slobodna bosna slobodnabosna811

www.slobodna-bosna.ba

PRIJEDOR I(LI) SREBRENICA: NA^ELNA BITKA ZA NA^ELNIKA

GROBAR DAN!

www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh

SLUÂJ MILORADABARA[INABolje pokajnik nego pokojnik

Nakon skoro godinu dana, koliko jenavodno trajala istraga o „neprimjerenimkontaktima“ MILORADA BARA[INA sme|unarodnim {vercerom oru`ja sa crneliste Ujedinjenih naroda SLOBODANOMTE[I]EM, Prvostupanjska disciplinskakomisija VSTV-a donijela je odluku premakojoj je Bara{in smijenjen s funkcijeglavnog dràvnog tuìtelja i raspore|en uPosebni odjel za ratne zlo~ine Tuìteljstva

BiH; na{anovinarkaotkrivapozadinuprvorazrednogpravosudnogskandala ~iji suglavni akteriMiloradBara{in injegovog{ti}enikSlobodan Te{i}

VRHUNAC POLITI^KE KRIZE U BiH Ho}e li “{estorka” prerasti u “petorku”

Na sastanku lidera {est vladaju}ihstranaka u Sarajevu propao je i posljednjipoku{aj Zlatka Lagumdìje da odSulejmana Tihi}a iznudi podr{ku za dràvnibudèt; “Slobodna Bosna“ otkriva za{to seTihi} protivi predloènom budètu ianalizira ho}e li zbog spora o budètu“{estorka“ biti zamijenjena “petorkom“

TRAGEDIJA U ZALU@ANIMAIstraga zbog pogibije petorice Mladi}a

Avionesre}a u Zaluànima, u kojoj jepoginulo pet mladi}a, otvorila je pitanjeodgovornosti rukovodstva i nadle`nihinspekcija Direkcije civilne avijacije BiH(BHDCA), dràvne agencije ~iji posao je,izme|u ostalog, da vodi ra~una osigurnosti aviosaobra}aja, aerodroma iletjelica registrovanih u BiH. Sude}i premainformacijama do kojih smo uspjeli do}i,

amaterizam, nestru~nost i op{te rasulo uprocesu rukovo|enja savr{en su “recept“za avionske nesre}e

USPJEH U DOBA KRIZEUlaganje u proizvodnju, znanje i ljude

êlni ljudi PREVENT GRUPE u BiHprotekle su nedjelje otvorili svoju novutvornicu u Gora`du, u kojoj }e se pravitipresvlake za Volkswagenov GOLF A7;otvaranjem tvornice u Vitkovi}ima, osniva~i ~elnik “Preventa“ NIJAZ HASTOR seoduìo rodnom gradu, ali i pokazao na kojina~in zajedno mogu funkcionirati patritizami poduzetni{tvo

NINA HAD@I]@ivot u karikaturi

Sarajevska umjetnica NINA HAD@I] (27) usvojim karikaturama prikazuje kako„obi~ne“, anonimne ljude, tako i javneli~nosti i bh. politi~are koji za njupredstavljaju nepresu{ni izvor inspiracije; sa

Ninom smorazgovarali onjenoj ljubavipremakarikaturi,satiri~nimprikazimapoliti~kesituacije uBiH,osjetljivombalansuizme|udobrekarikature ipogre{neinterpr e -tacije...

CANNES, 65 PUTAUzdu` i poprijeko “kroazete”

Na{a saradnica je i ove godine u Cannesui prisustvuje {ezdeset i petom izdanjunajve}eg filmskog festivala na svijetu; uznak po~asti, “65. Cannes Festival” kaosvoje za{titno lice odabrao je “najzanosnijuplavu{u na svijetu”

24.5.2012. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mirha DEDI], Nedim HASI],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

MOJA BANKA d.d. SARAJEVO137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

32

64

48

60

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 24.5.2012 0:58

SLOBODNA BOSNA I 24.5.2012.4

ISTRAGA NA NOVOM TRAGU

Policija otkrilaneke novetragove kojivode do ubice Amine [abanagi} izSanskog Mosta

Po nalogudirektoraFederalneuprave policijeDraganaLuka~aistraga omonstruoznomubojstvuAmine[abanagi} iz

Sanskog Mosta nedavno jereaktivirana. Nesretna je djevojka,podsjetimo, ubijena u no}i izme|u 19. i20. maja 2004. godine, dok se vra}alasa posla iz hotela Sanus, na grobljuGreda svega 400 metara udaljenom odku}e u kojoj je ìvjela s roditeljima idvije sestre. Njezino je tijelo prona|enou potoku, gdje je prema dosada{njimnalazima istrage ba~eno sa dvadesetakmetara visoke strmine. Iako je nakonsvirepog ubojstva mlade i lijeperecepcionarke pokrenuta najve}aistraga u Krajini, saslu{ano na desetkesvjedoka i osumnji~enika, hladnokrvniubojica koji je zadavio Aminu[abanagi} ni do danas nije prona|en.No, kako je pokazala nova istraga ukoju je, pored inspektora MUP-a Unsko-sanskog kantona i njihovih federalnihkolega, uklju~en i Centar za forenzikuFUP-a, mada su lokalni policajci uloìlisilan trud traè}i monstruma, zbogneiskustva i nestru~nosti napravljeno jevi{e propusta. Valja, me|utim, kazatikako prije osam godina ni federalnapolicija nije imala resurse i opremu sakojom raspolaù danas (naro~ito kadasu posrijedi DNA analize), zbog ~ega sezajedni~ki istraìteljski tim nadapozitivnim rezultatima. Navodno jepolicija ve} otkrila nekoliko tragova koji

Na junskom zasjedanju Parlamentarneskup{tine Vije}a Evrope (PSVE) trebao bibiti imenovan bh. sudija za Evropski sud zaljudska prava u Strasbourgu. S obzirom narazli~ite osnove zbog kojih se dràve predovim Sudom tuè, na ovu poziciju uprincipu se imenuju vrlo ugledni pravnici sabogatim pravnim iskustvom, poznavanjem{irokog spektra pravnog znanja (krivi~nog,gra|anskog, parni~nog), oni koji su u svojojzemlji obavljali va`ne sudske funkcije ili,recimo, pravni stru~njaci, profesorime|unarodnog prava sa respektabilnimakademskim referencama, koji odli~nogovori bar jedan od dva slu`bena jezikaSuda, francuski ili engleski. Za pomenutupoziciju u BiH se prijavilo 12 kandidata, alijavno nikada nisu objavljena njihova imena,niti se znalo bilo {ta oko procedure, kriterijaitd. na osnovu kojih je napravljen uì izbor.

Samo je u jednom od saop{tenja,objavljenom krajem februara, navedeno daje Predsjedni{tvo BiH utvrdilo listukandidata za izbor sudije u ime BiH uEvropskom sudu za ljudska prava uStrasbo urgu. Troje kandidata, kako saz -naje mo, koje je Predsjedni{tvo odabralo suFaris Vehabovi}, sudija Ustavnog sudaFederacije BiH, DDragomir Vukoje, sudijaSuda BiH, i MMirsa Muharemagi}, savjetnicau Misiji BiH pri Vije}u Evrope uStrasbourgu.

U me|uvremenu, nekoliko onih koji suodba~eni zbog netransparetne procedureizbora od strane Predsjedni{tva uputili suàlbe Vije}e Evrope. Oni tvrde da nikadanisu bili obavije{teni kako su i prema kojimkriterijima “ispali iz igre”, te o~ekuju da bilista koju je dostavilo Predsjedni{tvo BiHnaknadno mogla biti povu~ena. [to se ti~ekandidata koji su odabrani, pomenimo da jeVehabovi}, prije dolaska na Ustavni sud

FBiH krajem 2007. godine, od 2001.godine radio kao registar u Ustavnom suduBiH, a ~etiri godine ranije bio je pravnik uUredu Ombudsmena za ljudska prava zaBiH. Magistrirao je na Interdisciplinarnim

postdiplomskim studijima Univerziteta uSarajevu (organiziranim u saradnji saBolonjskim univerzitetom i London Schoolof Economics) i autor je knjige OdnosUstava BiH i Evropske konvencije zaza{titu ljudskih prava i osnovnih sloboda.Sudija Dragomir Vukoje (od 2005. godineradi na Sudu BiH), biv{i je sudija Okru`nogsuda i Osnovnog suda u Trebinju, a proveoje osam mjeseci na stru~nom usavr{avanjuu Francuskoj.

Savjetnica Muharemagi} biv{a je bh.ambasadorica u Ma|arskoj i {efica Odsjekaza ljudska prava u MIP-u. Prethodno jedevet godina radila kao advokat. Za na{ jelist demantirala navode nekoliko na{ihsagovornika da je u rodbinskim vezama saministrom vanjskih poslova BiH ZZlatkomLagumdìjom i odbacila mogu}nost da binjegove preporuke (vrlo bitne s obzirom nafunkciju koju obna{a) i “lobiranja” moglabiti klju~na da upravo ona sa svojimskromnim pravnim iskustvom, a bezakademskih referenci, bude izabrana na ovupoziciju. (D. Savi})

IZABRANI BH. KANDIDATI ZA EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA

MINI MARKET

Faris Vehabović, DragomirVukoje i Mirsa Muharemagić

kandidati za bh. sudijuEvropskog suda za ljudska prava

Zgrada Suda u Strasbourgu

Amina [abanagi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 24.5.2012 2:30

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


mogu voditi prema ubojici, ali bi klju~nidoprinos istrazi mogli dati Amininisugra|ani i ~lanovi obitelji, od kojih seo~ekuje puna suradnja. (S.M.)

GRANICA STRPLJENJA

Sindikalni ~elnikGrani~ne policije PredragCrnogoraczatraìo za{tituPeteraSorensena Predsjednik sindikata Grani~ne policijePredrag Crnogorac u utorak, 22. maja,pismeno se obratio Peteru Sorensenu,specijalnom predstavniku EU-a u BiH,upozoravaju}i ga da Vije}e ministaraBiH kao poslodavac kr{i Evropskusocijalnu povelju i dodatni protokolEvropske socijalne povelje koju je na{azemlja, kao ~lanica Vije}a Evrope,prihvatila i obavezala se primjenjivati odonog momenta kada ju jePredsjedni{tvo BiH na svojoj 42. sjedniciodrànoj polovinom jula 2008. godineratificiralo. Crnogorac je upozorioSorensena da su u predloènombudètu utvr|ene znatne restrikcije kojeizravno utje~u na radno-socijalni status,prije svega, policijskih slu`benikauposlenih u Grani~noj policiji. “Pojedini ministri poput ministravanjskih poslova Zlatka Lagumdìje,ministra finansija Nikole [piri}a ipredsjedavaju}eg Vije}a ministaraBiH Vjekoslava Bevande nastoje ujavnim istupima legitiman i legalanstav sindikalnih predstavnikaokarakterisati ’buntovno{}u’ i’populizmom’“, stoji u pismuCrnogorca koji tako|er navodi daspomenuti ministri, povodom {trajkaGrani~ne policije, zakazuju “ad hoc“sastanke sa ministrom sigurnosti,direktorima policijskih agencija i {efomobavje{tajne slu`be na kojimarazmatraju politi~ko-sigurnosnu situacijuu BiH, {to u Grani~noj policijidoìvljavaju kao direktan pritisak naSindikat. (M.F.)

MINI MARKET

Sastanak šestorkeDržimo se za ruke da ne iskopamo oči

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 24.5.2012 2:31

Usvakom izborno-predizbornom ciklusu ovda{nji sepolti~ari fokusiraju na, mislim, unaprijed dogovo -renu temu oko koje }e se iscrpljivati do

iznemoglosti. Temu koja je neproduktivna, ali zgodna zazamagljivanje su{tine, sadràja uàsa u kojem ìvimo.Sada je na dnevni red do{la tema Srebrenice, izbora,popisa stanovni{tva, ni{ta u vezi sa tom “temom“ ne moèbiti neva`no, sve je strahovito va`no i neodlo`no zaraspraviti. Ko }e biti na~elnik Srebrenice, Bo{njak iliSrbin, nije stvar tehni~ke prirode. Ali je iritantno to {to sena tom, dakle supstancijalnom, bolnom pitanju vr{ikrajnje negativna i kontraproduktivna nacionalnahomogenizacija, koja nikome ni{ta dobro ne moèdonijeti. Osim politi~kim klasama, srpskim ili bo{nja -~kim, koje su tu temu nametnule.

Predlaè mi neko ovih dana da se registriram smjestom prebivali{ta u Srebrenici, e kako bih bio u prilici,pravu i obavezi, da glasam za “na{eg na~elnika“.Bo{njaka. Dakle, da ja oja~am, “omasovim“ bo{nja~kobira~ko tijelo kako bi na~elnik Srebrenice bio “na{“ a ne“njihov“. E, sad, ko je “na{“: je li to kandidat Stranke

demokratske akcije, buka~ki avanturista ]]amil Durako -vi}, ili je jo{ “na{kiji“ kandidat nepostoje}e SSilajdì}evestranke za BiH AAdib \ozi}. Ako se iko moè sjetiti, menije teret sje}anja profesionalna deformacija, \ozi} je,odmah nakon rata bio ministar u Vladi Tuzlanskog kant -ona, iza kojeg je ostala milion i jedna afera, pronevjere,zloupotrebe slu`benog poloàja.

Traìm od onoga koji mi je nudio da se upi{em uspisak bira~a na lokalnim izborima za na~elnikaSrebrenice da mi pokaè ko je sve na tom spisku.

Ima li me|u povratnicima, na tom spisku, u Srebrenicuinspiratora, stratega te kampanje, ad hoc intelektualca,rashodovanog kantonalnog ministra (u Sarajevu, naravno)Emira Suljagi}a.

Je li se u glasa~ko tijelo Srebrenice upisala MMuniraSuba{i}, `rtvoslovna turistkinja, privremeno, i tako ve}dvadeset godina, raseljana osoba u Vogo{}i? Ili, {to je

mnogo izvjesnije, nije imala vremena obilaze}i stokonferencija, od Turske do Haaga.

Pod ogromnim pozitivnim dojmom, koji sam dobio,pokupio u Gora`du, nakon otvaranja Preventovetvornice koja upo{ljava blizu hiljadu radnika,

zaboravim ko je na~elnik Gora`da. U kojoj je stranci, ~ijije igra~, sve je to potpuno besmisleno u elementarnojedino va`noj, egzistencijalnoj ~injenici da je u njegovommandatu u Gora`du zaposleno dvije-tri hiljade ljudi.Saznat }u ja kasnije, raspitao se, provjerio: na~elnikGora`da zove se MMuhamed Ramovi}, formalnoobrazovanje mu je da je zavr{io medresu, dakle hodà je,pa jo{ neki fakultet “dru{tvenih nauka“... Pretpostavljamda je kadar Stranke demokratske akcije, ali to apsolutnoni{ta nikome ne treba zna~iti. Jedino {to je va`no jesurazultati, efikasnost, u~inkovitost.

Privatno mi je, recimo, milion puta draì, miliji,topliji JJasmin Imamovi}, gradona~elnik Tuzle, odHuseina Smajlovi}a, na~elnika Zenice. Jasmin je SDP, aHusein izvorni SDA. Duìna mandata im se, otprilike,

poklapa, sedam-osam godina i jedan i drugi upravljajugradom. I hajdemo sada podvu}i crtu, u bilo kojemsegmentu “lokalne samouprave“. Smajlovi} je napraviorespekt abilan atletsko-su{tinski kompleks na zeni~komKamberovi}a polju. Jasmin je uspje{an u mjeri danapravi i medijski atraktivno upakira budala{tinu koja sezove “Panonsko jezero“, sakuplja pisce i i knjièvneteoreti~are iz regije, dijeli nagrade, priznanja, lovorovevijence. Pri tom jedini veliki brand, mnogo ve}i ineuporedivo va`niji, FK Sloboda, mu ispada iz Premijerlige i pitanje je ho}e li se ikada vratiti. Propala je u Tuzliko{arka, uru{io se nogomet, privreda je na koljenima;istovremeno kada je Tuzla kapitulirala u Zenici ~etiri-pet atleti~ara saop}avaju da su blizu olimpijskenorme.Va`no je, kad je Tuzla u pitanju, medijskiatraktivno, je li oboren Guinnessov rekord u brojupoljubaca po sekundi. Sve skupa je to odli~no, ali nijaposao op}inskog na~elnika da se iscrpljuje na


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Načelnik Srebrenice, pa hajdemo biti otvoreni, Bošnjak ili nebošnjak,ništa ne rješava sve dok je na čelu Prijedora pritajeni zločinac MarkoPavić. Nije se ovoj državi desilo izolirano, ishitreno zlo: ista pošast jeu različitim oblicima, formama zahvatila i Srebrenicu i Prijedor, iRudo i Mrkonjić Grad, i Ljubuški i Travnik

LOKALNA ANESTEZIJA:NAÊLNIK NA ÊLU KOLONEPi{e: SENAD AVDI]

Za{to je na~elnik Srebrenice naprasno postao v

Iluzije:Iluzije.qxd 24.5.2012 4:08

glupostima i da bude medijski prihvatljiv, da privatne ambicijepostavi ispred op}eg interesa. Neuporedivo je va`nije (baremmeni) je li baca~ kugle, Srebreni~anin HHamza Ali} ispunioolimpijsku normu nego ko je ~lan ìrija za knjièvnu nagradu“Me{a Selimovi}“.

Ima, opskuran tip, na~elnik Prijedora, MMarko Pavi}, kojiodre|uje kada se mogu, a kada se nikako ne smiju obi}i logoriu “{iroj zoni Prijedora“. Ako }emo pravo, istinito i

nepotkupljivo, Pavi}, nekada{nji {ef deta{mana Slu`be dràvnebezbjednosti Bosne i Hercegovine u Prijedoru, odavno bi moraobiti iza re{etaka. Pa da obja{njava Pavi} Marko ne za{to se ne moguobilaziti logori u Krajni ve} za{to si ti logori uop}e instalirani, za{tosu ljudi mu~eni, mrcvareni i, na kraju, ubijeni.

Pitali smo u ovim novinama sve ljude koje se mora pitati, po~evod korporativnih imperija poput Mittal Steela, za{to je zabranjenulaz ljudima, za{to i zbog ~ega se selektivno dopu{ta ulaz u ratnekoncentracijske logore, Omarasku, Keraterm, Trnopolje. “To jeodluka lokalne samoprave“, otprilike je glasio oholi, be{}utni

slu`beni odgovor koji, u osnovi ne zna~i ni{ta, osim {to jezadovoljio slu`benu formu.

Djeluj lokalno, misli globalno - to bi ukratko bilaprihvatljiva mantra oko koje se na~elno trebamo usuglasiti.Na~elnik Srebrenice, pa hajdemo biti otvoreni, Bo{njak ilinebo{njak, ni{ta ne rje{ava sve dok je na ~elu Prijedora pritajenizlo~inac Marko Pavi}. Nije se ovoj dràvi desilo izolirano,ishitreno zlo: ista po{ast je u razli~itim oblicima, formamazahvatila i Srebrenicu i Prijedor, i Rudo i Mrkonji} Grad, iLjubu{ki i Travnik. Tu “stvar“ treba nazvati pravim imenom -fa{izam! I uzaludni su napori da ga se osujeti “na lokalu“. Nemasre}e, nema prosperiteta, nema nam dalje, ko god bio na~elnikSrebrenice, dok ljudi u obli`njem Bratuncu ne prihvatesvjedo~enje svog ratnog na~elnika MMiroslava Deronji}a koji jevi{e puta u Haagu potvrdio da je smisao njegove partije bio“istrijebiti Turke“.

Ostavimo Srebrenicu po strani, vratimo se Prijedoru. Ili }epravda, zakon, vaìti za sve i za svakog, ili pravda i zakon ostajunedosti`ne, utopisti~ke kategorije... �


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

o va`no, a na~elnik Prijedora neva`no politi~ko pitanje?

[TA NAM JE VA@NIJE, SREBRENICA ILI PRIJEDORMarko Pavi}, na~elnik Op}ine Prijedor, i ]amil Durakovi}, potencijalni na~elnik


ÊTVRTAK, 17. MAJDo{ao ~ovjek, na{ Bosanac, iz jedne

daleke zemlje, Australije, pa mi pri~a kakoima druga Irca, uspje{nog poduzetnika kojije trbuhom za kruhom iz velike kolonijalnesile, Velike Britanije, do{ao u taj Sidnej,Melburn, haj’ znadni. Pa mu mama iz Irskeposlala toplo maj~insko pismo: ““Dragi sine,nadam se da }e{ se sna}i u toj dalekojzemlji; poslala bih ti sto funti, ali ve} samzalijepila kovertu“... To bi mogao biti jedanod odgovora na planetarnu recesijskukrizu...

PETAK, 18. MAJNemam ja danas u Gora`du ni{ta

ozbiljno pri~ati s bilo kim; odnosno nikoozbiljan se ne}e upustiti u dijalog sa mnom.Ima, me|utim, ~ovjek, VEDRAN PER[I],glasnogovornik Preventa, pita me jesam ligledao jutro{nju utakmicu ameri~ke NBAlige: Miami Heat izgubio u polufinaluIsto~ne konferencija NBA lige odPhiladelphije; imam ja svoje obrazloènjeza tu kataklizmu “Miamija“ - nikada se nijedesilo da genije DDwyane Wade od dvadeset{uteva na ko{ proma{i {esnaest. Sve }e todo}i na svoje, nisam ni ja, kaèm Vedranu,prije dvadeset godina mogao zamisliti da}emo nas dvojica sjediti na terasi hotela“Behar“ i raspravljati o NBA ligi.

SUBOTA, 19. MAJTe{ka, za nas nogometne sladokusce,

neprobavljiva utakmica Lige prvaka izm e -|u Bayerna i Chelsea. Ovi se, kao, brane, aovi, kao, odolijevaju napadima. Odv ratno!

Ima neko ko se raduje pobjedi ovih, ili onihdrugih, ~estitam jednima, izra` avam su}utdrugima, a u osnovi me ba{ briga. ““Nakonove dosadne utakmice meni Tribina Vije}abo{nja~kih intelektu alaca do|e koadrenalinski {ok“, pi{e mi drug. Tamantako.

NEDJELJA, 20. MAJNije prijatno, nego je neprijatno, ali

dvije po{iljke moram preuzeti. Jedna je

urgentna: odluka Ustavnog suda Bosne iHercegovine gdje me obavje{tavaju da jeponi{tena prvostupanjska presuda upredmetu “Branko Doki} protiv SlobodneBosne“. Kantonalni sud presudio u na{ukorist, Ustavni sud se uzjogunio. Presudio ukorist Doki}a da mu moramo neke pareuplatiti. Da ne duìm, Ustavni sud smatrada je biv{i ministar komunikacija i prometaDoki} u pravu, a da smo mi u krivu -nepravu. U potpisu presude kojoj nemapravnog lijeka stoji ime MIODRAGSIMOVI].

Sve bi mi to te{ko palo na gladanstomak da nisam otvorio drugu po{iljku: izAustralije mi je poslao VVitomir @epini}ogromnu knjigu, zove se “Hidden scars -Understanding and Treating ComplexTrauma“. Za mla|e nara{taje nije naodmetkazati da su @epini} i Simovi} imali istupriliku kao “Alijni Srbi“; svako od njihdvojice je tu priliku na osebujan na~iniskoristio. Dakle, pi{e u dirljivoj posvetiVito @epini}: “Dragi Senade, u ratu jeva`no sa~uvati glavu i obraz, ako ne moè{obadvoje, sa~uvaj obraz“...

PONEDJELJAK, 21. MAJNadao sam se da }e to neko drugi, {ta

sam ja Bogu zgrije{io, prokomentiratidegenek koji je u [irokom Brijegu dobioprofesor sarajevskog Pravnog fakulteta

Zdravko Grebo. ““Akademska zajednica jezgroèna tim vandalskim ~inom“, pi{e ujednom od mnogobrojnih cehovskih saop -}enja. Imam ja sli~na isku{enja sa batina -ma, huliganima, siledìjama: “akademskazajednica“ trebala bi biti zgranuta ~inje -nicom da njihov uvaèni ~lan duboko izapono}i sjedi u takvom okruènju...

UTORAK, 22. MAJ“Ti si zadnji ozbiljan urednik u regiji“,

veli mi no}as uvaèni kolega i prijatelj saAl Jazeere GORAN MILI]. Laskavo jeste,{krti su novinari na me|usobnim komplim e-ntiranjima... Tako odem ku}i i traìm dla -ku u jajetu, vagam rije~ po rije~. Na {ta jeGoran bacio akcenat? Jesam li “ozb iljan“ ilisam “zadnji“?

SRIJEDA, 23. MAJImam danas jednu sitnu obavezu prema

sebi: moram, o~ito, neodloàn problem saokom, koje mi ni{ta ne valja, rije{iti imoram oti}i pod no` o~nim he}imima.Zvoni telefon: ““[ta ima, buraz?“, pita neko.“Evo me u operacionoj sali, javim ti se ~imse izvu~em iz ovog belaja“, govorim,poku{avaju}i odglumiti pristojnost i blagoodstraniti sugovornika. ““Dobro to, nego {taima jo{?“, navaljuje. A sino} dobri mojiprijatelji(ce) najavljuju se da kupe nekosme}e u McDonaldsu. Čitava je toprocedura, treba{ nazvati dispe~era inajaviti se, pa ti neko odobri da kupi{.Mogu}e da je mene vrijeme pregazilo, danisam “trendi“: u mom o~ito prevazi|enomvaktu i zemanu ljude su u bolnicama zvalida ih pitaju treba li im {ta, a u a{~inicamase samo jedno pitanje postavljalo kadnaru~i{ mije{ane pa~e: ““Sa ili bez?“Sir}eta...


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI

Dani bijelog {tapa i oko okano


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 23.5.2012 21:32 Page 6


HOD@A STRAH

Imam iz Kozarca sru{io nadgrobnispomenik jer muse nije svi|aoNevjerovatna i neopisiva su stradanjaKozar~ana. Jo{ nevjerovatnija je pri~a onjihovom povratku i istrajnosti u èlji dabudu “svoji na svome“. Kao da nijedovoljno te{ko vratiti se i ìvjeti umjestu u kojem su ubijani, zatvarani imu~eni, Kozar~anima oteàvaju ilokalni vjerski slu`benici koji sebiuzimaju za pravo odlu~ivati ~ak i oizgledu nadgrobnih spomenika. Osramotnom pona{anju hodà u Kozarcukod Prijedora svjedo~i pri~aKozar~anke Armine Muji}. Njezinamajka, Fatima Mujkanovi}, umrla je uKozarcu prije tri godine. Njezin otac,koji je ìvio u Zagrebu, umro je tako|eru ovom gradi}u u kojem je i sahranjen1989. godine. Arminina majka bila jeizri~ita u èlji da ju se sahrani nagradskom mezarju, pored njezinogmuà, Armininog oca. “Moji roditelji subili rastavljeni dugi niz godina. O~ito,mama je èljela da u nekom drugomìvotu budu zajedno. Moja majka jeukopana po islamskim obi~ajima, alije htjela da joj se postavi spomenik,isti onakav kakav je na mezaru mogaoca. To je bila njena posljednja èlja.Kako da to ne po{tujem“, kaèArmina. Poru~ila je i poku{ala postavitispomenik na maj~inom mezaru, onakavkakav je njezina majka i èljela.Me|utim, postavljanje spomenikazabranio je Amir Mahi}, glavni imammed`lisa u Kozarcu, uz pomo}predsjednika med`lisa TeufikaKula{i}a, ina~e, ~lana SDP-a, zapo -slenog u Telecomu BiH! Kula{i} i Mahi}su, da stvar bude jo{ gora, postavljanjespomenika zabranili uz asistencijupolicije. Tada je po~ela Arminina borbasa hodàma u Kozarcu, koji o~itosmatraju kako su svemo}ni.Propagiraju}i usput, u svojoj bahatosti, iselefijski na~in u~enja. Armina je uaprilu pro{le godine, tako|er uzintervenciju policije, koja je, kako kaèbila veoma korektna i profesionalna,postavila spomenik majci.

MINI MARKET

Iako je bezbroj primjera koji potvr -|uju da pravosudna praksa u BiH samopoti~e kriminal, slu~aj vlasnika i direktoratvrtke GITTA iz Čitluka MMarina Sivri}anajbolji je pokazatelj da se lopovlukitekako isplati. Sivri} je, naime, 2010.presudom mostarskog Op}inskog sudaosu|en na dvije godine zatvora, zbogkaznenog djela zlouporabe ovlasti uprivredi, a nakon {to je dokazano da jeprodaju}i gorivo iz Rafinerije nafte u

Bosanskom Brodu nepoznatim kupcimao{tetio prora~un za vi{e od 750.000 KM.Presuda je koncem novembra iste godinepravomo}no potvr|ena odlukom @upan i -jskog suda u Mostaru, ali je Marin Sivri}izbjegavao odlazak u zatvor sve do krajajula 2011. Na slobodi se, me|utim, na{aove} poslije devet mjeseci, budu}i da mu jefederalna Komisija za pomilovanje ùrnosmanjila kaznu.

(S.M.)

LOPOVLUK SE ISPLATI

Umjesto dvije godine,kriminalac iz Čitluka Marin

Sivrić u zatvoru proveodevet mjeseci

Kreator igre zagreba~ke Cibone,Amerikanac ZZack Wright, ovoga bi ljetatrebao zaigrati za ko{arka{ku reprezentacijuBiH u kvalifikacijama za Eurobasket 2013koji se igra u Sloveniji. Na dolasku Wrightainsistira novi selektor ko{arka{kereprezentacije AAleksandar Petrovi}, koji biu Wrightu dobio pouzdanog igra~a namjestu organizatora igre, a Wright bi usezonama koje dolaze igrao s bh. paso{em,{to bi mu kao Amerikancu dodatno podiglocijenu jer ne bi tro{io kvotu stranaca umom~adi. Kao i u mnogo slu~ajeva do sada,paso{ bi Wrightu trebalo dodijeliti Vije}eministara BiH, ali s obzirom na sporostadministracije u sli~nim slu~ajevima, te{kose moè o~ekivati da Wright sa bh. paso{emdo~eka okupljanje reprezentacije. No, daPetrovi} bude spokojan u vezi saWrightovim paso{em pobrinuo se nikodrugi do MMilorad Dodik. Naime, Petrovi} jeu Aleksandrovcu prije nekoliko danagledao utakmicu finala doigravanja zaprvaka BiH izme|u tamo{nje Igokee i[irokog Brijega. Nakon utakmice, Dodik,ina~e poznat kao fanatik ko{arke, upoznaose sa Petrovi}em koji ga je, u neformalnom

razgovoru, upozorio na o~ekivaneprobleme oko Amerikan~evog paso{a.Dodik je istoga trena telefonom pozvaoSredoja Novi}a, ministra civilnih poslovaBiH, i “naredio“ mu da VM BiH po hitnompostupku Wrightu dodijeli paso{! Poredtoga, obe}ao je razgovarati i sapredsjedavaju}im VM VVjekoslavomBevandom, kako bi se iz budètskih rezervina{lo ne{to novca kojim bi se platilepripreme reprezentacije. Dodik je u istovrijeme pozvao Petrovi}a da sako{arka{ima BiH do|e odigrati utakmicu udvorani u Aleksandrovcu. (N.H.)

MILETOV DVOKORAK

Dodik urgirao da košarkašZack Wright dobije bh. pasoš

Zack Wright

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 24.5.2012 2:57

PRO ET CONTRA


Sedamnaestog aprila ove godinespomenik Armininoj majci je sru{en.Sru{ili su ga uposlenici Komunalnogpreduze}a Rad iz Prijedora, a ru{enjeje nadgledao imam Mahi}. Poja{njenjazbog ~ega je i sru{en i otkud im za topravo ni do danas nema. “Nisu me ~akni obavijestili da }e spomenik ru{iti.To je moja imovina, ja sam to platila.Ubi{e moju majku po drugi put, nisusa~ekali sudsku odluku ako jeuop{te trebala. Imali su ~ak inegativan odgovor Komunalnepolicije, koja im je kazala kako se tone moè raditi, kako je to krivi~nodjelo. Ba{ njih briga“, ogor~eno }eArmina. Nakon svega, Armina jeodlu~ila pravdu prona}i na sudu.Angaìrala je advokata i podnijelakrivi~ne prijave protiv Mahi}a i Kula{i}asudu u Prijedoru. (N. H.)

KAKO “ZNAÎ“ HARÎ

Grabovica }e za renoviranjedirektorskogkabineta uEPBiH spiskati60.000 KMUprkos rekordnom gubitku kompanijeod 37 miliona KM u prvom kvartalu2012. godine, direktor ElektroprivredeBiH Elvedin Grabovica poduzeo jeopse`nu, nepotrebnu i nadasve skupurekonstrukciju direktorskog kabineta.Po izri~itom nalogu Grabovice, izkabineta je izba~en sav zate~eninemje{taj, uklju~uju}i i garniturukupljenu prije samo dvije godine, anove komade namje{taja za svojkabinet birao je li~no direktorGrabovica. Dakako, novi namje{tajstigao je iz Italije, u skladu sraspostranjenom praksom ve}ine bahatih skorojevi}a. Ni najbliì suradnici Elvedina Grabovicene znaju ta~an iznos novca koji }e“Zna~i“ ulupati u opremu kabineta, noupu}eni tvrde da ova posve suvi{nainvesticija ne}e biti nià od 60.000 KM!

(M.A.)

MINI MARKET

SENIJA TAHIROVI]ProfesorIUS-a

NESituacija u regionu nije kao {to jebila prije dvadeset godina. IzborNikoli}a za predsjednika Srbijemoè zna~iti neke korake koji }ese negativno odraziti na politi~kuklimu ali, su{tinski, Nikoli} nemoè napraviti toliko zna~ajneizmjene zbog kojih bi do{lo dove}ih poreme}aja u regionu.

IBRAHIM NADAREVI]

Poslanik uPredstavni ~ -kom domufederalnogParlamenta

DASmatram da izbor TomislavaNikoli}a za predsjednika Srbijeasocira na period prije rata, navra}anje na radikalne stavovepolitika na Balkanu.

ADIS ARAPOVI]Politolog

DA/NEMi{ljenja sam da }e izbor Nikoli}adestabilizirati Srbiju, jer dolazi doraspodjele nekada jedinstvene mo}ikoncentrisane u rukama jednestranke, tj. DS-a Borisa Tadi}a. Tadestabilizacija Srbije moè se nega-tivno odraziti na region.

ALEKSANDARTRIFUNOVI]

Glavni iodgovorniurednikmedijskogprojekta”Buka”

NEMislim da izbor Nikoli}a ne}edestabilizirati region, jer region jesam po sebi dovoljno uzdrmanda bi izbor Nikoli}a za predsjed-nika Srbije bilo {ta arhitektonskipomjerio.

DINO MUSTAFI]Reìser

DAMi{ljenja sam da se radi o poli-ti~aru koji vodi nekonzistentnuvanjsku politku, ~iji su zaokreti biliod radikalnog nacionalisti~kogstava do proevropskog puta.Tomislav Nikoli} nema kredibilitetda vodi politiku dijaloga i mira jersu njegove izjave ekstremne io~igledno nacionalisti~ke.

SLAVKO JOVIÎ]PoslanikSNSD-a uParlamentuBiH

NESrbiji nije u interesu niti imapotrebu da se mije{a uunutra{nju politiku Bosne iHercegovine. Smatram danikome nije u interesu da sesituacija destabilizuje na Balkanu.

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

Smatrate li da će izborNikolića za predsjednika

Srbije destabilizirati region?

Priredila: Ma{a ]osi}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 24.5.2012 2:57

Prvostupanjska disciplinska komi -sija Visokog sudskog i tuìtelj -skog vije}a (VSTV) BiH kona~noje, pro{loga tjedna, zavr{ilapostupak protiv biv{eg glavnog

dràvnog tuìtelja MMilorada Bara{ina.Nakon skoro godinu dana, koliko jenavodno trajala istraga o Bara{inovim“neprimjerenim kontaktima“ s me|unaro d -nim {vercerom oru`ja SSlobodanomTe{i}em, nesumnjivo najve}a pravosudnaafera u BiH okon~ana je jo{ gorimskandalom. Kako je zvani~no priop}eno izVSTV-a, predstavnici su Prvostupanjske

disciplinske komisije i kompromitiranituìtelj prihvatili Sporazum o zajedni~kojsuglasnosti o utvr|ivanju disciplinskeodgovornosti, kojim je predvi|eno da seMilorad Bara{in kazni smjenom sa funkcijeglavnog dràvnog tuìtelja, premje{tanjemna mjesto tuìtelja u Posebnom odjelu zaratne zlo~ine Tuìteljstva BiH i smanjenjempla}e na iznos od deset posto u periodu odtri mjeseca.

[TA JE OTKRILA ISTRAGAOSA-e i FEDERALNOG MUP-a

Nezvani~no je kompromisna odluka oblagom ukoru biv{eg glavnog tuìtelja BiHdonesena nakon {to je Bara{in priznao da jepogrije{io kada se sastao sa Slobodanom

Te{i}em i njegovim bosanskim partneromDraganom Kapetinom, te izrazio kajanje.Istodobno je potencirano da za trajanjadisciplinskog postupka nije dokazano da jeBara{in pomagao trgovcima oru`jem, da jeostvario materijalnu korist ili utjecao naistragu koja je u Tuìteljstvu BiH, tada zbogsumnjivih milijunskih transfera novca naTe{i}evim bankovnim ra~unima u Sarajevu,otvorena jo{ 2010. godine. I mada suupravo ovi razlozi presudili da MiloradBara{in sa~uva posao i ugled, ~injenica jeda je Prvostupanjska disciplinska komisijaVSTV-a, prije nego {to je 1. jula 2011.donijela odluku o suspenziji glavnogdràvnog tuìtelja, na raspolaganju imalaobilje inkriminiraju}ih dokaza, koji su zatrajanja fingirane istrage sustavno igno-r irani.

Prema informacijama iz izvora bliskihVSTV-u, nakon {to su mediji u prolje}epro{le godine raskrinkali korupcijskumreù Slobodana Te{i}a, u koju se, izme|uostalih, “upecao“ i glavni dràvni tuìteljMilorad Bara{in, Disciplinskoj komisiji jedostavljeno povjerljivo izvje{}e Obavje{t a -jno-sigurnosne agencije (OSA-e), ~iji suagenti dvije godine tajno pratili i snimalisve kontakte bosansko-srbijanskog veletrg o-vca oru`jem. Pored fotografija kojepotvr|uju brojne kafanske susrete Bara{ina,Te{i}a i Kapetine u Sarajevu, Isto~nomSarajevu, Banjoj Luci i Beogradu, izvje{}eOSA-e upu}eno VSTV-u sadrì i tonskezapise njihovih telefonskih razgovora, kojinedvosmisleno upu}uju da je Milorad


SLUÂJ MILORADA BARA[INA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Nakon skoro godinu dana, koliko je navodno trajalaistraga o “neprimjerenim kontaktima“ MILORADABARAŠINA s međunarodnim švercerom oružja sa crneliste Ujedinjenih naroda SLOBODANOM TEŠIĆEM,Prvostupanjska disciplinska komisija VSTV-a donijela jeodluku prema kojoj je Barašin smijenjen s funkcijeglavnog državnog tužitelja i raspoređen u Posebni odjelza ratne zločine Tužiteljstva BiH; naša novinarka otkriva pozadinu prvorazrednog pravosudnog skandalačiji su glavni akteri Milorad Barašin i njegovog štićenikSlobodan Tešić

Milorada Bara{ina za{titile su kolege Milorad Novkovi}, Zdravko Kneèvi} i Jadranka

Lokmi}-Misira~a, koja je mjesecima opstruirala istragu onajve}oj korupcijskoj aferi u BiH?!

