dodikovog premijerskog mandata.Na Dodikovu intervenciju \uri}u jeAgroprom banka iz Banje Luke odobrilakredit od 700 hiljada KM za otvaranjefirme “Zekstra renta car” u Beogradu. Za350 hiljada maraka kupljeno je jedanaest“opel astri” sa kojima je, u okviru renta carfirme, osnovana taksi slu`ba. Me|utim, nezadugo, jer je ve} u martu 1999. godinekrenula akcija NATO-a protiv tada{nje SRJugoslavije. Sve automobile Dodik je izBeograda prebacio na svoje imanje uBakincima kod Banje Luke. îm je opas-nost pro{la, “astre” su ponovo vra}ene uBeograd. Dodik i \uri} su “taksirali” doseptembra 2000. godine, koja je bila izbor-na. Sva vozila ponovo su dovezena u RS.

Odmah na po~etku drugog premijer-


DODIK I \URI]I UVEOCI

�

DODIKOVI TAJKUNI IZA BRAVE Milorada Dodika, Miroslava Mi{kovi}a i Dragana \uri}a veù brojni zajedni~ki poslovi


skog mandata Milorad Dodik na velikavrata vra}a “Zekstru“ u RS. Uz “Zekstru”se, me|utim, pojavljuje i najve}i srpskitajkun MMiroslav Mi{kovi}. Njih dvojicaulaze u privatizaciju robne ku}e “Boska” uBanjoj Luci prave}i konzorcij.

Ugovor o konzorciju je zaklju~en sredi-nom januara 2008. godine, izme|u\uri}eve firme “Zekstra” i Mi{kovi}eveDelta Real Estate iz Beograda. Konzorcij jeosnovan kako bi u~estvovao u privatizaciji58,52% kapitala “Boske”. Ugovorom jeodre|eno da “Zekstra” u~estvuje u ponudikupovinom skoro 39% kapitala “Boske”, a

da “Delta” plati ostatak. Konzorcij je u pos-tupku zastupala “Delta”.

Budu}i da nije postojala zakonska osno-va da se privatizacija provede metodomneposrednog odabira kupca, Skup{tinaRepublike Srpske mijenja zakon i u oktobru2008. godine dolazi do ugovora o privati-zaciji sa konzorcijem. Vlada RS-a jeodlu~ila da se dràvne akcije ustupe zacijenu od tri miliona eura i da novi kupacisto toliko novca investira u firmu, zadrì254 radnika, izmiri dugovanja prema njimau visini od oko 770.000 eura, kao i drugeobaveze preduze}a. Ostatak “Boske” ostao

je u vlasni{tvu malih akcionara, penzionogi fonda za restituciju.

Prema podacima iz revizorskogizve{taja, Vlada Republike Srpske je 2009.godine robnoj ku}i “Boska” uplatila oko253.000 eura, kao pomo} neprofitnim orga-nizacijama iz budètske rezerve.

Prema svim raspoloìvim informacija-ma, “Boska” je privatizovana novcem izbudèta RS-a . “Boska” je zapravo bilakanal preko kojeg su izvu~eni milioni ufirmu “Zekstra” koji su zavr{ili u dèpovi-ma njenog vlasnika Dragana \uri}a. Izsamo dva dokumenta do kojih su do{li revi-zori uo~ljivo je da je iz RK “Boska” na imepozajmica drugim pravnim licima izvu~eno3,8 miliona KM, od ~ega je u “Zekstru”oti{lo 3,7 miliona KM. Naravno, ovajnovac nikada nije vra}en.

U periodu kada je rukovodstvo“Boske” dalo gotovo ~etiri miliona maraka“Zekstri”, ta firma nije pla}ala poreze idad`bine niti je upla}ivala rate po osnovuemitovanih obveznica u koje jeInvesticiono-razvojna banka uloìla 15mili ona maraka. Vlada RS-a je, me|utimnastavila da pomaè novom vlasniku i nadrugi na~in. Preko investiciono razvojnebanke RS-a, kupila je “Boskine” obvezniceu vrijednosti od oko 7,7 miliona eura.Dogovoreno je da “Boska” vra}a ovajnovac IRB-u u 12 dijelova, do kraja sep-tembra 2023. godine. Me|utim, “Boska”nije izvr{ila ni prvu isplatu od 1,1 milioneura. Do kraja 2012. “Boska” je bila du`naoko 353.000 eura za porez, a \uri} je i daljenjen ve}inski vlasnik.

Dragan \uri} u BiH ima suvlasni{tvojo{ i u Darta trgovini iz Banjaluke i NI[P-uOslobo|enje sa Pala, ~ijom kupovinom jeRepublika Srspka o{te}ena za osam milionamaraka.

“Darta” je 65 posto dràvnog kapitala utakozvanom Srpskom Oslobo|enju, kupilaza 100 maraka. Nakon toga “Dartu” kupuje“Zekstra”, a onda po~inje brzopoteznovi{emilionsko zaduìvanje i stavljanjeimovine “Oslobo|enja” pod hipoteku.Preduze}e se zaduìlo kod komercijalnihbanaka za ~ak 4 miliona maraka vi{e od vri-jednosti imovine, odnosno duplo vi{e odlimita koji je firmi odobrila nekada{njaDirekcija za privatizaciju. Su{tinski, imov-ina firme je svjesno `rtvovana kako bi se odbanaka uzeli milioni, koji su potom neza-konito izvu~eni iz firme. Epilog je da“Oslobo|enje” i “Darta” kredite ne moguvratiti.

Imaju}i u vidu desetine miliona eurakoje je Dodik iz budèta RS-a godinamaprebacivao u beogradsku “Zekstru”, onda ine ~udi {to je na vijest da je uhap{en \uri},a sva njegova imovina blokirana, glasno iso~no opsovao ~elnike Vlade Srbije, apotom traìo da mu se naspe dupli viski. �


BEOGRADSKA KLOPKA ZA DODIKA

Odmah po dolasku u klub 2008. pred-sjednik FK “Partizan” Dragan \uri} ostvario jeprijateljski kontakt sa navija~ima, posebnovo|ama ozlogla{ene navija~ke grupeAlkatraz.

Iako FK “Partizan” tvrdi da navija~imane daje novac, \uri} je pripadnicima„Alkatraza“ omogu}io veliku zaradu. Klub

preko sponzora organizuje “besplatan”prevoz za navija~e na gostovanja, a„Alkatraz“ raspolaè mjestima, kartama iodre|uje cijenu putovanja. Zbog ~vrstesprege sa upravom kluba, navija~i„Alkatraza“ na tribinu mogu da unesubaklje ili trguju drogom

S druge strane, \uri} je uvijek imaona raspolaganju“pla}enike” iz Alkatraza,koji su mu sluìli zaobezbje|enje, a ~esto izastra{ivanje. O sprezi“Partizana” i navija~a,govori i ~injenica da jevo|a „Alkatraza“Aleksandar Vavi} sabakljom bio na izbornojproslavi Da~i}evogSPS-a ~iji su ~lanovi uupravi “Partizana”. �

\URI]EVE VEZE SA HULIGANIMA

Dragan Ðurić je najproblematičnijevođe “Alkatraza” plaćao iangažovao za zastrašivanje

PripadnicigrupeAlkatraz

SIPAJTE JO[ JEDAN VISKI Kada je ~uo vijest da je Vu~i} naloìohap{enje Dragana \uri}a, Dodik so~noopsovao i traìo dupli viski


Nekoliko mjeseci prije nego {to jeSlavko ]uruvija, vlasnik Dnev -nog telegrafa, ubijen (11. aprila1999.), kamioni DB-a su do{liispred redakcije ovog lista i odni-

jeli svu tehni~ku i kancelarijsku opremu.Kompjuteri, stolice i stolovi su zaplijenjenina ime drakonskih kazni koje su izre~enepo tu`bama tada{njih Milo{e vi} evihzvani~nika zbog tekstova objavljenih u]uruvijinim novinama. Ministar inform i sa -nja, koji je sa zadovoljstvom sve to posma-trao i davao izjave da se sve obavlja uskladu sa zakonom, bio je AAleksandarVu~i}, tada{nji potpredsjednik radikala.Tomislav Nikoli} u to vrijeme bio je pot-predsjednik Vlade Srbije.

Petnaest godina kasnije, Vu~i}, kaokoordinator svih slu`bi bezbjednosti,javnosti otkriva ko je organizovao i izvr{io]uruvijinu egzekuciju. Veliku pomo} uistrazi, kaè, srbijanskoj policiji je prijenekoliko dana pruìo MMilorad UlemekLegija, ~ovjek koji je godinama bioMilo{evi}ev snajper uperen u dràvneneprijatelje. Vu~i} se na konferenciji za{tampu izvinio ]uruvijinoj porodici i svimgra|anima Srbije {to se na raskrinkavanjeovog ubistva toliko ~ekalo.

SVJEDOÊNJE S NESAGLEDIVIMPOSLJEDICAMA

Zvani~no je saop{teno da su ]uruvijinoubistvo organizovali nekada{nji {efDràvne bezbjednosti Srbije RRadomir


DR@AVNI TERORIZAM

Slobodna Bosna otkriva da li je do priznanja vicepremijera Srbije ALEKSANDRAVUČIĆA da država stoji iza ubistva novinara SLAVKA ĆURUVIJE, čiji je Vučić u to

vrijeme bio ministar, došlo pod pritiskom Evropske unije ili je rezultat ucjenebivšeg šefa Državne bezbjednosti Srbije te zbog čega MILORAD ULEMEK LEGIJA

iznenada dobija ulogu istinoljubivog građanina

Prije otkri}a ubica i nalogodavaca ubistva Slavka ]uruvije, biv{i {ef DB-a Srbije Rade Markovi} Vu~i}u

prijetio objelodanjivanjem dosjea koji }e ga uni{titi

Pi{e: MIRHA DEDI]

“OTKRIVANJE“ UBISTVAIZVR[ENOG U IME DR@AVE

VUÎ]EVA REHABILITACIJA LEGIJE Okorjelog ubicu Milorada Ulemeka Legiju AleksandarVu~i} ozna~io kao klju~nog svjedoka koji je otkrio]uruvijine ubice

legija:TEKST osnova.qxd 15.1.2014 20:45

Markovi}, koji sluì zatvorsku kaznu od 40godina zatvora zbog politi~kih ubistava, ibiv{i pripadnici DB-a RRatko Romi} i MMilanRadonji}, a da je u ]uruviju pucaoMiroslav Kurak. Svi oni su u posljednjihnekoliko godina bili dovo|eni u vezu sovim ubistvom.

Zanimljivo je, me|utim, da se dvamjeseca ranije, ta~nije sredinom novembra,Rade Markovi}, biv{i Milo{evi}ev {ef DB-aSrbije, iz zatvora oglasio pismom i zaprije-tio da }e otkriti 15 najstroè ~uvanih tajnihdosjea Dràvne bezbjednosti iz devedesetihgodina, ukoliko mu se kazna sa 40 godinene zamijeni petnaestogodi{njom. ““Dosta je15 godina. To je fer, toliko sam zasluìo”,kazao je Markovi} i jo{ zaprijetio da bi“nakon otvaranje tih dosjea Srbija moglada zavr{i na kolenima”.

Oglasila se u to vrijeme i Markovi}evasupruga IIvan~ica i tako|er zaprijetila da }esvjetskim medijima predati tajne dosjeeprotiv Srbije, o ratnim zlo~inima idràvnom teroru koji se devedesetih provo-dio u Srbiji, ukoliko se nastavi napad nanjenog supruga, ali i ukoliko on pristane nastatus svjedoka saradnika!

Tako je dràvni vrh Srbije iznenadaupao u svojevrsnu “klopku” - Ivan~icaMarkovi} je sklonila najpovjerljivije tajneDB-a kod svoje sestre u [vajcarsku iistovremeno ucijenila i osu|enog suprugada nikako ne prizna zlo~ine kako ne biukaljao obraz porodici.

Biv{i {ef DB-u se, ina~e, svojimzatvorskim kolegama u Zabeli hvalio kakomu je OOliver Anti}, savjetnik predsjednikaSrbije Tomislava Nikoli}a, s kojim je neko-liko puta razgovarao, obe}ao pomilovanje,koje je zvani~no i zatraìo. Anti} je i sampred kamerama kazao kako postojimogu}nost da se Markovi}u, koji je osu|enza najteà djela, kazna smanji na petnaesto-godi{nju.

Rade Markovi} zapravo je nakon 12godina robije saop{tio “da izdràva tu|urobiju, da }e istina iza}i na videlo i da nekeglave u Srbiji znaju ~ega mogu da se pla{e”.

Markovi} je naglasio da “u vezi s timdosjeima nije pristao na nagodbe s biv{imministrom policije DDu{anom Mihajlo vi -}em, na~elnikom RDB-a GGoranomPetrovi}em i njegovim zamjenikom ZZora -nom Mijatovi}em, dok je bio u pritvoru uOkru`nom zatvoru u Beogradu, kao ni nanagodbu s tuìocem Ha{kog tribunalaGeoffreyem Nicem u Haagu, kada je svje-do~io na su|enju biv{em predsjednikuRepublike Slobodanu Milo{evi}u”.

Komisija za istraìvanje ubistavanovina ra, koja je poku{ala da saslu{aMarkovi}a, ocijenila je da je rije~ o ozbiljn-im prijetnjama, a izvje{taj kojim je doku-mentovan razgovor sa Markovi}emdostavila je specijalnom tuìocu za organi-zovani kriminal MMiljku Radisavljevi}u. Iza


��

HO]E LI LEGIJA USKORO IZA]INA SLOBODU Nakom ]uruvijinog, o~ekuje seda Legija “razrije{i” jo{ nekaubistva kako bi se do~epaoslobode

@RTVA DB-a SRBIJEIza ubistvo Slavka ]uruvija,

novinara i vlasnika Dnevnogtelegrafa, stoji dràva Srbija

OD ÎJEG SVJEDOÊNJA STREPI SRBIJA


kulisa je, zapravo, nastao pravi haos okoRadeta Markovi}a i to prije svega jer jeVu~i}eva Komisija prethodno utvrdila dasu on i Radonji} direktno nadgledali ubist-vo novinara Slavka ]uruvije.

Prije nekoliko godina Rade Markovi}zatraìo je da se hitno promijeni Zakon okrivi~nom postupku u kojem je stajalo da“osobe osu|ene na maksimalne kaznezatvora od 40 godina ne mogu da dobijustatus svjedoka saradnika”. U javnosti jepro{lo gotovo nezapaèno kad je Zakoniznenada promijenjen, osim {to je liderSPO-a VVuk Dra{kovi} javno protestovao.Tada je bilo jasno da se sprema ilisvjedo~enje Radeta Markovi}a, ili vo|eZemunskog klana Milorada UlemekaLegije, koji bi otkrili politi~ku pozadinuubistva premijera ZZorana \in|i}a.Dolaskom naprednjaka na vlast, VukDra{kovi} je ponovo progurao izmjenuZakona koja je onemogu}avala ljudimaosu|enima za najteà djela da dobiju statussvjedoka saradnika. To je moglo samo darazljuti Markovi}a.

