slobodna bosna 971

I S I L Awww.slobodna-bosna.ba

OPERACIJA AERODROM: KAKO JE JNA ^ISTILA SRBE IZ SARAJEVA

G O D I N U D A N A

O D A K L E B O [ N J A C I U O V O J P R I ^ I ? !

ISPRAVNA-oglasi sedmica-971:ISPRAVNA-oglasi.qxd 16.6.2015 13:48 Page 1

TERORIZAM U BiHCRNE PROGNOZE DR@AVNOG TU@ITELJA Glavni dràvni tuìtelj GORANSALIHOVI] je zatraìo, a ~lanoviVisokog sudskog i tuìteljskog vije}akoncem maja ekspresno odobrili, da seu Tuìteljstvu BiH zaposli osam tuìteljau novom Odjelu za borbu protivterorizma, iako nijedna obavje{tajna ipolicijska procjena ne upu}uje naozbiljnu prijetnju od porastateroristi~kog nasilja; zahtjev tuìteljaSalihovi}a do sada je jedina osporilapredsjednica Suda BiH MEDD@IDAKRESO, upozoravaju}i da je u pro{lojgodini Tuìteljstvo podiglo samo jednuoptu`nicu za terorizam i da je brojdràvnih tuìtelja prema{io broj sudaca

PAZI, SNIMA SE MARIJAN PRIMORAC I POLITI^KIPOKROVITELJISB prva objavljuje stenograme sapro{logodi{nje sjednice Nadzornogodbora ALUMINIJA koji otkrivaju kakoje aktualni direktor mostarske tvorniceNIKICA LJUBI] izabran po nalogutada{njeg federalnog premijeraNERMINA NIK[I]A i resornog ministraERDALA TRHULJA; sjedniciNadzornog odbora prethodio jeneformalni susret ~elnika Vlade FBiHsa {irokobrije{kim tajkunomMARIJANOM PRIMORCEM koji je,nakon {to je na mjesto predsjednikaUprave instalirao èninog ro|aka,postao pravi gospodar Aluminija

REZOLUCIJA NA REZOLUCIJU20 GODINA KASNIJEKo zna koliko je rezolucija o Srebreniciusvojeno tokom proteklih 20 godina.Nijedna nema obavezuju}i karakter,kao {to ga imaju sudske presude, alisve nose sna`nu politi~ku poruku, anerijetko daju i povod za politizacijuovog najve}eg zlo~ina po~injenog umodernoj historiji Europe

REKONSTRUKCIJA ZLOÎNAJEAN-RENE RUEZ, ISTRA@ITELJGENOCIDAFrancuski policajac Jean-Rene Ruezbio je na ~elu malog istraìva~kog timakoji je u julu 1995. godine po~eo istraguo zlo~inima po~injenim u Srebrenici.Tokom narednih {est godina Ruez jeuspio otkriti najve}e masovne grobnicei mjesta na kojima su vr{ene egzekuci-je, te na}i dovoljno dokaza na osnovukojih je Tuìla{tvo u Haagu podiglooptu`nicu za genocid. Dvadeset godinaposlije, u ispovijesti za SlobodnuBosnu, Ruez se prisje}a istraga, svojihopsesija, problema, otkri}a

JNA ZNA KO JE ISELIO SRBE IZ SARAJEVAU nastojanju da podmetnu poruku dasu sve strane u ratu u BiH ~inileetni~ko ~i{}enje, politi~ari iz RS-a iSrbije ~esto poteù tezu da je oko 150hiljada Srba napustilo Sarajevo kaorezultat etni~kog ~i{}enja koje suizvele bh. vlasti; na{a novinarka pi{e ooperaciji General{taba JNA koja jeimala za cilj da iseli Srbe iz Sarajeva

VITALNI NACIONALNIINTERES MARKE ZA POTKUSURIVANJEVije}e Agencije za po{tanski prometBosne i Hercegovine, kojimpredsjedava Eduard [akota a ~iji~lanovi su [erif Isakovi} i Delivoje\eri}, donosi odluke motivisanenacionalizmom. Kada [akota i Isovi}nisu dali saglasnost Po{ti Srpske za{tampanje markice Andri}gradapovodom zvani~nog otvaranja ovogkompleksa, \eri} im se revan{iraouskrativ{i saglasnost BH po{ti za{tampanje markice Sport safudbalskom reprezentacijom BiH, asaglasnost nije data ni BH po{ti iHrvatskoj po{ti Mostar za obiljeàvanje100. godi{njice Prvog svjetskog rata

TURISTI^KI MEGAPROJEKTNA BJELA[NICI OZBILJNA INVESTICIJAILI FATAMORGANAInvestitor iz Arapskih Emirata na~inioprvi konkretan korak u realizacijimegaprojekta na Bjela{nici vrijednogvi{e milijardi eura; Na{ novinarrazgovarao je s arapskim investitoromAhmedom Ismailom i doznaonajva`nije pojedinosti projekta u ~ijurealizaciju jo{ uvijek mnogi ne vjeruju

18.6.2015. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

10

14

18

22

26

32

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

36

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 18.6.2015 1:45 Page 3

SLOBODNA BOSNA I 18.6.2015.4

PUNO ZA PRAZNO

Dodik traì odBo{njaka dapriznaju nepos-toje}i genocidnad Srbimakako bi Srbipriznali posto-je}i genocid nadBo{njacimaPredsjednik Republike SrpskeMilorad Dodik ustvrdio je da, akoje neophodno da se usvojirezolucija o Srebrenici, za{to nebila takva da Srebrenica budeprogla{ena za mjesto genocida inad Srbima i nad Bo{njacima. Dodik je za RTRS naveo da bi tobilo u funkciji pomirenja u Bosni iHercegovini, a ne jednostranekvalifikacije koje se zagovaraju. Kazao je da se zanemaruju srpske`rtve i da, ako se èli pa`nja naSrebrenici, onda to moè da budepa`nja na svim `rtvama, ibo{nja~kog i srpskog naroda. - Ja ne bih imao ni{ta protiv da biloko uputi rezoluciju u Savjetbezbjednosti i da kaè da jeSrebrenica mjesto genocida i nadSrbima i nad Bo{njacima.Prihvati}emo tako ne{to. Onda bi tomoglo da bude integrativni diopomirenja, a ne stalnog razilaènjai sukoba - ustvrdio je Dodik.

Titov omladinac i poslijeratni biznismenNijaz Skenderagi}, zbog klevete inadoknade nematerijalne {tete, tuìo jedoajene bh. novinarstva i svog kom{iju izsarajevskog naselja Ciglane NNikolu NokuBili}a. Iako je Bili} za na{ magazin samoprepri~ao dijalog vo|en izme|u njihdvojice, Skenderagi} je za 2.000 KMspreman zaboraviti navodne klevete idu{evne boli zbog povrede ugleda, ~asti iprava li~nosti koje mu je nanio Bili}.Mo`da bi tajkun Skenderagi} bez tu`beiza{ao na kraj sa navodnom klevetom,povredom ugleda i ~asti da ume|uvremenu, ta~nije 7. aprila 2015.godine, Slu`ba za upravu za prostornoure|enje i komunalne poslove Op}ineCentar nije izdala rje{enje kojim se odbija

njegov zahtjev za izdavanje naknadneurbanisti~ke saglasnosti i legalizacijuizvedenih radova na pro{irenju stana. Aupravo je zbog nasilne uzurpacijezajedni~ke terase do{lo do nesuglasicaizme|u Skenderagi}a i Bili}a, kaopredstavnika eta`nih vlasnika. Podsje}anjaradi, Skenderagi} je zauzeo ~etrdesetakmetara kvadratnih zajedni~ke terase,zatvorio je i pripojio stanu u ulici HusrefaRedì}a na broju 15. Tome se usprotivioNikola Bili} kao predstavnik eta`nihvlasnika, {to je u kona~nici rezultiraloop}inskim rje{enjem kojim Skenderagi}nimalo nije zadovoljan. A kako ne moètuìti Op}inu Centar, Skenderagi} je zaklevetu tuìo svog kom{iju Nikolu Bili}a.

(M.F.)

UDARIO NA KOMILUK

MINI MARKET

KOM[IJSKA POSLATajkun Nijaz Skenderagi} tuìo kom{iju Nikolu Bili}a za klevetu, jer mu je Op}ina Centaruskratila legalizaciju pro{irenja stana na u{trb eta`nih vlasnika zgrade

Biznismen Nijaz Skenderagituio komiju Nikolu Bilia

koji mu je pokvario legalizaciju radova na

proirenju stana

Milorad Dodik

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 18.6.2015 0:03 Page 4

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]


Prijedlog bi nesumnjivo bioprihvatljiv kada bi postojala baremjedna sudska pravomo}na presudau kojoj je utvr|en zlo~in genocidanad srpskim narodom. Dodiksugerira da se ne treba dr`atipresuda kao pijan plota i daBo{njaci trebaju priznati nepostoje}igenocid nad Srbima, kako bizauzvrat Srbi priznali postoje}igenocid nad Bo{njacima! (S.B.)