POVRATAK KOMPROMITIRANOGTU@ITELJA

��

Milorad:TEKST osnova.qxd 24.5.2012 0:30


BOLJE POKAJNIK NEGO POKOJNIK

KAKO JE PAO MILORAD BARA[INBiv{i glavni dràvni tuìtelj “upecao se” u korupcijsku mreù Slobodana Te{i}a,ne znaju}i da je me|unarodni {vercer oru`jem pod tajnom istragom OSA-e


Bara{in od dvojice kontroverznih biznism -ena uzimao novac i skupe poklone, kao i daje ulogu “oficira za vezu“ povjerio svomtada{njem voza~u MMi}i Trifkovi}u, koji jetako|er bio izda{no honoriran. U me|uvre -menu je, podsjetimo, istragu o najve}ojkorupcijskoj aferi u BiH pokrenula iFederalna uprava policije, koja je pro{legodine Tuìteljstvu BiH podnijela izvje{}eu vezi sa saznanjima o mogu}im nezak o -

nitostima u izvozu oru`ja. Iako su uanaliti~koj informaciji FUP-a spominjedesetak zvu~nih imena, od biv{eg dràvnogministra obrane SSelme Cikoti}a, koji jeTe{i}u omogu}io otkup vi{kova naoru -ànja, tajnika Ministarstva vanjskihposlova AAdija Hadìkapetanovi}a i pomo -}nika ministra vanjske trgovine iekonomskih odnosa DDragana Meki}a, kojisu mu izdavali dozvole za izvoz na temelju

krajnje sumnjive dokumentacije o krajnjimkorisnicima, te direktori tvornica namjen -ske industrije sa kojima je Slobodan Te{i}uspostavio poslovnu suradnju, TuìteljstvoBiH je tek nedavno donijelo odluku premakojoj jedino u slu~aju Milorada Bara{ina,njegovog voza~a Mi}e Trifkovi}a i dràvnetuìteljice SSene Uzunovi} (koja je vodilaistragu poslije blokade tri milijunaameri~kih dolara na Te{i}evom ra~unu uBBI banci), nema elemenata kaznenogdjela?! Nakon odluke sada{nje vr{iteljicedu`nosti glavne dràvne tuìteljiceJadranke Lokmi}-MMisira~a, kojom sunjezine kolege amnestirane odgovornosti, uza{titu Milorada Bara{ina prvi su stalipredsjednik VSTV-a MMilorad Novkovi} ijedan od najutjecajnijih ~lanova, glavnifederalni tuìtelj ZZdravko Kneèvi}.Upravo zahvaljuju}i lobiranju Novkovi}a iKneèvi}a, Bara{in je vra}en na radnomjesto u Tuìteljstvu BiH. Istodobno seNovkovi} spominje kao jedan odnajizglednijih kandidata za novog glavnogdràvnog tuìtelja.

STARI POSLOVI - NOVI PARTNERIPo nalogu Tuìteljstva BiH istragu o

poslovanju Te{i}evih kompanija Bosnia -spec export (sa sjedi{tem u Isto~nomSarajevu), Melvale i Moon Storm(registriranim na Sej{elima i Cipru)preuzela je Dràvna agencija za istrage iza{titu (SIPA). Inspektori SIPA-e suposljednjih mjeseci po~eli provjerudokumentacije o izvozu velike koli~inenaoruànja i municije iz BiH koji su ranijeprogla{eni vi{kom, kao i oru`ja koje jeproizvedno u doma}im tvornicama(Bratstvo u Novom Travniku i Igman uKonjicu), odnosno, kontrolu izvoznihdozvola koje je Te{i} morao pribaviti u


SLUÂJ MILORADA BARA[INA

Prije nego {to se na{ao u sredi{tukorupcijske afere sa me|unarodnim{vercerima oru`ja, sada ve} biv{i glavnidràvni tuìtelj Milorad Bara{in izazvao jeprije dvije godine sex-skandal, koji semjesecima prepri~avao u policijskimkrugovima. Kao jedan od sudionikaMe|un arodne konferencije {efova policij-s k ih agencija koja se odràvala na Floridi,Bara{in se za vrijeme neformalnogdruènja policajaca u no}nim satima,mrtav-pijan, po~eo udvarati mladojprevoditeljici iz Trebinja, koja se u sastavubh. delegacije na{la kao prevoditeljica uMisiji EUPM-a. Nakon {to je zgroènadjevojka odbila njegove bezobraznenasrtaje i poku{aje da je zagrli i poljubi,Bara{in joj je pred svima agresivnozaprijetio kako bi je mogao ostaviti bezposla. Iako su tom incidentu prisustvovali

{efovi gotovo svih policijskih agencija izBiH, kao i du`nosnici Ministarstva sigur -nosti, Bara{inov je primitivni ispad brzozata{kan. �

SEX-SKANDAL NA FLORIDI

Barašin prijetio prevoditeljici izEUPM-a da će je, ako ne prihvatinjegovo udvaranje, ostaviti bezposla

PROFESIONALNA SOLIDARNOST ILI ZAKULISNE POLITI^KE NAGODBEPredsjednik VSTV-a Milorad Novkovi} i glavni federalni tuìtelj Zdravko Kneèvi} stali su u obranu kolege Bara{ina

Milorad Bara{in

�


nadle`nim dràvnim institucijama. No,~injenica da je u BiH protiv njega otvorenazvani~na istraga, zbog sumnje da je izvozionaoruànje i vojnu opremu u dràve podembargom Ujedinjenih naroda, te da jeprethodno podmitio vi{e dràvnihdu`nosnika (Cikoti}a, Meki}a, Hadìkap -etanovi}a...), nije utjecala na ovogbjelosvjetskog me{etara. Iz izvora bliskihistrazi doznajemo kako su Slobodan Te{i} i

Dragan Kapetina, uz pomo} svojih partnerau Ministarstvu obrane i Oruànim snagamaBiH, nedavno poku{ali izlobirati pozitivneodluke za zamjenu naoruànja tvrtki Scoutiz Zagreba, u vlasni{tvu misterioznoghrvatskog trgovca oru`jem IIvana Peraneca,koji se posljednjih godina, tako|er,nerijetko dovodio u vezu s me|unarodnimkrijum~arima naoruànja i vojne opreme.Organizacija Amnesty International je

2006. Scout ozna~ila kao kompaniju koja sebavila nelegalnom prodajom vi{kovanaoruànja iz biv{eg Ministarstva obraneFederacije BiH u Irak. Isti je hrvatskitrgovac oru`jem spominjan i u istrazibritanskog parlamenta, ~ije je povjerenstvo2007. godine istraìvalo ulogu VelikeBritanije u izvozu oru`ja iz BiH prekoHrvatske u Irak.

Nakon {to je, naime, u ljeto pro{legodine istekao rok za izuzimanje vi{kovanaoruànja iz BiH koje je ranije kupilazagreba~ka firma, Slobodan Te{i} i DraganKapetina su iskazali interes za otkuppreostalih koli~ina vi{ka oru`ja i municije.Plan im je bio da manji dio naoruànja imunicije po{alju na delaboraciju, dok suostatak namjeravali remontovati udoma}im tvornicama namjenske industrije ikasnije prodavati kao nov proizvod. Ume|uvremenu su se pojavile informacijekako bi ameri~ka tvrtka PW Arms, koju naprostoru Jugoisto~ne Europe zastupaTe{i}ev blizak prijatelj GGoran Todorovi},mogla postati ekskluzivni kupac vi{kovanaoruànja iz BiH.

BLOKADA RAÛNA U NOVOJ BANCI No, zbog negativnog imidà firme

Scout u javnosti i medijskim izvje{}ima onjihovim sumnjivim poslovima, Te{i} iKapetina su osmislili novi plan premakojem bi naoruànje koje je Scoutlagerovao u krugu Tehni~kog remonta uBratuncu prodali tako da dio naoruànjapreuzme tvrtka iz Bratunca, kao kompen -zaciju po osnovu fiktivno izvr{enih usluga,dok bi se prilikom pribavljanja izvoznihdozvola stvarni izvoznik Scout pojavljivaosamo kao posrednik. Oru`je je, dakako,trebalo biti prodato u dràve pod UN-ovimembargom, odnosno, na krajnje problemat i-~ne destinacije, poput Jemena, SjevernogSudana ili Kurdistana, s tim da bi formalnicertifikati krajnjeg korisnika vjerojatno biliizdati u Ukrajini. Zbog aktualne istrage uBiH, Te{i} je u poslove trgovinenaoruànjem posljednjih mjeseci uklju~io ifirmu Calidus iz Beograda.

I dok je aktualna glavna dràvnatuìteljica Jadranka Lokmi}-Misira~amjesecima opstruirala pokretanje istrageprotiv ozlogla{enog trgovca oru`jem kojise zbog kr{enja me|unarodnih sankcija ve}desetak godina nalazi na “crnoj listi“ UN-a,njegovih politi~kih za{titnika i poslovnihpartnera, menad`ment Nove banke uBanjoj Luci nedavno je ekspresno blokiraosve Te{i}eve ra~une. Blokada financijaSlobodana Te{i}a je, kako doznajemo,izvr{ena na zahtjev korespodentneDeutsche bank, uz obrazloènje da jeposrijedi po{tivanje pravila koja se odnosena spre~avanje pranja novca i financiranjeterorizma. �


BOLJE POKAJNIK NEGO POKOJNIK

Predratni kondukter u autobusu iz selaGojkovac kod Kiseljaka Slobodan Te{i}, uBiH se iz Srbije vratio 2009., kada jeBezbednosno-informativna agencija (BIA)stavila embargo na sve njegove aran`m a -ne s izvozom naoruànja. Premda je ranijegodinama uìvao podr{ku srbija nskogdràvnog vrha, odluka o zabraniposlovanja Te{i}evih kompanija u Srbijidonesena je pod sna`nim pritiskomme|unarodne zajednice, prije svih,Sjedinjenih Ameri~kih Dràva. No, iako seu posljednje dvije godine bavio isklju~ivoizvozom oru`ja iz BiH, Slobodan Te{i} nijeprekinuo poslovne i politi~ke veze saSrbijom. Prema pisanju srbijanskih medija,Te{i} je jedan od najve}ih financijeraSrpske napredne stranke TomislavaNikoli}a, koju je pomagao izda{nimdonacijama, nadaju}i se da }e poslijepromjene vlasti ponovno pokrenuti biznis utoj dràvi. O bliskim vezama SlobodanaTe{i}a i SNS-a svjedo~i i ~injenica da senjegova k}erka Danijela na{la na listiNikoli}eve stranke, kao kandidatkinja zazastupnicu u Skup{tini Srbije. �

SPONZOR IZ SJENE

Slobodan Tešić je bio jedan odnajvećih financijera SNS-aTomislava Nikolića

MONOPOL NA IZVOZ NAORU@ANJA IZ BiHSlobodan Te{i} i njegov bosanski ortak Dragan Kapetina

DONACIJE ZA NOVOG PREDSJEDNIKASlobodan Te{i} je izda{no pomagaokampanju Tomislava Nikoli}a

DONACIJE ZA NOVOG PREDSJEDNIKASlobodan Te{i} je izda{no pomagaokampanju Tomislava Nikoli}a



VRHUNAC POLITI^KE KRIZE U BiH

Dràvni budèt bit }e usvojen -SDA ne}e glasati “za“, ali ne}eni blokirati usvajanje budèta

Na sastanku lidera šest vladajućih stranaka u Sarajevu propao je i posljednjipokušaj Zlatka Lagumdžije da od Sulejmana Tihića iznudi podršku za državni

budžet; “Slobodna Bosna“ otkriva zašto se Tihić protivi predloženom budžetu ianalizira hoće li zbog spora o budžetu “šestorka“ biti zamijenjena “petorkom“

Asim:TEKST osnova.qxd 24.5.2012 0:29

Mada ni na sarajevskom sasta n -ku kojem je doma}in biopredsjednik SDP-a ZZlatkoLagumdìja, lideri {est vladaj u-}ih stranaka nisu postigli

suglasnost oko dràvnog budèta za 2012.godinu, to jo{ uvijek ne zna~i da budètne}e biti usvojen, a pogotovo ne zna~i da }evladaju}u {estorku napustiti SDA zbogprotivljenja predloènom budètu.

Kako smo doznali, delegati SDA uDomu naroda Parlamenta BiH ne}e glasatiza predloèni budèt, ali ne}e koristiti nimehanizme kojim bi mogli blokiratiusvajanje budèta. U bo{nja~kom KlubuDoma naroda Parlamenta BiH, SDA ima 3

od 5 delegata, ali za usvajanje neke odlukedovoljna su samo dva glasa “za“ - a upravodva delegata u ovom klubu dolaze iz redaSDP-a. Za usvajanje dràvnog budèta nijeneophodan nijedan glas delegata iz redaSDA, ali je nu`no da barem jedan delegat izSDA sudjeluje na sjednici kako bi bioobezbije|en kvorum.

Potpuno je dakle jasno da problem sdràvnim budèta nije u tome {to se SDAprotivi njegovom usvajanju, nego u tome{to se SDP ne usu|uje sam preuzetiodgovornost za njegovo usvajanje.

TIHI]EV OTPORPosljednji sastanak “{estorke“ trajao je

blizu ~etiri sata, a puna tri sata potro{eno jeu bezuspje{nom nastojanju Lagumdìje daslomi Tihi}ev otpor predloènom dràvnom

budètu i da dvije stranke, SDP i SDA,podijele odgovornost za usvajanjereduciranog budèta koji }e pri tome ostatizale|en sve do 2015. godine. Tihi} seme|utim nije pokolebao, no jasno je dao doznanja Lagumdìji da SDA ne}e glasati zabudèt niti }e pak “minirati“ odlu~ivanje obudètu izostankom delegata sa sjednice.

Iznena|uju}a odlu~nost koju Tihi}demonstrira u razgovorima s Lagumdìjomnajve}im je dijelom posljedica ozbiljnihprigovora koje ~elnik SDA posljednjihmjeseci slu{a od svojih najbliìh strana~kihsuradnika. Tihi}u se naime prigovara da jenijemo promatrao trgovinu ministarskimresorima izme|u Lagumdìje i Dodikakoja je okon~ana na {tetu Bo{njaka. ZaMinistarstvo vanjskih poslova BiH, Lag u -m dìja je `rtvovao cijeli set ekonomskihresora (vanjsku trgovinu, finansije i Upravuza indirektno oporezivanje), pri ~emu jepredloèni dràvni budèt samo posljedicanepovoljnog rasporeda snaga u aktuelnomsazivu Vije}u ministara BiH u kojem Dodiksuvereno kontrolira sve finansijske tokove.

NEPOVOLJAN TRGOVINSKI SALDO

Posljedica takvog odnosa snaga jeste i~injenica da je budèt Republike Srpske u2012. godini pove}an za 11 posto, dok jeistovremeno budèt dràve ostao zale|en, ito na iznosu od prije dvije godine! Rastbudèta Republike Srpske za 11 posto u2012. godini nije rezultat sna`nog razvojaprivrede, pove}anja broja zaposlenih ilirasta izvoza manjeg bh. entiteta, negoisklju~ivo preraspodjele prihoda sjedinstvenog ra~una Uprave za indirektnooporezivanje na {tetu Federacije BiH.Dapa~e, privredni pokazatelji RepublikeSrpske izrazito su nepovoljni: evidentan jepad broja zaposlenih, pad industrijskeproizvodnje, pad izvoza... Rije~ju, nepostoji ni jedan relevantan pokazatelj kojimbi se mogao opravdati enorman rastbudèta RS-a od 11 posto, ali isto tako nepostoje ni uvjerljivi argumenti kojim bi seopravdao istovremeni rast entitetskih azamrzavanje dràvnog budèta.

Lider SDP-a Zlatko Lagumdìjanedavno je iznio nekoliko podataka kojimje poku{ao opravdati ovaj apsurd, alinjegova demago{ka intervencija okon~anaje potpunim fijaskom. Lagumdìja je naimerekao da ne vidi ni jedan problem u tome{to je budèt BiH ostao na razini 2008.godine, budu}i da su prihodi od PDV-a2008. godine bili rekordni (4,9 milijardiKM) i da tako visoke prihode od PDV-a netreba o~ekivati u skoroj budu}nosti.

Činjenice me|utim govore suprotno:ve} naredne, 2009. godine, prihodi odPDV-a prema{ili su “rekord“ iz 2008.godine, a ovaj je trend nastavljen i u 2010.,


HO]E LI “[ESTORKA” PRERASTI U “PETORKU”

LAGUMD@IJA NA POTEZUHo}e li lider SDP-a Zlatko Lagumdìjainsistirati da SDA napusti koaliciju

LAGUMD@IJA NA POTEZUHo}e li lider SDP-a Zlatko Lagumdìjainsistirati da SDA napusti koaliciju

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Foto: Milutin Stoj~evi}

��


a pogotovo u 2011. godini kada su ukupniprihodi od PDV-a skoro dostigli iznos od 6milijardi KM!

Lagumdìja je dakle proma{io za cijelumilijardu konvertibilnih maraka!

RASPAD KOALICIJE

Jo{ prije puna dva mjeseca vrh SDAobvezao je Tihi}a da se pod svaku cijenusuprotstavi reduciranju dràvnog budèta,~ak i pod cijenu da zbog toga SDA budeistisnuta iz vladaju}e {estorke.

U razgovoru za Slobodnu Bosnu, kojismo objavili u martu, Tihi} je po prvi putjavno progovorio o mogu}nosti raspadacrveno-zelene koalicije.

“Rekao sam Lagumdìji da SDA ne}eglasati za dràvni budèt od 950 milionaKM. ZA SDA je neprihvatljivo da entitetskibudèti rastu a da samo dràvni budètstagnira, i to na razini od prije tri godine!To je neprihvatljivo, to vodi ja~anju entitetaa slabljenju dràve, i SDA to nikada ne}epodràti. To sam rekao i Lagumdìji, na {tami je on odgovorio da }e SDP u tom slu~ajuraskinuti koaliciju sa SDA. Rekao sam muda je nama va`nija dràva nego koalicija ida nas ne moè ni upla{iti ni slomiti takvimucjenama“, ispovjedio se Tihi} za SlobodnuBosnu.

U me|uvremenu, stav SDA premadràvnom budètu nije se ni za jotupromijenio.

Na potezu je SDP. U narednim danimavidjet }emo je li Lagumdìja spremanispuniti obe}anje o raskidu crveno-zelenekoalicije. �


VRHUNAC POLITI^KE KRIZE U BiH

âk i prije nego {to je okon~anposljednji sastanak “{estorke“ u Sarajevu,Federalna novinska agencija (Fena), koju“apsolutno, apsolutno“ kontrolira SDP,lansirala je vijest o izlasku SDA iz {esto~ l -ane koalicije.

Ako je Fenina vijest ta~na, ostaje da sevidi na koji }e na~in SDP izvesti operacijuistiskivanja SDA iz vladaju}e {estorke.

Najbrì i najjednostavniji na~in bio bi dadràvni premijer Vjekoslav Bevanda

smijeni dva ministra iz reda SDA u Vije}uministara BiH (Sadika Ahmetovi}a iMuhameda Ibrahimovi}a) i da svojuodluku testira na Predstavni~kom domuParlamenta BiH.

No, malo je vjerovatno da }epremijer Bevanda povla~iti poteze poLagum dìjinom diktatu, osim ako bizauzvrat dobio garanciju SDP-a orekonstrukciji Vlade Federacije Bosne iHercegovine. �

NEIZVJESNA REKONSTRUKCIJA “[ESTORKE“

SDA u rukama premijera Bevande

Od prije nekoliko dana,koalicija ~etiri strankePlatforme u Federaciji BiHizgubila je parlamentarnuve}inu! Lijanovi}eva strankaRadom za boljitak nijeglasala za Izvje{taj oizvr{enju federalnog budètau 2011. godini, a ministarJerko Lijanovi} otvoreno jena sjednici federalne Vladezaprijetio da zastupnici iznjegove stranke ne}e glasatini za jedan prijedlogvladaju}e platforma{kekoalicije sve dok SDP nekorigira svoj “krajnje

nekorektan odnos“ premapartiji Radom za boljitak.

Navodno, u pozadini ovogspora krije se personalnanetrpeljivost koja je prerasla uotvoreno neprijateljstvo izme|u{efa kluba SDP-ovihzastupnika JasenkaSelimovi}a i {efa kluba NSRadom za boljitak VladeIvankovi}a.

Lijanovi}i zamjeraju SDP-uizostanak bilo kakvekoordinacije, dogovora iusugla{avanja stavova ~etiristranke Platforme o va`nimpitanjima. �

RASPAD FEDERALNE KOALICIJE

Lijanovići otkazaliposlušnost SDP-u

DELIKATNA ODLUKA

Premijer Bevanda ne}epreko koljena polomiti

odluku o smjeni dva ministra iz reda SDA

BUNT LIJANOVI]Aêlnici NS Radom za

boljitak “do daljnjeg” ne}eglasati za odluke

platforma{ke koalicije

�


Umjetnike u Bosni i Hercegovini neti{ti samo nedostatak novca negonerij etko i odsustvo svjeìh, origi -

nalnih ideja, kreativnosti i ma{te. Tako,naàlost, nije rijedak slu~aj da ovda{nji“stvaraoci“ iz svih oblasti poseù za tu|imumjetni~kim djelima i konc eptima, te istepod etiketom “redizajna“ doma}oj javnosti(~itaj: poreznim obveznicima) i predsta -vnicima vlasti koji su spremni izda{nofinansirati njihov rad i “zalaganje“, pono -sno predstavljaju kao vlastita autorskadjela.

Posljednji takav “slu~aj“ otkriven je uaprilu ove godine, tokom priprema zamanifestaciju obiljeàvanja 20. godi{njiceod po~etka opsade Sarajeva, ~iji je idejnitvorac i autor bio ugledni sarajevski rediteljHaris Pa{ovi}. Podsjetimo, nakon {to jeportal klix.ba objavio da je performans sapraznim stolicama koje simbolizirajuubijene gra|ane, a koji je Pa{ovi} predst a -vio kao svoj originalni autorski koncept,ve} izvo|en pro{le godine u New Yorku(kada su u Bryant Parku postavljene 2.753stolice za `rtve teroristi~kih napada 11.septembra 2001.), novinarka tog portalaEdita Gorinjac, koja je u svom tekstuiznijela samo proste ~injenice o ovoj“posu|enoj“ ideji, bila je izloèna najpriz e -mnijim uvredama od strane Pa{ovi}a, kojiju je, izme|u ostalog, optuìo da je“instrumentalizirana velikosrpskom prop a-gandom“?! Pa{ovi}, naàlost, nije jedinikoji voli da “posu|uje“ i “rediz ajnira“. Nai -

me, i poznati akademski umjetnik MMensudKe~o svojevremeno je inspiraciju zaSpomenik ubijenoj djeci Sarajeva prona{aou skulpturi koja krasi park u {vedskomgradu Umea. Staklena devetmetarskaskulp tura pod nazivom Zeleni plamen djelo

je poznatog {vedskog umjetnika VVictoraEmanuela Lindstranda i u vrijeme kada jepostavljena, davne 1970. godine, bila jenajvi{a skulptura na svijetu - {to bi na{emumjetniku Ke~i, bez sumnje, moralo bitipoznato. Ke~in Spomenik ubijenoj djeci za~iju je izradu, podsjetimo, prije tri godineod gradskih vlasti Sarajeva dobio preko725.000 KM, samo je manja, neznatnoizmijenjena verzija Lindstrandove skul p -ture, {to se jasno moè vidjeti nafotografijama koje objavljujemo uz ovajtekst. �

S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Spomenik ubijenoj djeci Sarajeva Mensuda Keče, koji jekoštao preko 700.000 KM, loša kopija skulpture iz

švedskog grada Umea!

“Redizajn“ je majka umjetnosti

ORIGINAL I PLAGIJATSkulptura {vedskog umjetnika VictoraEmanuela Lindstranda iz 1970. godine(dolje) i Spomenik ubijenoj djeciSarajeva Mensuda Ke~e (desno)

ORIGINAL I PLAGIJATSkulptura {vedskog umjetnika VictoraEmanuela Lindstranda iz 1970. godine(dolje) i Spomenik ubijenoj djeciSarajeva Mensuda Ke~e (desno)

DVA PERFORMANSA, ISTI UMJETNI^KI KONCEPTSarajevska crvena linija Harisa Pa{ovi}a (gore lijevo) i prazne stolice u njujor{kom Bryant Parku (gore desno)


Skandal:Skandal.qxd 24.5.2012 0:14


MAKEOVER U SCHEVENINGENU

Optuženi koji se već godinama brane pred Haškim tribunalom u Scheveningen sustigli potpuno narušenog zdravlja i izgleda, međutim tokom boravka u pritvoru nanajbolji način iskoristili su medicinsku njegu i stomatološke usluge koja im je na

raspolaganju, a uz pomoć fitnesa postigli i odličnu fizičku kondiciju; naša novinarka analizira u kakvom stanju su uhapšeni najpoznatiji haški

optuženici i kako izgledaju sada

SVI HA[KI OPTU@ENICI TRUDE SEDA IZGLEDAJU KAO U VRIJEME

NJIHOVE NAJVE]E SLAVE

General Ratko Mladi} pro{le nedjelje prelazio prstompreko grla jer je svojim advokatima `elio re}i da mora

hitno u WC, tvrdi Mladi}eva odbrana

USPJE[NAREHABILITACIJA Ha{ki ljekarski timnapravio je nekolikozahvata na biv{emkomandantu VRS RatkuMladi}u nakon kojih onizgleda desetak godinamla|i

Haski makeover:TEKST osnova.qxd 24.5.2012 2:02

Ratko Mladi}, biv{i komandantGlavnog {taba VRS, uo~i po~etkasu|enja u Haagu zatraìo je da seizmijeni fotografija sa njegovimlikom koja se koristi u javnosti.

Mladi} je svoj zahtjev obrazloìo tvrdnjomda se oporavio u odnosu na period kada jeisporu~en Haagu.

“Na internetu i na televiziji nemojte mipostavljati sliku kad su me uhvatili u Srbiji,jer sam se ja oporavio. Malo sam ìvnuo iho}u da moji prijatelji vide da mi je krenu-lo nabolje, a neprijatelji nek’ crknu {to samjo{ ìv. Ho}u da me prikazuju u stanjukakav sam”, izjavio je Mladi} na konferen-ciji uo~i po~etka su|enja 16. maja.

I, zaista, svi koji su Mladi}a pro{le nedje-lje vidjeli na malim ekranima mogli suzaklju~iti da je on u posljednjih godinu danadoìvio potpunu transformaciju. U Haag jekrajem maja pro{le godine izru~en kao ljudskaruina, naru{enog i zapu{tenog zdravstvenogstanja, {to je posljedica njegovog ìvota ubijegu i neredovne medicinske njege.

Me|utim, tokom boravka u Scheven i -ngenu Mladi} je sara|ivao sa ljekarima,

slu{ao njihove savjete i redovno uzimaoterapiju. Sedamdesetogi{nji Mladi} je zboglak{e upale plu}a u oktobru pro{le godinehospitalizovan u holandskoj bolniciBornovo. Mjesec dana ranije, na njegovoinsistiranje, operisan je u bolnici Tribunala.Mladi}u se ha{ki doktori operisali herniju.Pored toga, ha{ki zubari imali su pune rukeposla. Kako je Mladi} do{ao prili~nozapu{tenih zuba, popravili su mu {to je tre-balo i uradili protetiku. Istina, dva mo`danaudara na Mladi}u su ostavili traga, uspore-

na psihomotorika i oduzetost jedne stranetijela su trajne.

Pro{le nedjelje bosanska javnost jeustanovila da Mladi} ima gestikulacijelu|aka jer pokazuje nepristojne geste.

Kamere nisu snimile tu Mladi}evugestu, ali su ga novinari i javnost u sudnicividjeli kako povla~i prstom preko grla, kaonoèm, u znaku prijetnje. To je navodnobila njegova reakcija na provokaciju izprostorije u kojoj su bile ~lanovi porodica`rtava i ène Srebrenice. Predsjednica


HA[KA BANJA, TOPLA VODA, ZA UZNIKE @IVA ZGODA

Pi{e: MIRHA DEDI]

��

HOLIVUDSKA TRANSFORMACIJARadovan Karadì} je poslije hap{enja vratio svoj prepoznatljivi izgled i u Haagu izlije~iosr~ane probleme


udruènja “Majke Srebrenice” MMuniraSuba{i} je tu gestu protuma~ila kao prijet-nju i simuliranje klanja. ““Provocirao nas jei pokazao da }e nas ponovo klati”, kazala jeSuba{i}eva. Me|utim, izvor iz Mladi}eveodbrane za na{ list tvrdi da to nije bilaMladi}eva namjera, ve} je ta gestakulacijaunaprijed dogovorena s advokatima. KakoMladi} ima upalu prostate, on ne moèizdràti duè od sat vremena bez odlaska uWC te je Mladi}, pokazuju}i prstom nagrlo, svojim advokatima navodno htio re}ida mu je “do{la voda do grla” i da traèpauzu. Me|utim, to je protuma~eno nadruga~iji na~in.

No vratimo se ostalim ha{kim optuè-n i cima koji su se tokom boravka u ha{kompritvoru zahvaljuju}i medicinskoj njezi,bavljenju sportom i redovnoj ishrani tako-re}i preporodili.

Ve}ina ha{kih optuènika, kako tvrdina{ izvor iz Ha{kog tribunala, èle {toljep{e izgledati u sudnici i teè da vrate svojratni izgled, odnosno da izgledaju kao u vri-jeme njihove najve}e slave.

TOLIMIR POLUMRTAV IZRUÊN HAAGU

Potpuni preporod u Scheveningenu jedoìvio i general ZZdravko Tolimir. On jesredinom 2007. u Haag preba~en na nosili-ma u polusvjesnom stanju. Njegovozdravstveno stanje je bilo katastrofalno. Odposljedica dva mo`danog udara ovaj gene-ral, koji se godinama skrivao od Ha{kog tri-bunala, lije~io se ~ajevima, a pomagale sumu, kaè, i amajlije. Ha{ki tribunal jesaop{tio da je lije~ni~ki tim ocijenio dazdravstveno stanje optuènog Tolimiraozbiljno, krhko, veoma zabrinjavaju}e i daTolimir odbija da sara|uje s ljekarima.Tolimir je zbog cerebralnih i sr~anih prob-lema bio pod 24- satnim nadzorom. Ljekarisu od njega traìli i da nosi narukvicu koja}e mu pratiti sr~ani ritam. Me|utim,Tolimir se tome o{tro usprotivio i kazao damu u lije~enju pomaù ~ajevi koje dobija izSrbije i molitve, te da ne pristaje da muugra|uju ~ipove u tijelo jer se tome proti-vio i IIsus Hrist?! Tolimir je pisao i pod-neske sudu zbog oduzimanja sna i ugradnje~ipova. ““Obrazloìo sam pritvorskomlekaru da ja kao hri{}anin ne mogu dozvoli-ti da mi se na telo ugra|uju aparati sa~ipovima i da to pi{e u Svetom pismu,poglavlje Otkrovenje Jakovovo. Pritvorskilekar mi je rekao da je to ‘paranoja’ i da uvreme Isusa Hristosa nije bilo ~ipova.Mi{ljenja sam da se prema meni preduzi-maju mere radi oduzimanja sna i sposob-nosti da se sam branim”, naveo je u pod-nesku sudskom vije}u Tolimir.

Protivno njegovim metodama lije~enja,Tolimir je pod pritiskom ha{kih ljekarapo~eo uzimati terapiju. Na{ izvor iz Ha{kog

tribunala tvrdi da je Tolimir potpuno zdrav~ovjek, da su otklonjene sve tegobe sa koji-ma je do{ao u Haag i da je u posljednjih petgodina dobio preko deset kilograma.

I RRadovan Karadì} je sredinom 2008.godine preba~en u Haag u prili~no lo{emstanju. ““Bio je blijed, mr{av, poguren, imaoje sr~anih tegoba i visok krvni pritisak”,kaè na{ izvor. Me|utim, disciplinovaneosobe poput Karadì}a u pritvoru orga-niziraju ìvot s obavezama i odre|enim ras-poredom. U zatvorskim uslovima bitno jeprisiljavati se na po{tovanje rasporeda, u{to se ubraja i redovno vje`banje, kako bi seo~uvanjem tjelesne kondicije i spremnostiodràlo i koliko-toliko normalno stanjeduha. Karadì} je u tome, po svemu sude}i,uspio. On se bavi manje zahtjevnimsportovima jer, kako kaè, nema dovoljno

vremena zbog toga {to se sam brani. Odfrizera traì da ga {i{a “onako kako jeizgledao tokom devedesetih”. Isti zahtjev jeimao i u Beogradu kada su ga uhapsili.Naime, od zatvorkog brice, koji mu jeodsjekao dvije pletenice vezane na tjemenuduga~ke pedesetak centimetara, traìo je damu frizura ima oblik po kojem je bio pre-poznatljiv. Istina, nadriljekar DDragan Dabi}je prava holivudska transformacija ha{kogoptuènika Radovana Karadì}a. Njegovopreru{avanje je bilo fascinantno. Po zani-manju “duhovni istraìva~“ ili “bijeli mag”,Karadì}a je imao egzibicionisti~kih ikockarskih sklonosti. Lije~io je druge uri-nom i tvrdio da ga je i sam pio. No, zajed-no sa izgledom, Karadì} je dok se skrivaou Beogradu zapustio i svoje zdravlje. Poredurina, lije~io se sa dva metalna viska koja je


MAKEOVER U SCHEVENINGENU

HA[KI PREPORODGeneral Zdravko Tolimir rije{io je sve svoje zdravstvene probleme u Scheveningenu i vidnopove}ao teìnu

OD [UMSKOG ÔVJEKA DO HA[KOG [MINKERAGoran Hadì} se u Haagu bavi svim dostupnim sportovima i vodi ra~una o svom izgledu

�


sam napravio. Ina~e, Karadì} je reli-giozan, ~ita Bibliju, nosi krst oko vrata iima dvije ikonice s likovima Isusa Hrista zakoje smatra da imaju nadnaravne mo}i.

Goran Hadì}, posljednji ha{kioptuènik, kada je doveden u beogradskiSpecijalni sud na saslu{anje prije izru~enjaHa{kom tribunalu izgledao je kao {umski~ovjek. Zapu{tene brade i kose, blijed, satamnim podo~njacima, u sivoj staroj maji-ci… Hadì} je sa novom ènom s kojom jeimao malo dijete ìvio na Fru{koj Gori,gdje je i uhap{en. Me|utim, ubrzo nakondolaska u Haag doveo se u red. Zapu{tenistomak zategao je u teretani. Ina~e Hadì}se bavi svim u Haagu dostupnim sportovi-ma. Pored fitnesa u teretani, redovno igrako{arku, mali nogomet, rukomet i tenis.Preplanuo, kratko pod{i{ane frizure, bez

vi{ka kilograma, gotovo bez novih bora nalicu, Hadì} kao da nije u situaciji koja biprosje~ne ljude bacila u te{ku depresiju.Oduzimanje slobode i boravak u pritvoru zanekoliko je ha{kih optuènika bilo tolikostresno da su po~inili suicid, me|utimGoran Hadì} izgleda utrenirano i ni~im neodaje teìnu situacije u kojoj se nalazi.

[E[ELJEVE HA[KE BOLE[TINEVojislav [e{elj, najve}i ha{ki cirkuski

majstor, gotovo deset godina svojim opstruk-cijama svjesno produàva su|enje u Haagu.On je optuìo Tribunal da njegovo su|enjeplanira okon~ati tako {to }e “sa~ekati daoptuèni umre”, a sve to ilustrovao je detalji-ma medicinskih procedura kojima je pod-vrgnut i koje mu tek sljeduju. Godinama jetvrdio da njegove aritmije i sr~ane tahikardi-

je postaju sve ve}i problem, i da je zbog togapodvrgnut i elektro{okovima.

U [e{eljevom medicinskom izve{tajubilo je ipak i vedrijih tonova. Prema nje-govim rije~ima, stanje jetre popravilo mu seotkad jede isklju~ivo konzerviranu i suvuhranu - {to je, opet, podsje}anje na staretvrdnje kako u Tribunalu poku{avaju da gaotruju.

U prvih nekoliko mjeseci ove godinesu|enje [e{elju se ~esto prekidalo, aizvje{taji o njegovom zdravstvenom stanjusu bili kontradiktorni. Njegovi radikali,kao i ljekari iz Beograda (ginekolozi!) kojeje [e{elj sam izabrao da ga pregleda, tvrdilisu da je njegov ìvot ugroèn i da ga ubija-ju u Haagu. [e{elju je u me|uvremenuugra|en pejsmeker i njegovo stanje pot-puno je normalizovano. U martu, kada jepred Ha{kim tribunalom po~elo izno{enjezavr{ne rije~i Vojislava [e{elja, optuènogza najteè ratne zlo~ine u Hrvatskoj, Bosnii Hercegovini i Vojvodini, ni{ta u[e{eljevom nastupu nije ukazivalo da munedostaje snage i àra kakvu ima odpo~etka su|enja. Na{ izvor iz Ha{kog tri-bunala tvrdi da je [e{elj nekoliko puta ubolnici bio preba~en preventivno, zbognaglog skoka pritiska, ali da ni u komslu~aju nije bio ugroèn njegov ìvot.[e{elj u Haag do{ao sa sr~anom aritmijom,koja je pogor{ana u posljednje vrijemenakon {to je ~etni~ki vojvoda oteào za ~aktrideset kilograma. ““Nakon ugradnje pejs-mekera (elektrostimulatora srca) [e{elj jekao nov”, tvrdi na{ dobro upu}eni izvor.