Me|utim, on je svoju novu {ansu vidiou Komisiji za istragu ubistva novinara kojaje èljela hitno da dobije odgovor na ubistvoSlavka ]uruvije. Kao organizatore ]uruvi-jinog ubistva, Markovi} je ozna~io mrtvogSlobodana Milo{evi}a i pravosudnimorganima nedostupnu MMirjanu Markovi}.

Me|utim, Aleksandar Vu~i} odlu~nodonosi odluku da se protiv Radeta Markovi}ahitno podigne optu`nica kako bi se rije{ioslu~aj ubistva ]uruvije. To je, uostalom, bio izahtjev Evropske unije. Da je ~itava stvar poli-ti~ki motivisana, pokazuje i pritisak odre|enihbezbjednosnih struktura iz Moskve koje sukontaktirale sa Mirjanom Markovi}, MMarkomMilo{evi}em, ali i generalom VVeljkomKadijevi}em, a koji vjeruju da bi RadeMarkovi}, kad mu propadnu svi na~ini da seprijevremeno do~epa slobode, mogao stvarnopo~eti pri~ati o svim ubistvima iz devedesetih

koja su se odigrala pod patronatom slu`be.

ZASLU@NI GRA\ANIN LEGIJAMe|utim, Vu~i}eve slu`be odlu~ile su

da u Markovi}evu “igru” ubace MiloradaUlemeka Legiju, zlo~inca koji }e da oborisve Markovi}eve tajne dosjee koji otkriva-ju krivce za mra~ne zlo~ina iza kojih je sta-jala dràva.

Legiji, osu|enom na maksimalnu za -tvor sku kaznu od 40 godina zbog ubistvapremijera Srbije ZZorana \in|i}a, Vu~i} jezapravo pripisao sve zasluge. ““Zahvaljuju}injegovom iznenadnom svjedo~enju slu~aj]uruvija je u potpunosti rije{en. Govorio jevrlo detaljno o svojim saznanjima o ovomdoga|aju”, kazao je Vu~i}. Zbog svog svje-


DR@AVNI TERORIZAM

�

MILO[EVI]EV [EF DB-a PRIJETI VUÎ]U Radomir Markovi}, biv{i {ef DB-a Srbije, prijeti otkrivanjem 15 najstroìje ~uvanih tajni Srbije

Mirjana Markovi}

]URUVIJINE UBICE Ratko Romi} i Miodrag Kurak, pripadnici DB-a,ubili su poznatog beogradskog novinara


do~enja Legija, navodno, ne}e dobitinikave privilegije. Me|utim kako tvrdedobro upu}eni izvori, Legiju bi jo{ nekolikoovakvih “iskoraka” moglo za nekolikogodi na izvesti na slobodu.

Pored organizatora, Legija je “otkrio” iubicu, a to je Miroslav Kurak.

Branka Prpa, biv{a supruga ubijenogSlavka ]uruvije, koja je bila s njim u vri-jeme ubistva, me|utim, tvrdi da MiroslavKurak nije pucao u njenog muà.

“Za mene je to novo ime, ali on nijepucao u Slavka. Ne li~i mi na tu osobu.

Drugog koji je mene sa le|a udario pi{tolj -em po glavi nisam videla”, rekla je Prpa.Ona je potvrdila da je vidjela ]uruvijinogubicu. ““Bio je mlad, imao je crnu kapu i bioobu~en u crno. Ta hladno}a, taj mir nekogko oduzima ìvot, to pamtim”, kazala jePrpa.

Branka Prpa je izjavila da ]uruvijinoubistvo nije rije{eno, ve} je rije{eno “samoono {to je o~igledno”. ““Ovo je re{avanjesamo onog o~iglednog, najo~iglednijeg.Podaci koji su objavljeni, bili su dostupnijo{ od novembra 2000. godine.”

Ona je ocijenila da, ukoliko istraga

stane na tome da je biv{i na~elnik Slu`bedràvne bezbjednosti Rade Markovi}glavni nalogodavac ubistva, onda ni{ta nijeura|eno, jer se radi o politi~ki motivisanomzlo~inu.

”Ono {to je najva`nije to je politi~kikontekst u kojem jedna slu`ba dobijanalog da izvr{i politi~ko ubistvo tog tipa,a ovo je naàlost slu`ba koja je, umestoda brine o bezbednosti dràve, u{la ufunkciju politike ne samo na na~in poli-ti~ke policije nego i politi~kih likvidato-ra.”

Prpa je ukazala da bi u obzir trebalouzeti i tada{nje izjave Mirjane Markovi},supruge pokojnog Slobodana Milo{evi}a, iispitati i taj aspekt.

Mirjana Markovi}, najmo}nija osoba uSrbiji tog vremena, je desetak dana predubistvo, na sjednici Direkcije svoje partije,JUL-a, ]uruviju ozna~ila kao glavnogdràvnog neprijatelja koji je izazvao bom-bardovanje, rekav{i da }e mu narod suditi.Smatra se da je nekoliko dana pred ubistvoMirjana Markovi} naru~ila tekst objavljenu dnevnoj {tampi i pro~itan u centralnomdnevniku RTS-a, pod naslovom “]uruvijado~ekao bombe”.

U odgovoru o eventualnoj umije{anostiMirjane Markovi} vicepremijer Vu~i} jenovinarima samo kratko rekao: “êkajte dase zavr{i istraga!” �


OD ÎJEG SVJEDOÊNJA STREPI SRBIJA

Spisak nerije{enih zlo~ina za koje susumnja da su izvedeni u “reìji” pripadnikatajnih slu`bi iz vremena vladavine SlobodanaMilo{evi}a je poduga~ak. Na njemu se,pored ostalih, nalaze Pavle Bulatovi}, mini -star odbrane SRJ, Radovan Stoji~i} Badà,

policijski general, Zoran Todorovi}Kundak, direktor JUL-a, @ika Petrovi},dugogodi{nji direktor JAT-a, novinari DadaVujasinovi} i Milan Panti}, Neboj{aSimeunovi}, sudija Okru`nog suda, MomirGavrilovi}, pripadnik DB-a... �

CRNA KNJIGA DB-a SRBIJE

U Srbiji nisu rasvijetljena brojnapolitička ubistva Miloševićevemašinerije iz ‘90-ih



DAMIR D@UMHUR

DAMIR DŽUMHUR/22/, bosanskohercegovačkireprezentativac, plasmanom u šesnaestinufinala postao je najveća senzacija teniskog

Australian Opena; nekoliko sati nakon pobjedenad Hrvatom IVANOM DODIGOM, odlično

raspoloženi Džumhur dao je intervju za„Slobodnu Bosnu“

damir dzumhur:TEKST osnova.qxd 15.1.2014 20:55


HEROJ SA AUSTRALIAN OPENA

DŽUMHUR„Jo{ nisam za usporedbe,

ali uz malo sre}e ipodr{ku navija~a mogu

napraviti jako puno“


Kad je u ponedjeljak, 13. januara,krenulo 1. kolo Australian Opena,vijesti koje su stizale uglavnom suse bavile nesnosnim vru}inama.Temperatura se penjala skoro do

40 stepeni i krenulo je s predajama me~eva ineo~ekivanim rezultatima: prvo je “po gi -nula” legenda Australian Opena LLleytonHewitt u me~u protiv Italijana SSeppija, u 5setova i ~ak 58 gemova. GGolubev i WWawrinkasu odigrali samo jedan set, da bi [vicarac,trenutno 8. na svjetskoj listi, pro{ao u drugokolo. Sli~no je bilo i u me~u izme|uBogomolova i Italijana FFogninija, gdje jeRus predao nakon 6:3 i 6:2, a i legendarniNijemac TTommy Haas (12. na ATP) predaose prije isteka drugog seta. Doma}ini sudefinitivno objesili nos kad je njihov mo`da iglavni adut BBernard Tomi} nakon samojednog seta me~ predao Nadalu, a kad jestigla vijest da je i RRadek Stepanek moraopredati Slovencu BBlaù Kav~i~u, skoro{ezdeset mjesta slabije rangiranom, bilo jejasno da je vrag odnio svu {alu.

Do tada, DDamir Dùmhur je moraopobijediti tri puta, prvog nosiocakvalifikacija Nijemca DDustina Browna, teBelgijance DDeseina i BBemelmansa. Bezizgubljenog seta, mirno, kao da igra svoj kozna koji turnir po redu. Mladi} iz Sarajeva,doju~er dje~ak iz osnovne {kole Safvet-begBa{agi}, ~ija je karijera skoro uvijek i{laonom tankom linijom koja stoji izme|u

manjka uvjeta, infrastrukture i osnovnihpotreba, i velikog talenta i ljubavi. Talentakoji je sa 12 godina osvojio neformalnoEvropsko prvenstvo u Italiji, a sa 14formalno bronzanu medalju na Olimpijadiu Singaporeu i ljubavi, prije svega ocaNerfida Nene Dùmhura, koji i danastrenira svog sina. Damir }e nakon ovogMelbourna sti}i sasvim blizu mjesta okojem sanja svaki dje~ak koji jednom uzmeteniski reket u ruke — i pribliìti se “topu100” na ATP-u, tamo gdje vladaju \\okovi},Nadal i polako odlaze}i Kralj FFederer…

SVE JE DO[LO PREBRZO � Damire, puno je predatih me~eva na

ovom Australian Openu, tako se zavr{io iVa{ me~ s Dodikom. Kako se fizi~kiosje}ate s obzirom na ~injenicu da ste pored

pobjeda u prva dva kola morali odigrati i trime~a u kvalifikacijama?

Gledam na termometar dok razgovaramo,sad }e 7 nave~e i vidim da je termometar jo{blizu 42 stepena Celzijusa. Sve djeluje pomalonestvarno, ovo je ipak jedan od ~etirinajva`nija turnira na svijetu, i da mi je neko napo~etku rekao da }u pro}i kvalifikacije i dobitiprvo kolo, odmah bih potpisao. Dobro je {tosam na po~etku kvalifikacija igrao s prvimnosiocem koji je bio u formi i kojem brzapodloga odgovara, tako da su me unaprijed

skoro svi bili otpisali. Taj me me~ uveo u ono{to je dalje do{lo i dalo mi dodatnu sigurnost.A sad, na svaki turnir se ide igrati najbolje {tose moè i rezultat je do{ao. Mo`da i prebrzo,jer sam prije odlaska u Australiju najavio dami je u ovoj godini cilj da pro|em kvalifikacijebarem na jednom Grand Slamu. Ako sam touradio ve} na prvom turniru, zna~i da planovinisu bili nerealni i da }u ostatak godineodigrati pun samopouzdanja. I ranking jeispunjen, to je ulazak u prvih 150., tako damogu igrati samo bolje i i}i dalje.

� Protiv Dodiga ste gubili 0:2,izgledalo je kako vas nije i{lo, statistikaduboko nije bila na va{oj strani, ali ste sedigli, dobili tre}i set, u ~etvrtom poveli sa4:1 i on je predao.

Uvijek govorim da u svaki me~ u koji seulazi treba i}i s respektom, ali ga ne trebaimati previ{e. Ivan Dodig je 34. na svijetu,


DAMIR D@UMHUR

Pi{e: AHMED BURI]

MEČ SA DODIGOM:“Sretna okolnost je bila i u tome što sam igrao prvi meč,u 11 ujutro, a nisam gubio setove u kvalifikacijama takoda sam u dvoboj ušao prilično odmoran. I još se uvijekdobro osjećam, nisam umoran...”

PIONIRSKI PRVAK EVROPEDamir Dùmhur prije deset godina

OBITELJ NA OKUPUDamir Dùmhur sa majkom, ocem i mla|im bratom


ovdje je bio 32. nosilac i ja sam èlio u}i ume~ tako da pobijedim. Rekao sam — “akobudem igrao protiv Dodiga, kao protiv JanaHajeka u prvom kolu, mogu se nadatipobjedi”. Ispo~etka sam se mu~io saservisom, a on je dobro servirao. I bilo jetako, kad sam gubio 2:0, nisam se predavaojer sam negdje duboko osje}ao da mogu, da~im na po~etku ne napravim neprisiljenegre{ke i u|em u poen, da ga, uglavnom,

dobijam. Kod 3:3 u tre}em setu sam dobiotri gema zaredom. Za dobar tenis i zapobjede morate imati malo sre}e. Vratiosam se, dobio tre}i set, u ~etvrtom poveo4:1, on je dobio gr~eve i, naàlost, predaoje. Sretna okolnost je bila i u tome {to samigrao prvi me~, u 11 ujutro, a nisam gubiosetove u kvalifikacijama tako da sam udvoboj u{ao prili~no odmoran. I jo{ seuvijek dobro osje}am, nisam umoran...

LAK[E SE DI[E; BUKVALNO� Treba}e vam. Idete na sedmog igra~a

na svijetu Tomasa Berdycha, za kojeg jeuvijek izgledalo kao da mu “dlaka” fali dabude me|u najboljom trojicom …

Da, ali i kojem, ako igra najbolje {toumije, moè uspjeti da dobije svakoga, alibukvalno. Rekao sam, svaka ~ast, ali

unaprijed nema predaje, osje}am se dobro,u~inio sam veliku stvar operacijom nosapro{le sezone, lak{e di{em, puno se lak{eoporavljam, osje}am se svjeìje. Igra}uopu{teno, ne bi smjelo biti gr~a, a kad toganema, onda ima dobrog tenisa. Znate kako,bi}e te{ko i ne treba o~ekivati da ga mogudobiti, ali uz malo sre}e i unutra{nji osje}ajkoji nepogre{ivo vodi dobru igru, sva{ta jemogu}e.

Ni{ta nije slu~ajno, pogotovo udana{njem tenisu u kojem se svaki poenzara|en na terenu “provjeri” ulaboratoriji. U tom smo smislu mi u BiHhendikepirani u odnosu na ostale,pogotovo na susjede Srbiju i Hrvatsku.Kod njih nije senzacija kad igra~ pro|epar kola na Grand Slamu.

Prije ove sezone dobro sam sepripremio, i radio sam mentalno vi{e negoikad. Mislim da ve}ina mu{kih igra~a usvojoj 21. godini nisu dovoljno zreli za ono{to ih ~eka na velikim turnirima. îm simentalno sposoban, kvalitet igre raste, iosje}am da u ovom trenutku mogu igratiprotiv svakoga.

� Hrabro. Mora da vam je nekopomogao da usadite taj pobjedni~ki osje}aj,

kome imate zahvaliti {to ste danas tu gdjejeste.

