slobodna bosna 514

7/24/2019 Slobodna Bosna 514

1/80

D

2.80

EUR/A

3.20

EUR/L3.20

E

UR

NL3.20

EUR/B

3.20/15

Kn

100

Din/4

USD/4.30

CHF/35

SEK

/

30

DKK/35

NOK/2.20

GBP/95

CZ

K

SARAJEVSKI OBRA^UN:SDA PROTIV STRANKE ZA BiH

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

STIDI LI SEBiH SVOJIHANTIFA[ISTA

Ko je poklanjaodijelove BiHkom{ijama

BO@OLJUBI] ILISMRT


2/80

RAMAZAN

[ER

IFMUBA

REK

OLS

UN

2 Omot514.qxd 9/19/2006 12:49 PM Page 2


3/80

6 REFERENDUM IZME\UIZETBEGOVI]A I DODIKAKako je nastala RS

Bombasti~na tvrdnja Muhameda [a}irbe-govi}a o navodno obe}anom pravuSrbima da raspi{u referendum za otcje-pljenje RS nema nikakvog utemeljenja:

pravo na referendum bilo je predvi|enoVance-Owenovim mirovnim planom kojinije prihva}en dok se u Dejtonskom spo-razumu referendum uop}e ne spominje

18 RAZBIJENA TERO-RISTI^KA MRE@A U BiHNaturalizovani bh.gra|ani sa teroristi~keliste

Na{ novinar istraìo je na koji na~in,zahvaljuju}i kome i za{to su posljednihdesetak godina DR@AVLJANSTVO BiH

dobijali kriminalni tipovi iz brojnihARAPSKIH ZEMALJA, a koji su naosnovu brojnih i neoborivih dokazazapadne obavje{tajne slu`be uvrstile nalistu terorista koji imaju bliske veze saAL QAIDOM

28 HRVATSKAI IZBORI U BiHLjubi} bli`njeg svoga

Najja~e politi~ke stranke iz Hrvatske kaonikad do sada angaìrale su se tokompredizborne kampanje u Bosni iHercegovini sna`no podràvaju}i svoje

favorite me|u ovda{njim hrvatskim poli-ti~kim kandidatima; na{i novinariistraìli su motive agresivnog prisustva

politi~ara iz Hrvatske u izbornoj utakmiciu na{oj zemlji te metode kojima se sluètijekom predizborne kampanje u BiH

34 EKSKLUZIVNOSA KUBEZemlja tu`nih,siroma{nih, dugovje~nih

ljudi

Reporter SB tokom boravka naSamitu nesvrstanih odrànom ovogvikenda u glavnom gradu Kube Havanidruìo se, koliko su to tamo{nje vlasti injihovi strogi zakoni dopu{tali, sobi~nim ljudima u ovoj posljednjojkomunisti~koj tvr|avi zapadne hemis-fere; za{to prosje~an Kubanac sa prita-jenom rado{}u o~ekuje smrt diktatoraFidela Castra a istovremeno se pla{ihaosa koji }e nastupiti nakon njegovogodlaska

58 OTAC KVISKOTEKELazo Goluà

Za 15-ak dana zagreba~ka Nova TV(prema najnovijim istraìvanjima jednaod 5 najgledanijih televizijskih ku}a uBiH!) po~inje emitovanje novog serijalanajboljeg i najgledanijeg kviza na pros-toru biv{e Jugoslavije - KVISKOTEKE;autor ovog legendarnog kviza LAZOGOLU@A, Hercegovac ro|en u Stocu,za Slobodnu Bosnu govori oKviskoteci nekad i sad, ZukiDùmhuru, Ivanu Hetrichu i OliveruMlakaru, te o jednom Hercegovcu i jed-nom Bosancu koji su obiljeìli historijatKviskoteke - Radoslavu Dodigu iSvetozaru Pudari}u

SadràjSLOBODNA BOSNA

nezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Predsjednik Upravnog odboraAsim METILJEVI]

DirektorErbein RE[IDBEGOVI]

Glavni i odgovorni urednikSenad AVDI]

Ure|uje redakcijski kolegijSenad AVDI]

Asim METILJEVI]Edin AVDI]

Novinari

Suzana MIJATOVI], Adnan BUTUROVI],Danka SAVI], Mehmed PARGAN,Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [AÎ],

Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],Adisa ÊÔ

DopisniciMirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),

Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)

DesignEdin SPAHI]

DTPAtif D@IDI]

LektorSedina LONÂRI]

Sekretar redakcijeIsmira TAHIROVI]

Marketing i prodajaAmela [KALJI]

e-mail: [email protected]

FotografijaMario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni

444-041, 262-630

telefaks444-895

Ad re saêkalu{a ~ikma 6 , Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034

Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK3060510000025213

140-101-00006860-17Volksbank Sarajevo

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnihglasila u M inistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i

sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnogministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od

12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA , Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

514

PRIJETNJE

I UCJENE:MiloradDodik,predsjednikVlade RS

Foto:MilutinStoj~evi}

sadrzaj.qxd 9/21/2006 4:45 AM Page 1


4/80

Da nisam pro{le nedjelje gosto-vao na Alternativnoj televiziji uBanjoj Luci, ne bih znao da jeVladaMilorada Dodika izdvo-jila krupan novac za ljekare i

penzionere. Pitalo me u toj emisiji {ta jamislim o tome, a ja lakonski odgovorio daje puno bolje da Vlada RS pla}a svojebudètske korisnike (ljekare, penzionere,prosvjetare..) nego da ih uop}e ne pla}a.Potegla su se u toj emisiji ATV-a te{kapitanja - kako to da Dodik ba{ pred izborena|e novac da umiri penzionere, ljekare,prosvjetne radnike; na ta pitanja zrelog

odgovora nisam imao niti }u ga, bojim se,ikada imati.Samo dva dana kasnije, federalna je

Vlada prigu{ila bunt demobiliziranihboraca obe}avaju}i im skromnu nadok-nadu od 300 miliona maraka u narednojbudètskoj godini - svi borci zadovoljni,uz stanovite primjedbe hrvatske kompo-nente. Tako }e se amortizirati bijes svebrojnijih i sve starijih organizatora otpora.Istog je dana Parlament BiH doma}inskiodlu~io da se starim deviznim {tedi{amanovac ima uplatiti u narednih pet a netrinaest godina, kako je bilo predvi|enoprethodnim nehumanim zakonskim

odredbama. Ko je god poku{ao unijetimrvu ekonomske logike u ovu operacijuvrijednu dvije milijarde maraka, svi onikoji su tvrdili kako }e izdaci iz dràvnogbudèta starim deviznim {tedi{amadestruirati ekonomski sistem zemlje,svrstani su u kategoriju destruktivaca ideùrnih pesimista.

Sa nekoliko zakonskih i mnogo vi{enezakonskih mjera, odluka, odredbi,aktuelna vlast, od Banje Luke doSarajeva, poku{ava rije{iti najdramati~nijasocijalna i ekonomska pitanja gra|anaBosne i Hercegovine.

I, {ta }emo sada, imamo li izlaznu

strategiju iz jada i ~emera u kojem smo sezatekli? Penzioneri }e svoje, o~ito, dobiti

kako u Republici Srpskoj tako i uFederaciji. Zadovoljni }e, napokon, biti iratni veterani; radost }e podijeliti sastarim deviznim {tedi{ama. Sve su im toosigurale aktuelne dràvne i entitetskevlasti. Koje su zato i izabrane, dakako.

Samo jedna mala, sitna nevolja ucijelom ovom socijalnom pake-tu postoji: ko }e to sve skupaplatiti!? Niko, koliko vidim, nato razumnog odgovora nema!

Koprca se suo~en sa tim pitanjemIzetbegovi}ev nasljednik, sin Bakir; nijesocijalna ravan previ{e bliska ni njegovom

No}as spaljujemo iluzije

4 SLOBODNA BOSNA 21. 9. 2006.

Pi{e

Senad Avdi}

Ko je god poku{aounijeti mrvu

ekonomske logike

u ovu operacijuvrijednu dvije milijardemaraka, svi oni koji su

tvrdili kako }e izdaciiz dràvnog budèta

starim deviznim{tedi{ama destruirati

ekonomski sistemzemlje, svrstanisu u kategoriju

destruktivaca ideùrnih pesimista

SOCIJALNA DRAMMogu li Bakir i Haripakao nezaposle

iluzije.qxd 9/21/2006 4:25 AM Page 4


5/80

najopasnijem politi~kom rivalu -razmaènom hadìjskom klipanu Silajdì}u,prije svih. Osniva~ Stranke za BiH senarogu{i svaki put kad se suo~i sa socijal-nom dramom gra|ana u BiH!

Moè biti da }e nakon ovihizbora penzioneri, demobi-lizirani borci, ljekari, profe-sori... mjesec-dva ìvjetibolje nego {to su navikli: za

ostatak i produètak svoje nevesele sud-bine neka se obrate onima koji su ih jed-nokratno i nepovratno usre}ili!

21. 9. 2006. SLOBODNA BOSNA 5

ÊTVRTAK, 14. SEPTEMBARSamo me evropski Dinamo ve~eras zanima; prosje~ni francuski klub

ispra{io je zagreba~ke nogometa{e na Maksimiru. @ao mi Sarajeva - bolji sui od Dinama i od Auxerea tri-~etiri puta.

PETAK, 15. SEPTEMBARRAZIJA MUJANOVI] se vratila u ko{arka{ku reprezentaciju BiH i odjednom

na{im ko{arka{icama sve nabolje krenulo. Kako je ova zemlja i kako su ljudi unjoj svirepo nepravedni prema Raziji! Niko da se sjeti i da napokon kaè: Bosnai Hercegovina nikada nije imala, niti }e zadugo imati ve}eg, uspje{nijeg, moral-nijeg sporta{a od Raze Mujanovi}. Otjerana je iz reprezentacije prije 5-6 godinana inicijativu tada{njeg predsjednika Ko{arka{kog saveza BiH Ejupa Gani}a, kojije tvrdio da ga je Razija ucjenjivala traè}i neki poslovni prostor u Tuzli. Gani} jetada zavr{avao svoj ilegalno sagra|eni dvorac u Sarajevu deset puta ve}i od onog prostora koji je traìlaMujanovi}ka. Raza igra 25 godina u najbogatijim svjetskim klubovima, zaradila podosta para, al izgleda kojadnica u pore|enju sa Gani}evom k}erkom - filmskom s tarletom Eminom. Kad god se nekom u~ini da su u

ovoj zemlji moral, talenat, po{tenje oti{li u vraìju mater, neka pogleda kako se na parketu u dresu BiH tro{i40-godi{nja Raza Mujanovi} - mo`da njen primjer nije ba{ ta~an, paradigmati~an, ali je fenomenalno iskreni vjerodostojan i, naàlost, ohrabruju}i!

SUBOTA, 16. SEPTEMBARMILORAD DODIK na jednoj ovda{njoj televiziji uslikan kako pjeva na nekom

seoskom derneku. Svaki komentar je suvi{an, kazao je voditelj uvode}i nas u tajDodikov performans i tjeraju}i nas da se nad tim ~inom zgrozimo. E, pa nije suvi{an!Prvo treba re}i da Dodik odli~no pjeva: narodnjak koji je otpra{io Ne dolazi u moj sanne bi bolje izveo izvorni pjeva~, biv{a jednokratna srbijanska zvijezda BobanZdravkovi} ! Dodik sam pjeva na svojim skupovima i to bi trebalo biti skandal?! A nije

skandal kad Silajdì} i Tihi}, koji ne umiju pjevati, u pomo} na strana~kim skupovima zovu Halida Be{li}a iHajrudina Vare{anovi}a i pla}aju ih desetinama hiljada maraka!

NEDJELJA, 17. SEPTEMBAR

Jadam se, pred televizijsku emisiju, ~etni~kom vojvodi, lideru Radikalne strankeMIRKU BLAGOJEVI]U kako sam jedva obraz spasio na gostovanju na bijeljinskoj BN tele-viziji: najeo se u kafani tamo{njeg gradona~elnika Mi}e Mi~i}a vrele jaretine (u kiselommlijeku) i usred emisije me probavni trakt prisilio da traìm time out da bih oti{ao domokrog ~vora. Ti si imao sre}u {to ti je WC bio blizu! Isto se desilo srpskomprijestolonasljedniku princu Kara|or|evi}u kad se vra}ao iz Bijeljine u Beograd- samo {to nije imao sre}u da nu`du obavi u klozetu nego..., utje{i me vojvoda Blagojevi}.

PONEDJELJAK, 18. SEPTEMBARVeliki povratak osniva~a Stranke demokratske akcije, a sada kandidata Lijanovi}eve

stranke za Predsjedni{tvo BiH, humoriste i stradalnika MUHAMEDA ÊNGI]A i to ba{ nadan pravne dràve - ponedjeljak. Mla|e generacije treba podsjetiti da je êngi} bio pre-dratni potpredsjednik Vlade BiH. Da li ta ~injenica baca neko novo svjetlo na êngi}a?Ne! Ona samo govori o ozbiljnosti i zrelosti ljudi koji su ga proteìrali - kako familije AlijeIzetbegovi}a prije rata tako i obitelji Lijanovi} u poslijera}u!

SRIJEDA, 20. SEPTEMBARTaman se primirile reakcije iz islamskog svijeta na obra}anje naciji ameri~kog

predsjednika GEORGEA W. BUSHA povodom 11. septembra, a ulje na vatru dolijeva papaBenedikt XVI povijesno-civilizacijskim reminiscencijama o zlo~ina~koj su{tini islama akoje su nanovo uspalile vjerske strasti {irom planete. Nekako mi se ~ini da su dva najut-

jecajnija ~ovjeka na Planeti, Bush i Papa, telepatskim putem odràli neko svojeKara|or|evo.