SVE MOJ DO MOJEGA

Dodika odnedavno savjetuje jo{jedan biv{i kole-ga iz Reformista- Dragan Kalini}Pored dr. Nenada Kecmanovi}a,Milorad Dodik, predsjednik RS-a,dobio je jo{ jednog doktora -savjetnika za politi~ka pitanja -Dragana Kalini}a, biv{egpredsjednika SDS-a. Dodik i Kalini}su pro{le godine potpisali sporazumo saradnji na izborima. Me|utim,CIK je izrekao zabranukandidovanja Kalini}evog Savezaza demokratsku Srpsku jer nijepodnio finansijski izvje{taj. Ina~e,Kalini}u je uhljebljenje u Dodikovomkabinetu dobro do{lo jer je, kakotvrde upu}eni izvori, njegovabeogradska firma koja se baviuvozom lijekova (izme|u ostalih iviagre) i medicinske opreme uposljednje vrijeme slabo posluje. ZaDodika }e Kalini}eva ulogapodriva~a SDS-a biti najva`nija. Onse ve} priklonio osniva~ima RS-ana ~elu sa Mom~ilom Kraji{nikomkoji formiraju SDS 1990. (M.D.)

MINI MARKET

Meunarodna konferencija o holokaustu i genocidu

Dragan Kalini}

Serge Brammertz

Goran Salihovi}, Bruno Vekari} i Vladimir Vuk~evi}

Theodor Meron

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 18.6.2015 0:04 Page 5

ETVRTAK, 11. JUNI

Ta~no, procesno-pravno, do u bobu, znam{ta se kolegi BORISU DE@U LO VI]U,splitskom ~ovjeku i kolumnisti, desilo usudskom procesu koji su protiv njegapokrenuli istaknuti desni intelektualci,rashodovani klerofa{isti koje je Boro nazvaognjidama i jo{ nekakvim pogrdnimimenima kakve ìv, pri tom normalan insan,moè i treba upotrijebiti prema gnjidama.Deùlovi}a je tuìlo desetak prozvanih,pravomo}no nedo ka zanih gnjida, i presudiloda izdava~, splitska Slobodna Dalmacijamora o{te}enim tuìteljima platiti nekih skorodvjesto hiljada kuna. Pedeset hiljada eura, {toje, barem meni, jako puno para.

Jebem li ga, dàba je sud...Prije, ~ini mi se se dvanaest godina mene

je tuìo ~opor novinara, urednika, Dnevnogavaza, svaki traè}i po deset hiljada marakazbog te{ke kvalifikacije {to sam napisao da jeAvaz medijska Al Qaida. Izgubili su,nekako.

Izgubio sam i ja na Sudu na Sokocutvrde}i da je SDS-ov tamo{nji kapoMILOVAN CICKO BJELICA odgovoran zalikvidaciju preko 60 bo{nja~kih doma}ina uzaseoku Novoseocu. Sud (sarajevski!) mekaznio zbog tvrdnje da je MMladen Mla|oNovakovi}, vlasnik restorana Bard naVracama prevejani ratni profiter, sa sna`nimelementima, natruhama ratnog zlo~ina.

Odli~na je sarajevska intelektualna elita,poput JJasmile @bani} koja je napravila glupiispad ispred Predsjedni{tva BiH, urlaju}i daje papa Franjo do{ao na noge fa{istima.

Nemojte, ako je to ikako mogu}e,supotpisivati tu|e tekstove, makar se i osjajnom autoru Deùlovi}u radilo; hajdete malosvoju kreaciju i pamet, intelekt i dar, ako ihimate, uklju~iti u vaàn i nezaobilazan procesprirodnog, dru{tveno odgovornog dijaloga. Netrebaju nama maskirni, mimikrijski

supotpisnici, ovo dru{tvo vapi za va`nim,odgovornim potpisnicima koji stoje iz svakejavno izgovorene rije~i...

PETAK, 12. JUNI

Dojave mi katkad prijatelji, kojih je svemanje, poznanici, koji se ne pla{e rizika,znana i neznana ~eljad i, dobronamjerni izlo}e, kako me je na toj i toj dru{tvenoj mreìneki pojedinac, znani, ili anonimni neznaniopleo, raskrinkao, razgolitio, rije~juurnisao, skrenuo pa`nju na mojeop}epoznate ljudske i profesionalne slabosti;potkupljivost, nedosljednost, a sve utopljenou strast zvanu ljubitelj dobre kapljice.

Tu je socijalnu komunikaciju, poznatukao lin~, pokrenula stanovita revnosnaanaliti~arka IVANA MARI], donedavnoslabo poznata javnosti, sve dok nije bljesnulakao kuma EMINE GANI]. Natovario mi se utoj jednosmjernoj odmazdi nekakav biz -nismen, regionalnog porijekla, Pljevlja,Sjenica, Prijepolje, realno me optuùju}i dase ne bavim svojim guznim haverom NinomRaspudi}em, nego denunciram vitalni,patriotski sandà~ki svijet.

Rije~ je, o besmislenim, nedostojnim,irelevantnim temama i procesima; radimkratku, ad hoc besmislenu studiju o utjecajuBo{njaka iz Pljevalja na aktuelnu politi~kukrizu u Federaciji: RReuf Bajrovi}, od ocaRemze, ortopeda u Vojnoj bolnici, geografskoporijeklo - Pljevlja. EErdal Trhulj, Bajrovi}evprethodnik (i ro|ak) na mjestu ministraenergetike i industrije, mjesto ro|enja -Pljevlja.

Opet, EE{ref Graci}, advokat blizakjugoslovenskim vojnoobavje{tajnim struk tu -rama, otac DDenisa Gratza, donedavnogpredsjednika Na{e stranke, tako|er izPljevalja.

Da parafraziram odli~nu pjesmutekstopisca RRu`dije Krupe (iz Priboja) koju jenajbolje otpjevao crnogorski slavuj ZZoran


Ne znate vi, ili moda znate,moga druga kojeg cijeloSarajevo zna kao Kemu sasuda. Kemo ti je, ako hoe,a uglavnom hoe, jer jetakva tipa ovjeka, na suduu stanju zavriti sve - usmislu da stvar ubrza, a dazakon ne povrijedi, starinskijedan pravnik koji nikadnije propustio nijedan vaantrening nogometaa elje.Pionire, kadete, junioreelje, sve je to Kemo svo-jeono odgledao; nijedantrening nije propustio. Neznam s kim bih ti uporedioovog malog Viu, zafrkanje klinac, kae mi Kemopred prologodinje Svjetskoprvenstvo u Brazilu.Previe je poteno, radino,odano dijete da bi uspio. Eto, i takvima se nekakoposrei, sreom... I Vii imom drugu Kemi...

IZRAELSKI @IVI ZID PLAÂ U ZENICIKukasto-kri`ni put nogometne

lopte na Balkanu

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 18.6.2015 2:27 Page 6

Kalezi}: SVI PLJEVALJSKI UBLEHA[I...

SUBOTA, 13. JUNI

Ne znate vi, ili mo`da znate, moga drugakojeg cijelo Sarajevo zna kao Kemu sasuda. Kemo ti je, ako ho}e, a uglavnomho}e, jer je takva tipa ~ovjeka, na sudu ustanju zavr{iti sve - u smislu da stvar ubrza, ada zakon ne povrijedi, starinski jedan pravnikkoji nikad nije propustio nijedan vaàntrening nogometa{a @elje. Pionire, kadete,juniore @elje, sve je to Kemo svojeru~noodgledao; nijedan trening nije propustio. Neznam s kim bih ti uporedio ovog malog Vi{}u,zafrkan je klinac, kaè mi Kemo predpro{logodi{nje Svjetsko prvenstvo u Brazilu.Previ{e je po{teno, radi{no, odano dijete dabi uspio.

Eto, i takvima se nekako posre}i,sre}om... I Vi{}i i mom drugu Kemi...

NEDJELJA, 14. JUNI

Ne znam ko je odgovaran za svinjarije iprimitivno huliganstvo na preksino}njojutakmici nogometne reprezentacije Bosne iHercegovine protiv Izraela u Zenici. Nastadionu Bilino polje, ali i van njegovihdobro i, svi se tu slaù, profesionalnoosiguranih kapija. îni mi se da to u jednomrutinskom operativnom zahvatu policije ta~noi precizno mogu identificirati patriote kojesu palile i gazile zastavu Izraela, koje suhisteri~no izvikivale antisemitske parole ipjevali rasisti~ke napjeve. Znam, kao {to svidobro znaju, ko }e platiti cijenu tih svinjarija:u najboljem slu~aju kasa Fud bal -skog/Nogometnog saveza Bosne iHercegovine, a u najgorem, koji se, tako|er,ne moè isklju~iti, ukoliko discpilinskakomisija UEFA-e bude surova, cjelokupannogometni sport u na{oj zemlji. Oduzimanjebodova na{oj reprezentaciji, bodova koje suBa`darevi}evi momci vite{ki, moma~ki,~asno i po{teno izborili na zeni~komtravnjaku, imalo bi dalekose`ne finansijske,sportske, moralne, pa i politi~ke posljedice.