Sve to {to ste rekli i jo{ mnogo vi{edugujem svome ocu Nerfidu NeniDùmhuru. Jer, on je moj osobni trener odmoje pete godine, uz mene je deceniju i po,i sav svoj novac, vrijeme i znanje je uloìou mene. Naravno, cijela moja porodica mije velika podr{ka, a otac putuje sa mnom naturnire, on je ~ovjek iz tenisa koji jezapostavio sve druge stvari i stavio mene naprvo mjesto. Siguran sam da mi kao timmoèmo jo{ puno bolje. Va`no je da idemokorak po korak, da nema nedosti`nihciljeva. Sada, {ta god da se desi, zadovoljansam i hvala vama i svima koji me prate. Iznate ve} da uvijek ima onih koji kadizgubite kaù “ma nije on taj nivo, nije onza toga”, ali nisam se nikad osvrtao na to.

KA@U DA NAJVI[E LIÎM NA FERERA� Zato, kad se danas osvrnete oko sebe

vidite sve same velikane: u tre}em kolu suGasquet, Ferrer, Davydenko, i naravnoRafa Nadal i Novak \okovi}, koji vas je ipohvalio nakon me~a s Dodikom. Ko vamje najbliì i imate li nekog uzora me|unjima?

Hm, Nadal je trenutno neuporediv,nema {anse da se mjerim s njim u ovomtrenutku. S druge strane, svi znamo ko jeFederer, s njegovom elegancijom se nikone moè porediti. Nole \okovi} je igra~koji ima pomalo od svega, velikuraznovrsnost. Oni koji znaju moju igrusugeri{u mi da igram kao David Ferrer, jersmo sli~ne konstitucije i visine. Jer on jesteniì rastom i vrlo snaàn, ali ~ini mi se dakad igra na tvr|oj podlozi, ipak, igra malodefan zivnije. Ja na tvrdim terenima èlimbiti {to ofanzivniji, biti bliè liniji,napadati. No, ja èlim nametnuti neki svojstil, jer svaki igra~ ima ne{to posebno isvoje, a siguran sam da ja to i ne mogunajbolje ocijeniti, niti je to moja stvar.Moje da igram najbolje {to mogu, a akoli~im ili nekad budem li~io na nekogvelikog igra~a - u redu.

� Londonski Times je objavio da jeheroj ovogodi{njeg Australian Opena do{aoiz zemlje koja nema ni teniske infra struk -ture, ni terena, ni novca. Osje}ate li se tako?

Vi znate da su na{i uslovi u Sarajevunikakvi, ovdje novinari na press-konferenciji nisu vjerovali kad sam impri~ao kakve sam probleme imao kaomali. Me|utim, ono {to su na{i navija~iovdje napravili je stvarno fenomenalno,na 6:4, 6:4 za Dodiga su navijali kao daja vodim. To mi je puno zna~ilo, izna~i}e mi i ubudu}e, ne preostaje mini{ta drugo nego da im se i ovomprilikom zahvalim i pozovem da nastavebiti uz mene. �


HEROJ SA AUSTRALIAN OPENA

NA KOGA LIČIM: “Oni koji znaju moju igru sugerišumi da igram kao David Ferrer, jer smo slične konstitu-cije i visine. Jer on jeste niži rastom i vrlo snažan, aličini mi se da kad igra na tvrđoj podlozi, ipak, igra malodefanzivnije. Ja na tvrdim terenima želim biti štoofanzivniji, biti bliže liniji, napadati”

OTAC, TRENER Nerfid Neno Dùmhur



AKTIVNA PROMI[LJANJA

DOAJEN SOCIOLOGIJERELIGIJEProf.dr. Esad ]imi} bio je redovni profesor na sarajevskom,zadarskom i beogradskom univerzitetu

esad cimic:TEKST osnova.qxd 15.1.2014 23:28

Upenziji je, ali je i vi{e no aktivan.I sa osamdeset i tri godineintelektualno je dominantan. Netvrdimo to na osnovu nekakvihistraìva~kih komparacija, ve}

naprosto zato {to je to tako. înjeni~no iargumentovano. Mada ni za ~injenice, a niza argumentaciju sada nemamo vremena.Jer, dragocjena je svaka sekunda razgovorasa EEsadom ]imi}em, ro|enim Mostarcem,nekada{njim redovnim profesorom nauniverzitetima u Sarajevu, Zadru i uBeogradu.

Razgovor smo zapo~eli na{om opaskomda njegova knjiga Od monologa premadijalogu o bo{nja~koj sudbini ima dvadijela, ali i tri komponente: intervjui koje jedao u protekle ~etrdeset i tri godine, potomtekstovi koje je publikovao {irom biv{eJugoslavije od 1967. naovamo, te, njegovanova razmi{ljanja, promi{ljanja, teze... Pasmo mu priznali da je, prije svega,principijelan i upitali ga je li, zapravo,njegov cilj bio dokazati da je principijelnostmajka kriti~kog prosu|ivanja?

� “Ma koliko to djelovalo neskromno,Va{e zapaànje je, meni se tako ~ini,utemeljeno. Na toj crti sam inzistirao kodizdava~a da stavi godine objavljivanja da bisvaki ~italac mogao uspore|ivati ne samo~ime sam zaokupljen, nego zacijelo, kakvestavove zauzimam. No ovaj atribut koji stemi dodijelili ni izdaleka nije dostatan da

dokaè zna~aj i zna~enje, te filozofsku iznanstvenu razinu u temama u kojima seautor o~ituje. Dragocjeno je da u Bosni iHercegovini svi ìve u svom i dva susjednakonteksta. Nema naroda koji nije imaosvoje uspone i padove, svoje dvojbe imuke, svoje ushite i tragi~nosti, ali nikadatoga nije bilo u istom intenzitetu sa istommotivacijom, u istom dru{tvenomrazdoblju: sve se smjenjivalo u ritmu kojisu iznjedrili ljudi koji ìve u Bosni, anjihovi dosezi ovisili su od toga koliko susvakog ponaosob i svi zajedno o~uvalijednu ‘organi~ku’ cjelinu”, odgovara nana{e pitanje Esad ]imi}.

DUHOVNO BOGA]ENJE� Zalagali ste se, jo{ dok je Tito bio ìv,

za ravnopravno tretiranje muslimana, paVam se prigovaralo da ste previ{emusliman. I zbog toga ste 1976. odselili izSarajeva. Danas Vam, koliko vidim, nikoni{ta ne prigovara. No, {ta Vi danas i komenajvi{e prigovarate, i u Va{oj mati~nojBosni i Hercegovini, ali u Va{oj drugojdomovini, Hrvatskoj?

Iz Saveza komunista sam isklju~ennekoliko godina prije dovo|enja u pitanjeegzistencije mene i moje supruge. Tomprigodom bila su podijeljena mi{ljenjame|u ~lanovima Saveza komunista, pa samih ja zamolio da se, ukoliko je mogu}e,usuglase, jer optu`be su kontradiktorne:jedni smatraju da sam doveo u pitanjeetni~ki status muslimana, dok drugi - kao{to ste i vi primijetili - misle da je mojagre{ka u tome {to sam to postavio napovijesnoj razini, a ne kao {to se tada radilo

o politi~koj formuli koja je mogla najednom plenumu centralnog komitetaSaveza komunista Bosne i Hercegovine bitiporicana, a na drugom afirmirana.Me|utim, oni su svi pro{li bez kazne, radilose o jednoj ili drugoj grupi, budu}i da su seopredijelili za apstraktniju formulaciju odtobo`njeg dovo|enja u pitanje statusamuslimana, a ne traènja neke privilegiranepozicije za njih.

� “Muslimani su sociologijskizanimljivi utoliko {to su, na neki na~in, sveono {to i drugi na ovom tlu, ali i ne{to


TEZE ZA DUBOKU ANALIZU

��

Profesor emeritus dr. ESAD ĆIMIĆ (83) upravo je objavio svoju novu knjigu ODMONOLOGA PREMA DIJALOGU O BOŠNJAČKOJ SUDBINI, u izdanju “Bošnjačkenacionalne zajednice” za grad Zagreb i Zagrebačku županiju; pojednostavljeno,

ova knjiga je sinteza Ćimićevih medijskih angažmana i istupa u proteklih gotovopet decenija sa njegovim novim promišljanjima vezanim najviše za ovdašnji teren

sociologije religije, gdje i jeste najjači naučnik na Balkanu

SVE O JEDNOM PROFESORU

Dragocjeno je da u Bosni i Hercegovini svi ìve u svomi dva susjedna konteksta

ESAD ĆIMIĆ

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ]


drugo”, velite. A, {ta je to drugo? Sama ~injenica da pripadaju

monoteisti~koj religiji -Ibrahimova djeca -~ini ih istovjetnim sa katolicima ipravoslavnim, koji su dakako jedna religijaa dvije crkve. Nije problem {to pripadajudrugoj religiji, dapa~e, to je prednost i zanjih i za njihove susjede: otpo~inje procesuzajamnog utjecaja koji ih oboga}ujedrugim, a svaki narod oboga}uje drugog.To je izvori{te zajedni~kog duhovnogboga}enja koje nije dosada dovoljnoiskori{teno. Ako su religijske razlikeprethodile etni~kim, onda nema nikakvesumnje da oni jo{ vi{e ispunjavaju uvjete dabudu posebna nacija. U knjizi }ete na}imnogo drugih elemenata i tu je interakcijabitna kategorija razumijevanja, koja sasvoje strane pospje{uje intenzivniju ma{tu{to vodi izravno u oboga}ivanje svih isvakoga. Duhovno, dakako!

� Bili ste 1990. jedan od rijetkihu~esnika skupa Bosna i bo{nja{tvo uSarajevu, koji se nije sloìo sa idejom opreimenovanju muslimanske nacije. Za{to?

Tada sam ja imao saop}enje a bio je to imoj prvi nastup u Sarajevu nakon gubljenjaposla. Inicijator i financijer ovog simpozijabio je AAdil Zulfikarpa{i}. Nad Jugo sla -vijom a posebno Bosnom i Hercegovinomnalegli su tmasti oblaci prijete}eg rata.

Nisam nikada mistificirao brojeve, masu.Bio je pred nama popis ku}anstava ipromjena imena je vrlo riskantna. To }e seodraziti i na na{e kom{ije jer neki od njihdoìvljavaju Bo{nja{tvo jednakomsvojinom sve tri nacije. Pla{io sam sepove}anja socijalne distance izme|umuslimana i ostale dvije nacije. I drugo,mogu}e mnogo va`nije: dodat }emo jo{jednu mogu}nost opredjeljivanja musli -mana, pa }e biti uz Muslimane,Jugoslavene, Srbe, Hrvate opredjeljivani ikao Bo{njaci... Nikada se ne zna to~an brojmuslimana, budu}i da se LLatifi}, tada{njidirektor Zavoda za statistiku Jugoslavije,oglu{io o moj prijedlog da se pi{u dvijurubrike: nominalno konfesionalno pod -rijetlo (katoli~ko, pravoslavno, islam sko) inacija (hrvatska, srpska i muslimanska). Toje jedini put da se sa~uva razlika izme|uvjerskog i nacionalnog i da se kona~noutvrdi stvarni broj muslimana.

� Po ~emu pamtite Aliju Izetbegovi}a,osim da je “politiku shvatio kao mogu}nostda se izbjegne precizan odgovor na bilokoje bitno pitanje”?

Bila je situacija izuzetno napeta iuslo`njena a rje{enja sadràna u ponu|enimalternativama nisu imala ve}inu. U takvomdru{tvu te{ko se druga~ije pona{ati negokako se pona{ao u zauzimanju stavova

Alija Izetbegovi}. No, valja primijetiti da jeon bio, donekle, suzdràn od bilo kakvogoslonca kad je govor o Turskoj.Neizvjesnost? Zabrinutost? Gipkoststavova iz kojih je i{~ezla sadrìna. Tisak jeobavijestio da prigodom posjete Turskojnije posjetio grob AAtaturka. Drugimrije~ima, bio je skepti~an prema ubrzanojsekularizaciji islama u Turskoj na ~ije se~elo stavila armija. Kapa dole pred AlijomIzetbegovi}em zbog odva`ne i ~asne izjaveu prosudbi Dejtonskog sporazuma: “Mismo prinu|eni potpisati ugovor kojim seosigurava mir. To je jedini put da se prekinerat, ali odluke nisu pravi~ne!” Mo`da jezanimljivo kako mi je MMilovan \ilas, skojim sam postao veoma blizak, sugeriraoda savjetujem Izetbegovi}a da vi{e njegujeodnose sa arapskim muslimanima a manjesa europskim, odnosno turskim.

� “Za mene je Biblija bila, i umnogo~emu ostaje, eti~ka poema.” AKu’ran?

To se podrazumijevalo, jer se odnosi nasve temeljne teolo{ke knjige i izvorne mislireligija. To me malo podsje}a napredavanja koja sam drào diljem Bosne iHercegovine (auditorij je bio, posveo~ekivano, uvijek etni~ki mije{an) {to su seodnosila na religiju i ~esto su imala kaopitanja i ova: a {ta je, profesore, sa


AKTIVNA PROMI[LJANJA

�

ZDVOJNO PONAŠANJE: Principijelno uzevši sva vodstva crkava, odnosno vjerskihzajednica, u minulom ratu su se zdvojno ponašala: svako ima trenutak kada se vezaoza aktualnu državu koja je bila još u ratu. Vjerske starješine su se i suviše iscrpljivaliu mamuzanju ljudi za rat prikazujući ga agresivnim na principu da je svaka crkvanapadnuta od drugih


dàmijom? Pa sam morao uvijek re}i da seradi o sinonimu za vjersku zajednicu. Ili? Ilistalno Bog, a gdje je Allah?

� Zbog ~ega se u Boga vi{e vjeruje naselu nego u gradu?

Odgovaram kratko. Nemojte me samoposlije toga pitati za{to su ène na ~itavojzemlji religioznije od mu{karaca. Zato {toìve u uvjetima od kojih se poku{avajuotrgnuti s obzirom na nepovoljan socijalnipoloàj: od braka do dràve! Jo{ bih ne{tododao: s obzirom na prirodu religije one supredisponirane vi{e jer su suptilnije,delikatnije, obazrivije, osjetljivije... To se,mutatis mutandis, odnosi i na selo, iako naselu ne ìve ljudi jednoga spola. Ubogiìvot, seoski, ima mno{tvo neda}a koje ukontinuitetu poti~u sve ljude da traè Bo`jupodr{ku.

REHABILITACIJA RELIGIJE� I dalje ne vjerujete da je mnogo

autenti~nih kr{}anskih pravoslavacasudjelovalo u ratu?

Patrijarh PPavle jednom je primijetio dauvredljivo mali postotak pravoslavnihispunjava uvjete da bi dobio statuspravoslavnog vjernika. Nije za potcje nji -vanje to da ljudi koji su ubijali nevine ljudenisu traìli ni oprost, niti su se osje}alikrivim. To nije u skladu sa elementarnimnormama svake monoteisti~ke vjere,uostalom, tim “ateistima” nije smetalo da sena me|unarodnom sudu u Hagu koristereligijskim ritualima.