UTORAK, 19. SEPTEMBARRAMIZ DELALI] ]ELO po stoti put u zadnjih desetak godina priveden u policijskustanicu zbog nezakonitog posjedovanja oru`ja, kr{enja saobra}ajnih propisa, napadana policajce, vo`nje u tu|em autu. I po stoti put pu{ten jer Tuìteljstvo KantonaSarajevo nije imalo zakonskog osnova da ga pritvori. Dok je bio u bjekstvu u Turskojprije 4-5 godina, Delali} je poru~io da }e se vratiti u BiH kad se promijeni komunisti~kapolicijska dràva. Za orden koji }e verificirati zasluge za ru{enje komunisti~ko-poli-cijskog reìma ovih se dana u~estalo natje~u BAKIR IZETBEGOVI] i FAHRUDIN RADONÎ] - ko je vi{edoprinio demokratskoj transformaciji dràve BiH u kojoj je napokon postalo prirodno i normalno da neko moèpro}i kroz crveno, napasti policajca i ostati na slobodi.

SEDAM DANA & LJUDI

MA U BiHaris rije{itislenih?!

NARODNI USTANAK:Ko }e podràti zahtjeve

poljoprivrednika

iluzije.qxd 9/21/2006 4:26 AM Page 5


6/80

Znam da je ameri~ka administraci-ja tokom pregovora u Daytonu sa

Slobodanom Milo{evi}em postigla spo-razum da }e Republika Srpska imati

pravo na referendum o otcjepljenju. To

je obe}anje kojim se danas koristi

MiloradDodik i direktnoucjenjuje State

Department u kojem je ve}ini ljudi poz-nato da takav sporazum postoji.

Ovo je jedanaest godina nakon pot-

pisivanja Dejtonskog mirovnog spo-razuma izjavio Muhamed [a}irbegovi},nekada{nji ministar vanjskih poslovaBiH koji je svojim potpisom u Daytonupriznao Republiku Srpsku kao zasebanentitet. [a}irbegovi} osje}a potrebu daotvori o~i bosanskohercegova~kojjavnosti i upozori ih na nedobronamjer-nost ameri~ke administracije upravosada kada o~ekuje odluku ameri~kihvlasti o izru~enju BiH kako bi odgo-varao za nezakonito tro{enje oko petmiliona dolara dràvnog novca.

Da li je [a}irbegovi}eva izjava ust-vari pri~a-paravan iza koje poku{ava

prikriti kriminal s dràvnim novcem iliu njegovoj pri~i ima i ne{to istine?Odgovor smo potraìli me|u akteri-

ma tada{njih doga|aja koji su nampotvrdili da [a}irbegovi} samo djeli-mi~no iznosi istinu: istina je naime dase mogu}nost referenduma spominjalau nekim od odba~enih mirovnih

REFERENDUM IZME\U IZETBEGOVI]A I DODIKA


Pi{u

Suzana [a~i} i Adnan Buturovi}

BO[NJA^KA KAPPRED MILO[

Po nalogu Izetbegovi}a i Sila

o priznanju Republike Srpske st

[TA JE KO KOME OBE]AO:Alija Izetbegovi} jedini jesvjedok bo{nja~ko-srpskihpregovora pod pokroviteljstvom SAD-a

Suzas.qxd 9/21/2006 4:55 AM Page 6


7/80

rje{enja, ali je tako|er istina da se pravona referendum nigdje ne spominje ujedino vaè}em tekstu Mirovnog spo-razuma potpisanog u Daytonu naosnovu kojeg je ustrojena BiH.

No, krenimo redom.

FILD@AN VI[KANa prvoj plenarnoj sjednici kojom su

19. januara 1993. godine otpo~eli mirovnipregovori u @enevi, na sto je stavljenVance-Owenov plan koji je podrazumije-vao BiH sa deset provincija. U srpskojdelegaciji sjedili su: Slobodan Milo{evi},Ratko Mladi} iRadovan Karadì}, dok su

bo{nja~ku predvodili Alija Izetbegovi} iHaris Silajdì}. Tokom pregovora ostatak

bosanskog tima suprot stavio seIzetbegovi}u i Silajdì}u smatraju}i da netreba pregovarati o planu i bojkotovali sudalji rad na ovoj sesiji, {to nikada nijeobjavljeno u medijima. No, Izetbegovi} iSilajdì} ponovo su ih okupili nakon {estdana u ènevskom hotelu Prezident isaop}ili im da su, uprkos bojkotu, nastaviliraditi u interesu mira i da je ve} dostadetalja usagla{eno. Profesor MuhamedFilipovi}, koji je u timu bio predstavnikopozicije, ogor~eno je napustio prostorijurekav{i da on to ne moè slu{ati. Ekspert

ustavnog prava profesor Kas im Trnkasamo je {utio, a jedini od prisutnih koji jepodrào Izetbegovi}a bio je tada{nji pred-sjednik Skup{tine RBiH Miro Lazovi}.

Nekoliko dana kasnije, glavnilogisti~ar SDA Hasan êngi} obja{njavaoje u sjedi{tu TWRA u Zagrebu kakoIzetbegovi} traì da se napravi prijedlog

ustavno-teritorijalnog preure|enja BiHkoji bi bio prezentiran islamskim zemlja-ma. êngi} je iznio tezu koja jezaprepastila prisutne: Kada Srbi i Hrvatimogu imati svoju Bosnu, za{to mi

Muslimani ne bismo mogli imati svoju?.

Ve} sutradan êngi} je napisao prijedlogkako }e izgledati nova dràva definiraju}injen bo{nja~ki dio. Ovaj dokument

Izetbegovi} je trebao prezentirati na kon-ferenciji Organizacije islamskih zemalja.Po povratku, svojim saradnicima je rekaoda su ga muslimanski lideri savjetovali dapregovara i spomenuo Jasera Arafata kojise, objasnio je, kaje {to nije prihvatiopalestinsku dràvu kada su mu je nudili.

Istovremeno, Vance-Owenov plan jeodbilo rukovodstvo bosanskih Srba naskup{tini koja je odràna 5. maja 1993. naJahorini ~ime su razbjesnili SlobodanaMilo{evi}a koji je plan ve} prihvatio.Grupa poslanika iz RS koja je podràlaplan, ubrzo se na{la u Milo{evi}evomkabinetu. Predsjedniku Milo {evi}u je

o ti {lo nas sedam, Mile Dod ik je b io vo|a

te delegacije, ispri~ao nam je advokatMilan Trbo jevi}, tada{nji poslanik uSkup{tini RS. Tada nas ovi iz SDS-ap roglase izdajnicima , jer kako }emo i}i

Milo{evi}u. Poslije toga odu svi u

Beograd, b ace se pod noge Milo {evi}u,

pa mi ispali izdajnici , a oni patriote.

Kako je nastala RS


Bombasti~na tvrdnjaMuhameda [a}irbegovi}a

o navodno obe}anompravu Srbima da raspi{ureferendum za otcjepljenjeRS nema nikakvogutemeljenja: pravona referendumbilo je predvi|eno

Vance-Owenovimmirovnim planom kojinije prihva}en, dok se u

Dejtonskom sporazumureferendum uop}ene spominje

PITULACIJAEVI]EM

lajdì}a potpis na dokument

stavio je Muhamed [a}irbegovi}



8/80

Nakon propasti Vance-Owenovogplana, u jesen 1993. godine ponu|ena jeOwen-Stoltenbergova varijanta sporazu-

ma o Uniji republika u BiH koji su svetri strane na~elno podràle, ali je trebalodogovoriti procente razgrani~enja. Plano Uniji republika podrazumijevao je dase BiH pretvori u konfederaciju, sagarantiranim pravom Republike SrpskeBiH, Bosanske Republike BiH iHrvatske Republike Herceg-Bosne da seu dogledno vrijeme putem referendumarazi|u. Sve je bilo poznato osim na~inakako da se Alija Izetbegovi} opravdapred svojim narodom {to }e BosanskaRepublika u konfederalnu uniju u}i saHrvatskom dvije godine nakon potpisi-vanja mirovnog sporazuma prema

kojem }e se Republika Srpska referen-dumom otcijepiti od BiH i pripojiti SRJugoslaviji.

JAVNI I TAJNISPORAZUM

Tim povodom 7. i 8. septembra 1993.u Zagrebu se bosanska delegacija koju su~inili Haris Silajdì}, Ejup Gani},Muhamed Filipovi} iIvo Kom{i} sastalasa hrvatskim predstavnicima Hrvojem[arini}em, @eljkom Mati}em,Miomirom@uùlom iHidajetom Bi{~evi}em. @uùl

je izrazio spremnost hrvatskog predsjed-nikaFranje Tu|mana da usaglasi javni i

tajni sporazum. Dogovoreno je da senapi{e javni tekst Deklaracije okonfederaciji BiH sa Hrvatskom, i tajni okonfederaciji hrvatske i muslimanskerepublike. @uùl i Kom{i} su napisali pri-jedlog javnog i tajnog sporazuma, koje su14. septembra potpisali Tu|man iIzetbegovi}.

Me|utim, prema tvrdnjama IveKom{i}a, u Zagrebu ga je do~ekala{okantna vijest: Alija Izetbegovi} iMom~ilo Kraji{nik su 15. septembra pot-

pisali sporazum koji daje mogu}nostbosanskim Srbima da se dvije godine popotpisivanju mirovnog sporazuma

referendumom izjasne o izlasku iz BiH ipriklju~enju Srbiji.

(U ta~ki tri sporazuma Izetbegovi}i Kraji{nik su dogovorili da po posti-zanju zajedni~kog prihvatljivogrje{enja teritorijalnog ragrani~enja trirepublike u okviru Unije i nakonpo~etnih dvije godine postojanjaUnije, postoja}e odredbe o referendu-mu koji }e se odràti na zajedni~kidogovoren datum u okviru republikaUnije po pitanju da li se gra|ani bilo

koje od republika slaù da ostanu uUniji ili da je napuste).

Ovu Deklarac iju potp isao je

Izetbeg ovi} s K ra ji{n ikom sam o da n

nakon {to je potpisao Deklaraciju s

Tu|manom. To s e sa zna lo tek 16. ruj na

1993. Tekst Deklaracije je dobila

Ambasada BiH u Zagrebu i pro tokolirala

pod br. 4106. Ova Deklaracija je u suprot-nosti sa Deklaracijom Tu|mana i

I ze tbegov i}a, kako onom objav ljenom,

tako i onom neobjavljenom . Prvi put

Izetbegovi} fakti~ki legalizira Republiku

Srpsku i omogu}ava joj o tc jepl jenje od

BiH putem refer enduma, obja{njava utek objavljenoj knjizi Preìvljena zemljatada{nji sudionik doga|aja Ivo Kom{i}.

Nama je Ali ja taj spo razum od osam

ta~aka podijelio na sjednici Predsjedni{tva

RBiH dan kasnije. N iti smo znali ko je

sporazum sastavio, n it i gdje je potpisan.

Me|u tim, I ze tbegov i}ev i Kra ji {n ikov

potpis su bili na sporazumu i m i smo ga

trebali prihvatit i. U jednoj ta~ki je p isalo

da se garantira referendum srpskom dijelu

d a i za|e i z B iH . Bac io sam ta j s po ra zum

REFERENDUM IZME\U IZETBEGOVI]A I DODIKA


Bila je polovica jula 1995. i meneneo~ekivano pozivaju iz Predsjedni{tvaRBiH na sastanak. Vidim da je ne{to nefor-malno jer bi me Tanja Ljuji} i MirkoPejanovi} vjerovatno obavijestili ranije. UIzetbegovi}evom kabinetu zati~em EjupaGani}a, Harisa Silajdì}a, Muhameda[a}irbegovi}a, ministra policije Bakira

Alispahi}a, komandanta ABiH RasimaDeli}a, te Kemala Hrelju i Atifa Purivatruiz VKBI. Alijina sekretarica dijeli dokumentna engleskom na kojem pi{e State of BiH.Nema naziva Republika BiH. Alija pri~a da

je to ameri~ki prijedlog uzmi ili ostavikako bi se zavr{io rat jer Bo{njaci vi{enemaju biolo{kih uvjeta da nastave vojnu

odbranu zemlje. U drugoj ta~ki dokumentapi{e Republic Serbia, a ne SRJ. Dalje sedefinira postojanje Republike Srpske iBo{nja~ko-hrvatske Federacije kroz raz-grani~enje 49:51 posto. Opet po~injempri~u da je to izdaja dràve i nudim argu-mente, posebno {to u tom trenutku stotinemomaka ginu u deblokadi Sarajeva,

Gora`du, Krajini... Me|utim, ostajem umanjini i Izetbegovi} daje nalog [a}irbe-govi}u da sporazum odnese u @enevu predpredstavnike Kontakt grupe za BiH (SAD,Rusija, Francuska, Engleska, Njema~ka) ida ga bezuvjetno potpi{e. Tako je [a}irbe-govi} priznao Republiku Srpsku {to je bioosnov za Dejtonski sporazum.

NIJAZ DURAKOVI], RATNI ^LAN PREDSJEDNI[TVARBIH, O TVRDNJAMA MUHAMEDA [A]IRBEGOVI]A

[a}irbegovi}je uz Izetbegovi}evupodr{ku podrào RS

Tu nas je primio predsjednik Izetbegovi} i odmah nakon pozdrav

OPORO PRIZNANJE: Muhamed [a}irbegovi}, biv{i ministar vanjskihposlova BiH, iz ameri~kog zatvora otvorio je zlokobnu Pandorinu kutijudiplomatskih obe}anja i prevara u BiH



9/80

pred Aliju i rekao da ga Predsjedni{ tvo ne

moè razmatr at i, a kamol i p rihvat it i, j er

se radi o ru{enju ustavnog ure|enja

dr` ave i veleizdaji dok ljudi m asovno

g in u i d ok tra je g enoc id . Pod r ali su me

Iv o Kom{i}, T atja na L ju ji}-Mijatovi},M irk o Pejanovi} i S tjepan K ljui }. E ju p

Gan i} i M iro Lazovi } s u b ili s uzdr` an i.

