www.slobodna-bosna.ba

BORIS DE@ULOVI] ZA SB: NAJTE@E JE PISATI [TA MISLI[

GODINA XXI BROJ 972 SARAJEVO 25.6.2015. CIJENA 3 KM

BALKANSKIPRAVOSUDNIHAPSURDI

UNIVERZALNO PRAVOBEOGRADA NAD ZLO^INIMA

KAKO NAM SE DESILA KRIZA DRUGO POLUVRIJEME SLU^AJA BUDIMIRPuno prije parlamentarnih izbora,Kom{i}, Radon~i} i ^ovi} dogovorili sukoaliciju u kojoj nema mjesta za SDA;Slobodna Bosna otkriva kako biizgledala federalna vlast da SDA naizborima nije odnijela uvjerljivu pobjedu

OPERACIJA ^EKI], DRUGI DIOOPTU@NICA PROTIV SUTKINJEAZRE MILETI] Nakon vi{emjese~ne istrageTu`iteljstva BiH protiv dr`avne sutkinjeAZRE MILETI], biv{eg policijskogkomesara iz Biha}a RAME BRKI]A injegovog kriminalnog ortaka SENADA[ABI]A, ranije osu|enog narko-dilera,tu`itelj D@ERMIN PA[I] je pro{logtjedna Sudu BiH proslijedio optu`nicukoja ih tereti za primanje, odnosno,davanje mita: SB otkriva da je tu`iteljPa{i} do inkriminiraju}ih dokaza do{aoprislu{kivanjem njihovih razgovora,dok }e klju~ni svjedoci protiv sutkinjeMileti} biti njezini bliski prijatelji

POSLOVNO-PREVARANTSKIPODUHVATKO JE SMJESTIO HOLIDAYUInspektori Dr`avne agencije za istragei za{titu (SIPA) i Porezne uprave FBiHpod nadzorom Tu`ila{tva KantonaSarajevo, a po naredbi Op}inskogsuda Sarajevo u ponedjeljak, 16. juna,pretresli su prostorije hotela Holidayzbog sumnje da su odgovorna licafirme Holiday Resort po~inila krivi~nodjelo porezne utaje. No, ostajenejasno {ta je Kantonalno tu`ila{tvoSarajevo poduzelo po krivi~noj prijaviiz decembra pro{le godine podnesenojprotiv ve}inskog vlasnika HolidayaAustrijanca JAKOBA KUESSA, biv{eg

direktora SENADINA FETAHAGI]A injihovih pomaga~a odgovornih zapropast ovog hotela

^ASNI SUDE, NISAM KRIVNEPRIJATELJSKA EMIGRACIJA I^UVARI JUGOSLAVIJEBiv{i politi~ki emigrant BO@EVUKU[I], autor vi{e knjiga ipublikacija o tajnom ratu Udbe protivhrvatskih iseljenika, prvi put se prijepetnaestak dana sreo s predratnim{efom SDB-a u BiH SREDOJEMNOVI]EM; nakon {to je Novi} tu`ionovinare SB za klevetu, Vuku{i} jepristao pred sudom u Banjoj Lucisvjedo~iti o zlo~inima nekada{njejugoslavenske tajne slu`be, koji sujedino u BiH jo{ uvijek tabu tema

DOSJE SBZA[TO JE SRBIJA PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICIRezolucija o Srebrenici izazvala jeburne reakcije srbijanskog premijeraALEKSANDRA VU^I]A, za kojeg jeneprihvaljiva jer u njoj ne stoji daSrbija nije po~inila genocid u Srebre -nici, istovremeno Vu~i} je pokrenuohisteri~nu medijsku kampa nju da ratnikomandant Srebrenice NASER ORI]mora biti izru~en Srbiji gdje }e mu sesuditi za novodne zlo~ine u Podrinju;na{a novinarka pi{e o krajnje neprofe-sionalnim srbijanskim sudovima kojiobaraju presude osu|enim ratnimzlo~incima, a istovremenopodi` u potpuno neutemeljeneoptu`nice protiv gra|ana BiH

MINISTARSTVO OBRAZOVANJA KS[TEDIMO NA DJECIVlada Kantona Sarajevo poku{ava seizboriti sa vi{emilionskim bud`etskimdeficitom na sve mogu}e na~ine, ame|u prvima na meti na{ao se sektorobrazovanja ~ijom se kvalitetom,na`alost, ionako ne mo`emopretjerano pohvaliti; dok ukantonalnom Ministarstvu obrazovanjatvrde da }e pretvaranje sedamsarajevskih {kola upodru~na odjeljenjave}ih {kola donijetiznatne u{tede,roditelji i uposleniciovih {kola suogor~eni i odlu~noporu~uju: ne damosarajevske {kole

25.6.2015. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LON^ARI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba

Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: info@slobodna-bosna.ba

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

20

24

28

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

36

DOSJESB

www.bosanskaraja.com

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2015.4

NAMET NA VILAJET

SindikalacSaudin Sivrouveo porez na ekskurzijePrema informaciji objavljenoj naslu`benoj web stranici Samostalnogsindikata osnovnog obrazovanja iodgoja Kantona Sarajevo, ovasindikalna organizacija broji prekotri hiljade ~lanova. Kao i svakadruga sindikalna organizacija, i ovase finansira iz ~lanarine, ali jepredsjednik ovog sindikata SaudinSivro smislio jo{ jedan vrlouspje{an, ali i (i)legalan na~infinansiranja sindikalne organizacijena ~ijem je ~elu. Naime, turisti~keagencije koje u~enicima osnovnih{kola u Kantonu Sarajevo prodajuturisti~ke aran`mane za ekskurzijeimaju obavezu donirati 10 postood ukupnog iznosa prodatiharan`mana sindikatu SaudinaSivre. U kona~nici, Sivrineaktivnosti ne finansiraju samo~lanovi sindikata nego i roditeljidjece koja odu na ekskurzijskoputovanje. Navodno, na tako(i)legalan na~in prikupljena sredstvakoriste se za finansijsku pomo} zalije~enje ~lanova Sivrinog sindikata.

(M.F.)

Rekorder po zaradi u pro{loj godini uRS-u bio je Banjalu~anin koji je na izdava -nju nekretnina zaradio ~ak 12,15 milionamaraka.

Lista Poreske uprave RS-a na kojoj senalazi deset najve}ih iznosa prijavljenogoporezivog dohotka u pro{loj godinipokazuje da je upravo izdavanje nekretninabio najunosniji posao. Prema o~ekivanju,kao najbolje mjesto za dobru zaradupokazala se Banja Luka iz koje dolazipolovina imena sa liste Poreske uprave.

Najve}u zaradu na izdavanju nekretninaostvario je BBrane Jankovi}, kontroverznibanjalu~ki biznismen i biv{i predsjednikFK Borac.

Upu}eni izvori tvrde da ovaj biznismenposjeduje pola Gospodske ulice. Samo naizdavanju zgrade kompaniji M:tel Jankovi}mjese~no inkasira 110 hiljada maraka. Ovajbiznismen suvlasnik je hotela Bosna,najpopularnijeg u Banjoj Luci, ~iji suredovni klijenti parlamentarci Skup{tineRS-a koji dolaze iz unutra{njosti. Duga~akje spisak firmi ~iji je Jankovi} suvlasnik.Izme|u ostalih, GP Krajine, preduze}a

Borac trgovina, firme Euroline B&^, pre-duze}a Sama~ki smje{taj, @IF Privrednikinvest. GP Krajina je firma koja bilje`inevjer ovatne poslovne rezultate, jer joj je,prema finansijskim izvje{tajima, ~ista dobit~ak 40-50 posto ukupnog poslovnog priho-da. Krajina je za 7 godina ostvarila netodobit od najmanje 135 miliona KM i isplati-la ukupno 31,1 milion KM dividendeakcionarima. Bitno je ista}i da je Dodik,indirektno, suvlasnik GP Krajine i topreko firme Kaldera, {to obja{njava lako}us kojom ova firma dobija unosne poslove.Uspon GP Krajine po~inje krajem okto-bra 2000. godine i krajem prvog Dodikovogpremijerskog mandata, kada im tada{njiministar odbrane u Vladi RS-a MManojloMilovanovi} mimo zakona prodao 175dunuma zemlje, sa pripadaju}im objektima,koja se nalazi u centru Banje Luke.Zauzvrat je GP Krajina imala obavezu da zapotrebe vojske izgradi 84 stana. Najve}ipaket akcija u GP Krajini, njih 38,2 posto,posjeduje MMilenko ^i~i}, koji je ujedno ivlasnik kompanije Kaldera.

(M.M.)

RENTABILNO RENTANJE

MINI MARKET

GOSPODAR GOSPODSKE ULICEBiznismen Brane Jankovi} vlasnik je velikog broja lokala u centru Banje Luke

Saudin Sivro

Dodikov biznismen BraneJankovi od rentanja poslovnihobjekata godinje zaradi preko

12 miliona maraka

www.bosanskaraja.com

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]

25.6.2015. I SLOBODNA BOSNA 5

KAPO TI MUTI

Softi} i Kadri}najizglednijikandidati zadirektora KPZSarajevoDirektor Federalne agencije zaoduzimanje nelegalno ste~eneimovine Kenan Kapo obna{aju}idu`nost direktora Kazneno-popravnog zavoda Sarajevo,navodno je parama poreskihobveznika, preko ra~unaFederalnog ministarstva pravde,finansirao svoj doktorat, a poidenti~noj matrici finansiran je imagistarski rad njegovog biv{egpomo}nika Amera Softi}a, koji jejedan od kandidata za upra`njenomjesto direktora KPZ Sarajevo.Navodno, jedan od kandidata zamjesto direktora je i biv{i na~elnikzatvorske policije Refko Kadri} kojise svojevremeno sukobio saKapom. Naime, zbog podr{ke kojuje pru`io policijskoj slu`benici, akoju je Kapo uznemiravao, Kadri}je premje{ten na nepostoje}e radnomjesto. Kadri} je o svemuobavijestio federalno Ministarstvopravde, odbor za `albe i uredombudsmena, ali bez ikakvihrezultata. (M.F.)

MINI MARKET

Akcija USAID-aLjudi nemaju cijenu

Kenan Kapo

Jay Singh, predstavnik USAID-a, iSamir Rizvo, dr`avni koordinatorza borbu protiv trgovine ljudima

www.bosanskaraja.com

ETVRTAK, 18. JUNI

Tra`e od mene komentar o hap{enjuNASERA ORI]A, legendarnog koman -danta odbrane Srebrenice. Da su druga~ijiuvjeti i da je druga~iji kontekst, odgovorio bihbrutalno ali, pretpostavljam, ta~no: koman -dant odbrane Srebrenice Naser Ori}, da jeimao imalo obraza i vojno-policijske ~asti,ubio bi se sam od sebe, na vakat.

Ostat }e vje~ita misterija kojomkomandant Ori} vje{to trguje: ko ga je,kako i pod kojim okolnostima izvukao uaprilu 1995. godine u Tuzlu skupa s jo{ 15-20 va`nih zapovjednika? Dvadeset godinaNaser Ori} trguje na ka{ikicu svojomistinom o Srebrenici, pa`ljivo dozira.Dakle, da politi~ki i dru{tveni kontekst nijeovakav, lako bih ja i lako bi mi zavr{ili,zaklju~ali pri~u sa simbolom odbraneSrebrenice, komandantom mrtve vojskeNaserom Ori}em.

Svaka pri~a o Srebrenici, herojima izlo~inima, agresorima i `rtvama,limitirana je i uvjetovana emocijama irazumom. Kad se i ako se cijela ta pri~aslegne, kad argumenti pameti ukloneatavizme mr`nje, do}i }emo do jednogvaljanog zaklju~ka - na komemoracijskimskupovima u Poto~arima u posljednjihdvadeset godina ja sam bio ~e{}e negoNaser Ori}. Te{ko je i tu`no gledatikomercijalizaciju i estradizaciju memo -rijalnog okupljanja u Srebrenici, tubjesomu~nu, nezasitu, agresivnu skupinutrgovaca tragedijom Srebrenice. @rtva se,izme|u ostalog, prepoznaje po dosto -janstvu i ~estitosti. Tako bi bar trebalobiti...

PETAK, 19. JUNI

Kako u isti dan, a pogotovo u isti tekst,udjenuti, uturiti, implementirati dvijeprotivrje~ne, isklju~ive, haman pa neprija -teljske, nepomirljive novinarske sudbine:BORISA DE@ULOVI]A i MILOMIRAMARI]A? Nikako, vjerovatno. Baratatinasilnim analogijama, srpsko-hrvatsko-bosanskim brakovima, razvodima, ~udima,nije ni pristojno ni drugarski. Hajdemopro~istiti stvar privatnih simpatija, nju{kanja;dana{nja vijest, odnosno dvije vijesti da seBoro De`ulovi} ispisao iz najve}e hrvatskemedijske tvrtke, Europa Press Holdinga, te daje Milomir Mari}, nakon tre~eg, ~etvrtog stentau nekoj beogradskoj klinici ipak pre`ivio, menije va`na iz sitnog razloga zbog kojeg sam seodlu~io baviti ovim krupnim poslom: i jedan idrugi su, prije svega, sjajni pisci. Nije ovosamo profesionalni refleks, tako ~injeniceka`u. Neko je prije, a neko kasnije shvatiosurovu matematiku korporativnog novinarstva,Mari} devedesetih godina sa Kari}em aDe`ulovi} ne{to malo kasnije sa Kutlama,Pavi}ima, vra`jim materama... Sjedio sam nekidan s MMiroslavom Kutlom, raspravljaju}iraznorazne besmislice. Kad god se nasekiram,on ka`e: Priko~i, ho{ da te opali srce. Jest, upravu je.

SUBOTA, 20. JUNI

Sve sam utakmice mlade reprezentacijeSrbije na prvenstvu svijeta u NovomZelandu, do ove posljednje u finalu, protivBrazila, gledao; ovu pobjedni~ku, jutro -{nju, sam prespavao iz razloga sino}njih,

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2015.6

OTVARANJE TABUT TEMA

D`aba je, mora se...