GOTOVINA JE ZATVORSKI PRVAK U TENISU

I nakon sedam godina iza re{etaka gene -ral AAnte Gotovina izgleda besprijekorno,bez suvi{nih kilograma i bora, preplanuo izategnut. Sedam godina provedenih upritvoru Ha{kog suda na izgledu AnteGotovine nisu ostavile puno traga. Poputpravog bonvivana, uhva}en tokom ve~ere urestoranu na Tenerifima, Gotovina je utrenutku hap{enja bio oli~enje {minkera naodmoru u turisti~kom ljetovali{tu. Prep -lanuo, u bijeloj ko{ulji, uz vino na stolu,do~ekao je policajce kojima je bez vidljivenervoze dopustio da mu stave lisice isprovedu ga u pritvor. Njegovo posljednjepojavljivanje pokazalo je da nije punopromijenio svoj imid` u odnosu na onaj dokje bio na slobodi. Hrvatsk general uredno jepod{i{an, zategnut, s obaveznom ko{uljomu hla~ama. Samo ima malo vi{e sijedih.Kao profesionalni vojnik, cijeli je ìvotposve}ivao pa`nju svojoj kondiciji ifizi~koj snazi. Danas, s pedeset i sedamgodina, djeluje jednako fit kao i kada jeu{ao u pritvor Scheveningena. Na{ izvorkaè da Gotovina redovno odlazi u teretanui da je zatvorski prvak u tenisu. �


HA[KA BANJA, TOPLA VODA, ZA UZNIKE @IVA ZGODA

SPORTOM DO SAVR[ENOG IZGLEDAGeneral Ante Gotovina ima vojnu disciplinu kada je njegov izgled u pitanju

MANIPULACIJE ZDRAVSTVENIM STANJEMVojislav [e{elj ima istu zdravstvenu skrb kao i drugi ha{ki optuènici, ali on svjesno naru{avasvoje zdravlje



OD KULINA BANA DO VRACA

Na prijedlog ministra unutarnjih poslova MUHAMEDA BUDIMLIĆA, VladaSarajevskog kantona donijela je odluku o određivanju datuma koji će se proslavljati kao Dan policije; novinar SB donosi detalje ove skandalozne

Budimlićeve odluke, ali i sramotnog načina na koji ministar Budimlić dijelinaknade za liječenje odabranim poslušnicima

SRAMOTNA PORUKA MINISTRA BUDIMLI]A

SARAJEVSKIM POLICAJCIMA“U aprilu 1992. godine trebali ste biti neutralni!“

Budimlic:TEKST osnova.qxd 24.5.2012 0:26

Ministar unutarnjih poslova Ka n-tona Sarajevo MMuhamedBudimli} nastavio je sajednostranim, samovoljnim inezakonitim potezima. Nakon

{to je nedavno zaposlio skoro pedeset novihadministrativaca, me|u kojima su i ro|aciBudimli}evih partijskih drugova, federa l -nog premijera NNermina Nik{i}a i njegovogkantonalnog kolege FFikreta Musi}a, kao iprijatelji njegovog badè i politi~kogza{titnika DDamira Hadì}a, ministraprometa i komunikacija, Budimli} jeodlu~io sarajevskim policajcima, uz pomo}premijera Musi}a i MMirjane Mali},predsjednice Skup{tine Sarajevskog kan -tona, odrediti i datum koji }e slaviti kaosvoj praznik.

DAN KULINA BANANaime, Vlada Kantona Sarajevo je na

svojoj 66. sjednici, odrànoj dvadesetogaprila, predloìla odluku o utvr|ivanjuDana policije Kantona Sarajevo. OdlukaVlade oti{la je na potvrdu predsjedniciKantonalne Skup{tine Mirjani Mali} anjome se utvr|uje kako bi se, umjesto{estog aprila, od naredne godine kao Danpolicije trebao obiljeàvati 29. avgust,datum koji nema nikakvog simboli~nogzna~aja za sarajevske policajce. Obrazl o -ènje ovakve odluke dao je ministarunutarnjih poslova MMuhamed Budimli}.Poja{njavaju}i kako je MUP KantonaSarajevo jedini organ unutarnjih poslova uFederaciji BiH koji nema datum koji bi seobiljeàvao kao Dan policije, formirao jekomisiju koja je trebala predloìti datum,program aktivnosti i na~in obiljeàvanjaDana policije, vode}i ra~una da datumobiljeàvanja nema bilo kakvu negativnupovezanost sa doga|ajima iz historije BiH.Budimli}eva je komisija jednoglasnopredloìla 29. avgust. Tog je dana 1189.godine, naime, napisana Povelja Kulinabana, najstariji do sada prona|eni bosanskidokument. Povelja je, {to je op}epoznato,napisana bosan~icom i njome je tada{njivladar ban Kulin sa Dubrova~komrepublikom regulirao trgova~ke odnosegarantiraju}i Dubrov~a nima bezbjednost nateritoriju koji je kontrolirao. Iako je ovajdatum primjereniji, recimo, obiljeàvanjuDana dràvnosti BiH ili, u najmanju ruku,Vanjskotrgovinske komore BiH, Komisijaje ipak uspjela na}i povezanost ovog danasa policijskim aktivnostima. Povelja sesmatra dokazom suverenosti BiH asuverenost se, smatraju u Budimli}evojkomisiji, brani i oruànom silom, vojskom ipolicijom, pa se tako moè obiljeàvati ikao zvani~an dan sarajevske policije?!

Ovakav prijedlog Budimli}eve komisijeizazvao je zgraàvanje sarajevskihpolicajaca. Ne samo zbog ~injenice da nikood njih nije bio ~lan Budimli}eve Komisijekoja je odlu~ivala o odre|ivanju datumakoji bi slavili kao svoj praznik, nego i zbogtoga {to su {esti april oduvijek smatralisvojim najzna~ajnijim datumom. Tog jedana 1992. godine napadnuta policijskaakademija na Vracama, ubijen je petna -estogodi{nji pitomac a zarobljeni su imu~eni profesori i u~enici koji su se u njoj

nalazili na {kolovanju. Isto tako, zna~ajandatum za sarajevske policajce, koji ne èleda proslavljaju “neutralan“ datum jer nisubili neutralni kada su branili Sarajevo iBosnu i Hercegovinu, svakako je i 18. maj,kada je 1992. godine postrojeno 700policajaca iz sarajevskog Starog grada.Skoro u isto vrijeme su i ostale policijskestanice izvr{ile postrojavanje svojihpripadnika, pa je ovaj datum veomazna~ajan u historiji policije.

BUDIMLI]EVE NAKNADENo, odre|ivanje datuma koji bi se

proslavljao kao dan policije samo je jedan unizu Budimli}evih poteza koji je izazvaognjev sarajevskih policajaca. Naime, bezikakvih konsultacija Budimli} je odlu~iodva policijska vozila donirati sarajevskimvatrogascima. Rije~ je o jednom Golfu A5 idostavnom vozilu Caddy a oba automobilakoriste pripadnici Odjeljenja kriminalisti -~ke tehnike. Ministra Budimli}a to ipak nijesprije~ilo da oba auta donira vatrogascima sIlidè, {to zna~i dodatno slabljenje ionakotehni~ki minorno opremljenih policajaca iinspektora. Ako se zna kako za 2011.godinu nije okon~ana niti jedna javnanabavka kojom bi se kupila oprema zapolicajce, nije te{ko zaklju~iti kako se neradi ni o ~emu drugom nego o namjernomslabljenju policije koja ova vozila koristiprilikom uvi|aja. No, najskandaloznijaodluka ministra Budimli}a ipak nije vezanaza odre|ivanje datuma dana policije ilidoniranja vozila. Rije~ je, ipak, o njegovojodluci od dodjeljivanju nov~ane pomo}ikao naknade za lije~enje te{kih bolesti. Ovanaknada propisana je zakonom opolicijskim slu`benicima KantonaSarajevo, no ministar Budimli} nedodjeljuje je policajcima kojima je naknadazaista potrebna kako zbog njihovog, tako izbog te{kog zdravstvenog stanja pripadnikanjihovih porodica. Budimli} je, tako,be{}utno odbio potpisati odluku o naknadiza te{ko oboljelo dijete policajca kojesvako nekoliko mjeseci mora na operacijuproduljenja aorte kako bi mogao imatinormalan dotok krvi u mozak. Ali je zatobeskrupulozni Budimli} bez ikakvihproblema odlu~io potpisati rje{enje ododjeli tri pla}e novouposlenoj radnici,ina~e sestri sekretara ministarstva EEdinaZahiragi}a. Naknada joj je ispla}ena kaopomo} za oca koji, ina~e, osim uobi~ajenihstara~kih problema, ne pati ni od kakveozbiljnije bolesti. Tako }e, zahvaljuju}i{irokoj ruci ministra Budimli}a, porodicaZahiragi} na kraju ovoga mjeseca,zahvaljuju}i pla}ama i naknadama, bitibogatija za vi{e od petnaest hiljada maraka.A policajac, otac te{ko bolesnog djeteta,snalazit }e se sam kako bi na{ao novacneophodan za operaciju. �


POLITIKANTSKO LICITIRANJE S PRO[LO[]U

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

PRVI PENDREK SARAJEVASramotnu odluku ministra Budimli}a u djelotreba provesti Mirjana Mali}, predsjednicaSkup{tine Kantona Sarajeva

Budimlic:TEKST osnova.qxd 24.5.2012 0:27

Sa vrlo malom, ali za pobjedudovoljnom razlikom, TTomislavNikoli} }e u narednih pet godinabiti na ~elu dràve kojom jeposljednjih osam godina “{efo-

vao“ lider DS-a BBoris Tadi}. [okantno je tobilo iznena|enje za gotovo sve one koji setretiraju kao bolji poznavaoci politi~kih pri-lika, jer je Boris Tadi} ve} bio vi|en utre}em predsjedni~kom mandatu.

Nikoli} je pobijedio Tadi}a u gotovonemogu}im uslovima. Tadi} je sa 34 mili -ona eura zakupio sate i sate televizijskogvremena za svoje spotove, {tampani medijibili su pod potpunom njegovom kontrolom,unajmio je najbolju markentin{ku ekipu,upregnuo ~itav sistem Srbije, ali i poredsvega toga je poraèn. Gra|ani su ve} 6.maja te{ko kaznili Demokratsku stranku~ija je lista osvojila 11 posto manje (polamiliona glasova) nego na izborima 2008.godine. Taj trend je nastavljen i u drugomkrugu predsjedni~kih izbora.

OJ VOJVODO, NIKOLI]UNikoli} je od Demokrata progla{en za

opasnost po Srbiju, optuèn je za mra~nupolitiku, za povratak u devedesete, kritiko-van da je oko sebe okupio ljude sa potjerni-ca (BBogoljuba Kari}a), osobe koje su{urovale sa zemunskim klanom, biv{esaradnike MMirjane Markovi} i, na koncu, daje kupio fakultetsku diplomu.

Činjenica je da je Tomislav Nikoli}politi~ar ~iju su biografiju obiljeìle prijesvega krvave devedesete godine, kojeproveo kao desna ruka ha{kog optuènikaVojislava [e{elja. Vi{e od dvadeset godinaprisutan je na politi~koj sceni Srbije, asamo posljednje tri i po proveo je nezavisanod Vojislava [e{elja. Njegovu politi~kubiografiju ve}im djelom “krase“ one bojekoje vaè i za samog [e{elja, a odnose se naideologiju ekstremnog nacionalizma, ratnepokli~e, negiranje zlo~ina i genocida uSrebrenici. Kao nacionalista i pristalicaVelike Srbije, Nikoli} se ‘90-ih godinaborio u ratu u Hrvatskoj i veli~aoSlobodana Milo{evi}a. Zbog izuzetnihzasluga u otad`binskom ratu Vojislav [e{eljga je 1993. godine na Romaniji proglasiovojvodom. Nakon progla{enja uputili su sena Pale kod RRadovana Karadì}a. No,uprkos svemu 2009. godine uspje{no se predsudom odbranio od optu`bi da je u~estvovaou ratnim zlo~inima. NNata{a Kandi}, koja gaje optuìla da je kao palamilitarac u~estvo-vao u istrebljenju Hrvata u selu Antin,morala je za klevetu platiti 200 hiljadadinara. Poznato je i to da mu je [e{elj od1998. do 2000., u saradnji sa Milo{evi}em,dopustio da obavlja funkcije potpredsjedni-ka srpske, a potom jugoslovenske Vlade.

Me|utim, prije tri i po godine Nikoli} jenapravio radikalan zaokret. Osnovao jenovu stranku i odrekao se ekstremnognacionalizma jer je “shvatio da je njegovdotada{nji {ef Vojislav [e{elj u Hagu izgu-bio dodir sa stvarno{}u”. Srpska napredna

stranka prihvatila je proevropski stav s poli-tikom koja se prakti~no ne razlikuje odpolitike DS-a. Analiti~ari naklonjeni Tadi}u“uàsnuti su ~injenicom da novi predsjed-nik Srbije ima pro{lost ekstremnognacionaliste”, me|utim da se stvar selek-tivno posmatra, govori ~injenica da je IIvicaDa~i}, bliski saradnik Tadi}a u skorojpro{losti, bio portparol Slobodana Milo{e -vi}a tokom ratnih godina. Ne treba zabo-raviti ni da je jedan od Tadi}evih koali-cionih partnera stranka Jedinstvena Srbija,~iji je lider DDragan Markovi} Palma bioblizak Arkanov saradnik.

Pitanje Nikoli}eve li~ne i politi~ketransformacije na stalnom je testu, a poseb-no sada, kada je izabran za prvog ~ovjekaSrbije. Koliko njegova pro{lost optere}ujenjegovu politi~ku budu}nost, profesoricaSrbijanka Turajli} komentari{e na slijede}ina~in:

“Kada slu{am sve na{e medije i DSzaista, da nisam ìvela u Srbiji, stekla bihutisak da je Tomislav Nikoli} vodio sveratove od Vukovara do Srebrenice, a za tovreme gospodin Da~i} sedeo u manastiru ivezao goblen. Dakle, Tomislav Nikoli} nijecve}ka, to je ~ovek kojem ja nikada ne}udati glas zbog onoga {to je radio ipodràvao devedesetih, ali TomislavNikoli} nisu devedesete. Devedesete suIvica Da~i} i Slavica \uki} Dejanovi}. Pane moèmo iskrivljavati pro{lost zato jer sunam oni prijatniji koalicioni partneri, a ovinam ne odgovaraju. I to je ono {to je narodSrbije rekao ovim glasanjem.”


SRBIJA SVJESNO - UDESNO

Nakon izbora Tomislava Nikolića za predsjednika Srbije uslijedila su velika previranja na političkoj sceni Srbije koja će za posljedicu, po svemu sudeći, imatiodlazak Borisa Tadića u političku ilegalu; naša novinarka analizira kakva će bitipolitika predsjednika Srbije TOMISLAVA NIKOLIĆA prema regionu te na koji

način novoizabrani predsjednik namjerava da sastavi vladu

ÊTIRI SCENARIJA TOMISLAVANIKOLI]A ZA POTPUNO OVLADAVANJE SRBIJOM

Boris Tadi} je tek nakon izbornog poraza shvatio da munajve}i neprijatelj nije Toma Nikoli}, nego strana~ki

kolega, gradona~elnik Beograda Dragan \ilas

Pi{e: MIRHA DEDI]

��

Toma:TEKST osnova.qxd 24.5.2012 0:54


IZBORNI ZEMLJOTRES - NIKOLI] POBIJEDIO TADI]A

DUG PUT OD VOJVODE DO EVROPEJCA

Novi predsjednik Srbije TomislavNikoli}, koji }e sve~ano biti

inaugurisan 10. juna, tvrdi da ne}eodstupiti sa evropskog puta


Tomislav Nikoli}, novoizabrani pred-sjednik Srbije, nakon inauguracije predlo -ì}e JJorgovanku Tabakovi}, potpredsjed-nicu SNS-a, za mandatara koji treba da sas-tavi vladu.

NIKOLI] DAJE MANDAT JORGOVANKI Dosada{nji zamjenik predsjednika

SNS-a AAleksandar Vu~i} naslijedi}eTomislava Nikoli}a na ~elu ove partije, jer}e nakon stupanja Nikoli}a na du`nostpredsjednika Srbije automatski biti aktivi-rana njegova, ranije najavljena, ostavka.Kako na{ list saznaje, naprednjaci surazradili nekoliko scenarija po kojima }eoni sastaviti vladu, a da bi u tome uspjeli,predstoji te{ki pregovori koji }e, smatrajuupu}eni, trajati do septembra.

Nakon izbora Tomislava Nikoli}a zapredsjednika Srbije, dogovor o formiranjuvlade koji su sklopili Tadi} i Ivica Da~i}stavljen je pod znak pitanja. Analiti~arismatraju da postoji mogu}nost da se Da~i}prikloni Nikoli}u, {to bi bilo sasvim prirod-no jer su bili koalicioni partneri tokomdevedesetih. Ukoliko se to ne desi,Nikoli}u }e se vjerovatno priklonitiDa~i}evi koalicioni partneri - KKrkobabi}evPUPS i Jedinstvena Srbija DraganaMarkovi}a Palme. Tako sudbinu nove vladeSrbije u svojim rukama ne drì Ivica Da~i},ve} kako navodi na{ dobro obavije{ten

izvor, njegov koalicioni partner JovanKrkobabi}.

Ukoliko SNS dogovori koaliciju saDSS-om, URS-om na ~ijem je ~elu MMla|anDinki} i pet predstavnika manjina (bezMa|ara), poziv za ulazak u vladu dobi}ePUPS, koji sa svojih 12 mandata donosive}inu od 127 poslanika. Kontakti izme|uSNS-a i PUPS-a postoje jo{ odranije.

Uslov za to je da Nikoli}evu ve}inupodrì i 16 poslanika URS-a Mla|ana

Dinki}a. Matematika kaè da SNS ima 73mandata. Ako se tome doda 21 poslanikDSS-a, kao i petoro predstavnika manjina(minus Ma|ari, koji su u izbornoj no}iponovili da }e ostati uz Borisa Tadi}a i DS)i pomenutih 12 uz PUPS-a, odnosno 16 izURS-a, SNS dolazi do 127 poslanika, {to jedovoljno za formiranje nove vlade.

Tre}a opcija je da Vladu Srbije budesastavljena od velike koalicije - Tadi}evogDS-a i Nikoli}evog SNS-a. To rje{enje bi,

kako navodi isti izvor, bilo po mjerime|unarodne zajednice. Ukoliko pak doseptembra Nikoli} ne uspije da se dogovorisa koalicionim partnerima, on }e kao pred-sjednik Srbije na jesen raspisati nove parla-mentarne izbore na kojima }e, smatra on,dobiti vi{e glasova nego u maju.

TADI] BIJESAN ZBOG PORAZA U centrali Tadi}eve Demokratske stran -

ke, kako na{ list saznaje, nakon objavlji-

vanja rezulata predsjedni~kih izbora uslije-dio je pravi rijaliti {ou, sa psovanjem,plakanjem, urlanjem, vrije|anjem… Najv e-}a stranka koja je do sada dràla sve nivoevlasti u Srbiji pretrpjela je teàk poraz kadaje Tadi} izgubio na svim izborima i ta~injenica mjenja sve. Odmah su po~eleme|usobne optu`be ko je kriv za poraz.Podatak koji svima bode o~i jeste da jeTadi} izgubio izbore u Beogradu za oko 20hiljada glasova, a da je u prvom izbornom



TOMA SIGURAN DA ĆE SASTAVITI VLADU:Naprednjaci su razradili nekoliko scenarija po kojimaće oni sastaviti vladu, a da bi u tome uspjeli, predstojiteški pregovori koji će, smatraju upućeni, trajati doseptembra

NAJUTICAJNIJI DEMOKRATA JEGRADONAÊLNIK BEOGRADA \ILASNakon izbornog neuspjeha Borisa Tadi}a, njegovstrana~ki zamjenik Dragan \ilas postao je“gigant“ u DS-u i “neformalni broj jedan“

NAJUTICAJNIJI DEMOKRATA JEGRADONAÊLNIK BEOGRADA \ILASNakon izbornog neuspjeha Borisa Tadi}a, njegovstrana~ki zamjenik Dragan \ilas postao je“gigant“ u DS-u i “neformalni broj jedan“

�


krugu sa 11 hiljada vodio ispred Nikoli}a.Ve} u izbornoj no}i krenula su optuìvanjada stranka u Beogradu nije dovoljno u~inilaza svog predsjednika. Ni druga struja oku-pljena oko potpredsjednika Tadi}evog DS-a,gradona~elnika Beograda DDragana \ilasanije ostala du`na. Traìla je Tadi}evuostavku na mjesto predsjednika DS-a, kakobi na njegovo mjesto do{ao vispreni \ilas.Naime, Tadi}ev strana~ki zamjenik Dragan\ilas postao je “gigant“ u DS i “neformal-ni broj jedan“.

Sr|a Popovi}, poznati beogradskiadvokat, kaè za “SB” da ga uop{te ne ~udi{to su Tadi}eve demokrate doìvjele porazna izborima.

“Zastra{ivali su gra|ane ve}im zlom,tvrdili da }e se zemlja, ukoliko pobediNikoli}, suo~iti sa katastrofom, bi}e zaus-tavljen meteorski put Srbije ka Evropskojuniji. Nisu isklju~ivali ni rat!

Prilikom poslednjih izbora, Demokra t -ska stranka, sam Tadi}, njihovi bira~i i nji-hovi mediji, {irili su ideju da njihovikonkurenti ne smeju pobediti. Ne da nemogu pobediti ili da ne bi bilo dobro dapobede, ve} bukvalno da ne smeju da pobe-de. I normalno, kada se to ipak dogodilo,drè se kao da se desilo ne{to moralnonedopustivo. Profesorka Zagorka Golubo -vi} je zaklju~ila da je za rezultat izbora krivnarod i zapretila mu da }e emigrirati.Neshvatljivo je da se poraèna strana sadapita: gde su na{a 2 procenta koji su namnedostajali da pobedimo? Odakle im uop{teideja da su imali ta dva procenta?

Dana{nji gubitnici kao da nikada nisustvarno shvatili klju~nu demokratsku idejusmenjivosti vlasti. Po{to su smatrali da suim bira~i iz izbora 2008. zagarantovani, uprotekle ~etiri godine, vo|eni èljom dapro{ire bazu, po~eli su da vrbuju bira~esvojih protivnika. Činili su to uglavnomklize}i udesno, prema nacionalisti~kimopcijama. Pri tom nisu mislili da to moèimati ikakve posledice na njihovu zagaran-tovanu bazu. Nisu mislili na to ni kada jedono{ena Deklaracija o Srebrenici, iz kojeje izba~ena re~ genocid, sve samo da se nebi zamerili strankama i protivnicima kojigenocid negiraju. Nisu mislili na to ni kadasu, {to i danas ~ine, Kosovo nazivaliju`nom srpskom pokrajinom i obe}avali“o~uvanje suvereniteta i teritorijalnogintegriteta Srbije”, ni onda kada su, sapuno uvaàvanja, podràvali Dodika,~oveka koji radi na dezintegraciji BiH, nionda kada su potpisivali Deklaraciju onacionalnom pomirenju sa SPS-om,strankom koja se nikad nije jasno i potpunoodrekla svoje pro{losti i svoga predsednikaMilo{evi}a, ni onda kada su izjedna~avali“dva bola”, bol za Milo{evi}em i bol zaZoranom \in|i}em. Nisu mislili na to nikada su pomogli Tomislavu Nikoli}u i


IZBORNI ZEMLJOTRES - NIKOLI] POBIJEDIO TADI]A

Ovih dana postavlja se pitanje kakav}e biti odnos Milorada Dodika, predsjed-nika RS-a, prema novoizabranom pred-sjedniku Srbije, s obzirom da je Dodikotvoreno podrào Tadi}a, pa ~ak i u~estvo-vao u njegovoj kampanji. Pokazalo se nakraju da je njegov va{arski anga`man biopun proma{aj, te da Dodik ne uìva velikupodr{ku u Srbiji, kako se to pogre{no sma-tralo do sada. [tavi{e, on u Srbiji nemanikakvu politi~ku teìnu, jer da je druga~ije

i Tadi}ev rezultat bio bi povoljniji. U izbornoj no}i Dodik je, me|utim, bio

siguran u Tadi}evu pobjedu. U ve~ernjimsatima spremao se da avionom ode doBeograda i uveli~a Tadi}evo veselje.Me|utim, ve} u 20. 15 iz Beograda mu jejavljeno da ne kre}e na let jer prvi izbornirezultati govore da je Nikoli} u zna~ajnojprednosti. Dodik je otkazao let a zatimnazvao Tadi}a i tje{io ga da predsjedni~kafunkcija nije isto {to i izvr{na vlast. �

POVRATNA KARTA U JEDNOM SMJERU

Milorad Dodik se vratio s aerodroma kada je čuo da je Nikolić pobijedio

REZIGNIRANI DODIK OSTAO KOD KU]EMilorad Dodik, predsjednik RS-a, ostao je kod ku}e u no}i20. maja kada je saznao da jeTadi}, u ~ijoj je izbornoj kampanji u~estvovao, izgubio na izborima

DA LI ]E JORGOVANKA BITI PRVA PREMIJERKA SRBIJE Tomislav Nikoli} povjeri}e mandat za sastav vlade svojoj dugogodi{njoj strana~koj kolegiciJorgovanki Tabakovi} ��


biv{im radikalima u neiskrenom pres -vla~enju u Evropejce, ni onda kada su}utali o politi~koj pozadini atentata na\in|i}a, ni kada su izjedna~ili ~etni~ki ipartizanski pokret, fa{izam i antifa{izam,ni onda kada su, preko dràvnih organa,zapo~eli proces rehabilitacije kvislingaDraè Mihailovi}a. Nisu razmi{ljali oposledicama svojih postupaka ni onda kadasu tolerisali besprimernu korupciju u sop-stvenim redovima. Ra~unali su da ‘na{ibira~i’ to ne}e primetiti jer je uspostavljenapuna kontrola nad medijima”, zaklju~ujeadvokat Popovi}.

DA LI ]E SE NIKOLI] IZVINITI SUSJEDIMA

Pitanja koja su otvorena nakon Nikoli} e-ve pobjede su kako }e se on sna}i na pros-toru za koji ga vezuju uglavnom ratneuspomene i da li }e izviniti za zlodjelainspirisana ideologijom koju je dugo zastu-pao i branio.

“Veliko je pitanje kakav }e zapravo bitiNikoli} koji je do samo pre nekoliko godi-na u Skup{tini Srbije nosio majcu sa likomha{kog optuènika Ratka Mladi}a. Potvrdanjegove navodne posve}enosti miru i nas-tavku evropskih integracija Srbije bila bi dahitno obrati pa`nju na dokazane ~injenice izvojne biografije aktuelnog na~elnikaGeneral{taba VS Ljubi{e Dikovi}a i uskladu sa svojim nadle`nostima ga zapo~etak razre{i du`nosti, te da se javnozaloì da se {to pre otkriju i pravdi priveduMladi}evi jataci, bez obzira da li oni bilipredstavnici organa dràve Srbije ili ne”,kaè JJelena Mili} iz Centra za evroatlantskestudije iz Beograda.

Srbijanski mediji i analiti~ari naklonjeniTadi}evim demokratama ovih dana tvrde daje za Srbiju najbolje da se u Srbiji uspostavikohabitacija i da DS oformi vladu ~iji }epremijer biti Boris Tadi}.

Predsjednik Socijaldemokratske unijer@arko Kora}, pak, kaè da su iskustva saprethodnim kohabitacijama bila vrlo nega-tivna, ~ak traumatska.

“Prvi period kohabitacije zapo~eo jejanuara 2001. godine izborom Zorana\in|i}a za predsednika Vlade RepublikeSrbije. Ako je politi~ki a ne personalnisukob sa Ko{tunicom, tada{njimpredsednikom SR Jugoslavije, u po~et -ku bio skriven od o~iju javnosti, on jeeksplodirao izru~enjem Milo{e vi}asudu u Hagu, kada je Ko{tunicaoptuìo vladu Srbije za ‘veleizdaju’. Okakvoj kohabitaciji se posle togamoglo govoriti? Zapo~eo je bespo{t e -dni politi~ki rat, koji }e se zavr{ititragi~nim ubistvom Zorana \in|i}a.Pokazalo se da kohabitacija dve pot-puno suprotne politi~ke opcije ne samoda nije mogu}a ve} i da je Milo{evi}evo

nasle|e spremno na politi~ko ubistvo da bizaustavilo demokratske promene u Srbiji.Druga kohabitacija je jednogodi{nja vladaDS — DSS, ~iji predsednik je bio Ko{tunica,a predsednik Srbije Boris Tadi}. Ovakohabitacija se simboli~ki zavr{ila paljen-jem dàmije i nekoliko ambasada uBeogradu, nakon mitinga protesta zbogprogla{enja nezavisnosti Kosova. Ipoliti~kom laiku je bilo jasno ne samo da jenasilje delom orkestrirano od vlasti, ve} ida je policija svojom pasivno{}u omogu}ila

da se zapali ambasada SAD-a. Demokratskastranka imala je jednostavnu dilemu — ili dau|e u otvoreni politi~ki sukob sa zapadomili da izazove prevremene izbore, koje suKo{tunica i njegovi politi~ki savezniciizgubili sa vrlo malom razlikom. Ironija jeda je prakti~no potpuno nereformisanaSocijalisti~ka partija Srbije tada omogu}ilaTadi}u da formira vladu. Tako su se dveprethodne kohabitacione vlasti u Srbijipokazale kao potpuno neuspe{ne”, kaèKora}.

On ima velike rezerve kada je u pitanjuNikoli}eva politika prema zemljama uregionu.

“Čovek koji je obe}ao da }e dapromeni stan da ne bi ìveo u bulevaruZorana \in|i}a dobio je priliku da pred-stavlja Srbiju u zemlji i svetu. Dug je putpre{ao od [e{eljevog zamenika, ali ga jo{duì put ~eka. [to pre shvati da je dobiosamo uslovnu podr{ku gra|ana Srbije, to}e biti ve}e {anse da Srbija relativnobezbedno iza|e iz politi~ke krize koja joj

neminovno sledi. Ali se varaju oni kojimisle da }e ovaj izbor za predsednikaSrbije biti bez posledica na krhkeodnose u regionu i poloàj Srbije usvetu. Srbija je jo{ jednom pokaza-la da je samo nekriti~ki odnosprema neposrednoj pro{lostimogao da dovede na vlast~oveka koji je hvalio RatkaMladi}a i u~estvovao kaodobrovoljac u ratnim zbivanji-ma. Pravo pitanje za Srbiju nijekako je ovaj ~ovek izabran, ve}kako je mogu}e da je ovaj

~ovek u{ao u drugi krugpredsedni~kih izbora? Kada

odgovori jasno na ovo pitanje,Srbija }e zapo~eti svoj stvarni demokrat-ski razvoj”, kaè Kora}. �



TOMA SLAVI POBJEDUTrijumf narodnjaka u drugomkrugu predsjedni~kih izbora

TOMA SLAVI POBJEDUTrijumf narodnjaka u drugomkrugu predsjedni~kih izbora

POLITI^KI KRAH BORISA TADI]ASve su ja~i pritisci na Borisa Tadi}ada nakon izbornog poraza podneseostavku na mjesto prvog ~ovjekaDemokratske stranke

POLITI^KI KRAH BORISA TADI]ASve su ja~i pritisci na Borisa Tadi}ada nakon izbornog poraza podneseostavku na mjesto prvog ~ovjekaDemokratske stranke

�



TRAGEDIJA U ZALU@ANIMA

Avionesreća u Zalužanima, u kojoj je poginulo pet mladića, otvorila je pitanjeodgovornosti rukovodstva i nadležnih inspekcija Direkcije civilne avijacije BiH

(BHDCA), državne agencije čiji posao je, između ostalog, da vodi računa o sigurnosti aviosaobraćaja, aerodroma i letjelica registrovanih u BiH. Sudeći premainformacijama do kojih smo uspjeli doći, amaterizam, nestručnost i opšte rasulo u

procesu rukovođenja savršen su “recept“ za avionske nesreće

I BHDCA SNOSI ODGOVORNOSTZA AVIONESRE]E SA

TRAGI^NIM POSLJEDICAMA

NEMANJAGORONJA

KO ]E ODGOVARATI?Padobranstvo je bilo njihov `ivot, ali i smrt

KO ]E ODGOVARATI?Padobranstvo je bilo njihov `ivot, ali i smrt

Avion:TEKST osnova.qxd 24.5.2012 0:25

Unedjelju, 20. maja, u padu sport -skog aviona “Cessne 182 SkyHawk“ u Zaluànima na stazu zaautomobilske trke kod BanjaLuke poginulo je pet osoba.

Tijela NNemanje Goronje, tandem mastera inastavnika padobranstva, pilota AAlenaCrnali}a i padobranaca SStefana Kar -anovi}a i SSr|ana Kosi}a, kojima je ovotrebao da bude prvi pravi skok, potpunosu izgorjela nakon {to se avion sru{io izapalio odmah nakon polijetanja. TijeloNikole Stevi}a, sportskog padobranca,prona|eno je na tlu, a sahranjen je usrijedu na banjalu~kom Novom groblju.Specijalista sudske me dicine doktor@eljko Karan izvr{io je obdukciju tijela.Prema njegovim rije~ima, ~etiri tijela su upotpunosti ugljenisana u avionu, a bit }e


ISTRAGA ZBOG POGIBIJE PETORICE MLADI]A

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Glavni inspektor BHDCA Salko Begi}bio je na ~elu Komisije koja je sa~inilazvani~an izvje{taj o uzrocima padapredsjedni~kog aviona tipa Beechcraftking u kojem je krajem februara 2004.godine poginuo makedonskipredsjednik Boris Trajkovski.Advokat porodice BorisaTrajkovskog Ignat Pan~evskinavodno je do{ao do dokaza daje izvje{taj Komisije na ~ijem~elu je bio Begi} bio poslatmakedonskim vlastima na“friziranje“, odnosno“usagla{avanje“, {to predstavljakrivi~no djelo i zbog ~ega bidràva BiH, odnosno kreatoriizvje{taja mogli snositi krivi~nu

odgovornost. Pravo je pitanje kakoBHDCA nema niti jednog educiranoginspektora iz oblasti inspekcije aerodromai letili{ta nego koristi usluge penzioneraSalke Begi}a. �

SLUÂJ TRAJKOVSKI

Salko Begić, penzionisani pripadnikArmije BiH, glavni inspektorBHDCA!

Obaveza BHDCA je provo|enjestru~nog i inspekcijskog nadzora

aerodroma i letjelica, ali zbog malogbroja ljudi i njihove neadekvatne

obu~enosti stru~ni nadzor skoro da ine postoji, a inspekcijski je upitan!

ALEN CRNALI]

BORISTRAJKOVSKIPredsjednikMakedonije poginuo je prilikom padanjegovog aviona ublizini Stoca

BORISTRAJKOVSKIPredsjednikMakedonije poginuo je prilikom padanjegovog aviona ublizini Stoca

VATRENA STIHIJAêtri od pet mladi}a izgorjeloje u poàru nakon padaaviona koji se nije mogaogasiti neispravnim aparatima

VATRENA STIHIJAêtri od pet mladi}a izgorjeloje u poàru nakon padaaviona koji se nije mogaogasiti neispravnim aparatima

��


potrebna DNK analiza da bi se utvrdiota~an identitet svih `rtava.

Prvi zvani~ni detalji o uzroku tragedijebit }e poznati do kraja sedmice, a istragu }eprovesti stru~na Komisija koju je formiraloMinistarstvo saobra}aja i komunikacijaBiH. “OO~ekujemo prve rezultate istrage dokraja sedmice, a istraga }e sigurno trajatidva do tri mjeseca“, izjavio je ministarDamir Hadì}, koji je za predsjednikaspomenute Komisije imenovao svogsavjetnika za civilnu avijaciju OOmeraKuli}a, biv{eg direktora BH Airlinesa.Prema Kuli}evim rije~ima, na licu mjestaprikupljeni su ostaci motora aviona koji suposlani na vje{ta~enje, a zatraèno je da sei gorivo kori{teno prilikom pada avionaispita na isti na~in. “TTo ne ukazuje naodre|ene sumnje koje su predmetspekulacija o mogu}im uzrocima padaaviona. To {to smo zatraìli vje{ta~enjemotora i goriva osnovna je procedura uovakvim slu~ajevima“, rekao je Kuli}. UBanju Luku su doputovali i nadle`ni izsrbijanske kompanije Gas aviation izSmederevske Palanke koja je registrovaladva aviona Padobranskog kluba Banjaluka,“Utva 66“ i “Cessna 182“.

(NE)SPREMNI I (NE)OBUÊNIMe|utim, prije nego {to je stru~na

Komisija iza{la u javnost sa mogu}imuzrocima tragi~nog pada aviona u Zalu -ànima, na{ izvor iz Direkcije civilneavijacije BiH (BHDCA) navodi kako suuzroci vi{e nego o~iti. “PPreteàk avion,toplo vrijeme, smanjeni parametri zapostizanje adekvatne sile uzgona, a ako seovome doda i ‘pogre{no’ gorivo, imat }etesavr{ene uslove za avionsku nesre}u“, rekaoje na{ izvor koji smatra da krivicu za padaviona u Zaluànima snosi i ruko vodstvoBHDCA, kao i nadle`ne slu`be ove dràvneinstitucije ~ije je sjedi{te u Banjoj Luci.

A da do tragi~ne nesre}e u Zaluànimanije do{lo slu~ajno, svjedo~i i izjava jednogod ~lanova Padobranskog kluba. “CCessna jeimala mogu}nost da leti i na obi~ni autobenzin, kao i na kerozin. U klubu smo ~e{}ekoristili benzin jer je jeftiniji i lak{e ga jenabaviti. Mogu}e je da je to jedan oduzroka kvara aviona.“ Prema navodimana{ eg sagovornika, prema specifikacijiproiz vo|a~a, u konkretnom slu~aju “Ce s -sne“, model 182 Sky Hawk, mogu}e je dakoristi i bezolovni benzin MB95, alispecifikacijom proizvo|a~a jasno sudefinisani sastav i karakteristike bezolov -nog benzina koji se moè koristiti. “NNitijedna rafinerija u regionu ne proizvodibezolovni benzin koji bi mogao zadovoljitispecifikacije proizvo|a~a zrakopolova“,kaè na{ sagovotnik koji je ubije|en da jekori{}enje “obi~nog“ bezolovnog benzinakupljenog na lokalnim benzinskim pump a -

ma dovelo do za~eplj enja ventila, gubitkakompresije i mogu}e kobnog pada aviona uZaluànima. Osim kori{}enja neodgova -

raju}eg goriva, avion “Cessna“ bio je “ama -terski“ prepravljen, odnosno bilo mu jeuklonjeno sjedi{te kopilota, a skinuta su mu


TRAGEDIJA U ZALU@ANIMA

Pad aviona u Zaluànima koji je odniopet ìvota nije prva, a vjerovatno, ne}e bitini posljednja avionesre}a sa tragi~nimposljedicama. Krajem juna 2008. godine upadu motorne jedrilice Vivat nedaleko odOlova ìvot su izgubili biv{i na~elnikviso~ke op}ine Kenan Jusufba{i} ikamerman televizijske stanice iz KaknjaNihad Feti}. Ni Jusufba{i} nije imaodozvolu za “arial work“ (pruànje usluga izzraka), a nezakonito je instalirao kamerukojom je snimao svadbu iz zraka, te jetragi~no zavr{io zbog nepravovremeneakcije od strane BHDCA. Dvije godine

kasnije, u septembru 2010., poginuo jeJasmin Fazli} ~iji se avion marke Mooneysru{io na ku}u Mirsada Buljuba{i}a uBiha}u. Nije poznato da se BHDCA ikadazvani~no oglasila o uzrocima i razlozimapada ovih aviona sa tragi~nimposljedicama. Ali, “inspektori“ i uposleniciove dràvne institucije u prilici su dasvakodnevno vide oglas na zgradiMe|unarodnog aerodroma Sarajevo, ukojem izvjesni Fahrudin Kre{talica nudipanoramske letove sa poluispravnimavionom “Cessna 172“ bez ikakvedozvole, a sve to dobro napla}uje! �

ZVANI^NA [UTNJA

Avioni padaju, ljudi ginu, nadležnišute

KOBNI AVIONNeprimjerena registarska oznaka

E7-SEX koju je odobio BHDCA

KAD AVIONI PADAJUJasmin Fazli} smrtno je

stradao kada se njegov avionsru{io na ku}u Mirsada

Buljuba{i}a

KAD AVIONI PADAJUJasmin Fazli} smrtno je

stradao kada se njegov avionsru{io na ku}u Mirsada

Buljuba{i}a

�


i desna vrata, {to je zna~ajno uticalo naaerodinami~ke karakteristike aviona.“TTakve modifikacije letjelice zvani~noodobrava ovla{teni servis, a nadovjeru radiBHDCA nakon izvr{enog inspekcijskogpregleda i kontrole letjelice u skladu sazahtjevima EASA (Evropska agencija zasigurnost civilnog zrakoplovstva)“, tvrdina{ izvor koji vjeruje da avion Cessna nijepro{ao kroz tu proceduru.