Ako bi se samo novcem mjerila {teta kojubi, ne daj Boè, amputiranje tri boda osvojenaprotiv Izraela prouzro~ila, bio bi to ravnopodrivanju ekonomske osnovice zemlje.Postoje negdje, barem u dràvnim agencijamaza provjeru zakonitosti, koje su kontroliraleposlovanje N/FS BiH, crno na bijelo, podacikoliko je para bh. Ku}a nogometa hajrovalasudjelovanjem na Svjetskom prvenstvu uBrazilu; posredno, neposredno, izravno,neizravno, nikako i nipo{to manje od desetmiliona eura.

Te{ka je, juna~ka, ~asna, iskrena iuvjerljiva bila vi{egodi{nja borba, kampanjaKriznog komiteta Nogometnog saveza BiH,predvo|enog neponovljivim autoritetom i{armerom IVICOM OSIMOM, da senogometnoj organizaciji Bosne i Herce govineu evropskim i svjetskim nogo metnimcentrima mo}i vrati dostojanstvo, uvjerljivost,vjerodostojnost. I uspjelo se; milione marakasu i SSepp Blatter i MMichel Platini, odrije{iv{ikese, vjeruju}i na rije~ Osimu prije svega,uloìli u razvoj nogometne infrastrukture uBiH, od ultrafunkcionalnog reprezentativnog

kampa u Zenici, do obnove poplavljenihstadiona u Posavini, srednoj Bosni, Podrinju.

Ko je to primitivnim, uskogrudim,nacionalisti~kim, rasisti~kim ispadima ovogvikenda u Zenici pomutio, zajebao, pojeftinio,treba se suo~iti sa ozbiljnim sankcijamacjelokupnog normalnog i, ako ve} ho}ete,patriotski osnaènog dru{tva i zajednice.

PONEDJELJAK, 15. JUNI

Prije vi{e od trideset godina, ranih 80-ihgodina pro{log stolje}a, pokojni je hrvatskikolumnista VESELKO TEN@ERA uVjesniku (ako se ne varam, rubrika se zvalaDruga runda) napisao kratak esej oharizmati~nim pozori{nim redateljima (neimenuju}i nikoga) kao svojevrsnimmodernim despotima i tiranima.

Nekoliko godina kasnije, bio sam gotovosiguran na koga je Tenèra mislio: naLJUBI[U RISTI]A. (Prolet)kultni redateljsa svojim jugoslovenskim projektom KPGT(kazali{te, pozori{te, gledali{}e, teatar)gostovao je u Sarajevu, ne mogu se sjetitikoja je predstava bila posrijedi, ali znam dase igrala na otvorenom, na prostoru dana{njePionirske doline i da je trajala nekoliko sati.Bilo je kasno ljeto, ili rana jesen, vani je bilouàsno hladno, publika se smrzavala, a mogutek misliti kako je bilo glumicama iglumcima koji su se po redateljevojperverzno-sadisti~koj zamisli polugolikupali u bazenima, drhte}i od studeni. Za tovrijeme genijalni reìser u dubokimkaubojskim ~izmama, zaogrnut ko`nimmantilom, ~upkao je brkove i sladostrasnouìvao u svojoj genijalnosti. Ovaj ~ovjeksvoje predstave reìra uz pomo} kandìje,pomislio sam. Sli~an napoleonsko-dikatorskigard dvije decenije kasnije prepoznat }u kodjo{ jednog zadrtog, apsolutno-apso lu ti -sti~kog Jugo slovena - generala RRatkaMladi}a.

Duè od decenije, nakon sloma reìmaSLOBODANA MILO[EVI]A i njegovesupruge MIRJANE, kojoj je bio predsjedniku njenoj privatnoj stranci Jugoslovenskalevica (zloglasni JUL), Risti}a se nije moglovidjeti i ~uti u srbijanskom javnom iumjetni~kom prostoru. No posljednjih danaje eskalirao, ne skida se sa televizijskihekrana, ne izbiva iz najva`nijih srpskihnovina. Brani ideju jugoslovenstva i ljevice,obra~unava se sa svojim kolegama iprijateljima koji su izdali i jedno i drugo izasrljali u nacionalizam (DDu{an Jovanovi} uSloveniji, HHaris Pa{ovi} u Bosni iHercegovini, SSlobodan Unkovski uMakedoniji, RRade [erbedìja u Hrvatskoj...).

No, sve je to ve} vi|eno i re~eno, ~uveno;va`nu stvar Risti} (drug Lju{a, kako su gazvali) ve~eras na jednoj televiziji izlanu-kaè da je njegov otac, visokopozicioniranioficir JNA bio {ef nekog nau~no-istraìva~kog sektora pri General{ tabu i da jepod sobom imao 25 hiljada inènjera istru~njaka drugih specijalnosti. To je zna~ito, odatle to dolazi. Nedavno je jo{ jedanlucidni hrvatski kulturni hroni~ar konstatiraokako su ovda{nji reìseri naj~e{}e ljudi kojisu zavr{ili pozori{ne akademije samo zato {tonisu mogli, ili nisu smjeli zavr{iti vojne!

UTORAK, 16. JUNI

U latentni idejno-svjetonazorski sukob ususjednoj Hrvatskoj izme|u vladaju}eSocijademokratske partije i opozicijskeHrvatske demokratske zajednice, odnosnonjihovih lidera ZORANA MILANOVI]A iTOMISLAVA KARAMARKA, uklju~io sesvevremeni, 95-godi{nji JOSIP MANOLI],vi{edecenijski komunisti~ki policajac i desnaruka FRANJE TU\MANA u prvimgodinama uspostave hrvatske samostalnosti.U svojoj memoarskoj knjiùrini, i intervjuimakoji ju prate uo~i tiskanja, Manoli} tvrdi da jeaktuelni lider HDZ-a u mladim danima, uvrijeme komunisti~kog jednoumlja, biosuradnik Udbe, a da je za to znao i osniva~HDZ-a i Otac nacije Tu|man. Tu|man je znaoi to, tvrdi Manoli}, da je njegov, kako je(Tu|man) govorio, najbolji ministarGOJKO [U[AK tokom dugogodi{njegizgnanstva u Kanadi tako|er aktivno a{ikovaosa Udbom. [u{ak je, pak, znao, ili je moraoznati da je njegov omiljeni hercegova~ki ratnizlo~inac MLADEN NALETILI] TUTAnakon dugogodi{njeg privremenog boravka u(neprijateljskoj) emigraciji vra}en ujugoslavensku tamnicu naroda uz odobrenjeministra jugoslovenske policije PETRAGRAÂNINA. (Operacija kodnog imenaMarlboro).

Sve je to jako komplicirano, zamr{eno, alii te{ko provjerivo. Kako je krenulo, ne binikoga trebalo iznenaditi, ako jednog dana iztajnih, mra~nih komunisti~ko-satrapskiharhiva isko~i otkri}e da je za Udbu radio i samTu|man! Iako je svakom objektivnompoznavaocu prilika o istoriji radni~kogpokreta bjelodano jasno da se jedan general,pri tom i karijerni KOS-ovac, nikada ne bispustio na tako niske operativne (civilne)grane...

SRIJEDA, 17. JUNI

Postoji jedna dràvna agencija za borbuprotiv korupcije, ima ona svoj skra}eni,odvratni naziv, nazor, na guranje, formirana uaran`manu ZLATKA LAGUMD@IJE iMILORADA DODIKA. Ona bi, ta Agencija,teorijski gledano, kako su to prije tri-~etirigodine Dodik i Lagumdìja uplanirali,supstituirala aktivnosti i mandat Centralneizborne komisije. Zaposleno je u toj firmi,solidnih 25-30 dràvnih ~inovnika, koji,bezbeli ni{ta ne rade, jer im je dogovorLagumdìja-Dodik to osigurao. Radili bi oni,vele uhljabljeni bezveznjakovi}i, ali im neodgovara dodijeljeni poslovni prostor. Izdràvnog budèta oni godi{nje povuku 700 -800 hiljada maraka, ali kako ih potro{iti uneuvjetnim uslovima. Traè, opravdano,~elnici te artificijelne agencije adekvatneuvjete.

Federalni Parlament ju~er je, osammjeseci nakon izbora(!?), odrào svoju druguredovnu sjednicu. Bilo je nekih vanrednihsjednica ali, uglavnom, ako je to va`no, prekostotinu federalnih zastupnika mjese~no tro{ipola miliona maraka, samo na plate. Mo`dasam upao u talas socijalne demagogije, ali to,u najmanju ruku, nema smisla...


Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 18.6.2015 2:28 Page 7


NAU^NI SKUP

Stefan Kar ga no -vi}, (ne)vladinaktivista, podistragom zbogsumnjivogutro{ka bu dèt -skog novca U Banjoj Luci se ve} tradicionalnopred obiljeàvanje zlo~ina genocidau Srebrenici, organiziraju nau~niskupovi pod pokroviteljstvom(ne)vladine organizacije Istorijskiprojekat Srebrenica, ~iji je pred-sjednik kontroverzni StefanKarganovi}. Koliko je Karganovi}aktivista nevladinog sektora, najboljese vidi iz ~injenice da je Specijalnotuìla{tvo RS-a pokrenulo istraguprotiv njega zbog osnovane sumnjeda je, po raznim osnovama, u peri-odu od 2008. do 2014. godine izbudèta RS-a dobio skoro 2 milionamaraka koje nikada nije opravdao!Karganovi}eve aktivnosti su u peri-odu od 2008. do 2014. godinemasno pla}ene novcembudètskih korisnika RepublikeSrpske. Opozicione stranke su uvi{e navrata pokretale pitanjeodgovornosti Stefana Karganovi}a iproblematizirale zbog ~ega mu jedat toliki novac. Karganovi} je, izme|u ostalog, ikoautor knjige Ru{enje RepublikeSrpske, koja je izazvala o{treosude u Republici Srpskoj i kojoj subrojni pojedinci i mediji, zbog svogkriti~kog odnosa prema vlastimaRepublike Srpske, ozna~eni kaonjeni ru{itelji. Specijalno tuìla{tvoRepublike Srpske se o slu~aju

MINI MARKET

Vlada Federacije BiH odràla je tzv. tele-fonsku sjednicu u srijedu, 17. juna, na kojoj jeovlastila AAmru \endu{i} kao punomo}nikaza zastupanje Federacije BiH na 14. skup{tiniprivrednog dru{tva Feroelektro Sarajevo.

Iz Vlade FBiH saop}eno je da jeSkup{tina Feroelektra, u ~ijem }e radu iodlu~ivanju u~estvovati \endu{i}eva,zakazana za 20. juni.

Sjednica je odràna u skladu sposlovnikom o radu i ni{ta ne bi biloneobi~no da njeno odràvanje nije zatraìoAleksandar Remeti}, dopremijer i ministartrgovine iz Demokratske fronte koji jezajedno s ostalim ministrima iz ove strankeprije nekoliko dana podnio neopozivuostavku.

Kao {to je poznato, predsjednik FBiHMarinko âvara je od ~etiri ponu|eneostavke ministara iz reda DF-a, prihvatiosamo ostavku federalnog ministra energije,rudarstva i industrije RReufa Bajrovi}a, te

rekao da mu trebaju dodatne konsultacije daodlu~i ho}e li prihvatiti ostavke preostala triministra iz ove stranke.

Predsjedni{tvo DF-a je poru~ilo âvarida nikakvih konsultacija ne}e biti i da ministriiz ove stranke ne}e sudjelovati u raduVlade FBiH.

No, stvari na terenu izgledaju malodruk~ije. Ministri iz DF-a, koliko nam jepoznato, uredno dolaze na posao i rukovodepovjerenim resorima, i jedina promjena je utome {to se ne pojavljuju na sjednicamaVlade. (M.A.)

FEDERALNI ILEGALCI

Iako su podnijeli neopoziveostavke, ministri DF-a ured-no dolaze na posao i ruko vo -

de povjerenim resorima

Reuf Bajrovi}

Stefan Karganovi}

Uposlenici dràvne Agencije zaprevenciju korupcije i koordinaciju borbeprotiv korupcije ponovno su prolongiralipreseljenje u nove prostorije, jer u sedamkancelarija predvi|enih za njihov smje{tajne mogu stati svi borci protiv korupcije.Kako su se, naime, poàlili novinarima,23 slu`benika ove Agencije, te jo{ osamuposlenika Centralne izborne komisije, nemogu se nikako smjestiti u prostorije kojesu za njih kupljene u Isto~nom Sarajevu,zbog ~ega ostaju u sada{njim uredima(tako|er u Lukavici). Jo{ je dalje oti{aodirektor SSead Lisak, koji je u pismu

upu}enom Vije}u ministara BiH upozoriokako bi ograni~avaju}i kapacitetismje{taja mogli utjecati na rad Agencije(?), iako nije poznat nijedan slu~ajkorupcije koji su on i njegovi suradnicirazotkrili i prezentirali. Umjesto da seozbiljno pozabave istraìvanjemkriminala, {to im je valjda posao,uposlenici Agencije, zajedno s nevladinimorganizacijama, promoviraju Strategiju zaborbu protiv korupcije diljem BiH.Njihova ljetna turneja po~inje 18. juna uBr~kom a zavr{ava 2. jula uSrednjobosanskom kantonu. (S.M.)

DVIJE AGENCIJE POD JEDNIM KROVOM

Agencija za prevencijukorupcije i CIK nikako se nemogu dogovoriti o raspodjeli

sedam kancelarija

(

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 18.6.2015 0:20 Page 8

PRO ET CONTRA


Karganovi} nije ogla{avalo.Potvrdili su samo ono {to je ve}poznato, a to je da se protivKarganovi}a vodi istraga (M.A.)

DA LI DA ILI NE

Ho}e li DalidaBurzi} izvu}i izfioke zaboravlj e -ne predmetekoji godinamaskupljaju pra{inu Dalida Burzi} funkciju glavnesarajevske tuìteljice preuzela je 29.decembra pro{le godine, a kakonezvani~no saznajemo ima ozbiljnenamjere da do kraja ljeta aktiviraneke krupne, a zaboravljenepredmete. Navodno, prvo mjesto nalisti tuìteljice Burzi} je predmetKlini~kog centra UniverzitetaSarajevo, odnosno provo|enjeistrage i podizanje optu`nice protivbiv{eg rukovodstva ove zdravstveneustanove na ~elu sa FarisomGavrankapetanovi}em. PoredKlini~kog centra, tuìteljica Burzi}pa`nju }e navodno posvetiti i slu~ajureket u koji su bili uklju~eni visokifunkcioneri SDP-a ZlatkoLagumdìja i Damir Hadì}.Podsje}anja radi, 2011. godineTuìla{tvo BiH je predmet Dodik,odnosno istraga koju je Tuìla{tvoBiH vodilo protiv nekada{njegpremijera RS-a, a sada{njegpredsjednika ovog entiteta MiloradaDodika ustupilo je Specijalnomtuìla{tvu RS-a, a slu~aju reketustupljen je Kantonalnom tuìla{tvuSarajevo. (M.F.)

MINI MARKET

ALEKSANDARHR[UM

Urednik i voditelj emisijeZabranjeni forum

NEOdga|anje posjete pred -sjed nika Srbije TomislavaNikoli}a je korak unazad uodnosima Srbije i BiH. Ovoje lo{ politi~ki potez BakiraIzetbegovi}a.

DU[ANKA MAJKI]Poslanik SNSD-a u PS

BiH

NEOdga|anje posjete pred -sjed nika Republike Srbijemoè zatraìti pred sje da -vaju}i Predsjedni{tva BiHna osnovu postignutogkonsenzusa sva tri ~lanaPred sjedni{tva. Po mommi{ljenju, nije ispunjen nijedan uslov za otkazivanjeposjete. Ovo vi{e govori oBiH kao zemlji i njenojspoljnoj politici.

HANKA VAJZOVI]Zastupnica u PS BiH

DAMi{ljenja sam da je tonajmanje {to je gospodinIzetbegovi} u ovakvoj situ a -ciji mogao i trebao podu -zeti. Budu}i da Ori}ev slu~ajnije prvi nasrtaj iz zasjedena na{e gra|ane, te da jeproblem i akutan i uzro~nonedefiniran, a o~ito jo{uvijek i posljedi~no nei zvje -stan, bilo bi politi~ki nepa -met no, ljudski nek ore k tno, adràvni~ki licemjerno za` -miriti na politi~ko-pravnedosko~ice Beograda, pase nastaviti u ime dobro -susjedskih odnosa druìtikao da ni{ta nije bilo.

ESAD HRVAÎ]Advokat

DANaravno da podràvam aline zbog, kako javnost go -vori, radikalizma Bo{nja ka,

ve} zbog li~ne bez bje dnostipredsjednika Srbije i zbogkr{enja sporazuma nau{trbBo{njaka.

IGOR GAVRANEkonomski analiti~ar

NENe podràvam odluku Ba ki -ra Izetbegovi}a, po go tovoukoliko bi posjeta pred -sjednika Srbije dopri nijelaja ~anju ekonomske sara d -nje i realizaciji nekih kon kr -etnih regionalnih pro je kata.

SR\ANBLAGOVÂNIN

Direktor TransparencyInternationala BiH

NEMi{ljenja da se radi o bes mi -slenom potezu koji moèdonijeti samo {tetu, upravozato i postoje me|u dràvneposjete da bi se, pored osta -log, razgo varalo i o proble mi -ma izme|u dràva.

Podravate li odluku BakiraIzetbegovia da odgodi

posjetu predsjednika SrbijeTomislava Nikolia?