Kako u isti dan, a pogotovo u istitekst, udjenuti, uturiti, implemen-tirati dvije protivrjene, iskljuive,haman pa neprijateljske,nepomirljive novinarske sudbine:BORISA DEULOVIA i MILOMIRAMARIA? Nikako, vjerovatno.Baratati nasilnim analogijama, srp-sko-hrvatsko-bosanskim brakovima,razvodima, udima, nije ni pristojnoni drugarski. Hajdemo proistitistvar privatnih simpatija, njukanja;dananja vijest, odnosno dvijevijesti da se Boro Deulovi ispisaoiz najvee hrvatske medijske tvrtke,Europa Press Holdinga, te da jeMilomir Mari, nakon treeg, etvr-tog stenta u nekoj beogradskojklini ci ipak preivio, meni je vanaiz sitnog razloga zbog kojeg sam seodluio baviti ovim krupnimposlom: i jedan i drugi su, prijesvega, sjajni pisci. Nije ovo samoprofesionalni refleks, tako injenicekau. Neko je prije, a neko kasnijeshvatio surovu matematiku korpo-rativnog novinarstva, Maridevedesetih godina sa Kariem aDeulovi neto malo kasnije saKutlama, Paviima, vrajim matera-ma... Sjedio sam neki dan sMiroslavom Kutlom, raspravljajuiraznorazne besmislice. Kad god senasekiram, on kae: Prikoi, ho date opali srce. Jest, u pravu je.

www.bosanskaraja.com

dakle kafanskih. Ruku na srce, to jeSvjetsko prvenstvo u`asno naporno,iscrpljuju}e, da ne ka`em dosadno. Nijednautakmica nije okon~ana u regularnom,zakonskom, roku od devedeset minuta,neprestano su se igrali produ`eci, izvodilapripetavanja, pucali, poga|ali i proma{ivalipenali. Zanimljivije mi je Evropskoprvenstvo mladih selekcija do 21 godinukoje se igra u Pragu, gdje se, tako|er,natje~e Srbija. Uz Njema~ku, Englesku,Portugal, Dansku... i, naravno, ^e{ku.Sino} me prijateljica iz Kanade probudi, unamjeri da mi uhvati mu{tuluk: Pobijedilismo, u{li smo u ~etvrtfinale.

Danas se voditelj srbijanske televizijeArena dosjetio da za komentar ogromnoguspjeha srpskih orli}a zamoli ZVONI MIRABOBANA, kapitena jugoslovenske omla -dinske selekcije koja je 1987. godine u ^ileuostvarila isti sportski podvig - bila prvak svijeta.Zvone Boban je u finalnoj utakmici protiv(Zapadne) Njema~ke, to je jedina utakmica stog prvenstva za koju je tada{nja jugoslavenskatelevizijska mre`a otkupila prava, daoNijemcima jedini gol, tri-~etiri minute prijekraja, nakon ~ega su tradicionalno neugodni iuporni Nijemci, dvije-tri minute prije kraja,izjedna~ili protiv jugoslavenskih sokoli}a.Tada{nje zlatne dje~ake sa klupe su vodilitreneri MIRKO JOZI] i MIRSADFAZLAGI]. Zanimljivo, ovaj posljednji,Fazlagi}, skoro dvije decenije ranije (1968.) bioje stub odbrane jugoslavenske reprezentacijekoja je za dlaku ostala bez titule prvaka Evropeu ra{omonskom, dvotomnom, finalu u Italijiprotiv istoimene reprezentacije. Kada bi, i akobi, najbolji italijanski napada~ LUIGI GIGIRIVA, eventualno u dvije finalne utakmicesvega jednom, ili dva puta, pretr~ao Fazlagi}a,do~ekao bi ga stub odbrane, neprelazni BBlagojePaunovi} (uz Dragana Holzera i MiroslavaPavlovi}a), ~iji je sin VELJKO PAUNOVI]vodio srpske omladince do svjetskog vrha naprvenstvu u Novom Zelandu.

Zvonimir Boban, u percepciji pro sje -~nog srpskog navija~a, ima nepromijenjen,stigmatiziraju}i status razbija~a Jugo sla -vije, od onda kad je na Maksimiruodalamio nogom bo{nja~kog policajca, asve nao~igled zabrinutih Delija, @ELJKARA@NATOVI]A i ALEKSANDRA VU^I -]A. Biranim rije~ima, otmjenim jezikom,iskreno i pristojno Boban odaje priznanje i~estita srpskim dje~acima na svjetskojtituli.

A znate li {ta mi je Zvone Boban rekaojednom kad smo u [paniji sjedili kad je onigrao za Celta Vigo, kod mog prijateljaMostarca Vladimira Gudelja?, pita voditeljaArena sporta gost-stru~ni konsultantDRAGAN OKUKA, nekada{nji igra~Vele`a i trener brojnih klubova ireprezentacija. Kazao je da je cijeli `ivotnavijao za Vele`, jer ga je otac tako vaspitao.A ja sam Bobanov broj telefona, vjerovali iline, dobio od na{eg poznatog glumca

SERGEJA TRIFUNOVI]A, ka`e voditelj.Sergej je, znamo to, ro|eni Mostarac.

Blistav glumac i, ka`u oni koji ga znaju,ba{ dobar i nagodan frajer. Nikad nisamimao pretjerane simpatije prema Ro|enima,ali se mora priznati da su najva`niji ljudi iztog miljea radili da svemu, pa ifudbalu/nogometu, vrate elementarnu,supstancijalnu strukturu i su{tinu bavljenjasportom.

NEDJELJA, 21. JUNI

HAMZA ALI], baca~ kugle, ~udo jednood dobrote i ~ovjeka, bacio je danas u Bakuukuglu preko dvadeset metara. Mediji ovako otom podvigu izvje{tavaju: Ali} oborio rekordevropskih prvenstava. To daje, ko biva,dodatnu snagu i polet na{em baca~u. Hamzaje oborio rekord samo zato {to ga niko prijenjega nije dr`ao. A uspjeh je ogroman. Isteve~eri, dakle u nedjelju, na jednoj drugojjavnoj televiziji, srbijanskoj, objavljuju da jedjevojka iz Novog Pazara AMELA TERZI],pobijedila, opet u Bakuu, a mo`da i nije uBakuu. Sru{ila je Amela rekord koji je 1947.postavila VERA NIKOLI], ka`e voditelj. Kone zna kakav trud, suze i znoj zahtijeva,podrazumijeva bacanje kugle preko dvadesetmetara, ko se nije suo~io sa vremenskombarikadom od dvije minute na osamstometara, ne zna ni{ta o atletici, o `ivotu i smrti.Te godine, ne 47. nego 67., kad je divnadjevoj~ica iz ]uprije oborila svjetski rekord,probiv{i zvu~ni zid od dvije minute, imao samsedam-osam godina i bio svjestan da samsvjedok historije. Nije to nikad Vera Nikoli}ponovila, raspala se na olimpijadi u Meksikupola godine kasnije, jedva `iva do{la do cilja,umorna, iscrpljena, slomljena. Pri~ao sam tojedne rasko{ne no}i dami koja je u Sarajevodo{la avionom i tako se vratila. Han`ekovi}se preziva i bavi se veterinarskom farma -ceutikom. Mislim da sam damu dovoljnoupeglao tvrde}i da bi njen tata MMarijanHan`ekovi}, ugledni odvjetnik, da je malovi{e para ulo`io u hrvatsku atletsku elitu,Lucijana Su{nja, JJelicu Pavli~i}, mogaoprofitirati vi{e nego {to je kupio EPH.

PONEDJELJAK, 22. JUNI

Evropska unija dodijelila je nekenovinarske nagrade za osobit dobrinos upromicanju evropskih vrijednosti.Nagrada je oti{la u ruke neke nevladineorganizacije i novinarke koja je, uprkossvemu afirmisala pozitivne vrijednosti.

Ali, ne lezi vra`e, javio se neko, autor,novinar, koji je istu reporta`u, samo malodruga~iju, objavio prije tri-~etiri godine. Ida ne duljim, novinarske slobode i standardii njihovo vrednovanje postalo je predmetlicitacije tzv. me|unarodnih eksperata,Jedini profitabilan na~in da bude{ novinar

jeste da se ne bavi{ novinarstvom!

UTORAK,23. JUNI

Ju~er u Novom Sadu, danas u Beogradugostovao je MARIO VARGAS LLOSA,nobelovac. Prekju~er je u Stocu, a prijetoga u Sarajevu i Mostaru, svoj najnovijiroman, epohalan, vjerovatno, ~udo odliterature, promovirao JASMIN IMA MO -VI], gradona~elnik Tuzle.

Cijela ta drama oko romana JasminaImamovi}a, ne znam vi{e kojeg, medijski ikulturalno dovedena je na razinu dru{tvenogdoga|aja. HALID BE[LI], JASMINDURAKOVI] i razne vrste promotora odZagreba do Stoca doprinose tompopulisti~kom knji`evnom spektaklu. Nijelijen pisac Imamovi}, dapa~e nadahnut je upromoviranju, kako on veli, ekonomskogpatriotizma. Kako se ono zva{e nobelovac iz^ilea Mario Vargas Llosa - ekonomskopatriotski sam pro~itao njegove knjige, odromana Grad i psi pa do Avanturanevaljalih djevoj~ica. A jesi li ^itaoLlosinu novu knjigu?, pita me prijatelj izduboke emigracije. Nisam, sna|em se.Ve} pola godine ~itam isklju~ivo patriotskeknjige.

P.S. Odem jutros do DM-a. Imam ja tajobi~aj, oprati kosu. Reko{e mi nema {amponaiz Dite niti ih je ikad bilo. Ka`e jedan, a nijenedobronamjeran, uzmi Venish, burazeru.

SRIJEDA, 24. JUNI

Bo{nja~ka djeca u {kolama u RepubliciSrpskoj, od Podrinja do Krajine, odbijajupreuzeti svjedo~anstva u kojima pi{e da im jematernji jezik bo{nja~ki, a ne bosanski. Time,djeca, ali i roditelji, izravno udaraju na ustavniporedak Republike Srpske u ~ije je jezi~ketemelje ugra|eno da se u tom entitetu govoretri ravopravna jezika: srpski, hrvatski ibo{nja~ki. Bosanski jezik ne postoji, svedok se tri naroda ne dogovore oko teproblematike, obja{njava jeziko slovnisegregacijski autoritet MILORAD DODIK.

Dok to ne bude tako, dok, dakle,predstavnici tri naroda ne dogovore minimumzajedni~kih jezi~kih standarda, ko }e harloviniiz Lakta{a obja{njavati smisao i zaklju~keNovosadskog dogovora iz 1954. godine.

Ima jedna basna iz sarajevskogzoolo{kog vrta, Pionirske doline. Iste onemasovne grobnice u kojoj su ljudo`deripoput MMirze Deliba{i}a i DDavorina Popovi}abacali srpsku neja~ u ralje lavova. Dakle, utom istom zoo vrtu navalio ris da malomnemo}nom zecu seksualno napakosti. Nerise, ka`e jadni zeko. Ne rem se, stare mi,veli mu ris. Kad ovu sitnu dogodov{tinu risiz Lakta{a s nepostoje}eg bosanskogprevede na ustavni bo{nja~ki jezik, bojim seda }e biti kasno i za mene i za njega.

25.6.2015. I SLOBODNA BOSNA 7

www.bosanskaraja.com

Mjesec maj u cjelini karakteri{e rast deviznih rezervi kojiiznosi 113,61 mil. KM, odnosno procentualno izra e`no1,43% (kraj maja u odnosu na kraj aprila). U maju je ostva-ren pozitivan saldo prodaje i kupovine KM prema komerci-jalnim bankama koji iznosi 177,62 mil. KM. U maju je zapotrebe servisiranja spoljnog javnog duga ukupno pla}eno46,48 mil. KM (podatak Odjeljenja za servisiranje javnogduga BiH).

Tokom maja ukupne devizne rezerve, uz zabilje e`ne

dnevne fluktuacije, bilje e` trend rasta sve do kraja mjeseca(29.05.) kada iznose 8.051,93 mil. ekv. KM, {to predstavljamaksimum ukupnih deviznih rezervi u 2015. godini, i ujed-no od osnivanja CBBiH.

U maju ukupne devizne rezerve su se u prosjeku kreta-le oko 7.982,81 mil. ekv. KM, {to je za 123,05 mil. KM vi{enego u prethodnom mjesecu. U prvih pet mjeseci teku}egodine devizne rezerve su se u prosjeku kretale oko7.869,79 mil. KM.

Depoziti stanovni{tva su u toku maja ostali na istomnivou kao u aprilu i iznosili su 9,425 milijardi. Po prvi putposlije veoma dugog perioda (ako se izuzme pad udecembru zbog ste~aja Bobar banke) ovi depoziti nisuzabilje`ili mjese~ni porast. Dugoro~ni depoziti su pri tomeporasli na mjese~nom nivou za ~etiri miliona KM, {to govorio sve manjoj mogu}nosti i `elji za {tednjom. Posmatrano povalutnoj strukturi, na mjese~nom nivou do{lo je do manjegpada depozita u doma}oj valuti i identi~nog rasta depozitau stranoj valuti. Na godi{njem nivou, depoziti u doma}oj

valuti su mnogo nagla{enije rasli (504 miliona KM) uodnosu na depozite u stranoj valuti (293 miliona KM).Godi{nji stopa rasta je jo{ uvijek visoka i iznosi 9,2%.

U sektoru nefinansijskih preduze}a ve} se dva mjeseca zapa`azna~ajan porast depozita, pa su tokom maja porasli za 102 milionaKM, i dostigli su iznos od 3,559 milijardi KM. Glavnina ovogpove}anja se odnosi na prenosive depozite (96 miliona KM), dok suostali depoziti samo neznatno porasli. Na godi{njem nivou se bilje i`relativni porast od 2,9%, {to je ista stopa rasta kao u prethodnommjesecu, {to sugeri{e da bi se ovaj trend mogao nastaviti.