VISOKI CIJENA AMATERIZMATako|e, upitna je bila i sigurnost

sportskog aerodroma u Zaluànima, koji jedobio saglasnost BHDCA u skladu saPravilnikom o ispunjavanju uslova zakori{}enje sportskog aerodroma. “OObavezaBHDCA je provo|enje stru~nog iinspekcijskog nadzora aerodroma. Ali,zbog malog broja ljudi i njihoveneadekvatne obu~enosti stru~ni nadzorskoro da i ne postoji, a inspekcijski jeupitan“, tvrdi na{ sagovornik. Premanjegovim rije~ima, inspekcija aerodromaobavlja se najmanje dva puta godi{nje i popotrebi u skladu sa procjenom rizika, a da lije obavljena inspekcija aerodromaZaluàni, te{ko je re}i. Da jeste, onda biaparati za ga{enje poàra bili u ispravnom,a ne u neupotrebljivom stanju, u kakvom suzate~eni nakon pada aviona.

Nestru~nost i amaterizam BHDCAvidljivi su i kod registracije Cessne 182 SkyHawk koja je odnijela pet ljudskih ìvota.Naime, zvani~na oznaka ovog aviona bilaje E7-SEX. ““Svaka dràva na svijetu imasvoju oznaku. Oznaka dràve BiH je E7~emu se dodaju jo{ tri slova, {to je zapravoregistarska oznaka letjelice koju odobravaBHDCA. Dozvoliti da zvani~na registracijaaviona bude engleska rije~ za intimniodnos, odnosno seks, najblaè re~eno nijepreporu~ljivo“, kaè na{ sagovornik.

To nije jedini propust koju je na~inilaDirekcija civilne avijacije BiH. Naime,iako je sporni avion Cessna 182 Sky Hawkpadobranski klub koristio u komercijalnesvrhe, skok je ko{tao 300 KM, morao jeimati dozvolu za “arial work“ (pruànjeusluga iz zraka), ali nije. Njima je izdatouvjerenje za privatnu namjenu aviona, {toumnogome olak{ava “operacije“ registr a -cije i osiguranja zrakoplova, o cijeni da i negovorimo. Svima nama dobro je poznato dasu od{tetni zahtjevi vi{emilionski kada sesru{i avion kori{ten u komercijalne svrhe.Kako je “Cessna“ bila registrovana zaprivatnu namjenu, tako }e se i porodicestradalih u ovoj tragi~noj nesre}i moratizadovoljiti vrlo skromnim iznosom koji }eim mo`da biti ispla}en, {to sigurno ne}e bitidovoljno da im ublaì gubitak najdraìh. �


ISTRAGA ZBOG POGIBIJE PETORICE MLADI]A

Direktor Direkcije civilne avijacijeBiH \or|e Ratkovica, ~ija porodicaìvi u Beogradu, nikada nije preselio uBiH iako je na ~elu ove dràvneinstitucije ve} punih devet godina!Ratkovica svaki vikend, uz slu`beninalog, putuje u Beograd, a da bi muputovanje bilo ugodno za potrebeBHDCA, (~itaj vlastite) kupio je dvanova terenska vozila. Kada je ministarsaobra}aja i komunikacija DamirHadì} vidio vozni park Ratkovice,direktoru je odmah naredio da se unjegovu voznu “ergelu“ prebaciterenac marke Nissan - Pathfinder. Zarazliku od oskudnih stru~nih kvaliteta,Ratkovica “zadovoljava“ sve drugekriterije tipi~nog balkanskog direktora:slu`beno vozila neograni~eno koristiu privatne svrhe, tro{kovi reprez e -ntacije u pravilu prema{uju prosje~n upla}u inìnjera, a i moderne tehn o -logije prirasle su mu srcu, osobitomoderni i skupi mobiteli. �

SVETSKO, A NA[E

Direktor Ðorđe Ratkovica ostao bezNissana Pathfindera

\or|e Ratkovica


Dok zemlje Evropske Unije zbog“blagotvorne” fleksibilizacijetrì{ta rada biljeè najve}u stopunezaposlenosti mladih u posljed-njih 12 godina (prema {okantnom

izvje{taju Me|unarodnog ureda rada, svakipeti mladi Evropljanin je nezaposlen),Bosnu i Hercegovinu polako snalazi sudbi-na zemalja sa kapitalisti~ke periferije. Sauni{tenom/rasprodatom/nekonkurentnomindustrijom, sasje~enom proizvodnjom,armijom nezaposlenih (i radnika “nacrno”),

preoptere}enim javnim sektorom i glo-maznom birokratijom, ona vi{e ne moèopstati bez velikog zaduìvanja s ciljemspre~avanja sveop{teg kolapsa. Iako jeBiH, djelovanjem stranog komercijalnogbankarskog sektora, ve} izloèna tipi~nom“isisavanjem” kapitala sa periferije ka cen-tru, daljnje “isisavanje” i “mjere {tednje”,kao posljedica prethodno spomenutog sta-nja, tek bi mogle uslijediti.

BiH, odnosno njeni entiteti nisu u sta-nju vratiti ni prvi dio tran{e (800 miliona odukupno 2 milijarde 384.49 miliona KM)preuzete od Me|unarodnog monetarnogfonda stand-by aran`manom 8. jula 2009.

Federacija bi do 30. juna teku}e godine, uzkamatu od 3,07 posto, morala vratiti 43, 5miliona KM, a RS 21,5 miliona KM. Cijelikredit, sa vi{im ili niìm kamatama, morabiti ispla}en do 2016., s tim da 2013., uzkamatu od 3,31 posto, MMF-u valja vratiti~ak 329.71 milion KM. Budu}i da je zaentitetske birokrate vra}anje i 43, 5 milionaKM misaona imenica, sa MMF-om }e semorati pregovarati, ili o reprogramiranjukredita, ili o preuzimanju druge tran{ekredi ta od milijardu i 584,49 miliona KM.

Sve se ovo de{ava u situaciji kada jefinansijska ki~ma BiH (komercijalnebanke), kreditna sredstva od 15 milijardi


ANALIZA “SB“-a

Bosna i Hercegovina, odnosno njeni entiteti nisu u stanju vratiti ni prvi diotranše preuzete od Međunarodnog monetarnog fonda stand-by aranžmanom 8.jula 2009.; Federacija bi do 30. juna tekuće godine, uz kamatu od 3,07 posto,

morala vratiti 43,5 miliona KM, a RS 21,5 miliona KM, dok cijeli kredit, sa višimili nižim kamatama, mora biti isplaćen do 2016., s tim da 2013., uz kamatu od3,31 posto, MMF-u valja vratiti čak 329.71 milion KM. Koje posljedice slijede?

CRNI SCENARIO U PET ÎNOVA

Pi{e: VUK BAÂNOVI]

OPET ]E NASTRADATI ONI KOJI NAJMANJE IMAJUPolitiku “stezanja kai{a” i “mjera {tednje” ne}e osjetiti privilegovani birokrati

OPET ]E NASTRADATI ONI KOJI NAJMANJE IMAJUPolitiku “stezanja kai{a” i “mjera {tednje” ne}e osjetiti privilegovani birokrati


Vuk:TEKST osnova.qxd 23.5.2012 21:45

KM podijelila na na~in da ve}ina (50 posto)otpada na nenamjenske kredite za stimu-laciju potro{nje koja odlazi na uvozneproizvode ili (40 posto) na trgovinu, {toostavlja vrlo malo prostora za razvoj indus-trije i, uop{te, proizvodnih i uslu`nih djelat-nosti koje bi pobolj{ale razmjenu BiH sasvijetom. Budu}i da sredstva MMF-a nisuuzeta radi investicija, ve} odràvanja glo-mazne administracije, isplate plata ujavnom sektoru, te penzija i invalidnina,te{ko da }e, s obzirom na rokove pla}anja,dovoljan dio novca dovoljno brzo biti inve-stiran u bilo kakvu proizvodnju, ili velikejavne radove, koji bi potakli zapo{ljavanje.Svakako da }e sistemska kriza kapitalizmau Evropi dodatno oteàti takve aktivnosti, apogotovo predvi|eni BDP rast BiH u 2012.od 0 posto i, jedva, 1 posto u 2013. Prematome, crni scenario, kao posljedica daljnjegzaduìvanja kod MMF-a i “mjera {tednje”,mogao bi, u pet ta~aka, izgledati ovako:

1. POVE]AVANJE SIROMA[TVA I NEJEDNAKOSTI

Politiku “stezanja kai{a” i “mjera {ted-nje” ne}e osjetiti privilegovani birokrati imaterijalno obezbije|eni poslu{ni klijenti,koji razna socijalna davanja primaju radipukog statusa borca ili ratnog vojnoginvali da, a ne zbog siroma{tva ili neza-poslenosti. Mjere {tednje, odnosno “auster-ity” kakav se name}e Gr~koj, u Bosni iHercegovini bi svakako osjetili oni najsl -abiji: slabo pla}eni radnici, penzioneri inezaposleni, jednom rije~ju svi oni ~iji jefizi~ki otpor lako suzbiti. Ovome svakakokumuje nepostojanje baze podataka omaterijalnom stanju primatelja socijalnepomo}i, koja je glavni razlog bespotrebnogodljeva budètskih sredstava. Budu}i dapostoje}a kompradorska vlast u FederacijiBiH i RS-u mora sa~uvati privilegovanepoloàje svoje baze: klijentilisti~ke birokr a-tije i prije svega se pobrinuti za dobre plateu represivnom aparatu, ona }e pri}i lin-earnom rezanju, od kojeg }e najvi{e nastra-dati oni koji, ionako, najmanje imaju.

2. NASTAVAK PRIVATIZACIJSKEPLJA^KE NEKADA[NJE

JAVNE IMOVINE

Privatizacija niza preduze}a u kojimavlada ima vlasni~ki udjel ve} je predvi|enaProgramom rada agencije za privatizaciju uFederaciji BiH sa planom privatizacije za2012., kao i Planom privatizacije dràvnogkapitala za 2012. koji je izradilaInvesticiono-razvojna banka RepublikeSrpske. Tako je u Federaciji BiH za privati-zaciju 2012. predvi|en dràvni kapital uprethodno sistematski uni{tavanim firma-ma: “KTK” d.d. Visoko, “Krivaja” d.d.Zavidovi}i, “@eljezara Zenica”, “Agro -

komerc” d.d. Velika Kladu{a, “Vitezit” d.d.Vitez. Uz to, Vlada }e, “kada se steknuuslovi”, pokrenuti “postupak prodaje i zapreduze}a koja u svojim po~etnim bilansi-ma iskazuju djelomi~no ili u cjelini istaprava i obaveze i isti kapital”. Tako }e,zbog daljnjeg zaduìvanja i vra}anja dugo-va, na red za privatizaciju svakako do}i:“[ipad export — import” d.d. Sarajevo,“Unis-udruèna metalna industrija” d.d.Sarajevo, “Aluminij” d.d. Mostar, “Ene r -goinvest” d.d. Sarajevo, “Hidro gradnja”d.d. Sarajevo i “Remontni zavod Travnik”d.d. Travnik. Vlada }e prodavati i svojedionice u “Bosnalijeku” d.d. Sarajevo,“Sarajevo-osiguranju” d.d. Sarajevo, “Ene -rgopetrolu” d.d. Sarajevo i “Fabriciduhana” d.d. Sarajevo. U Republici Srpskoj}e se privatizirati strate{ka preduze}a,“Fabriku motora za specijalne namjene”a.d. I. Sarajevo, “Fabriku specijalnih trans-misija” a.d. I. Sarajevo, “ZRAK” a.d.Tesli}, “FAMOS - Fabrika motora” a.d. I.Sarajevo, “Kosmos” a.d. Banja Luka,“Tehni~ki remont” a.d. Bratunac, R@R“Ljubija” AD Prijedor, “Orao” a.d.Bijeljina i mnoga druga manja preduze}a,

uklju~uju}i ~ak i javne veterinarske stanice{irom Republike Srpske. Tako|er trebanapomenuti da je RS ve} odavno prodalasvoj telekom i naftnu rafineriju, dok Planprivatizacije dràvnog kapitala za 2012.napominje da je Agencija za privatizacijuBiH nadle`na i za privatizaciju udjeladràvnog kapitala u: JP “Elektroprivreda”BiH d.d. Sarajevo, JP “Elektroprivreda HZHB” d.d. Mostar, JP BH “Po{te” d.o.o.Sarajevo, JP “Hrv ats ke po{te” d.o.o.Mostar, JP “BH Telecom” d.d. Sarajevo, JP“Hrvatske telekomunikacije” d.d. Mostar.Nesumnjivo je da }e vra}anje kreditaMMF-u ubrzati rasprodaju ovih preduze}a,~ime }e “prvobitna akumulacija” zapo~etapodràvljenjem javnog dobra, uni{tavan-jem i rasprodajom industrije biti dovr{enaprivatizacijom profitabilnih, ali birokratizo-vanih dràvnih preduze}a.

3. DEREGULACIJA TR@I[TA RADA I MASOVNA OTPU[TANJA

Rasprodaja javnih preduze}a ne}ezna~iti samo isisavanje ostvarenih profitaizvan BiH i onemogu}avanja reinvestiranjau korist dru{tva, ve} i masovna otpu{tanja


[TA DONOSI NOVO ZADU@IVANJE KOD MMF-a

DEZINTEGRACIJA ZEMLJE U stanju sveopšteg finansijske nestabilnosti, ne bi bilonimalo začuđujuće da vladajuće kompradorske mafije,nesposobne da regulišu potraživanja MMF-a, izađu uprvi plan sa politikama “nacionalnog interesa”,okrivljujući “one druge” za sveopšti kolaps, zagovara-jući radikalna secesionistička ili ratna rješenja

��


“bespotrebne” radne snage, pri ~emu }euhljebljenici i ro|aci partokrata automatskibiti u boljem poloàju i zbrinuti, dok }eonima bez {tele preostati ulica. Ovo ne}ezna~iti samo dodatni pritisak na budètzbog socijalnih izdataka za novu armijunezaposlenih, koji }e se naravno ‘pokrivati‘daljnjim sredstvima MMF-a, ve} i uni -{tavanje potro{nje, {to }e izazvati lan~anureakciju smanjivanja prodaje i proizvodnje,{to }e dalje diktirati daljnje smanjivanjanadnica i otpu{tanja u javnom i privatnomsektoru. Nije zgoreg dodati da daljnjepove}anje siroma{tva, zna~i i podizanjestope kriminaliteta, razli~itih sumnjivihbiznisa, izrabljiva~kog rada “nacrno”, aposebno maloljetni~ke delin kvencije upotrazi za korom hljeba u ve}im urbanimcentrima.

4. IMIGRACIJA RADNE SNAGEI DALJNJI ODLJEV MOZGOVA

Masovna nezaposlenost uzrokovana“mjerama {tednje” i privatizacijama drà -vnih preduze}a }e, prirodno, izazvatimigraciju u zemlje gdje se radna snaga ivje{tine mogu prodati po povoljnijimuslovima ili za bilo kakvu cijenu. Ovo ne}evaìti samo za ve} obu~ene radnike istru~njake, ve} i za diplomirane studente,magistrante i doktorante razli~itih nauka.Ukoliko BiH ve} ima zabrinjavaju}i stre-p en odljeva mozgova, on }e se u novo -nastaloj situaciji intenzivirati. Bolnice,ambulante, preostale javne ustanove i obra-zovne institucije, koje su ionako deficitarnepotrebnim, a pretrpane podobnim stran a -~kim kadrom, tako }e jo{ vi{e stagnirati ibiti progla{avane “nefunkcionalnim”, kakobi se i same pripremile za privatizaciju idaljnji paket “mjera {tednje”, odnosnootpu{tanja i smanjivanja plata onima koji }ebiti suvi{e nemo}ni da se spase pomo}ustranke ili utjecajnih prijatelja ili klijenata.Drugim rije~ima, kolaps javnih slu`bi,nemogu}nost njihovog oporavka, ili barembrze prekvalifikacije radne snage, mogao birezultirati potpunom kataklizmom.

5. POLITI^KA NESTABILNOST, JAÂNJE DESNIÂRSKIH SNAGA I

DALJNJA DEZINTEGRACIJA DR@AVE Debakl lijevo-liberalnih, odnosno soci-

jaldemokratskih politi~kih stranaka, koje sukumovale zaduìvanju dràve, a time imasovnim privatizacijama i otpu{tanjima,otvaraju vrata desni~arskom ekstremizmu ipopulizmu. Neizbje`no iskaljivanje bijesamase kroz socijalne nerede }e svakakopostati plijenom manipulatora, kao i uvijeku vrijeme sistemskih kapitalisti~kih kriza.Ovakvom scenariju bi mogla pogodovati ipoliti~ka nestabilnost koja }e nastatiizlaskom Gr~ke iz eurozone, te potonu}em[panije, Portugala i Italije u jo{ dublju rece-

siju. Scenario u kojem politi~ke oligarhije, ustrahu od bijesa gomile, intenziviraju propa-gandu nacionalisti~ke netrpeljivosti nijenov. U stanju sveop{teg finansijske nestabil-nosti, ne bi bilo nimalo za~u|uju}e davladaju}e kompradorske mafije, nesposob-ne da reguli{u potraìvanja MMF-a, iza|u uprvi plan sa politikama “nacionalnog intere-sa”, okrivljuju}i “one druge” za sveop{tikolaps, zagovaraju}i radikalna secesioni -sti~ka ili ratna rje{enja. U tom trenutku,mnoge }e politi~ke maske pasti ili biti zami-jenjene. To bi, eventualno, mogla biti prilikaza ljevicu, prvenstveno za SDP, da se rije{ibalasta korupcije, nacionalizma i patriotiz-ma i, po ugledu na gr~ku SYRIZU, stane uodbranu radni~kih prava, a protiv plja~kezemlje i nacionalisti~kih manipulacija imistifikacija odgovornosti za kolaps.

U odnosu naspram BiH i drugih zemaljakapitalisti~ke periferije, jasno je {ta je ulogaMMF-a. Radi se o imperijalisti~kom finansi-jskom àndaru koji postoji isklju~ivo kako biosigurao da sve ekonomije zemalja periferijepromoviraju otvorenost trgovine i tokovakapitala u korist dràva kapit alisti~kog jezgra.To MMF, me|utim, ne ~ini svjetskom zav-jerom mra~njaka, ve} jednostavno nu`no{}u“tranzicije” za zemlje koje su u nemogu}nostida se takmi~e sa jezgrom, ali moraju obezbi-jediti potro{nju za njihove proizvode, {to ~inezaduùju}i se u inostranstvu. Da bi ovo izb-jegla, BiH mora pribje}i potpunom redizajnusvoje ekonomske politike, {to postoje}e glob-alne i lokalne politi~ko-ekonomske prilike neomogu}avaju. Predstoje nam, definitivno,vrlo zanimljiva vremena. �


ANALIZA “SB“-a

KOPAJTE OVDJESiroma{ni smo, a takvi}emo, izgleda, i ostati

�



Nakon gr~kih parlamentarnih izbo-ra odrànih {estog maja radikalnaljevi~arska koalicija Syriza posta-la je druga po veli~ini snaga u par-lamentu - dobila je 52 mandata u

parlamentu na temelju 16,78 posto glasova(~etiri puta vi{e u odnosu na izbore odràne2009.). Ni jedna stranka nije osvojilave}inu, niti uspjela formirati koaliciju. Iakoje Syriza u koalicionim kombinacijamapostala klju~an faktor, sama nije uspjelanapraviti ljevi~arsku vladu, a na pregovo -rima kod gr~kog predsjednika KKarolosaPapouliasa nije bila spremna na ustupke.Osim toga, uz njih je tokom pregovora stalaDemokratska ljevica, koja nije pristala navladu bez Syrize. Novi izbori zakazani su za17. juni i smatraju se odlu~uju}im da li }eGr~ka ostati u eurozoni ili ne. Nakon njih bitridesetsedmogodi{nji Tsipras mogao bitinovi premijer. Ali, koliko je Gr~ka nepred-vidiva govori i to {to se posljednjih danaprocjenjuje da }e, u strahu od zaustavljanjasvih finansijskih aran`mana sa EU-om iposljedica zbog toga, tokom narednogmjeseca u ovoj zemlji rasti popularnostproevropskih stranaka.

KAKO OSTATI U EUROZONI BEZPO[TOVANJA UVJETA EU-a I MMF-aTridesetsedmogodi{nji harizmati~ni

politi~ar u usponu, koji je ovih dana krenuona turneju po Francuskoj i Njema~koj, biv{ilider Komunisti~ke omladine, koji se prije{est godina kandidirao i za gradona~elnikaAtine, uveliko se priprema za nove izborekoji bi mu mogli donijeti premijerskomjesto. @eli uspostaviti koaliciju lijevihstranaka koje se protive mjerama {tednje(pobjedni~ka stranka za izborima u Gr~kojdobija dodatnih pedeset mjesta), {to bi mu

itekako pomoglo da puno lak{e sastavikoaliciju. On poru~uje: ““@elimo stvoritikoaliciju koja }e radikalno promijeniti poli-tiku, koju smo do sada morali slijediti.”Majske izbore je dobio upozorenjima da naprimjeru Gr~ke me|unarodne finansijskeinstitucije sada testiraju koliko i kakodru{tvo moè ìvjeti bez plate, socijalnepravde i op}eg dobra, te da se iz njegovezemlje èle izvu}i proizvodnja i javnabogatstva. Doma}i radnici bi ostali bezza{tite rade}i za malu platu, a strani investi-tori u Gr~koj ne bi morali platiti ni porez.Me|utim, Brisel je uvidio da se gr~ki narodne}e samo predati i dalje slu{ati njihove

naredbe. Pogotovo sada, kada se krizapro{irila jugom Evropske unije i takvimbrutalnim mjerama prijete {irom Evrope.“Na{a jedina nada je otpor koji dolazi iznaroda”, poru~ivao je on uo~i izbora inapravio pun pogodak. Gr~ki glasa~i,revolitrani smanjenjem plata i mirovina, tepove}anjem poreza koje su traìli me|una-rodni kreditori u zamjenu za tzv. spasonos-ni paket podr{ke propaloj ekonomiji zeml-je, kaznili su dvije vladaju}e stranke inagradile Tsiprasa. Iznena|enje rezultatimaje bilo veliko za sve, Syriza, koja je tri godi -na ranije imala tek 4,6 odsto bira~kog tijela,sada je dobila gotovo 17%. glasova. Nova


ALEXIS TSIPRAS, LIDER KOALICIJE SYRIZA

Pi{e: DANKA SAVI]

Ako se potvrde predviđanja uoči novih parlamentarnih izbora u Grčkoj,tridesetsedmogodišnji lider radikalne ljevice Alexis Tsipras, koji želi poništiti

dogovor o mjerama štednje sa institucijama EU-a i MMF-om, mogao bi postati ipremijer ove zemlje

SUDBINA EURA U RUKAMA VO\EGR^KE RADIKALNE LJEVICE

ALEXIS TSIPRAS: “Ako pobijedimo, otvaramo put za cijelu Evropu.“

OBE]ANJA KOJA NE MOGU BITI ISPUNJENAAlexis Tsipras je na majskim izborima postigao veliki uspjeh najavljuju}i ostanak Gr~ke ueurozoni, uz odbijanje me|udràvnih obaveza o mjerama {tednje

Cipras:TEKST osnova.qxd 23.5.2012 21:43

demokratija, iako prva po glasovima, s 20posto glasova, dobila je zapravo 16 postoglasova manje nego na pro{lim izborima.

Gotovo preko no}i, Tsipras je postaosveprisutan i u evropskim medijima, kojiovih dana prenose Tsiprasove poruke danjegova koalicija nije antievropska snaga.“Borimo za o~uvanje dru{tvene kohezije uEvropi. Mi smo mo`da najproevropskijasnaga u Evropi zato {to }e njene domi-nantne sile dovesti Uniju do nestabilnosti, aeurozonu do propasti, ako budu insistiralena {tednji.” Za francuski Paris Match, kojije nedavno objavio razgovor sa njim, to je“~ovjek od kojeg strahuje Evropa.”

KAKO U GR^KOJ RASTE STRAH OD NAPU[TANJA EURA

U Gr~koj je Tsipras postigao veliki poli-ti~ki uspjeh obe}avaju}i zapravo ne{to {toje nespojivo: ostanak Gr~ke u eurozoni, uzodbijanje me|udràvnih obaveza koje jeprethodna vlada potpisala. @eli poni{titidogovor o mjerama {tednje sa institucijamaEU-a i Me|unarodnim monetarnim fon-dom, jer “Grci takvu {tednju ne mogupreìvjeti“. Grci se jo{ nadaju da ipak moguostati u eurozoni i bez po{tivanja takodrasti~nih uvjeta koje su nametnuli EU iMMF. To je i vodilo radikalnu ljevicu sveve}em usponu, ali nema odgovora kako }eosigurati Gr~koj prijeko potreban novac. Uzemlji vlada haos, niko ne èli povratak nadrahmu, ali ne èli ni ubita~ne mjere {ted-nje. Jedan od nau~nih instituta (ELIAMEP)zaklju~uje da u gr~kom dru{tvu “trenutnopomalo vlada shizofrenija”. U takvojsituaciji, Tsipras se nada da bi mu noviizbori mogli donijeti i 20 posto glasova idolazak Syrize na prvo mjesto. Otkako

stranke nisu uspjele formirati vladu nakonparlamentarnih izbora, izlazak Gr~ke izeurozone sve se ~e{}e spominje. PovjerenikEU-a za trgovinu KKarel de Gucht najavio jeda Evropska komisija i Evropska centralnabanka stvaraju scenarije za slu~aj gr~kogaizlaska. U me|uvremenu, kako je objavlj -eno, njema~ka kancelarka AAngela Merkel,koja se ranije jako suprotstavljala toj ideji,predloìla je da se referendum o ostankuGr~ke u eurozoni odrì zajedno s parlamen-tarnim izborima raspisanim za juni.

U strahu od mogu}eg napu{tanja eura,ve} ove sedmice, kako prenose agencije,gr~ke {tedi{e, kao i u ne{to manjem broju

{tedi{e u ostalim ju`nim dràvama euro-zone, po~ele su povla~iti svoje uloge izbanaka. Iako, kako se predvi|a, u na~elu,neke dugoro~ne posljedice napu{tanjaeurozone nisu posve negativne, kratko-ro~ni u~inci bili bi te{ki, kako za doma}utako i za globalnu ekonomiju. Gr~ka bi uposteuro razdoblju morala uvoziti hranu igorivo, svakodnevni ìvot sveo bi se narazmjenu roba i usluga, a vlada ne bi moglaplatiti radnike na na~in koji oni èle.Analiti~ari predvi|aju propast banaka kojebi se morale nacionalizirati, a dru{tveninemiri u Gr~koj bili bi neizbje`ni. Gr~kebanke bi uvo|enjem drahme do{le na ivicu

kolapsa, jer sve potpisane ugovore u euri-ma moraju da po{tuju, a poslova}e sa drah-mom, koja bi devalvirala bar 50 posto.Novca za plate i mirovine ne bi bilo i pri-jetila bi opasnost od totalne blokadejavnog sektora. Tsipras ovih dana upozo-rava da bi prisilan izlazak Gr~ke iz euro-zone “Evropu doveo u veliku opasnost”.Za subotnje izdanje International HeraldTribunea, on kaè:: “Na{ cilj nije ucjenji-vati ili terorizirati, na{ je cilj ‘prodrmati’evropske ~elnike… @elimo ih uvjeriti datrebaju izmijeniti svoju politiku u Gr~koj,kao i u ostalim evropskim zemljama, jer }eu protivnom Evropa biti dovedena u velikuopasnost.”

Posljednja istraìvanja pokazuju da seGrci itekako pla{e {ta bi se dogodilougroàvanjem zajedni~ke valute i uvo|e -njem moratorija na ve} prihva}ene kreditnearan`mane. Prema posljednjim istraìvanj -ima javnog mi{ljenja, Syriza je posljednjihdana izgubila sedam posto podr{ke bira~a,iako je i dalje najpopularnija stranka, ali jebroj neopredijeljenih porastao. �


GRK KOJEG SE PLA[I EVROPA

Odgovaraju}i nedavno na pitanje novi -nara Paris Matcha kako misli dobiti vi{esocijalnu Evropu, Tsipras kaè: “Sadasmo u situaciji koja je kao tre}i svjetskirat. To je rat izme|u onih koji proizvodebogatstva, to jest radnika i, s drugestrane, bankara, onih koji imaju kapital.Slu~ajnost je da je Gr~ka sada na prvoj

liniji. Dakle, vodimo borbu. Kucnuo je~as: ljudi èle da vrijednost rada pobije-di vrijednost kapitala. Naravno, konzer-vativne strane }e odolijevati, kako uGr~koj tako i u Briselu. Borba bi moglabiti èstoka. I odmah dolazi i povratnira~un. Ali, ako pobijedimo, otvaramoput za cijelu Evropu.” �

TRE]I SVJETSKI RAT

“Ovo je rat između onih kojiproizvode bogatstva i onih kojiimaju kapital”

GRČKA UOČI JUNSKIH IZBORA: Procjenjuje se da će,u strahu od zaustavljanja svih finansijskih aranžmanasa EU-om i posljedica zbog toga, tokom narednogmjeseca u ovoj zemlji rasti popularnost proevropskihstranaka, iako je Syriza i dalje najjača stranka

BORBA ZA BOLJUEVROPUAlexis Tsipras kaè da uslu~aju da pobijedi njegova vizija otvorit }ese put za velike promjenena starom kontinentu

Cipras:TEKST osnova.qxd 23.5.2012 21:43


NA SUMMITU UCHICAGU BiH NIJEDOBILA POZIV ZA MAPU zavr{noj deklaraciji, {efovi dràva ivlada ~lanica NATO-a pozdravljaju

“zna~ajan napredak” u BiH ostvarenposljednjih mjeseci (posebno uspostavuVije}a ministara i sporazum o registri-ranju nepokretne vojne imovine), a poli-ti~ki ~elnici u BiH su pozvani da budukonstruktivni u primjeni sporazuma bezodga|anja kako bi {to prije pokrenuliprvi Akcijski plan za ~lanstvo (MAP).NATO je na samitu u Chicagu najavioda }e pozvati Makedoniju u~lanstvo ~im se postigne rje{enje sporaoko imena s Gr~kom.

REZANJE PLATAPRVI POTEZ NOVEFRANCUSKE VLADENova francuska vlada na svom }e prim-jeru gra|anima pokazati kako je sprem-na na sve neophodno da bi oìvjeliekonomski rast i umanjili utjecajedu`ni~ke krize na Francusku. Tako jeodlu~eno da }e plate predsjednikadràve i svih ministara biti umanjene za30 posto.

EVROPA, ODMAH

“Mislim da bi Njema~ka trebala stavitizapadni Balkan ponovno na dnevni red,prije nego {to to postane prekasno.Ekonomska kriza je dovela do toga da jesvaka zemlja postala zaokupljena samasobom. Onda je do{la Gr~ka i Evropskaunija je usmjerila svu svoju energiju ipa`nju u poku{aju da spasi evropskiprojekt. Opasnost je {to smo, u isto vrijeme,

zanemarili druge probleme i mogu}nostikoje su se pojavile. Ovu smo regijuzanemarili prije dvadeset godina iNjema~ka mora osigurati da se to neponovi. Njema~ka ima jak glas u EU.Zajedno s dva ili tri saveznika Njema~ka bimogla “gurnuti“ Zapadni Balkan i Bosnu iHercegovinu visoko na dnevni red EU-a“,kaè Marieluise Beck, poslanica Zelenih u

Marieluise Beck, poslanica Zelenih u Bundestagu, urazgovoru za SB govori o potrebi jačanja evropskogprisustva u BiH i hitnoj potrebi ispunjavanju uvjeta

kako bi BiH dobila kandidatski status

BECK: “Pregovore sa Evropskom država BiH”

NJEMA^KA PODR[KA BiHMarieluise Beck, poslanicaZelenih u Budnestagu, od2005. godine je na ~eluGrupe prijateljstvaBundestaga SR Njema~ke s BiH

NJEMA^KA PODR[KA BiHMarieluise Beck, poslanicaZelenih u Budnestagu, od2005. godine je na ~eluGrupe prijateljstvaBundestaga SR Njema~ke s BiH

EUROPA:EUROPA.qxd 22.5.2012 16:57


NORVE[KA SEUSTAVOMODREKLA RELIGIJE ^lanovi svih sedam stranaka unorve{kom parlamentu, (me|u njima ipredstavnici Kr{}anske demokratskestanke i Konzervativne stranke) podràlisu u Oslu povijesnu odluku prema kojojNorve{ka postaje sekularna dràva.Norve{ki parlament zbog nje je donionovi ustavni zakon kojim se odvajacrkva od dràve. Vlada ove zemlje vi{ene}e sudjelovati u imenovanju biskupa icrkvenog starje{ine, a ova skandinav-ska dràva postaje sekularna, bezslu`bene religije.

SANINO I BRESSO U POSJETI BiH Predsjednica Odbora regija EU-aMercedes Bresso i generalni direktor uGeneralnoj direkciji Evropske komisijeza pro{irenje Stefan Sanino boravili suu BiH od 20. do 23. maja i sa pred-stavnicima vlasti i liderima politi~kihstranaka u Sarajevu, Banjoj Luci iMostaru razgovarali o klju~nim pitanji-ma evropskih integracija i ulozi regionaunutar EU-a. Odbor regija EU-a jeskup{tina regionalnih i lokalnih pred-stavnika EU-a, koja sa svojih 344 ~lanaiz svih 27 zemalja ~lanica EU nastojiuklju~iti regionalne i lokalne vlasti izajednice koje predstavljaju u procesodu~ivanja u EU i informirati ih o poli-tikama Unije. Odbor regija moè ulagatiàlbe Evropskom sudu pravde ako sunjegova prava naru{ena ili ako vjerujeda neki zakon EU-a naru{ava principsubsidijarnosti ili ne po{tuje regionalne ilokalne vlasti.

Bundestagu, koja je od 2005. godine na~elu Grupe prijateljstva Bundestaga SRNjema~ke s BiH, ~ija je delegacija nedavnoboravila u Sarajevu.

Njema~ka vlada je jedna od zemaljakoje zagovaraju raspravu o smanjenjuOHR-a i njegovog izmje{tanja izvanzemlje. Oko pitanja budu}eg statusa OHR-aina~e nema jedinstvenog stava unutarVije}a za provedbu mira. Ona osobnosmatra da je prerano za zatvaranje Ureda ida “on jo{ uvijek igra va`nu ulogu na putuuspostavljanja potpuno i u~inkovito funkci -onalne dràve“ jer “sve dok Dayton nijezamijenjen Ustavom koji jam~i cjelovitostBiH i funkcioniranje dràvnih institucija uskladu s evropskim demokra tskim stand a -

rdima i vladavinom prava, OHR, uklju -~uju}i i bonske ovlasti, }e biti potr eban.“Ja~anje Delegacije EU-a u Bosni i Her -cegovini “vaàn je signal u pravomsmjeru“, koji zna~i da }e EU uloìti punosnage, potrebna finansijska sredstva istru~nost u ovoj zemlji. ““Ali, Bosni iHercegovini ne}e biti potrebna samo snagana tehni~kom nivou. Evropske prijestonicetako|er moraju osigurati potrebnu politi~kupa`nju za zemlju i njene probleme. Osimtoga, specijalnom predstavniku EU-a jetako|er potrebna sna`na podr{ka za njegovpoliti~ki dnevni red. Generalno govore}i,zemlja se mora na}i u centru EU politike jerima veliku va`nost za stabilnost cijeleregije. U svojoj borbi sa finansijskomkrizom i za euro, Evropska unije ne trebazaboraviti Zapadni Balkan.“ Prije dolaska uBiH, Beck je u~estvovala na aprilskom zas-jedanju PACE-a, te podsje}a da je tok omnedavne posjete BiH TThorbjorn Jagland,glavni tajnik Vije}a Evrope, vrlo jasnoporu~io da niti Vije}e Evrope niti Evropskaunija ne}e priznati sljede}e op}e izbore,bez provedba presude u slu~aju Sejdi}-Finci.. “Dakle, nije rije~ o mom osobnomsudu, nego o tome {ta mora biti u~injenoako BiH ne èli zaostajati na putu kaevropskim integracijama, a ja bih pozvalana hitnost jer nije ostalo mnogo vremena.“Kandidatski status, (koji BiH, vrlo jeizvjesno, ne}e dobiti do kraja godine)sljede}i je veliki i vaàn korak koji bi biopozitivan signal svima {irom Evrope isvijeta da BiH se kre}e u pravom smjeru.Beck napominje da bi se njegovimdobijanjem pove}alo povjerenje i osiguralaulaganja u zemlju, koja su sa stopomnezaposlenosti od oko 28 posto (neki podaciukazuju na ~ak 40 posto), prijeko potrebnaBiH. Osim toga, kandidatski status zna~i daje dràva spremna za po~etak pregovorakoji vode ka ~lanstvu u EU. ““To je proceskoji }e dovesti do dubokih promjena uzakonima i propisima i voditi ka modernimdràvnim institucija ma. Moète vidjeti kakoje proces prego vora ‘gurao’ napredHrvatsku. Proces pre go vora }e i}i zajednosa znatnom finan sijskom pomo}i od EU-a.Ali, jedna stvar je jasna - EU }e trebatisposoban dràvni nivo, kao pregovara~kipartner. Dakle, ja~anje dràvnog nivoa jeneiz bje`nost za BiH, ako zemlja èli odràtipregovore s EU-om.“ Na kraju, “ustavnepromjene tako|er }e biti neizbje ̀ ne zadobivanje statusa punopra vnog ~lanstva uEU“. (D. Savi})

m unijom može voditi samo

Stefan Sanino

EUROPA:EUROPA.qxd 22.5.2012 16:57


BUSINESS� înovnici u BiH najskuplji u regiji � Demantiran gubitak bankarskog sektora � Prodaja ili reprivatizacija Hypo banke� Tmuran prvi kvartal 2012. godine

Udio tro{kova za pla}e administrat i -vnog aparata BiH u bruto doma}emproizvodu (BDP) jedan je od najve}ih napodru~ju Evrope i centralne Azije, navodise u pro{logodi{njoj analizi Svjetske bankepod naslovom “BiH - pregled javnih rash o-da i institucija“. Prema podacima iz 2010.godine, BiH je na pla}e ~inovnika izdv a -jala 12,9 posto BDP-a, ravno dva puta vi{enego Slovenija!