Ali ja je to o~igledno tajno projektovao sa

Kraji{n ikom i Karadì}em, u smislu da ta

mus limanska r epub li ka bud e tampon

zona izme|u velikohrvatskog i velikos-

rps kog p lana u v ez i Bosne . Kad je v id io

da nem a ve}inu za podjelu, Alija spo-ra zum n ij e n i st av io n a gl asanje , a z at im

je, u svom pozna tom man iru, r ekao da je

povukao svoj potpis, prisje}a se u raz-govoru za SB ratni ~lan Predsjedni{tvaRBiHNijaz Durakovi}.

Hrvatski predsjednik Franjo Tu|manblagovremeno je imao sve informacije osporazumu Izetbegovi}-Kraji{nik ide{avanjima na sjednici Predsjedni{tvaRBiH u Sarajevu. Predve~er, 21. septem-bra 1993., u zagreba~kim Banskimdvorima primio je izaslanstvo HVO-aPosavine i op}ina Ravno, âpljine i Stoca

i obratio im se rije~ima: I sada }u vamre} i ne{ to , o sim toga javnog spo razuma,

sporazum jeli smo se i ne{to drugo. I to

upravo rad i vas iz Posav ine i r ad i Hrvata

iz srednje Bosne, da stvaram o takve

odnose da se razgrani~enje izme|u musli-manske repub like i h rvatske repub like ,

usuglas i da ne bude me|usobnih raspr i, a

kamoli rata, i da se odnosi izme|u te dvije

republike stvaraju tako da se postigne

takvo jedinstvo da bi onda Hrvatska i

Bosanska republika stupila u konfederaci-

ju sa Hrvatskom. To je b ilo u uèm krugu

sa Izetbegovi}em, Silajdì}em i

Kom{i}em, ~ak bez F il ipov i}a i Gan i}a.

D va da na iza toga on (Alija Izetbegovi})potpisu je sporazum sa Srbima, on se nu|a

Srb ima ope t, a li ga Srb i ponovno ne p riz-naju je r S rbi im aju oslonac, rekao jeTu|man predstavnicima bosanskihHrvata i dodao: Tak o d a stra te{kig ledano gospodo , nama je va`no , zna~i ,

da dobijemo granice Hrvatske u toj Unij i,

a kao {to je Alija potpisao sa Srbima,

zna~i , ra ~una da Unij a n e}e op sta ti n iti

dvije godine.

PROPALIBO[NJA^KI SABOR

Bo{nja~ki sabor zakazan je 27. sep-tembra 1993. u sarajevskom hoteluHoliday Inn. Zvani~no, trebalo seraspravljati o Owen-Stoltenbergovommirovnom planu, a nezvani~no trebalo jeizvr{iti samoukidanje Parlamenta BiH iprogla{enje Bo{nja~kog parlamenta. Prijesabora, visoki funkcioner SDA HilmoNeimarlija boravio je u Zagrebu gdje jeodrào nekoliko skupova na kojima je

izloìo tri klju~ne teze: prvu - vjera i naci-ja su jedno, drugu - Bosne nikada nije biloi tre}u - BiH ne moè postojati ukoliko jene èle Srbi i Hrvati. Kroz te tezeNeimarlija je obja{njavao potrebu teri-torijaliziranja Muslimana u BiH.

Hakija Meholji}, predsjednik SDP-a uSrebrenici, koji je prisustvovao ovimskupovima, kasnije je ispri~ao da je bio{okiran onim {to se de{avalo. Sa aero-

droma su nas transporterima dovezli pred

Holiday Inn .. . Tu nas je primio predsjed-

nik Izetbegovi} i odmah nakon pozdrava

pitao:

[

ta vi mislite o zamjeni Srebrenice

za Vogo{}u?

Neko v ri jeme je v lada la

ti{ina, a onda sam se ja javio i rekao:

Predsjedni~e, ako ste nas zvali na gotovu

s tv ar, o nd a to n ist e treba li radit i, je r se

valja vratiti pred narod... O nda je on

rekao:

Z nate m eni je C lin to n n udio u

aprilu 93 da ~etni~ke snage u|u u

Srebrenicu i tada }e biti vojna intervenci-ja

Na{a delegacija je b ila sastavljena od

devet ljudi, jedan m e|u nam a je bio iz

Bra tunca i , naàlos t, j ed in i on n ije ` iv , a

s vi o sta li iz d elegacij e s u ` ivi i mogu to

potvrditi.

Govornici su redom odbacivaliplan . Izetbegovi}, zate~en onim {to sede{ava, poziva najvi{e dràvno vodstvo

na odvojeni sastanak. U podrumuhotela Holiday Inn na{li su se:Izetbegovi}, Silajdì}, Gani}, RusmirMahmut}ehaji} , Irfan L ju bi ja nk i} ,Muhamed Filipovi}. Ljubijanki} jepoku{ao otkravi ti atmosferu: HvalaBogu , d o{ lo v ri jeme d a i m i Musl imani

imamo svo ju d ràvu .. . . Nakon {to jeSilajdì} objasnio neophodnost prih-vatanja plana, i podjelu zemlje na tridràvice, Filipovi} ga je ljutito upitao o~emu i s kojim pravom uop{te govori?U polemiku se uklju~uje iMahmut}ehaji} kojem Izetbegovi}replicira rije~ima: Nije Bosna n ikakav

kumi r k ome se t reba k lanj at i .Me|u gostima na Saboru u prvomredu sjedili su i ameri~ki ambasadorVictor Jakovich i specijalni ameri~ki iza-slanikCharles Redman. Kada je glasanjepokazalo da Sabor ne}e zavr{iti kako seplaniralo, dakle, pristajanjem na stvaranjebo{nja~ke nacionalne dràve, Redmankoji je sjedio u prvom redu, po~eo seunezvjereno okretati i ponavljati: [ta jesad ovo? M eni je re~eno da }e plan biti

prihva}en

Ve} naredne godine, ameri~ka diplo-matija je preuzela inicijativu u mirovnimpregovorima o BiH {to }e u novembru

1995. rezultirati Dejtonskim mirovnimsporazumom kojim je okon~an rat iustavno-pravno zaìvjela BiH kao dràvasastavljena od Federacije BiH i RepublikeSrpske. U Dejtonskom sporazumume|utim nigdje se ni jednom rije~ju nespominje pravo entiteta na raspisivanjereferenduma o otcjepljenju tako da[a}irbegovi}eva pri~a nema apsolutnonikakvog realnog utemeljenja u jedinovaè}em Mirovnom sporazumu izDaytona.

Kako je nastala RS


zdrava pitao: [ta vi mislite o zamjeni Srebrenice za Vogo{}u?

AKCIJA I REAKCIJA:Milorad Dodik,

premijer RS, britko jeupozoren od Visokogpredstavnika da }ebiti smijenjenukoliko nastaviinsistirati nareferendumu ootcjepljenju RS



10/80

MINI MARKET

Dodik i avi} glume srpske NapoleoneZLATKO LAGUMD@IJA, predsjednik SDP-a

NEW YOK!

Tihi} odbio molbu Paravca daputuje u New York na sjednicu

Generalne skup{tine UN-aSrpski ~lan Predsjedni{tva BiH Borislav Paravac zvani~nim je

putem obavijestio Generalnu skup{tinu Ujedinjenih nacija koja upra-

vo zasjeda u New Yorku da je prisustvo sjednici dràvnog premijeraAdnana Terzi}a - ilegalno! Paravac se pozvao na odlukuPredsjedni{tva BiH od prije nekoliko mjeseci kojom je odlu~eno dasjednici Generalne skup{tine UN-a prisustvuje predsjedavaju}iPredsjedni{tva BiH Sulejman Tihi}. Prije nekoliko dana, kada jeTihi} zbog predizborne kampanje odustao od puta u Ameriku,Paravac se Tihi}u ponudio kao zamjena uz obrazloènje kako tokom~etverogodi{njeg mandata u Predsjedni{tvu BiH jo{ ni jednom nijeprisustvovao sjednici Ujedinjenih nacija! Parav~evu molbu Tihi} jeodbio bez razmi{ljanja, pla{e}i se Parav~evog soliranja kojem jeina~e sklon.

Ina~e, Parav~eva intervencija protiv ilegalca Terzi}a nemanikakvu pravnu teìnu budu}i da je Terzi} na sjednicu UN-a otputo-vao s punim ovlastima predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiHSulejmana Tihi}a.

(S.L.)


PREDIZBORNI

SDAuZetri,SZB

POD ALIJINOM ZASTAVOM: Na spominjanje

imena biv{eg predsjednika SDA Alije Izetbegovi}advorana Zetra je eksplodirala; ravnodu{an je ostaosamo prvoborac SDA Hasan êngi}

SVI U ISTOM STROJU:Sulejman Tihi} okruènpionirima i omladinom

SulejmanTihi}

BorislavParavac

Foto:MilutinStoj~evi}

mm10-11.qxd 9/21/2006 3:45 AM Page 10


11/80

PATRIOTSKA LJIGA

Ha{ki optuènik DraènErdemovi} vojnu karijeruzapo~eo u Patriotskoj ligi BiHDraèn Erdemovi}, prvi osu|enik za ratne zlo~ine po~injene

nad civilima za{ti}ene zone UN-a Srebrenice i @epe, prema tvrdnjinjegovih predratnih prijatelja, bio je ~lan Patriotske lige BiH: On jebio u JNA i kada je vidio kako se stvari razvijaju, odlu~io jepobje}i. Do{ao je u Tuzlu i priklju~io se momcima koji supoku{ali da se naoruàju kako bi za{titili grad. Tek kasnijesmo saznali da je ta formacija imala ime Patriotska liga.Odatle je oti{ao u Teritorijalnu odbranu BiH, a kasnije je podnerazja{njenim okolnostima pre{ao na drugu stranu i po~iniote stravi~ne zlo~ine. To mu niko od nas, nekada{njihDraènovih prijatelja, ne}e oprostiti, kazao je na{em novinaruErdemovi}ev biv{i prijatelj iz Tuzle. Erdemovi} je nakon {to jeosu|en na pet godina zatvora pu{ten na slobodu, dobio je novi iden-titet, a trenutno je nastanjen u [vedskoj. Tokom su|enja priznao jeda je sudjelovao u ubijanju najmanje sedamdeset civila izSrebrenice, ali da je morao pucati u njih jer je njegov ìvot bio dove-den u pitanje. Zbog pristajanja da sura|uje sa sudom Tribunal mu

je odredio samo pet godina zatvora. Nakon izvr{enja dvije tre}inepredvi|ene kazne, Erdemovi} je pu{ten na slobodu, u potpunojtajnosti, kako bi se za{titio od eventualne odmazde.

(M.P.)

Hrvate iz Sarajeva je pogrdno nazivatisarajevskim Hrvatima

IVO MIRO JOVI], hrvatski ~lan Predsjedni{tva BiH


NIOBRA UN

BiHuSkenderiji

SKENDERIJA ZASTRANKU ZA BiH:Poluprazna, ali punog srca

RAZOÂRANI OSNIVA^:Haris Silajdì} bio je o~ajanzbog lo{e posjete na svom

centralnom mitingu

DraènErdemovi}

mm10-11.qxd 9/21/2006 3:06 AM Page 11


12/80

MINI MARKET

Da nije bilo smjena u SDS-u, danas bi svedruge stranke bile stran~ice

DRAGAN ÂVI], predsjednik RS

THE GRATES (S)HITS

Stranka za BiH preskupoplatila neuspjelu pjesmu100 posto ljubav

Predizborna kampanja Stranke za BiH ubjedljivo je najskuplja i,prema nezvani~nim ali prili~no pouzdanim procjenama, ko{tat }e triputa vi{e od kampanje SDA! Osim ogromnog broja strana~kihpostera izlijepljenih na panoima, stubovima javne rasvjete, drve}u,fasadama, tv i radio dìnglova, novinskih oglasa i letaka, Stranka zaBiH je angaìrala nekoliko najskupljih i najatraktivnijih zvijezda bh.estrade, poput Halida Be{li}a, Hanke Paldum i Mladena Voji~i}aTife. Kako smo doznali, Be{li} i Paldumova pristali su pjevati zahonorar od po 60.000 KM (na ruke), dok je Tifa dobio 40.000 KM.

Izborni {tab Stranke za BiH angaìrao je i hitmejkera ZlatanaFazli}a Fazlu, koji je nekoliko mjeseci prije po~etka predizbornekampanje namjenski za duet Be{li}-Tifa napisao pjesmu 100 postoljubav, {to je varijacija na temu glavnog slogana SBiH 100 postoBiH. No, uprkos u~estalom emitiranju u udarnim radijskim itelevizijskim terminima, Fazlina pjesma 100 posto ljubav nijepostala hit pa je gotovo uzalud za ovaj projekat Stranka za BiHskr{ila preko 100.000 KM!

Osim proma{ene Fazline pjesme, mnogi smatraju da je Strankaza BiH proma{ila i s preskupim angaìranjem odavno neatraktivnefolk pjeva~ice Hanke Paldum. [tavi{e, od Paldumove se o~ekivaloda nastupa potpuno besplatno budu}i da je veliki du`nik Stranke zaBiH. Jo{ prije nekoliko godina, sarajevski Energopetrol, posrnulopreduze}e pod kontrolom Stranke za BiH, od Paldumove je naru~ilo

kasetu s njenim starim hitovima koja se me|utim prodala u skrom-nom tiraù. No, Paldumova je za kasetu od Energopetrola primilahonorar od ravno 100.000 KM!

(M.A.)