Depoziti stanovni{tva

Depoziti preduze}a

Kretanje ukupnih deviznih rezervi tokom maja 2015. godine

www.bosanskaraja.com

www.bosanskaraja.com

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2015.10

PI[KI PROPALO

PredsjednikSkup{tne RS-aNedeljko^ubrilovi}zabranioslu{anje tonskog snimkadva papkaDugo o~ekivana posebna sjednicaNarodne skup{tine Republike Srp -ske o politi~koj trgovini i kupovininarodnih poslanika prilikom izboraVlade RS-a, po~ela je skandalom. Na po~etku sjednice poslanik NDP-a Dragan ^avi} pustio je tonskisnimak na kojem se ~uje glas pre-mijerke RS-a @eljke Cvijanovi}koja govori o kupovini papaka, noprekinuo ga je predsjednik Narodneskup{tine RS-a Nedeljko^ubrilovi} isti~u}i da se time kr{iposlovnik, jer je audiosnimak priba v-ljen na nezakonit na~in i ne mo`ese pu{tati na sjednici Skup{tine. Posebna sjednica je sazvana naprije dlog opozicionih poslanika, kojitvrde da audiosnimak dokazuje daje aktuelna Vlada RS-a formirana natemelju politi~ke korupcije - trgovinei kupovine narodnih poslanika. No, krajnji dometi rasprave prili~nosu ograni~eni: opozicija ima u ruka-ma samo jedan materijalni dokaz -audiosnimak - ali ne mo`e pribavitidokaz da je snimak autenti~an zbog

MINI MARKET

Neformalna grupa gra|ana Bosne iHercegovine uputila je peticiju AmbasadiSAD-a u na{oj zemlji u kojoj apeliraju daSAD uskrate gostoprimstvo IIvanu[u{njaru, nedavno imenovanom general-nom konzulu na{e zemlje u ^ikagu.

Kako su istakli potpisnici apela, me|ukojima su SSenad Pe}anin, Slavo Kuki},Jasmila @bani}, fra MMile Babi}, AhmedBuri}, Zlatko Dizdarevi}, AleksandarHemon, fra PPetar Jele~ i drugi, [u{njar jeosoba koja kao vlasnik i urednikinternetskog portala Poskok.info ve}godinama daje nemjerljiv doprinos

raspirivanju {ovinizma, me|unacionalnenetrpeljivosti i ksenofobije u Bosni iHercegovini.

Gra|ani na{e zemlje ve} su, na`alost,navikli da izbor diplomatskih kadrovaBosne i Hercegovine predstavlja podjelupoliti~kog plijena koji politi~ki lideridijele prvenstveno po vlastitim krimi -nalnim, rodbinskim i nacio na li sti ~kimkriterijima. Iako [u{njar nije prvi koji jebiran na opisanim kriterijima, mislimo daje krajnje vrijeme da bude posljednji,stoji u peticiji neformalne grupe gra|ana.

(S.B.)

OVI OKOM, UNJARE POSKOKOM

Upuen apel vlastima SAD-a da uskrate gostoprimstvo

bh. konzulu Ivanu unjaru

Mile Radi{i}, vlasnik firme Grand tradeiz Banje Luke i kum MMilorada Dodika,predsjednika SNSD-a i RS-a, {to mu je pomi{ljenju mnogih glavni adut u poslovnomsvijetu, ve} vi{e od 100 dana se nalazi ubjekstvu!

Radi{i} je navodno pobjegao iz BiH nadan kada se trebao javiti na izdr`avanjekazne zatvora od tri godine u banjalu~kimTunjicama zbog malverzacija s cijenamaakcija Medicinske elektronike.

Od tada je pro{lo vi{e od 100 dana, aRadi{i} je jo{ uvijek nedostupan pravosu|uRS-a, iako je za njim raspisana me|unarod-na, crvena Interpolova potjernica.

@eljko Dragojevi}, direktor Sudskepolicije RS-a, koja ga je trebala sprovesti naizdr`avanje kazne nakon {to se sam nijejavio, priznao je da nema informacije otome gdje se Radi{i} nalazi.

Mi njega i dalje tra`imo, ali on trenut-no, prema na{im informacijama, nije u BiH.Bilo je ranije kontakata s njim kada je rekaoda se nalazi u Srbiji i da se ne}e vratiti u BiHdok se ne rije{i njegov zahtjev za odgoduizvr{enja kaznene sankcije i to je bilo sve.

Poslije toga je raspisana me|unarod na pot-jernica, ali mi sada nemamo informacije je lion u Beogradu, odakle je rekao da se javioprvi put ka`e Dragojevi}.

Radi{i} ima i dr`avljanstvo Srbije, pa gamogu i tamo procesuirati, ako se tamonalazi, ka`e direktor sudske policije.

U me|uvremenu, pravomo}no osu|eniRadi{i} o~ito nesmetano vodi poslove usvojoj firmi, odnosno na izgradnji objektaGrand trade u Banjoj Luci, gdje bi seradovi trebali privesti kraju kako bi u njegamogao useliti Telekom Srpske. Rok je 30.juni. (S.B.)

KUM CARUJE, SNAGA KLADE VALJA

Dodikov kum, biznismenMile Radii u bjekstvu ve

vie od sto dana

Nedeljko^ubrilovi}

Mile Radi{i}

PRO ET CONTRA

25.6.2015. I SLOBODNA BOSNA 11

svjesne opstrukcije Specijalnogtu`ila{tva RS-a, koje ni za punih{est mjeseci nije provelo forenzi~kuanalizu i utvrdilo autenti~nostspornog audiosnimka. (M.A.)

JEDNOM PAPAK, UVIJEKPAPAK

Dodik nije siguran u vjernost IlijeStevan~evi}a Milorad Dodik, lider SNSD-a, vi{enije siguran u glas svog drugogpapka, narodnog poslanika IlijeStevan~evi}a, predsjednika Partijeujedinjenih penzionera RS-a.Naime, Stevan~evi} tra`i ono {tomu je obe}ano kada se od njegatra`ila podr{ka Vladi @eljkeCvijanovi}. On insistira naobe}anom mjestu zamjenikageneralnog direktora Fonda PIO,kao i na dva direktorska mjesta u{umskim gazdinstvima Ribnik iViso~nik iz Han Pijeska. Dodiku jeporu~io da, ukoliko od obe}anogne bude bilo ni{ta, promijeni}estranu i podr`ati Savez zapromjene, kojem je potreban svakiglas kako bi promijenili odnossnaga u Skup{tini RS-a. Ina~e,kompenzacioni mandat Stevan~evi}je zaradio na listi SDS-a, ali sepredomislio i podr`ao aktuelnuve}ini u Skup{tini.

(M.D.)

MINI MARKET

EROL MUJANOVI]Ekonomski analiti~ar

NEU na{em kontekstu nepodr`avam jer opet nedjelujemo na uzroke krizenego na posljedice inisam siguran da bi novacbio racionalno potro{en.Za nekoliko godina tajnovac bi se potro{io aproblemi bi ostali isti.

ENES GANI]Savjetnik direktora u

Agenciji za privatizaciju

DAMi{ljenja sam da je VladaFBiH trebala to i davnouraditi zbog toga {to odmanjinskih paketa dion i -ca, gdje je dr`ava manjin -ski vlasnik, nema nikakvedirektne koristi. VladaFBiH nema na~in da do -bije profit nego se oninvestira u samu firmu,samu kompaniju. Kapitalse topi i uglavnom su tosmanjene vrijed nosti dio -

nica pa to danas, uodnosu na prije nekolikogodina, daleko manje vi{evrijedi. Ako se nastaviovaj trend, posebno tamogdje se evidentiraju gubiciu poslovanju, bojim se daVlada ne}e imati {taprodati u narednoj godini.

ZORAN KRE[I]Novinar Ve~ernjeg lista

DAVlada FBiH treba prodatimanjinske udjele jer neutje~e na poslovnu poli tikutih kompanija za razliku odtelekoma ili elektro privred -nih predu ze }a koja nikakone bi smjela biti predmetprivatizacije, {to je klju~nizahtjev stranaca koji sunam sa~inili tzv. refor m skuagendu.

AZIZ [UNJEProfesor na

Ekonomskom fakultetu

DA/NEPodr`avam ideju da Vlada

FBiH proda firme u kojimaima manjinski vlasni~kiudio ako nema strate{kiinterese, a ako Vlada FBiHima strate{ki interes, ondane. Na{a Vlada, na`alost,nema artiku lisano {ta jestrate{ ki interes i nemajasna strate{ka opredj elj -enja, i to je problem.

DAMIR MILJEVI]Ekonomski analiti~ar

DA/NEMi{ljenja sam da VladaFBiH treba da proda firmeu kojima ima manjin skivlasni~ki udio ukoliko onenisu profi ta bil ne. Ukolikojesu profi ta bilne, smatramda ne treba da ih proda.

SEDIN ]ENANUrednik IP TV1

DATakva preduze}a uglav -nom koriste dr`avni udioza punjenje privatnihra~una i utvrda su politi -~kih partija. Privati zacijaje po`eljna, tim prije jer jeprivatni sektor mnogoefikasniji od dr`avnog ipovoljniji za gra|ane.

Podravate li ideju da Vlada FBiHproda firme u kojima ima manjinski

vlasniki udio?

Priredila: Ma{a ]osi}

IlijaStevan~evi}

Sjeme politi~ke krize koja jeupravo i`d`ikljala i skoro para -lizirala politi~ke institucijeFederacije BiH, posijano je nek o -li ko mjeseci pred izbore, kada je

iza kulisa sklopljen trojni pakt i formirana~vrsta postizborna koalicija HDZ-a, DF-a iSBB-a, koju su gra|ani trebali verificiratina oktobarskim izborima 2014. godine.Strana~ki lideri DF-a i SBB-a, @@eljkoKom{i} i FFahrudin Radon~i}, bili supotpuno uvjereni da }e dobiti ve}inskupodr{ku bo{nja~kih glasa~a i da }e sneprikosnovenim gospodarom hrvatskepoliti~ke scene, DDraganom ^ovi}em,formirati parlamentarnu ve}inu u kojojne}e biti mjesta za SDA. Bili su potpunouvjereni da }e SDA zaglaviti u frakcijskimborbama nakon odlaska SSulejmana Tihi}a ida }e se ova partija na strana~kom kongresudefinitivno podijeliti u najmanje dvatabora, od kojih }e jedan predvoditi BBakirIzetbegovi} a drugi AAdil Osmanovi}.

TAJNI PREGOVORINa tajnom sastanku u jednoj mostarskoj

kafani, dva mjeseca pred izbore, Kom{i} i^ovi} u~vrstili su pakt dogovorom daDemokratska fronta u izbornoj kampanji neforsira kandidaturu AAnte Popovi}a zahrvatskog ~lana Predsjedni{tva BiH, a da^ovi} zauzvrat nakon izbora forsirakoaliciju sa DF-om i SBB-om. Na drugojstrani, kandidati SBB-a i DF-a zabo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH,Fahru din Radon~i} i EEmir Suljagi}, iakoizborni rivali, udru`ili su snage u poku{ajuda sprije~e izbor Bakira Izetbegovi}a iolak{aju eliminaciju SDA iz svihpostizbornih kombinacija. S tim ciljem,Radon~i} se uglavom oslanjao na mo}vlastite propagande (Dnevni avaz, TVAlfa) dok se Suljagi} dao u potragu zasaveznicima iz vrha SDA koji bi mu

pomogli u projektu ru{enja Bakira Izetbe -govi}a. Uspio se pribli`iti SDA-ovomtajkunu AAliji Budnji, vlasniku sumnjivoprivatiziranih ilid`anskih hotela, bliskomsaradniku Sulejmana Tihi}a i protivniku

Bakira Izetbegovi}a. Mjesecima prije toga,Radon~i}ev Avaz, s nekoliko godina zaka -{njenja, tretirao je Budnju kao notornogratno-poratnog profitera i besprizornogtajkuna, no pred same izbore Budnjo je u

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2015.12

KAKO NAM SE DESILA KRIZA

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Puno prije parlamentarnih izbora, Komi, Radoni i ovi dogovorili su koalicijuu kojoj nema mjesta za SDA; Slobodna Bosna otkriva kako bi izgledala federalna

vlast da SDA na izborima nije odnijela uvjerljivu pobjedu

FEDERALNA RAVNOTE@A NEMO]I

Kom{i}, R

Avazu dobio status relevantnog sagovo rni -ka vrijednog pa`nje i po{tovanja. Naravno,samo dok se kretao u zadatom okviru -ru{enja Bakira Izetbegovi}a.

PODJELA PLIJENAUvjereni u izborni debakl SDA, ~elnici

DF-a i SBB-a ve} su bili dogovorili podjelubo{nja~ke kvote vlasti na ravne ~asti.Demokratska fronta preuzela bi liderskuulogu u Vije}u ministara BiH, dok bi SBBpreuzeo ~elnu funkciju u Vladi FederacijeBiH. Kako su obje funkcije bile rezerviraneza kandidate iz reda Bo{njaka, najizglednijifavoriti DF-a za predsjedavaju}eg Vije}aministara BiH bili su Emir Suljagi} i RReufBajrovi}, koji bi usko~io u slu~aju daSuljagi} pobijedi na predsjedni~kimizborima.

Kandidat SBB-a za funkciju federalnog

25.6.2015. I SLOBODNA BOSNA 13

DRUGO POLUVRIJEME SLU^AJA BUDIMIR

O~igledna je ~injenica da SDA i HDZu ovom trenutku nemaju parlamentarnuve}inu, no isto tako je evidentno da ni DFi SBB ne mogu osigurati kvalificiranuve}inu u oba doma federalnogParlamenta, a pogotovo ne moguosigurati dvotre}insku ve}inu koja jepotrebna za smjenu dopredsjedniceFederacije BiH Melike Mahmutbeovi}.Dvotre}inska ve}ina je nu`an, alinedovoljan uslov za smjenu predsjednika

i dva dopredsjednika FBiH. Ustroj Federacije BiH tako je

kompliciran da je vrlo te{ko sklopiti, a jo{te`e demontirati vlast prije redovnihizbora.

To je lekcija koju su svi morali nau~itiiz proteklog mandata, kada su SDP i SBBskoro pune dvije godine potro{ili ubezuspje{nom poku{aju da smijene @ivkaBudimira i otvore put za rekonstrukcijuvlasti.