� A da li i dalje vjerujete da nas, ba{kao zapeta pu{ka, ~eka novi rat?

Dijelim mi{ljenje sa onim autorima kojidrè da nije dovr{en ovaj posljednji rat uJugoslaviji. A da li }e drugi zapo~eti, nekato predvi|aju proroci.

� “Ubice su se”, kako pi{ete, “stalnoudaljavale od blaènstva koje proizlazi izCrkve isto~nog obreda.” Ali, {ta je sacrkvenim starje{inama?

Principijelno uzev{i sva vodstva crkava,odnosno vjerskih zajednica, u minulom ratu

su se zdvojno pona{ala: svako ima trenutakkada se vezao za aktualnu dràvu koja jebila jo{ u ratu. Vjerske starje{ine su se isuvi{e iscrpljivali u mamuzanju ljudi za ratprikazuju}i ga agresivnim na principu da jesvaka crkva napadnuta od drugih. Nekavodstva crkava su se jako zamorilapropagiraju}i ovo {to vi citirate i {to sam japrimijetio, ali ne trude}i se da se to iprovede. U tom smislu oni su stavili uopticaj tezu koja je u potpunostineutemeljena: rat na prostorima Jugoslavijeje gra|anski rat i to mnoge naiv~ineprihva}aju kao put za pomirbu, a ja pakdrìm da svatko tko teì da izbri{e razlikuizme|u zlo~inca i `rtve pomaè nastavkurata.

� Dr. Esad Bajtal, pak, u predgovoruVa{e nove knjige je napisao: “Na prigovorkriti~ara autoru da i ateiste dijeli na onekatoli~kog, pravoslavnog i islamskog tipa,]imi} odgovara: ‘Ni ateisti ne mogu bitiizop}eni iz konfesionalne i nacionalnetradicije naroda ~iji su integralni dio.‘“Zna~i, za sve smo svi krivi, vjerovali uBoga ili ne?

Slaèm se sa kolegom BBajtalom, a nijese samo on sloìo sa mnom. Ne radi se ni okakvoj krivnji. Vjerski fenomen je stariji odnacionalnog! S druge strane, vjerske razlikemogu negdje biti jedan od ~imbenikaetni~kih diferencija. Ako je tome tako, ondakonfesionalne razlike na na{em tlu suprethodile etni~kim, a budu}i da mi nemoèmo doprijeti do osnova kulture kojusvaka vjerska zajednica posjeduje itransponira u naciji u kojoj, ta kultura,doìvljava svoj trijumf. Zato sam ja bioskepti~an prema prizemnom ateizmu kojireligiju generalno odbacuje, pa sam usvojim radovima uporno traìo - za vrijemesocijalizma - rehabilitaciju religije kaokulturne ~injenice.

� Zbog ~ega govorite o “izopa~enomnacionalizmu”, zar nacionalizam sam posebi nije izopa~ena kategorija?

“Izopa~eni nacionalizam” ({ovinizam)je nastojanje da se razlike me|u nacijamaiskoriste ne samo kao dokazi vlastiteegzistencije, niti ~ak superiornosti vlastitenacije, nego i kao osnova zanipoda{tavanje, odbojnost spram vrednotadrugih nacionalnih zajednica. Osnovniprincip {ovinista je: sve {to je izvan vlastiteetni~ke granice zasluùje prezir, mr`nju,{tovi{e - fizi~ko uni{tavanje.

� Ho}e li nas malogra|an{tinadokraj~iti?

Ne}e. Ona treba u ranijim fazamajednoga dru{tva i mlade civilizacije, na svojosebujan na~in, privoljeti ljude da sepriviknu na odre|en kulturne, politi~ke iekonomske standarde. Bez malogra|anaprva kazali{ta, filmske dvorane, predava~kiskupovi, ~ak i {kola kao takva i kultura ucjelini posjeduju odre|en stupanj u komeovaj fenomen igra ulogu u onoj mjeri ukojoj se mijenja na na~in da ljude - i nehtiju}i poti~e da rade na njenom nestajanjutek nakon {to je odigrala svoju ulogu. Menije kao {kolarcu smetalo {to se zabranjuje“{und literatura”, a da nije bilo nje ne bismo~itali klasi~na djela knjièvnosti ni gledaliumjetni~ka ostvarenja raznih oblikaumjetnosti. Sa snobovima u odre|enoj fazirazvitka dru{tvo priprema sebe da sahranigrube i svake oblike malogra|an{tine, alinakon {to je ona ispunila svojemogu}nosti.�


TEZE ZA DUBOKU ANALIZU

� U Ninu 5. septembra 1982. pi{ete:“îni se da je odavno sazrela potrebaza jednim novim Sterijom ili Nu{i}em,koji bi nemilosrdno, komi~no-satiri~kimsredstvima, demaskirao mnogobrojne’pokondirene tikve’ i ’gospo|eministarke’...” Nije se jo{ pojavio noviSterija a ni Nu{i}, a imao bi i danas o

~emu pisati... Svakako bi imao o ~emu pisati. Mi se,

me|utim, u na{oj suvremenosti iscrpljujemou humoru (vicevi) iako, na{e suvremenodru{tvo - a u njemu i Bosna i Hercegovina,imaju bogatu galeriju likova i jo{ bogatijudru{tvenu situaciju da pravimo prvorazrednihumor, ali da ne pre|e u umor. �

UMOR I HUMOR

Eh, gdje su sada Sterija i Nušić...

PENZIONER ]IMAJo{ uvijek vitalan i o{tar



NOVA GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA

Otvaranje nove zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke, 15. januara 2014. i 14.rebiu-l-evvela 1435. hidžretske godine, istovremeno je bio jedan od najvećih

kulturnih događaja poslije rata u Sarajevu i montipajtonovski cirkus „bratimljenja“sa vladarima države Katar, koji su kompletan ovaj projekat velikodušno finansirali

sa 13 miliona konvertibilnih maraka; na svečanom otvaranju okupila se kremapolitičke i vjerske elite BiH, a svi su željeli biti u blizini gostiju iz Katara, vjerovat-no se nadajući novim izdašnim investicijama; u čast „braće“, napravljeni su čak i

šalovi sa likovima bivšeg i sadašnjeg katarskog emira...

KO NE SKA^E, MRZI KATAR

DO^EK ZA GOSTE IZ KATARADjeca na sarajevskoj Ba{~ar{iji sa zastavicamaBiH i {alovima sa likom katarskog emira

gazi husrev beg:TEKST osnova.qxd 15.1.2014 20:53

Otvaranje nove zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevupredstavnici Islamske zajednicenazvali su najve}om poslijeratnominvesticijom IZ-a u Bosni i

Hercegovini nakon rata. Ipak, nova zgradaBiblio teke nije finansirana sredstvima Islam -ske zajednice, nego donacijom dràve Katar uukupnom iznosu od oko 13 milionakonvertibilnih maraka.

Otvaranje impozantnog zdanja koje }e,kako je re~eno na sve~anom otvaranju, sluìti{irenju nauke i kulture prvenstveno za budu}egeneracije, ali i o~uvanju vi{estoljetnetradicije na ovim prostorima, bez sumnje

predstavlja kulturni doga|aj decenije kada jerije~ o Sarajevu i njegovim institucijamakulture, koje se u poslijeratnim godinamanalaze u sve teòj situaciji. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu najstarija jekulturna institucija i javna biblioteka u Bosnii Hercegovini. Biblioteka je osnovana 1537.godine kada je GGazi Husrev-beg, bosanskinamjesnik, u Vakufnami o gradnji Medreseodredio da se “od novca koji prete~e zagradnju Medrese kupi dobrih knjiga, koje }ese upotrebljavati u spomenutoj medresi, da senjima koriste ~itaoci i da iz njih prepisuju onikoji se bave naukom”.

RUKOPISI NEPROCJENJIVE VRIJEDNOSTI

Sve do 1863. godine Biblioteka je ostalau sklopu Kur{umlije medrese, a onda je

premje{tena u ve}i objekat pored GaziHusrev-begove dàmije. Tu je ostala do1935. kada je, zbog pove}anja knji`nogfonda, ponovo preseljena u prostorijeispred Careve dàmije, gdje je ostala dopo~etka agresije na BiH 1992. godine. Uratnom periodu rukopisi su premje{taniosam puta na razli~ite lokacije u Sarajevu,dok je najvrednijih 500 rukopisa bilosmje{teno u trezor Privredne banke. Zarazliku od spaljene sarajevske Vije}nice iOrijentalnog instituta, fond Gazi Husrev-begove biblioteke tokom rata u potpunostije sa~uvan.

Bibliote~ki fond trenutno broji oko100.000 kodeksa rukopisa, {tampanihknjiga, ~asopisa i dokumenata naarapskom, turskom, perzijskom, bo sans -kom i jo{ nekim evropskim jezicima. Odtoga vi{e od 10.500 bibliote~kih jedinica~ine kodeksi rukopisa sa oko 20.000 ve}ih imanjih djela iz islamskih nauka,orijentalnih jezika, knjièvnosti, filozofije,logike, historije, medicine, veterine,matematike, astronomije i drugih nauka.

Rukopisni fond Biblioteke pove}avaose na razne na~ine. Zna~ajan broj rukopisaprepisan je u Gazi Husrev-begovoj medresii Hanikahu, a mnogi pojedinci uvakuf lja -vali su ili poklanjali ovoj biblioteci svojeknjige.

Najstariji rukopis koji se ~uva uBiblioteci GGazalijevo je djelo Ihjau ulumi-d-din napisano na arapskom jeziku, koje jeprepisano jo{ za ìvota autora, 1105.godine. Kao rukopisi izuzetne umjetni~ke ikaligrafske vrijednosti isti~u se i Divana naperzijskom jeziku HHafiza [irazija, rukopisDivana Tuhfetu-l-ahrar perzijskog klasikaNurudina Abdurrahmana Dàmija, djeloFirdevsu-l-ahbar bi mesuri-l-hitab, zbirkahadisa, po~etak sedmog poglavlja ~etvrteknjige poznatog medicinskog djela el-Kanun koje je napisao IIbn Sina...

Zna~ajan dio rukopisnog fonda poti~e iiz bosanskohercegova~kih krajeva, gradovai sela, te susjednih zemalja, jer su ljudi saovih podru~ja mnogo pisali i prepisivalirazna djela iz svih tada poznatih nau~nihdisciplina. Djela su se naj~e{}e prepisivalau medresama, a u nekim mjestima postojalisu i posebni centri za prepisivanje i {irenjeknjige. Me|u najzna~ajnija spadaju radoviHasana Kafije Pru{~aka, MMuhammedaAllameka, [[ejh Juje iz Mostara, poezijaHasana Kaimije, Muhameda Nerkesija,Sabita Uì~anina...

U novoj zgradi Biblioteke ~uva se,izme|u ostalog, i knji`ni fond mushafa,zbirka idàzetnama (diploma), oko 25.000knjiga {tampanih na bosanskom, srpskom ihrvatskom jeziku te posebna zbirka koju~ine knjige {tampane na arapskom,turskom, perzijskom i bosanskom jezikupisane arapskim pismom. Tu je i fondperiodike koji sadrì najstarije listove i


ZALOG ZA BUDU]E GENERACIJE

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

��

Nova Biblioteka daje nadu i zaopstanak drugih institucija

kulture u BiH


novine {tampane u BiH, kao i na arapskomi turskom jeziku, zbirka osmanskihdokumenata koji se odnose na historijuBiH, zatim oko 1.600 vakufnama iz raznihdijelova Bosne i Hercegovine, 88 protokola- sidìla Sarajevskog {erijatskog sudanastalih u periodu izme|u 1552. i 1852.godine, zbirka fotografija, plakata, proglasai letaka, muzejska zbirka artefakata kojigovore o historiji pismenosti u Bosni iHercegovini i predmeta koji se odnose namaterijalni, duhovni i socijalni aspektbo{nja~ke kulture...

S obzirom da Gazi Husrev-begovabiblioteka nije u svojoj povijesti imalanamjenski izgra|enu zgradu za ~uvanje ikori{tenje knji`nog blaga, prije desetgodina u saradnji sa dràvom Katar po~elisu radovi na izgradnji adekvatne isavremeno opremljene zgrade. IzgradnjaBiblioteke odvijala se i realizirala u tri faze:betonski i zanatski radovi, te opremanjeobjekta. Tokom 2013. izvr{eno jeopremanje, prijenos i smje{taj bibliote~kogfonda u novoizgra|eni objekat, koji je sadakona~no otvoren za javnost.

„Otvaranje ovoga zdanja svojevrsna jeoda Sarajevskoj vije}nici i Nacionalnoj iuniverzitetskoj biblioteci Bosne iHercegovine. Za razliku od nje, GaziHusrev-begova biblioteka nije uni{tena,mo`da i zbog toga {to je bila skromnije iskrovitije smje{tena. Pitamo se nismo liodve} hrabri {to je danas pokazujemosvijetu koji nas ne razumije, negira iproganja. Svijetu u kojem smo i daljeneshva}eni, koji te{ko podnosi na{uslobodu, odva`nost i hrabrost da biramovlastiti duhovni put i kulturni obrazac“,kazao je reisu-l-ulema Islamske zajednice uBiH HHusein ef. Kavazovi}, koji je zajednosa ministrom vakufa dràve Katar GGaysom

bin Mubarek el-Kuwwarijem 15. januarasve~ano otvorio Biblioteku.

PORUKA BARBARIMADr. MMustafa Jahi}, direktor Gazi

Husrev-begove biblioteke, podsjetio je daje rje{avanje imovinsko-pravnih poslova idobijanje svih potrebnih saglasnosti trajalojo{ od 1990. godine, kada su u Rijasetu IZpo~ele aktivnosti na izradi projekta novezgrade Biblioteke.

„Za biblioteke se obi~no kaè dapredstavljaju pam}enje o kulturnim icivilizacijskim dostignu}ima jednoganaroda, a da knjige koje se ~uvaju ubibliotekama svjedo~e o bogatstvunjegovoga naslije|a. Rukovo|eni ovom~injenicom odgovorni ljudi u Islamskojzajednici u BiH decenijama su razmi{ljalikako da osiguraju prostor i odgovaraju}euvjete za neprocjenjivo vrijedan i bogat

knji`ni fond Gazi Husrev-begovebiblioteke, koji ìve}i i dopunjavaju}i seskoro pola milenijuma sluì {irenju nauke ikulture“, isti~e dr. Jahi}.