U Bosnu i Hercegovinu je pro{le sedmice doputovalo 120holandskih advokata koji }e se staviti na raspolaganje majkamaSrebrenice i @epe u sudskom procesu koji su one otpo~ele

protiv Kraljevine Holandije, dokazuju}i da je ova zemlja(su)odgovorna za genocid po~injen u Srebrenici i @epi tokomjula 1995. godine. Uz advokate je u Sarajevo, a potom uSrebrenicu, doputovalo jo{ osamdeset neovisnih intelektualaca,koji na ovaj na~in izraàvaju protest {to njihova dràva odbijaprihvatiti odgovornost za Srebrenicu. Mi smo b il i kod k ra lj iceu Holandij i i razgovarali s n jom. Kraljev ina Holandija je sprem -na isp lati ti ~ lanovima porodica ubijenih i do mili jardu eura, ali

mi to nismo htjele prihvatit i. Mi traìmo dvije mili jarde eura, ali

pri je toga traìmo prihvatanje odgovornosti za genocid . Jer , ne

treba zaboravit i d a su Holan| an i imali ob av ezu da sa~uv aju

Srebrenicu - imali su mandat UN-a i obavezu da za{titerazoruàni narod. Holandija je spremna platiti koliko mi traìmo,

n i t o n ije pro blem, a li p rema onom { to je n ama re~eno, o ni i zb-jegavaju da prihvate odgovornost , jer ih to dugoro~no obavezu-

je , kazala nam je Munira Suba{i}, predsjednica UdruènjaMajke Srebrenice i @epe. Prema njenim rije~ima, do sada se upripremu sudskog procesa, pisanje tu`bi i prikupljanje doku-


PRAVDA JE SPORA, AL

U BiH doputovalo 120 hkoji }e zastupati mi @epe u procesu p

DO KRAJA: Istinamora biti potpuna

mm12-15.qxd 9/21/2006 3:55 AM Page 12


13/80


14/80

Iako je zami{ljena kao televizija koja }e biti servis gra|anaKantona Sarajevo, u osam godina postojanja Televizija Sarajevopretvorila se u privatnu televizijsku ku}u ministara Vlade KantonaSarajevo. Nepunih mjesec dana pred odràvanje izbora u BiH, ovase medijska ku}a upotpunosti stavila na raspolaganje izbornom{tabu SDA i Stranke za BiH proteìraju}i kantonalne kadrove ovih

politi~kih partija, svakodnevno prave}i razgovore sa njima u koji-ma se veli~aju navodno dobri rezultati vlasti u proteklih ~etirigodine.

No osim {to sluì isklju~ivo za slikanje sujetnih ministara a neinformiranje Sarajlija, TV SA ve} mjesecima posluje potpunonelegalno, jer u nadle`nom sudu nije nikada upisana u registar nitije ustrojena u skladu sa Zakonom o javnim preduze}ima, pokojem u sudski registar mora biti upisano svako preduze}e kojeobavlja djelatnosti od javnog interesa te koje zapo{ljava najmanjepedeset radnika. S druge strane, od februara ove godine TV SAposluje bez Nadzornog odbora, a iako je direktor TV SANedim\uheri} ve} odavno trebao biti u penziji, jo{ uvijek mu ne pada na

pamet da se povu~e sa te du`nosti. Konkurs za imenovanje pred-sjednika i ~lanova Nadzornog odbora bio je zapravo obi~na farsajer su ve} bili odabrani podobni kandidati za ove du`nosti.

Konkurs za izbor ~lanova Nadzornog odbora izazvao je mnogobure i tokom rasprava na sjednicama Skup{tine Sarajevskog kan-tona, a sve se zata{kalo jer se ~eka da se okon~aju izbori, da se vidi


MINI MARKET Svi kandidati ispoljavaju dozu kriminalizacijeSLAVKO DRAGIÊVI], kandidat Patriotskog blokaBOSS-SDU za ~lana Predsjedni{tva BiH

dekana Medicinskog fakulteta: s dvadeset glasova za novog dekana

predloèn je prof. dr. Izet Ma{i}, autor vi{e od 300 nau~no-istraìva~kih radova i jedan od najcitiranijih profesora Sarajevskoguniverziteta u referentnim stru~nim publikacijama. Kako je Ma{i}evprotukandidat prof. dr. Bakir Mehi} (u stru~nim krugovima poznatpo javno iznesenoj eti~koj dilemi moè li se jetra transplantirati smuslimana na nemuslimana i obratno!) dobio 19 glasova, kona~niizbor dekana trebao je biti ~isto stvar tehnike. No, tada je na scenustupio Upravni odbor Medicinskog fakulteta kome se odluka strukeni najmanje nije dopala pa je umjesto Ma{i}a za dekana predloèndrugoplasirani kandidat Bakir Mehi}!

Sli~no birokratsko silovanje struke rijetko je vi|eno ~ak i naSarajevskom univerzitetu, nadaleko poznatom po nedopustivomuplitanju politi~kog podzemlja u dono{enje stru~nih odluka.

(A.M.)

MRA^NI PAR

Supru`nici Branka i StankoLovri} falsificirali dokumente

za bankarske krediteNa Op}inskom sudu u Ljubu{kom nedavno je okon~an sudski

proces protiv Branke Lovri}, {efice Zemlji{no-knji`nog odjela Sudau [irokom Brijegu, koja je osu|ena na tri godine zatvora. Optu`nicaprotiv slu`benice Lovri} podignuta je nakon {to je otkriveno da je

ona izdavala la`ne zemlji{no-knji`ne izvatke za nekretnine koje sustavljane pod hipoteku prilikom podizanja kredita kod vi{e banaka.Na temelju falsificiranih potvrda, {efica Zemlji{no-knji`nog odjela jeomogu}ila svom suprugu Stanku Lovri}u da u Volksbanci uSarajevu podigne dugoro~ni kredit od 120.000 KM. Budu}i da njezinmu` nije uredno pla}ao rate kredita, naknadnom provjerom jeutvr|eno da su zaloène nekretnine, ina~e u vlasni{tvu bra~nogpara Mile i @arka Cigi}a, ve} stavljene pod hipoteku, kao jamac zapovrat druga dva kredita koja je obitelj Cigi} ranije podigla u Hypo

Alpe Adria iABSbanci. No, kako ni Cigi}i nisu bili redovne plati{e,na koncu se ispostavilo da su iste nekretnine stavljene pod hipotekuza tri kredita, u ukupnom iznosu od 250.000 KM?!

I mada je Branka Lovri} priznala krivnju, ljubu{ki sudac MarinZadri} napisao je u obrazloènju presude kako joj je trogodi{njazatvorska kazna izre~ena upravo iz razloga jer se radi o slu`benici

Suda. Pored toga, sudac Zadri} je Branki Lovri} zabranio da se u

DOBRO VEÊR, PRE

Besmislena televizija Kanttro{i 3 miliona maraka

UNAJMLJENI PROSTOR: TVKantona Sarajevo podstanar

je u zgradi Televizije BiH

mm12-15.qxd 9/21/2006 3:56 AM Page 14


15/80

ko }e na njima pobijediti te shodno izbornim rezul-tatima formira novo rukovodstvo ove medijskeku}e.

U maju ove godine direktor TV SA Nedim\uheri} je stekao uslove za umirovljenje, no jasnoje kako se iz direktorske fotelje ne}e poma}i baremdok ne budu poznati rezultati izbora. No, i kada sedirektor \uheri} jednoga dana povu~e, u TV

Sarajevo}e ostati njegov zet Sami Abadan. Iako pozanimanju kerami~ar, Abadan je jedna odnajva`nijih i najuticajnijih osoba na TV SA, a odne-davno ima i rediteljskih ambicija. \uheri}ev zetzaduèn je za nabavku programa ove televizije, akoliko dobro radi svoj posao, govore o~ajno lo{i fil-movi te dokumentarni i zabavni program koji seemitira u programu ove ku}e, koji prati tek tri pro-centa gledatelja u Kantonu Sarajevo. Pore|enjaradi, sa mnogo manje novca, Televizija Tuzlanskogkantona ima i gledanost od dvadeset procenata.Abadan radi po ugovoru i niko ne zna kolikozara|uje, no uposlenici ove ku}e tvrde da se radi odesetinama hiljada maraka mjese~no. Stogavjerovatno nije ni ~udno {to su \uheri} i Abadan

nedavno postali vlasnici vikendica u sarajevskompredgra|u Mi{evi}i. Prema tvrdnjama uposlenikaTV SA, poznanstvo sa \uheri}em, ali i glavnimurednikom ove televizije Bakirom Makarevi}em,nekada{njim urednikom vojne emisije Dozvolite dase obratimo, veoma se isplati. Tako je, tvrdeuposleni, unosan ugovor sa TV SA potpisao iMuf id Memija, nekada{nji urednik na TelevizijiBosne i Hercegovine, koji za svoju vanjskopoli-

ti~ku emisiju Globussvake nedjelje dobije tri hiljade maraka. Radna TV Sa isplati se i Muji Delibegovi}u, koji vodi ekskluzivnerazgovore sa premijerom Sarajevskog kantona DenisomZvizdi}em.

Izdvajati ogroman novac za uàsan program te dobre plateuposlenika, od kojih ve}ina ima jedva zavr{enu srednju {kolu,

rukovodstvu ove televizije nije nimalo te{ko. Godi{nji budèt TVSA je oko tri miliona maraka i stoga nije nikakvo ~udo {to,uljuljkani finansijskom stabilno{}u, i ne poku{avaju zaraditi novacmarketingom. Zanimljivo je, tako|er, kako ova ku}a, iako raspo-laè milionima budètskih sredstava, jo{ uvijek pla}a kiriju zaprostorije u kojima se stvara program. Kada je tek po~ela raditi,TV SA je, zahvaljuju}i ugovoru koji je ~elni{tvo ove ku}e, tetada{nji kantonalni premijer Mustafa Mujezinovi} potpisao saAmilom Omersofti}, tada{njom direktoricom TV BiH, mjese~ninajam prostorija pla}ala skoro 150 hiljada maraka! Poslije je rentasmanjena za sedamdesetak hiljada maraka, da bi ona danas, uzkori{tenje predajnika na brdu Hum, iznosila 25 hiljada. Sarajevskakantonalna vlast svoje medijsko nedono{~e od prvog dana osni-vanja izda{no sponzorira. Primjerice, prije {est godina kantonalnaje Vlada donijela odluku o pomaganju nekih sarajevskih medija i

za tu svrhu odobrila ukupno 260 hiljada maraka, a na drugoj stranije TV SA sama dobila 850 hiljada maraka.

(N. Hasi})


narednih pet godina bavi istim poslovima kako ne bi ponovnopo~inila sli~no kriminalo djelo. Ipak, unato~ sudskoj presudi, BrankaLovri} i dalje radi kao {efica Zemlji{no-knji`nog odjela, budu}i da je

predsjednik Suda u [irokom Brijegu Mile Zeljkojo{ uvijek nije smi-jenio.(S.M.)

PLAVA TRAVA ZABORAVA

Bosanski specijalci obu~avajuse u bazi zloglasnih

Crvenih beretki u Kuli!Novosadska televizija objavila je u ponedjeljak nave~er informa-

ciju da je u vojvo|anskom gradi}u Kula, pod pokroviteljstvomAmbasade Francuske, otpo~ela obuka specijalnih jedinica policije izBosne i Hercegovine, Makedonije i Hrvatske u novootvorenomRegionalnom centru za obuku specijalnih jedinica policije. Programzajedni~ke obuke jedinica specijalne policije ima za cilj obuku poli-cajaca za zajedni~ki rad u borbi protiv terorizma. Ovo je za dràvnuteleviziju kazao direktor policije Milorad Veljovi}, koji je jo{ kazaokako se ne moè o~ekivati da policija jedne dràve sama radi naborbi protiv terorizma te da je sada krajnje vrijeme da se krene upovezivanje specijalnih jedinica u regionu. Podsjetimo, po~etkomdevedesetih godina, upravo su se iz Kule regrutovale paravojne for-macije, koje su sa jedinicama specijalne policije i JNA okupiraleve}inu gradova u Podrinju i Posavini, Bosanskoj krajini, te u

isto~nom dijelu Hrvatske. Jedinica za specijalne operacije (JSO)MUP-a Srbije, zloglasne Crvene beretke, koja je bila stacioniranau Kuli, ~inila je paralelni sistem kojim je Slobodan Milo{evi} kon-trolirao Srbiju sve do ubistva srbijanskog premijera Zorana\in|i}a, koje su izveli upravo pripadnici JSO-a. Nakon ovogadoga|aja stanje u Kuli se promijenilo i jedinice specijalaca stavljenesu pod kontrolu dràve. No, u njima je ostao veliki broj onih koji susudjelovali u agresorskim poduhvatima s po~etka devedesetih.Upravo s njima bi sada bosanski i hrvatski policajci trebali zajed-ni~ki graditi antiteroristi~ku mreù koja }e za{tititi region!

(M. P.)

Mirnes Ajanovi} je pokazao veliku

dràvni~ku mudrostFATMIR ALISPAHI], publicista

, PREDSJEDNIÊ

antona Sarajevo godi{njeka poreskih obveznika

mm12-15.qxd 9/21/2006 3:56 AM Page 15


16/80

EDHEM BIBERPredsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH

Ja mislim da su ta obe}anja kojase daju penzionerima, nezaposlenima,{tedi{ama, demobilisanim borcima iostalim ugroènim kategorijamaapsolutno nerealna. Zapravo, ne pos-toji nikakva materijalna osnova za

ispunjenje takvih obe}anja koja vlastipred izbore daju. Ovo je vrijemevelikih predizbornih laì i to je u ovojdràvi na sceni ve} u nekoliko navra-ta. Predizborne aktivnosti sastavljene

su od la`nih obe}anja i govora, koja kasnije imaju nesaglediveposljedice za one najugroènije. Nadam se da }e gra|ani ovogaputa prepoznati takve ljude i da im vi{e ne}e dati svoje povjerenjei svoj glas da se na taj na~in poigravaju s njima.