NENAU^ENA LEKCIJA

Vlast teko sastaviti, jo tee rastaviti

Parlamentarnu ve}inu nema ni vlast ni opozicija!

PREDIZBORNI SAVEZRadon~i} i ^ovi} o~ekivali su da }e vlast formirati bez SDA

premijera bio bi Fahrudin Radon~i}, uslu~aju izbornog poraza na predsjedni~kimizborima.

Dogovorenu podjelu karata izme|u DF-a,SBB-a i HDZ-a pobrkali su gra|ani na naizborima u oktobru pro{le godine, a prijesvih bo{nja~ki glasa~i, koji su suprotnopredizbornim istra`ivanjima i prognozamau najve}em broju stali iza SDA i BakiraIzetbegovi}a za bo{nja~kog plana Pre dsjed -ni{tva BiH. SDA je osvojila vi{e glasovanego DF i SBB zajedno, i pri takvomodnosu snaga bilo je nezamislivo da sevlast formira bez SDA, mada jematemati~ki i takva kombinacija bilamogu}a.

Demokratska fronta nevoljko je u{la upregovore sa SDA, potajno se nadaju}i da}e pregovori propasti i da }e u drugomkrugu vlast formirati predizborni trojnisavez: SBB, DF i HDZ. To se me|utim nijedesilo, mada su ~elnici DF-a uradili sve {toje bilo u njihovoj mo}i da pregovoripropadnu, ali da odgovornost za neuspjehpreuzme SDA.

Na isti na~in ~elnici DF-a pona{ali su sei kasnije, kada je s nekoliko mjesecizaka{njenja te{kom mukom dogovorenakoaliciona vlast SDA, DF-a i HDZ-a, pri~emu je DF, kao najmanja ~lanica trojnogsaveza, dobila tek mrvice izvr{ne vlasti.Ambiciozni Emir Suljagi}, koji je predizbore ma{tao o funkciji ~lana Predsje d ni{ -tva BiH ili, u najgorem slu~aju, o funkcijipredsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH,morao se zadovoljiti zamjeni~komfunkcijom u dr`avnom ministarstvu odbra -ne! Ne{to bolje je pro{ao jednako ambi -ciozni Reuf Bajrovi}, no i on je nezado -voljan kao i Suljagi}, jer se pred izborevidio na nekoj od ~elnih funkcija izvr{nevlasti.

PAT POZICIJANema sumnje da bi DF bolje pro{ao u

savezu sa SBB-om nego {to je pro{ao usavezu sa SDA. Kom{i}ev DF i Rado n~i} -ev SBB osvojili su pribli`no jednak brojglasova i bili bi ravnopravni partneri uvlasti, a takav status DF nikako ne mo`eosigurati u savezu sa SDA koja je naizborima osvojila duplo vi{e glasova.

I bilo je samo pitanje dana kada }e seraspasti trojna koalicija SDA, DF i HDZ, ukojoj od po~etka nedostaje elementarnoguzajamnog povjerenja i uva`avanja.

Nakon izlaska iz federalne vlasti,Demokratska fronta @eljka Kom{i}apoku{ava o`ivjeti predizborni savez saSBB-om, s jasnom namjerom da nakonnekoliko mjeseci mrcvarenja i blokadaprisili SDA na povla~enje i ustupi prostorza novu vlast koju bi formirao savez SBB,DF i HDZ. Zato je MMilan Dunovi} ostaona poziciji dopredsjednika Federacije BiH

sa jasnim zadatkom da blokirarekonstrukciju federalne Vlade u re`ijiSDA i HDZ-a s nekim novim partneromumjesto DF-a.

No, s druge strane, i ponovo uspo -stavljeni savez SBB-a i DF-a ima identi~anproblem: ni oni ne mogu formirati novuvlast bez SDA, budu}i da ova strankakontrolira bo{nja~ku ve}inu u Domu naro -da, a ima i dodatni osigura~- dopre d sjed -

nicu FBiH MMeliku Mahmutbegovi}.Aktuelna kriza federalne vlasti zapravo

je drugo poluvrijeme identi~ne krize izprethodnog mandata, kada je SDPbezuspje{no poku{avao iz vlasti eliminiratiSDA i uvesti SBB.

Sve su prilike da }e i ishod drugogpoluvremena biti jednak ishodu prvog: niti}e DF istisnuti SDA, niti }e SDA prona}ialternativu DF-u.

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2015.14

KAKO NAM SE DESILA KRIZA

Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. za klijenteje kreirala jedinstveni proizvod: Hyponenamjenski kredit koji karakterizira fiksnakamatna stopa za sve vrijeme otplatekredita.

Ove kredite je mogu}e realizirati uiznosu do 29.300 KM, a maksimalni rokotplate je 5 godina.

Pored toga, krediti su KM-ovski (nisuvezani valutnom klauzulom za EUR).

Dodatna pogodnost za klijente kojiovim kreditom zatvaraju obaveze u drugojbanci je 0% naknade za obradu kreditnogzahtjeva.

Ovi krediti su namijenjeni svima koji`ele i planiraju da osvje`e svoje financije,svoj dom ili svoj odmor putovanjem izsnova. Visinu mjese~nog anuiteta klijentiprilago|avaju svojim potrebama i mogu } -no stima.

Sve informacije o Osvje`avaju}imHypo kreditima dostupne su putem webstranice banke, Hypo Kontakt Centra na070 340 340 ili u Hypo poslovnimjedinicama.

Hypo nenamjenski krediti do 29.300KM sa fiksnom kamatnom stopom

Golema ve}ina ~lanova Pred sjed ni -{tva Demokratske fronte protivi se izlaskuiz federalne vlasti, no presudnu rije~ kodoblikovanju strana~ke politike nemaPredsjedni{tvo nego nekolicina najbli`ihsuradnika @eljka Kom{i}a, prije svih EmirSuljagi} i Reuf Bajrovi}. Upravo su oni

najzaslu`niji za predizbornu izgradnjumosta izme|u Kom{i}a i Radon~i}a, kao iza ru{enje mosta izme|u Kom{i}a iIzetbegovi}a, koji su za ~etiri godinezajedni~kog rada u Predsjedni{tvuBiH izgradili solidno uzajamnopovjerenje.

PREDSJEDNI[TVO NA MARGINI

Komi slua Suljagia i Bajrovia

STRANA^KI IDEOLOZIKlju~ne poteze u DF-u povla~e Emir Suljagi} i Reuf Bajrovi}

Premda je Slu`ba za poslove sastrancima posljednjih godinadonijela tek nekoliko najstro`ijihmjera protjerivanja, po~etkomtjedna su jednoj dr`avljanki Srbije

zabranili ulazak u BiH u narednih petgodina. Kako Slobodna Bosna doznaje,nepo`eljna go{}a je AAnita [a}iri izSmedereva, koju su inspektori za strance, usuradnji s Obavje{tajno-sigurnosnomagencijom BiH, nedavno locirali napodru~ju Sarajeva. U priop}enju iz Slu`beza poslove sa strancima samo je navedenokako je odluka o protjerivanju srbijanskedr`avljanke donesena nakon {to je 24-godi{nja `ena progla{ena prijetnjom zanacionalnu sigurnost BiH?! Ona se dovodiu vezu s radikalnim sljedbenicimaselefizma, kratko su pojasnili u Slu`bi zaposlove sa strancima, uz napomenu da jeAnita [a}iri ve} privedena u Imigracionicentar.

Anita [a}iri je u Sarajevo stigla izSirije, po~etkom pro{le godine, nakon {tose u vihoru rata {erijatski vjen~ala sBosancem EEminom Hod`i}em, koji je u tovrijeme bio pripadnik vojnih formacijasamoprogla{ene Islamske dr`ave. Anita[a}iri je iz rodnog Smedereva u Sirijuoti{la u jesen 2013., zajedno s cijelomobitelji; ocem AA{imom, majkom BBahrijom,sestrom AAmirom i bra}om SSamirom iSafetom. Navodno se Anitin otac A{im[a}iri s budu}im zetom Eminom Hod`i}emzbli`io dok su zajedno ratovali u istojjedinici, pa je njihovo prijateljstvorezultiralo dogovorenim brakom. No, zarazliku od k}erke i zeta, koji su nekolikomjeseci kasnije odlu~ili napustiti Siriju,A{im [a}iri je ostao odan Islamskoj dr`avi.Taj je Smederevac, u me|uvremenu, postaozvijezda me|u sljedbenicima selefizma, anakon {to su internet portali objavili video-snimak pod nazivom ^ast je u d`ihadu,poruka Balkancima. Propagandni video-zapis u trajanju od dvadesetak minutaprikazuje mud`ahedine koji su u Siriju iIrak do{li iz dr`ava biv{e Jugoslavije, kakobi dostojanstveno i sigurno `ivjeli sa

svojim porodicama. Svojim sljedbenicimakoji ne mogu da emigriraju, istodobno,poru~uju da pokrenu napade protivdiktatora na Kosovu, u Albaniji iMakedoniji, postavljaju eksploziv ispodnjihovih ku}a i automobila, sipaju im otrovu jelo i pi}e...

I dok je njezin otac ostao u Siriji (daratuje i snima filmove), Anita [a}iri je uposljednjih godinu dana `ivjela u Sarajevu,zajedno sa suprugom Eminom Hod`i}em,koji se u BiH tako|er vratio po~etkom2014. Iako je u povratku iz Sirije, a unamjeri da sakrije vojni~ke tragove, EminHod`i} u Turskoj prijavio kra|u paso{a, uistrazi koju je kasnije otvorila Dr`avnaagencija za istrage i za{titu (SIPA)

nepobitno je utvr|eno da je ratovao uformacijama ISIL-a. Emin Hod`i} jeuhap{en po~etkom septembra pro{le godineu policijskoj akciji Damask, a prijemjesec dana je protiv njega Tu`iteljstvoBiH podiglo optu`nicu - tereti se da je nasirijskom rati{tu boravio u dva navrata, ponekoliko mjeseci.

Anita [a}iri }e u narednim danima bitideportirana u Srbiju, ostatak njezine obiteljijo{ se nalazi u Siriji i, zasigurno, vi{e ne}edolaziti u BiH. Prema podacima bh.sigurnosnih agencija, Anitin brat Safet[a}iri je u Sarajevu kratko boravio prijenekoliko mjeseci, u posjeti kod sestre i zeta,ali se u strahu od hap{enja, ponovno vratiou Siriju.

25.6.2015. I SLOBODNA BOSNA 15

S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Bosanska snaha sa sirijskog ratita postala persona non grata

Dravljanka Srbije Anita airiproglaena prijetnom za nacionalnu

sigurnost BiH

^AST JE U D@IHADUProtjerana dr`avljanka Srbije Anita [a}iri k}erka je A{ima [a}irija iz Smedereva, koji sepojavljuje u propagandnom videu snimljenom na sirijskom rati{tu

Nepuna ~etiri mjeseca nakonhap{enja sutkinje AAzre Mileti},nekada{njeg policijskog kome -sara MUP-a Unsko-sanskog ka n -to na RRame Brki}a i narko-dilera

iz Velike Kladu{e SSenada [abi}a, dr`avnitu`itelj DD`ermin Pa{i} zavr{io je istragu iSudu BiH pro{log tjedna uputio optu`nicukoja ih tereti za primanje, odnosno, davanjemita. Kako Slobodna Bosna nezvani~nodoznaje iz izvora bliskih Tu`iteljstvu BiH,jer je optu`nica potvr|ena tek u utorak (23.juna), predlo`eno je saslu{anje dvadesetaksvjedoka, me|u kojima su i trojica ~iji jeidentitet za{ti}en, a navodno su bili izravniakteri tog korupcijsko-pravosudnog ska n -da la, zavedenog kao operacija ^eki}?!Na su|enju sutkinji Azri Mileti} svjedo~it}e i njezine dugogodi{nje kolege, suciApelacijskog odjeljenja Suda BiH TTihomirLukes i MMilo{ Babi}, dr`avni tu`itelj OOleg^avka, ali i odvjetnik VVlado Adamovi} kojije, tako|er, stavljen na popis svjedoka.

KAKO KUMA KA@E Istraga protiv sutkinje Azre Mileti},

Rame Brki}a i Senada [abi}a otvorena je uoktobru pro{le godine, kada su iz Dr`avneagencije za istrage i za{titu (SIPA-e)Tu`iteljstvu BiH dostavljene prve infor -macije da dvojica osu|enika namjeravajuishoditi ni`e zatvorske kazne. Biv{ipolicijski komesar iz Biha}a Brki} i njegovkriminalni kompanjon [abi} su, pod sje -timo, u decembru 2013. nepra vo mo }noosu|eni na jedanaest, odnosno, desetgodina zatvora, zbog zlouporabe polo`aja,

trgovine drogom i primanja mita, ali suobojica za trajanja `albenog postupka bilina slobodi. Prema nalazima policijskeistrage, prve kontakte s jednim odza{ti}enih svjedoka, za kojeg se tvrdi da jebio bliski prijatelj sutkinje Mileti}, ostvarilisu u ljeto pro{le godine u Sarajevu.Svjedok, kojem je bilo dobro poznato da jesutkinja Azra Mileti} u Apelacijskomodjeljenju Suda BiH zadu`ila njihovpredmet, bio je posrednik u kriminalnimposlovima koji }e, tvrde u Tu`iteljstvu BiH,rezultirati ukidanjem prvostupanjskihpresuda Rami Brki}u i Senadu [abi}u 26.oktobra 2014.

Za{ti}eni je svjedok u iskazima datimtu`itelju D`erminu Pa{i}u objasnio kako jesutkinju Azru Mileti} upoznao tri godine

16

OPERACIJA ^EKI], DRUGI DIO

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Sutkinja AzraMileti} je palazbog 10.000 KMmita, ostatak jenovca uzeonjezin prijatelj,koji je postaoza{ti}eni svjedokTu i`teljstva BiH?!