U proteklih pet godina tro{kovi pla}a ujavnom sektoru porasli su za 2 procenta -sa 11,1 u 2006. na 13,1 u 2011. godini.

Prosje~ne pla}e zaposlenih u admi -nistr ativnom aparatu BiH za 40 posto suve}e od prosje~nih pla}a zaposlenih urealnom sektoru. Činovnici u BiH zara|ujuneuporedivo vi{e od svojih kolega udràvama regije. Činovnici u Srbiji,naprimjer, u prosjeku zara|aju 22 postovi{e od uposlenih u realnom sektoru tedràve, a u Hrvatskoj i Sloveniji tek 16posto vi{e.

Visina pla}e nije, me|utim, ni jedini ani najva`niji element zavidno visokogsocijalnog standarda uposlenih u adimi -stra tivnom aparatu dràve. Činovniciuìvaju ~itav niz drugih privilegija okojima uposleni u realnom sektoru mogusamo sanjati.

Pa ipak, uposleni u dràvnim institu -cijama BiH stupili su u jednosatni “{trajkupozorenja“ koji bi mogao prerasti ugeneralni {trajk administrativnog aparata

ako poslodavac - Vije}e ministra BiH -ustraje na odluci o smanjenju pla}a svimzaposlenim za 4,5 posto. Čelnici (ina~eodli~no organiziranih) sindikalnih organ i -zacija uglas daju podr{ku najavljenimmjerama {tednje, no tako|er tvrde da treba{tedjeti na materijalnim tro{kovima a ne(samo) na pla}ama, pogotovo ne samo napla}ama uposlenih u dràvnim institu -cijama BiH koje su navodno u prosjekuznatno niè od pla}a uposlenih u entite t -skim, pa ~ak i u nekim kantonalniminstitucijama.

Najavljeno kresanje pla}a za 4,5 postodio je preuzetih obaveza iz kreditnogaran`mana BiH s MMF-om iz 2009.godine. Podsje}amo, BiH je dobilapovoljan kredit MMF-a, ali je istovremenopreuzela i obavezu da pla}e svim uposl e -nim u administrativnom aparatu smanji za10 posto.

Raniji kreditni aran`man s MMF-omobustavljen je upravo zbog ~injenice daBiH nije u potpunosti realizirala svoj diopreuzetih obaveza, a posve je izvjesno da}e MMF i kod zaklju~ivanja novogkreditnog aran`mana insistirati na rezanjutro{kova administrativnog aparata, i to nasvim razinama vlasti.

Otpor kresanju pla}a nesumnjivo bi biomanji ako bi se pla}e u jednakom procentusmanjile svima, uklju~uju}i i dràvnefunkcionere ~ije su sramotno visoke pla}eostale netaknute.

Neto profitbankarskog sek-tora BiH 142,3miliona KM

Kao grom iz vedrog neba odjeknula jevijest objavljena po~etkom sedmice uve}ini bh. medija da je bankarski sektorBiH 2011. godinu okon~ao s rekordnimgubitkom u iznosu od 124 miliona KM.Tim prije {to se novinar pozvao na izjavuguvernera Centralne banke BiH KKemalaKozari}a koji je rekordan poslovni gubitakbankarskog sektora doveo u kontekstzabrinjavaju}eg porasta tzv. nekvalitetnihkredita. Kozari} je naime izjavio da su“lo{i“ krediti plasirani preduze}ima igra|anima dostigli zabri njavaju}u razinuod 12,6 posto “{to je najve}i postotaknekvalitetnih kredita jo{ od 2002. godine“.

Na svu sre}u, vijest nije potpuno ta~na,barem ne u dijelu koji se ti~e profitabankarskog sektora u 2011. godini. Premaoficijelnim podacima Centralne bankeBiH, bankarski sektor u protekloj godiniostvario je vi{e nego solidan neto profit uukupnom iznosu od 142,3 miliona KM.Gubitak u iznosu od 124 miliona KM, kojije “pripisan“ 2011. godini, odnosi se naperiod 2010. godine kada je bankarskisektor, prvi put u posljednjih deset godina,poslovao s gubitkom. Lavovski diogubitka u 2010. godine napravila je samojedna banka (HYPO) koja je ume|uvremenu dokapitalizirana finansijs k -om intervencijom austrijske banke-majke.Ve} naredne, 2011. godine, ban karskisektor je ponovo poslovao s profitom(142,3 miliona KM) koji je bio neznatnomanji od rekordnog profita iz 2008. godineu iznosu od oko 150 miliona KM. No,drugi dio vijesti naàlost je ta~an.Nekvalitetni krediti plasirani privredi igra|anstvu i dalje su rasli pa su u prvomkvartalu godine dostigli zabrinjavaju}urazinu od 12, 6 posto. Ve}e procentualnou~e{}e nekvalitetnih kredita u regiji jeregistrirano samo u Crnoj Gori (22,6posto) i Srbiji (16,9 posto).

Trenutna razina lo{ih kredita jo{ uvijeknije alarmantna za bankarski sektor BiH,budu}i da su komercijalne banke visokokapitalizirane i likvidne. O tome, poredostalog, svjedo~i i pro{logodi{nji netoprofit bankarskog sektora BiH u iznosu od142,3 miliona KM.

Plaće činovnika za 40 postoviše od plaća u realnom sektoru

Priredio: ASIM METILJEVI]

BIZNIS:BIZNIS.qxd 24.5.2012 1:19


Austrijska Hypo banka odlu~ila je upaketu prodati svojih {est banaka naprostoru biv{e Jugoslavije a za prodaju jezaduèna Deutsche banka. Prvi ~ovjekHypo banke GGottwald Kranebitter potvrdioje u nedavnoj izjavi prodaju {est banaka naprostoru ex-Jugoslavije i otkrio “po~etnucijenu“ za {est banaka u iznosu od 1,5milijardi eura. Kranebitter je tako|er rekaoda ne dolazi u obzir pojedina~na prodajabanaka, odnosno da }e Hypo traìtiinvestitora spremnog da preuzme svih {estbanaka u paketu. Kranebitter je tako|erotkrio da me|u poten cijalnim kupcima {estbanaka vidi investitore iz Rusije, Turske ijugoisto~ne Azije, dakle s prostora nakojem se bankarska kriza proteklih godinaskoro nije ni osjetila.

Hypo banku je pokosila bankarskakriza jo{ u prvom talasu krajem 2008.godine, ali jo{ vi{e mutna sprega politike ibiznisa. Na prostoru biv{e Jugoslavije,Hypo banka je stekla golemu imovinunominalno vrijednu desetak milijardi eura,no stvarna, trì{na vrijednost imovineneuporedivo je nià od nominalne. Rije~ jeo velikom broju nekretnina, gra|evinskihobjekata i tvrtki koje je Hypo bankapreuzela od insolventnih investitora koje jeprethodno obilato kreditirala.

Nakon otkrivanja finansijske rupe,Hypo banku je najprije preuzeo njema~kibankarski div BLB, no dvije godine kasnije,nakon uloènih nekoliko milijardi eura,BLB se povukao prepustiv{i Hypo bankuaustrijskoj vladi za samo jedan euro. Potomje i Austrija u Hypo banku uloìla golema

sredstva iz dràvnog budèta, {to se nijepretjerano dopalo Briselu, koji zahtijeva daHypo banka vrati novac natrag ako seustanovi da su prekr{eni evrounijski propisi.

Upravo zbog toga Hypo banka po` u -ruje prodaju (odnosno reprivatizaciju)

svojih {est banaka na prostoru ex-Jugoslavije, koje raspolaù s 255 po -dru`nica.

U svim dràvama ex-Jugoslavije, Hypobanka zauzima jednu od prvih pet pozicijana bankarskom trì{tu.

Dramati~an pad izvoza BiHregistriran u prva tri mjeseca 2012.godine, u iznosu od 10,6 posto,presudno je utjecao na padindustrijske proizvodnje, ali i na rastbroja nezaposlenih i pad brojazaposlenih.

Ovaj nepovoljni trend uRepublici Srpskoj traje ve} punih 10mjeseci a u Federaciji BiH ne{tokra}e - od prije ~etiri mjeseca.

Od decembru 2011. godine domarta 2012. godine broj zaposlenihosoba u Federaciji BiH smanjen jeza 2.930, dok se broj nezaposlenih uistom razdoblju pove}ao za 4.400!

Hypo banka traži kupce u Rusiji i Turskoj

Broj zaposlenih pada - nezaposlenih raste

POTRAGA ZAINVESTITORIMA

Za {est banaka na prostoruex-Jugoslavije Hypo banka

traì 1,5 milijardi eura

BIZNIS:BIZNIS.qxd 24.5.2012 1:20


USPJEH U DOBA KRIZE

Čelni ljudi PREVENT GRUPE u BiH protekle su nedjelje otvorili svoju novutvornicu u Goraždu, u kojoj će se praviti presvlake za Volkswagenov GOLF A7;otvaranjem tvornice u Vitkovićima, osnivač i čelnik “Preventa“ NIJAZ HASTOR se odužio rodnom gradu, ali i pokazao na koji način zajedno mogu funkcionirati

patriotizam i poduzetništvo

PRAZNIK U GORAŽDU“Otvaranjem tvornice sa 800 zaposlenih Prevent grupa

pokazala politi~arima kako se na Drini gradi Bosna i Hercegovina“

MILIONSKA INVESTICIJA U GORA@DUNijaz Hastor, ~elnikPrevent grupe, ~iji segodi{nji obrt mjeri milijardama eura, otvorio je novu tvornicu u svom rodnom gradu

Gorazde:TEKST osnova.qxd 24.5.2012 2:13

Bio je to dan koji }e Gora`de dugopamtiti. Od ranih jutarnjih sati,kolone autobusa, oko sedamdesetvozila iz cijele BiH, u kojima senalazilo oko pet hiljada radnika

uposlenih u tvornicama Prevent grupe,najve}eg privatnog poslovnog sistema ujugoisto~noj Evropi, slijevale su se uGora`de kako bi uveli~ali sve~anuceremoniju otvaranja tvornice u obli`njimVitkovi}ima. U ovoj tvornici radit }e sepresvlake za novi Golf A7, ~ija sepromocija o~ekuje ove jeseni. Svaki noviGolf proizveden u tvornicama Volksw a -gena imat }e u sebi ugra|ene presvlake izGora`da. Preventova tvornica u Gora`duzapo{ljava oko 800 radnika a, kako kaù uovoj grupaciji, plan je do kraja godinezaposliti jo{ 300 ljudi. Pored presvlaka zaGolf, u narednoj se godini planira iproizvodnja dijelova za Volvo S60, kao iru~nih ko~nica za BMW i sve }e se izvozitiza trì{te zapadne Evrope. Tvornica senalazi na povr{ini od oko osam hiljadakvadrata i svojim kapacitetima lako moèpodmiriti sve narud`be za Golf A7. Prijesve~anog otvorenja tvornice, ~lanoviuprave Preventa donirali su sredstva zaopremanje i rekonstrukciju tamo{njeg vrt -i}a Sunce, a obi{li su i ambulantu uVitkovi}ima ~iju je izgradnju vrijednu 300hiljada maraka sufinasirala ova grupacija.Nakon sve~anog otvorenja pogona uVitkovi}ima odràn je turnir u malomnogometu i druènje uz ro{tilj za uposl e -nike Preventa i goste. No} je protekla uodli~nom koncertu DDine Merlina, koncertukoji je bio Preventov poklon Gora`danima.Vlasnik Preventa, najve}e privatneposlovne grupacije u jugoisto~noj Evropi,Nijaz Hastor je sa svojim suradni cima, a uzprisustvo BBakira Izetbegovi}a, VjekoslavaBevande i NNermina Nik{i}a otvorio novutvornicu presvlaka. ““Danas se nalazimoispred najmodernijeg pogona za proizv o -dnju autopresvlaka u Europi. Mi zajedno sasvojim zaposlenicima postavljamo novestandarde i to nam je osnovna motivacija uradu“, istakao je AAlmir Jazvin, predsjednikUprave Preventa. Sve~anom otvaranju su,kao {to smo rekli, prisustvovali i pred -sjedavaju}i Predsjedni{tva BiH BakirIzetbegovi}, kao i predsjedavaju}i Vije}aministara BiH Vjekoslav Bevanda. ““Priv -reda bilo koje zemlje ne moè bez proi -zvodnje, kao {to ni ljudi ne mogu bez zraka.Upravo iz tog razloga izuzetno sam sretan{to smo se okupili danas ovdje kako bismounijeli zrak u plu}a BiH. Investicija od {estmiliona maraka je donijela i nova radnamjesta, {to daje jo{ ve}i zna~aj cijelomprojektu”, kazao je Bevanda. ““Privrednici


ULAGANJE U PROIZVODNJU, ZNANJE I LJUDE

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILIÎ]

Posjeta nakon donacijegora`danskom vrti}u

Posjeta nakon donacijegora`danskom vrti}u

NIjaz i Kenan Hastor sa Dinom Merlinom

��

Vjekoslav Bevanda, NijazHastor i Bakir Izetbegovi}nakon otvaranja tvornice


su ti pokreta~ki motori koji }e izvu}i BiH izkrize. Upravo ovakvi vizionari, hrabriprivrednici i zaposleni u ovim pogonima,njih ukupno 400.000 u BiH, pokre}u na{uprivredu. Politi~ari treba da pomognu, daotvore prostor privrednic ima ili da bar nesmetaju, kao {to neki smetaju, jer konfliktikoji nas potresaju obaraju na{ rejting usvjetskim bankama“, dodao je Izetbegovi}.Prevent grupacija posluje u Bosni iHercegovini od 1999. godine i otvara jednonovo radno mjesto svaki dan. Zajedno saASA grupacijom, najzna~ajniji je privatniposlovni sistem u Bosni i Hercegovini i

me|u vode}ima u regiji. Lider je uautomobilskoj industriji i vode}i bh.izvoznik. S novom tvornicom u Vitk o -vi}ima, Prevent grupa se u~vrstila napoziciji najve}eg privatnog poslodavca uregiji, s ukupno ne{to vi{e od 18.000uposlenih radnika, od kojih je najve}i broj(vi{e od pet hiljada) uposleno u BiH, uPreventovim pogonima za proizvodnjuautodijelova, prodajnoj mreì i servisimaASA, Mojoj banci, osiguranju i drugimorganizacijama koje posluju pod zajedni -~kim krovom Grupe. Prevent je u BiHzapo~eo s radom 1999. godine s ukupno 50

uposlenih radnika, nakon ~ega je prakti~nosvake godine izgradio novu ili kupio nekuod postoje}ih tvornica autodijelova. Uposljednjih nekoliko godina, Prevent jeimao nekoliko zapaènih akvizicija usvijetu: kupio je tvornicu sjedi{ta Eybl sasjedi{tem u Austriji, koja ima proizvodnepogone u Njema~koj, Ma|arskoj, Slova~-k oj, Rumuniji; kupio je i veliku tvornicu zapreradu koè u Francuskoj te tvornicu RIOglass za izradu automobilskog stakla, kao itvornicu RWB u Njema~koj, koja jespecijalizirana za proizvodnju automobil -skih sjedi{ta. �


USPJEH U DOBA KRIZE

Ulaz u gora`danskutvornicu

Proizvodnja presvlaka zanove Golfove

Proizvodnja presvlaka zanove Golfove

Dino Merlin sa radnicamaPreventa predpo~etak koncerta

Dino Merlin sa radnicamaPreventa predpo~etak koncerta

Posjeta mali{animaobnovljenog vrti}a

êlni ljudi Preventa IOp}ine Gora`de

Vi{e od 800 radnikazaposleno je u

Vitkovi}ima

Vi{e od 800 radnikazaposleno je u

Vitkovi}ima

�



KOSOVO JE SUSJED SRBIJE

FADIL VOKRRI Početkom ove nedjelje međunarodna nogometna asocijacija FIFA dopustila je

nogometnoj reprezentaciji KOSOVA igranje prijateljskih međunarodnih utakmica;FADIL VOKRRI (52), predsjednik Nogometnog saveza Kosova, u razgovoru za

SLOBODNU BOSNU govori o dugom putu do međunarodnog priznanja, talentiranim kosovskim mladićima koji danas igraju za reprezentacije drugih

država i odnosima s Fudbalskim savezom Srbije

KOSOVSKI KORAKOD SEDAM MILJA

Vokri:TEKST osnova.qxd 24.5.2012 0:23

Svoje je nogometno ime izgradioigraju}i u dresu beogradskogPartizana. Bila je to generacijakluba kojem se pridruìo 1986.godine nakon pogibije DDragana

Mancea i odlaska u inozemstvo ZZvonkaVarge. FFadil Vokkri u Beograd je stigao izPri{tine u kojoj je za {est godina igranjapostigao 55 golova. Odli~na preporuka daga u svoje redove dovede tim u kojem sutada nositelji igre bili FFahrudin Omerovi},Zvonko @ivkovi}, VVladimir Vermezovi},Vlado âplji}… U tri sezone prije odlaskaprvo u Francusku a zatim i u Tursku, Vokrrije postigao 18 golova i sa Partizanomosvojio Kup Mar{ala Tita, u finalu koje je1989. godine igrao protiv mostarskogVeleà. Rezultat je bio 6:1 a ~etvrtiPartizanov gol je postigao Vokrri.

FIFA NE MARI ZA POLITIKUKasnije, kada je ve} obavljao du`nost

predsjednika Nogometnog saveza Kosova,kazao je kako su godine u Partizanu bilenajljep{e u njegovoj nogometnoj karijeri.“O Partizanu sam mislio sve najbolje i prijenego {to sam do{ao u Beograd, a ono {tosam doìvio bilo je mnogo ljep{e od toga.Rastali smo se kao prijatelji i jedan sam odrijetkih koji je u inostranstvo oti{ao bezposredstva menadèra. Bili smo sjajna

ekipa, a druìli smo se i van terena“, sje}ase Vokrri. Za reprezentaciju Jugoslavijeigrao je nekoliko utakmica, od 1984. do1987. godine. Jedna od onih koju i danaspamti je ona iz oktobra 1987. godine, kadaje na sarajevskom stadionu Grbavica, podpalicom selektora IIvice Osima, postigaodva gola u pobjedi od 3:0 protiv SjevernihIraca. Tre}i je iz jedanaesterca dodao FFarukHadìbegi}. ““Kako da se ne sje}am golovana Grbavici, to mi je jedno od najljep{ihìvotnih iskustava“, kaè Vokrri za na{ list.“Bilo je to za mene kao igra~a veliko,ogromno priznanje. Jer tada je to bilareprezentacija zemlje koja je imala 22miliona stanovnika i bilo je zaista te{kodo}i ~ak i u krug kandidata, a kamoli igratiza reprezentaciju koja je uvijek bilasastavljena od fantasti~nih igra~a. Bila jevelika ~ast igrati i dati gol na tako va`nojutakmici.“

Godinama je ve} predsjednik Nogome t -nog saveza Kosova a sredinom ove sedmicebio je vjerojatno najsretniji ~ovjek u tojzemlji. Naime, Izvr{ni odbor FIFA-eodobrio je Kosovu igranje prijateljskihutakmica pod njezinim grbom. Veliki je tokorak za Vokrrija i Nogometni savezKosova prema kona~nom priznanju kojezna~i i igranje u kvalifikacijama za velikanatjecanja. ““Radili smo mnogo da bikona~no do{lo do ove odluke”, kaè nam

Fadil Vokrri. ““O~ekivanja su bila velika ipravda je najzad do{la na svoje mjesto.Nakon ove odluke djeca i omladina Kosovaimaju pravo igrati me|unarodne utakmice.Sada i na{a djeca mogu igrati fudbal kao idjeca u svim ostalim zemljama svijeta.“ Ufebruaru 2008. godine Kosovo je proglasiloneovisnost, ali i dalje nije ~lan Ujedinjenihnaroda. Priznalo ga je dosad 90 dràva.Me|u njima nije Bosna i Hercegovina. ““Tokoje su zemlje priznale ili nisu priznale

NOGOMET

52 SLOBODNA BOSNA I 24.5.2012.

“Dan kada je FIFA dopustila da Kosovo moè igratime|unarodne utakmice je najsretniji u mom ìvotu, sret-niji od onog kada sam u Sarajevu dao dva gola Ircima“

Pi{e: NEDIM HASI] PRIZNANJE ZA KOSOVOFadil Vokrri sa

predsjednikom FIFA-eSeppom Blatterom

Foto: Mario Ili~i}

FE[TA U PRI[TINIKosovo s nestrpljenjemi{~ekuje prvu me|unarodnuutakmicu svoje reprezentacije

FE[TA U PRI[TINIKosovo s nestrpljenjemi{~ekuje prvu me|unarodnuutakmicu svoje reprezentacije


Kosovo nije stvar koja nas zanima“, tvrdiVokrri. ““Ono {to je nama va`no jeste da jeovim aktom FIFA pokazala da je ozbiljnaorganizacija koja nije pod uticajempolitike. Isto tako mislim da je FIFA ovimpotezom pokazala da je organizacija koja jeokrenuta razvijanju fudbala a ne daograni~ava igranje svima onima koji sebave i igraju fudbal.“ FIFA i Evropskanogometna federacija (UEFA) nisu dosadpriznavale reprezentaciju Kosova, niti sudopu{tale klubovima iz te zemlje da igrajuutakmice pod kosovskom zastavom.Kosovu je sada dopu{teno igrati prijateljskedvoboje protiv ~lanica FIFA-e. Prijedlog jeu ponedjeljak iznio predsjednik FIFA-eSepp Blatter, a Izvr{ni odbor ga je dankasnije usvojio unato~ protivljenju delegataiz UEFA-e. ““Nije me za~udila odlukadelegata UEFA-e, ali to i nije toliko va`no“,smatra Vokrri. ““Izvr{ni komitet FIFA-e jenadleàn da odobri ili ne odobri igranjeprijateljskih me|unarodnih utakmica. Kadaje u pitanju UEFA, mi znamo gdje jeproblem. Problem je to {to pet dràva~lanica Europske unije nije priznaloKosovo i zbog toga ~lanovi UEFA-e nisuglasali za ovu odluku. Ipak, odluka o tomeionako nije u njihovoj nadle`nosti. FIFA jeo tome odlu~ila pozitivno i donijela odlukukoja je na Kosovu dugo i sa nadomo~ekivana. Do}i }e dan kada }e i delegatiUEFA-e glasati za ovakvu odluku jer ni{ta

drugo nema smisla. U osnovi statuta iprograma UEFA-e je razvitak i budu}nostfudbala a ovakvom odlukom oni dokazujuda su za sada protiv razvijanja.“

“IMA]EMO JAKU REPREZENTACIJU“

Ovakva odluka, dakako, jo{ uvijek nezna~i da Kosovo smije igrati u kvalifik a -cijama za evropska i svjetska prvenstva.No, reperezentacija moè, kako poja{njavaVokrri, igrati protiv reprezentacija zemaljakoje su priznale Kosovo. ““Ovo nijepriznanje kosovske nezavisnosti“, jasno jeporu~io FIFA-in generalni sekretar JJeromeValcke, poja{njavaju}i klju~ne motivedono{enja ovakve odluke. ““Ovo jepriznanje da se tamo igra nogomet. @elimopomo}i ~elnicima tamo{nje organizacijekoji su zabrinuti jer njihovi igra~i masovnoodlaze igrati za druge zemlje.“ Najpoznatijiprimjeri igra~a koji su ro|eni ili porijeklomsa Kosova su su zvijezde {vicarskereprezentacije VValon Behrami, GGranitXhaka ili mladi XXherdan Shaqiri koji }e odnaredne sezone igrati za minhenski Bayern.S druge strane, LLorik Cana ili BBesartBerisha igraju za Albaniju. Njima bi,ukoliko ikada Kosovo postane ~lanicaFIFA-e, bio omogu}en prelazak i igranje zakosovsku reprezentaciju. ““Imamo mnogo,mnogo igra~a koji sada igraju u drugimdràva i koji igraju za reprezentacije drugih

dràva. Oni sada nemaju nikakvih preprekada se vrate i igraju za svoju zemlju. Nisumogli igrati za Kosovo jer mi nismo ranijepostojali kao dràva, no kada postanemopunopravni ~lanovi FIFA-e, onda }emoimati zaista respektabilan tim“, kaè Vokrri.“Imamo ~etiri-pet igra~a koji danas igrajuza Albaniju. Imamo igra~e u [vicarskoj,[vedskoj, Finskoj... Imamo, dakle,ogroman rezervoar potencijalnih reprezen-t a tivaca.“ Vokrri kaè da jo{ uvijek ne znaime protivnika s kojim }e Kosovo odigratisvoju prvu me|unarodnu utakmicu, ne znase ni to da li }e Kosovare s klupe predvoditikarizmati~ni MMiroslav ]iro Blaèvi}, koji idanas u Pri{tini uìva ogroman ugled, sobzirom da je ovaj tim, sredinom ‘80-ihgodina pro{log stolje}a, spasio od ispadanjau Drugu ligu. Ali ono {to se zna jeste da }ese ta utakmica igrati na najve}emkosovskom stadionu, onom u Pri{tini.Tamo gdje je Vokrri i po~eo svoj nogometniput koji }e ga kasnije, preko Beograda,voditi do francuskog Nimesa, istanbulskogFenerbahcea te ponovo do francuskihklubova, Bourgesa i Montluçona. “Zasadane znamo ime protivnika, ali nastojat }emoda prvu utakmicu igramo u Pri{tini. @elimoatraktivnog, ali ne previ{e jakog protivnika,èlimo ekipu s kojom bismo mogliodmjeriti snage, ekipu koja je igra~kipribli`no vrijedna nama. Mislim da }e to,prije svega, biti jedan fudbalska fe{ta zacijeli narod Kosova. Svi }e se okupiti na tojutakmici jer se na nju dosta dugo ~ekalo.Bi}e to zaista jedna velika fudbalskaproslava“, kaè Vokrri. U me|uvremenu,odmah nakon {to je FIFA Kosovu odobrilaigranje prijateljskih utakmica, reagirao jeFudbalski savez Srbije. Predsjedniksrbijanskog Saveza Tomislav Karadì},zatim potpredsjednik IIvan ]urkovi} igeneralni sekretar ZZoran Lakovi} hitno suse sastali sredinom sedmice prvo sapredsjednikom UEFA-e MMichelom Platin i -jem a zatim i sa ~elnicima FIFA-e, kojimasu kazali kako odluka o dopu{tanju igranjautakmica reprezentaciji Kosova ima“negativne i {tetne posledice kako za na{region, tako i za kontinent u celini“. Stogasu dobili obe}anje kako }e odluka FIFA-ebiti vra}ena na razmatranje ~lanovimanjezinog Izvr{nog komiteta. Takve reakcije,s druge strane, Vokrrija nimalo ne ~ude nitizabrinjavaju. ““S ljudima iz Fudbalskogsaveza Srbije nemamo nikakve kontakte“,kaè, zaklju~uju}i: ““S Fudbalskim savezomSrbije ne komuniciramo mada smo, dabudem iskren, o~ekivali da }emo kod njihnai}i na vi{e razumijevanja, da }emopoku{ati sjesti da se dogovorimo, dana|emo neki na~in suradnje i razum i -jevanja. Kako god, mi svi u ovom regionumoramo gajiti dobre odnose sa svima. Pa isa Srbijom.“ �


KOSOVO JE SUSJED SRBIJE

BEOGRADSKI DANIVokrri je dres Partizana

nosio tri godine i bio jedanod najboljih napada~a

tada{nje Jugoslavije

BEOGRADSKI DANIVokrri je dres Partizana

nosio tri godine i bio jedanod najboljih napada~a

tada{nje Jugoslavije


Reditelj OOliver Frlji}, iako mu je tektrideset i {est godina, odavno jeprestao brojati nagrade koje jeosvajao, valjda, gdje god je reìrao.Niti uop{te fizi~ki moè sti}i na

sve~ane ceremonije, pa se zahvaliti ìriju,publici, ansamblu, znate kako to ve} ide. Evo,recimo, na 11. festivalu bosanskoherce gova~kedrame u Zenici nagra|en je za dvije predstave:Mrzim istinu i Pismo iz 1920, ali doBosanskog narodnog pozori{ta u tom gradunije mogao do}i ni u mislima, jer se nakonpremijere predstave Zoran \in|i} u Ateljeu212 u Beogradu 18. maja, odmah vratio uZagreb, gdje je po~eo rad na novoj predstavi.“Ve} sam stigao u Zagreb gdje radim Nu{i}evuGospo|u ministarku. Nakon toga putujem uDubrovnik, gdje na Dubrova~kim ljetnimigrama radim Buch nerovu Dantonovu smrt.Poslije toga sam u Ljubljani, u Slovenskommladinskom gled a li{~u, gdje }u reìratiFeydeauov komad Klistirajmo dojen~ka”, veliOliver Frlji} na po~etku na{eg razgovora.

HIPOTEKA OVIH PROSTORA� Koliko je regionalna angaòvanost,

zapravo, izduvni ventil, ili nekakav menta l -

ni reset za reditelja, uz ~injenicu da svakanova sredina nudi i ne{to novo, pa tako iBeograd u odnosu na Zagreb, pogotovoZenicu, Rijeku, Split..., gdje ste do sadareìrali?

Jako mi je va`no da govorim o negativ -nim stvarima iz recentnije povijesti, koje sujo{ uvijek hipoteka ovih prostora. Cijeliregion se jo{ uvijek gu{i u naslije|u ratovaiz devedesetih i privatizacije koja je teklaparalelno s njima ili do{la nakon njih, akoja je bila izgovor za najbezo~niju plja~kudru{tvene imovine.

� U Beogradu ste ve} doma}i. Postoji lirecept za uspjeh u sredini kojoj je pozori{naumjetnost uvijek bila itekako va`na?

Nema recepta ili ga, barem, ja nemam.Poku{avam govoriti o onome {to mezanima i na}i za to adekvatan scenski jezik.

� U Atelju 212 u petak, 18. maja,premijerno je izvedena predstava Zoran\in|i}, {to je Va{e autorsko djelo. Kada stese odlu~ili u}i u ovaj projekat? Pretpo -stavljam, opet na poziv, ili nagovor direkto -ra ove ku}e Kokana Mladenovi}a...

Tijekom rada u Kranju na predstavi Trisestre razgovarao sam s kompozitoricomIrenom Popovi} o projektu Zoran \in|i},koji sam htio realizirati za desetogodi{njicuatentata na biv{eg premijera Srbije. Negdjeu to vrijeme predstava Otac na slu`benomputu gostovala je u Ljubljani. Irena jeKokanu rekla za ovu ideju i on je rekao dane bi trebali ~ekati do sljede}e godine, negoto raditi odmah.

� Koji su to bili “po~etni poloàji” upisanju dramskog teksta ~ija je tema“suo~avanje s pro{lo{}u”?

Pa, tu nema klasi~nog dramskog teksta.Ja donosim razli~itu dokumentarnu gra|u,razgovaram puno sa sudionicima projekta,ali i ljudima koji su u ovoj ili onoj vezi stemom na kojoj radim. Iz svega toga sepolako po~inje stvarati gra|a predstave.Rad na ovakvim projektima je uvijek


TRA@EN I HVALJEN

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Zagrepčanin iz Travnika, OLIVER FRLJIĆ, već nekoliko godina je najangažovaniji,a za mnoge i najkvalitetniji reditelj mlađe generacije u regionu; u petak, 18.

maja, u beogradskom Ateljeu 212 održana je premijera njegove nove predstave“Zoran Ðinđić“ koja, što je Frljić i rekao u intervjuu našem magazinu, pokušava

govoriti jednim drugačijim scenskim jezikom

INTERVIEW

Oliver Frljić regionalna teatarska zvijezda

NEŠTO DRUGAČIJE: Ovo je predstava kojapokušava govoriti jednimdrugačijim scenskimjezikom; ona ne prikazujeneke fikcionalne likove uisto tako fikcionalnimdramskim situacijama ��

Srbijansko dru{tvo je jo{ uvijek odre|eno nespremno{}u

da se kriti~ki suo~i s doga|ajimaiz najnovije povijesti

Oliver-Intervju:INTERVJU - osnova.qxd 23.5.2012 21:41


FRLJI] NA SLU@BENOM PUTU, NON-STOP

UVA@ENI GOSTUJU]I REDITELJOliver Frlji} na balkonu Velike scene Ateljea 212 u Beogradu

UVA@ENI GOSTUJU]I REDITELJOliver Frlji} na balkonu Velike scene Ateljea 212 u Beogradu


turbulentan, jer uz stvari iz novije povijestiprojekt propituje i stavove svojih sudionika,na~in na koji su oni kriti~ki ili nekriti~kiformirani. Na kraju se uvijek ocjenjujepredstava, ali je ovdje i proces jednakovaàn. Poku{avam stvoriti okvir u kojem nepotvr|ujemo stanje stvari, nego ga nanajbolji mogu}i na~in problematiziramo.

RAZGOVOR S RU@ICOM \IN\I]� Jeste li bili u dilemama kako prikazati

Zorana \in|i}a u teatru? Ili, dilema uop{tenije bilo: imali ste svoj zacrtani smjer, na~ijem putu nije bilo kolebanja koji se mogunazvati i kompromisi?

Meni je bilo poprili~no jasno {to ZZoran\in|i} predstavlja u politi~koj misli i praksiSrbije, ali i cijelog regiona. On predstavljajasan prekid s onim {to je bila dominantnapoliti~ka matrica do 5. oktobra 2000. godine.U srbijanskom dru{tvu prisutna su dvadiskursa o \in|i}u. Jedan je onaj pljuva~ki,koji negira bilo {to {to je napravio, i koji glasnoili pre{utno pozdravlja atentat koji je izvr{en nanjega. Drugi je nekriti~ko glorifikatorski, kojine dopu{ta da se na bilo koji na~in dovedu upitanje njegov lik i djelo. Ja sam potraìo jedannovi rakurs koji bi zaobi{ao ova dva diskursa.Zoran \in|i} je ishodi{te ovog projekta, odnjega polazim, ali onda poku {avam govoriti osrbijanskom dru{tvu danas koje je, naàlost,jo{ uvijek odre|eno nespremno{}u da sekriti~ki suo~i s doga|ajima iz najnovijepovijesti i svojom ulogom u njima.

� U koju kategoriju moète svrstatiprobleme koji su se pojavljivali tokom radana predstavi Zoran \in|i}? Sloène stendencijom nagore, ozbiljne ali rje{ive,banalne ponekad i bizarne...?

Postojali su razli~iti problemi. Najprije,ovo je predstava koja poku{ava govoritijednim druga~ijim scenskim jezikom. Ona

ne prikazuje neke fikcionalne likove u istotako fikcionalnim dramskim situacijama,ve} liniju sukoba gradi na relaciji izme|uizvo|a~a i publike. Izvo|a~i se cijelovrijeme, direktno i agresivno, obra}ajupublici. To nije nikakva novost. Rije~ je opostupcima koji su odavno u{li u repertoarkazali{nih gesti. Ali u ovom slu~aju se ~inida je predstava, osim jednog konzervat i -vnog politi~kog mi{ljenja, vrlo preciznopogodila i jedno izrazito konzervativnokaza li{no mi{ljenje.

� U pripremi za ovaj razgovor kazali stemi da je publika u Ateljeu tu no} bilapodijeljena. “[to je i dobro”, jo{ velite.Koje su to bile osnovne zamjerke?

Dio publike je odmah na krajupredstave napustio dvoranu. Drugi dio jeostao i freneti~no aplaudirao. Publika se

podijelila i mislim da je to dobro. Ovonije predstava koja tretira kazali{te kaoprazan buròaski ritual u kojem dolazimou teatar da bi kroz la`ne suze na sceniaplaudirali svojoj ideji {to bi kazali{tetrebalo biti.

� Da li ste nakon predstave razgovaralisa suprugom pokojnog srbijanskog premij e -ra, Ruìcom?

Da. I jako mi je drago da je do{la napremijeru, jer je to svemu dalo jednu drugudimenziju.

� A {ta je to pozitivno u ovoj predstavi,po mi{ljenju Beogra|ana sa kojima sterazgovarali na koktelu u holu Ateljea?

Pozitivno je to {to kazali{te preuzimaodre|ene funkcije koje pojedine dru{tveneinstitucije o~igledno nisu u stanju ispuniti.U dru{tvu u kojem sudska vlast ni{ta ne radina otkrivanju politi~kih nalogodavaca\in|i}evog ubojstva, dobro je da se baremu kazali{tu podsjeti institucije {to je njihovazada}a. Pozitivna je i borba protiv zaborava.Kazali{te nas tjera da ne zaboravimo onooko ~ega je od strane glavnih politi~kihaktera stvoren kons enzus, da se gurne podtepih kako ne bi smetalo kod novih/starihneprincipijelnih koalicija... Puno je togapozitivnog {to sam ~uo.

� Znate li mo`da gdje i kada }e se desitiprvo gostovanje predstave Zoran \in|i}?

Moram priznati da do sada nisamrazmi{ljao o gostovanjima. Za sada mezanima koliko }e ova predstava potrajati narepertoaru Ateljea 212.

“OTAC” KOJI PUNO PUTUJE� Uz Va{e ime i Va{e zanimanje,

kazali{ni redatelj, ~esto se mogu pro~itati ili~uti odrednice kontroverzni, provokativni,subverzivni, skandalozni, brutalni... Jesu liovo za Vas epiteti?

Mislim da ti epiteti vi{e zna~e onimakoji me na taj na~in etiketiraju, nego meni.


TRA@EN I HVALJEN

�

OZBILJAN PRISTUP INSCENACIJI: Ja donosimrazličitu dokumentarnu građu, razgovaram puno sasudionicima projekta, ali i ljudima koji su u ovoj ilionoj vezi s temom na kojoj radim; iz svega toga sepolako počinje stvarati građa predstave

DVA PUTA U ATELJEU 212Frlji} je do sada u uglednoj beogradskoj teatarskoj ku}i reìrao predstave Otac na slu`benom putu (lijevo) i Zoran \in|i} (desno)


Tako se mojim radom ne moraju bavitiozbiljno, nego senzacionalisti~ki.

� Nakon ovog, vjerovatno }e ~itaocimabiti interesantan i Va{ odgovor na sljede}epitanje: Zbog ~ega ste se odlu~ili upisatiradio i kazali{nu reìju na Akademijidramske umjetnosti u Zagrebu, kako stetada vidjeli Va{ budu}i anga`man u teatru?