To je vrlo osjetljivo pitanje, jer radise o najugroènijim kategorijama una{em dru{tvu. U svakom slu~aju, onajkoji daje obe}anja ljudima koji su ute{koj ekonomskoj situaciji, kao {to supenzioneri i nezaposleni, mora dobrorazmisliti prije toga i realno pomo}i timljudima. Borcima, deviznim {tedi{ama,penzionerima i ostalim ljudima u te{koj

situaciji moraju se dati obe}anja koja }ese na kraju i realizovati, a ne nuditi neka

nerealna rje{enja kao {to se sada radi.

ALIJA BEHMENPotpredsjednik SDP-a

EDIN NUMANKADI]Akademski slikar

Sama ~injenica da se sve ovo raditek pred izbore govori da se zapravoradi o demagogiji i providnim nam-jerama vlastodràca. Ja mislim da }enarod, bez obzira na sve to, prepoznatii vidjeti {ta oni stvarno rade. Mislimda nije dobro da se u dràvi nepotreb-no vr{i iznu|ivanje prava i to predsame izbore. Nepotrebno je iznu|ivatitakva prava, ali to je na{a stvarnost,jer ovo je predizborno vrijeme i radi

se o predizbornoj kampanji. Nova vlast koja do|e suo~it }e se saovim nerealnim obe}anjima koja su data demobilisanim borcima,deviznim {tedi{ama, penzionerima i ostalim i morat }e da se izborida se ona ispune.


MINI MARKET Da su moji preci bili za kompromis, ja bih semo`da zvao SulejmanBO@O LJUBI], kandidat HDZ-a 1990. za~lana Predsjedni{tva BiH

IZBORNA S(M)UTNJA

Lider SDP-a Lagumdìjapozvao visokog predstavnikaSchillinga na desetodnevnu

izbornu {utnju

Predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdìja pozvao je visokog pred-stavnika Christiana Schwarz-Schillinga da narednih deset danado izbora po{tuje izbornu {utnju! Lagumdija je ciljao naSchillingovu neuvjerljivu prijetnju smjenom Milorada Dodika zbognjegovih izjava o raspisivanju referenduma za otcjepljenje RepublikeSrpske, podsjetiv{i Schillinga na epizodu s pretpro{lih parlamen-tarnih izbora kada su desetak dana pred glasanje predstavnicime|unarodne zajednice javno polemizirali o tome treba li ili nezabraniti rad SDS-a. Rezultat polemike bio je o~igledan:SDS je naizborima pobijedio nadmo}nom ve}inom!

(A.M.)

PRO ETCONTRA

NE

NE

NE

MISLITE LI DA SU OBE]ANJA KO[TEDI[AMA, DEMOBILISANIM B

Christian Schwarz-Schilling

ZlatkoLagumdìja

MINImarket1617.qxd 9/21/2006 1:05 AM Page 16


17/80

RADON BLAMAZA

Na oficijelnom webu sarajevskogKantonalnog ministarstvakulture objavljena reklama

Avazovog hotela Radon Plaza!Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo na svoju ofi-

cijelnu web stranicu uvrstilo je reklamnu poruku privatnognovootvorenog hotela u Sarajevu Radon Plaza! Hotel je vlasni{tvomedijskog tajkuna Fahrudina Radon~i}a, a izgra|en je na temelji-ma u ratu sru{enih tornjeva NI[RO Oslobo|enje. Zapravo, natemeljima Oslobo|enja Radon~i} je izgradio Avaz Business Center,koji je prema prvobitnoj zamisli bio namijenjen izdavanju poslovnogprostora, no kako je odziv kompanija bio vi{e nego skroman,Radon~i} je Business Center djelimi~no preuredio u hotel visokekategorije tako da se pod jednim krovom nalaze sve redakcije

Avazovih izdanja, zatim Avazov Business Center te hotel RadonPlaza!

Prve goste u Radon~i}ev hotel doveo je kantonalni ministarobrazovanja i kulture Emir Turku{i} (Stranka za BiH) koji je, kakosmo rekli, reklamni tekst hotela objavio i na oficijelnom webu kan-tonalnog ministarstva. Naravno, na ovaj galantni potez ministraTurku{i}a Avaz je uzvratio jo{ galantnije - nesebi~nom medijskompodr{kom Stranci za BiH.

(M.A.)

Ne moè se u mirovinski sistem ubacivatinove umirovljenike, a da neko ne pla}a za njihdoprinose. Daju la`na predizborna obe}anja,jer su u protekloj godini izvr{ili svojevrsniupad u sistem mirovinsko-invalidskog osigu-

ranja donose}i uredbe kojima su naru{avalislaba{nu finansijsku stabilnost Zavoda.Federalni zavod mirovinsko-invalidskog osi-

guranja isplatio je vi{e od sto miliona maraka za beneficirane vojnepenzije iz redovnih prihoda. Vlada FBiH je bila du`na osigurati tasredstva u prora~unu, a javnosti je poznato da nije osigurala nijednemarke. Ako to nije mogla napraviti u ovoj godini, ne znam kako }eispuniti la`na i nerealna predizborna obe}anja Dragana Vranki}a da}e u idu}oj godini pove}ati mirovine za deset posto.

FUAD KOVAÊVI]Urednik novinske agencije ONASA

Mislim da nisu realna ta obe}anja. Barem

tako kaù oni koji se razumiju u finansijskupolitiku i koji znaju koliko BiH ima para nara~unu, a koliko se para treba isplatiti. [to seti~e ovog zakona o deviznim {tedi{ama,odnosno isplate stare devizne {tednje u rokuod pet godina, mislim da je to jako kratakperiod u odnosu na to s koliko para BiH o

ovom momentu raspolaè. Predizborno je vrijeme i moè se o~eki-vati da se daju predizborna, u ovom slu~aju, la`na obe}anja. Zajedan glas }e se u~initi sve, pa ~ak }e se i prevariti demobilisaniborci i penzioneri. Vjerovatno }e u po~etku biti ne{to od tog novca,ali sumnjam da }e kasnije biti nekih sredstava.

IVO LOZANI]Poslanik u Predstavni~kom domu Parlamenta BiH

Za invalide, branitelje, borce, umirovljenikesva su obe}anja nerealna i ona su ~ista predizbor-na kampanja. ak su i borci u Sarajevu svojimprijetnjama pokazali javnosti kakav im je trenu-ta~ni status i kakvog su raspoloènja. Vjerojatnosu osjetili i tu bolest Vlade u predizborno vri-jeme pa poku{avaju na neki na~in da dobiju {tovi{e u tom periodu da bi preìvjeli. Kada su u

pitanju devizne {tedi{e, mislim da nije realno da }e u pet godina dobitinovac, ali novi saziv Vlade bi trebao pokrenuti izmjene i dopunezakona i objektivno utvrditi jedan rok koji ne bi bio ni trideset ni petgodina i da se napokon po~ne s tom realizacijom. Me|utim, nerealnoje da }e se i tako lako vra}ati novac i da }e se na bilo koji na~in razri-

je{iti krupna socijalna pitanja ove kategorije. Uglavnom su sve topredizborna obe}anja, a problem je {to }e vjerojatno do}i neki noviljudi i na tim obe}anjima morati graditi prora~unska sredstva.

Kome jo{ treba EUMILORAD DODIK, premijer RS


JA KOJA DAJU VLADE U BiH PENZIONERIMA,NIM BORCIMA... REALNA?

NE

NE

NE

BO@O MI[URAKandidat Koalicije za jednakopravnost

HSP i NHI za Parlament FBiH

TAJ ÛDESNI POLUSVIJETPRIVATLUKA: Kantonalni ministarobrazovanja Emir Turku{i}

MINImarket1617.qxd 9/21/2006 1:09 AM Page 17


18/80

RAZBIJENA TERORISTI KA MRE@A U BiH

18 SLOBODNA BOSNA 21. 9. 2006.Muslimanska bra}a u BiH ost

MUSLIMANSKI FANATICI SVIH ZEMALJA, UJEDINITE SE: Abu Hamza je navodnaprijetnja nacionalnoj sigurnosti prema povjerljivom dokumentu u kojem se spominje15 naturaliziranih bh. dràvljana. Procjene zapadnih sigurnosnih slu`bi govore da seradi o grupi koja djeluje ilegalno, koristi {ifrirane poruke u komunikaciji i kontaktirasa pripadnicima teroristi~kih organizacija u islamskim zemljama

NEZAKONITI

VRA]AJU SE[TA JE SPORNO: VanrednoizdanjeSlobodne Bosneiz

januara 2002., koje jeupozoravalo na dramu kojumogu izazvati ilegalnonaturalizirani dràvljani BiH

SARAJEVO, ZIMA2002: Deportacija

alìrske grupe

Abu Hamya.qxd 9/20/2006 11:31 PM Page 18


19/80

Sirijcu Imad Mohamedu AlHuseinu (1963), poznatijem kaoAbu Hamza, dràvna Komisija zareviziju dràvljanstava natural-iziranih bh. dràvljana od 6. apri-

la 1992. do 1. januara 2006. potvrdila je daje stekao dràvljanstvo BiH van regularnezakonske procedure. Prvi put je AbuHamza ostao bez dràvljanstva 14. 11.2001. kada mu se ime na{lo me|u 94 osobekoje su bez validnih dokumenata stekli bh.dràvljanstvo tokom rata, a 1996. naknad-no i protuzakonito upisani u mati~ne knjigero|enih u ~etiri sarajevske op}ine.

Ratni glasnogovornik Odreda ElMudàhid i poslijeratni vo|a

mudàhidske zajednice u selu Bo~injakod Maglaja, osnovao je i udruènjeEnsarije u kojem okuplja naturaliziranebh. dràvljane koji, kako je ustvrdio nanedavnoj pres-konferenciji u sarajevskomhotelu Holiday Inn,~ekaju deportaciju uzemlje u koj ima im pri je ti smr tna kazna i

to sve zahva ljuju} i Komis ij i za r ev iz iju

dràvljanstava koja kr{i osnovna ljudska i

prava djece ljudi koji }e masovno biti

deportovani iz BiH.Nekoliko dana nakon presice, Abu

Hamza je ustvrdio u medijima da ga jeadvokatDu{ko Tomi} doveo u sarajevskiured ha{kog Tuìteljstva gdje mu jeponu|en povrat bh. dràvljanstva u zam-jenu za svjedo~enje u procesu protivgenerala ARBiH Rasima Deli}a. Ovo sumu, kako tvrdi, ponudili {ef uredaHoward Tuc ke r i istraìtelj MichaelKoehler . U uredu ha{kog Tuìla{tva

odbili su demantovati ili potvrditi da suTomi} i Abu Hamza uop}e dolazili, ajedino {to je provjereno jeste da je Abu

Hamza oduzeo punomo} advokatuTomi}u.Naime, predsjednik udruènja Ensa-

rijeje ustvrdio da je Du{ko Tomi} sli~nutrgovinu napravio sa Ali Hamadom kojije u zeni~kom zatvoru navodno napisaoknjigu o djelovanju mudàhida i nji-hovim teroristi~kim akcijama u BiH.Tako|er, u medijima bliskim vehabi-jskom pokretu tvrdi se da je i nedavnodeportirani Tuniànin i eks naturalizo-vani Bosanac Bedredin Ferchichi prot-jeran jer je odbio svjedo~iti o vojnicimaEl Mudàhida.

No, da li postoji trgovina u slu~aju

Abu Hamze i drugih Arapa koji su ostalibez bh. dràvljanstava sa obavje{tajnimagencijama i tuìla{tvima, ili se pak radio dovr{etku obaveza uklanjanja poten-cijalnih teroristi~kih prijetnji iz BiH,koje je BiH preuzela kada je postala~lanica Antiteroristi~ke koalicije na ~elusa SAD-om?!

PremijerAdnan Terz i} kaè da sumasovne depotracije biv{ih dràvljanaBiH najobi~nije medijske {pekulacije.Komisij a z a reviz ij u dr` av lj ans tava o

tome uop}e ne odlu~uje, a donijeta

r je{enja nisu pravosna`na pa svako kome

je oduzeto dràvljanstvo moè pokrenuti

Naturalizirani bh. gra|ani sa teroristi~ke liste


Na{ novinar istraìo je na koji na~in, zahvaljuju}ikome i za{to su posljednih desetak godina

DR@AVLJANSTVO BiH dobijali kriminalni tipovi izbrojnih ARAPSKIH ZEMALJA, a koji su na osnovubrojnih i neoborivih dokaza zapadne obavje{tajneslu`be uvrstile na listu terorista koji imaju bliske

veze sa AL QAIDOM; me|u njima nalazi se i opskurni

ABU HAMZA, te njegova muslimanska bra}aAWAD AIMAN, ABU EJMEN, ABU MALEK, AISSAI

BENKHIRAI, ABU ADIL, MOUNIR SILINI...

Pi{e

Adnan Buturovi}

PUT ZAGUANTANAMOProblem AbuHamze nije stvartrgovine ve}pripadnost osoba-ma koje su umati~nim zemlja-ma osu|ene zakriminalne i

teroristi~ke akte

stat }e bez bh. paso{a

BOSANCI

KU]ITERORISTI

LETEIZBiH



20/80

upravni postupak, kaè premijer Terzi}.Ta~no je da se na konsolidiranoj l is ti

Vije}a sigurnosti UN-a nalazi deset osoba

afro-azijskog podrijetla koji su bh.dr` avljani i koji se sumnji~e za veze sa

teror is ti ~kom organ izaci jom Al-QaidaOsame b in Ladena. Rezoluc ijama UN-akoje je r at if ic ir ala i BiH , t im osobama je

zabranjen ulaz u na{u dràvu, a ista mjera

obuhvata jo{ 58 osoba od koj ih su ve} ina

A rapi, a manj i d io ~ ine Turc i, A lb an ci,

Nijemci i [vicarci. Neta~no je da komisi-ja oduzima dràvljanstva samo Arapima

jer od ne{to vi{e od 500 razmatranih pred-meta u nekih 150 donesenih rje{enja o

oduzimanju bh. dràvljanstva osobe AA

podri je tla ~ ine 45 pos to . U toku je p roce-dura izmjena i dopuna 12 zakona kako b i

DGS odmah osobe sa ovakvih lista

moga o uha psiti ili u slu~aju ilegalnog

ulaska u zem lju izvr{iti deportac iju u

mati~nu dràvu, veli za Slobodnu Bosnupredsjednik Komisije za revizijudràvljanstavaVjekoslav Vukovi}.