SUTKINJA PRED SUDOM

Nakon viemjesene istrage Tuiteljstva BiH protiv dravne sutkinje AZREMILETI, biveg policijskog komesara iz Bihaa RAME BRKIA i njegovog

kriminalnog ortaka SENADA ABIA, ranije osuenog narko-dilera, tuiteljDERMIN PAI je prolog tjedna Sudu BiH proslijedio optunicu koja ih tereti

za primanje, odnosno, davanje mita: SB otkriva da je tuitelj Pai do inkriminirajuih dokaza doao prislukivanjem njihovih razgovora, dok e

kljuni svjedoci protiv sutkinje Mileti biti njezini bliski prijatelji

RASPLET SLU^AJA

Azra

ranije, da su se u me|uvremenu sprijateljili,te da je znao za njezinu te{ku financijskusituaciju, u koju je zapala zbog kredita u{vicarskim francima. Isti je svjedok izjaviokako mu je sutkinja Mileti}, prije nego {to}e do}i na ideju da joj iznese nemoralnuponudu, ispri~ala da ima namjeru kupitineizgra|eni stan u Tuzli, te da je dalakaparu u iznosu od 10.000 KM. Tada senjezin prijatelj, preko zajedni~kogpoznanika, povezao s Ramom Brki}em iponudio mu pomo} u `albenom postupku,na {to je osu|enik na vi{egodi{nju robiju,dakako, odmah pristao. Prije nego {to }eugovoriti sastanak u Sarajevu, Ramo Brki}je, o~ekivano, o svemu obavijestio Senada[abi}a, ra~unaju}i da on ima vi{e novca.Za{ti}eni je svjedok planirao da naprojektu Brki}, kako ga je nazvao, zaradipozama{nu svotu - oko pola milijunamaraka, s tim da je sto tisu}a KM tra`io kaopredujam za anga`man sutkinje koja jemogla pomo}i. Azra Mileti}, kako stojestvari, u to vrijeme jo{ nije znala za pravenamjere beskrupuloznog prijatelja, koji }ejoj svoj plan obznaniti nekoliko mjesecikasnije. Taj je svjedok izjavio da je sutkinjaprihvatila mito od 90.000 KM, s tim da jeon od Senada [abi}a ranije uzeo 48.500eura. Dodajmo tome da su njegov iskazpotvrdila druga dvojica za{ti}enihsvjedoka, otkrivaju}i da je [abi} golemusvotu novca dao jo{ u augustu pro{legodine.

Detalji iz istrage tako|er otkrivaju kakosu agenti SIPA-e mjesecima prislu{kivalitelefone sutkinje Azre Mileti}, dvojice

osu|enika Rame Brki}a i Senada [abi}a,za{ti}enih svjedoka, ali i njihovih

prijatelja, ~ije su mobitele

17

OPTU@NICA PROTIV SUTKINJE AZRE

a Mileti} SUTKINJA U KU]NOM PRITVORUAzra Mileti} je godinama u`ivala ugled i

po{tovanje me|u kolegama u Sudu BiH, ana koncu se na{la na optu`eni~koj klupi

koristili kako bi prikrili me|usobnukomunikaciju. U jednom od razgovorapolicajac Brki} javlja supruzi da je presudaukinuta i napominje - kako sam ti irekao?! Jo{ je govorljiviji bio svjedok-posrednik, koji je u brojnim telefonskimpozivima upu}enim Senadu [abi}uprenosio sadr`aj razgovora sa sutkinjomMileti}, obavje{tavaju}i ga {to ona kaosudac-izvjestilac i predsjednica Sudskogvije}a namjerava poduzeti, kao i kakve jesavjete i upute dala njihovoj obrani. U tomsmislu Tu`iteljstvo navodi kako je AzraMileti} trebala samo formalno provestidrugostupanjski postupak, odnosno, samoizvesti dokaze koji su ranije provedeni.Sutkinju su Azru Mileti} njezin prijatelj injegovi ortaci u kriminalnim poslovima,izbjegavaju}i da joj spominju ime, izme|usebe zvali kuma.

PAZI S KIM SE DRU@I[Nezvani~no doznajemo da je u

optu`nici navedeno kako je za{ti}enisvjedok, premda je od [abi}a uzeo 48.500eura, sutkinji Mileti} dao samo pet tisu}aeura, dok je ostatak novca zadr`ao za sebe.Tu`iteljstvo nadalje tvrdi da je AzraMileti}, zbog ka{njenja u isplati mita, vi{eputa zvala za{ti}ene svjedoke (posrijedi je,~ini se, bra~ni par) i tra`ila obe}ani novac,a istodobno prolongirala uplatu sredstavaza stan u Tuzli, za koji je ve} dalapredujam. S druge je strane, opet, njezinla`ni prijatelj pozivao Senada [abi}a,poku{avaju}i iznuditi jo{ para, a susret ssutkinjom Mileti} izbjegavao, obmanjuju}ije da se nalazi na Kipru. Kada se vratio snavodnog slu`benog puta, za{ti}eni sesvjedok sa sutkinjom Mileti} sredinomdecembra 2014. sastao u restoranuCappucino, u sarajevskom naseljuGrbavica. Nalazi istrage potvr|uju da je

njihov sastanak sniman (prilo`eni su audioi video zapisi), kao i da je razgovor bionedvosmislen. Sutkinja je prijateljadetaljno upoznala s `albenim postupkom inajavila zakazivanje naredne statusnekonferencije pred Apelacijskim

odjeljenjem u januaru ili februaru ovegodine, ali i govorila o iznosu mita i na~inuisplate, tako {to je novac trebao bitiupla}en za kupovinu stana u Tuzli.Naknadno }e u telefonskim razgovorimaAzra Mileti} i njezin prijatelj pri~ati o

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2015.18

OPERACIJA ^EKI], DRUGI DIO

Na popisu svjedoka koji je predlo`iotu`itelj D`ermin Pa{i}, pored dr`avnihsudaca Tihomira Lukesa i Milo{a Babi}a,koji su uz sutkinju Azru Mileti} bili ~lanoviSudskog vije}a u `albenom postupkuprotiv Rame Brki}a i Senada [abi}a,na{ao se i tu`itelj Oleg ^avka, koji jeprotiv njih podigao optu`nicu. Kako se,naime, me|u dr`avnim tu`iteljima ve}mjesecima prepri~ava, upravo je Oleg

^avka prvi otvoreno posumnjao u dobrenamjere sutkinje Mileti} i upozorio kolegekako na su|enju Brki}u i [abi}u nisu ~istaposla. Tu`itelj ^avka je, navodno, nastatusnoj konferenciji bio {okiranpona{anjem predsjedavaju}e sutkinje injezinim odbijanjem svih prijedlogaTu`iteljstva, nakon ~ega je izjavio da seAzra Mileti} pona{a kao da je odvjetnicaoptu`enih.

PRAVOSUDNI RAT

Na popisu svjedoka Tuiteljstva BiHi dravni tuitelj Oleg avka

KOLIKO KO[TA SLOBODASenad [abi} i Ramo Brki} platili su gotovo 90.000 KM

kako bi se spasili dugogodi{nje robije

UPOZORENJEKOLEGAMATu`itelj Oleg^avka prvi je govorio da nasu|enju RamiBrki}u ne{to

ne {tima

radovima u novom stanu i reguliranjutro{kova, iako sve upu}uje da je za{ti}enisvjedok ve} bio potro{io novac namijenjensutkinji. No, u jo{ se goroj situaciji na{aokada je i Senad [abi} prozreo njegovenamjere i jasno poru~io da mu, ako nemo`e ispuniti obe}anje, vrati pare. [abi} je

poslije sumnje da je posrijedi prevaraprenio drugom za{ti}enom svjedoku, aliposrednik nije odustajao, nego je nastavio stelefonskim pozivima, tra`e}i da mudonese jo{ novca. U isto se vrijeme,navodno, sutkinja Mileti} po`alila tre}emza{ti}enom svjedoku da je prijatelj la`e,odnosno, da joj je obe}ao rije{iti nekeprobleme, ali da obe}anje nije ispunio.

Za{ti}eni je svjedok, navodno, ispri~aopolicijskim istra`iteljima i tu`iteljuD`erminu Pa{i}u da je Azra Mileti}

po~etkom januara saznala da se njezintelefon prislu{kuje, nakon ~ega ga je zvalas mobitela prijateljice VV.M. No, ~ini se daje ubrzo locirana, jer je i taj telefonskibroj stavljen pod nadzor, dok je prijateljicaV.M. stavljena na listu svjedoka. Kako jeSlobodnoj Bosni potvr|eno, V.M. je nasaslu{anju potvrdila da je sutkinja Mileti} snjezinog telefona zvala svog prijatelja, ali iodvjetnika Vladu Adamovi}a, od kojeg jetra`ila da provjeri zbog ~ega se na{la podistragom.

25.6.2015. I SLOBODNA BOSNA 19

OPTU@NICA PROTIV SUTKINJE AZRE MILETI]

Prema neslu`benim informacijamaSB, tu`itelj D`ermin Pa{i} je u optu`nicidostavljenoj Sudu BiH, izme|u ostalog,zatra`io da se sutkinji Azri Mileti} izreknemjera zabrane obavljanja suda~kedu`nosti u trajanju od osam godina. Uobrazlo`enju predlo`ene mjereTu`iteljstvo BiH navodi kako je za trajanja

vi{emjese~ne istrage utvr|eno da jeosumnji~ena sutkinja u du`emvremenskom periodu ~inila kazneno djeloi da je bila iznimno uporna u tra`enjumita. Pored zabrane obavljanja posla,tu`itelj Pa{i} je tra`io da se sutkinji Mileti}oduzme i pet tisu}a eura mita, koje jedobila od za{ti}enog svjedoka.

S DRUGE STRANE ZAKONA

Tuiteljstvo BiH trai da se AzriMileti zabrani obavljanje sudakedunosti u narednih osam godina

POMO] PRIJATELJASutkinja Azra Mileti} tra`ila je od kolegeVlade Adamovi}a da provjeri zbog ~ega jepod policijskom istragom

Inspektori Dr`avne agencije za istrage iza{titu (SIPA) i Porezne uprave FBiHpod nadzorom Tu`ila{tva KantonaSarajevo, a po naredbi Op}inskog sudaSarajevo, u ponedjeljak, 16. juna,

pretresli su prostorije hotela Holiday zbogsumnje da su odgovorna lica firme HolidayResort po~inila krivi~no djelo porezneutaje.

Prilikom upada SIPA-e u hotelu jeboravilo 150 gostiju koji su bili primoraninapustiti Holiday i potra`iti drugismje{taj. Hotel je ispra`njen i zape~a}en, ainspektori su izuzeli dokumentaciju unamjeri da AAlenu ^engi}u, vlasnikurestorana Park prin~eva i vlasniku firmeHoliday Resort, koja je na vrlo upitanna~in preuzela kontrolu nad hotelomHoliday, doka`u poreznu utaju.

ULAZAK U POSJEDPrije ne{to vi{e od godinu dana

Op}inski sud u Sarajevu je zbognelikvidnosti hotela Holiday ve}e od dvai po miliona maraka otvorio ste~ajnipostupak. Ste~aj je, ina~e, pokrenut nazahtjev radnika, kojima du`e od tri godinenije upla}eno penzijsko i zdravstvenoosiguranje, a o pla}ama da i ne govorimo.Sve strane u postupku - radnici, ve}inski

vlasnik Austrijanac JJakob Kuess ipredste~ajni upravnik NNedim Memi} bili susaglasni s otvaranjem ste~aja. Me|utim,otvaranju ste~aja prethodila je prava drama.Naime, predste~ajni upravnik HolidayaNedim Memi} napadnut je i brutalnopretu~en ispred svoga stana u Radni~kojulici u Sarajevu. Nakon toga Op}inski sudje 10. juna pro{le godine imenovaoste~ajnog upravnika Holidaya NNijazaDervi{i}a. Ali, ve}inski vlasnik Holi -daya, Austrijanac Kuess, dva dana prijeprogla{enja predste~ajnog postupka, safirmom Hrid d.o.o., na ~ijem ~elu je Alen^engi}, potpisao je ugovor o najmu hotela.Naknada koju firma Hrid treba platitiKuessu prema ugovoru iznosi 30 procenataod operativne dobiti, odnosno 30 procenataod dobiti koje nema, s obzirom da jeHoliday bio u finansijskoj buli te{koj2,5 miliona KM. Pozivaju}i se na (i)legalniugovor, ^engi} je u vi{e navrata poku{aou}i u posjed, odnosno zauzeti hotelHoliday. ^engi} je predste~ajnomupravniku Memi}u navodno najprijeponudio mito, a kada je Memi} odbaciovelikodu{nu ponudu, ^engi} mu je biospreman isplatiti znatno ve}i iznos samo daMemi} Op}inskom sudu u Sarajevupodnese ostavku na mjesto predste~ajnogupravnika. Ni tu ponudu Memi} nijeprihvatio, a u me|uvremenu ^engi} jenajavio da }e uz pomo} svojih za{titarahotel Holiday zauzeti silom. ^engi} nije

ispunio dato obe}anje, odnosno hotelHoliday nije zauzeo silom, ali je u njegovposjed u{ao zahvaljuju}i kooperativnostiste~ajnog upravnika Nijaza Dervi{i}a.

Dakle, ^engi} je godinu dana (i)legalnogospodario hotelom, a o tim poslovnimaktivnostima ocjenu }e dati inspektoriSIPA-e i Porezne uprave FBiH. Poslovanje^engi}a mora se svesti u zakonske okvire,

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2015.20

POSLOVNO-PREVARANTSKI PODUHVAT

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILI^I]

Inspektori Dravne agencije za istrage i zatitu (SIPA) i Porezne uprave FBiH podnadzorom Tuilatva Kantona Sarajevo, a po naredbi Opinskog suda Sarajevo uponedjeljak, 16. juna, pretresli su prostorije hotela Holiday zbog sumnje da suodgovorna lica firme Holiday Resort poinila krivino djelo porezne utaje. No,

ostaje nejasno ta je Kantonalno tuilatvo Sarajevo poduzelo po krivinoj prijaviiz decembra prole godine podnesenoj protiv veinskog vlasnika HolidayaAustrijanca JAKOBA KUESSA, biveg direktora SENADINA FETAHAGIA i

njihovih pomagaa odgovornih za propast ovog hotela

KRIMINAL SME\UNARODNIM

PREDZNAKOM

HOTEL HOLIDAY

ali upad inspektora SIPA-e u hotel,izbacivanje gostiju i pe~a}enje hotelazape~atilo je i sudbinu 80 uposlenikaHolidaya.