Priredila: Ma{a ]osi}

Dalida Burzi}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 18.6.2015 0:21 Page 9

Ako je suditi prema projekcijamaglavnog dràvnog tuìtelja GGo -rana Salihovi}a, koje su ~lanoviVisokog sudskog i tuìteljskogvije}a (VSTV) prihvatili zdravo

za gotovo, Bosna i Hercegovina se suo~avas ozbiljnim sigurnosnim prijetnjama i uopasnosti je da postane popri{te najgorih

teroristi~kih napada?! Premda se crneslutnje {efa Tuìteljstva BiH, na svu sre}u,ne temelje na realnim procjenamaobavje{tajnih i policijskih agencija,Salihovi}ev prijedlog za formiranjeposebnog Odjela za borbu protiv terorizmai zapo{ljavanje novih tuìtelja prihva}en jeprije dvadesetak dana na sjednici VSTV-abez ozbiljne rasprave i detaljnih analiza.Nakon {to su se ~lanovi VSTV-a usuglasilida je borba protiv terorizma prioritet svihprioriteta, na sjednici odrànoj 27. i 28.

maja je donesena odluka o zapo{ljavanjuosam novih dràvnih tuìtelja. Budu}i dapropisana norma predvi|a da svaki tuìteljgodi{nje podnese sudu pet optu`nica,ra~unica pokazuje kako glavni dràvnituìtelj Goran Salihovi} ra~una da }eTuìteljstvo BiH godi{nje procesuiratinajmanje 40 slu~ajeva terorizma?! Takavzloslutni scenarij ne bi mogao predvidjeti nisamoprogla{eni ekspert za borbu protivterorizma u jugoisto~noj Europi DDèvadGalija{evi}, previ{e je to ~ak i za Pakistan,


TERORIZAM U BiH

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI], ARHIV SB

Glavni dravni tuiteljGORAN SALIHOVI jezatraio, a lanoviVisokog sudskog ituiteljskog vijea koncem maja ekspresnoodobrili, da se uTuiteljstvu BiH zaposliosam tuitelja u novomOdjelu za borbu protivterorizma, iako nijednaobavjetajna i policijskaprocjena ne upuuje naozbiljnu prijetnju od poras-ta teroristikog nasilja;zahtjev tuitelja Salihoviado sada je jedi na osporilapredsjednica Suda BiHMEDDIDA KRESO, upozoravajui da je uproloj godini Tuiteljstvo podiglo samojednu optunicu za terorizam i da je brojdravnih tuiteljapremaio broj sudaca

TU@ITELJ PO GLAVI TERORISTE

Tuìteljstvo BiHzapo{ljava osamtuìtelja za borbu protiv terorizma koji bi u narednoj godinitrebali podi}i 40optu`nica?!

BORBA PROTIV TERORIZMA

tuziteljstvo:TEKST osnova.qxd 17.6.2015 20:56 Page 10

a kamoli za BiH! I mada je Goran Salihovi} podr{ku za

ja~anje tuìteljskih kapaciteta i novusistematizaciju radnih mjesta prethodnodobio od Vije}a ministara BiH i resornogministra sigurnosti DDragana Mekti}a - jertko bi se, nakon posljednjeg napada napolicijsku stanicu u Zvorniku, usudioosporiti obra~un s teroristima, osnovanostzahtjeva glavnog dràvnog tuìteljapo~etkom ovog tjedna u pitanje je dovelapredsjednica Suda BiH.

NEPRIJATELJ VREBA NA SVAKOM KORAKU

U pismu koje je 15. juna uputila VSTV-u, ali i Parlamentarnoj skup{tini BiH,Vije}u ministara, dràvnim ministrimapravde i financija, te OHR-u i DelegacijiEuropske unije, sutkinja MMeddìda Kreso jeukazala na sve posljedice ishitrene odluke ozapo{ljavanju novih tuìtelja. Ne ulaze}i uto da li je i na koji na~in Tuìla{tvo BiHnapravilo procjenu potreba pro{irenjasistematizacije za osam tuìla~kih pozicijai, posebno, na koji na~in su obezbije|enapotrebna sredstva, smatram da je Vije}emoralo uraditi podrobniju analizuopravdanosti ovakvog zahtjeva i posebnorazmotriti koje posljedice ovakva ad hocodluka moè imati, ne samo na rad SudaBiH, ve} i na rad samog Tuìla{tva BiH,navodi Meddìda Kreso u pismu poslanompredsjedniku VSTV-a MMilanu Tegeltiji injegovim kolegama.

U tom je smislu sutkinja Kresoupozorila na kr{enje zakonskih procedura,jer su ~lanovi VSTV-a, prije nego {to suprihvatili zahtjev Gorana Salihovi}a,morali zatraìti mi{ljenje predsjednice SudaBiH, odnosno, dràvnog ministarstvapravde i financija. Izraàvaju}i sumnju daje Visoko sudsko i tuìteljsko vije}e uop}ekonzultirano, prije nego {to su dovedenipred svr{en ~in, Meddìda Kreso tvrdi kakoje posrijedi ozbiljan presedan kojim seotvara mogu}nost stihijskog utvr|ivanjabroja tuìtelja i sudaca. Nema opravdanograzloga da se ubudu}e ne udovoljavasli~nim zahtjevima drugih institucija,odnosno da se zahtjevi Tuìla{tva BiHtretiraju druga~ije od drugih, smatrasutkinja Kreso, uz napomenu da je Sud BiHsvaki zahtjev za zapo{ljavanje novih sudacamorao iscrpno obrazloìti - podacima oprilivu predmeta, brojem sudaca koji suangaìrani na referatima, procjenamao~ekivanog pove}anja broja optu`nica...

Predsjednica Suda BiH se, tako|er,zapitala za{to je predsjednik i ~lanoviVSTV-a, ako to ve} nije u~inio glavnituìtelj, nisu obavijestili o o~ekivanompove}anju broja optu`nica za kazneno djeloterorizma, kako bi se konzultirali i okopove}anja sudskih kapaciteta. NNadam se


CRNE PROGNOZE DR@AVNOG TU@ITELJA

AKCIJA DAMASK, ODLUÂNOBRAÛN S TERORISTIMATuìteljstvo BiH do sada je podiglo

optu`nice protiv dvadeset (pov)ratnika izSirije uhap{enih u pro{logodi{njoj akcijiDamask, uklju~uju}i i selefijskog vo|u izBuìma Bilala Bosni}a, istraga se vodi

jo{ protiv deset osoba


da se svi moèmo sloìti da je krajnji ciljpro{irenja sistematizacije ve}i brojzavr{enih predmeta u sudskom procesu, ane realizacija neke nove uloge tuìlaca kojanije zasnovana na zakonu, napominjesutkinja Meddìda Kreso i istodobnoprognozira da }e tuìtelji koji buduzaposleni u Odjel za borbu protiv terorizmamorati biti angaìrani i na drugimistragama, budu}i da ne}e imati puno posla.

Istoga dana kada je predsjednica Kresoposlala pismo VSTV-u, Sud BiH je

potvrdio optu`nicu protiv dvanaest osoba,koji se terete za organiziranje teroristi~kegrupe, sudjelovanje u oruànim sukobima uSiriji i Iraku, te nedozvoljeno drànjeoru`ja i eksplozivnih naprava.

TERORIZAM PRIORITET, RATNI ZLOÎNII KORUPCIJA NA ÊKANJU

Svi optuèni su uhap{eni upro{logodi{njim akcijama TuìteljstvaBiH kodnog naziva Damask I i DamaskII, koje je vodio dràvni tuìtelj DDubravko

âmpara. Nakon dvije opse`ne operacijeTuìteljstva BiH, tuìtelj âmpara je dosada podigao optu`nice protiv dvadeset(pov)ratnika iz Sirije i Iraka, njihovihpomaga~a i organizatora, uklju~uju}i iselefijskog vo|u iz Buìma HHuseinaBilala Bosni}a. Kako nezvani~nodoznajemo, u Dràvnom tuìteljstvu setrenuta~no vode istrage protiv jo{ desetakbosanskih mudàhedina, te istraga onapadu na policijsku stanicu u Zvornikukoja }e, zasigurno, potrajati, jer jenapada~ NNerdin Ibri} ubijen. Dodajmotome da je ponovljeni sudski postupakprotiv HHarisa âu{evi}a zvanog OOks,optuènog za bomba{ki napad na policijuu Bugojnu u zavr{noj fazi, ~ime se popisosumnji~enih i optuènih za terorizamzavr{ava.

I dok ministri u Vije}u ministara i~lanovi VSTV-a, valjda u strahu da ihnetko ne optuì kako opstruiraju obra~uns potencijalnim teroristima, daju bjankosuglasnost na bespotrebno zapo{ljavanjenovih tuìtelja, u Sudu BiH jo{ ~ekaju naimenovanje pet novih sudaca. U februaru2015. smo uradili analizu potreba SudaBiH za rad na predmetima ratnih zlo~inaza period 2015.- 2017. godina, koju smoVam dostavili, i iz koje je vidljivnedostatak sudijskih kapaciteta u odnosuna broj tuìlaca, i bez novih osamtuìlaca, upozorila je predsjednicaMeddìda Kreso, navode}i kako u SuduBiH radi pedeset sudaca. Istodobno }ebroj dràvnih tuìtelja, nakon {to sepopuni novi Odjel za borbu protivterorizma, sa sada{njih 53 prema{iti{ezdeset, iako se, mjereno premau~incima Tuìteljstva BiH, ~ini da ih radinajvi{e desetak.