KO JE SVE NADLE@ANZA DEPORTACIJU

Na pitanje da li se na spisku osobakoje }e biti deportirane nalazi i AbuHamza, Vukovi} nije htio odgovoriti,objasniv{i da o eventualnim deportacija-ma odlu~uje Ured za imigracije priMinistarstvu sigurnosti koji takve odluke

donosi na osnovu imformacija i procjenaObavje{tajno-sigurnosne agencije (OSA)i Agencije za istrage i za{titu (SIPA). Dabi neko bio depor tovan mora bit i i li osoba

opasna po nacionalnu sigurnost ili

povezana sa terorizmom, kaè VjekoslavVukovi}.

Me|utim, prema dokumentima obav-je{tajnih slu`bi zapadni zemalja, problemAbu Hamze nije stvar trgovine ve} pri-

padnost osobama koje su u mati~nimzemljama osu|ene za kriminalne iteroristi~ke akte!

Osobu koju spom in je te i jo { 1 4 lic a

SAD sma tra prij etn jom po n jih ovu s ig-urnost zbog veza sa licima koja su

p ri pr ema la i li i zv r{ av al a t er or is ti ~k e

napade u SAD i zapadnoj Evropi. Te

inf ormaci je s u p ro vj er av an e n ekol ik o

puta i potvr|ivane, isto kao {to su

potvr|ene informacije da sve te osobe

z em lje n jih ov og p orije kla t ra è z bo g

krim ina lnih a kata i dje la terorizm a.

M ediji slu~ajeve ovih ljudi u BiH po

nama obrnuto postavljaju: pravo je pitanje

za{to se ti ljudi ne sm iju vratiti u svoje

zemlje, tvrdi u razgovoru za SBzapadnidiplomata zaduèn za kontakt sasigurnosnim agencijama u BiH.

KO SU SURADNICIABU HAMZE

Abu Hamza je navodna prijetnjanacionalnoj sigurnosti prema povjer-ljivom dokumentu u kojem se spominje15 naturalizovanih bh. dràvljana. Pro-cjene zapadnih sigurnosnih slu`bi govoreda se radi o grupi koja djeluje ilegalno,koristi {ifrirane poruke u komunikaciji ikontaktira sa pripadnicima teroristi~kihorganizacija u islamskim zemljama.

Poslije revizije, provjere i, na koncu,zabrane djelovanja islamskih humani-tarnih organizacija od 2001. do 2003.,grupa je nastavila djelovati kroz vjerskuobuku doma}e omladine u organizacija-ma Preporod islamske tradicije - Kuvajt iDal El Birakoje su se nedavno ujedinile idjeluju na podru~ju sarajevskih naseljaIlidà i Hrasnica.

U dokumentu se za Abu Hamzu kaèda je 23. marta 1992. postao dràvljaninBiH, 1995. se oènio Bosankom naosnovu ~ega je izvr{en naknadni upis uknjigu ro|enih sarajevske Op}ine Centar.Od 21. avgusta 1997. do 2001. ìvio je u

selu Bo~inja, a zatim se preselio uSarajevo. Obavje{tajne agencije ga terete



Abuzr El Hadi (1962.), Sudan, primljen1995.

Barhawi Hasan (1965.), Sirija, primljen1996.

Elada Dedi} (1966.), Rusija, primljena1996.

Larisa [abanovi} (1963.), Ukrajina,primljena 1996.

Bankin Hassan (1965.),Sirija, primljen 1999.

Jovi} Lipatnikova Tatjana

(1969), Rusija,primljena 1998.

Zhu Yihe (1969.), Kina,primljen 1999.

Milovanovi} Natalija(1960.), Rusija,primljena 1999.

Nikoli} Dòn (1969.),Australija, primljen 1999.

Paji}-Tupjak Aleksandra (1959.),Ukrajina, primljena 1998.

Vasiljevi} Oksana (1973.), Ukrajina,primljena 1999.

Zhu Hong (1969.), Kina, primljen 1999.Zhu Yihe (1962.), Kina, primljen 1999.Markovi} Jelki} Milita (1969.), Rumunija,

primljena 1997.Bera Ljudmila (1953.), Rusija,primljena 1996.\urovi} Julija (1970.), Rusija,

primljena 1995.Radu{i} Raisa (1942),Ukrajina, primljena 1995.Sonja Rabota (1960.),ê{ka, primljena 1995.Trubarac Schneider IrisKathrin (1956.),Njema~ka, primljena1996.

SA PASO[EM U D@EPU

Potvr|ena dràvljanstvanaturaliziranih gra|ana BiH

STRAH I TREPET ZALA@NE BH. DR@AVLJANE,

PREDSJEDNIK KOMISIJE ZAREVIZIJU DR@AVLJANSTAVA

VJEKOSLAV VUKOVI]:Ta~no je da se nakonsolidiranoj listi Vije}a

sigurnosti UN-a nalazideset osoba afro-azijskog

podrijetla koji su bh.dràvljani i koji se sumnji~e

za veze sa teroristi~komorganizacijom Al Qaida

Osame bin Ladena



21/80

OSNOVA2004.qxd 9/20/2006 9:19 PM Page 21


22/80

da na podru~ju naselja Ilidè i Sokolovi}Kolonije u zadnje dvije godine novcemkuvajtskih humanitarnih organizacija uBiH koordinira kupovinu ku}a i otvaranjeprivatnih firmi osobama koje se ve} sum-nji~e za kontakte sa teroristi~kim organi-zacijama. Abu Hamza je vlasnik trgovineTakwau naselju Stup gdje prodaje tradi-cionalnu arapsku odje}u.

Ve}ina podataka u dokumentu govorio Abu Hamzinoj suradnji sa EnamomArnautom,biv{im {efom organizacije DarEl Bira u BiH, koji je pred sudom uChicagu osu|en zbog pomo}i ufinansiranju terorista.

Prema povjerljivim informacijamaSB, Abu Hamza najbliè sura|uje sa

Awadom Aimanom, zvanimAbu Ejmen,tako|er Sirijcem koji je naturaliziraniBosanac postao istog dana kada je iHamza do{ao u BiH sa vi{egodi{njegstudija medicine iz Rijeke u Hrvatskoj. UEl mudàhidu Abu Ejmen je bio po-mo}nik za sigurnost i obavje{tajne pos-love. Jedan je od osniva~a i direktor pre-duze}a Bedr-Bosnau Zenici. Navodno sedio dobiti preduze}a upu}ivao egi-patskom teroristi Saiedu Seroru, poz-natom i pod imenima Saed ôli} iAbuMeina. Slu`bama zapadnoevropskihzemalja Aiman je interesantan zbog kon-takata sa Palestincem Mustafom (biv{i

vojnikEl mudàhida) koji trenutno ìvi uDanskoj. Mustafa je jedan od organizato-



Sjedinjene Ameri~ke Dràve od vlasti BiH zahtijevale su oduzi-

manje bh. dràvljanstava za 68 naturaliziranih bh. dràvljana koji su

progla{eni za persone non grata u SAD-u (13. marta 2002.).

Obavje{tajne slu`be zapadnih dràva ove osobe dovodi u direktnu

vezu sa teroristi~kim organizacijama koje sura|uju sa Al Qaidom. Sve

osobe su bili vojnici odreda El Mudàhid i stanovnici sela Bo~inja do

2000. godine.

Barhaovi Raja (1971.), Nabeul - TunisAlkotry Ahmed (1965.), Chabcheb - SudanOmar Ebu Talal (1963.), Saft - Saudijska Arabija

Albany Taher (1957.), El Baha - KuvajtEchahine Hamed (1965.), Nozha - KuvajtAbu El Jud Adnan (1960.), Esawalha - JordanHnaity Mohd (1961.), Abu Handa - JordanChoumane Ousama (1968.), Jebel Chahid - JordanEl Sirafy Amal (1963.), Giza - EgipatMabrouk Adel (1966.), Metline - TunisHassan Ashraf (1962.), Kairo - EgipatHajem Tarek(1968.), Bizer te - TunisEchamy Khalil (1972.), Ishafa - SudanKreis Hans (1959.), Luksemburg - LuksemburgKreis Magdalena (1958.), Cirih - [vicarskaAyad Osama (1960.), Zagazik - EgipatBedjaovi Omar (1965.), Kartum - SudanKhayrallah Tarek(1967.), Ezzafaranija - Irak

Fahd Amrou (1963.), El Abdli - JordanEl Guerhani Fatima (1965.), El Haj Siasi - JemenEl Ansary Abdurrahman (1967.), El Hadida - JemenEl Fakir Muhammed (1973.), Sana - JemenBouras Rabah (1961.), Alìr - AlìrAl Marri Faisal (1969.), Kuvajt - KuvajtShebl Sayed (1966.), Kairo - EgipatKhalefa Osaman (1959.), El Minia - EgipatSaliman Hamdi (1944.), Kairo - EgipatJah Mohamed (1958.), Fass - GambijaKaoud Ali (1964.), Jizane - Saudijska ArabijaSakr Reda (1969.), Amkaa - Palestina

Essaudy Dàmila (1977.), Maroko - MarokoBahou Ibrahim (1965.), Ouled Boubekr - MarokoAmrane Halima (1972.), Kazablanka - MarokoAbdelli Mustapha (1966.), Kazablanka - MarokoEttawil Abdel Baset (1969.), Tripoli - LibijaHamami Kamal (1965.), Tebourha - TunisHamaied Abdel Wehab (1964.), Aousja - TunisEl Magry Ibrahim (1969.), Buarada - TunisEzzabi Hassan (1969.), Rasalhajma - Ujedinjeni Arapski EmiratiAbdalla Musa (1959.), Kartum - SudanGhasalman Nail (1969.), El Hadida - Jemen

Zrigur Hamoud (1955.), Menzel Bouzelta - TunisHalid Ibn Abdulah (1967.), Kuvajt - KuvajtHabchi Had`-Mokhtar (1966.), Ouled \elal - AlìrEl Hazrouay Fares (1966.), El Brimi - UAELamkafar Al Khadija (1968.), Kazablanka - MarokoSairouj Khadidja (1974.), Kazablanka - MarokoElkaflaoui Abdelilah (1967.), Kazablanka - MarokoRoble Juseef (1969.), Obock - DìbutiDar Khalifeh Jafar (1973.), Aman - JordanEl Mansoury Mohamed (1966.), Eccharika - UAEMorsy Rokaya (1977.), Aleksandrija - UAEGarshi Souhail (1965.), Tunis - TunisEl Haschimi Muhamed (1968.), Edoddouha - KatarEl Muntassir Radji (1969.), Ezarka - JordanJahvan Mohamed (1970.), Aman - Jordan

Ould Ahmed Abdela (1967.), Nouakchot - MauritanijaRahali Abdessalem (1968.), Safoun - TunisMonji Mohamen (1968.), Silian - TunisAit Baziz Idriz (1964.), Pariz - FrancuskaSouidane Fayez (1947.), Tripoli - LibijaMahmud Mustafa (1964.), Sayda - LibijaHanchi Ammar (1965.), Dikir - DìbutiKamel Anwar (1966.), Bejrut - LibanonEl Akil Ahmed (1964.), Taiz - JemenShela Morvan (1978.), Skadar - AlbanijaErimy Ali (1965.), Kellaba - JemenSaleh Nedal (1970.), Taiz - Jemen

SPISAK BOSANSKIH TERORISTA

Naturalizirani gra|ani BiH koji sudovedeni u vezu sa Al Qaidom

SARAJEVSKIKOM[IJAInteresantan je ilik i djelo AbuHamzinog kom{ijesa Ilidè, AlìrcaAissa Benkhire,kome je Komisijaza reviziju dràvl-janstava u junu ove

godine oduzela bh.dràvljanstvo



23/80

ra slanja dobrovoljaca bh. dràvljana uIrak. Istovremeno, Aiman je ovla{teni zas-

tupnik zeni~kog predstavni{tva humani-tarne organizacije Comunita IslamicaInternazionale iz Milana koju finansiraKuvajt. Kao i Abu Hamzi, Aimanu i Serorubh. dràvljanstvo je oduzeto jo{ 16. novem-bra 2001., ali Aiman jo{ uvijek ìvi u BiH.

Tre}a osoba koja je bliska Abu Hamzije nedavno deportirani Tuniànin Badre-dine Ferchichi zvaniAbu Malek. U Tu-nisu je osu|en na 20 godina zatvora zbogteroristi~kog napada u toj zemlji. @ivio jeu Bo~inji, zatim preselio u Zavidovi}e.êsto je boravio na podru~ju Biha}a ukampu za vjersku poduku pripadnikaAktivne islamske omladine (AIO). U

septembru 2004. preselio se izZavidovi}a u Sarajevo, gdje je na

kori{tenje dobio {tand ispred dàmijesaudijskog kralja Fahda na Alipa{inom

Polju, gdje je prodavao vjersku literatu-ru. Osmog jula 2005. ponovno se vratiou Zavidovi}e, navodno zbog slabe finan-sijske situacije.