AUSTRIJSKA VEZA BEZ VEZEIako je Kantonalno tu`ila{tvo Sarajevo

uklju~eno u aktivnosti vezane za slu~ajHoliday, odnosno istragu o poreznoj utajiodgovornih lica firme Holiday Resort,

ostaje nejasno {ta je to tu`ila{tvo poduzelopo krivi~noj prijavi iz decembra pro{legodine. Naime, krajem aprila pro{le godineKantonalno tu`ila{tvo dobilo je anonimnuprijavu navodnih uposlenika hotelaHolidaya u kojoj su ve}inski vlasnikAustrijanac Jakob Kuess, biv{i direktorSenadin Fetahagi} i advokat BBranko Mari}optu`eni za nezakonito poslovanje isistematsko izvla~enje novca iz hotela

Holiday. Po tom osnovu Kantonalnotu`ila{tvo nadle`nim policijskim agen cija -ma izdalo je naredbu za prikupljanjedokaza, a krajem decembra pro{le godineKantonalnom tu`ila{tvu podnijeta je krivi~ -na prijava protiv pet lica i dvije firme. Istaprijava proslije|ena je i inspektorima SIPA-e.

Prvoprijavljeni je Jakob Kuess,prokurista Holidaya i direktor austrijskefirme Alpha Baumanagment, koja je ujedno

25.6.2015. I SLOBODNA BOSNA 21

KO JE SMJESTIO HOLIDAYU

Jakob Kuess, Senadin Fetahagi}, Alfonso Walsch iFe|a Fetahagi} sumnji~e se da su svjesnim

kr{enjem zakona omogu}ili sticanje protupravneimovinske koristi za firmu Alpha Baumanagment

ve}e od {est miliona maraka!

KRAJ HOLIDAYA Sudska policija blokirala je hotel Holiday,

80 radnika ostaje bez posla

i 74-postotni suvlasnik Holidaya. Kuess ibiv{i direktor Holidaya SenadinFetahagi} su 2004. godine zaklju~ili dvaugovora o izradi investiciono-tehni~kedokumentacije za rekonstrukciju idogradnju hotela Holiday u ukupnomiznosu od 800 hiljada eura. Hotel Holidayspomenuti iznos je uplatio na ra~unaustrijske firme Alpha Baumanagment naime tro{kova za izradu spomenute tehni~kedokumentacije, da bi u septembru 2005.godine po Kuessovom nalogu Holidayizvr{io avansnu uplatu 600 hiljada eura nara~un firme A&D Architektu r& Interior -design iz [vajcarske, s kojom je u martu2006. godine potpisan ugovor za izraduarhitektonskog rje{enja za navodnigra|evinski poduhvat nazvan Grand Media

Centar Sarajevo. Od tog grandioznogprojekta ostao je samo kamen-temeljac.

Jakob Kuess i Senadin Fetahagi} su ujunu 2006. godine zaklju~ili ugovor opru`anju konsultantskih usluga na osnovukojeg je firma Alpha Baumanagmenthotelu Holiday u periodu od potpisivanjaugovora do kraja 2007. godine ispostavilafakture u iznosu ve}em od milion eura, autvr|eno je da firma Alpha Bauma -

nagment nije izvr{ila ugovorene i pla}eneusluge. U zamr{ene finansijske poslovnetransakcije 2006. godine Jakob Kuess jepored Fetahagi}a uvukao i svog zemljaka,tre}eoptu`enog AAlfonsa Walscha, koji jebio prokurist firme L.H. InvestmentsSarajevo. Naime za dva mjeseca, od aprilado kraja juna 2006. godine, firma L.H.Investments ispostavila je fakture Holi -da yu te{ke 1,2 miliona eura. Ta sredstva

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2015.22

POSLOVNO-PREVARANTSKI PODUHVAT

Novi ste~ajni upravnik hotela HolidayMuhamed Mahmutovi} izjavio je daukupna potra`ivanja povjerilaca hotela ulikvidaciji iznose 110 miliona KM, od ~egaHypo banka potra`uje 99 miliona KM.Potra`ivanja povjerilaca nisu brinulapetoprijavljenog, biv{eg ste~ajnogupravnika Holidaya Nijaza Dervi{i}a,predsjednika Udru`enja ste~ajnihupravnika BiH, koji je onemogu}ioinspektorima i ovla{tenim licima pristup iuvid u vjerodostojnu knjigovodstvenu ivanknjigovodstvenu dokumentaciju ievidenciju. Op}inski sud u Sarajevo je poste~ajnom sudiji Hakiji Zaimovi}u doniorje{enje kojim je Dervi{i}u nalo`eno dainspektorima obezbijedi nesmetan rad.Me|utim, i pored brojnih urgencijaste~ajni upravnik hotela Holidaya Dervi{i}nije omogu}io inspektorima da izvr{e uvidu tra`enu dokumentaciju koja se ticalaposlova za rekonstrukciju i dogradnju

hotela Holiday, zbog ~ega je zaradio ikrivi~nu prijavu.

O^AJNI UPRAVNIK

Steajni upravnik Nijaz Dervii uslubi bezakonja

Alen ^engi}, vlasnik restoranaPark prin~eva i firme Holiday Resort,skoro godinu dana je(i)legalno gospodariohotelom, a o timposlovno-poduzetnimaktivnostima ocjenu}e dati inspektoriSIPA-e i Porezneuprave FBiH

PARTNERI I [IREVe}inski vlasnik hotela Holiday,Austrijanac Jakob Kuess i biv{i

direktor Holidaya Senadin Fetahagi}

Nijaz Dervi{i}

kompanija L.H. Investments prebacila jena ra~un firme Alpha Baumanagmentkoja je navodno izvr{ila nepostoje}e uslugeza realizaciju projekta Grand MediaCentar.

Kona~no, u periodu od 2010., do 2013.godine Senadin Fetahagi}, AlfonsoWalsch i ~etvrtoprijavljeni FFe|aFetahagi}, izvr{ni direktor finansijskog

poslovanja u L.H. Investmentsu,potpisivali su ugovore kojima suodobravane beskamatne kratko ro~nepozajmice L.H. Investme ntsu uukupnom iznosu od 73 hiljade KM. Prijepodizanja pozajmica izme|u prozvanetrojke postizan je dogovor da se one ne}evra}ati, a da ih Holiday ne}e potra`ivatisudskim putem. Prijavljeni Jakob Kuess,

Senadin Fetahagi}, Alfonso Walsch i Fe|aFetahagi} sumnji~e se da su protivpravnimradnjama i svjesnim kr{enjem zakonaomogu}ili sticanje protupravne imovinskekoristi za firmu Alpha Baumanagment uiznosu ve}em od {et miliona maraka, ~imeje hotelu Holiday nanijeta {teta ve}a od3,7 miliona KM, a firmi L.H. Investments{teta ve}a od 2,3 miliona KM.

25.6.2015. I SLOBODNA BOSNA 23

KO JE SMJESTIO HOLIDAYU

Alen ^engi}, vlasnik firme HolidayResort, bio je nemalo iznena|en kada jeu hotel upalo 40 specijalaca SIPA-ezajedno sa inspektorima Porezne upraveFBiH. Sproveli su 150 gostiju hotela iizbacili su ih napolje kao da sukriminalci. Ljudi su bili zaprepa{teni iprestravljeni. Pripadnici SIPA-e iporeski inspektori dolazili su i udecembru pro{le godine i konstatovalisu da je sve u redu. Za proteklih 10mjeseci platio sam blizu milion marakaobaveza - zdravstveno i socijalno

radnicima, PDV, struju, plin... Porezniinspektori su izuzeli dokumentaciju itek treba da doka`u da li je bilo nekihporeznih utaja, ka`e ^engi} navode}ida je nakon upada SIPA-e i inspektoraPoreske uprave FBiH upravljanje hotelomHoliday po odluci Op}inskog sudaSarajevo preuzeo ste~ajni upravnikMuhamed Mahmutovi}. @ao mi jeradnika koji su izba~eni na ulicu. Aste~ajni upravnik Mahmutovi} ostao jeda upravlja sablasno praznimhotelom, ka`e ^engi}.

UREDAN PLATI[A

Za proteklih 10 mjeseci Alen engi platio skoro milion KM

SVE JE MOJE,MOJE

Biznismen Alen^engi} jedino `ali za

obespravljenimradnicima

Biv{i hrvatski politi~ki emigrantBo`e Vuku{i}, koji je kaoslu`benik Sabora RepublikeHrvatske od 1992. bio ~lanKomisije za utvr|ivanje ratnih i

poratnih `rtava komunisti~kog sustava, prvise put prije petnaestak dana sreo spredratnim {efom tada{nje Slu`be dr`avnebezbjednosti BiH SSredojem Novi}em.Vuku{i} i Novi} na{li su se u istoj sudniciOsnovnog suda u Banjoj Luci, prvi kaosvjedok Slobodne Bosne, a drugi u svojstvu

tu`itelja, smrtno uvrije|enog zbog klevet -ni~kog pisanja na{eg lista. Nekada{njipodsekretar SDB-a BiH Sredoje Novi}podnio je u martu pro{le godine protivSlobodne Bosne tu`bu za klevetu i zatra`ionov~ano obe{te}enje u iznosu od 8.000 KM.

OPERATIVNA OBRADA EKSTREMISTE \API]A

Novi} nas je tu`io jer smo se u tekstu,objavljenom mjesec i pol dana ranije, zapitalida li je on mogao (ili morao) znati za politi~kulikvidaciju AAnte \api}a, posljednjeg sduga~kog popisa hrvatskih emigranataporijeklom iz Livna, koji je mu~ki ubijen1989. u svom stanu u Nirnbergu.

Pokojni Ante \api} je od strane SDB-avo|en kao politi~ki ekstremista i tako je biozaveden u Operativnom glasniku tada{njegjugoslavenskog Saveznog sekretarijata zaunutra{nje poslove. Operativnu obradu nad\api}em zaveo je jo{ 1977. godine Centardr`avne bezbjednosti u Livnu, i to je bionajve}i stupanj pra}enja neke osobe. Kaooperativni radnik za Antu \api}a je prvobio zadu`en Jure Mami}, a nakon toga, svedo ubojstva, An|elko Hrgi} (aktualnipomo}nik direktora SIPA-e za Krimi -nalisti~ko-istra`ni odjel, op.a.), kazao jena po~etku svjedo~enja Bo`e Vuku{i},obja{njavaju}i kako je kao ~lan KomisijeHrvatskog sabora istra`ivao politi~ki

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2015.

^ASNI SUDE, NISAM KRIV

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Bivi politiki emigrant BOE VUKUI, autor vie knjiga i publikacija o tajnomratu Udbe protiv hrvatskih iseljenika, prvi put se prije petnaestak dana sreo s

predratnim efom SDB-a u BiH SREDOJEM NOVIEM; nakon to je Novi tuionovinare SB za klevetu, Vukui je pristao pred sudom u Banjoj Luci svjedoitio zloinima nekadanje jugoslavenske tajne slube, koji su jedino u BiH jo uvijek

tabu tema

PRODAVNICA TAJNI KOMUNISTI^KOG TERORA

UDBA KAO SUDBA

24

SAMOZATAJNI OBAVJE[TAJACNa su|enju protiv SB u Banjoj Luci Sredoje Novi} nije `elio govoriti o svojoj {pijunskoj karijeri

SAMOZATAJNI OBAVJE[TAJACNa su|enju protiv SB u Banjoj Luci Sredoje Novi} nije `elio govoriti o svojoj {pijunskoj karijeri

motivirana ubojstva svih Hrvata, bez obziragdje su ro|eni, `ivjeli i stradali. Otkrio je ida se Komisiji za utvr|ivanje `rtavaprijeratne jugoslavenske tajne slu`beobratila i obitelj Ante \api}a, nakon ~egasu po~eli prikupljati podatke o okolnostimanjegove pogibije.

Poznato mi je da se u Njema~koj vodipolicijska istraga o ubojstvu \api}a, jersam na te okolnosti i sam svjedo~io,napomenuo je Bo`e Vuku{i}, potvr|uju}ipisanje SB o istrazi njema~ke policije,koja je ponovno aktualizirana po~etkom2014. On je dodao i da je koncem februaraove godine, kao svjedok-ekspertnjema~kog tu`iteljstva, saslu{an pred Vi{imzemaljskim sudom u Munchenu, nasu|enju biv{em na~elniku Odjela zaemigraciju SDB-a Hrvatske JJosipuPerkovi}u i njegovom {efu ZZdravkuMusta~u, optu`enima za smrt hrvatskogemigranta SStjepana \urekovi}a. Upitan da

objasni kako su se unutar tada{nje Slu`bedr`avne bezbjednosti donosile odluke olikvidacijama neprijatelja Jugoslavije,svjedok Vuku{i} je precizno pojasnioodnose izme|u republi~kih i Savezneuprave, odnosno, metodologiju rada iprocedure. U slu~aju likvidacija uinozemstvu, prijedlog je mogao do}i izregionalnog centra i i{ao je premarepubli~koj upravi SDB-a. U slu~aju da jetamo prihva}en, podsekretar zadu`en zaSDB je o tome obavje{tavao republi~kogministra unutarnjih poslova, a njegova jedu`nost, opet, bila tra`iti odobrenje odrepubli~kog savjeta za za{titu ustavnogporetka. Ako bi se ta suglasnost zatra`ila,prijedlog je i{ao prema Drugoj saveznojupravi (zadu`enoj za politi~ku emigraciju,op.a.) i saveznom podsekretaru za dr`avnubezbjednost. Oni bi, ukoliko su bilisuglasni, s tim upoznavali saveznogministra unutarnjih poslova i savezni Savjetza za{titu ustavnog poretka, detaljno jesvjedo~io Vuku{i}.