Zvanicama na otvaranju Bibliotekeobratio se i ~lan Predsjedni{tva BiH BBakirIzetbegovi}. „„Simbolika dana{njesve~anosti premo{}uje stolje}a i ujedinjujegeografski udaljene zemlje i narode u jednobratstvo vo|eno univerzalnim idejamasluènja ~ovjeku i njegovim traganjem zaistinom, znanjem o sebi i svijetu u kojemìvi. Ovaj trijumf graditelja jasan je dokazda su dobra djela trajna i neuni{tiva ba{tina,ali i poruka ru{iteljima, onima koji paleknjige i biblioteke, da zlo i mr`nja nikadne}e nadvladati. O tome Sarajevo, Bosna iHercegovina i Bo{njaci mnogo znaju i tupri~u nikada ne}e prestati prenositigeneracijama koje dolaze. Ustrajni smo usvojoj èlji i opredjeljenju da seprosvje}ujemo i budemo brana barbarima“,zaklju~io je Izetbegovi}.

Sve~anost otvaranja nove zgradeBiblioteke uveli~ala je bh. politi~ka ivjerska elita, a svi su èljeli biti u blizinigostiju iz Katara, vjerovatno se nadaju}inovim izda{nim investicijama. U ~ast„bratskom narodu“, napravljeni su i {alovisa likovima biv{eg i sada{njeg katarskogemira koje su nosila djeca iz hora GaziHusrev-begove medrese. Me|u mnogo -brojnim zvanicama bili su premijerFederacije BiH NNermin Nik{i}, ministarvanjskih poslova BiH ZZlatko Lagumdìja,Denis Be}irovi}, Edhem Bi~ak~i}, EjupGani}, Jakob Finci, Franjo Topi}... A zasve one kojima Biblioteka ne}e sluìtisamo za slikanje, jedna prakti~nainformacija: od 20. do 25. januara ovegodine, u okviru Dana otvorenih vrata GaziHusrev-begove biblioteke, svi zainte re -sirani ima}e priliku da se besplatno u~laneu Biblioteku. �


�

BRA]A I DONATORIReisu-l -ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazovi} i ministar vakufa Katara dr. Gajs bin Mubarek el-Kuwwari

SAVREMENOZDANJEGHB prva je zgradaove vrste u BiH namjenski gra|enada bude biblioteka

NOVA GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA



TELEVIZIJA „N1“

Misli globalno, djeluj lokalno: Sa televizijom N1 upohod na tr`i{te Balkana

U medijima su ovih dana objavljene još uvijek prilično šture informacije o pokretanju novog televizijskog kanala N1, čiji vlasnici i urednici imaju ambiciozanplan da po kvaliteti programa i gledanosti nadmaše sve postojeće TV stanice na

ovim prostorima; „SB“ otkriva ko stoji iza cijelog ovog projekta, koji je većozbiljno „uzdrmao“ konkurentske TV kuće i javne servise

DRAGAN ŠOLAK, REGIONALNIKRALJ KABLOVSKE TELEVIZIJE

televizija n1-a:TEKST osnova.qxd 15.1.2014 20:37

Regionalni televizijski kanal „N1“za nekoliko mjeseci trebao bipo~eti sa emitiranjem u Bosni iHercegovini, Hrvatskoj i Srbiji.Prema do sada dostupnim

informacijama, televizija „N1“ bazira}e sena informativnom programu po uzoru naglobalno poznatu ameri~ku medijskukorporaciju CNN, od koje }e preuzimati iznatan dio sadràja.

Ideja o pokretanju ovog TV kanalanastala je u saradnji BBrenta Sandlera,biv{eg nagra|ivanog novinara CNN-a, iDragana [olaka, jednog od najmo}nijihbiznismena na Balkanu, vlasnika kablovskemreè Telemach i United Group, koja }e ifinansirati cijeli projekat. Pored Sandlera,koji }e biti angaòvan kao generalni

direktor programa za sve tri zemlje, ve} suimenovani i glavni urednici centara N1 uSarajevu, Zagrebu i Beogradu. U Beogradu}e program N1 ure|ivati JJugoslav ]osi},biv{i urednik i voditelj na Televiziji B92, zaZagreb je zaduèn DDubravko Merli},dugogodi{nji novinar i urednik Hrvatsketelevizije (HRT), dok je za glavnogurednika u Sarajevu imenovan AAmir Zuki},koji je donedavno vodio regionalni uredturske informativne novinske agencijeAnadolija.

OÊKIVANA MILIONSKA GLEDANOSTIako zvani~no ne}e nositi naziv i logo

CNN-a, televizija N1 }e prema sporazumuo suradnji sklopljenom s kompanijomTurner Broadcasting System EuropeLimited, koja je vlasnik programa CNNInternational, biti ekskluzivni partnerameri~ke TV mreè za podru~je biv{eJugoslavije. Tako }e se u okviru progra m -ske sheme, osim sadràja iz vlastiteprodukcije, emitovati odabrani CNN-ovisadràji prevedeni na lokalne jezike.Partneri projekta su firma AdriaNews iz

Luksemburga i Mid Europa Partners,investicijski fond koji stoji iza UnitedGroup.

“Saradnja sa CNN-om donosi namdragocjeno iskustvo u podru~ju novin -arstva, uredni{tva i pravljenja programa.N1 }e razvijati svoj specifi~an sadràj,baziran na vijestima iz regije, o kojima}emo izvje{tavati iz tri glavna grada u istovrijeme. To }e biti vrlo inspirativanzadatak”, kaè Brent Sandler, generalnidirektor programa.

Emitovanje programa iz tri info r -mativno-produkcijska centra u Zagrebu,Sarajevu i Beogradu, kao i iz manjih,lokalnih centara smje{tenih po gradovima~itave regije, veoma je zahtjevan logisti~kipoduhvat, koji su producenti i uredniciintenzivno pripremali u posljednjih godinudana. Program N1 pojedina~no }eobra|ivati vijesti iz Hrvatske, BiH i Srbije,kao i najva`nije regionalne i globalne teme.Sva tri informativna centra bit }e povezanai sura|ivat }e me|usobno.

Ambiciozni planovi za sada otkrivajuo~ekivanu gledanost izme|u 15 i 20


REGIONALNI PARTNER CNN-a

Pi{e: MAJA RADEVI]

��

AMBICIOZAN PROJEKATFINANSIJSKOG MOGULADragan [olak ne krije da èli ostvariti monopol nadtelevizijskim trì{tem na prostoru biv{e Jugoslavije

MO]NA AMERI^KA TV MRE@AKAO PARTNERTelevizija N1 }e prema sporazumu preuzimati dio sadràja CNN-a koji }e seemitovati na lokalnim jezicima, a o~ekivanagledanost je izme|u 15 i 20 milionagledalaca


miliona gledalaca u Bosni i Hercegovini,Hrvatskoj i Srbiji. Sli~ne ambicije imala jei televizija Al Jazeera Balkans, svoje vre -meno tako|er najavljivana kao „prviregionalni informativni program napodru~ju biv{e Jugoslavije“, koja je po~elasa emitovanjem programa u novembru2011. godine. No, samo nekoliko mjesecikasnije, direktor programa i vijesti AJBalkans Goran Mili} indirektno je priznaokako novoosnovana televizija ipak nijeostvarila o~ekivanu gledanost, „okri -

vljuju}i“ za to mentalitet gledatelja na ovimprostorima kojima su mnogo draìkomercijalni sadràji od informativnihprograma.

„Zadovoljni smo gledano{}u, ali nismou poziciji da se natje~emo s komercijalnimTV stanicama ili nacionalnim “, kaè Mili}.

Sa sli~nim problemima mogla bi sesusresti i televizija N1, premda su ve}uspjeli pridobiti respektabilan uredni~kitim. A i za razliku od „izvornih“ vlasnika AlJazeere koji, po svemu sude}i, nisu

pretjerano zabrinuti zbog (ispod)prosje~negledanosti na Balkanu, posebno na prostoruBosne i Hercegovine, glavni finansijer N1Dragan [olak, kojeg nazivaju i regionalnim„kraljem kablovske televizije“, ima malovi{e iskustva kada je rije~ o potrebamagledalaca na ovim prostorima.

Dobro upu}eni za [olaka tvrde da je~ovjek koji „nikada ne grije{i“, barem kadaje rije~ o finansijskim ulaganjima. Uoktobru 2013. [olak je napravio mo`da inajve}u transakciju godine na ovim


TELEVIZIJA „N1“

�

AMIR ZUKI]Amir Zuki} novinarstvom se bavi ve} 19

godina tokom kojih je radio kao reporter,urednik i direktor na radiju i televiziji, kao i u{tampanim medijima. Prije poslje dnjeganga`mana u agenciji Anadolija, bio jeglavni urednik Informa tivnog programaJavnog radiotelevizijskog servisa BiH(BHT1) i direktor programa TelevizijeSarajevo (TVSA). Na BHT 1 ure|ivao je ivodio politi~ki magazin Javna tajna. Od1998. do 2004. bio je reporter i urednikRadija Slobodna Evropa, rade}i udopisni{tvu u Sarajevu i centrali u Pragu.Pisao je kao politi~ki analiti~ar za magazinBH Dani i bio kolumnista njema~kog listaBerliner Tageszeitung. Novinarstvo jediplomirao na Fakultetu politi~kih nauka uSarajevu, a magistrirao poslovnu admini -straciju na Univerzitetu u Sarajevu naSchool Of Business and Economy & TorinoUniversity - Scuola di Amministracione.

Dobitnik je dvije godi{nje nagradeRadija Slobodna Evropa za kvalitetananga`man, rast gledanosti Liberty TV-a islu{anosti radijskih emisija.

„Kanal N1 }e emitirati vijestivrhunskog kvaliteta na bazi najvi{ih

profesionalnih standarda, pomo}u naj -mo dernije tehni~ke opreme, uz cjelo -dnevno izvje{tavanje o doga |ajima“,najavljuje Amir Zuki}.

JUGOSLAV ]OSI]Biv{i novinar i urednik beogradske

Televizije B92, na kojoj je od 2005. godinekreirao i vodio razli~ite informativne emisije,na glasu je kao ozbiljan i auto ritativan,dobro upu}en u aktuelne dru{tveno-politi~ke teme. Ro|en 1960. godi ne uBeogradu, ]osi} je diplomirao pravo, anovinarstvom se po~eo baviti na radijuosamdesetih godina. Ure|ivao je i vodiopopularne emisije Poligraf i Intervju saJugoslavom.

Na optu`be da je „preozbiljan“, ]osi}podsje}a kako je karijeru zapo~eo u RadioIndeksu i bio jedan od autora tekstova zaIndeksovo radio pozori{te. O svom novomanga`manu na N1 kaè da za njegapredstavlja veliki izazov i dodaje: „N1 jenovi informativni kanal koji }e programemitovati 24 sata. Izdvaja}e se poprofesionalizmu, pristupu i programu zakoji verujem da }e biti jedinstven.“

DUBRAVKO MERLI]Hrvatski novinar, urednik i producent,

ro|en 1960. u Zagrebu, jedan od najve}ihuspjeha u karijeri postigao je sa TVemisijom Piramida, za koju je 2007. dobionagradu Rose d’Or, svojevrsni televizijskiOscar. Diplomirao je na Filozofskomfakultetu u Zagrebu, a nakon {to je nekolikogodina predavao jezik i knjiè vnost uosnovnoj {koli, prve novinarske korakenapravio je 1987. na Radio Sljemenu.

Od 1990. godine radio je na TelevizijiZagreb i HRT-u, a od 1992. do ’96. ure|ivaoje i vodio popularnu emisiju Slikom na sliku,koja mu je 1995. donijela priznanje Novinargodine Hrvatskog novinarskog dru{tva.Godine 2003. osno vao je nezavisnuproducentsku ku}u Castor Multimedia uokviru koje je i pokrenuo TV show Piramidakoji se emitovao u osam zemalja. Useptembru 2007. pokrenuo je tv-emisijuStanje nacije.

U braku je s voditeljicom HRT-a@eljkom Ogrestom, a za razliku od kolegeJugoslava ]osi}a, poznat je po dostaopu{tenom pristupu u radu i veliki je ljubiteljkvalitetne jazz i rock muzike.

KO SU GLAVNI UREDNICI PROGRAMA „N1“


prostorima kada je prodao udio vlasni{tva usvojoj kompaniji Telemach Group, u ~ijemje sastavu i srpska kablovska mreà SBB,ameri~kom investicijskom fondu KKR(Kohlberg Kravis Roberts & Co.). I poredprodaje [olak je zadrào zna~ajan udio ukompaniji, a prema pisanju srbijanskihmedija, klju~nu ulogu savjetnika iposrednika u sklapanju posla odigrao jebiv{i veleposlanik SAD-a u BeograduCameron Munter. U SBB-u nisu èljeliotkriti koliko ta~no vrijedi preuzimanje,me|utim, spekulira se o iznosu od milijardueura.

„To je na{a prva direktna investicija ujugoisto~noj Evropi. Do sada smoinvestirali u vi{e od 40 evropskihkompanija iz dvanaest zemalja“, izjavio jesuosniva~ KKR-a HHenrik Kraft.

United Group vode}a je “pay TV”platforma u Jugoisto~noj Evropi. ObuhvataTotal TV, najve}u satelitsku platformu uregiji, Telemach BiH i Telemach Sloveniju,najve}e kablovske operatere u Bosni iSloveniji, kao i SBB, najve}eg kablovskogoperatera u Srbiji. SBB/Telemach grupapokriva preko 20 miliona stanovnika napodru~ju biv{e Jugoslavije. Osim Srbije,grupa posluje u Sloveniji, BiH, Hrvatskoj,Crnoj Gori i Makedoniji, a trenutno imaoko 1,7 miliona korisnika kablovske isatelitske televizije, interneta, fiksne imobilne telefonije.

VISOKI STANDARDII dok najve}i srbijanski kablovski

operater SBB i dalje kontroli{e vi{e od 40odsto trì{ta u Srbiji, upu}eni tvrde da jepokretanje televizije N1 iniciranovi{egodi{njim [olakovim planovima zapreuzimanje monopola na trì{tu Hrvatske iBiH, ali i Makedonije i Slovenije. Upravoto je navodno i jedan od klju~nih razlogazbog kojeg je [olak odlu~io u}i upartnerstvo s ameri~kim fondom KKR.

Program N1 }e, kako najavljuju iz ovetelevizijske ku}e, svojim gledateljimapruìti najaktuelnije, ta~ne i objektivnevijesti. CNN }e osigurati konsultantskeusluge i vr{iti obuku kadrova i operativnupodr{ku za period do po~etka emitiranjaprograma, ali i nakon toga. To uklju~uje iuredni~ku i tehnolo{ku obuku za kadroveN1 kanala u centrali CNN-a u Atlanti.

“Ovaj sporazum potcrtava na{uposve}enost razvoju i {irenju CNN-a uovom dinami~nom regionu. Sretni smo {tose televizija N1 pridruùje porodici CNN-ai radujemo se radu s njihovim timom“, kaèRani Raad, izvr{ni potpredsjednik CNNInternational.

Cameron Munter, biv{i ambasador iaktuelni savjetnik United Groupa, smatrapotpisivanje ovog sporazuma va`nim i usvjetlu evropskih integracija i

postavljanja visokih standarda speci ja li -zo vanog kanala koji }e emitovati vijesti24 sata dnevno.