Do 2000. sam imao kazali{nu skupinuLe cheval, sastavljenu od kolega od kojihnikome kazali{te nije bila uà specijalnost.Kroz ovaj okvir smo zadovoljavali svojekazali{ne afinitete. Me|utim, kako sukolege zavr{avale svoje studije, sve jemanje bilo vremena i interesa za Le cheval,tako da sam na kraju ostao sam. U tomtrenutku mi se u~inilo da bi, ukoliko seèlim nastaviti baviti teatrom, najlak{e biloupisati Akademiju koja, barem u kontekstuinstitucionalnog kazali{nog ìvota uHrvatskoj, daje jednu smije{nu, ali potrebnulegitimaciju. I tako sam se 2001. upisao naovu instituciju.

� I uspjeli u teatru, u ~itavoj regiji, to jejasno, iako Vas jo{ uvijek svrstavaju ureditelje mla|e generacije. Gdje su, ili kadase postiù limiti u poslu kojim se bavite,mada ste neke od njih Vi ve} dotakli?

Ne znam gdje su limiti, ali meni se ve}u vi{e navrata ~inilo da sam rekao sve {tosam imao re}i i da je vrijeme da se po~nembaviti ne~im drugim. Ma|arski redatelj BBelaTarr je nakon svog zadnjeg filma Torinskikonj rekao da je reìja kao gradnja ku}e.Gradite ku}u od pet katova i kad steizgradili peti kat, nema smisla da je gradite

i dalje. Izgleda da ja ipak jo{ uvijek nisamstigao do svog petog kata.

� Iako do osmog jeste! No, {alu nastranu, brojite li osvojene nagrade? Njih je

zaista puno, pa na sve sve~ane ceremonije nemoète ni fizi~ki sti}i, kao naprimjer, uZenicu, u kojoj ste, na 11. festivalu bos -anskohercegova~ke drame, nagra|eni za dvijepredstave: Mrzim istinu i Pismo iz 1920.

Nagrade ne brojim, ali mi je svakopriznanje koje dobije Pismo iz 1920posebno drago, jer se jo{ uvijek sje}ammedijskog lin~a kojem smo i ta predstava ija bili izloèni prije njezine pro{logodi{njepremijere na sarajevskom MESS-u irazli~itih poku{aja da se ista ugasi.

� Da li ste izgladili odnose sa EmiromHadìhafizbegovi}em, s kojim ste imaliprili~no bolnu i mu~nu polemiku?

S gospodinom HHadìhafizbegovi}em,nakon svih laì koje je rekao i medijskihpodmetanja, nemam potrebu za bilo kakvimoblikom komunikacije.

� Idemo, za kraj, “sun~anom stranomulice”. Koliko ~esto putuje Otac naslu`benom putu, predstava koju ste pro{legodine reìrali tako|e u Ateljeu 212 i kakoOca do~ekuju {irom biv{e SFRJ?

Otac putuje jako puno. Do sada smo biliu Sarajevu, Rijeci, Ljubljani, Zagrebu... Sadotvaramo Sterijino pozorje u Novom Sadu.Publika jako voli ovu predstavu i, {to je bilaideja od samog po~etka, nitko je ne gleda uodnosu na istoimeni film. �


FRLJI] NA SLU@BENOM PUTU, NON-STOP

Junak na{e pri~e ro|en je 1976. uTravniku. Zavr{io je prvo filozofiju ireligijsku kulturu, a potom je diplomirao naOdsjeku za kazali{nu reìju i radiofonijuAkademije dramske umjetnosti u Zagrebu.

Sredinom devedesetih osnovao jeamatersku kazali{nu skupinu Le cheval, asara|ivao je i sa mnogim drugim grupamana zagreba~koj nezavisnoj sceni. Jo{ zavrijeme studija reìrao je u pulskomIstarskom narodnom kazali{tu i Teatru&TD u Zagrebu. Poslije toga je, ovako binajpreciznije bilo re}i, reìrao mnogopredstava u mnogo pozori{ta u mnogogradova i sudjelovao na mnogim festiva -lima i osvajao mnoge nagrade.

Oliver Frlji} trenutno je najzna~ajnijireditelj mla|e generaciju u okvirunekada{nje SFRJ. Neslu`beno je region a -lna teatarska zvijezda. Ali to se, svijetlaobraza, moè re}i i - slu`beno, pogotovood premijere predstave Otac na slu ̀ -benom putu u beogradskom Ateljeu 212pro{le godine. U ovu ku}u vratio sereìjom predstave Zoran \in|i}, koja jepremijerno izvedena pro{log petka. �

SLU@BENO I NESLU@BENO

Dva fakulteta i bezbroj nagrada

U DRU[TVU CECE BOJKOVI]I beogradska gluma~ka elita iznimno cijeni rediteljski dar Olivera Frlji}a


Doista se nisam mogao na~uditikada sam prije nekoliko danaotkrio da prodekan LLovrenovi} samojim stavovima izre~enim napro{loj sjednici Nau~no-nastav -

nog Vije}a i u Otvorenom pismu upu}enom~lanovima Vije}a polemizira u neakad e -mskim publikacijama: u intervjuima koje je

gotovo istovremeno dao sedmi~nimmagazinima Dani i Bosna. Kakav je torukovodilac Fakulteta koji ne uvaàvasvoje kolegice i kolege u raspravi koja seprije svega ti~e akademske zajedniceFakulteta? Najprije sam iskusio uskra}iv a -nje rije~i u raspravi u Vije}u, potomignoriranje svog pismenog obra}anjaglavnom oponentu u raspravi oko “slu~ajaAlispahi}“, pa na kraju jo{ i diskvalifikacijei denuncijacije koje moj uvaèni kolega s

Fakulteta {iri u novinama ~iji urednici nesmatraju da bi u svakoj va`nijoj raspravitrebalo ~uti i drugu stranu. Jo{ kada sesjetim da mi je Lovrenovi} odmah nakonfamozne sjednice, kada sam jo{ vjerovao daje u pitanju nesporazum koji moèmo lakoizgladiti, usred razgovora okrenuo le|a ipred nosom zatvorio vrata svog kabineta,onda se nisam imao ~emu ~uditi, apogotovo ne onome {to sam pro~itao da jeizjavio u novinama.

OPASAN PRESEDANTreba li da pojasnim razlog svog

ponovnog pismenog obra}anja ~lanovimaVije}a? Akademska zajednica treba bitikomunikativna zajednica rasprave natemelju argumenata, a ne birokratsko tijeloglasanja prema spontanim naklonostimasvojih ~lanova. Uvjeren sam da se i porednajbolje volje na vije}ima Fakulteta nikadane}e mo}i raspravljati onako razlo`no iodgovorno kao {to bi se to mogli posti}i -pogotovo kada je rije~ o va`nim pitanjimaoko samih temelja na{eg akademskogzajedni{tva - u forumu pismenog saobra}a -nja kakvo nudi nova tehnologija virtualnekomunikacije. Uostalom, takva praksa jeve} odavno zaìvjela na uglednim univer -zitetima u svijetu.

Podsje}am na razlog spora: nije usvojenIzvje{taj jer je zna~ajan broj kolegica ikolega glasao PROTIV. Glasanje jeuslijedilo nakon kra}e rasprave o izvje{tajukojeg je pro~itao profesor Rizvanbegovi} uime komisije koja se pred Vije}em pojavilakao opunomo}eno ekspertno tijelo. Jediniargument koji se mogao ~uti prije glasanjaiznio je prodekan Lovrenovi}, a glasio je,prema njegovoj vlastitoj naknadnojformulaciji: “gospodin Alispahi} ve} duèvrijeme u javnosti {iri govor mr`njeprotkan nacionalizmom, {ovinizmom irasizmom“. (Dani, br. 779, str. 17, prvistupac; Bosna, br. 810, str. 56) Odmahnakon glasanja poku{ao sam ustvrditi da jerije~ o opasnom presedanu, jer nismo mogli~uti niti jedan jedini argument protivpozitivne ocjene koja stoji u Izvje{taju, alismo mogli ~uti mi{ljenje o nepodobnostikandidata da u|e u na{u akademskuzajednicu. [ta je drugo mogla biti izjavaprodekana Lovrenovi}a nego negativnaocjena kandidatove moralno-politi~kepodobnosti? Ako je to bio presudan razlogza glasanje PROTIV, onda smo na malavrata u rad Vije}a uveli moralno-politi~kupodobnost. Da li to moèmo sebi dopustiti~ak i kada bi imali najbolje razloge dasumnjamo u ne~iju moralnost i politi~kaopredjeljenja? Da li Vije}e treba da sudi pouzoru na pravosudne institucije, a pogotovoonda kada pravosu|e zakaè? Ili bi Vije}etrebalo da se bavi samo pitanjima morala?Na koji na~in bi to trebalo da ~ini? Da stvar


SLUÂJ ALISPAHI]

POŠTENO,PRODEKANE!

Profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevudr. UGO VLAISAVLJEVIĆ poslao je otvoreno pismonašem magazinu, u kojem reagira na izjave prof. dr.DUBRAVKA LOVRENOVIĆA iz prošlog broja “SB“ utekstu o FATMIRU ALISPAHIĆU, za kojeg Lovrenovićsmatra da zbog širenja govora mržnje ne može stećizvanje doktora humanističkih nauka; pismo prof.Vlaisavljevića objavljujemo u cijelosti

SAMOOTVORENO

Ugo Vlaisavljevi}tvrdi da Dubravko

Lovrenovi}poku{ava obmanuti

javnost

Pi{e: UGO VLAISAVLJEVI]

Posteno:TEKST osnova.qxd 24.5.2012 0:22

prepusti ljudima koji imaju istan~anu iuzoritu savjest, komesarima za moral? Ili bitrebalo formirati ekspertna tijela za moral:komisije i komitete? Kako predstaviti naVije}u materijal koji sumnji~i kandidata(usmeno, onako kako je to u~inioLovrenovi} na protekloj sjednici ilipismeno, sa odabranim citatima, kako je tou~inio u popularnoj {tampi)? U nekomposebnom izvje{taju? A ko bi prikupljao tajmaterijal? Mo`da niko bolje od tajnepolicije? Da li bi ga trebalo proslijediti~lanovima akademske zajednice prijevije}anja? Da li svima ili samo onima kojisu povjerljivi? Da li bi bilo dobro uspecijalnim televizijskim emisijama pustititajne snimke privatnih razgovorakandidata, da zna {ira javnost da li jekandidat humanista ili rasista? [ta akonadle`ni komitet bude pristran? Podpaskom neke partije i njene ideologije? Ko}e “komitetlije“ i “komesare“ kontrolirati io njima pisati izvje{taj? Da li nadle`niministar ili komandir policije? [ta ako otome bukne nerje{iva rasprava uparlamentu? Itd.

Uvjeren sam da se o pitanju “izvanred -nog stanja“ kada neke na{e kolegice ikolege smatraju da se mora procjenjivatipoliti~ka i moralna podobnosti kandidata zapristup akademskoj zajednici moranapokon raspraviti s krajnjom ozbiljno{}u iakademskom odgovorno{}u. Slu~ajAlispahi}, koji je ustalasao javno mnijenje,pokazuje da je rije~ o neodlo`nom pitanju.

Lovrenovi} ne sumnja da je svojimistupom protiv li~nosti kandidata motiviraodruge da glasaju kao i on. U svomenaknadnom novinskom obra}anju javnostion je prigovor o nepodobnosti kandidatau~inio jo{ teìm: Alispahi} je “prononsiranirasista, antisemita i negator Holokausta“,primjer “pisanja u duhu najcrnjih rasnihteorija“, od Plav{i}ke se razlikuje samo utome {to (jo{) nije osu|en, itd. Jo{ nasjednici Vije}a sam ustvrdio da se opoliti~kim stavovima i moralnim nazorimaAlispahi}a ne moè raspravljati, makarimali i najbolje razloge da ih èstokoosu|ujemo i s gnu{anjem odbacujemo.Tada smo mogli ~uti od Lovrenovi}a datako ne{to moè tvrditi samo neko ko nijepro~itao Zakon o visokom obrazovanju.Ovaj argument sam uzeo kao veoma vaàni pomno pretraìo sve zakonske akte kojireguliraju rad Vije}a da bi se pokazalo daod toga nema ni{ta (pa sam zaradiouvredljivu etiketu “licemjernog legaliste“).O tome sam pisao u Otvorenom pismu.O~ito je i sam Lovrenovi} prebirao pozakonima i propisima, pa je do{ao do istogzaklju~ka. Indikativno je da o tome ni{ta negovori u svojim intervjuima, osim najednom mjestu koje svakako treba navesti:“Pozivam se na aktualne zakonske propise,

koji se odnose na Univerzitet u Sarajevu ina eti~ki kodeks Univerziteta. S drugestrane pozivam se tako|er na vlastitusavjest.“ (Dani br. 779 str. 18, prvi stupac)

U ~asu kada se kao odgovornirukovodilac Fakulteta trebao i moraopozvati na odre|ene ~lanove vaè}ihzakona i propisa, Lovrenovi} je javnostipoturio ovu posve neodre|enu adresu.Koliko je ona sumnjiva, najbolje potvr|ujenjeno ùrno krpljenje: pridodat je eti~kikodeks, a onda jo{ i vlastita savjest! Radiuvjerljivosti trebalo je i redoslijedpromijeniti, pa }e Lovrenovi} pompoznoustvrditi: “savjest je ispred svakog zakona“;“Zakon je promjenljiv, savjest nije!“ [ta naovo re}i a ostati ozbiljan? Mo`da:“gospodo pravnici, molim vas pravite va{ezakone slu{aju}i savjest gospodinaLovrenovi}a!“ Zaklju~ak je, dakle, daupori{ta za ocjenjivanje moralno-politi~ke

podobnosti u zakonima jo{ nema, ali bi gauskoro moglo biti. Dotle se trebamoosloniti na Lovrenovi}evu savjest, ali i na(opet neodre|eno imenovan) eti~ki kodeks.Ali, izgleda da ni kodeks nije dobar, jer i nanjegove poèljne prepravke upu}ujeLovrenovi}. Na opravdanu sumnju novin a -rke da pozivanje svih u~esnika u sporu nasvoju vlastitu savjest “otvara mogu}nostzloupotreba“, Lovrenovi} odgovara: “Na -protiv. Smatram da iz ovog slu~ajauniverzitetska zajednica moè izvu}i jakokorisne poruke u smislu izgradnje iusavr{avanja zakonskih propisa, kojireguliraju kodeks pona{anja na Univer -zitetu.“ (Dani, ibid.)

POLITI^KI KOMESAR I “VELIKI SVE]ENIK“

Odatle slijedi da Lovrenovi} sumnja dane samo Zakon nego i postoje}i Eti~kikodeks ne uspijevaju na zadovoljavaju}ina~in regulirati “pona{anje na Univer -zitetu“. Dok se to ne desi, opet ostaje samoprodekanova izo{trena i uzorita moralnasvijest. Imali se, pak, ta svijest pozvati nane{to opipljivo i pouzdano? Bogme, ima!To su “etablirane istine op}e~ovje~anskenaravi“, a njih je “u svojih 10 teza ona~elima humanizma saèo IIvan Supek“.Lovrenovi} tvrdi da se ne moè ste}i “tituladoktora humanisti~kih znanosti“ ako senema “kristalno jasan stav“ prema ovim

istinama i tezama. Prema tome, samoosvjedo~eni humanisti mogu doktorirati,bar dok Lovrenovi} odre|uje ko moè a kone moè u}i “pod krov Filozofskogfakulteta“. Nacionalistima, {ovinistima irasistima ulaz ostaje zabranjen. (Neki su seipak provukli, a Lovrenovi} se ne libi da ihimenuje: RRizvanbegovi} i Vlaisavljevi}!)Ulazak u akademsku zajednicu se ne bistoga razlikovao od pristupanja Ligihumanista, a pretpostavljao bi prisegu nadSupekovim tezama. Ali ko bi to nadgledao:Zdravko [urlan ili Dubravko Lovrenovi}?Zar prodekan doista ne vidi da se pretvoriou politi~kog komesara koji bdije nadmoralom akademske zajednice nad kojomje stekao vlast? Zar ne zna da i odluke okr{enju Eti~kog kodeksa Sarajevskoguniverziteta donosi Eti~ki komitet, a neprodekani po svome naho|enju? Jo{krupniji previd je ovdje u igri: eti~ki kodeks

na kojeg se on poziva (pi{u}i ga malimslovom) vaì za nastavnike i uposlenikeUniverziteta, a ne za kandidate poputAlispahi}a. Od Zakona i Kodeksa ostadetako na isturenom poloàju samo Savjest!Koliko daleko je u svome moraliziranjusklon da ode prodekan, vidi se i po tome {toje sebi predvidio i ulogu Velikog sve}enikaUniverziteta: veli da bi mo`da promijeniosvoje mi{ljenje ako bi se Alispahi} iskrenopokajao za svoje grijehe! (Dani, str. 18,drugi stupac)

Tvrdim, dakle, da je prodekanLovrenovi} doveo u zabludu one koji suglasali o Izvje{taju, jer je ustvrdio darasprava o “podobnosti teme i kandidata“podrazumijeva i razmatranje moralne ipoliti~ke podobnosti kandidata, a da onajkoji to osporava ne poznaje Zakon ovisokom {kolstvu. U svojim intervjuimaLovrenovi} sada poku{ava obmanutijavnost izvan akademske zajednice, jerteì{te rasprave prenosi na pitanje oAlispahi}evim politi~kim gledi{tima,optuùju}i ga za rasizam. Pritom pro{irujesvoju optu`nicu, terete}i i svoje kolege,profesora Rizvanbegovi}a i mene, zasau~esni{tvo i kolaboracionizam. (Bosna,br. 810, str. 59, prvi stupac) Postavlja sepitanje ko }e preispitati moralnu i politi~kuodgovornost prodekana Lovrenovi}a kadaovaj na taj na~in djeluje izvan akademskezajednice. �


UGO VLAISAVLJEVI] - DUBRAVKO LOVRENOVI]

ARGUMENTACIJA I KOMUNIKACIJA: Akademska zajednica treba biti komunikativna zajednica rasprave na temelju argumenata, a nebirokratsko tijelo glasanja prema spontanim naklonostima svojih članova

Posteno:TEKST osnova.qxd 24.5.2012 0:22

Mlada sarajevska umjetnica NNinaHadì} (27) karikaturom sepo~ela baviti, kako sama kaè,iz potrebe da pobjegne odakademskog realizma. Prve

karikirane skice-portrete svojih prijatelja,poznanika, ~lanova porodice, po~ela jecrtati prije nekoliko godina i odatle je svekrenulo - ono {to je u po~etku bila samozabava i bijeg od klasi~nog akademskogcrteà preraslo je u ozbiljno, profesionalnobavljenje karikaturom, a Ninin zanimljivi ioriginalni stil sve vi{e je prepoznat ihvaljen i van granica Bosne i Hercegovine.

VIZUELNA MANIPULACIJA“Interes za karikaturu proiza{ao je iz

mog akutnog bavljenja grafikom naAkademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu,gdje je konstantno forsiranje grafikeuslovilo da na kraju posegnem za ne~imdruga~ijim, naprednijim od klasi~ne grafikei klasi~nog crtanja. Vremenom je klasi~nicrte` evoluirao u digitalni, odnosno,uklju~ila sam jo{ jedan medij u sve to -kompjuter“, kaè Nina.

Ve}ina karikaturista nerijetko }e sepoàliti da mediji u BiH i regionu danas“nemaju sluha“ i ne daju dovoljno prostoraza objavljivanje karikatura. înjenica je daje karikatura u javnom prostoru kod nasgeneralno zapostavljena, pa ipak, na{a

SLOBODNA BOSNA I 24.5.2012.

NINA HAD@I]

MALO NAS JE, ALI JE GADNO KAD “UGRIZEMO“!

Sarajevska umjetnicaNINA HADŽIĆ (27) usvojim karikaturamaprikazuje kako “obične“,anonimne ljude, tako ijavne ličnosti i bh. političare koji za njupredstavljaju nepresušniizvor inspiracije; saNinom smo razgovarali onjenoj ljubavi premakarikaturi, satiričnimprikazima političkesituacije u BiH,osjetljivom balansuizmeđu dobre karikature ipogrešne interpretacije...

60

Pi{e: MAJA RADEVI]

KRITIKA DRU[TVANINE HAD@I]Zadatak karikaturiste je da kombino vanjem ironije i humora prikaè realnustvarnost, kaè Nina

KRITIKA DRU[TVANINE HAD@I]Zadatak karikaturiste je da kombino vanjem ironije i humora prikaè realnustvarnost, kaè Nina

Nina:TEKST osnova.qxd 24.5.2012 0:19

sagovornica za veoma kratko vrijemeprivukla je pa`nju javnosti i medija iuspjela stvoriti sebi prostor za predsta -vljanje onog {to radi. Svoje karikature dosada je izlagala u Sarajevu, Tuzli, Beo -gradu, Pri{tini, Amsterdamu, Skoplju... Je li

za uspjeh presudan rad, talenat, upo rnost ilisve to skupa?

“Sve su to procesi koji formiraju pravogi istinskog umjetnika/karikaturistu. U ne -dostatku talenta, ljubav prema karikaturi gazamjenjuje, kao i upornost da ne{to stvori{,

da pokaè{ kako sve to izgleda iz tvog ugla.U mom slu~aju, pored talenta, ekspe -rimentisanje sa raznim grafi~kim tehni -kama i njihovim usavr{avanjem rezultiraloje na kraju i mojom glavnom preoku -pacijom - crtanjem karikatura“, pri~a NinaHadì}.

Ve} neko vrijeme Nina objavljuje ipoliti~ke karikature na portalu Buka.Milorad Dodik, Zlatko Lagumdìja, Mla -den Ivani}, Bakir Izetbegovi}, samo su nekiu moru ìvopisnih likova ovda{njihpoliti~ara koji za nju, kako kaè, pred -stavljaju kontinuiranu inspiraciju: ““Najza -hvalniji za karikiranje su pojedini pred -stavnici vlasti koji svojim konkretnimpotezima ili odlukama, u ve}ini slu~ajeva,izazivaju burnu reakciju javnosti. Oni suuvijek bili i ostat }e nepresu{ni izvorinspiracije, jer su zgodna i dozvoljena temaza vizuelno manipulisanje.“

Politi~ka karikatura, za razliku od klasi -~nih portreta, zahtijeva poseban osje}aj usmislu interpretacije odre|enih doga|aja ili~nosti. ““Za razliku od obi~ne karikature,politi~ka karikatura zahtijeva duplo vi{evremena za razradu koncepta i realizaciju“,kaè Nina. ““Prili~no je te{ko nepristrasnoiskarikirati i podjednako odvagati teìnuodre|ene situacije, te je postaviti u jednusatiri~nu dimenziju. Kod portreta je upitanju manipulacija sa jednim karakterom,dok je kod politi~ke karikature to cijelijedan dvodimenzionalni ambijent, sa dva ivi{e karaktera i opisa samog politi~kogstanja.“

Karikatura kao satiri~ni izraz i kom e -ntar dru{tvenih zbivanja neizbje`no jepredmet rasprava, posebno u “osjetljivom“dru{tvu kao {to je bosanskohercegova~ko.Interpretacija politi~kog, nacionalnog,vjerskog, u karikaturi ~esto otvara pitanje


@IVOT U KARIKATURI

NAJZAHVALNIJI ZA KARIKIRANJEPredstavnici politi~ke vlasti u BiH uvijek su “zgodna i dozvoljena tema”

��

Karikature: Nina Hadì} za portal Buka


gdje je granica “dobrog ukusa“ i na kojemnivou se satira pretvara u uvredu iliponiènje. Prije nekoliko mjeseci RijasetIslamske zajednice u BiH veoma je o{troreagovao na jednu karikaturu MMirzeIbrahimpa{i}a, nazivaju}i je “agresivnom,prijete}om i poniàvaju}om“.

IRONIJA I HUMOR“Normalno je da ljudi vide u karikaturi

i ono ~ega ima i ono ~ega nema. Karikaturesu prikaz ne~ega satiri~nog, ljudi nalazesebe u njima i da, malo je nas karikaturista,ali je gadno kad ‘ugrizemo‘. Čika Mirza(Ibrahimpa{i}, op.a.) jje, po mom mi{ljenju,jedan veliki umjetnik, i kao slikar i kao

karikaturista, i mogu se samo nadati dadosegnem taj njegov ‘nivo’ jednoga dana“,kaè Nina. ““[to se ti~e reakcija ljudi namoje karikature, imala sam razli~itereakcije i na politi~ke karikature kao i naone ‘obi~ne’, koje radim prijateljima ilikoje naru~e od mene - od negodovanja,preko suza i smijeha, pa do toga kako samsamo tako neodgovorna i kako sam smjelato da nacrtam... Ali, uglavnom preovlada -vaju pozitivne reakcije“, dodaje NinaHadì}.

Ova umjetnica trenutno priprema novuizlo`bu karikatura uz fotografije “origin -

alnih“ modela po kojima su ra|ene. Mnogoje razli~itih shvatanja i tuma~enjakarikature, a Nina nam je za kraj otkrilanjenu definiciju: ““Svi smo mi, u su{tini,skloni da karikiramo i ismijavamo ne~ijemane i nedostatke, bilo da se radi odru{tvenim situacijama ili o izgledu ipona{anju ljudi. Karikaturisti, kad toprenesu na papir, daju jednu novu izanimljivu formu. Odatle se i name}eglavni zadatak karikaturiste da kombino -vanjem ironije i humora prikaè realnustvarnost, aktuelne politi~ke i dru{tvenedoga|aje.“ �


NINA HAD@I]

Nina Hadì} prije parmjeseci boravila je u Kanadi,gdje ju je Galerija “Stoneworx“iz Calgaryja ugostila kao prvurezidentnu umjetnicu.

“Umjetni~ki puristi sunotorni po svom te{komprihvatanju novih medija istilova, ali je Nina formalnim{kolovanjem, u kombinaciji saumje{no{}u koju pokazuje udigitalnim crteìma, postiglaupravo to. Ninin stil odràvakrhku ravnoteù izme|uilustrativne umjetnosti iklasi~nog portreta, te timestvara sopstvenu ni{u u svijetuumjetnosti“, navodi se, izme|u

ostalog, uobrazloènju Galerije koja jeugostila bh. umjetnicu.

“Galerista DouglasMcKinnon primijetio je mojekarikature koje postavljam naFacebooku, politi~ke iobi~ne, i predloìo mi je dapostavim svoju samostalnuizlo`bu u njegovoj galeriji,{to sam ja rado prihvatila.Tamo sam se zaista predivnoprovela, uspjeli su merazmaziti na sve mogu}ena~ine, a izlo`ba je bilaodli~no posje}ena i jako jedobro pro{la, tako da su mojiradovi sada tamo u stalnoj

postavci Galerije, zajedno sajo{ par kanadskihumjetnika“, pri~a Nina.

Tokom svog boravka uKanadi sa jo{ nekolikoumjetnika radila je na izradidesetometarskog murala, kojije zami{ljen kao projekatumjetnika iz dva razli~itasvijeta: poslijeratne Bosne iKanade, zemlje mira iprosperiteta. “Mural se sastojiod dijelova koji prikazuju rat imir. Ratni dio inspirisan jedoga|ajima iz Bosne iHercegovine, a kori{tene suve}inom ratne fotografije iztog doba, dok sam ja

istovremeno poku{ala daobjasnim kako su ljudipreìvljavali u ratu. Centralnidio je prikaz ~eliste Sarajeva,Vedrana Smailovi}a, kakosjedi i svira okruènkosturskim glavama inotama. Zadnji dio uglavnomprikazuje li~ni pogledumjetnika na mir; tu suprikazi èna, sirena, cvije}a,livada, djece... Mural senalazi u zakrivljenomhodniku jednog officea, patako osoba koja èli dastigne do vrata mora pro}ipored murala gledaju}i prvoratne scene, scene nasilja istrahota, a zatim dio samirom, koji na kraju zavr{avasa majkom koja nje`no drìsvoje dijete u naru~ju“,obja{njava Nina Hadì}. �

PRVA REZIDENTNA UMJETNICA GALERIJE “STONEWORX“

Susret umjetnika iz dva različita svijeta

POZNATA LICA U ORIGINALNOJ NININOJ VIZURI1. Novinar Tarik Kapetanovi}; 2. Pjesnikinja i novinarka Nermina Omerbegovi}; 3. Reditelj iglumac Quentin Tarantino�

1 2 3


Crno-bijela fotografija na kojojlegendarna MMarilyn Monro zavo d-ni~ki gasi svje}icu na ro|en -danskoj torti sa natpisom Cannes65, jo{ od 16. maja krasi

veleljepni ulaz u Théâtre Lumiere, festiv a -lsku palatu i izloge uzdu` i poprijekoKroazete. U znak po~asti, 65. CannesFestival kao svoje za{titno lice odabrao je“najzanosniju plavu{u na svijetu”, ~iji su

filmovi podstakli i jo{ uvek podsti~u ma{tumiliona zaljubljenika u filmsku umjetnost.Ovakav gest - nimalo slu~ajan, u maju senavr{ava 50 godina od misteriozne smrtislavne glumice, filmske ikone koja je, usvojoj 36. godini, 1962. preminula u LosAngelesu.

“RAJSKA TRILOGIJA”I po{to je ove godine, pogledav{i ogromanbroj prijavljenih filmova, prema sopstve -nom priznanju rekao 1.650 puta “ne” isamo 50 “da”, direktor i selektor CannesFestivala Thierry Frémaux, zajedno sa

legendarnim GGillesom Jacobom, za takmi -~enje za Zlatnu palmu odabrao je 22 filma,me|u kojima i ona sa potpisima vi{estrukihkanskih povratnika i laureata, me|u kojimasu i JJacques Audiard, MMichael Haneke,Walter Salles, DDavid Cronenberg, KKen Loa -ch, AAbbas Kiarostami, CCristian Mungiu,Alain Resnais, MMatteo Garrone... Za sve~ a -no otvaranje bio je rezervisan filmMoonrise Kingdom, ameri~kog rediteljaWesa Andersona sa BBruceom Willisom iBillom Murrayem u glavnim ulogama, dokje ~ast da 27. maja zatvori festival pripalaposljednjem filmu CClaudea Millera Thérese


CANNES, 65 PUTA

Naša saradnica je i ove godine u Cannesu i prisustvuje šezdeset i petom izdanjunajvećeg filmskog festivala na svijetu; u znak počasti, “65. Cannes Festival” kao

svoje zaštitno lice odabrao je “najzanosniju plavušu na svijetu”

Pi{e: DUBRAVKA JOVANOVI] (Cannes)Foto: REUTERS

Dubravka:TEKST osnova.qxd 23.5.2012 21:39

Desqueyroux, u kojem glavnu ulogu igrafrancuska zvijezda AAudrey Tautou.

Po~etak ovogodi{njeg Cannesa je biodruga~iji od mnogih prethodnih, saameri~kim bu~nim i agresivnim blockb u -sterima {to stvaraju nervozu. Stigav{i saMoonrise Kingdom (Kraljevstv om izlaze -}eg mjeseca), filmom za veliku i maludjecu i za sve one koji jo{ nisu “ugasili”

djetinje u sebi, uvijek razigrani ameri~kireditelj Wes Anderson donio je dobro iprili~no sentimentalno raspoloènje. Nje -gova “feel good” filmska pri~a, koju jenapisao zajedno sa RRomanom Coppolom,sinom FFrancisa Forda Coppole, emotivnosmje{tena izme|u radosti i melanholije, aobojena nje`nim humorom, u gledaocimabudi sje}anja na detinjstvo. Uz to, kada sena velikom platnu uz dje~ji zaljubljeni par imale skaute iz ljetnjeg kampa u nekojnedo|iji u Novoj Engleskoj 1965. godine,vide i lica Brucea Willisa, FFrancesMcDormand, EEdwarda Nortona, BillaMurraya, HHarveyja Keitela i TTilde Swintonu izvrsno odigranim ulogama prili~nosmotanih odraslih bi}a, ugo|aj koji stvaraovaj izvrsno snimljen i retro-dizajniran filmje prijatan i pozitivan.

Dok je Prorok, novi film JacquesaAudiarda i njegovog vjernog koscenaristeThomasa Bidegana - R|a i kost, velikavje{ta~ka konstrukcija sa puno providnihkalkulacija sa ciljem da se fasciniragledalac, zama|ija potencijalni kupac ioraspoloè stanovnici Cannesa u kojem je isnimljena ova “vi{e od ìvota” drama.Dodu{e, osnovica Audiardove pri~e nije nilo{a ni nezanimljiva - imigrant Ali, samo -hrani otac petogodi{njeg dje~a~i}a i biv{ibokser, sticajem okolnosti upoznaje Stép -hanie (MMarion Cotillard), trenera orki-kitova ubica u zabavnom vodenom parku. Ijedno i drugo su ljudi ~udesnih karaktera,zanimljivi i krajnje neobi~ni. Ali iz ~istamira po~inje da se bavi takmi~enjem uuli~nim, ilegalnim boks-me~evima, Stéph a -nie tokom {oua kit-ubica odgrize obje nogei sve {to potom slijedi, uklju~uju}i ispa{avanje malog sina od davljenja po{to je

propao kroz led, prili~no je dramatur{kinemotivisano i vje{ta~ki nakalemljeno.

Istog dana vi|en je i prvi film iz budu}e“rajske trilogije” austrijskog rediteljaUlricha Seidla. Njegov Raj: ljubav jepomalo ekscentri~an, ali u svakom slu~ajuprovokativan film o sredovje~noj austrijs k -oj èni (MMargarete Tiesel), koja putuje uKeniju da na|e ljubav, slijede}i mnogesvoje evropske vr{njakinje u avanturamatipi~nim za klasi~ni i sve popularnijiseksualni turizam. Prikazan je i ne mnogoubjedljiv film Poslije bitke egipatskogreditelja YYousryja Nasrallaha, o doga|aji -ma i ljudima sa trga Tahrir, posljedicama iiznevjerenim o~ekivanjima poslije “arapsk -og prolje}a”.

ORVELOVSKO DRU[TVOPrvi kanski vikend protekao je u znaku

tematski sna`nih, kompleksnih, autenti~nihi sumornih filmova, od kojih je svakizasluìo po{tovanje. Autor Gomore,italijanski reditelj Matteo Garrone, unovom filmu nazvanom Reality fokusira sena italijansku zalu|enost “rijaliti progra -mima”, naro~ito Velikim bratom. I to tako,{to kroz pri~u o mladom napuljskomvlasniku ribarnice, koji na sve na~inepoku{ava da u|e u televizijski {ou, govorimnogo toga o orvelovskom dru{tvu ukojem svi ìvimo, o paralelnom svijetu ukojem se gubi dodir sa realno{}u, ìvi usopstvenim iluzijama pomije{anim sasvakodnevnim banalnim slikama sa tele -vizije {to pruàju la`nu nadu o boljem,pravednijem i sitom ìvotu.

Do sada je najvi{e kontroverznih ocjenakriti~ara izmamio rumunski film Iza brdaCristiana Mungiua. Rumun je i ovim


UZDU@ I POPRIJEKO “KROAZETE”

KANSKOPROLJEĆE

Za “Zlatnu palmu“ ove godine se bore vi{estruki povratnici i laureati: Audiard, Haneke,

Salles, Cronenberg, Loach, Kiarostami, Mungiu,Resnais, Garrone...

��


filmom potvrdio svoj talenat i izvrsanrediteljski osje}aj za tmurni realizam. Filmje predug (152 minuta), ali da se njegovusporeni ritam moè pravdati èljom zasinhronizacijom sa stvarnim manastirskimìvotom, u ~ije je fizi~ko i psiholo{kookrilje smje{tena neuobi~ajena ljubavnafilmska pri~a o dvije djevojke koje suzajedno odrastale u siroti{tu, od kojih jejedna monahinja. Mungiuov Iza brda, kojipreispituje odnos i tenzije izme|u duho v -nog i svjetovnog, grupnog i individ ualnog,religijskog i nereligijskog, dozvo ljenog inedozvoljenog u ljubavi, prije svega jeinteligentan, grozni~avo insinua tivan ikompleksan film, koji }e te{ko komun i -cirati sa {irom publikom, ali }e za filmofilebiti prava poslastica.

I publici i kriti~arima veoma se dopaofilm Lov danskog autora TThomasa Vinterb e-rga, intrigantna, dramatur{ki mo}na, sjaj noi glumljena i snimljena pri~a o mod ernomlovu na vje{tice, kolektivnoj histeriji injenim posljedicama po poje dinca.Vinterbergov junak Lukas (izv rsni MMadsMikkelsen), omiljeni nastavnik u dje~ijemvrti}u, suo~i}e se sa najgorom mogu}omno}nom morom - la`nom optu` bom zaseksualno zlosta vljanje dece, zbog ~ega }epro}i kroz pravu psihi~ku, pa i fizi~kutorturu svojih najboljih prijatelja i kompl e -tne lokalne zajednice. A ~itava ova ljudskagolgota prouzrokovana je zapravo jednimishitreno donijetim zaklju~kom dje~ijegpsihologa, poklonika koncepta potisnutememorije, koji je bujnu ma{tu petogodi{njedjevoj~ice pogre{no “preveo” i tako pokre -n uo “virus” koji je veoma brzo “zarazio”malu zajednicu na sjeveru Danske. Zani -mljiv i uzbudljiv film, sa izvrsnom atmo -sferom.

MAG BERNARDO BERTOLUCCINajbolje ocjene kriti~ara do sada je

dobio film Ljubav, legendarnog MichaelaHanekea. Rije~ je o jednoj od ljep{ihljubavnih pri~a na velikom ekranu.U kamernoj atmosferi, u prostorima jednogpariskog stana iznenada }e se promijenitidnevna rutina osamdesetogodi{njeg sklad-n og bra~nog para, Georgesa i Anne, penzi -onisanih u~itelja muzike. Kraj ìvota jezakucao na vrata, Anna je doìvjelamo`dani udar i vi{edecenijska ljubav jesada na provjeri. No, ljubav je ja~a odsvega, i od ìvota i od smrti. I vreme{ni ividno fizi~ki ruinirani Georges preuze}e nasebe sav teret svakodnevne njege i brige osvojoj nepokretnoj i krajnje nemo}nojAnni. Iz minuta u minut, iza sata u sat, izdana u dan, do kraja. To je ljubav. Uglavnim ulogama su vanserijski JJean-LouisTrintignant i EEmmanuelle Riva, dok je usporednoj ulozi sopstvenim ìvotomzauzete k}erke koja ìvi u inostranstvu,

vi|ena i IIsabelle Huppert. Hanekeov film jevelika posveta ljubavi, ali i hommage ìv o -tu koji neumitno prolazi.

Smjenjivali su se zatim nova egziste n -cijalisti~ka djela filmskih klasika poputAlaina Resnaisa, BBernarda Bertolu ccija,Abbasa Kiarostamija, Kena Loacha.Britanskom maestru Kenu Loachu ovo je11. put da se takmi~i za Zlatnu palmu.Njegov An|eoski dio je duhovit, {armantani optimisti~an film. Nepopra vljivi ljevi~ar isocrealista je ponudio savremenu bajku omogu}em ostvarivanju socijalne pravde ijednakih {ansi za sve i to kroz dovitljivosro~enu pri~u o grupi mladih glazgovskihluzera, kojima je jo{ ro|enjem dodijeljenasudbina konstantnog upadanja u nevolje.Me|utim, Loach sa svojim odanim scen a -ristom PPaulom Lavertyjem nudi izlaz imogu}nost boljeg ìvota.