SREDOJE NOVI], ZAPANJEN I UZNEMIREN

Isti je svjedok potvrdio da je KomisijaHrvatskog sabora imala na raspolaganjuoriginalni primjerak Operativnogglasnika SDB-a iz februara 1989., kojipotvr|uje da je nesretni Ante \api} biopod obavje{tajnim nadzorom, te da jetrebao biti uhap{en do kraja godine.Podsjetimo da je An|elko Hrgi}, ra~u -naju}i valjda da je tajna dokumentacijaSDB-a uni{tena (ili sklonjena nasigurno), ranije izjavljivao kako Ante\api} nije bio interes niti prioritetSlu`be, zbog ~ega se njegovim djelo -vanjem nisu bavili jo{ od 1988. godine.

Znakovito je, me|utim, da SredojeNovi}, premda je optu`io novinareSlobodne Bosne da smo ga doveli uizravnu vezu s ubojstvom \api}a, predSudom u Banjoj Luci uop}e nije govorio osvojim dugogodi{njim {pijunskimposlovima. Novi} je, naime, svjedo~iokako ga je tekst silno uzdrmao, da jeprimio na desetke poziva od prijatelja ipoznanika, koji su ga pitali da li se osje}adobro. Ostao sam zapanjen i uznemiren,kazao je Sredoje Novi}, navode}i da jezbog teksta objavljenog u SB imaozdravstvenih problema, da mu je biloneugodno, posebice na slu`benimsastancima sa stranim delegacijama,predstavnicima ambasada, ali i skolegama iz BiH.. Ja sam potpuno jasnoshvatio da se od strane Slobodne Bosne injenog urednika ne `eli samodiskreditacija mene kao javne li~nostikoja obavlja odgovornu du`nost, ve} imoja likvidacija od strane porodice, ali iekstremista koji bi mogli to da urade,poentirao je Sredoje Novi}, zavr{avaju}isvoju ispovijest tvrdnjama kako je poslijeteksta u SB `ivio u strahu da bi munetko mogao nauditi. No, ~ak i kadabismo zanemarili ~injenicu da je u tovrijeme Sredoje Novi}, kao ministarcivilnih poslova BiH, imao stalnu pratnjupripadnika Direkcije za koordinacijupolicijskih tijela, uistinu je te{kopovjerovati da je zbog novinskih napisapretrpio bilo kakvu {tetu. Iako je, naime,prema godinama `ivota i radnog sta`aodavno ispunio uvjete za mirovinu, Novi}je nakon zavr{etka ministarskog mandatanagra|an jo{ jednom atraktivnompoliti~kom funkcijom - delegat je u Domunaroda Parlamenta BiH.

25.6.2015. I SLOBODNA BOSNA 25

NEPRIJATELJSKA EMIGRACIJA I ^UVARI JUGOSLAVIJE

CORPUS DELICTIBo`e Vuku{i} je dokumentirao kako su agenti SDB-a sve do smrti pratili Antu \api}a

Narednih mesec dana su najte`i zaSrbiju i zato je potrebno jedinstvo naroda iljudi. Sve ~etiri teme o kojima }emo uBriselu da pri~amo o Kosovu su kastrofal-no te{ke. Pored toga, u narednom periodubi}e obele`eno vi{e godi{njica razli~itihdoga|aja: 21. juna Jadovno, 28. junaVidovdan, zatim 11. jula Srebrenica i sve suto veliki izazovi. Veoma te`ak period jepred nama, {to mo`ete i po mom licu davidite. Nikada nisam bio naro~ito lep a sadne li~im ni na {ta, kazao je u dramati~nopateti~nom tonu premijer AAleksandar Vu~i}pred novinarima 11. juna.

Dan ranije po potjernici Srbije u [vaj-carskoj uhap{en je NNaser Ori}, ratni koman-dant Srebrenice. Ve} slijede}e nedjelje srbi-jansko pravosu|e zatra`ilo je njegovoizru~enje. U istom danu premijer Vu~i}kazao je da je za Srbiju rezolucija oSrebrenici neprihvatljiva jer u njoj ne pi{eda Srbija nije po~inila genocid u Srebrenici.Rezolucija o Srebrenici bila je dobra prilikada srbijanski vrh kona~no javno priznakarakter zlo~ina u Srebrenici koji je u neko-liko presuda u Ha{kom tribunalu dokazankao genocid.

ERDEMOVI] BIO KLJU^NI ZA DOKAZIVANJE GENOCIDA

Me|utim, srbijanske politi~ke elitaodbijaju to da u~ine od prve presude zagenocid u Srebrenici koja je Tribunaluizre~ena u slu~aju komandanta Drinskogkorpusa Vojske RS-a generala RRadislavaKrsti}a. Krsti} je 2001. godine osu|en na46 godina zatvora, ali }e mu 2004. godine

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2015.28

DOSJE SB

Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

i MARIO ILI^I]

Rezolucija o Srebrenici izazvala je burne reakcije srbijanskog premijera ALEKSANDRA VUIA, za kojeg je neprihvaljiva jer u njoj ne stoji da Srbijanije poinila genocid u Srebrenici, istovremeno Vui je pokrenuo histerinumedij sku kampanju da ratni komandant Srebrenice NASER ORI mora biti

izruen Srbiji gdje e mu se suditi za navodne zloine u Podrinju; naa novinarka pie o krajnje neprofesionalnim srbijanskim sudovima koji obaraju

presude osuenim ratnim zloincima, a istovremeno podiu potpuno neutemeljene optunice protiv graana BiH

GENOCID JE NAJSKUPLJARIJE^ U SRBIJI

B

R

kazna biti smanjena na 35 godina, a presu-da preimenovana u pomaganje i podr`a -vanje genocida.

Krsti} je osu|en na osnovu iskazaDra`ena Erdemovi}a, pripadnika Desetogdiverzantskog odreda, koji je 1996. godineodlu~io da novinarki ameri~ke televizijeABS Vanesi Vasi} ispri~a sve o svomu~e{}u u masakru civila u Srebre nici ujulu 1995. godine. Me|u tim,Dr`avna bezbjednost Srbije jesprije~ila da taj snimak iza|e izzemlje. Na beogradskom aero-dromu, kada je krenula zaLondon sa ekskluzivnom

pri~om, ovoj novinarki je izgubljen prtljag savideo kasetama. Erdemovi} je imao namjeruda se ponudi kao svjedok Ha{kom tribunalu,u zamjenu za imunitet, ali ga je srpski SDBuhapsio samo nekoliko sati nakon intervjua,da bi ga jugoslovenske vlasti predaleTribunalu. Erdemovi} je pred Tribunalom

opisao egzekuciju oko 1.200 Bo{njaka nafarmi Pilica kod Zvor nika 16. jula

1995. godine. Priznao je da jesam ubio 70 ljudi. Erdemovi}je u Tribunalu svjedo~io udeset slu~ajeva.

Pravosna`ne kazne do`ivotnog zatvoraza genocid u Srebrenici u Tribunalu suizre~ene i na~elniku bezbjednosti Drinskogkorpusa VVujadinu Popovi}u i na~elnikuGlavnog {taba Vojske RS-a LLjubi{i Beari.Tu`ioci su u `albenom postupku zahtijevalida se dvojica prvooptu`enih, Popovi} iBeara, mada im je ve} izre~ena najte`akazna po statutu Ha{kog tribunala, osude iza dodatna krivi~na djela.

Teza odbrane Ljubi{e Beare bila je daon ne mo`e biti osu|en za genocid uSrebrenici, po{to ubistvo 5.336 ljudi,koliko je 2010. navedeno u presudi, nepredstavlja ni jedan procenat Bo{njaka uBiH. To je, po Bearinoj odbrani, nedovoljnoi za zaklju~ak i za dokaz o postojanju geno-cida. Takvu argumentaciju njegovihadvokata pobija ne samo ~injenica da je uSrebrenici ubijeno vi{e od 8.000 ljudi, odkojih je do sada identifikovano vi{e od7.000, ve} i presuda Me|unarodnog sudapravde da su snage bosanskih Srba uSrebrenici po~inile genocid.

Pod kvalifikacijom pomaganja ipodr`avanja genocida, kazna od 35 godinazatvora izre~ena je u prvostepenom pos-tupku i potvr|ena pred @albenim vije}em i

na~elniku bezbjednosti Zvorni~ke brigadeVRS-a DDragi Nikoli}u.

Na kraju, da podsjetimo, za genocid uSrebrenici osu|en je general ZZdravko

Tolimir, pomo}nik RRatka Mladi}a zaobavje{tajno-bezbjednosne poslove

u Glavnom {tabu VRS-a. On se

ZA[TO JE SRBIJA PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI

Srbijanski politi~ari strahuju od povezivanja Srbije injenih institucija sa poku{ajem istrebljenja Bo{njaka

u Srebrenici jula 1995. godine

DOSJE

SB

25.6.2015. I SLOBODNA BOSNA 29

BURNE REAKCIJE PREMIJERA VU^I]ANA REZOLUCIJU O SREBRENICI

Rezolucija za Vu~i}a neprihvatljiva jer nigdje nepi{e da Srbija nije po~inila zlo~in u Srebrenici

na tu kaznu `alio, ali mu je po~etkom apri-la ove godine potvr|ena prvostepena pre-suda kazne do`ivotnog zatvora za genocidi druge ratne zlo~ine po~injene uSrebrenici.

Na jesen }e biti izre~ena i presudabiv{em predsjedniku RS-a RRadovanuKarad`i}u, koji je optu`en za dvostrukigenocid: prvi u deset op{tina Bosne iHercegovine, po~injen od marta do novem-bra 1992., i drugi u Srebrenici u ljeto 1995.godine. Po istoj optu`nici, upravo traje ipostupak protiv Ratka Mladi}a, komandan-ta Glavnog {taba VRS-a.

Nata{a Kandi}, koordinatorkaREKOM-a, ka`e da u Srbiji postojipoliti~ka saglasnost da se, kao pravna kvali -

fik acija, genocid izbaci iz upotrebe.S tim se slo`io i Boris Tadi}, u ~ije

vreme je donesena skup{tinska Deklaracijao zlo~inu u Srebrenici u kojoj se, umesto ogenocidu, govori o stra{nom zlo~inu.Budu}i da genocid ukazuje na postojanjenamere dr`ave da fizi~ki i biolo{ki uni{tiodre|enu grupu ljudi, jasno je da je navede-na pravna kvalifikacija neprihvatljiva presvega politi~arima. Re~ je o strahu odpovezivanja Srbije i njenih institucija sapoku{ajem istrebljenja Bo{njaka uSrebrenici jula 1995. Kada je re~ ogra|anima Srbije, tu su stvari kudikamodruga~ije. Naime, kada biste bilo koga ovdepitali da li bi Srebrenica bila mogu}a bezu~e{}a Srbije, sigurna sam da bi vi{e od 90

procenata anketiranih odgovorilo odre~no,ka`e Kandi}eva.

SRAMNE PRESUDE SRBIJANSKOG SUDA I dok je godinama odbijala da prizna

genocid, Srbija se krajnje blagonaklonoodnosila prema optu`enim ratnim zlo~inci-ma.

Slu~aj poznat pod imenom Simini~etnici, u kojem su sedmorica pripadnikaistoimene paravojne formacije oslobo|enioptu`bi za ratne zlo~ine nad civilima u seli-ma kod Zvornika, posljednja je u nizu pre-suda koje su pale. Time je ve}ina sudskihodluka u najzna~ajnijim predmetima ratnihzlo~ina ili ukinuta ili vra}ena na ponovnosu|enje.

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2015.30

DOSJE SB

Vasvija Vidovi}, Ori}ev advokat, kojaga je zastupala i u Ha{kom tribunalu, zaSlobodnu Bosnu ka`e da je odbrana uposjedu neoborivih dokaza koja svjedo~eda je srbijansko pravosu|e bilo izuzetnopovr{no u pisanju optu`nice protiv Ori}a ida njihovi svjedoci nemaju kredibilitet.

Gospo|o Vidovi}, koji su argu-menti odbrane koja od {vajcarskihvlasti tra`i pu{tanje na slobodu NaseraOri}a?

Ori} je u Tribunalu optu`en da je uperiodu od 1992. do 1995. godine, anaro~ito u 92 i 93, izvr{io krivi~no djeloratnog zlo~ina i optu`en po individualnoj ipo komandnoj odgovornosti. Optu`nica jeobuhvatila 51 selo u Podrinju, koje jespadalo u zonu njegove odgovornosti, ame|u njima je bilo i Zalazje, za koje gaSrbija tereti. Smatralo se da je odgovoran iza ubistva u jednom zatvoru. Nakonsu|enja Ori} je u pravosna`noj presudioslobo|en svih optu`bi. Osnov za oslo-ba|anje je bio da Ori} nije imao efektivnukontrolu nad podre|enima i da nijekrivi~no odgovoran po individualnojkrivi~noj odgovornosti.

^injenica da su sada srpske vlastiprona{le jedan incident iz sela Zalazje kojinavodno nije bio obuhva}en tom optu`nicomne ukazuje na to da se radi o novomkrivi~nom djelu. Naprotiv. Radi se o

VASVIJA VIDOVI], advokat Nasera Ori}a

Krivino djelo za koje Srbija tereti Oria moe se smatrati samo dijelom krivinog djela za koje je

ve osuen u Haagu, to je u istim sluajevimaformulisao Vrhovni sud RS-a

SRBIJANSKE MONSTRUOZNE KONSTRUKCIJE Vasvija Vidovi} tvrdi da odbrana ima ~vrste dokaze da

Ori} nije kriv za zlo~in za koji ga tereti Srbija

Oborene su i vi{egodi{nje kazne za pri-padnike paravojne formacije [akali zazlo~ine u kosovskim selima ]u{ka, Zaha~,Pavlan i Ljubeni}. Kazne pripadnicimaJNA, lokalne vlasti i paravojne formacijeDu{an Silni za zlo~in u Lovasu tako|ersu oborene. Okrivljeni za u~e{}e u zlo~inuna Ov~ari kod Vukovara su na slobodi. Uposljednje dvije i po godine ukinuto jesedam presuda za 49 po~inilaca, i donijetosedam osloba|aju}ih presuda (od kojih sutri nepravosna`ne).