U me|uvremenu, tim N1 jo{ uvijeknastoji dràti u tajnosti detalje u vezi saure|iva~kom politikom, uredni~ko-no vi -nar skim kadrovima i objektima u kojima }ebiti smje{teni prostori televizije. Kakonezvani~no saznajemo, u Sarajevu }etelevizija N1 imati svoje prostore u naseljuStup, na gradskoj periferiji. I dok su ovihdana objavljena imena glavnih urednika,jo{ se ne zna ko }e „popuniti“ novinarsko-voditeljski kadar. U BiH navodno sepregovara sa pojedinim novinarima iprezenterima Al Jazeere Balkans, ali ijavnih RTV servisa Federalne televizije iBHRT-a.

„N1 je ambiciozan i sloèn projekt kojièli postaviti visoke profesionalne

standarde kao temeljno polazi{te ukreiranju programa. Stoga èlimoangaìrati profesionalce koji }e to~nim,brzim i atraktivnim vijestima privu}igledatelje da gledaju i vjeruju na{emkanalu. Na konkurentnom hrvatskom TVtrì{tu to je ambiciozan, ali izvediv cilj“,kaè Dubravko Merli}, urednik programaza Hrvatsku.

U me|uvremenu, ~ovjek koji stoji izacijele pri~e, Dragan [olak, i dalje se pona{asamozatajno i izbjegava medijske istupe.Strastveni igra~ golfa, [olak je krajemgodine sebi postavio novi cilj: preuzimanjeslovena~kih golf terena Sava na Bledu, a toga je zadovoljstvo ko{talo oko 10 milionaeura. [olak je ve} vlasnik nekoliko golfterena u Srbiji i zapadnoj Evropi, a golfigrali{te Bled uvr{teno je na listu stotinunajboljih igrali{ta u Evropi. �

16.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

REGIONALNI PARTNER CNN-a

55

Direktor AdriaNews Ralf Manthey, direktor Mid Europa Partners Stefan Tzvetkov, ministarekonomije Luksemburga Etienne Schneider i Dragan [olak


Usarajevskom kinu Meeting Point9. januara je odràna premijeraslovena~kog filma êfuri raus,snimljenog prema istoimenomhit-romanu slovena~kog reditelja

Gorana Vojnovi}a. Ve}i dio gluma~keekipe ~ine bosanskohercegova~ki glumci, afilm se bavi stanjem bosanskih, srpskih iostalih “ju`nja~kih” obitelji u jednom odljubljanskih kvartova, legendarnim Fuì -nama, koje su u nekom smislu analogijasarajevskom Alipa{inom Polju, ili novo -beogradskim blokovima: odrastanjem ukojem je nepripadanje, bilo u kontekstu izkojeg dolaze njihovi roditelji, bilo u onomeu kojem su se rodili, osnovna zna~ajkamentalnog stanja u kojem se pokazujejedna od najve}ih istina dana{njeg svijeta.Svi mi smo jednom bili, ili }emo jednombiti “~efuri”, doseljenici, dotepenci,izbjeglice, muhadìri. I ba{ zbog toga, ali izbog million drugih stvari treba pravitiovakve knjige i filmove.

GROBLJE SNOVAPri~u, mo`da, znate: mladi Marko

\or|i} (igra ga BBenjamin Krneti})talentirani je ko{arka{ vje~itog drugogljubljanskog kluba, Slovana i ìvi (za) tajsvijet. Na zidovima njegove sobe su posteriJordana, BBryanta, LLeBrona i ostalih NBAzvijezda. No, postoji i tamna strananjegovog ìvota. Ta~nije, vi{e njih: predzgradom u Fuìnama odvija se ve}inanjegovog ìvota, odrastanje (uglavnom)prolazi u besposli~arenju, dobacivanjuprolaznicima, ispijanju piva iz plasti~nedvolitarke, paljenju sme}a i razbijanjuinventara kad se malo popije. Osje}aju daih dru{tvo u kojem su ro|eni, i kojem bitrebali pripadati, duboko ne prihva}a i ~inesve da ostanu neprilago|eni. Adi (IIvanPa{ali}, odli~an natur{~ik) nesmiljeno pu{ijointe i razvija turbo fantazije uglavnomseksualne naravi, Aco (vrlo dobri, ali malo“preglumljeni” DDino Hajderovi}) jepritupasti zgubidan, kojem je sudbinanamijenila ulogu vje~itog luzera, a Dejan(beskrajno simpati~ni JJernej Kogov{ek) je


SARAJEVSKA FILMSKA PREMIJERA

ČEFURI RAUS, drugi dugometražni igrani film slovenačkog reditelja bosanskih korijena GORANA VOJNOVIĆA, 9. januara je premijerno prikazan uBosni i Hercegovini; naš saradnik otkriva zašto je veoma bitno, ovdje i sada,

pogledati ovo ostvarenje

SVI SMO MI ČEFURI!

“êfuri raus“ su uzbudljiv, odli~nonapisan i odglumljen film

Pi{e: AHMED BURI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]

TALENTOVAN ÊFURGoran Vojnovi}, pisac i reditelj

cefuri:TEKST osnova.qxd 15.1.2014 20:27

dijete iz braka Slovenke (PPolona Juh) ialkosa-ju`njaka (ZZoran Cvijanovi}), kojegmajka, i sama izgubljena u beznadnostiFuìna, poku{ava otrgnuti od vje~itog~efurstva. Stariji ~efuri su se ve} pomirili s~injenicom da su Fuìne njihova krajnjadestinacija i dane provode u lokalnoj birtijisaljevaju}i pivu i rakiju, i sje}aju}i sedobrih starih vremena.

Idealan kontekst za groblje snova, reklobi se. Na kojem tu i tamo bljesne ponekimomenat sre}e. U prijateljskoj utakmicijuniora Slovana i Olimpije Marko, ba{ kaou snovima, u zadnjoj sekundi pogodi zapobjedu svoje ekipe. Njegov otac Radovan(EEmiru Hadìhafizbegovi}u samo trebaskinuti kapu i za ovu ulogu) van sebe je odsre}e, jer vidi sinovljevu budu}nost u(velikoj) Olimpiji, daleko od njegove mukepreìvljavanja u Sloveniji i luzerskihFuìna. Markova mati Ranka (kona~no smose uvjerili i da je MMediha Musliovi} vrlodobra glumica) {uti, slu{a i osje}a Markoveprobleme, koji u osnovi, mogu stati u jednurepliku koju mladi basketa{ izgovori nakon{to ga “zoprni” i neinteligentni Trener(JJernej [ugman, vrlo dobar, razvijenglumac) otjera zbog izazivanja “incidenta”i pu{enja cigareta: “Da se u ovoj Slovenijirodi Jordan, sjebali bi ga zbog nekog idiotakoji zna dobro postaviti blok.” Tu negdje, uosobnoj drami tinejdèrske nesigurnosti isredine koja “gura” prosje~ne u odnosu natalentirane, treba traìti vrijednosti ovogfilma, kojeg je u Sloveniji ve} vidjelo55.000 gledalaca.

U odnosu na knjigu, koja se, uglavnombavi politi~kim kontekstom “mi-oni /Sl o -ven ci - ~efuri”, autor Vojnovi} se (pravilno)fokusirao na osobnu i obiteljsku dramu.Tako smo (svi skupa, jer je film sufinasiraniz razli~itih izvora s podru~ja biv{eJugoslavije) dobili dobar, gledljiv ipromi{ljen film iz kojeg se da shvatiti {ta suosnovni problemi sredina u kojima ìviomladina koja na bezna|e i represijuodgovara delinkvencijom i huliganstvom.

Istina, u pri~anju ove slojevite pri~euglavnom s margine dru{tva, potkrade se ikoja gre{ka (mladi} kojeg pretu~e policija ustanici ne moè izgledati kao da je si{ao smanekenske piste), ali takve stvari su sedoga|ale i najve}im majstorima, a kamoliVojnovi}u pred kojim je (“ako ga ne s...uoni koji znaju postavljati blokove”)obe}avaju}a karijera pisca i filmadìje.

“FUTAVOST” I DIPLOMACIJAKad se sve sabere i oduzme, êfuri raus

su uzbudljiv, odli~no napisan i odglumljenfilm, koji se bavi realnim problemima i kojitjera na razmi{ljanje. Jer, nakon serijeprestupa i dolaska na ivicu odlaska ukazneno-popravnu instituciju, otac Rado -van sina Marka odlu~i poslati na “hla|e -nje”, kod rodbine u Bosnu, u Visoko, kakobi “shvatio” {ta su prave vrijednosti i kakobi ga izvukao iz ralja kriminala koji ga uFuìnama svakako ~eka. Si{av{i s voza,

Marko ugleda improvizirani ko{ napravljenod jednog metalnog obru~a, od starogbiciklisti~kog to~ka, i “mreìce” koju ~iniprobu{ena guma od ponija. Ta dva “ko{a”,onaj pravi s tablom na Fuìnama, i taj“futavi” negdje u Visokom su zapravorazlika izme|u njegovih ìvota, simbolitrajne podijeljenosti kako njegovog ide n ti -teta, tako i tih dviju zemalja koje imajutoliko toga zajedni~kog, i ~ije su sudbinetako usko povezane, iako prave sli~nosti irazli~itosti jo{ nisu prepoznate i realizirane.

Na sarajevskoj premijeri ansambl jeispra}en ovacijama i aplauzom (a kojinije?!, ako }emo pravo, ali ovaj je barem tozasluìo), a ono {to je kao pozdravnu rije~izgovorio GGregor Presker, zamjenik slove -na~kog ambasadora u BiH, definitivnopotvr|uje da se ovakvim stvarima trebabaviti i da }e one uvijek biti tema. Rekav{ida se “te dvije grupacije, Slovenci i ~efuri uSloveniji pribliàvaju”, te kako “danas uBosni imamo veliki broj ‘~efura’ koji sudirektori slovena~kih firmi”, otkrio je,zapravo, da u svima na ovim prostorimastoji trajno posa|ena klica podjele na“~efure” i “one prave”. I da se “uklapamo”u stereotipe. Jer, prosje~an austrijskipoluurbanoid ne misli ni{ta bolje oSlovencu (pa makar on bio i „diplomat“) odonoga {to je ispalo da slu`benikslovena~kog veleposlanstva misli o„~efurima“, ali da bi se to razumjelo valjapogledati dublje u o~i. I sebi i drugima. Ausput re}i i to da bi Slovenija mogla malorazmisliti o izboru kadrova za ovu zemljukoja joj pola vijeka predstavlja resurs,ljudski i materijalni. Kao da nema sre}e udiplomatskim odnosima dviju zemalja:prije nekoliko dana je preminuo ambasadorBiH u Sloveniji SSlavko Pulji}, a Slovenijaod DDrage Miro{i~a nije imalaprepoznatljivu i jaku figuru na mjestuveleposlanika.

Zbog svega pobrojanog smo svi mi(pomalo) ~efuri. I zato treba vidjeti ovajfilm. �


GLEDLJIVO I PROMI[LJENO O REALNIM PROBLEMIMA

VRLO DOBRO OSTVARENJEKadrovi iz filma êfuri raus, koji u Sloveniji biljeì rekordnu gledanost

cefuri:TEKST osnova.qxd 15.1.2014 20:27


KULT MARKETTEXASThe Conversation

Iako nazivbandanagovje{tavakako se radiu najmanjuruku onekom bluesili countrybandu izSAD-a,

Texas je u stvarnosti pop rock sastav iz[kotske. I to najpoznatiji takve vrste uzemlji gajdi i kilta. Texas je nakonosmogodi{nje stvarala~ke stankesnimio novi studijski album podnazivom The Conversation, na kojemse nalazi dvanaest pjesama.

RAPSODY OF FIRE

Dark Wings ofSteel

Kada se bandzove “Rapsodijavatre” i objavialbum kojiprevedeno nana{ jezik glasi“Crna ~eli~nakrila” (na{earmije), svima

je jasno u kom grmu leì zec. Rapsodyof Fire je talijanski power metal band sasjedi{tem u Trstu, koji je nedavnoobjavio deseti studijski album DarkWings of Steel, sa jedanaest pjesama.

PARAGORIA

Decompositionon Minds

Paragoria jeslovenski deathmetal band, anedavno suobjavili studijskialbumDecompositionon Minds.Paragoria je

grupa koja u dana{njem obliku isastavu postoji ve} tri godine. Prijeformiranja 2011. slovenski metalciegzistirali su u bandu The Scourge.“Preraspodjela misli” donosi desetpjesama.

Proteklih pet godina, koliko je pro{lo odposljednjeg studijskog albuma Working Ona Dream legendarnog ameri~kog glaz be -nika Brucea Springsteena, kriti~ari suuglavnom pisali o kompilacijama, kon cert -ima i dokumentarnim filmovimasnimljenim njemu u ~ast. Kona~no, nakonpetogodi{nje stanke, u prodaji je Spring -steenov sedamnaesti studijski album podna z ivom High Hopes.

Zbilja, kao {to i naslov albuma kaè,fanovi, poklonici i po{tovatelji Bruceovoglika i djela imali su “velika nadanja” odnjegovog novog dugosviraju}eg uratka.Kako smo proteklih godina iscrpili svebitne zanimljivosti vezane za ovogglazbenika, slijedi kratka recenzijanjegovog najnovijeg albuma. Na HighHopes Springsteen je uvrstio dvanaestkompozicija. Izvrsnu, naslovnu pjesmu,modernih aran`mana i ~udesne energije, {toje svojevrsna obrada pjesme koju je s EStreet Bandom snimio tijekom turneje1996., slu{amo ve} na po~etku albuma.High Hopes, ~iji je autor TTim ScotMcConnell, prvi put je objavljena naSpringsteenovom EP-u Blood Brothers, uograni~enoj nakladi.

Nakon “neobi~ne” Harry‘s Place, slijediizvanredna American Skin (41 Shots).Tako|er je rije~ o pjesmi koja je postojalasamo u ìvoj, koncertnoj izvedbi, a koja jena albumu High Hopes dobila slu`beno,studijsko ruho. Posebnu pozornost valjaobratiti na pjesmu Down in the Whole,molsku-ambijentalnu baladu, bogatih aran -` mana, prepunih zvuka violina i starinskoghammonda, koja lagano narasta ulaze}i ubeat. Na albumu su jo{ i dvije kompozicijeThis Is Your Sword i Hunter Of Invisible

Game u kojima se osjeti irski folk {tih, a tusu i za Springsteena neobi~ne, modernoaranìrane pjesme poput Down In TheHole, Heaven‘s Wall, i The Ghost Of TomJoad. Na kraju izvrsnog High Hopesamoète ~uti baladu Dream, Baby, Dream,velikog njujor{kog punk banda Suicide,koju je Bruce adaptirao za svoje potrebe.