Humora, {arma ali i nje`nosti u pristuputemi, ne nedostaje ni iranskom reditelju

Abbasu Kiarostamiju, koji je svoj film Kaozaljubljen snimio u Japanu i uloge povjerioizvanrednom japanskom veteranu TTadas h -iju Okunou i mladoj RRin Takanashi, ~ijaljepota plijeni sa filmskog platna. IKiarostami se bavi ljubavnim iskramaostarjelih i od dru{tva zanemarenih ljudikoji su nadomak vje~nog odlaska. Novo -talasni modernista, legendarni francuskireditelj Alain Resnais, koji proslavlja svojih89 godina ~vrsto stoje}i na nogama inajavljuju}i ~ak svoj novi projekat, uCannes se vratio sa filmom Jo{ ni{ta nistevidjeli, magi~nom mje{avinom teatra,uspomena i stvarnog ìvota grupe glumacakoji u artificijelnom svijetu dijele estetskazadovoljstva izazvana sje}anjima nasopstveno u~e{}e u predstavi Euridika(prema gr~kom mitu o Orfeju i Euridiki).Svaki od 13 Reneovih glumaca, a me|unjima su i MMichel Piccoli, SSabine Azema(Resnaisova supruga), PPierre Arditi,


CANNES, 65 PUTA

[ALU NA STRANUAkterice filma LovThomasa Vinterberga

�


Mathieu Amalric, igra samog sebe i ali i likiz predstave u kojoj je svojevremeno igrao.Zanimljiva i na trenutke ~ak impresivnaResnaisova igra sa refleksijama na pro{lost,ljubav i smrt.

Za po{tovanje i aplauze je i film Ti i jaitalijanske legende, filmskog maga Ber -

narda Bertoluccija (71) koji je prikazan vankonkurencije. Bertolucci, koji je poslijemo`danog udara posljednjih godina uinvalidskim kolicima, novi film je snimaoprema romanu NNiccola Ammanitija. Rije~je o intenzivnoj pri~i o 14-godi{njem Lo -renzu koji neo~ekivano dolazi u bliski

kontakt sa svojom mnogo starijom polu -sestrom Olivijom, koja je heroinskizavisnik. Takmi~arskoj grupi, pak, danas(srijeda, 23. maj) priklju~io se i filmAustralijanca AAndrew Dominik Ubij ihnje`no sa BBradom Pittom u glavnoj ulozi.Film se od komedije do realisti~kog nasiljaprebacuje u roku od svega nekolikosekundi, najnoviji gluma~ki poduhvat BradaPitta izaziva ravnodu{nost, pa je sve tozajedno uzrokovalo da je reakcija na krajunovinarske projekcije bila potpuna ti{ina.

Takmi~i se i francuski film Holy Motorssa EEvom Mendes, KKylie Minogue iMichelom Piccolijem, ~iji je autor pomalozaboravljeni LLeos Carax, nekada{njipredvodnik takozvanog filma od izgledaosamdesetih godina pro{log vijeka. Poslijetrinaest godina pauze Carax se ponovovratio filmu, ali ne i u Cannes. U danu kada{aljemo ovaj tekst na programu su filmoviWaltera Sallesa, CCarlosa Reygadasa iDavida Cronenberga. Jo{ malo se broji dokraja i ve~eri kada }e se saznati ko jedobitnik Zlatne palme na 65. Cannesu, o~emu odlu~uje ìri na ~elu sa NNannijemMorettijem kao predsjednikom i ~lanovimame|u kojima su i britanski glumac EEwanMcGregor, njema~ka glumica DDianeKruger i francuski modni kreator JJean-PaulGaultier. �

67

UZDU@ I POPRIJEKO “KROAZETE”

Film Djeca Aide Begi}, kojise takmi~i u paralelnomprogramu Izvjestan pogled(Certain Regard), nai{ao je naizvrstan prijem i publike i

kritike, i ispra}en je srda~nimaplauzom. Kriti~arka uglednogameri~kog filmskog ~asopisaVariety Alissa Simon izme|uostalog je napisala:

“Razorena porodica sluìkao metafora o{te}enogdru{tva u Djeci Sarajeva,ambicioznom drugomdugometra`nom igranom filmubosanske rediteljke iscenaristice Aide Begi}, ~ija jecentralna tema ovdje izgubljenimoralni kompas zemlje kojaostaje zarobljena u mu~nosporoj tranziciji iz stanja rata.’Rezervirana’ za otvaranjeSarajevo Film Festivala u julu,ova pri~a o dvoje siro~adiizbjegava tradicionalni narativnitok, nude}i umjesto togakomad ìvota jednog momentau vremenu. Sna`na drama jepristupa~nija od prvijencaBegi}eve, Snijega, i trebala bidoprijeti do {ire, ali ipakprobirljivije umjetni~ke publike.”

Simon je tako|enapomenula i sljede}e:“Ponovo sara|uju}i sa svojimsuprugom, snimateljemErolom Zub~evi}em,Begi}eva bira vizualni stil iritam koji je potpuno druga~ijiod njenog prvog filma. Dok uSnijegu imamo duge stati~nekadrove i svijetle boje, Djecase odvijaju uglavnom no}u, uznervoznu kameru iz ruke kojaje gotovo u stalnom pokretu.Zrnaste slike sugeri{udokumentarizam koji odgovaravideo-snimcima kori{tenim zaprikaz Rahiminih sje}anja.Ostali tehni~ki aspekti susolidni, iako }e mi{ljenja bitipodijeljena oko upotrebeklasi~ne muzike na po~etku ina kraju filma.” �

APLAUZI ZA “DJECU”

Alissa Simon: “Film Djeca je snažna drama koja je pristupačnija od prvijenca Begićeve, Snijega, i trebala bi doprijeti do šire, ali ipak probirljivije umjetničke publike”

24.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

ZVIJEZDA JE UVIJEK ZVIJEZDABrad Pitt je u Cannesu

predstavio svoj novi filmUbij ih nje`no

SJAJNO U CANNESUGlumac Ismir Gagula, rediteljica

Aida Begi} i glumica Marija Piki}

SJAJNO U CANNESUGlumac Ismir Gagula, rediteljica

Aida Begi} i glumica Marija Piki}


Popularna glazba u nekoliko danabiljeì tu`ne odlaske nekih od svojihnajva`nijih aktera. Koji su svojiminstrumentalisti~kim, izv o |a ~kim iautorskim doprinosima definitivno

odredili neke od pravaca u razvoju popularneglazbe, u~estvovali u kreiranju pjesama koje}e se prodati u milionima primjeraka, dobiti zanjih brojne nagrade, uklju~no sa presti`nimGramm yjima i nastupati diljem svijeta. Prvonas je 13. maja napustio bas gitarista DDonald“Duck” Dunn, potom je ~etiri dana potomoti{la nekrunisana kraljica disco muzikeDonna Summer, a na koncu je samo tri danaposlije svoju dugogodi{nju bitku sa rakomizgubio pjeva~ i autor RRobin Gibb, jedan odtrojice bra}e koji su bili dio svjetskipopularnog sastava Bee Gees, i koji su tako|ersvojim skladbama i izvedbama izveli discomuziku na svjetsku pozornicu.

BIJELAC KOJI SVIRA “CRNO”Dobro, pita}ete se, za{to je vaàn i {to je

to vrijednoga odsvirao Donald “Patak” Du nn,

pa da o njemu moramo pisati sa po{to -vanjem? Dio ritam sekcije memfi{kestudijske mafije poznate pod nazivomBooker T.& MG’s on je svojim basiranjemdefinitivno odredio soul i R&B zvuk koji sestvarao pod okriljem etikete Stax i kasnijeAtlantic. Dakle, primarno crna~kih popglazbenih idioma, pa neke ~udi da je“Patak” bio bijele puti, kao i njegov kolegana gitari SSteve Cropper, dok su orgulja{Booker T. Jones i bubnjar AAl Jackson bilitamne puti. U prvoj polovici ‘60-ih onibiljeè nisku instrumentalnih hitova, odkojih je najpoznatiji onaj pod nazivomGreen Union (jedini koga Donald Dunnnije snimio!), a potom su temeljni diostudijske “mafije” koja snima instrumen -tane podloge za svjetske soul i R&B uspje -{nice poput I’ve Been Loving You TooLong (1965.) i (Sittin On) The Dock of theBay (1967.) OOttisa Reddinga, Knock onWood (1967.) EEddieja Floyda, Born Undera Bad Sign (1967.) AAlberta Kinga i In theMidinght Sun (1965.) velikog WWilsonaPicketa.

Upravo to kombiniranje crna~kih ibjela ~kih utjecaja }e definirati njihovspecifi~ni i nadaleko prepoznatljivi stil, a

precizne, inovativne i nagla{eno melodij-s ke, ali i funky bas dionice Donalda Dunnasu bila ona neizostavna miro|ija bez koje temagije ne bi bilo. Uspjesi iz ‘60-ih senastavljaju i u narednim desetlje}ima, bilona koncertima i turnejama, suradnjom sastarim suradnicima, ali i brojnim posjetamapoznatih pop pjeva~a, u rasponu od RRodaStewarta, SStevie Nicks, TToma Pettyja, BBobaDylana ili EErica Claptona, koji su na svojimplo~ama snimljenim u memfi{kim studiji -ma èljeli dobiti taj karakteristi~ni “crna -~ki” {tih. I nemali broj njih je bio iznena|enkad je vidio da su basista i gitarista bijeli,ali kad su zasvirali, bilo je jasno da se radio najboljim od najboljih.

Onda je do{ao 1980. legendarni filmBlues Brothers Johna Landisa, u komeDonald Dunn igra, jelte, samoga sebe iizgovara ~uvenu repliku: “Ovaj sastav sviratako pakleno dobro da bi i koziju mokra}upretvorio u benzin”, sa istom ekipomobilazi i svijet, nekoliko puta dolazi i u ovekrajeve, a sa Ericom Claptonom }e tako|erpohoditi Jugoslaviju, da pokaè barem diosvoga nevjerovatnog znanja. Godine 1992.je sa MG’s-ima upisan u The Rock and RollHall of Fame, iste je godine na turneji sa


TU@NI ODLASCI VELIKANA

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]

U samo sedam dana ovaj svijet napustili su glazbenici koji su mijenjali muzičku povijest; naš saradnik piše o Donni Summer,

Donaldu “Ducku” Dunnu i Robinu Gibbu

NEUSTRAŠIVI TRIO

Bee Gees: Barry, Maurice i Robin Gibb

Donna SummerDonna Summer

Ognjen:TEKST osnova.qxd 23.5.2012 21:38

Dylanom i sa NNeilom Youngom, a 2007.dobija Grammyja za ìvotni doprinosglazbi. Dio njihove ekipe je bila i duva~kasekcija znana pod nazivom MemphisHorns. Naàlost, kad sam devedesetegodine posjetio Memphis Booker T... MG’ssu bili na turneji, a Memphis Horns su ne{tosnimali u Nashvilleu, tako da susret sa timhudaju}im legendama nije bio mogu}.Donald “Duck” Dunn nas je napustio u 70.godini ìvota.

KRALJICA DISCO MUZIKESedamdesete }e godine definitivno

biti u znaku disco muzike, koju je sasvojim saradnicima izvodila nekrunisanakraljica disco podija Donna Summer.Ro|ena prije 63 godine kao LaDonnaAdrian Gaines u Bostonu, ona prolaziuobi~ajenu glazbenu putanju - pjevanjepo crkvenim zborovima, odu{evljenjeMotown zvukom ènskih vokalnih grupa,prvi nastupi sa rock grupa ma i uspje{naaudicija za Hair Musical, koji jepo~etkom ‘70-tih dovodi u München,gdje sa uspjehom nastupa u vi{e teatarskihprodukcija. Onda slijedi susret sa italijan -skim producentom GGiorgiom Moro -derom, sa kojim snima prve plo~e, zakoje }e tekstove pisati PPete Bellotte.Nakon prvih lokalnih uspjeha, Moroderkreira pjesmu Love to Love You Baby sama{iniziranim sintetizatorskim zvukom,sa nagla{eno seksualnim pjevanjem ikricima Donne Summer, i eto nove

uspje{nice koja u Americi biljeì drugomjesto na top listama 1976. godine.

A njeni izrazito erotski nastupi, kojiizazivaju kontroverze, promoviraju je uPrvu damu ljubavi, dok 17-minutna verzijaiste pjesme na 12-in~nom singleu rastura posvim svjetskim disco podijima. Slijede dva“zlatna” albuma: A Love Trilogy i FourSeasons of Love, te naredne godine ikoncept plo~a I Remeber Yesterday, kojaizbacuje definitivni disco single I FeelLove, kojim Giorgo Moroder odre|ujene{to {to su drugi formulirali kao trance-like dance elektronica. Naredne godine jena prvim pjestima ameri~kih top lista sapjesmom McArthur Park Jimmyja Webba,a slijede uspje{nice Hot Stuff, Bad Girls iNo More Tears, te u~e{}e u filmu ThankGod It’s Friday u kome pjeva pjesmu LastDance, koji joj obezbje|uje Grammyja,koga }e zaraditi i za pjesmu Hot Stuff.

Kasnije snima i stilski raznovrsnijeplo~e, radi sa Quincy Jonesom, te engle -skim producentskim trijom Stock, Aitken,

Waterman. Njeni se diskografski uspjesinastavljaju i ‘80-ih, a zadnji puta se penje narang liste sa pjesmom To Paris With Love2010. godine. Ipak, ma{inizirani ritmovi,sintetizatori, repetitivne robotizir ane muzi~ -ke fraze i elektronske ritam ma{ine koje je zanju producirao Giorgio Moroder, definira}ejedan stil u muzici, ne samo disco, nego ielektro pop i trance, i house muziku, koji }ekasnije na}i odjeka u novijim radovimaengleskih i ameri~kih elektro-pop sastava iimati utjecaja sve do danas.

POP USPJESI I DISCO GROZNICA Nekoliko dana poslije Donne Summer

napustio nas je i Robin Gibb, jedan odtrojice bra}e (ostala dvojica su BBarry injegov brat blizanac MMaurice, koji je umro2003. od zapetljaja crijeva!) Gibb, koji suformirali jednu od najuspje{nijih grupa uhistoriji popularne muzike - onu sa nazivomBee Gees. Ro|eni u velikoj obitelji, jo{ dvabrata blizanca i sestra, koju je predvodiootac koji je bio bandleader na otoku Man -samostalan distrikt neovisan o VelikojBritaniji - oni se sele prvo u Englesku, apotom i u Australiju, da bi se vratili nazadkao Bee Gees i ‘60-ih i ‘70-ih zabiljeìliseriju iznimnih uspje{nica, u kojimapodjednako do izraàja dolaze autorskipotencijali sve trojice bra}e i njihovotroglasno pjevanje. Prvo slijedi New YorkMining Disaster 1941, 1967., koja se penjena top liste potpomognuta novcem njihovaproducenta RRoberta Stigwooda, a neza -

boravne To Love Somebody, Massa -chusetts, potom World, Words, I’ve Got Toget Message To You i druge balade ihpostavljaju rame uz rame sa Beatlesima idrugim velikim grupama iz tog perioda.

Ipak, na prijelazu u sedamdesete oninaprosto gube na snazi, nemaju pjesme natop listama, ène se (Maurice sa poznatompjeva~icom iz [kotske LLulu), po~inju raditisamostalno kao autori/producenti/pjeva~isa manje ili vi{e uspjeha. Robin je solisti~kinajvi{e profitirao, potom se ponovookupljaju i rade sa producentom AArifomMardinom iz Atlantica i okre}u se ne{to“crnijoj” varijanti muzike koja im u prvojpolovici ‘70-tih obezbje|uje ponovne ulaskena top liste sa karakteristi~nim falsettopjevanjem Barryjevim. Ve} sredinom ‘70-ih oni su blizu disco muzici, koja je jedankrak imala u crna~kim plesnim diverz i -jama, pa ih njihov stari producent RobertStigwood, sad u filmskoj industriji, zove daurade muziku za film Saturday Night Fever1977. sa JJohnom Travoltom u naslovnoj

ulozi. Soundtrack iz tog filma je iznjedrioneke od definitivnih disco uspje{nica,kakve su How Deep Is Your Love,Stayin’Alive i Night Fever. Plo~a seprodaje u vi{e od 30 miliona primjeraka.Istu formulu ponavljaju i na plo~ama naprijelazu iz ‘70-ih u ‘80-te, sa sli~nimuspjehom. Slijedi i rad sa drugimpjeva~ima, potom novi filmovi poputStayin’ Alive, Sgt.Papper Lonely HeartsClub. Sve u svemu, 200-injak milionaprodanih plo~a, uspjeh kakav biljeè samooni najbolji i najpopularniji.

Posljednjih godina Robin je malo radio,posebno nakon {to mu je prije godinu i poldijagnosticiran rak debelog crijeva i jetre.Ipak je i dalje pisao muziku, nekada sasvojim sinom, sa kojim je nedavno dovr{iosimfonijsku skladbu Requiem for Titatic(izveo BBC Symphonic Orchestra bezpozitivnih reakcija!), a zadnju je plo~uizdao pro{le godine pod nazivom 50St.Catherine’s Drive. Imao je 62 godinekad je umro, a njegova bolest i trpljenje ubolnici posljednjih dana su digli na nogecijelu englesku pop javnost i uop}e bilitema dana. Ne treba ni re}i da smo i mi uJugoslaviji dijelili ljubav spram njihovihpjesama i sa uìtkom gledali filmove zakoje su pisali muziku, da i ne govorimokolikog su uspjeha pjesme iz disco periodaimale odjeka na na{im dance floorovima.Isto kao i oni vr{njakinje mu po godinama isuborca na istim pozornicama, DonneSummer. �


ZVUCI KOJI SE PAMTE

Donna, Donald i Robin odredili su neke od pravaca u razvoju popularne glazbe!

Donald “Duck” Dunn

Ognjen:TEKST osnova.qxd 23.5.2012 21:38


KULT MARKETMACCABEES

Given To theWild

Indie rockeri izju`nog LondonaMaccabeesizdali su novistudijski albumpod nazivomGiven To theWild. I to nakontrogodi{njestanke i albuma

Wall of Arms. Novi materijal ~ini trinaestpjesama, a potpisuje ga izdava~ka ku}aFiction Records.

M. WARD

A WastelandCompanion

Naravno, rije~je opopularnomkantautoruMatthewuWardu injegovomnovommaterijalu podnazivom A

Wasteland Companion. Matthew je dugojglazbenoj karijeri sura|ivao sa R.E.M.-omi Bruceom Springsteenom. Na albumuse nalazi dvanaest novih pjesama, uizdanju Bella Uniona.

BIG DEAL

Lights OutNovi albumgrupe Big Dealnosi nazivLights Out.Londonskiglazbeni duoAliceCostelloe iKaceyUnderwood

snimili su dvanaest novih indie poppjesama, koje ~ine ovaj zanimljivi album.Radi se o pjesmama ljubavnog karaktera,interpretiranim mu{ko-ènskim vokalima.Album potpisuje izdava~ka ku}a Mute.

Sarajevska grupa BBilly Andol izdala jedrugi studijski album Kako je Billypoku{ao da preplovi svjetska mora i {ta muse sve desilo na tom putu. Nekako se ~ini dase momci, dok su sastavljali playlistu zanovi materijal, nisu mogli dogovoriti u kompravcu i}i.

Radi se o CD-u kojeg bi se vrlo te{komoglo svrstati u odre|eni glazbeni ànr.Album otvara pjesma Rastanak, koja bi posvim glazbenim kriterijima spadala u pop,slijedi Kapetan, koji vu~e na kultni rije~kiband Let 3, dakle radi se o rock stvari. Uistom ritmu, ili barem sli~nom je i sljede}astvar Horizont, dodu{e ne{to malo “mek{a”.Na po~etku Sirene u uvodnom dijelu stje~ese dojam da }e zagrmiti Prodigy, me|utimumjesto da uslijedi crescendo dobili smoni{ta, tj. funky ritam sa nejasnom basvo`njom uz potpuno neprikladan tekst.

Peta pjesma, Billly sanja, najblià jedionicama U2, zasluùje pozornost i upravoje to ono {to su momci trebali razvijati i na~emu su trebali graditi album. Izvrsna ritamsekcija, mo}na energija, odli~na harmonija,i kona~no - refren. Slijedi povratak uletargiju u pjesmi Vjetar, malo {tiha EKV-aje jedino vrijedno pomena. Pobuna jesedma kompozicija na albumu, koja dobrimdijelom podsje}a na radove \\okeBala{evi}a, samo {to su umjesto pjevljivogi jednostavnog Bala{evi}a Andoli stvarzakomplicirali uglazbiv{i prozni tekstmornarske pri~e.

Da se razumijemo, ima glazbenika kojimogu uglazbiti i jelovnik iz restorana dadobro zvu~i, ali su takvi vrlo rijetki. Skok jedruga po kvaliteti stvar na album, iako kaoi Kapetan neodoljivo podsje}a na Naftu -

Leta 3. Deveta pjesma Pluto je zalutala naalbum, jer se radi o ambijentalnoj glazbikoja nema nikakve veze s ostatkom albumai svoje mjesto, uz malo bolju produkciju,na{la bi zasigurno na albumu sjajnogMostarca SSanela Mari}a Mare. Albumzavr{ava Tlo, koja s pjesmama Kapetan iSkok ~ini jednu cjelinu.

Rezime je kako se radi o bandu koji imaizuzetan potencijal, samo ga uz pomo}iskusnijeg producenta treba pravilnokanalizirati kako bi se dobio kvalitetanfinalni proizvod, naravno ukoliko ne èleostati u lokalnim glazbenim okvirima. BillyAndol pod hitno moraju prona}i glazbenipravac po kome }e biti prepoznatljivi. Uzove dobronamjerne kritike, ubudu}e bezopsjednutosti {umovima vjetra, {kripomstarih brodskih vrata i {umovima valova uuvodima pjesama.

(M. Ili~i})

MUZIKA

“Kako je Billy pokušao da preplovi svjetska mora...”, drugistudijski album sarajevske grupe “Billy Andol”

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Orbital: Wonky (ft. Lady Leshurr)2. We Have Band: Where are your

people?3. The Do: Gonna be sick4. Seye: White Noise5. Clock Opera: Belongings6. DJ Food vs. Amorphous

Androgynous (ft. Natural Self): The electric images

7. The Black Keys: Gold on the ceiling8. Gravenhurst: Circadian9. Madeon: Icarus10. Gorillaz, James Murphy & Andre

300: DoYaThing

BI]E BOLJE TRE]I PUTSarajevski band Billy Andolnije se proslavio s drugimalbumom

Kud plovi ovaj brod

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 23.5.2012 22:18

Ovo je novi film GGusa van Santa. Uglavnim ulogama su HHenry Hooper, MMiaWasikowska, RRyo Kase i SSchuyer Fisk.Film je britansko-ameri~ka drama produci -rana 2011. godine.

Annabel Cotton (Mia Wasikowska),naàlost, ima zavr{ni stadij raka na mozgu.Izrazito je sna`na i hrabro se nosi s tim.Enoch Brae (Henry Hopper) je njenvr{njak, koji nosi traumu iz djetinjstva.Roditelji su mu stradali u nesre}i. On jeostao da ìvi. Ono {to ga prati kroz ìvotjeste to da su roditelji pokopani, a on nijemogao biti na sprovodu. @ivot mu nemasmisla. [to je jako zanimljivo, on opstajetako {to odlazi na tu|e sprovode. Takopoku{ava na}i utjehu.

Njih dvoje se i upoznaju ne jednomsprovodu. Naravno, on nije poznavaopreminulog. Enoch ima i zanimljivogprijatelja Hiroshia (Ryo Kase), duh jednogkamikaze. U ovoj pri~i prepunoj smrtiljubav je ono {to }e zna~iti @ivot. Restless(Nespokojni) je svoju premijeru doìvio uEgiptu. JJason Lew, koji je napisao scenario,i koproducentkinja BBryce Dallas Howardzajedno su studirali u New Yorku. Tamo jeLew napisao ovu pri~u kao dramu. Bryce jeglumila u predstavama s Lewom i tjerala gada tu dramu preto~i u scenario. Film sesnimao u Portlandu.

Prikazan je i u Un Certain Regardselekciji Cannes Film Festivala. Film suproducirali k}erka i otac Bryce Dallas i RonHoward. Wasikowska se samo za ovaj filmo{i{ala na kratko. DDanny Elfman je skladaoglazbu za ovaj film.

Gus Van Sant je ameri~ki pisac,glazbenik, fotograf i naravno reìser, tescenarist. Dobitnik je dvije Zlatne palme na

Festivalu u Cannesu za film Elephant, anjegov film Dobri Will Hunting dobio jedva Oscara (za najbolju sporednu ulogu iscenario). Uglavnom ga, kao i u ovomfilmu, zanimaju za dana{nji svijetdisfunkcionalni likovi s margine dru{tvakoji se bore za svoje ciljeve. Zanimljivo mije spomenuti da je s njim u razred i{aoDavid Byrne te jo{ neki ~lanovi sjajnihTalking Headsa. Najdraì mu je reìserStanley Kubrick. No, na njega su utjecali iMartin Scorsese, SStan Brakhage, AAndyWarhol, JJonas Mekas, BBella Tarr. Maloljudi zna da je on reìrao spot za pjesmuUnder The Bridge Red Hot Chili Peppersa.

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “Restless” (SAD, 2011.), reditelja Gusa van Santa


KULT MARKETBOGATI I ÛDNI

Alfred HitchcockIgrani film iz1932.,velikogmaga filmaAlfredaHitchcocka.Mladi bra~nipar dolazido mnogonovca.

Kre}u na put oko svijeta. Sva{ta }e sedesiti nakon toga. âk }e se i brodnasukati. Film se prikazivao i podnaslovom Isto~no od [angaja. Ocjena: 4

BRAT I SESTRA

Daniel BurmanArgentinski filmiz 2010. godine.Scenarij jeprema vlastitomromanu napisaoDiegoDubcovsky.Susane jeagantica zanekretnine koja

je strasno posve}ena svojoj karijeri.Marcos je njen brat. Zlatar po zanimanju.Marcos je mnogo vremena proveo brinu}ise o njihovoj majci. Nakon njene smrtiodlazi u Urugvaj te shva}a da nijeprekasno da ìvi svoje snove. Ocjena: 4

CARAVAGGIO

Derek JarmanReìju i scenario ovogfilma iz 1986.potpisuje DerekJarman, sjajna i divnaumjetni~ka figura,naàlost, preminula.Film prikazuje itradicionalno ikonzervativnobiografijurenesansnogumjetnika

Michelangela Merisa Da Caravaggia. ANigel Terry tuma~i naslovnu ulogu.Lopovi, prostitutke, ubojstvo, gluhonijemodijete, tro{enje... sve su to stvari kojih sedoti~e pri vizualnom pri~anju ove pri~e.

Ocjena: 5

AMERI^KI BOX OFFICE

1. The Avengers (Joss Whedon)2. The Hunger Games (Gary Ross)3. Think Like a Man (Tim Story)4. The Lucky One (Scott Hicks)5. Dark Shadows (Tim Burton)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Avanture Tintina (Steven Spielberg,Columbia Pictures, Paramount Pictures, Blitz film i video)

2. Monty Python i Sveti Gral (Terry Gilliam& Terry Jones, 20th Century Fox / Blitz film i video)

3. Tajni ìvot ku}nih pomo}nica (Tate Taylor, DreamWorks SKG/Continental film)

4. ]elija 211 (Daniel Mozon, Canal+ Espana, Canal+, Blitz film i video)

5. Parada (Sr|an Dragojevi}, Delirium/Blitz film i media)

Smrtno ozbiljno

GUS, GUSDisfunkcionalni likovi s margine dru{tva

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 23.5.2012 23:46


KULT MARKETAUTOMOBILI

Range Rover

Novi Range snimljen je tokom testovanedaleko od sjedi{ta Land Rovera sakamufla`nim naljepnicama koje, ipak,otkrivaju neke nove dizajnerske detalje.Ukupne dimenzije automobila su na nivouaktuelnog modela.

MOTOCIKLI

KTMKTM jepredstavioosvjeèneuzdanike linijeEXC-F/EXC iSX-F/SX za2013. godinu.Cijela gamaEXC-F/EXCdoìvjela je sitne

promjene. Svi EXC modeli imaju novuglavu agregata, 6-brzinski mjenja~, te sudvotaktni modeli dobili elektri~ni pokreta~.

DESIGN

Renault EspaceRenault je osvjeìo Espace, koji se usada{njem obliku prodaje ve} devet godina.Spoljne izmjene idu u pravcu pribliàvanjaizgleda Renaultovom aktuelnom stilu itrebalo bi da produè prodajni vijek modelado premijere nasljednika. Od lansiranjamodela prije 28 godina Espace je prodat u1,2 miliona primjeraka.

U drevnoj tradiciji olimpizma kojuodre|uje i paljenje plamena i no{enje bakljedo mjesta gdje se takmi~e najbolji sportisti,smatra se da je sve zapo~elo 776. godinep.n.e. kada su odràne prve gr~ke anti~keigre. Neki histori~ari tvrde, me|utim, da su sesli~na takmi~enja odràvala jo{ od 13. Vekap.n.e. U po~etku je na tim igrama odràvanasamo trka na jedan stadij, a kasnije seprogram {irio, pa su se stari Grci takmi~ili ina dionicama od dva i 24 stadija, u pank -ratonu (kombinacija boksa i hrvanja), klasi~ -nom hrvanju, petoboju, pesni~enju i ostalimdisciplinama.

Manifestacija je poprimila takav zna~ajda su u anti~ko vrijeme periode Olimpijada(~etiri godine) primjenjivali kao jedan odmetoda za obra~unavanje vremena, {to sedjelimi~no nastavilo i kroz srednji vijek. Krajjednih igara ozna~avao je po~etak noveOlimpijade koji je trajao do po~etka narednihigara. Na Igrama u anti~koj Gr~koj mogli suda u~estvuju samo Grci, ènama takmi~enjenije bio dozvoljeno, a sportisti su se od 720.godine p.n.e. nadmetali potpuno goli. Ideju ooìvljavanju modernog olimpizma pokrenuoje francuski baron PPierre de Cuberten, poslijeporaza svoje zemlje u francusko-pruskomratu 1870 - 1871. godine. On se zalagao zazajedni{tvo me|u narodima i nadmetanjemladih ljudi na sportskom, a ne bojnompolju, {to je po~eo da se realizuje 1894.godine, kada je na kongresu odrànom naUniverzitetu Sorbona u Parizu formiranMe|unarodni olimpijski komitet. To tijelo jedobilo zadatak da organizuje Igre u Atini, a zanjegovog predsjednika izabran je Grk

Demetrius Vikelas. Na Prvim OI modernogdoba u Atini 1896. u~estvovali su sportisti izsamo 15 zemalja, {to je, ipak, predstavljalosolidnu osnovu za razvijanje zna~ajnogme|unarodnog sportskog pokreta.

MOK je, po zavr{etku manifestacije,odlu~io, uprkos velikom protivljenju Grka,da se slijede}e igre odràvaju u drugimzemljama i to je bio jedan od klju~nih razloga{to je ta manifestacija brzo stekla ogromnupopularnost {irom svijeta. Vremenom su OIprolazile kroz razne faze i razli~ita isku{enja.Igre u Parizu 1900. i Sent Louisu 1904. bilesu u sjenci velikih svjetskih izlo`bi koje suorganizovane u tim gradovima i trajale suskoro po pet mjeseci. London, koji je ovegodine tre}i put doma}in OI, prvi put je to bio1904. godine, a igre su trajale ~ak {estmjeseci. Glavni britanski grad bio je doma}inolimpijcima i 1948. godine, trebalo je da se,prema odluci iz 1939. igre 1944. odrè uLondonu, ali je to odgo|eno zbog rata.Program igara je ograni~en na 15 dana,odnosno pola mjeseca, od Los Angelesa1932. godine.

Od 1924. godine odràvaju se i Zimskeolimpijske igre. Prve su odràne u Cham -onixu u Francuskoj. U historiji olim pizmabilo je i te{kih trenutaka. Tako je OI 1936. uBerlinu, zloupotrijebio AAdolf Hitler, koji jepoku{ao da ih iskoristi za afirmacijunacionalsocijalizma. Najtragi~niji doga|ajzbio se 1972. na igrama u Minhenu, kada supalestinski teroristi, ~lanovi organizacije Crniseptembar, ubili 11 Izrealaca, a ukupno je bio17 mrtvih.

(Priredio N. Hasi})

SPORT

Na putu ka Londonu

Drevna tradicija olimpizma

OLIMPIJSKIPLAMENSvake ~etvrtegodine iz Atinekre}e na put kagradu doma}inunarednihOlimpijskihigara

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd 22.5.2012 18:05

Marija i AAna su ljubavni par, a da suzakonske prilike u Hrvatskoj liberalnije,zvali bismo ih i bra~nim. Ne samo da bihtjele pravno regulirati svoju vezu, negotako|er èle dijete koje bi jedna od njihrodila, i da mu obje budu majke. Zvu~iprili~no jednostavno, ali se pred tihnekoliko crtica o njihovoj ljubavi i zajedn i -~koj budu}nosti isprije~ilo puno slu`benih,ali i onih drugih zapreka, pi{e IIgor Lasi} zaDeutsche Welle.

Medicinski potpomognuta ili umjetnaoplodnja je posljednjih mjeseci top-temadràvne politike u ogledu s izrazitijekonzervativnim dru{tvenim strujama uHrvatskoj. No, iskre frcaju ve} pri uop} e -nom tematiziranju umjetne oplodnje kao(ne)prihvatljive prokreacijske metode, akamoli kad na red stignu pitanja homos e -ksualnog roditeljstva. Premda Zakon odiskriminaciji principijelno brani manjineod neravnopravnosti, pa tako i one {to seizdvajaju seksualno-orijentacijski, realna

praksa je bitno druk~ija. “Poznati su namslu~ajevi djece homoseksualnog roditelja, skojim ona ìve u njezinoj ili njegovojistospolnoj zajednici. Problemi s okolinompostoje, ali treba naglasiti da je u Zagrebuto puno manje izraèno negoli drugdje. Spunim desetlje}em odràvanja Gay Prideaje, pored razvoja tolerantnijeg dru{tva,odre|enu ìvotnu dob dosegnula i gener a -cija homoseksualaca koji sad razmi{ljaju osvoj djeci. A generalno, Crkva se ispost a -vlja kao glavni dru{tveni uzro~nik nega -tivne atmosfere prema tom pitanju. Ona seprotivi bitnim aspektima medicinski po -mognute oplodnje kod heteroseksualnihparova, a da ne govorimo o homosek -sualnim parovima“, obja{njavaju Ana iMarija.

Obje su visoko obrazovane, dugo suzajedno, vole se i dobro se slaù. Planiranjezajedni~kog roditeljstva im predstavlja - {tagod ko mislio o tome - prirodan nastavaknjihovog odnosa. Ostvarenje svog sna,ipak, sklone su potraìti u inostranstvu,svjesne da bi se ~ekanje na povoljnu klimuu Hrvatskoj moglo otegnuti. Od pro{lejeseni istraùju mogu}nosti za podvrga -vanje medicinski pomognutoj oplodnji uraznim evropskim zemljama koje za tonude bolje izglede: ê{ka, Ma|arska,Makedonija, Danska, Nizozemska... “Vje -ro jatno }emo se ubrzo odlu~iti na tretman unekoj od tih zemalja“, govore Ana i Marijaza Deutsche Welle i dodaju: “No, time smorije{ile samo dio problema. Brinu nas ireakcije na{ih obitelji, naravno, iako oneznaju da smo lezbijke. Ali, vjerujemo da }eto ve} nekako do}i na svoje. Ono {to namdalje slijedi, u {irem dru{tvenom okviru,jest neizvjesnost oko budu}nosti pravaistospolnih roditelja u Hrvatskoj. Zasad, uslu~aju smrti biolo{ke majke, tj. one koja jerodila dijete, njezina ga partnerica nemapravo usvojiti. Na to bi ve}e pravo uHrvatskoj imao ~ak i davatelj sjemena.“

Stvari se ipak polako mijenjaju - hr -vatski premijer ZZoran Milanovi} nedavno jenajavio po~etak izrade Zakona o registri -ranom partnerstvu, koji bi zainteresiraneparove mogao pribliìti zajedni~kom homo -seksualnom roditeljstvu. Smatra se da jeMilanovi} za taj ~in vje{to iskoristioglobalno razvikani iskorak predsjednikaSAD-a BBaracka Obame prema homoseksu -alnoj populaciji.

(Priredila: M. Radevi})

Drugačije roditeljstvo

LIFESTYLE

Rasprave o umjetnoj oplodnji u Hrvatskoj


KULT MARKETNJEMA^KA

BolKori{tenjemtehnologijeskeniranja njema~kinau~nici su utvrdilida ljudi kojimapa`nju privu~e ne{todrugo moguzaustaviti signale oboli, koji se sa vrhaki~menog stubaprenose na gornje

dijelove mozga. Volonteri su morali uraditilagani ili te{ki test memorisanja slova doksu im ruke bile izloène bolnim nivoimatoplote. Oni koji su radili teì test osje}alisu manje boli, pi{e Daily Mail.

SRBIJA

KafaVi{e od polovinegra|ana Srbije budise uz pomo} kafe,bilo da je uùrbanoispijaju prije posla, saprijateljima u kafi}u, ili natenaneprelistavaju}i novine,pokazala je analizaAgencije zaistraìvanje trì{taGfK. Srbi u prosjeku

popiju jednu i po {oljicu kafe tokomprijepodneva, a navike ne mijenjaju nivikendom, kada je jutarnja kafa tako|erneizostavna.

FACEBOOK

Bez zabraneKori{tenjeFacebookauskoro bimoglo dabudedozvoljeno imla|ima od13 godina,pi{e

britanska {tampa. Facebook za sada imaograni~enje starosti korisnika, ali tazabrana bi mogla biti ukinuta s obziromda je „javna tajna“ da sajt koriste i djecamla|a od 13 godina, sa ili bez dozvole inadzora roditelja, rekao je Simon Milneriz britanskog ogranka ove kompanije.

LIBERALNIJI ZAKONIHrvatski premijer Zoran Milanovi} najavio jepo~etak izrade Zakona o registriranompartnerstvu

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd 22.5.2012 16:33

74

KULT MARKETENGLESKA

Rhian Sugden

Svoju karijeru modela je zapo~ela 2006.godine kao Djevojka s tre}e stranice bri-tanskog tabloida The Sun. Ovih dana jepotpuno gola pozirala za web site Body InMind.

SAD

Sara JeanUnderwood

Sara ponosno nosi titulu Playboyeveze~ice. Kako bi pokazala da i vje`banjemoè biti jako seksi, snimila je goli{avieditorijal za Men’s Fitness magazine.