TERORIZAM U BiH

Predsjednica Suda BiH MeddìdaKreso jedina je, barem za sada,problematizirala i raspodjelu sredstava kojasu iz dràvnog prora~una odobrena zaborbu protiv terorizma. Ne negiraju}ipotrebu da se svi resursi u BiH stave naraspolaganje u borbi protiv terorizma, uprvim redovima te borbe ne moè bitiTuìla{tvo, ve} policijske i obavje{tajno-sigurnosne agencije. Smatram da jesredstva u iznosu od 769.000 KMtrebalo usmjeriti na ove agencije, u ciljuja~anja kapaciteta u prevencijipo~injenja teroristi~kog ~ina, ~ime bi se

sprije~ile i posljedice, navodi se udopisu predsjednice Suda BiH, uz jasnuporuku kako je potencijalne teroriste boljena vrijeme zaustaviti nego ih procesuiratikada se napad ve} dogodi. Premda se unajnovijem izvje{}u Sigurnosno-obavje{tajne agencije Hrvatske navodi daje rizik od mogu}ih teroristi~kih napadaminimalan, tajna slu`ba susjedne dràveima godi{nji budèt od nepunih sto milijunamaraka, ili skoro tri puta vi{e od budètaObavje{tajno-sigurnosne agencija BiH,koja na raspolaganju ima oko 32 milijunaKM.

BOLJE SPRIJEÎTI NEGO LIJEÎTI

Tuiteljstvo BiH za borbu protivterorizma dobija dodatnih 769.000KM, taj je novac trebao biti uplaensigurnosnim agencijama

UPOZORENJE PREDSJEDNICE SUDA BiH

Meddìda Kreso je jedina osporila zahtjev {efaTuìteljstva BiH Gorana Salihovi}a, navode}ida se protiv terorista prioritetno trebaju boriti

obavje{tajci i policija


Nekoliko dana prije utakmice kojuje fudbalska reprezentacija Bosnei Hercegovine odigrala protivIzraela, u petak 12. juna u Zenici,u okviru kvalifikacija za

Evropsko prvenstvo u Francuskoj narednegodine, iz Nogometnog/Fudbalskog savezaBiH uputili su pismenu poruku na{imnavija~ima, koja je naslovljena: Zajedno dosportske pobjede.

U ovoj poruci, koja je godinama ranije iparcijalno i skoro u cjelini, i pismeno iusmeno, ponavljana bezbroj puta, izme|uostalog pi{e: Fer i sportskim pona{anjembudite jo{ jednom dvanaesti igra~ Zmajeva.Pokaìmo sportskoj svjetskoj javnosti daBiH moè biti svakome dobar doma}in i dasu pobjede koje su do sada ostvarili na{ireprezentativci prevashodno rezultatnjihovog znanja, motivacije i zajedni{tva.(...) Pomozite nam da utakmica sa Izraelombude upam}ena kao veli~anstveni sportskidoga|aj. Ne dozvolite da bilo kojim gestombacimo mrlju na na{u reprezentaciju i na{udràvu. Navijajmo za BiH grlom, dla no -vima, srcem, ponosno i dosto jan stve no!No, u nekim trenucima tokom ove utakmicena{i navija~i nisu bili ni ponosni ni do sto -jan stveni.

Za ono {to se desilo prije utakmice nazeni~kim ulicama, kada su navija~i gazilipo zastavi dràve Izrael i skandirali: Ubij,@idova, Disiplinska komisija UEFA-e nasne}e kazniti. To se fakturi{e na na{obraz i razlog je za na{u sveop{tu sramotu!Me|utim, sredinom jula o~ekujemo jednudrugu fakturu... Jer, UEFA }e nas, to jesasvim sigurno, nov~ano kazniti za ono {tose doga|alo unutar tribina stadiona naBilinom polju tokom utakmice, tog 12.juna. I, bi}e pa gotovo idealno akopro|emo samo sa finansijskim{amarom. Navedena su tri prekr{aja uprijavi koju smo dobili od UEFA-e, a kojaje bazirana na izvje{taju delegata nautakmici Bosna i Hercegovina - Izrael.Prva stvar je nepo{tivanje, odnosno glasnozvi`danje himni Izraela, druga je upotrebapirotehni~kih sredstava - navodi sepaljenje nekoliko baklji i jedna koja jeuba~ena sa zapadne tribine na prostorizme|u terena i gledali{ta na toj straniStadiona - a tre}a stvar je rasisti~ko

pona{anje. Dakle, kada su igra~i Izraelazavr{ili zagrijavanje i krenuli prematunelu, sa tribine se ~ula, da tako kaèm,navija~ka onomatopeja, povici opona{anjamajmuna: Huhuhuhuhu..., upu}eni nekimigra~ima Izraela, obja{njava generalnisekretar Nogo metnog/Fudbalskog savezaBiH Jasmin Bakovi}. Tako je naru{en

~lanak 14 UEFA-inih Disciplinskihpravila. U njemu pi{e da se ka`njava svakioblik diskriminacije po bilo kojemosnovu, uklju~uju}i i rasizam.

Dodu{e, u tom pravilniku se nespominje antisemitizam, ali je vjerovatnoobuhva}en pojmom rasizam. A, kako }e na{slu~aj biti tretiran od strane disciplinskihorgana UEFA-e, te{ko je prognozirati inezahvalno je prejudicirati. Ipak, mivjerujemo da }e oni uzeti u obzir i nekeolak{avaju}e okolnosti. Kao, naprimjer, dasmo mi poku{ali preventivno djelovati, pasmo pozvali navija~e da svojimpona{anjem daju doprinos tom praznikufudbala. Dalje, u individualnim izjavamaprije utakmice, i selektor MehmedBa`darevi}, i kapiten Edin Dèko, i drugiljudi iz Saveza, pozivali su navija~e daispo{tuju protivnika. Tako|e, ono {to bi uUEFA-i trebali cijeniti kao olak{avaju}uokolnost, jeste ~injenica da mi do sadanismo bili ka`njavani za takve oblikepona{anja. Konkretno, za rasizam. Dakle,nismo ponavlja~i, ili povratnici u djelo.Nadamo se da }e nam olak{avaju}aokolnost biti i to da smo mi, zajedno zabezbjednosnim strukturama u BiH, u~inili

maksimalne napore da sa~uvamo fizi~kiintegritet izraelske fudbalske reperezen -tacije i njihove delegacije. Izraelci su namse i zahvalili nakon utakmice, tvrdi JasminBakovi}.

Disciplinska komisija UEFA-ezasjeda}e 16. jula. Najvjerovatnije, istogdana }e biti donesena i presuda.


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

NISMO RASISTI, ALI SMO LEGALISTI

Hoe li zbog huliganstva navijaa kazna UEFA-e prema N/F SBiH biti samo novana, ili...?

OÊKUJU]I SANKCIJEJasmin Bakovi} (gore) i fudbalerireprezentacije Izraela tokom intoniranja himne

Skandal:Skandal.qxd 17.6.2015 20:36 Page 13


PAZI, SNIMA SE

SB prva objavljuje stenograme sa prologodinje sjednice Nadzornog odboraALUMINIJA koji otkrivaju kako je aktualni direktor mostarske tvornice NIKICALJUBI izabran po nalogu tadanjeg federalnog premijera NERMINA NIKIA iresornog ministra ERDALA TRHULJA; sjednici Nadzornog odbora prethodio je

neformalni susret elnika Vlade FBiH sa irokobrijekim tajkunom MARIJANOMPRIMORCEM koji je, nakon to je na mjesto predsjednika Uprave instalirao

eninog roaka, postao pravi gospodar Aluminija

PAKET ARAN@MAN VRIJEDANSTOTINE MILIONA KM

OPERACIJA ALUMINIJ

POLITI^KI KONSENZUSBiv{i federalni premijer Nermin Nik{i} (SDP) i ministar industrijeErdal Trhulj (SDA) donijeli su odluku da se na mjesto direktoraAluminija postavi Nikica Ljubi}

aluminij:TEKST osnova.qxd 17.6.2015 23:37 Page 14

Tri ~lana Nadzornog odboramostarske tvornice Aluminij,Mirsad Muji}, Mladen Alpeza iMehmed Jahi}, koji su odlukomfederalne Vlade smijenjeni 22.

maja, jo{ nisu predali du`nost svojimnasljednicima?! Iako su novi ~lanoviDalibor Milo{, RRafael Gagro i IIvicaRaspudi} imenovani prije skoro mjesecdana, predsjednik Nadzornog odboraAluminija Mirsad Muji} i dalje upornotvrdi kako nije dobio zvani~ni dopis Vlade

Federacije BiH. No, osim {to je odlukafederalne Vlade objavljena u Slu`benimnovinama, i to prije dvadesetak dana, Muji}je zatajio da je, u me|uvremenu,Nadzornom odboru Aluminija stigao izahtjev Ministarstva financija Hrvatske(vlasnika 12 posto kapitala poduze}a), zaùrno sazivanje Skup{tine dru{tva na kojojbi izbor novih ~lanova bio potvr|en.Zastupnici su vlasni~kog udjela RepublikeHrvatske, pojasnimo, jo{ odranije bilirezervirani prema aktualnoj UpraviAluminija i, za razliku od predstavnikaVlade FBiH, ~ija je primarna zada}a trebalabiti za{tita 44 posto dràvnog kapitala, prviukazali na o~evidan sukob interesa izme|u

menad`menta tvornice i klju~nih dobavlj a -a~a, odnosno, direktora NNikice Ljubi}a iMarijana Primorca, vlasnika kompanijePrimorka iz [irokog Brijega.