Veliku, ako ne i presudnu ulogu unastajanju ovog albuma imao je gitaristTom Morello, poznatiji iz pri~e o banduRage Against the Machine. Morello jesvira~ki pomogao na osam pjesama, ali jemo`da zna~ajniji njegov utjecaj naSpringsteena prilikom odabira pjesama isame produkcije. Springsteen je, dazaklju~imo, snimio izvrstan album, prepunenergije, dobrih tekstova i moderniharan`mana koji govore u kojem pravcu ideveliki The Boss. (M. Ili~i})

MUZIKA

Album “High Hopes”, Brucea Springsteena

Veliki povratak The Bossa

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Dreadzone ft. Mick Jones: Too Late(Cenzo Townsend radio mix)

2. Disclosure ft. Sasha Keable: Voices(PA radio edit)

3. Jay-Jay Johanson: Mr. Fredrickson4. Junip: Walking Lightly5. Britney Spears: Work Bitch6. Franz Ferdinand: Evil Eye7. Hot Natured ft. Egyptian Lover: Isis

(Magic carpet ride) 8. Chromeo: Over your shoulder9. Band of Skulls: Asleep at the wheel

10. DJ Fresh vs Jay Fay ft. Ms.Dynamite: Dibby Dibby Sound

PET GODINA I[ÊKIVANJAAlbum High Hopes BruceaSpringsteena ispunio je o~ekivanja

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 15.1.2014 17:08

Pedro Almodovar sada ima vi{e od{ezdeset godina i odlu~io je, nakon nizadrama poput Pri~aj s njom, Vra}am se,Koà u kojoj ìvim..., napraviti film sli~annjegovim po~etnim ostvarenjima, koja jesnimao osamdesetih godina. I‘m So Exitedposljednje je umjetni~ko ostvarenje{panjolskog filmskog genijalca. Uz reìju,Pedro potpisuje i scenario, dok je njegovbrat AAgustin producent.

Film prikazuje dramu posade i putnikazrakoplova koji leti iz [panjolske kaMeksiku, a kojima su ugroèni ìvoti zbogtehni~kog kvara. Piloti s kontrolorima letanastoje izna}i rje{enje. Na ideju dolazestjuarti, koji uìvaju {to je vi{e mogu}e,èle}i te posljednje trenutke provesti kakonajbolje znaju. Dok oni uìvaju, neke suuspavali. @ivot se sveo na seks, alkohol,drogu, spavanje, smrt.

Ovaj film je zapravo satira s mnogotragi~nog u podtekstu. Piloti i stjuartipoku{avaju pa`nju putnika skrenuti uzpomo} alkohola, droge i seksa te plesa napjesmu I‘m So Excited grupe Pinter Sisters.U filmu se pojavljuje mnogo glumaca kojisu ve} radili s Almodovarom, a me|u njimasu i AAntonio Banderas i PPenelope Cruz,ovaj put u “malim”, no bitnim ulogama.âk i sam Almodovar tvrdi da je rije~ ometafori dru{tva pogo|enog recesijom,dru{tva oplja~kanog na razne na~ine. A sr`metafore je besmisleno, bezidejno kruènje,letenje u krug, iznad oblaka. Glavne temesu strah, manipulacija, neizvjesnost. Ufilmu moèmo vidjeti i zanimljivuburlesknu koreografiju suludih gay stjuarta.Likovi u avionu su sve samo ne tipi~ni. Tuje poslovni ~ovjek u bijegu, misteriozniMeksikanac, skupa prostitutka u godinama,sredovje~na vidovnjakinja, djevica... Ovaposljednja do kraja filma ne}e biti djevica,nakon {to iskoristi drogiranog uspavanogmladi}a iz ekonomske klase.

Almodovar jako jasno i ~itko govori o

tome u kojoj ulozi su oni iz ekonomskeklase... uspavani, drogirani, letargi~ni, zamanipuliranje i izrabljivanje spremni. Oni{to nas voze, te oni iz poslovne klase,umrtvili su one iz ekonomske klase uperiodu pred mogu}u katastrofu, oniodvla~e pa`nju. Zanimljiva je scenaslijetanja. Kao da Pedro ipak èli hepiend,ali je svjestan metafore kojom se bavi kao istanja. Zato on ide na hepiend, no neprikazuje samo slijetanje, ve} to rje{avaprikazivanjem pustog aerodroma kao izvukom. Mo`da i sam, i on biva poputpilota te stjuarta, onaj {to nas nasmijava uvrijeme koje nije ba{ za smijeh, a mo`dapoput Kubricka u Isijavanju kroz podtekstpoku{ava i vi{e od toga re~i. Ovim filmomPedro upozorava vi{e nego {to nas èlinasmijati. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKETKOZMONAUT

SusannaNicchiarelli

Kozmonaut jesuvremenitalijanski igranifilm SusanneNicchiarelli iz2008. godine. A

scenarij su napisale ona i TeresaCiabatti. Godine 1957. devetogodi{njadjevoj~ica Luciana nenadano bjeì sasvoje prve pri~esti. Iz kupatila onagalami i govori svojoj majci: “Ne vra}amse tamo jer sam komunist.” Ona ìvivjeruju}i da }e Sovjetski Savez uskoropromijeniti svijet. Ocjena: 4

JEDNE NO]I, JEDAN VLAK

Andre Devaux Rije~ je obelgijskom filmuiz 1968. godine.Devaux je i autorscenarija koji jenapisao premaromanu Johana

Daisnea. Dvoje ljudi je u vezi kojazapada u krizu. To su Mathias, profesorlingvistike, te Anne, kazali{naproducentica. Jedne no}i, nakon sva|e,oboje se ukrcaju u vlak...

Ocjena: 4

JEDNOM ]E[ RAZUMJETI

Amos GitaiAmos Gitai jereìser i jedanod autorascenarija ovogfilma. Scenarioje napisanpremaautobiografiji

Jeromea Clementa. Mu{karac stojipred Zidom imena, spomenika u ~astsje}anja na uàs i nepravdu po~injenunad Jevrejima koji su deportirani uvrijeme nacisti~ke okupacije. U tijeku jesu|enje nacisti~kom zlo~incu Kalusu.Victor slaè obiteljsko stablo... Ovakvifilmovi su prijeko potrebni, jer o~ito jeda se metode fa{izma unato~ svemu,ne prepoznaju te se taj pojamzloupotrebljava upravo za nastavakprikrivanja stvarnih fa{isti~kih metodadanas. Ocjena: 5

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Lone Survivor (Peter Berg)

2. Snje`no kraljevstvo

(Chris Buck & Jennifer Lee)

3. Legenda o Herkulu (Renny Harlin)

4. Vuk s Wall Streeta (Martin Scorsese)

5. Ameri~ki varalice (David O. Russell)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Turbo (David Soren, DreamWorks

Animation)

2. [trumpfovi 2 (Raja Gosnell, Sony

Pictures)

3. Malavita (Luc Besson, EuropaCorp)

4. Ovo je kraj (Evan Goldberg & Seth

Rogen, Columbia Pictures)

5. Jobs (Joshua Michael Stern, Open

Road Films)

IZ [PANJOLSKEKA MEKSIKUDrama posade i putnikau avionu

Film “I‘m So Excited” (Španjolska, 2013.), reditelja PedraAlmodovara

Ima li pilota u avionu...

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 15.1.2014 20:56


U ÊTIRI OKA Priredio: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOPromovisana je knjiga Crv, mladogtuzlanskog autora Sa{e Simi}a, koji je svojprvi zna~ajniji uspjeh postigao na Sedmomme|unarodnom festivalu poezije i kratkepri~e Du{ko Trifunovi} u Novom Sadu. Natuzlarijama pi{e da je Simi} vrijedan italentovan. Vjerujemo.

“Nakon pauze od dvije godine Centar zasavremenu umjetnost Sarajevo najavljujenagradu Zvono za 2014. godinu”. Konkursza Godi{nju nagradu Zvono bi}e raspisankrajem marta ove godine, a otvoren je zamlade likovne umjetnike i umjetnice izBosne i Hercegovine do trideset i petgodina starosti.

U Galeriji Foto kino kluba Tuzla 15. januaraje otvorena [esta klupska izlo`bafotografija ovog kluba New Generations.Ovom prilikom postavljeno je osamdeset ipet radova petnaest autora. Izlo`ba }e bitiotvorena do 22. januara. Ulaz je, naravno,slobodan.

Stru~ni, osmo~lani ìri odabrao je ~etrdeseti pet finalista takmi~enja za najboljufotografiju Festivala Fotografija godine BiH2013. Ceremonija progla{enja pobjednika idodjela nagrada zakazana je za 24. januar,u Umjetni~koj galeriji BiH sa po~etkom u 19sati. I ne samo to... Kompletan program uSarajevu traje ukupno sedam dana! OdCaffe bara Mash do Galerije BlackBOX.

“Jo{ nas deset dana dijeli od velikog heavymetal spektakla koji }e se desiti usarajevskom klubu Sloga, 26. januara. Usklopu turneje Worldwide Plagues Tour2014 nastupa legendarni ameri~ki heavymetal bend Iced Earth, uz podr{ku thrashmetal benda Warbringer i heavy metalbenda Elm Street”, najavljuje organizatorovog koncerta.

Ovog Ljeta Gospodnjeg bi}e obiljeènopedeset godina organizovanog ma{karanjau âpljini. Oni su spremni, samo jo{ dasudija ozvani~i po~etak, 23. februara, kada}e biti odràne Male ma{kare. Potom, 2.marta slijede Velike ma{kare - Karnevalfest - 2014 Trebiàt - âpljina, da bi krajutakmice bio odsviran dva dana kasnije,kada }e biti uprili~ene Zavr{ne ma{kare.

U utorak, 14. januara, zatvorena jetradicionalna izlo`ba Anale crteà BiH- Mostar Grand Prix 2013, koju je

organizovalo Udruènje likovnihumjetnika BiH u saradnji s Centrom zakulturu Mostar. A dodijeljene su inagrade. No, daljnja organizacija ovogdoga|aja je upitna. Zbog trenutne, itako godinama - trenutne, politi~kesituacije u Gradu Mostaru. ““Analecrteà BiH mora se odràvati i bila bivelika {teta nakon {esnaest godinatradicije da se to prekine”, izjavio je zabljesak.info predsjednik Udruènjalikovnih umjetnika BiH Admir Mujki}:“Ovo je izlo`ba o kojoj se pri~a u regijii ova izlo`ba iz Mostara ide u BanjuLuku, {to je isto bitna stvar u na{ojzemlji, kakva jeste. Nadam se da }emota sredstva prikupiti, ali nisu ni onatoliki problem koliki je problem {to nasta politika neprestano razdvaja, a ovdjena ovoj izlo`bi imate umjetnike iz~itave BiH. Volio bih da se oni kojitreba da brinu financijski o ovoj izlo`bipona{aju kao mi, zna~i da zaborave nasve te podjele i na sve sukobe.”

ADMIR MUJKIĆ, predsjednik “Udruženjalikovnih umjetnika BiH”

NIHAD KREŠEVLJAKOVIĆ,direktor Sarajevskog ratnog teatra

NIHAD KRE[EVLJAKOVI]“Mi smo jo{ prije dvijegodine vratili ime CDAdijelu prostoradana{njeg teatra”

Zaboravite na sve podjele!

Foto: Milutin Stoj~evi}

Cetri oka:Cetri oka.qxd 15.1.2014 20:57


� Novca imate toliko da moète uprili~itijednu premijeru do kraja godine, a bi}e ih tri,ili ~etiri. Ba{ me interesuje, onako hipoteti~ki,koliko novih predstava biste mogli postaviti uKamernom teatru 55 da vam novac nijenikakav problem?

U neka sretna vremena, prije rata, bilo jeosam premijera. Danas dobijemo toliko parada moèmo napraviti jedva jednu. Ali, evo, od2008. svake godine se rade po tri predstave. Au ovoj godini }emo probati uraditi i tu ~etvrtupremijeru.

� Uglavnom, ansambl je spreman i zaenormnu produktivnost.

Pa, normalno. U na{em ansamblu jedevetnaest glumaca, {to je najvi{e od svihpozori{ta. Nema predstave koju mi ne bismomogli da odigramo.

� Ipak, najjednostavniji je onaj ratnirecept: bez novca, bez struje i grijanja, pareìraj i glumi, je li tako?

Znate {ta, ovo je ~ista alhemija. Zna~i,pretvarati vodu u zlato. Kad nema{ ni{ta, to tije tako.

� Koje }e to premijere biti odràne u ovojgodini?

Prva }e, u koprodukciji s Narodnimpozori{tem Sarajevo, biti Skup{tina, koju reìraSelma Spahi}. Premijera bi trebala biti 21.februara. Druga }e, u produkciji Kamernogteatra 55, biti Bajka koju idiot pri~a, koju }e podramskom tekstu LLane Basta{i} reìrati EEmirKapetanovi}. Premijera }e biti krajem marta. Itre}a }e biti ura|ena u aprilu, u koprodukciji na{eku}e, BITEF teatra, MESS-a i Hartefakta izBeograda. To je tekst BBiljane Srbljanovi} Malimi je ovaj grob, u reìji DDine Mustafi}a. Upravo~itamo jo{ neke tekstove, pa }e Umjetni~kisavjet Kamernog teatra odlu~iti koji }e to tekstu}i u plan i program, kako bi eventualno, najesen, mogli imati jo{ jednu premijeru.

� U maju putujete i na veoma zna~ajnogostovanje...

Ta~no, i ve} sada smo svi jako uzu|eni.Od 19. aprila do 8. maja u [vedskoj }emodeset puta u deset gradova odigrati predstavuU Zvorniku ja sam ostavio svoje srce. To }ebiti nezaboravno, kao i svaki na{ odlazak u[vedsku, uz druènje s na{im ljudima ikolegama koji ìve tamo. �

Nekada CDA, sada SARTR, auskoro CDA u SARTR-u. Za{to?,pitamo direktora SARTR-a NNihadaKre{evljakovi}a, ali prije svega, dapojasnimo onima koji ne znaju: CDA jenekada{nja kultna sarajevska muzi~kadvorana, a SARTR je Sarajevski ratniteatar, sa tako|e kult nim statusom izgradom u Gabelinoj ulici koja senekada zvala - Centar dru{tvenihaktivnosti:

“Pa, generalno, u dana{nje vrijemeljudi radije raskidaju veze s tradicijomnego {to nastoje sa~uvati vrijednosti izpro{lih vremena. CDA, tj. Centardru{tvenih aktivnosti, jeste bilo jedno odnajzna~ajnijih mjesta u biv{oj dràvi,gdje su se organizirali neki odnajzna~ajnijih muzi~kih doga|aja tog vremena. Mi smo jo{ prijedvije godine vratili ime CDA dijelu prostora dana{njeg teatra, ukome organiziramo izlo`be, razgovore, pa i filmske projekcije.”

A, je li Sarajevu, uistinu, potrebna nova muzi~ka scena? Imaih koliko ho}ete...