IZRAEL

Bar RefaeliDobila je jo{ jedno priznanje. Bar jeprogla{ena najseksi ènom 2012., premaizboru ~itatelja Maxima. Odmah iz Bar nanajseksi listi smjestila se glumica OliviaMunn, a tre}e mjesto pripalo je MiliKunis.

Film o sredovje~noj èni koja putuje uAfriku kako bi se seksala sa kenijskim ̀ igolimauzburkao je festival u Cannesu. Paradise: Loveje prvi dio trilogije austrijskog reditelja UUlrichaSeidla i obra|uje temu seks turizma koji je sve popularniji me|u bogatim sredovje~nimEvropljankama. Na gala premijeri u Cannesupojavila se i glavna glumica MMargaret Tieselkoja tuma~i 50-godi{nju Austrijanku. Ona jeprethodno glumila samo u pozori{tu, a ovo jojje prva velika filmska uloga.

Mnogo je scena u kojima je naga, apojedine kadrove je snimala sa kenijskimmomcima s plaè. Tvrdi da ni u jednomtrenutku nije osu|ivala pona{anje glavnejunakinje. Po njenom vi|enju, film istraùjeènsku usamljenost i na~in na koji ljudi kojeeksploatiraju kod ku}e putuju u inozemstvo ipo~inju da eksploatiraju druge. Seidl tvrdi dase trudio da evropske i afri~ke likove posmatraokom antropologa. Kritika u Cannesu jepokazala opre~na mi{ljenja. Jedni su zgroènieksploatacijom Afrikanaca, drugi kaù da seradi o psiholo{ki plitkom scenariju, dok tre}iveli~aju hrabrost glavnih glumaca. Premarije~ima autora, film je zami{ljen kao trilogijau kojem svaki dio prikazuje jednu sestru kojaodlazi na odmor i traì ljubav. Stoga se prvi dioi zove Ljubav, drugi }e se zvati Nada, a tre}iVjera. Druga dva dijela ve} su pri zavr{etku, apremijerno }e biti prikazana na jesen. Kolikoje u Keniji ìgolo razvijeno zanimanje,najbolje svjedo~i znanje engleskoga, pa ~ak injema~koga jezika koje posjeduju lokalnilovci na bogate Europljanke. Seidlova glavnajunakinja prolazi sve faze tih odnosa: od

izbora me|u nasrtljivim ponu|a~ima usluga,preko uvjeravanja u la`nu romansu i navodnupotrebu za finansijskom pomo}i bolesnim~lanovima obitelji, do otrjeènjenja i poni` e -nja, ali i ponovnog po~etka. Koliko god sesredi{nji dio pri~e ~ini predvidljivim, toliko jezapravo zanimljivo vidjeti kako je glavnajunakinja, plavokosa sugarmama, svjesnasvoje neprivla~nosti, a opet ìvi u uvjerenju dazgodni mladi}i nisu s njom samo zbog novca.Svi znaju o ~emu se radi, a ipak se svipretvaraju da je to ne{to drugo.

Ulrich Seidl ro|en je u Be~u 1952., aodrastao je u gradu Hornu u donjoj Austriji.Studirao je novinarstvo, povijest umjetnosti idramu u Be~u, uzdràvaju}i se raznoraznimposlovima, prije no {to je u dobi od 26 godinaupisao studij na presti`noj Be~koj filmskojakademiji. Prvi film, dokumentarac Einsvie r -zig snimio je 1980. godine, a nakon kontr o -verzi koji je izazvao idu}im filmom, Der Ball(1982.), satiri~nim portretom maturalne za -bave u svom rodnom gradu, Seidl je ljubaznozamoljen da napusti Akademiju. Godine 1990.vra}a se na scenu dugo metra`nim dokum e -ntarcem Good News, da bi u sljede}ih desetgodina snimio jo{ sedam, {to filmskih {totelevizijskih dokum entaraca, te za svoj radprimio brojna priznanja i nagrade.

Za film Mit Verlust ist zu rechnen dobio je1993. posebnu nagradu ìrija amsterdamskogIDF-a, a 1999. nagradu publike Sarajevo filmfestivala za film Models. Hundstage, njegovprvi igrani film, osvojio je Srebrnog lava navenecijanskoj Mostri 2001. godine.

(Priredio N. Hasi})

Kenijski žigolo

CRVENI FENJER

Kontroverzna filmske trilogija Ulricha Seidla

SLOBODNA BOSNA I 24.5.2012.

PARADISE: LOVEScena iz filma austrijskog rediteljanagra|ivanog i u Sarajevu

PARADISE: LOVEScena iz filma austrijskog rediteljanagra|ivanog i u Sarajevu

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 22.5.2012 18:07

[esti Festival ìdovskog filma otvoren je20. maja u zagreba~kom kinu “Europa“projekcijom francuskog filma Sarin klju~Gillesa Paquet-Brennera, filmskom adapta -cijom istoimenog me|unarodnog bestsell eraautorice TTatiane de Rosnay.

“Festival ìdovskog filma sveobuhvatanje projekt koji uklju~uje gra|ane svih dobnihskupina u {iroko promi{ljanje razloga iposljedica nacizma, ali i prenosi poruku onu`nosti tolerancije i razumije vanja da se tocrno povijesno poglavlje vi{e nikada ne biponovilo. Filmski je medij mo}an alat u{irenju spoznaja, a ovaj Festival sad ve}tradicionalno pro{iruje znanje publike oholokaustu, povijesti, ìdovskom na~inuìvota i obi~ajima“, kaè direktorica FestivalaNata{a Popovi}.

Uz igrane filmove novije produkcije,ovogodi{nji festivalski program obogatile su ikratke i dokumentarne forme, kao i brojnianimirani filmovi koji na umjetni~kijedinstven na~in progovaraju o toleranciji iprihva}anju razli~itog, ne odmi~u}i se odteme kojoj je Festival ìdovskog filmaposve}en - holokaustu i sudbini stradalih unacisti~kim reìmima. “Festival je ve} {estugodinu zaredom sjajna platforma znanja oistini holokausta, ali i o nadi, brizi za druge,ljudskoj snazi, o svim onim potencijalima isnagama koje ~ovjeka ~ine ~ovjekom i kojebri{u svake religijske, rasne, seksualne i

kulturolo{ke predrasude“, naglasila je Nata{aPopovi}.

Festival je u kinu “Europa“ otvorio njegovpo~asni predsjednik i jedan od osniva~a,svjetski poznati producent BBranko Lustig.

“Ovo je ve} {esta godina zaredom da uZagrebu gradimo spomenik toleranciji. Zamog nedavnog boravka u SAD-u, bio samizuzetno ponosan {to su gra|ani izi{li na ulicei suprotstavili se neonacisti~kim skupinama.Bez demagogije, uistinu volim ovu publiku,sve one koji od prvog dana dolaze na ovajFestival. Posebno sam odu{evljen izlo`bomkoju smo realizirali u sklopu Festivala - rije~je o izlo`bi Dva lica romske stvarnostiautorice Nevenke Lukin. Ta je izlo`ba uskladu s na{om temeljnom idejomtolerancije“, kaè Lustig, koji je i sam kaodje~ak preìvio strahote koncentracionoglogora. “Kad sam izi{ao iz logora, nisam biotolerantan, nisam imao povjerenja u ljude. No,jednom prilikom, kada smo krajemosamdesetih snimali seriju Rat i sje}anja uSAD-u, redatelj Dan Curtis ~itao je ìdovskumolitvu za mrtve. Odjednom sam iza svojihle|a ~uo glasno {mrcanje i vidio da svinjema~ki ~lanovi filmske ekipe pla~u. U tomtrenutku, shvatio sam da je mr`nja iza nas i daje sada vrijeme mira i ljubavi prema bli`njem.Svi oni koji streme prema istim ciljevima suprijatelji ovog Festivala“, zaklju~io je BrankoLustig. (M. Radevi})

Spomenik toleranciji

PREKO EX-YU GRANICA

Šesti Festival židovskog filma u Zagrebu


KULT MARKETRIJEKA

Duh vremenaFotoklub Rijekapredstavlja najboljefotografije objavljeneu 2011. godini uhrvatskim medijima,na izlo`bi u GalerijiPrincipij. Me|uovogodi{njimlaureatima su DamirSen~ar iz Hine(prva nagrada u

kategorijama “doga|aj” i “reportaà”),Darko Mihali} iz Globusa (kategorija“svakodnevni ìvot”), te BoìdarVuki~evi} iz Cropixa (najbolja sportskafotografija).

BLED

“Falsifikator“Reditelj GoranMarkovi}zavr{avasnimanje svognovog filmaFalsifikator,tople iuzbudljivepri~e o

~ovjeku ~iji se li~ni pad prepli}e sa padomsvijeta u kojem ìvi, Jugoslavije i titoizma.Ekipa je ovih dana radila u selu [e{kovciu Republici Srpskoj, nakon ~ega sele nanekoliko dana na Bled u Sloveniji, gdje }ebiti snimljeni posljednji kadrovi.

CETINJE

GalerijaCrnogorskipremijer IgorLuk{i} 18.maja sve~anoje otvorio novugaleriju naCetinju, kojanosi ime slikara

i akademika Miodraga Dade \uri}a(1933 - 2010). Na inauguracionoj izlo`bi uimpresivnom objektu na ~etiri nivoapredstavljeni su, izme|u ostalih, PetarLubarda, Milo Milunovi}, Vojo Stani},Marina Abramovi}, Ilija [o{ki}, JarmilaVe{ovi}, kao i umjetnici mla|e generacijeTadija Jani~i}, Danijela Mr{ulja iNatalija Vujo{evi}.

MO] FILMSKOG MEDIJAOrganizatori Festivala, na ~elu sa poznatim producentom Brankom Lustigom, kroz filmprenose poruke o razumijevanju i dru{tvu bez predrasuda

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 22.5.2012 16:32


U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO

U nedjelju, 20. maja, navr{ilo se 155godina od smrti fra Ivana Frane Juki}a. UBanjoj Luci je tim povodom poloèn lovorovvijenac pored njegove biste. Fra Ivan je bioi prosvjetitelj, putopisac, autor-urednik iizdava~ djela narodne predaje i tradicije,arheolog i muzeolog, istori~ar i geograf,enciklopedista.

Ostajemo u Banjoj Luci. Front Stageorganizuje koncert Hladnog piva! Koje }ete,uz hladno pivo, mo}i gledati i slu{ati natvr|avi Kastel, 2. juna. Nema tu vi{enekakvih specijalnih najava, sve je ve}odavno poznato: Hladno pivo ne znarazo~arati! Ulaznice za koncert ovezagreba~ke punk atrakcije mogu se kupitipo cijeni od 15 KM.

Tre}a izlo`ba umjetni~ke fotografijeFoto-video kluba Valter otvorena je 21.maja, u galeriji Novi hram u Sarajevu.Publici se predstavilo dvadeset autora sa~etrdeset i {est fotografija, ra|enih u kolor icrno-bijeloj tehnici. Selektor je bioakademski fotograf iz Sarajeva DènatDrekovi}.

Evo nas na jo{ jednoj izlo`bi fotografija,koja je otvorena isti dan kada i ovaprethodna. Dakle, Udruènje Natura AS izKonjica priredilo je u Zavi~ajnom muzejuDrugu izlo`bu amaterskih fotografija BiH.Bilo je prijavljeno 238 radova, a za ovuizlo`bu odabrano je dvadeset. Progla{en jei najbolji autor: Amir Kehi} iz Bugojna.

U Bosni i Hercegovini ponovo jeStra{ni. Milomir Kova~evi}. Drag i ~estgost... Ma ne, doma}in, iako ve}sedamnaest godina ìvi u Parizu. Njegovanova izlo`ba: Moji prijatelji iz St. Tropeza,bi}e otvorena 24. maja, u 11 sati, u ZavoduDrin Fojnica. Ako ste negdje u blizini,slobodno navratite.

Doma}in 4. me|unarodnog nau~no-stru~nog skupa Edukacija zabudu}nost je, 24. i 25. maja, Pedago{kifakultet Univerziteta u Zenici. Njihov cilj je,izme|u ostalog, “dati pregled i neku vrstusinteze onih dostignu}a u razli~itimnau~nim disciplinama i stru~nim oblastima”.Sudjeluje 186 autora i koautora.

Izlo`bom: Sarajevska vije}nica, jo{jednom, arhitekte NNedàda Mulaome -rovi}a; 22. maja otvorena je tradicio -

nalna manifestacija Dani Sarajeva uBeogradu.

“Beogra|ani su ve} navikli dasvakog maja uìvaju u bogatomprogramu koji ponude Sarajlije.Uvjerili smo se da je u toku {est godinaFestival umnogome doprinio izgradnjinovih mostova i veza, naro~ito me|umladim ljudima iz Sarajeva i Beograda.Istovremeno, veze su uspostavljene i uumjetni~kom smislu, jer je posljednjihnekoliko godina realizirano dostakoprodukcija izme|u beogradskih isarajevskih pozori{ta, ali i u~e{}emostalih regionalnih umjetnika”, izjavilaje AAlma Ma{i}, direktorica sarajevskogureda Inicijative mladih za ljudskaprava: ““Festival doprinosi razbijanjupredrasuda me|u mladim ljudima kojiprvi put do|u u Beograd i Beogra|anakoji prvi put imaju priliku da seupoznaju sa svojim vr{njacima izSarajeva. Mladi izme|u sebe najboljeispri~aju pri~e i govore o onome {to imse de{avalo tokom opsade Sarajeva.”

Dani Sarajeva u Beogradu traju do26. maja.

Razbijanje predrasuda

ALMA MAŠIĆ, direktorica sarajevskog ureda“Inicijative mladih za ljudska prava”

NEDŽAD PODŽIĆ POĆKO, organizator “1. Sarajevo Beer Festivala”

NED@AD POD@I] PO]KO“Na 1. Sarajevo Beer Festivalu u~estvuje ~etrnaest pivarskih brendova”

Cetri oka:Cetri oka.qxd 23.5.2012 23:45


AMINA ČIKIĆ-ERTEM, organizatorica muzičkog projekta “Drum Sounds of Sarajevo”

Moralo se naprosto i to jednomdogoditi. I Sarajevo }e, kao i svakinormalan grad, imati Beer Festival! Prvoizdanje bi}e odràno 8. i 9. juna, u Metalcu.

“Na 1. Sarajevo Beer Festivaluu~estvuje ~etrnaest pivarskih brendova ibrendovi prehrambene industrije. Nakoncertu 8. juna u Metalcu }e svirati TBF iPartibrejkersi, dok }e drugog dana Festivalanastupiti Rambo Amadeus i Zoster.Koncerti po~inju u 20 sati. A dnevniprogram }e biti popra}en live DJnastupima: DJ Focho/El Mano. U okvirudnevnog sadràja, od 12 do 19.30 sati, posjetioci }e imatipriliku da sudjeluju u brojnim takmi~arskim igrama. ‘AfterParties’ Festivala }e se odràvati u Clubu Underground ta~no upono}“, najavljuje NNedàd Podì} Po}ko, organizator 1.Sarajevo Beer Festivala: ““Cilj je promocija pivarskih brendovau Bosni i Hercegovini, koji }e posjetiteljima tokom dva ljetnadana pruìti priliku za osvjeènje uz vrhunski kulturno-zabavnidio. Pored bogatog muzi~kog sadràja, u pauzama izme|ukoncerata bi}e uprili~ene razne pivske takmi~arske igre za sveposjetioce BF-a. Igre }e se odràvati na main stageu tokom

dana, a finale u pauzama izme|u koncerata. Predstavnicipivarske industrije u Bosni i Hercegovini }e zajedno sasponzorima i prijateljima Festivala pored promocije pive bitinosioci kampanje: Ne pij dok vozi{, te }e putem adekvatnoosmi{ljenih poruka kroz medije biti sastavni dio Beer Festivala,kako bi se ukazalo i na dru{tveno odgovorno poslovanjepivarskih industrija u BiH.”

E, pa, pivopije, do|ite u Metalac, da ba{ vidimo kolikovas/nas ima. I hvala organizatoru {to se sjetio svojih uvaènihsugra|ana. Ulaznice su ve} u prodaji: 15 KM za oba dana, a 10za jedan.

U Stambolu na DJ Partyju...

Dru{tveno odgovorne pivopije!

� Na jedan dan selite u Istanbul,koliko mi je poznato?

Da. Nakon izuzetno uspje{neorganizacije muzi~kog projekta DrumSounds of Istanbul, koji je uz podr{kuTurksih Ziraat Bank Bosniaorganiziran proteklog novembra uprostorijama Art kina Kriterion uSarajevu, odlu~ili smo da nastavakpri~e o kulturno-muzi~koj razmjenidvije zemlje, Bosne i Hercegovine iTurske, ovog puta premjestimo uIstanbul. Glavni cilj muzi~kogprojekta Drum Sounds of Sarajevo,koji }e se odràti 26. maja u Istanbulu,jeste spajanje mladih muzi~ara iz dvijezemlje, razmjena iskustava teuspostavljanje njihove saradnje.

� [ta ste jo{ planirali?Planiramo da u izuzetno prijateljskom

okruènju goste iz Bosne i Hercegovineupoznamo, te im pribliìmo tursku kulturu.Upoznavaju}i ih sa tradicionalnim i novimtokovima u turskoj muzici, na{i gosti iz Bosne i

Hercegovine }e imati priliku pokazati svojamuzi~ka umije}a te na taj na~in prenijeti da{akurbanog muzi~kog izri~aja zemlje iz koje dolaze.Na muzi~kom doga|aju Drum Sounds ofSarajevo nastupit }e AAdis Kutkut aka BBillain teZlatko Durakovi} aka ZZlijay, obojicapredstavnici sarajevske alternativne scene.Realizaciju muzi~kog projekta Drum Sounds ofSarajevo podrào je Turkish Airlines.

Cetri oka:Cetri oka.qxd 23.5.2012 23:45


Rat za rog

Oko roga nosoroga, koji na crnom trì{tu dostiè cijenuzlata, vodi se krvava krivolovna bitka. Danas je samo petvrsta preìvjelo na podru~ju Afrike i isto~ne Azije, a sve

zbog krivolova. Iako su za{ti}ena vrsta, nosorozi se masovnoubijaju isklju~ivo zbog njihovih rogova koji postiù visokucijenu. Koriste se u tradicionalnoj kineskoj medicini, a naBliskom istoku njima se ukra{avaju ceremonijalni bodeì. Naprvoj liniji fronta ju`noafri~kog nemilosrdnog i prljavog rata okonosoroga, tokom kojeg je od 2006. godine ubijeno vi{e odhiljadu nosoroga, poginulo je oko 22 krivolovca, a vi{e od 200njih uhap{eno tokom pro{le godine samo u Ju`noafri~kojRepublici. U sredi{tu ovog krvavog konflikta je nosorogov rog,cijenjeni sastojak tradicionalne azijske medicine. Iako na crnomtrì{tu cijene veoma variraju, pro{le jeseni su prodavci uVijetnamu postizali cijene u rasponu od 33 do 133 dolara pogramu. Ova gornja je dvostruko ve}a od cijene grama zlata, amoè da prema{i i cijenu grama kokaina. Iako se podru~je nakojem ìve dvije afri~ke vrste – bijeli i njegov sitniji ro|ak, crninosorog – svelo prije svega na ju`nu Afriku i Keniju, njihovapopulacija se ohrabruju}e pove}ala. Bijelih nosoroga je 2007.godine bilo 17.470, dok se populacija crnih nosorogaod sredine devedesetih skoro udvostru~ila na 4.230primjeraka.

Za za{titare prirode ti su brojevi predstavljalitrijumf. Tokom ’70-ih i ’80-ih godina krivolov jedesetkovao ove dvije vrste. Onda je Kina zabranilaupotrebu nosorogovog roga u tradicionalnoj medicini,a Jemen je zabranio njegovo kori{tenje za izradu dr{kiceremonijalnih bodeà. Izgledalo je da sve ukazuje nato da dolaze bolji dani. Ali, 2008. godine je brojustrijeljenih nosoroga u Ju`noafri~koj Republicisko~io na 83, u odnosu na samo 13 koliko ih jeubijeno tokom 2007. godine. Do 2010. godine taj brojje porastao na 333, a pro{le godine je prema{io 400.Traffick, mreà koja prati trgovinu divljim ìvotinjama,ustanovila je da ve}i dio trgovine rogovima sada vodido Vijetnama, {to je zaokret koji se podudara sa{irenjem glasina da jedan visoki vijetnamskizvani~nik koristi rog za lije~enje od karcinoma.

Svjetsko crno trì{te cvjeta, posebno u Ju`nojAfrici. Godine 2009. tamo su nakon opasnosti odizumiranja vrste zabranili ubijanje nosoroga, nokrivolovci ne odustaju. Samo pro{le godina napodru~ju Ju`ne Afrike ubijeno je vi{e nosoroga negou cijelom desetlje}u. Situacije je tako ozbiljna da jeju`noafri~ka vlada u oùjku angaìrala vojsku unacionalnom parku Kruger gdje je pro{le godinakrivolovom usmr}eno 169 nosoroga. No, krivolovci suse zbog svega okrenuli na privatne posjede. JohnHume uzgaja nosoroge na vlastitoj farmi i posljednjetri godine sam uklanja rogove nosorozima kako ih sene bi do~epali krivolovci. Hume je uvjeren kako biproblem ublaìla legalizacija trgovine rogovima.Primjerice, da bi ubio nosoroga koji je u njegovu

vlasni{tvu Hume mora traìti dozvolu od vlasti. Nosorog setada, zajedno s rogom, moè izvesti iz zemlje kao trofej iproces je potpuno zakonit. No postoje i farmeri kojima se neda traìti dozvola pa u suradnji s krivolovcima ubijaju nosorogeisklju~ivo zbog rogova.

Jedan nosorogov rog na Tajlandu, u Vijetnamu ili Kini ko{tai do milion dolara. Kupci smatraju da rog ima magi~nu snagu ilije~i bolesti poput malarije, epilepsiju ili trovanja. Uvjereni dalije~i sve, od glavobolje do karcinoma, a naro~ito probleme sapotencijom, Vijetnamci su naprosto opsjednuti nosorogovimrogom, supstancom ~iji je sastav sli~an sastavu ljudskihnoktiju, ali ~iji gram u ovoj dalekoisto~noj zemlji ko{ta vi{e odgrama kokaina. Nosorogov rog je u tradicionalnoj kineskojmedicini odavno cijenjen zbog svojih (nedokazanih) ljekovitihsvojstava, ali u Vijetnamu se ovoj popularnosti u novije vrijemepridruìla i fama da samljeven u prah ovaj ro`nati izra{taj lije~irak, kao i ~injenica da je za klasu novope~enih bogata{a skupinosorogov rog postao neka vrsta statusnog simbola, poputGucci torbi ili Maybach automobila. �

P U T O K O S V I J E T APriredio: Nedim Hasi}

CRNA:CRNA.qxd 22.5.2012 16:30


Tog 30. maja ro|eni su i Zdravko ôli}ôla i Bla` Baka Sli{kovi}, ali i PetarVeliki, Vladimir Nazor, Benny Goodman.No, ostanimo na prvoj dvojici. Ovaj napo~etku niza, ro|en 1951., bio je i ostaoveliki pjeva~, a drugi, ro|en osam godinakasnije, bio je veliki fudbaler.

U drugoj polovini sedamdesetih godina ubiv{oj Jugoslaviji od ôle je jedinopopularniji bio Josip Broz Tito! Legendarnibeogradski TV voditelj Mi}a Orlovi} prijetioje u borbi za drugo mjesto, ali nikako nije

uspijevao zauzeti tu poziciju. ôla je 1973.predstavljao tada{nju dràvu na Evroviziji uLuxembourgu, pa je 1975. objavio prvistudijski album Ti i ja, da bi onda na skalipopularnosti ex-estrade nadma{io i Bijelodugme. I danas je u formi. I danas je nanjegovim koncertima i cika i vika ènske~eljadi, kao onomad na turneji Putuju}izemljotres.

Baka nikada nije bio odgovoran i ozbiljankao ôla. Ko zna gdje bi mu bio kraj da jesportski pretpostavio no}nom ìvotu. A igrao

je lopte kao malo ko na ovim prostorima.Nastupao je za Vele`, Hajduk, bio upe~albi... I u reprezentaciji Jugoslavije jeigrao, naravno. Bio, izme|u ostalog, i trenerfudbalske reprezentacije BiH.

Sli{kovi} je trenutno trener H[KZrinjski i ìvi, razumije se, u Mostaru.ôli} je stanovnik Beograda. Dvojac je tokoji je i igrao i pjevao. I pjevaju jo{ uvijek.Samo je pitanje: kada, kako, za{to, gdje iza koju lovu? ôla, izgleda, bolje pro -lazi... �

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

�

P A T I N A S T A K U T I J A

S T R I P A R T I S T

ôla i Baka dva su svijeta razli~ita

ZDRAVKO ÔLI] IBLA@ SLI[KOVI] Lopta ili mikrofon?Svejedno je kad siuspje{an

PATINA:PATINA.qxd 23.5.2012 23:47


1. Kad }ete izdati sljede}u knjigu?îm potpi{em ugovor iz kojeg se vidida je pisanje profesija, a ne hobi.

14. Da imate 15 minuta vlasti,{ta ne biste u~inili?[tetu.

19. Nosite li hranu na plaù i ako da koju?Nosim, ali je uvijek pojedem usput.

21. Poruka ~itaocima na{egmagazina?Ne sekirajte se, bi}e gore.

16. Vjerujete li da u radiju ìve

mali ljudi?Ljudi vjeruju i u gluplje stvari.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?Politi~kog neistomi{ljenika.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?Bio bih grudnjak.

11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?”Ako usrani ne}e potoku, ni potok ne}eusranom.

13. S kim biste voljeli otplesati gluhoglamo~ko kolo?Ne znam plesati kako gluhi sviraju.

3. Kako se osje}ate u Sarajevu?

Kao zeko u {umici.

2. Da li ste kao mali sanjali da }etebiti pisac?Bio sam suvi{e mali da bih sanjaotako dosadne snove.

4. [ta morate imati u friìderu?Dobre higijenske uslove.

10. Jeste li meteoropata?Nisam, ali sam zamalo postaoekonomista.

15. Opi{ite Acu Lukasa u tri rije~i?[ta me briga.

18. Osobakoja vasìvcira?Treba imatiìvaca za to.

20. Gdje }ete ove godine nagletovanje?Je l’ to ono sa glet lampom?

17. Tangice ili badi}?Nudizam.

12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ruàn i glup?

Ne znam {ta je bolje, ali znam {ta je ljep{e.

6. [ta svaka èna mora imati unov~aniku a mu{karac u ta{ni?@vaku. Kad ti neko postavi glupopitanje - ubaci{ je u usta i `va~e{.

8. Da je danas smak svijeta {ta biste sutra u~inili?Nabacio bih nekom gimi fajv.

by ALMIR PANJETA

SRÐAN ŽAGOVEC:

“Ne sekirajte se, biće gore”

9. [ta ste bili u pro{lom ìvotu?Bio sam kova~ gvo`|a, mjesto visokogegipatskog sve{tenika je bilo ve} zauzeto.

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 23.5.2012 22:15

Odvjetni~ki ured Robert Leko - Uredni{tvu

Damir Leko nikada nijekontaktirao DaliboraMilasa, niti ga osobnopoznaje

(“Koalicija za reket – Lijanovi}ev reketa{ Damir Leko od vlasnika tvrtkeElektro Milas traìo pola milijuna KMmita”, SB, br. 808)

U 808. broju tjednika “Slobodna Bosna”od 03.05.2012. godine, ~iji je izdava~dru{tvo “Pres-sing” d.o.o. Sarajevo,objavljen je tekst pod nazivom “Koalicija zareket – Lijanovi}ev reketa{ Damir Leko odvlasnika tvrtke Elektro Milas traìo polamilijuna KM mita”, a u kojem tekstu suiznijete neistinite ~injenice, odnosno prone -seno je izraàvanje neistinite ~injenice.

U konkretnom slu~aju, kao direktnoprozvani, Damir Leko isti~e da nikada nijekontaktirao gsp. Dalibora Milasa, niti gaosobno poznaje. U takvim okolnostima nije,niti mogao traìti bilo kakvu navodnuprotuuslugu za eventualno produljenjeposlovne suradnje ili sklapanje novogugovora o poslovnoj suradnji, a posebno neu iznosu koji va{ novinar navodi ukonkretnom novinskom ~lanku.

Tako|er nije jasno kako je mogu}e, usituaciji kada je doti~ni gsp. Milas navodno ocijeloj situaciji izvjestio predsjednika HSP-aBiH, predsjednika Vlade F BiH, predsjednikeHDZ-a BiH i HDZ-a 1990, kao i predstavnikekatoli~ke crkve, da va{ novinar nije biospreman, niti je poku{ao ishoditi izjavu, atime i potvrdu svojih navoda od bilo koga od6 ili vi{e naprijed navedenih, a spreman jeiznijeti konkretnu neistinu.

Navedene tvrdnje u gornjem ~lankupotpuno su neistinite, neosnovane i proizv o -ljne, iznesene isklju~ivo s namjerom da sepovrijedi ~ast i ugled Damira Leke te je takvimpostupanjem povrije|ena njegova osobnost.

Slijedom svega navedenog, pozivamvas da u prvom slijede}em broju va{eg listana istovrijednom mjestu bez skra}ivanjaobjavite ovaj demanti.

Pored navedenog demantija traìmo daobjavite i ispriku na na~in da se dru{tvo“Pres-sing” d.o.o. Sarajevo, kao izdava~tjednika “Slobodna Bosna”, ispri~ava DamiruLeki zbog objavljivanja neistinitih informacijau ~lanku “Koalicija za reket – Lijanovi}evreketa{ Damir Leko od vlasnika tvrtke ElektroMilas traìo pola milijuna KM mita”, te isteinformacije ispravlja na na~in da isti~e kakoobjavljene informacije nisu istinite.

Odvjetni~ki ured Robert Leko

Ragib Omanovi} - Uredni{tvu

Vašem novinaru nisamrekao da je Salko Obhođašnalogodavac krađe i skrivanja 34,7 kilogramaplatine i 228 kilogramasrebra

(“Platinasta groznica trese Gora`de”,SB, br. 797)

Va{ novinar Mirsad Fazli} objavio je~lanak u broju 797 lista Slobodna Bosna od16.02.2012. godine tekst pod naslovom“Platinasta groznica trese Gora`de”.

Na kraju navedenog teksta napisano je“Salko Obho|a{ je nalogodavac poni{tenjaprivatizacije Hemijske industrije “AzotVitkovi}i, kao i kra|e i skrivanja 34,7 kgplatine i 228 kilograma srebra, tvrdi direktorRagib Omanovi}.“

Podnosilac ovog demanta, direktorHemijske industrije Azot Vitkovi}i RagibOmanovi} isti~e da je razgovarao sa Va{imnovinarom Mirsadom Fazli}em na okolnostinestanka platine i srebra iz Azota Vitkovi}i ufebruaru 2012. godine, te da istom nijerekao da je “Salko Obho|a{ nalogodavackra|e i skrivanja 34,7 kilograma platine i228 kilograma srebra koji su nestali izBazne hemije Azot Vitkovi}i”.

Podnosilac demanta Ragib Omanovi}traì da se objavi ovaj demant u listuSlobodna Bosna da va{em novinaruMirsadu Fazli}u nije rekao da je SalkoObho|a{ nalogodavac kra|e i skrivanja34,7 kilograma platine i 228 kilogramasrebra, kako je to objavljeno u broju 797lista Slobodna Bosna od 16.02.2012.

Podnosilac demanta Ragib Omanovi}ostaje kod pismenog podneska broj 25/11od 15.02.2011. godine, koji ste vi objavili uva{em listu Slobodna Bosna od 16.02.2012.godine, upu}eno kao pismo namjere kom e s-aru KMUP-a BPK-a Gora`de i direktoruFederalnog MUP-a F BiH Sarajevo, iz kojegpisma se vidi da ne stoje navodi da jeoptuìo Salka Obho|a{a o skrivanju, kra|iplatine i srebra.

Omanovi} Ragib

Mirsad Fazli} - RagibuOmanovi}u

Posjedujem audio snimaknašeg razgovora, iz kojegje jasno koga Vi smatrateglavnim krivcem za nestanak platine

Gospodine Omanovi}u,

Reagujete na tekst koji je objavljen prijevi{e od tri mjeseca, {to dovoljno govori oozbiljnosti Va{eg demantija. Jedino {to jesporno u spomenutom tekstu jeste koga steVi naveli kao nalogodavca kra|e i skrivanjaplemenitih metala iz Bazne hemije AzotVitkovi}i. Vi tvrdite da niste, a ja kaèm dajeste, za to optuìli biv{eg premijera Bosan -skopodrinjskog kantona Salku Obho|a{ajer posjedujem audio snimak na{eg razgov o-ra, iz kojeg je jasno koga Vi smatrateglavnim krivcem.

S po{tovanjem,

Mirsad Fazli}


REAGIRANJA

Nadzorni odbor (NO) devastiranekompanije Bazna hemija (BH)Azot Vitkovi}i iz Gora`da, na~elu sa IIbrom Imamovi}em,donio je odluku da raspi{e na -

gradu za povrat platine koja je iz te firmenestala krajem jula 2006. godine. ““Nagraduod 10 procenata trì{ne vrijednosti ‘izuzete’platine dobit }e onaj ko nam ustupi valjanuinformaciju, a koja }e nas dovesti doplatine“, kaè RRagib Omanovi}, direktor ijedan od dioni~ara Azota Vitkovi}i. Premanjegovim rije~ima, raspisivanje nagradenije javno objavljeno zbog postojanjabojazni ~lanova NO-a da bi pojedinci tomogli zloupotrijebiti i optuìti ~lanove NO-ada su raspisali nagradu kako bi je uru~ilisami sebi, jer prema tvrdnjama Omanovi}a,“izuzeta“ platina, vrijedna oko 4 milionaKM, jo{ uvijek je u Gora`du!

“PLATINASTI“SALKO OBHO\A[

Prije godinu dana, polovinom februara2011. godine, direktor BH Azota RagibOmanovi}, uz saglasnost menad`menta,uputio je pismo uznemiruju}eg sadràja naadrese policijskog komesara BPK EE{refaHuri}a, direktora Federalne uprave policije(FUP) DDragana Luka~a, tada{njeg glavnogtuìoca Tuìla{tva BiH MMilorada Bara{ina,direktora Direkcije za koordinaciju polic i -jskih tijela HHimze Selimovi}a i direktoraSIPA-e MMirka Luji}a.


SLUÂJ BAZNE HEMIJE AZOT

Bazna hemija (BH) Azot Vitkovići iz Goražda nagradit će sa 10 procenata tržišnevrijednosti (4 miliona KM) ukradene platine onoga ko im ustupi vjerodostojnu

informaciju koja će ih dovesti do mjesta gdje je plemenita kovina skrivena, a kojase, prema tvrdnjama direktora Ragiba Omanovića, nalazi u Goraždu

PLATINASTA GROZNICA GODINAMA TRESE GORA@DE

“Salko Obho|a{ je nalogodavac poni{tenja privatizacijeHemijske industrije Azot Vitkovi}i, kao i kra|e i

skrivanja 34,7 kilograma platine i 228 kilograma srebra“, tvrdi direktor Ragib Omanovi}

Pi{e: MIRSAD FAZLI] NE ZNA SALKOUZET MALKO

Salko Obho|a{, biv{iministar u Vladi FBiH i

biv{i predsjednikVlade BPK

“Salko Obho|a{ je nalogodavac poni -{tenja privatizaciji HI Azot i izmje{tanjaplatine i srebra. Tada{nji, kao i sada{njituìoci Kantonalnog tuìla{tva Dra{koLazar i Mirsad Bilajac niti jednu istragu okra|i platine i srebra nisu doveli do kraja, za{ta odgovornost snose i tada{nji (kao isada{nji, op.a.) ministar unutra{njih poslovau Vladi BPK, Nusret Sipovi}, tada{njina~elnik PU Gora`de Izet Hela} (penzio -nisan, op.a.) i na~elnik Sektora krim policijeSamir Durovi} (smijenjen, sada kriminspektor, op.a.) Tuìoci i ljudi iz policije,prema na{em mi{ljenju, bili su odgovorni dastvari dovedu do kraja, da obezbje|uju i~uvaju imovinu firme. Jesu li oni suiz -vr{ioci, pomaga~i, osobe koje nisu htjele, ilimogle ispitati i istraìti sve ove radnje, naVama je da ocijenite, a krajnje je vrijeme dase zavr{i pri~a zvana Bazna hemija, platina,srebro i sve ostalo. U Vas imamo povjerenjeda }ete do polovine marta 2011. rasvijetlitiove slu~ajeve. Poslije toga mi preuzimamoistrage i privodimo izvr{ioce i nalogodavceu privatnoj reìji“, kaè se, izme|u ostalog,u pismu Oman ovi}a upu}enom na navedeneadrese.

Uslijedili su brojni sastanci, a premanavodima Omanovi}a, na sastanku satuìocem Bara{inom ovaj je prisutnimanedvosmisleno stavio do znanja da seukradena platina nalazi u Gora`du i da se onamora vratiti zakonitim vlasnicima. PremaOmanovi}evoj tvrdnji, najdrama ti~niji sasta -nak imao je sa direktorom FUP-a DraganomLuka~em. ““Sa Draganom Luka ~em prepiraosam se dva sata. Rekao sam mu da ja nemogu natrag i ho}u da mi se platina ‘izuzeta’u reìji Obho|a{a vrati, a ako poli cija nepreduzme ni{ta, mi }emo u privatnoj reìjikrenuti sa privo|enjem nalogodavaca iizvr{ioca. ‘Kako to misli{, ho}e{ da te nekoubije!?‘, pitao me Luka~, na {ta sam mu jaodgovorio da ljudi za pare rade sve. Odvest}emo Obho|a{a u pe}inu, da ‘visi’ ko slijepimi{ petnaest dana i saznati gdje je platina“,prepri~ava Omanovi} svoj razgovor saLuka~em. Salko Opho|a{, uprkos najavamaOman ovi}a, nije kidnap ovan, ali je zatoSkup{tina dru{tva izglasala, a Nadzorniodbor potvrdio raspisivanje nagrade zapovrat nestale platine.

Ina~e, nestanak 34,7 kilograma platine,228 kilograma srebra i 28 grama rodijuma i


OD PLATINE DO BATINE

PISMO (ZLE) NAMJEREDirektor Ragib Omanovi} upozorio je agencije za provo|enje zakona da }esamoinicijativno privesti lopove ukoliko oni ni{ta ne preduzmu

PLJA^KA VRIJEDNA 17MILIONA MARAKA

Bazna hemija Azot iz rata jeiza{la neo{te}ena, a nakon

rata temeljito oplja~kana odlokalnih vlastodràca

��

Reagiranja:Reagiranja.qxd 23.5.2012 21:37

Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Singd.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR

Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: [email protected]

U [ T E D I T E N O V A C !PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU

SLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpanservis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Omot-4:CRNA.qxd 23.5.2012 17:21 Page 78

slobodna bosna slobodnabosna811

Documents