Glavni tu`ilac za ratne zlo~ineVladimir Vuk~evi} najavljuje`albu na posljednjuosloba|aju}u presudu pripad-nicima paravojne formacije

Simini ~etnici, koju je ovoga puta donioVi{i sud, uz obrazlo`enje da se zlo~in desio,ali da nije bilo dokaza da su optu`enipo~inili zlo~ine nad civilima romskenacionalnosti u pet sela kod Zvornika. Onisu prvostepenom presudom bili osu|eni nadugogodi{nje kazne zatvora (od dvije dodvadeset godina), ali za sud nisukonkretizovane njihove radnje izvr{enja.Ovaj slu~aj javnosti je poznat i kaoZvornik 5, a u ovom mjestu po~injeni su

neki od najsvirepijih zlo~ina tokom ratau BiH. Pripadnicima Siminih

~etnika na teret se stavljajusilovanja i ubistvo trudnice sadjetetom u naru~ju, kao iubistvo sedmoro djece

uzrasta izme|u dvije i 13 godina.Me|u predmetima koji bi mogli dobiti

druga~iji epilog je i ubistvo vi{e od 200 rat-nih zarobljenika na poljoprivrednom dobruOv~ara kod Vukovara. Nakon 12 godina,{estorica okrivljenih za u~e{}e u ovomzlo~inu brane se sa slobode predApelacionim sudom, a nakon {to im jeukinuta pravosna`na presuda kojom su biliosu|eni na po 20 godina zatvora.

Tako|er, sredinom jula 2013. godineApelacioni sud u Beogradu ukinuo je pre-sudu od ukupno 35 godina zatvora i nalo`ioponovno su|enje trojici biv{ih pripadnikaSUP-a Beli Manastir zbog optu`bi za ubist-vo najmanje {est civila u toj hrvatskojop{tini 1991. godine. Isti sud je nekoliko

25.6.2015. I SLOBODNA BOSNA 31

ZA[TO JE SRBIJA PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI

krivi~nom djelu koje se dogodi-lo u istom oru`anom sukobu, uisto vrijeme i na istom geograf-skom podru~ju i povrije|ena su istapravila me|unarodnog prava. To krivi~nodjelo mo`e se smatrati samo dijelomkrivi~nog djela za koje je ve} presu|en.

Da je to tako, jasno je i srbijanskimvlastima i ovdje se pozivam na dvije pre-sude Vrhovnog suda Republike Srpske.Jedna je u predmetu Brane Dmi~i}a. Rije~je o drugostepenoj odluci Vrhovnog sudaRS-a od 22.11. 2012., a druga od 2.juna 2013. u kojoj je zauzet identi~an stav.Optu`eni je bio ponovo optu`en zakrivi~no djelo koje se desilo u razli~ito vri-jeme od onog za koje je ve} su|en.Me|utim, Vrhovni sud je na{ao da se radio jednom produ`enom krivi~nom djelu.To je identi~an slu~aj kao i sa NaseromOri}em. To je vrlo jak argument na straniodbrane. Tako|er, dosta argumenata pos-toji protiv kada je pitanju da li bi Naser uSrbiji imao fer su|enje. Svaka evropskazemlja, pa i [vajcarska, mora voditira~una o tome. Mi smo do{li do brojnihtekstova, podataka i izjava visokihzvani~nika Srbije iz kojih proizilazi da jeOri}, ~ak kada je pravosna`no oslobo|enod strane tribunala, od visokih zvani~nika,uklju~uju}i i samog aktuelnog premijera,nazivan ratnim zlo~incem. Dakle, postojipredubje|enje, ne samo kod gra|ana ve}i kod zvani~nika Srbije, o tome da je Ori}zlo~inac. Tome je najvi{e doprinio premijersvojom posljednjom izjavom kada je bezimalo ograde u pogledu presumpcije nevi-nosti, ~itao dio zahtjeva za provo|enjaistrage. Provo|enje istrage ne zna~i ni{tai to je najni`i stepen osnova sumnje. Nijese dakle radilo o optu`nici, a kamoli opotvr|enoj optu`nici da bi on uop{temogao javnosti to ~itati.

Da li se doga|aj o kojem je premi-jer Srbije govorio, da su ~ovjeku srpske

nacionalnosti izva|ene o~ia zatim je zaklan, uop{te

desio?Naravno da se nije desio. Ja }u

vam re}i da su ve} od 1994. godine vlastiRepublike Srpske, a onda od 2002. godineslale krivi~ne prijave Haagu i za taj doga|aj.Sigurna sam da je slu~aj razmatran. Dajesu na{li osnova za gonjenje, pravosudnevlasti u RS-u bi do sada to zavr{ile. One suodlu~ile da to, umjesto Sudu BiH, dostaveBeogradu, {to ne mislim da je bilo ispravno.Ne vidim da Sud BiH ne procesuiraBo{njake. Mnogi predmeti su podignutikada su Bo{njaci u pitanju.

Svjedok protiv Nasera Ori}a predsrpskim pravosu|em bio bi, kako sumediji objavili, izvjesni Samir Avdi},koji je navodno bio u komandi 28.divizije Armije BiH. Da li vam je pozna-to o kome je rije~?

Sve vrijeme srbijanske vlasti tvrde dapostoje neoborivi dokazi. Prvo su srpskimediji otkrili o kome za{ti}enom svjedokuse radi. Ako Sud ra~una na tu osobu,onda su u nezavidnoj situaciji i brukajupravosu|e. Oni vrlo dobro znaju da seradi o bolesnom ~ovjeku. Ja ne mogu davjerujem da se na takvom iskazu mo`ezasnivati osnovana sumnja. On ne samoda je bolestan ve} je napravio dogovor da}e mu za to svjedo~enje biti opro{tenakazna. Temeljiti na takvom svjedokuozbiljne optu`be, u najmanju ruku nijeozbiljno. Me|utim, to me ne iznena|uje.Ja sam se nagledala takvih svjedoka uTribunalu. Kada je o Zalazju rije~, situacijaje potpuno obrnuta. Odbrana je u posjeduneoborivih dokaza da nisu ta~ni navodisrbijanskih organa gonjenja. Mi smoozbiljni advokati koji analiziramo ratnudokumentaciju, naro~ito ratnu doku-mentaciju Vojske Republike Srpske kojaje bila vrlo pedantno bilje`ila sve situacije,incidente i doga|aje. Tako da postoji vi{e

izvje{taja koji nesumnjivo opisuju kako sedoga|aj desio. Na su|enju Ori}u u Haguimali smo situacije da su dolazili svjedocikoji, na`alost, sada svjedo~e kao odbranau nekim predmetima.Vidi se da instruiranida svjedo~e ~injeni~no neta~no. Recimo,do|u svjedoci i svjedo~e da su bili pripad-nici seoskih stra`a, me|utim u arhivamaVojske RS-a ili arhivama Tu`ila{tva u koji-ma ima na hiljade dokumenata, sve semo`e provjeriti. Oni su ~ak imali popisene samo vojnika, nego popise sljedovanjakoje je su dobijali, popise plata, popiseoru`ja koje su zadu`ili. Tako da se tu vrlojednostavno i vrlo lako mo`e provjeriti kojeste, a ko nije bio civil. Srbijanska istragapristupa vrlo povr{no, umjesto da stvarnoistra`uju ko su izvr{ioci krivi~nih djela.

Da li ste do{li u posjedbeogradske optu`nice protiv Ori}a?

Ja sam kao branilac do{la do tran-skripta izjave koja je predo~ena NaseruOri}u. Tu su mu predo~eni osnovi sumnjei pravni osnov zbog ~ega se li{ava slo-bode. Predo~eno je da je li{en slobode popotjernici koja je 3. februara pro{le godineraspisana, a zatim izbrisana. Tu stoji damu se stavlja na teret da je komandovaonapadom kada je navodno li{eno slobodedevet civila, od kojih je on zaklao jednog.To je upravo ono {to je Vu~i} ~itao.Me|utim, izvje{taji koje mi imamo ukazajuna sasvim ne{to drugo u odnosu na ono{to tvrdi optu`ba i {to tvrdi Vu~i}. Mediji uSrbiji rade na sataniziranju srebreni~kogkomandanta. Svu mr`nju za to {to jeutvr|eno da su u Srebrenici po~inili geno-cid su usmjerili na Nasera Ori}a. On je biopod istragom od 1995. pa do podizanjaoptu`nice 2003. godine. Osam godina jetrajala istraga i za to vrijeme je istra`ensvaki incident koji su predo~ili srpskiorgani gonjenja. Da su postojale te `rtve,sigurno bi se dokazi pojavili u vrijemesu|enja u Tribunalu.

DOSJE

SB

mjeseci kasnije ukinuo presudu kojom suna po osam godina zatvora bili osu|enibiv{i pripadnici VRS-a NNedeljko Sovilj iRajko Veki} i nalo`io novo su|enje. Oni seterete za ubistvo MMehmeda Hrki}a uBosanskom Petrovcu 1992.

Sredinom 2008. Vrhovni sud Srbi -je uva`io je `albe branilaca dvojice pripad-nika [korpiona za zlo~in u Trnovu u julu1995., kada je strijeljano {est Srebreni~ana.Branislavu Medi}u presudu od 20 godinazatvora Vrhovni sud Srbije smanjio je na15, a ukinuo je presudu AAleksandruMedi}u, osu|enom na pet godina.

Ina~e, na su|enju 2005. Vije}e za ratnezlo~ine Okru`nog suda u Beogradu osudiloje ~etvoricu pripadnika [korpiona nakaznu u ukupnom trajanju od 58 godina.

Nakon prikazivanja snimaka [korpionau Trnovu koji je {okirao region tada{njivo|a SRS-a Tomislav Nikoli} osjetio jedu{evnu bol zbog javne diskusije o srpskimzlo~inima tokom ratova: Boli me {to uSrbiji svi govore o zlo~inima koje supo~inili Srbi, a niko ne govori o zlo~inimakoje su po~inili muslimani. Ako je neko odSrba u RS-u po~inio zlo~in, kakav je togreh za Srbiju?

Nata{a Kandi} smatra da supreovla|uju}i razlozi zbog kojih dolazi doukidanja presuda upravo politi~ki.

Ono {to je upadljivo jeste daApelacioni sud nije izgradio standarde,nego postupa vrlo razli~ito od slu~aja doslu~aja. U nekim predmetima navodi da jevrlo va`no da se doka`e radnja koju jesvaki pojedina~ni optu`eni u~inio. U nekimdrugim slu~ajevima ka`e da su pripadnicigrupe delili zajedni~ki cilj i da nije potreb-no dokazivati radnju svakog pojedina~no.Dogodilo se da su sve sudije koje su sudileu predmetima sa najve}im brojem `rtava

nakon prvostepenih presuda preba~eni,navodno su dobili vi{u poziciju i postalisudije u Apelacionom ve}u, a zapravo suoni sklonjeni, ka`e Kandi}eva.

NIKOLI] NA STRANI RATNIHZLO^INACA

Prema njenim rije~ima, odnos vlastiprema ovom pitanju javno je demonstriraopredsjednik Srbije Tomislav Nikoli} koji jepovodom najave istrage protiv na~elnikaGeneral{taba LLjubi{e Dikovi}a, tu`iocuVuk~evi}u poru~io da razmisli {ta on tokopa po Srbiji. Potom je uslijedilo iodlikovanje generalu Dikovi}u koji sedovodi u vezu sa brojnim zlo~inima koji supo~injeni u zoni njegove odgovornosti zavrijeme rata na Kosovu.

Da politi~ka-pravosudna ma{inerija uSrbiji nema iste ar{ine, pokazuje i to {toTu`ila{tvo Srbije za ratne zlo~ine ne odus-

taje od prakse provo|enja istrage protivdr`avljana susjednih zemalja.

To tu`ila{tvo je prije podizanjaoptu`nice protiv Nasera Ori}a prili~noneslavno pro{lo u optu`bama protiv IIlijeJuri{i}a, Jovana Divjaka i Ejupa Gani}a.

Prva `rtva srbijanskog pravosu|a izBiH bio je AAlija Delimustafi}, ratni mini -star unutra{njih poslova BiH koji je uBeogradu uhap{en 19. januara 2002.godine zajedno sa BBorislavom Rado sav -ljevi}em i Mla|om Novakovi}em.Delimustafi} je osu|en je na tri mjesecazatvora zbog posjedovanja la`nih isprava,da bi tek 17. maja bio izru~en vlastima BiH,koje su ranije izdale me|unarodnu potjer-nicu za njim zbog finansijskih malverzaci-ja.

U zatvoru je zbog premla}ivanja srbi-janske policije Delimustafi} zadobio te{kepovrede glave i tijela. Svakodnevnim prem-la}ivanjem i psiholo{kim pritiscima pripad-nici Dr`avne bezbjednosti Srbije su odDelimustafi}a poku{avale iznuditi priznan-je da je, navodno, na teritoriju Srbije do{aozbog {pijuna`e i terorizma. Spominjali su injegovu navodnu umije{anost u ratnezlo~ine po~injene nad Srbima u Sarajevu1992. godine.

Upu}eni izvori tvrde da je Deli -mustafi} jedva stajao na nogama kada jepred Vojnim sudom u Beogradu dao iskaz

da su EEjup Gani} i Hasan Efendi}rukovodili masakrom nad pripadnicimaJNA u Dobrovolja~koj ulici maja 1992. uSarajevu. Delimustafi} je u izjavi datoj 29.januara 2002. kazao kako je Gani}, tada

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2015.32

DOSJE SB

TOP 5 HAP[ENJA KOJEJE ORGANIZOVALO

SRBIJANSKO PRAVOSU\E PROTIV

GRA\ANA BiH

Alija Delimustafi} Ejup Gani} Jovan Divjak Ilija Juri{i} Naser Ori}

DOSJE

SB

@RTVE POLITI^KO-PRAVNEMA[INERIJE U SRBIJI Naser Ori}, Ejup Gani}, Jovan Divjak, AlijaDelimustafi}, Ilija Juri{i}

ratni ~lan Predsjedni{tva BiH, 3. majaimenovao Odbor za razmjenu predsjednikaAlije Izetbegovi}a i komandanta Drugevojne oblasti JNA.

Gani} je bio u ulozi vrhovnog koman-danta vojske, kao pred