“Super, ako ih ima toliko. U na{emslu~aju mi smo prevashodno teatar, a ovo jejedan novi vid na{ih aktivnosti, koje }e sedoga|ati periodi~no. Cilj nam je i na ovajna~in skrenuti pa`nju na na{e pozori{te.Posebno nam je va`no da mladi, a i onistariji prepoznaju Sarajevski ratni teatarkao mjesto otvoreno za sve. Tako|er, sobzirom na veoma lo{u finansijskusituaciju, mi vjerujemo kako }emo krozkoncerte do}i i do nekih dodatnih sredstavakoje bi mogli investirati u na{e pozori{neprojekte”, odgovara na na{e pitanjedirektor SARTR-a.

Kao prvi, u februaru }e nastupitiCargo Trio Darka Rundeka, to znaju svi.Ali, mi èlimo da nam otkrijete jo{ nekomuzi~ko ime koje }ete ugostiti...

“Damir Avdi}. Generalno, trudit }emo se organiziratikoncerte koji pored muzi~ke vrijednosti imaju i neki scenskisadràj, ili koji su na bilo koji na~in povezani sa teatrom”, veliNihad Kre{evljakovi}. Kako god, opet }e lijepo biti re}i: Odohna koncert, u CDA... �

Nema predstave koju mi ne bismo mogli da odigramo

Cilj nam je skrenuti pa`nju na na{e pozori{te

DRAGAN JOVIČIĆ, direktor Kamernog teatra 55 iz Sarajeva

DANA[NJI SARTRZgrada nekada{njeg Centradru{tvenih aktivnosti

DANA[NJI SARTRZgrada nekada{njeg Centradru{tvenih aktivnosti



Cetri oka:Cetri oka.qxd 15.1.2014 20:57

SLOBODNA BOSNA I 16.1.2014.

1. JJe li “crk’o rock and roll”?Apsolutno NE.

5. Koga biste poveli napusto ostrvo? Suprugu, kad bi pristala.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Filozof (ku}i mi kaù da vazda ne{tofilozofiram).

3. Kako se osje}ate u Sarajevu?

Nevidljivo, ali doslovno.

2. Da li se u Mostaru jo{ uvijek“trese, lupa, udara”? Apsolutno DA.

4. [ta ne morateimati u friìderu? Svjetlo.

10. Koliko ima istine u izreci:“Prazna glava svaka je ohola,prazne tikve po vodi plivaju.”Ob‘e ostaju na povr{ini.

18. Da li je u Mostarudosadno kad ne padaki{a?Apsolutno NE.

6. [ta obavezno nosite na plaù? Obu}u, nerviraju me kamen~i}i.

8. [ta ste bili upro{lom ìvotu? Riba na suhom.

by DINO BAJRAMOVIC

9. Jeste li meteoropata? Ne, ali volim sunce,valjda jer sam navikao.

Foto: Irfan Redòvi}

14. Da imate 15 minutavlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih sazvao parlamentu ovom ‘zdanju.

16. S kim biste voljeliotplesati tango? Sa nekim ko zna daple{e, ina~e nas obojenema na mapi.

11. Da li je {utnja zlato? U slu~aju na{eg naroda prema politi~kojsituaciji je totalna glupost.

13. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ruàn i glup? “To je na{a stvar, biti ruàn, pametan i mlad, ionako nema veze...” (“Pekin{ka patka”)

15. Opi{ite Dubiozukolektiv u tri rije~i? Veoma uspje{an bend.

17. Osoba koja Vamide na ganglije? Socijalno-politi~kiprevarant.

12. [ta obla~ite kada èlite

izgledati moderno?

Ne obrijem se.

ORHAN MASLO, direktor

“Mostar Blues & Rock Festivala”:

“Volim sunce, valjda jer sam navikao”

19. Tangeili badi}? Tange.

20. A,begova ili{kembe~orba? Uh, hmh,{kembe.

21. Poruka~itaocimana{egmagazina?Buditeobrazli.

62

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 15.1.2014 15:00

KLIN ÔRBA

Jutros je nad Bosnom iznova zasjalo Sunce. Nije senaljutilo na ve} sto puta vi|ene politi~ke igre u vrhuFederacije BiH u kojima je glavni zgoditak presudna

ruka za izglasavanje privilegije upravljanja javnimpreduze}ima, a ulog odsijecanje ruke koja se otu|ila pa,prema tome, izgubila i pravo da potpi{e taj famozni nalogza isplatu invalidnina. Nije to ni{ta stra{no, kaè na{amati~na zvijezda, koja i dalje sja kako oduvijek sja pobrdima oko Sarajeva. U kotlini, me|utim, barem onojnovogradskoj, i jutros su otkazani letovi za Istanbul,Zagreb i Beograd zbog guste magle na aerodromu. Unajkra}em, ni~eg novog pod Suncem. Svi sve laù, palaè i ono, rije{eno da nas zavara la`nim prolje}em.

Gledam, nekidan, TV prilog iz beogradskogzoolo{kog vrta. Kaù, ào im ptica koje su sve odredapovjerovale da je nastupilo pravo prolje}e. Ve} se u{esnaest ljube i pare, legu jaja i ~ekaju svoju pticolikudje~urliju. [ta moè{? [ta zna huda luda ptica? Misli daje svijet stvarno onakav kakav joj se na prvi pogled ~ini.Eh, takvi smo i mi, Bosanci. Munjeni k‘o ptice. To jenama na{e politi~ko sunce dalo: imamo slobodu idemokraciju. Kud }e{ vi{e i bolje? I {ta uop}e ho}e oviratni vojni invalidi? Pola dana im kasne isplateinvalidnina, a oni se odmah zadali u pregovore s Vladom.Ako ne bude do petka, blokirat }e sve saobra}ajnice igrani~ne prijelaze. Nezahvalni, pa to ti je. Dok ja, recimo,s djetinjom razdragano{}u, jutros sjedim pored prozora,gledam svoj komadi} plavog osun~anog neba, pijem prvukaficu i, po navici, ma{em jutarnjem vozu za ko zna kud,sloènom od dvije lokomotive i jednog vagona. Divim seprofesionalnom duhu @eljeznica Federacije BiH, ~ijivozovi plove po voznom redu unato~ tome {to su imblokirali ra~une. Ne mogu svi vozovi stati zbog dugova imagle. Va`no je kretati se, nikad ne stati. Kao {to seZemlja bez prestanka vrti, bez obzira na to u koje ludilo ibunilo zapadaju njene ptice i ljudi. Jer, pitanje svih pitanjaje: {ta bismo mi bez ove slobode?

Dovoljno je samo ~uti tu grozomornu vijest koja namdolazi iz Nizozemske. Tamo su politi~ari predloìlizakon po kojemu se jadnim zatvorenicima planira

razrezati participacija u tro{kovima smje{taja, i svega {touz to ide, u visini od 16 eura po danu. Zamisli ti to, tuokrutnost beskrupuloznog Zapada. Nije im dovoljno {to

su ljudima ukinuli slobodu i strpali ih u bajbukane ukojima su, tvrde, dnevni tro{kovi po glavi zatvorenika250 eura, nego su, moè{ mislit, rije{ili da im otmusvakoga dana po 16 eura. Prestra{no! A opet, njihovi suutamni~eni bira~i dovoljno savjesni da i dan i no} samomisle o tome {ta bi oni mogli u~initi za tu svoju okrutnudràvu.

Apogledaj nas: tolika predivna sloboda, a ne umijemo

u njoj uìvati. Ne umijemo se bezbri`no prepustiti~arima ovog bogomdanog januarskog prolje}a. @ali

mi se ro|eni brat, stopostotni ratni vojni invalid, kako muje, navodno, ovaj gospodin BBudimir iznebuha i totalnozagor~ao ìvot. Bio je, veli, zakazao neke medicinskepretrage u privatnoj poliklinici, na koju ga je velikodu{nouputio njegov redovni dràvni doktor. I {ta }e sad, pitame. Da si mi sto puta brat, kaèm, ne razumijem {to sestalno buni{ i negoduje{. I {to uop}e ima{ svako maloprovjeravati da li si bolesniji od tih sto posto koje ti je ovopola divne dràve priznalo. Budi napokon sretan! Ne traìhljeba nad poga~u. Nisi ti, Federaciji hvala, kao onaj tamonesretni i nadasve jadni ratni vojni invalid iz RS-a,stanoviti gospodin RRadoslav Stojakovi}, koji je ovih danasudski dobio od{tetu od Federacije BiH, u visini odtri~avih 16.200 KM, kao civilna `rtva rata u zloglasnojDerventi u kojoj je istovremeno i ranjen kao pripadnikVojske RS, pa je po tom osnovu stekao pravo i na anamonjihovu invalidninu. Zamisli, buraz dragi, kako bi ti biloda si, kao nesretni Radoslav (aferim mu ime) moraoistovremeno biti i sto posto ratni vojni invalid i sto postocivilna `rtva rata. Zamisli okrutnost dràve za koju si seborio, a ona od tebe, unato~ te{kim i bolnim ranama, traìda bude{ dvjesto posto Radoslav. Prete{ko je to breme. Ijo{ te handre da si genocidan.

Prema tome: strpi se, biv{a Armijo BiH. Sti}i }euskoro nova vlast, vi }ete je sami sebi izabrati. Bit}e to, napokon, apsolutno pravedna i politi~ki

osvije{tena elita koja }e vam, po zaslugama, razrezatiparticipaciju u tro{kovima ratovanja na njenoj teritoriji.Znate li vi uop}e koliki su tro{kovi po glavi vojnika kojisu se skoro ~etiri godine igrali ta-ta na dràvnimpoligonima? Neko mora platiti svaku igru. Nemojte dahudi Radoslav ispa{ta. On je sebi izborio svoju srpskudràvu, a vama tek predstoji iskihati za svoju, tj. svoje. �

A pogledaj nas: tolika predivna sloboda, a ne umijemo u njoj uživati.Ne umijemo se bezbrižno prepustiti čarima ovog bogomdanog janu-arskog proljeća. Žali mi se rođeni brat, stopostotni ratni vojni invalid,kako mu je, navodno, ovaj gospodin Budimir iznebuha i totalnozagorčao život

SVAKA IGRA, SVAKA DOBIJA

Pi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 15.1.2014 14:57


OPEL ADAM: Mali urbani {minker!

Adam Opel, utemeljitelj tvrtke AdamOpel A.G., rodio se u njema~kom graduRüsselsheimu 1837. godine. Nakon

{kolovanja po europskim prijestol nicamaosnovao je tvrtku koja se bavilaproizvodnjom {iva}ih ma{ina i bicikala, da bipotkraj ìvota uz pomo} supruge i sinovaprenamijenio proizvodne pogone i po~eoproizvoditi automobile. Istina, za svogaìvota, a umro je 1895., gospodin Opel nijevidio niti jedan automobil koji je proizvelanjegova tvrtka, koja i danas, 152. godine odosnutka, ponosno proizvodi kvalitetneautomobile. Ovoga puta predstavljamo maligradski automobil iz Opelove palete, kojinosi ime po osniva~u tvrke. Ve} na prvipogled, Adam odi{e nekom ~udesnomenergijom, koju stvaraju neobi~ne jake bojekaroserije i materijala ugra|enih u unutr a{ -nj ost automobila. Dizajneri iz Opela ovogaputa odlu~ili su ponuditi tri razli~lite izvedbedizajna: ADAM SLAM, ADAM JAM i ADAMGLAM. Slam, Jam i Glam tri su,dakle, razli~ita dizajnerska pris -tu pa.

Dvobojna kombinacija karo -serije i lebde}eg krova odraz sumodernog vanjskog dizajna kojise nastavlja i u unutra{njosti. Ajedinstveni lebde}i krov odmahizdvaja Adama iz mno{tva.Zahvaljuju}i duljini od skoro 3,70metara i {irini od 1,72 metara, tajagilni automobil s troja vrataizgleda ~vrsto i kompaktno. IzOpela tvrde kako se radi o prvomautomobilu koji otkriva novuprednju stranu Opela. Smje{tenana niòj i {iroj trapezoidnoj

re{etki, prednja pre~ka novih dimenzija sOpelovim znakom svojim uzdignutimkrajevima povezuje se s prednjim svjetlima.Okrugli pokaziva~i smjera postavljeni uzre{etku jo{ jedan su od detalja zbog kojihlice Adama izgleda kao smje{ak. Stra`nji dioautomobila odlikuje «mi{i}avi stav» koji seodraàva u velikim odbojnicima i {irokopostavljenim sklopovima stra`njih svjetala.Iste filozofije kao i kod prednjih svjetala scrnim ku}i{tima visokog sjaja i kromiranimmotivom krila. I unutra{njost se tako|erodlikuje takvim stilom. Tri razli~ite vrsteopreme predstavljaju tri potpuno razli~itaraspoloènja. Kupac moè birati izme|udvadeset boja umetaka na plo~i sinstrumentima. Tu su i okrugli instrumenti ustilu mehani~kog sata i prekida~i skromiranim rubovima. Oni dodatno nagla -{avaju sportski {tih novog Adama. Ne trebazanemariti niti elektronske gadgete kojidominiraju sredi{njom konzolom. Opel je za

kupce novog Adama pripremio multimedijskisustav IntelliLink koji omogu}uje pove ziv a -nje pametnog telefona s sustavom, kao idijeljenje telefonskog sadràja poput glazbe,videozapisa, fotografija i karata na sedaminchni touchscreen zaslon. Tu su i nezao -bilazni USB priklju~ak kao i Bluetooth audio,dok IntelliLink radio koristi programGracenote za bolje organiziranje glazbe kaoi Adam centar za telefoniranje i pregr{tdrugih dodataka, poput navigacionogure|aja i sl. Adam ima tri sustava zra~nihjastuka za za{titu voza~a i putnika. U slu~ajuprometne nesre}e za{titu pruàju prednjizra~ni jastuci, bo~ni zra~ni jastuci za za{tituzdjelice i prsnog ko{a i zra~ne zavjese zaprvi i drugi red sjedala.

Opel Adam je tako|er jedan od prvihautomobila u svojoj klasi s dvostrukimzateza~ima sigurnosnih pojaseva naprednjim sjedalima. Uz nadoplatu mogu}e jedobiti i stakleni fiksni krov, a od brojnih

noviteta tu su grijani upravlja~ iprednja sjedala, APA II sustav,Park Pilot sustav i danas ve}nezaobilazni sustav Start/Stop.[to se ti~e palete motora OpelAdam je i u tom segmentujedinstven. Svaki od triponu|ena paketa Glam, Slami Jam dolazi s razli~itimmotorima, pa su tako u ponudidva 1.2 ECOTEC benzinskaagregata s 70 konjskih snaga,te po dva 1.4 ECOTEC-a s 87KS i 1.4 ECOTEC-a s 100 KS.

Najjeftiniji Opel Adam nana{em trì{tu stoji 18.986KM. �

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]

Auto:CRNA.qxd 15.1.2014 15:21

www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh

slobodna bosna 897

Documents