RODBINSKE I POSLOVNE VEZENikica Ljubi} je za vr{itelja du`nosti

direktora Aluminija imenovan koncemaprila pro{le godine, na sjednici Nadzornogodbora koja je odràna u zgradi federalneVlade u Sarajevu, a nakon {to je njegovprethodnik @@eljko Kordi} naprasno daoostavku, poslije samo dva mjesecamandata. Slobodna Bosna je do{la u posjedtonskog zapisa sa sjednice Nadzornogodbora, kojim je u to vrijeme predsjedavaoMehmed Jahi}, profesor na Ekonomskomfakultetu u Sarajevu, dok je njegovzamjenik bio TTihomir Kralj iz Hrvatske.Nakon {to je Jahi}, prema ranijepripremljenom scenariju, predloìo da seNikica Ljubi} izabere za v.d. predsjednikaUprave Aluminija (mandat mu je formalnopotvr|en mjesec dana kasnije), prvi sepobunio MMario Gadì}, jedan od trojicepredstavnika malih dioni~ara u Nadzornomodboru. Gadì} je kazao da je zate~enostavkom dotada{njeg direktora @eljkaKordi}a, ali i prijedlogom da ga zamijeniNikica Ljubi}. Osobno smatram da smonepripremljeni za ovakvu situaciju i da bibilo dobro da nam netko kaè o gospodinuNikici Ljubi}u, o njegovim referencama,njegovom CV-u, inzistirao je MarioGadì}, podsje}aju}i ~lanove Nadzornogodbora na te{ku situaciju u tvornici ~iji sura~uni tada (i sada) bili blokirani.Odgovorio mu je predsjedavaju}i MehmedJahi}, koji je kazao da je Nikicu Ljubi}apredloìo nakon konzultacija s ljudimaspremnim da podrè rad Aluminija ideblokadu ra~una. Imam uvjeravanja da}e se od strane Vlade poduzeti sve kako bise na{lo rje{enje. Re~eno mi je da }e odmahnakon ove sjednice, sutra ili za par dana,biti sastanak v.d. predsjednika Uprave,kupaca, dobavlja~a, premijera i ministra, dase ovo rje{ava. Premijer mi je rekao da su tohitna rje{enja, da }e on biti na sastancima ida }emo imati podr{ku u njima, uvjeravaoje ostale ~lanove Nadzornog odboraMehmed Jahi} misle}i, dakako, napoliti~ku podr{ku tada{njeg federalnogpremijera NNermina Nik{i}a i ministraenergije, rudarstva i industrije EErdalaTrhulja.

Potom je reagirao drugi predstavnik


MARIJAN PRIMORAC I POLITI^KI POKROVITELJI

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MARIO ILIÎ]

Strate{ki partner propalog mostarskog Aluminija,{irokobrije{ki tajkun Marijan Primorac, svakog

mjeseca zaradi 3,7 milijuna KM?!

TKO @ELI BITI MILIJUNA[Nakon {to je ostao bez licence na

duhanskom trì{tu, MarijanPrimorac se okrenuo jo{ unosni-

jem poslu s Aluminijem


Vlade FBiH u Nadzornom odboru MMladenAlpeza, koji je replicirao Mariju Gadì}uda on osobno nije nepripremljen i kakonema razloga da se odmah ne izabere novidirektor Aluminija, proteìraju}i, o~e -kivano, Nikicu Ljubi}a. Alpezu je, potom,podrào ZZlatko Topi}, isti~u}i da supredstavnici malih dioni~ara zadovoljnidogovorom izme|u Mehmeda Jahi}a ipremijera Nermina Nik{i}a, te da smatrajukako Aluminij nema {anse bez podr{kefederalne Vlade. Tada je ponovno reagiraoMario Gadì} i podsjetio da Vlada FBiHnije dala podr{ku @eljku Kordi}u, koji je namjesto direktora imenovan svega trimjeseca ranije, {to je (uz ostale prijetnje ipritiske) bio razlog da on podnese ostavku.

UPOZORENJE IZ HRVATSKE Nastavak je sjednice Nadzornog

odbora obiljeìlo izlaganjepotpredsjednika Tihomira Kralja.Spoznaje o gospodinu Nikici Ljubi}uukazuju na potencijalni, pa gotovo ieklatantni sukob interesa. Koliko, naime,znamo, radi se o gospodinu koji radi na


PAZI, SNIMA SE

POSLJEDNJI D

Predsjednik Nadzornog odbi direktor Nikica Ljubi} usk

koje ih je imenova


poslovima komercijale, isto vremeno je ubliskim rodbinskim vezama s jednim odstrate{kih, klju~nih dobavlja~a Aluminija.Taj dobavlja~ je me|u prvima blokiraoAluminij u situaciji koju smo imali uproteklih 60 dana, upozorio je TihomirKralj, uz opasku kako bi njegove kolege izMostara i Sarajeva morale znati jesu liinformacije o rodbinskim vezama NikiceLjubi}a i Marijana Primorca istinite. Imada nema sumnje da su svi ostali ~lanoviNadzornog odbora znali kako je Ljubi}bliski ro|ak Primor~eve supruge i da ga jeupravo {irokobrije{ki tajkun naneformalnim sastancima koji su prethodilisjednici u zgradi Vlade predloìo zadirektora, argumentirane primjedbeTihomira Kralja za~as su odba~ene.Mogu}e je da je neko nekome rodbina, jane}u ulaziti u rodbinske veze. Imaprofesor na univerzitetu koji ima istoprezime kao i ja, i gdje se god pojavi svikaù profesor Jahi}. Ne bih ulazio urodbinske odnose, da direktnopovezujemo nekoga s nekim javno, ne bihsada da nam to bude prepreka. Jo{ jednomponavljam, ja sam dobio saglasnostministra i premijera za ovo {to predlaèm,oni su rekli da }e stati iza kandidata, da }epomo}i da se digne Aluminij. Mislim da jeto sasvim dovoljno i da mi vi{e nemamo{ta pri~ati, bio je rezolutan MehmedJahi}.

Na koncu je obe}ao da }e se o mogu}emsukobu interesa povesti ra~una prilikomsklapanja ugovora s dobavlja~ima, {to jebila jo{ jedna farsa.

Ba{ kao {to je Marijan Primorac udogovoru s biv{im federalnim premijeromNerminom Nik{i}em i resornim ministromErdalom Trhuljem, isposlovao da ne}aknjegove supruge preuzme du`nost direktoraAluminija, tako je poslije s Nikicom

Ljubi}em zaklju~io na desetke milijunskivrijednih ugovora, o kojima se ~lanoviNadzornog odbora nikada nisu izja{njavali.Istodobno je svaki poku{aj zamjenikapredsjednika Nadzornog odbora izHrvatske IviceMartini}a, koji je udecembru pro{legodine zamijenioTihomira Kralja, dapregleda ugovore sdobavlja~ima opstru -iran, iako nijedanvrjedniji poslovniaran`man nije mogaobiti zaklju~en beznjegove suglasnosti.U me|uvremenu jeposlovna suradnjaizme|u Aluminija iPrimor~eve tvrtkePrimorka zna~ajnopro{irena, pa je {iro -kobrije{ki tajkunpostao i strate{kidob a vlja~ sirovina zamostarsku tvornicu inajve}i kupac goto -vih proizvoda.

DOK SU MINISTRIRATOVALI, PRIMORACZARA\IVAO

Ranije smo pisalida se Marijan Pri -morac zvani Prndeljobogatio na kla -dioni~arskim poslo -vima i (pre)prodajicigareta, ali se nakongubitka licence naduhanskom trì{tu,

okrenuo trgovini metala. I mada sukompanije u vla sni{tvu Primorca,Energtek i Primorka, prve poslovneugovore s Aluminijem potpisale u vrijemedirektorskog mandata IIve Bradvice, dok jeNikica Ljubi} bio {ef za komercijalneposlove, njihova se vrijednost ne moèmjeriti s fakturama koje {irokobrije{kipoduzetnik svakog mjeseca ispostavljaaktualnoj upravi. Prema financijskimizvje{}ima o poslovanju Primorke za prvatri mjeseca 2015., ukupni prihodikompanije iznosili su 46,8 milijuna KM.Glavnina poslova, u procentu od oko 97posto, odnosi se na kupoprodajnearan`mane s Aluminijem, dok je najvi{e triposto ostvarenih prihoda od prodaje gorivai sportske opreme. Poslovna bilancatako|er otkriva da je Marijan Primorac od1. januara do 31. marta 2015. zaradiopreko 11,1 milijuna KM, odnosno, da jesamo u posljednjih mjesec dana, dok suministri u federalnoj Vladi ratovali okoAluminija, priho dovao najmanje 3,7milijuna maraka. Kolika je, me|utim, bilacijena raspada federalne Vlade, jo{ seuvijek moè naga|ati?!