Interesantan je i lik i djelo AbuHamzinog kom{ije sa Ilidè, AlìrcaAissa Benkhire, kome je Komisija zareviziju dràvljanstava u junu ove godineoduzela bh. dràvljanstvo. Alìr je odBiH ranije traìo izru~enje AissaBenkhire, koji je bio pripadnik êtvrtemuslimanske brigade ARBiH podkomandomNezima Halilovi}a Muderisa,sada{njeg direktora Vakufske direkcijeIZBiH. U Halilovi}evoj brigadi najbolji

prijatelj Benkhire bio je Younes Hiyari.Pro{le godine Hiyarija su ubili agenti

tajne slu`be Saudijske Arabije optuìv{iga da je {ef }elije Al Qaideu Rijadu. Na

dan likvidacije, bh. tajna slu`ba OSA jepresrela e-mail poruku Benkhire poslanuHiyariju sa kompjutera humanitarneorganizacije Preporod islamske tradicije -Kuvajt, u kojoj je Benkhira zaposlen kaosavjetnik. Benkhira je navodno povezaoAbu Hamzu sa Othmanom Alhaiderom,zvanimAbu Adi l, Kuvaj}aninom koji jebh. dràvljanin postao u junu 1994., atokom 1996. naknadno upisan u MKROp}ine Centar. Pobjegao je iz BiH dan prijeupada EUFOR-a i jedinice FMUP-a 26. jula2005. u prostorije humanitarne organizacijePreporod islamske tradicije - Kuvajt uSarajevu, u kojoj je Abu Adil bio direktor i

koordinator rada svih kuvajtskih organi-zacija na prostoru eks Jugoslavije.

Naturalizirani bh. gra|ani sa teroristi~ke liste


Naturalizirani bh. dràvljani o ~ijem je daljem statusu u BiH Komisija

za reviziju dràvljanstava raspravljala u posljednja ~etiri mjeseca

ODUZETA DR@AVLJANSTVA

Abdelilah Karrache (1966.), Maroko, primljen u bh.dràvljanstvo 1992.Ahmad El Haj Ahmad (1974.), Kuvajt, primljen 1996.Ayman Yousef (1961.), Egipat, primljen 1996.Aissa Benkhira (1968.), Alìr, primljen 1996.Boumediene Lahdar (1966.), Alìr, primljen 1997.

Boumediene Abbassai Nawal i Boumediene Radjae -Alìr, primljeni 1997.Mohamed El Aref Mousa (1971.), Egipat, primljen 1997.Ernest Francis (1957.), Belgija, primljen 1996.Ertan Veziroglou (1970.), Turska, primljen 1996.Hasan Ozden (1974.), Rusija, primljen 1996.El Sayed El Nur (1962.), Sudan, primljen 1997.Hasan Mekavi (1969.), Libija, primljen 1997.Ardashir Izadi Hassan Abad (1958.), Iran, primljen 1997.Jamal Mosleh (1968.), Palestina, primljen 1996.Jawad Essa Al-Rubeyee (1967.), Irak, primljen 1997.Khaled A.A. Al Gamadi (1976.), Jemen, primljen 1997.Ghayeb Lotfi (1971.), Tunis, primljen 1997.Maamar Akriche (1967.), Al ir, primljen 1997.Mohamed Sala Khemiri (1954.), Tunis, primljen 1996.Mohammet Ali Renkli (1967.), Turska, primljen 1996.Omar Frendi (1966.), Alìr, primljen 1997.Osman Kaja (1940.), Turska, primljen 1996.Raffaq Jilali (1964.), Maroko, primljen 1995.Saeed Quraishi (1959.), Pakistan, primljen 1995.Sako Po (1975.), Mali, primljen 1997.Zejnel Abidin Ko~er (1966.), Turska, primljen 1996.Salih Boulbair (1971.), Al ir, primljen 1997.Abdelah Baccouche (1964.), Tunis, primljen 1997.Abdelazim Elshiekh (1962.), Sudan, primljen 1997.

Ahmed Mohamed (1971.), Libija, primljen 1997.Amal Suleiman Abdal Maged (1972.), Sudan, primljen 1997.Amir Osman M Khalil (1966.), Sudan, primljen 1997.Badra Baouch (1971.), Al ir, primljen 1997.Fuad Sami Selameh (1971.), Kuvajt, primljen 1996.Hayat Samara (1967.), Palestina, primljen 1997.Halima Hellassi (1971.), Al ir, primljen 1997.Mehrez Amdouni (1969.), Tunis, primljen 1997.Mesut Akan (1967.), Turska, primljen 1997.Mohamed Abou El Saoud (1967.), Egipat, primljen 1996.Mohammad Farhan (1973.), Jordan, primljen 1997.

Mohammed Nadjib Arar (1967.), Al ir, primljen 1997.Ridha Labidi (1964.), Tunis, primljen 1997.Yaser Obeid (1965.), Sirija, primljen 1997.Yilmat Yuksektepe (1958.), Turska, primljen 1997.Younes Hiyari (1969.), Maroko, primljen 1996.Alen Pokar (1945.), Francuska, primljen 1997.Frederik Ditur (1943.), Ponde Bovazen, primljen 1997.Man~uk Natalija (1972.), Ukrajina, primljena 1998.Se{an Tijeri (1949.), Francuska, primljen 1997.Atapenkov Irina Mihalovna (1967.), Rusija, primljena 1995.Balan Demjan (1970), Ukrajina, primljen 1996.Beatovi} Mihajlo (1975), Minesota SAD, primljen 1996.Gri{in Viktor (1954.), Rusija, primljen 1996.Podra{~anin djev. Juhno Tatjana (1960.), Rusija, primljena 1994.Kami{an Aleksandar (1962.), Rusija, primljen 1995.

Krav~enko Aleksandor (1972.), Rusija, primljen 1995.Kulukov Aleksandar (1966.), Rusija, primljen 1995.Lisicki Pavlo (1974.), Ukrajina, primljen 1996.Majorov Vasiljevi~ Vladimir (1962.), Rusija, primljen 1995.Popreden Sergej (1974.), Ukrajina, primljen 1995.Ter{~enko Aleksandar (1965.), Ukrajina, primljen 1995.Tima{ov Sergej (1958.), Rusija, primljen 1995.Hamid Sandàk(1956.), Turska, primljen 1995.Mohamed El Saidy (1961.), Egipat, primljen 1995.Savin Vladimir (1957.), Rusija, primljen 1996.

ODLUKA KOMISIJE ZA REVIZIJU DR@AVLJANSTAVA

Naturalizirani Bosanci kojima jeoduzeto dràvljanstvo BiH



24/80

Druga osoba koju je Benkhira navod-no povezao sa Abu Hamzom je AlìracMhamed Zitouni-Perenda, zvani Ebu

Gazi, koji ìvi u Travniku i kome jetako|er oduzeto bh. dràvljanstvo koje jedobio na osnovu ènidbe sa MersihomPerendom u martu 1996. godine. Zaistraìtelje je zanimljivo i prijateljstvoBenkhire i Abu Hamze sa AlìrcemNouredineijem Gacijem , zvanim Ridvan,oènjenim bh. dràvljankom iz sela[eri}i. On trenutno ìvi u Sarajevu, u kojeje pobjegao iz [eri}a, neposredno predpro{logodi{nju akciju EUFOR-a u ovomselu. U bh. dràvljanstvo je primljen udecembru 1994., ali ono mu je prije dvamjeseca oduzeto. Sa Gacijem je iz [eri}au Sarajevo doselio i Salih Edari , zvani

Abu Rejhana, doseljenik iz Jemena.

POD UDAROMBOSANSKOG ZAKONANa listi se nalaze jo{ AlìracAbdulkader

Brahim Brahmi, zvani Hasan i Gumeni, nas-tanjen u Zenici, a u BiH je do{ao 1992. izPakistana sa grupom Alìraca me|u kojimaje i Mimoun Attou, zvaniFaiz, nastanjen uTe{nju. Obojica su tokom rata bili instruktoriu kampu El Mudàhidu Zenici, a zatim ukampu pored Zavidovi}a gdje su obu~avalidoma}e mudàhide iz jedinice Asimâmdì}. Bliske kontakte odràvaju sa

Alìrcem Jamalom Al Dinom Boutrifom,zvanim Dèmo, koji je prijavljen uZavidovi}ima a ìvi u naselju Donja

Gra~anica u Zenici. Dràvljanstvo je dobio1995., a ono mu je nedavno oduzeto.Bez bh. dràvljanstva dobijenog u

decembru 1995, prema procjeni zapadnihobavje{tajnih slu`bi, trebaju ostati iAlìrac Zidene Boukhalfa, gra|evinskiinènjer koji je zavr{io fakultet u BiH.Bio je direktor Igaseu Hrvatskoj i direk-tor zabranjene humanitarne organizacije

Taibah International u BiH. ZideneBoukhalf se, tako|er, sumnji~i da je liderMuslimanskog bratstvau BiH.

Sa Boukhafom se povezuje AlìracAbdelmalek Bekaye koji koristi i imeAbu En Fel. Dràvljanin je BiH, i ìvi uSarajevu, a bio je sekretar Katarskehumanitarne organizacije u Sarajevu i~lan je Muslimanskog bratstva. Egipatskevlasti zbog u~e{}a u teroristi~kom napadutraè Y oussefa M ohamed A mgada,oènjenog bh. dràvljankom i nastanjenogu Sarajevu. Radi kao predava~ u arapskoj{koli u sarajevskom naselju Ilidà.Odsluìo je zatvorsku kaznu od {estmjeseci u BiH zbog poku{aja izlaska izzemlje sa la`nim belgijskim paso{em.Mounir Silini iliOmar Bedjaouvi, zvani

Abu Fad i, posjeduje bh. dokumente nadva imena. Prema bh. ispravama na imeMounir Silini ro|en je u Tunisu, a premadrugim na ime Omar Bedjaouvi ro|en jeu Sudanu. Trenutno je nastanjen u Zenici.@ivio je tako|er u selu [eri}i, a dràvljanstvomu je oduzeto jo{ 2001. godine.

Prema pouzdanim tvrdnjama izvoraSlobodne Bosne, Abu Hamza i ~etrnaestspomenutih osoba }e sasvim sigurno osta-ti bez bh. dràvljanstva, a uskoro seo~ekuje i zabrana rada ujedinjenihhumanitarnih organizacija iz Kuvajta reg-istriranih u BiH.



ZABRANARADAUskoro se o~ekujei zabrana radaujedinjenihhumanitarnihorganizacija izKuvajtaregistriranihu Bosni iHercegovini



25/80

OSNOVA2004.qxd 9/20/2006 9:25 PM Page 25


26/80

Nekada{nji direktor Zavoda zamirovinsko i invalidsko osigu-ranje iz Mostara Ivan Benderkoji je odlukom Vrhovnog sudaFederacije BiH, koncem augus-

ta, pravomo}no osu|en na ~etiri i pol

godine zatvora, po svoj je prilici promije-nio mjesto stanovanja.Premda jo{ uvijek nema zvani~ne

potvrde da je Bender nedostupan bh. vlas-tima, uveliko se spekulira kako je ovajdugogodi{nji visoki du`nosnik HDZ-a iprvi predsjednik Zastupni~kog domaHrvatske republike Herceg-Bosne,odskora, trajno preselio u Zagreb?! Prematvrdnjama njihovih susjeda iz Neuma, uluksuznom domu obitelji Bender trenu-ta~no se moè vidjeti samo njegovasupruga, dok od doma}ina, barem zasada, nema ni traga. (Podsjetimo da jeku}u u Neumu Ivan Bender kupio od

biv{eg komunisti~kog ~elnika MilankaRenovice, s tim da je kasnije preuredio i

zna~ajno pro{irio.) Navodno da jeBender, prije nego {to je, bjeè}i od posveizvjesnog zatvora, napustio BiH postaovlasnik novog stana u Zagrebu.

NEUSPJELA(PRE)PRODAJAHOTELA ERO

Optu`nica protiv biv{eg direktoraZavoda MIO Mostar Ivana Bendera injegovog nesu|enog poslovnog partneraM arija B ora sa , direktora fantomsketvrtke Tuh-Invest, podignuta je prije~etiri godine, nakon neuspjelog poku{aja(pre)prodaje mostarskog hotela Ero.Sredinom juna 2003., presudom @upani-jskog suda u Mostaru, Bender jeprogla{en krivim zbog zlouporabeslu`benog poloàja ili ovlasti i osu|en na~etiri i pol godine zatvora, dok je Borasudosu|ena godinu dana kra}a zatvorskakazna. U obrazloènju sudske presudetada je navedeno da je Ivan Bender kao

direktor Zavoda MIO, bez ikakveekonomske opravdanosti i potrebe, kon-

cem oktobra 1999., s Marijom Borasompotpisao Ugovor o zajmu 3,4 milijunaKM od tvrtke Tuh-Invest, uz rok otplateod 60 dana. Ranije smo pisali da je radiosiguranja povrata novca Bender podhipoteku stavio hotel Ero i, nakon {to jeistekao dvomjese~ni rok, Borasu poslaoobavijest da Zavod MIO nema sredstava

za povrat duga. [to je, dakako, bilanotorna neistina, budu}i da je upravoBender, po~etkom novembra 1999., pot-pisao Ugovor o nenamjenskom oro~enju~etiri milijuna maraka sredstava ZavodaMIO Mostar koje su deponirane uHercegova~koj banci?! Potom je IvanBender zaklju~io Sporazum o neposred-noj pogodbi za prodaju hotela Eropocijeni od 5,4 milijuna KM (u to je vri-jeme knjigovodstvena vrijednost hotelaiznosila blizu osam milijuna maraka)trima zagreba~kim tvrtkama: HUP,Hotel Interkontinental i H.B.I., koje sunavedene kao osniva~i poduze}a Tuh-

Invest. Prisjetimo se i da je ve}inskivlasnik ovih tvrtki vode}i zagreba~ki

LIJEPA NA[A DOMOVINO


Nakon {to je zbognelegalne prodaje

mostarskog hotela Eroodlukom Vrhovnog sudaFederacije BiH

pravomo}no osu|en na~etiri i pol godine zatvora,

nekada{nji direktorZavoda za mirovinsko

osiguranje Ivan Benderpobjegao je u Hrvatsku;na{a novinarka podsje}a

na detalje ove pomnoisplanirane alineuspje{ne plja~ke

Bjegunac Bender samo je provodio zvani~IVAN BENDER - BI

Pi{e

Suzana Mijatovi}

HDZ-ov MO]NIK IZ NEUMA: Ivan Bender nakon pravomo}ne presude pobjegaoje u Hrvatsku

Bender.qxd 9/21/2006 4:51 AM Page 26


27/80

hotelijer An| elko Leko, ina~e ro|eniHercegovac, koji se najatraktivnijegmostarskog hotela trebao domo}i premaranije zami{ljenom scenariju tada{njih

~elnika HDZ-a.

KRIMINAL U RE@IJIPOLITIÂRA

Politi~ka odluka da hotel Ero moraostati u hrvatskim rukama donesena je,naime, koncem 1994., unutar najuèg vod-stva HDZ-a BiH, koje je ovaj objekatzauzelo na samom po~etku rata, kada seu tada{nji mostarski Dom penzionerauselila Vlada Herceg-Bosne. Pregovorio prodaji hotela Erozapo~eli su jo{ u vri-jeme kada je gradona~elnik zapadnog

dijela Mostara bio Mijo Brajkovi}, ali je napronalaènju potencijalnog kupca bionajangaìraniji tada{nji konzul RepublikeHrvatske u Mostaru ] iro G rub i{ i}.

Dodajmo tome i kako nije nimalo slu~ajno{to je prodaja ovog mostarskog hotela podaleko niòj cijeni od njegove trì{ne vri-jednosti izvr{ena u vrijeme mandata IvanaBendera koji se pokazao neuporedivoposlu{nijim direktorom od svogprethodnika Boè Mi{ure. No, premdanema nikakve sumnje da je Bender u ovojfinancijskoj operaciji samo slijedio poli-ti~ke upute, ta ~injenica nikako ne umanju-je njegovu osobnu odgovornost.

Sve do prije nekoliko mjeseci, unato~presudi @upanijskog suda u Mostaru

kojom je potvr|ena njegova krivnja upoku{aju kriminalne prodaje hotela Ero,Ivan Bender je prema nalogu aktualnogzamjenika direktora Federalnog zavoda

MIOIvana Rogi}a, bio na platnom spiskuZavoda. Pored toga, Bender je bio i profe-sionalno angaìran u Sredi{njici HDZ-a uMostaru gdje je, prema prili~no pouzda-nim informacijama, tako|er primao pla}u.No, ~ini se kako su Ivana Bendera nje-gove strana~ke kolege, na koncu, ipakizdale, pa je nakon silnih obe}anja da }ega Vrhovni sud Federacije osloboditikrivnje morao pobje}i iz BiH. Premaposljednjim informacijama, Benderovanova zagreba~ka adresa je u ulici GradaVukovara.

Bender utekao u Hrvatsku


ni~nu hrvatsku politiku u Neumu i MostaruIJEG U HRVATSKU

Bender.qxd 9/21/2006 4:52 AM Page 27


28/80

Parlamentarni izbori u RepubliciHrvatskoj odràt }e se u novem-bru naredne godine, me|utimop}e je mi{ljenje tamo{njihanaliti~ara ali i naj{ire javnosti

kako je predizborna kampanja u susjednojdràvi uveliko otpo~ela. Vladaju}i HDZpremijeraIve Sanadera i vode}a oporbenastranka Socijaldemokratska partija IviceRa~ana nakon ljetnih odmora zaposjele suranije iskopane rovove i otpo~ele èstokurazmjenu vatre. Da je predizborna kam-panja u Hrvatskoj otpo~ela, jedini je

javno priznao Radimir â~i}, predsjednikHNS-a, tvorac hrvatskog prometno-gra|evinskog ~uda koji je ovih danapokrenuo maratonsku, iscrpljuju}u predi-zbornu promid`bu nakon koje }e, uvjerenje, naredne jeseni preuzeti volan u VladiHrvatske od Sanadera.

Sanaderov HDZ je svoju predizbornukampanju za izbore u mati~noj zemlji,

HRVATSKA I IZBORI U BiH

Najja~e politi~ke stranke iz Hrvatske kao nikad do

sada angaìrale su se tokom predizborne kampanjeu Bosni i Hercegovini sna`no podràvaju}i svoje

favorite me|u ovda{njih hrvatskim politi~kim kan-didatima; na{i novinari istraìli su motive agre-

sivnog prisustva politi~ara iz Hrvatske u izbornojutakmici u na{oj zemlji te metode kojima sesluè tijekom predizborne kampanje u BiH

Pi{u

Suzana Mijatovi} i Senad Avdi}

VELIKA PREDIBITKA ZA HRVAT

Sanaderov partijsko-dràvni apara

Ko ne podrì Boù Ljubi}a ne}e do

Sanaderov partijsko-dràvni apara

Ko ne podrì Boù Ljubi}a ne}e do

PODR[KADESNIÂRSKO-GENERALSKOGKLANA IZHRVATSKE:Dragan ôvi},predsjednikHDZ-a BiH


HDZ.qxd 9/20/2006 7:41 PM Page 28


29/80

lukavo, ali nimalo diskretnootpo~eo trenirati u Bosni

i Hercegovini; vladaju}apoliti~ka stranka izHrvatske otvorenopodràva otcijepljenufrakciju nekad jedin-stvenog HDZ-a,izvorni HDZ1990 predvo|endoktoromBoòmLjubi}em. OvakvoSanaderovo nediplo-matsko navijanje niko-ga nije iznenadilo - jo{ u

vrijeme kada je HDZ BiHmukotrpno odràvao privid

jedinstva, hrvatski premijerje tokom boravaka u

Hercegovini elegantnozaobilazio predsjednika

Dragana ôvi}a i u javnostise isklju~ivo pojavljivao i

slikao sa Ljubi}em i njegovimfrakciona{ima. Nakon {to

se HDZ BiH raspolutio,Sanader nije vi{e prikrivao

naklonost: formirao je ad hocizborni stoèr za pomo}

Ljubi}evom

Ljubi} bli njeg svoga

IZBORNASKI SABORNakon {to su se tri ~lana

Predsjedni{tva Hrvatskog bloka BiH, FilipAndri}, Ivan Maduni} (stariji) i IvanMaduni} (mla|i), na{li na listi kandidataHrvatskog zajedni{tva, me|u ~lanovi-ma te stranke, i prije izbora, do{lo je dopotpunog raskola. Prema nalogu Ivi}aPa{ali}a koji su dvojica ~elnika njegovesestrinske stranke u BiH Mario Vasilj iIvan Zlopa{a ùrno provela, starijiMaduni} i Andri} su odmah isklju~eni izHrvatskog bloka, dok su njihove kolegeMaduni}-mla|i i Ivan Ba}akprivremenosuspendirani. Sam Pa{ali} je pro{logvikenda boravio u Busova~i gdje je oddopredsjednika Hrvatskog bloka BiH

Marka Krili}a i ~lana strana~kogPredsjedni{tva Ivana Brzovi}a zahtije-vao da raspuste Op}inski odbor uTomislav Gradu, gdje ta stranka imanajvi{e pristalica.

TU\MANOVSAVJETNIK U BiH

Ivi}Pa{ali} i

daljesmjenjuje

nepo}udneHDZ-ovce

u BiH

rat otvoreno poru~uje:

dobiti novac iz Hrvatske!

rat otvoreno poru~uje:

obiti novac iz Hrvatske!

TOTALNA PODR[KASANADEROVE VLADE:

Dr. Boò Ljubi},lider HDZ-a 1990.

OPSJEDNUTOST PODJELOMBiH: Ivi} Pa{ali}, biv{iTu|manov savjetnik, politi~ki

je aktivan samo u BiH


HDZ.qxd 9/20/2006 7:42 PM Page 29


30/80

autenti~nom HDZ-u na ~ije je ~elopostavio prekaljenog HDZ-ovca, potpred-sjednika Hrvatskog sabora Luku Bebi}a.

ZAGREBA^KAOFANZIVA NA BiH

Luka Bebi} poznat je po tome da jesve svoje partijske zadatke, kako one kojemu je povjeravala komunisti~ka vlast(kada je, tvrde hrvatski izvori, radio zazloglasnu jugoslovensku UDBU), tako ikasnije {to mu ih je davao HDZ, obavljaodo kraja efikasno. PotpredsjednikHrvatskog sabora Bebi} posljednjih jenedjelja vi{e vremena proveo u BiH negou Hrvatskoj: u pratnji doktora Ljubi}a,lidera HDZ-a 1990., obi{ao je bolnicu uNovoj Biloj i donirao respektabi lan

kontingent medicinske opreme ovoj klinicikoju je tokom rata utemeljila a nakon ratana sve mogu}e na~ine logisticirala i urespektabilan medicinski centar pretvorila(isklju~ivo) Vlada Republike Hrvatske.Sanaderov povjerenik Bebi} se pojavio ina nekoliko predizbornih skupova HDZ-a1990. poru~uju}i da }e Hrvatska samoukoliko Ljubi}eva stranka pobijedi naizborima nastaviti pomagati Hrvate uBiH. Osim Luke Bebi}a, na Konvencijikoalicije Hrvatsko zajedni{tvo koja je2. septembra odràna u Mostaru, podr{kuLjubi}evom HDZ-u 1990. dali su zastup-

nici HDZ-a u Saboru Republike HrvatskeZdenka-Babi} Petri~evi} i Ivan Bagari},oboje izabrani u 11. izbornoj jedinici

(lista za dijasporu), te glavni tajnikhrvatskog HDZ-a Ivan Jarnjak. Nekolikodana kasnije, na tribini HDZ-a 1990. uOra{ju gostovali su ùpani Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske ùpanije,dok je na zavr{nim predizbornimskupovima te stranke u bosan-skoj Posavini najavljen dolazakpotpredsjednika hrvatskog HDZ-ai saborskog zastupnika AndrijeHebranga.

Da Sanaderov HDZ izboreu BiH doìvljava krajnjeozbiljno, svjedo~e i druge bro-jne akcije oficira za vezu

Luke Bebi}a. Bebi} je prije mjesec danaotpo~eo ùstru kampanju me|u najugled-nijim hrvatskim gospodarstvenicima,intelektualcima, javnim li~nostima u BiH,nedvosmisleno traè}i od njih da podrèLjubi}ev HDZ 1990. godine, pri tom sesluè}i brutalnim ucjenama, nemoralnimponudama, metodama mrkve i {tapa.

Bebi} je tako prije dva mjesecauljudno preporu~io najuglednijem inajuspje{nijem hercegova~kom gospo-darstveniku Miji Brajkovi}u, direktorumostarskog Aluminija, da se stavi naraspolaganje Ljubi}evom HDZ-u; u pro-

tivnom }e Aluminij imati ozbiljnesankcije od svojih suvlasnika iz Hrvatske.Brajkovi} se opravdao da je ~ovjek u

godinama, ali je Ljubi}uproslijedio svog prvog opera-tivca, Juru Musu, pomo}nikadirektora za upravno-pravneposlove. Lojalnost Ljubi}evom

HDZ-u iz Zagreba je ultimativno traèna

HRVATSKA I IZBORI U BiH


Tokom nekoliko prethodnih izbornihciklusa Socijaldemokratska partija BiHimala je podr{ku SDP-a Hrvatske i njenogpredsjednika Ivice Ra~ana. Ugledni hrvatskiSDP-ovci, poput profesora Zdravka Tomca,pojavljivali su se na skupovima svojihbosanskohercegova~kih kolega i pozivaliHrvate u BiH da glasaju za soci-

jaldemokrate. Uo~i predstoje}ih izvora SDPBiH je dobio javnu potporu desetinebratskih stranaka, od ameri~kihdemokrata, njema~kih socijaldemokrata,

pa do socijalista crnogorskog lidera Mila\ukanovi}a. Upadljivo je, me|utim,drànje po strani SDP-a Hrvatske. Navodnosu odnosi socijaldemokratskih partija BiH iHrvatske naru{eni prije nekoliko godina,kada je tada{nji premijer BiH ZlatkoLagumdìja predsjedniku Vlade HrvatskeIvici Ra~anu tokom razgovora o brojnim ner-

ije{enim pitanjima izme|u dvije zemljekazao kako on (Ra~an) nije soci-jaldemokratizirao Hrvatsku nego tu|man-izirao SDP .

RAAN - LAGUMD@IJA

Aktivno i prijateljskoignoriranje

NI[TA BEZ PODR[KE IZZAGREBA: Dr. Zvonko Juri{i},kandidat HSP-a za Predsjedni{tvo BiH

RAZLAZ NA LJEVICI:Ivica Ra~an i ZlatkoLagumdìja

ULTIMATUMIZ ZAGREBALojalnostLjubi}evom HDZ-uiz Zagreba jeultimativnotraèna i oduglednog

mostarskog odvjet-nika i predsjednikaMatice Hrvatske uBiH JosipaMuselimovi}a

JosipMuselimovi}

HDZ.qxd 9/20/2006 7:42 PM Page 30


31/80

i od uglednog mostarskog odvjetnika ipredsjednika Matice Hrvatske u BiHJosipa Muselimovi}a; nakon {to je on to

odbio (navodno zbog sukoba interesa -Muselimovi} na Sudu BiH brani pred-sjednika HDZ-a Dragana ôvi}a) presta-la je stizati redovna mjese~na pomo} izHrvatske za Maticu Hrvatske. Na sli~nimisku{enjima se na{ao i rektor Mostarskogsveu~ili{taFranjo Ljubi}, kojeg je poko-sio infarkt nakon ultimatuma iz Zagrebakojim se traìla njegova potpora HDZ-u1990. ukoliko è

slobodna bosna 514

Documents