MARIJAN PRIMORAC I POLITI^KI POKROVITELJI

NJI DANI MANDATAg odbora Aluminija Mirsad Muji}} uskoro }e napustiti funkcije nanovala prethodna Vlada



REZOLUCIJA NA REZOLUCIJU

Ko zna koliko je rezolucija o Srebrenici usvojeno tokom proteklih 20 godina.Nijedna nema obavezujui karakter, kao to ga imaju sudske presude, ali sve nose

snanu politiku poruku, a nerijetko daju i povod za politizaciju ovog najveegzloina poinjenog u modernoj historiji Europe

UMIRIVANJE SAVJESTI ILISLANJE PORUKE?

REZOLUCIJA O SREBRENICI

rezolucija:TEKST osnova.qxd 17.6.2015 21:13 Page 18

Prije obiljeàvanja dvadesete godi -{nj ice genocida po~injenog uSrebrenici trebale bi biti razma-trane, na me|unarodnom nivou,~ak tri rezolucije kojima se

osu|uje ovaj zlo~in. Rezolucija koju je ini-cirala Velika Britanija, a razmatrat }e jeUN-ovo Vije}e sigurnosti, izaziva najvi{ekontroverzi. Sli~ne rezolucije razmatrat }e iEuropski parlament (EP), te ameri~kiKongres.

Svako od ovih tijela prethodno je ve}usvajalo rezolucije o Srebrenici i nijednanije uticala na promjenu stavova, pomirenjeu regionu ili bilo koji drugi proces. ZZarijeSeizovi}, profesor Fakulteta politi~kihnauka u Sarajevu, kaè kako rezolucije idrugi akti UN-a imaju veliku politi~ku imoralnu teìnu i djeluju, ako ne zbog svojepravne obvezatnosti, a ono zbog autoritetanjihovog donosioca, na subjekte me|unaro-dnog prava na koje se odnose (dràve).Politi~ke poruke i smjernice koje oda{iljurezolucije UN-a ne bi trebale nai}i na indo-lentan stav subjekata kojima se te poruke ismjernice upu}uju, prije svega zbog

mogu}ih negativnih efekata koje po te sub-jekte ovakvo njihovo pona{anje moè imatiu bilateralnim i multilateralnim kontakti-ma. Ne{to druga~iji je stav MMarkaMilanovi}a, profesora prava saUniverziteta u Nottinghamu i potpredsjed-nika Europskog dru{tva za me|unarodnopravo, koji za Slobodnu Bosnu kaè kako jesvrha ovakvih rezolucija da po{alju sim-boli~nu poruku ali i da Zapad umiri sop-stvenu savest. U konkretnom slu~aju,Milanovi} nagla{ava kako rezolucija samopotvr|uje ono {to su ve} utvrdili i Ha{ki tri-bunal i Me|unarodni sud pravde, najvi{isud Ujedinjenih nacija, a to je da se uSrebrenici desio genocid. Rezoluciji se pro-tive oni koji negiraju postojanje zlo~ina ilinjegovu kvalifikaciju, iz svojih sopstvenihpoliti~kih razloga.

PRIJEDLOZI ZA RAZMATRANJEPo~etkom jula, Europski parlament }e

glasati o prijedlogu rezolucije o Srebrenicikoji je dao hrvatski poslanik IIvan Jakov~i}.Jakov~i} je podr{ku dobio od grupe ALDE,koja okuplja europske liberale. U nacrtustoji da EP odaje po~ast `rtvama, osu|ujezlo~ine, poziva da se takvi zlo~ini vi{e neponove, te nagla{ava europsku perspektivuzemalja u regionu. Ukoliko bude usvojena,

ovo bi bila tre}a koju je usvojilo ovo tijelo,a ti~e se Srebrenice. Jakov~i} je predloìoda ako rezolucija ne bude razmatrana o~emu }e odluka biti donijeta 2. jula - pred-sjednik EP-a MMartin Schulz na otvaranjuplenarne sesije, koja }e se odràti od 6. do9. jula, odrì govor u kojem }e osuditizlo~in u Srebrenici i naglasiti europsku per-spektivu regiona. Seizovi} kaè kakorezolucije EP-a imaju veliku moralnu ipoliti~ku specifi~nu teìnu na dràve ~lani -ce, jer u EP sjede zastupnici svihdràva/nacija u Europi. Od dràva ~lanicase o~ekuje da pokaù politi~ku zrelost iozbiljnost i postupe po uputama koje senavode u rezolucijama.

Ameri~ki kongres razmatrat }e prijed-log republikanskog kongresmena CChrisaSmitha, koja traì ne samo osudu genocidau Srebrenici, nego poziva da se i drugizlo~ini koje su po~inile srpske snage tokomrata nazovu genocidom. Tako|er poziva naosudu negiranja genocida, te podràva neo-visnost i teritorijalni integritet BiH. Prvurezoluciju o Srebrenici, kojom osu|ujugenocid, Kongres je usvojio 2005.

Rezoluciju ~iji nacrt je dala VelikaBritanija (obavije{teni kaù da je va`nuulogu imala Tuzlanka AArminka Heli},danas baronesa i ~lanica Doma lordova),


20 GODINA KASNIJE

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MARIO ILIÎ]

KO ZNA KOJA REZOLUCIJA PO REDUVije}e sigurnosti bi tri dana prije komemoracije u

Srebrenici trebalo razmatrati novu rezoluciju


Vije}e sigurnosti UN-a trebalo bi razmatrati7. jula. Ujedinjene nacije su od rata naova-mo usvojile niz rezolucija koje se ti~uSrebrenice, ra~unaju}i i onu od 1993.godine kojom je to podru~je progla{enosigurnom zonom.

Danima ve} traju politi~ke rasprave osadràju ove rezolucije ~iji je nacrtdostavljen vlastima u Srbiji i BiH.Prema medijskim napisima, lideri uSrbiji trebali bi razmatrati tekst rezoluci-je u ~etvrtak. S obzirom da se glasnoprotive, ostaju im dvije opcije; da seobrate Rusiji ili da pokrenu diplomatskuofanzivu kako bi uticali na ~lanoveVije}a sigurnosti da promijene predl o ` e -ni tekst.

Britanski prijedlog za sada ima podr{kuAmerike, Francuske, Holandije, te premanekim izvorima Kanade i Novog Zelanda.

SNAGA REZOLUCIJEKako god da okon~a glasanja o rezolu-

ciji pred UN-om, ~injenica je da takavdokument nema nikakvu pravnu mo}.Marko Milanovi} podsje}a da je Vije}esigur nosti jedino politi~ko tijelo UN-a kojemoè donositi pravno obavezuju}e odluke.OOn to ~ini, naprimer, kada donosi odluke osankcijama, o upotrebi sile, ili kad je osno-vao Ha{ki tribunal. Ali, mada Savetbezbednosti moè donositi pravnoobavezuju}e odluke, ve}ina njegovihrezolucija se sastoji od preporuka koje

nemaju pravno obavezuju}u snagu (to zav-isi pre svega od formulacije koju Savetupotrebi, naprimer kada poziva umestoodlu~uje ili nare|uje). Tekst rezolucijeo Srebrenici koji sam ja video u medijimasastoji se skoro isklju~ivo od takvih pre-poruka. U svakom slu~aju, za usvajanjerezolucije je potrebna ve}ina glasova uSavetu, uklju~uju}i i sve stalne ~lanice kojeimaju pravo veta. Rezolucije Saveta kojenemaju pravno obavezuju}u snagu imajupre svega simboli~ki zna~aj i to je svrha nji-hovog usvajanja.

Milanovi} smatra kako su rasprave oeventualnoj UN rezoluciji potpunopreuveli~ane. Imaju}i u vidu da ona nesadrì pravno obavezuju}e obaveze naprimer, Savet ne}e narediti svimdràvama da o genocidu u Srebrenici u~e u{kolama. Razlog za ovakvu reakciju, presvega u Republici Srpskoj i u Srbiji, jeunutra{njopoliti~ke prirode.

BiH BEZ REZOLUCIJEOvaj ekspert za me|unarodno pravo

nagla{ava kako neke rezolucije koje je UNu pro{losti usvajao jesu imale velikeposljedice, poput uvo|enja sankcija iliupotrebe sile. Ova rezolucija ne}e imatitakve posledice, a sigurno ne}e promenitina~in razmi{ljanja o Srebrenici. Oni koji sudo sada negirali srebreni~ki genocid,uprkos presudama me|unarodnih sudova,}e to i dalje nastaviti da rade. Ali, za to }esnositi politi~ku {tetu u svojim kontaktimasa me|unarodnim zvani~nicima, mada jenaravno uvek pitanje koliko je njima uop{tedo toga stalo.Rezolucija koju bi mogao razmatrati


REZOLUCIJA NA REZOLUCIJU

DA SE NE ZABORAVIPredlaga~ rezolucije zahtijeva ka`njavanjegenocida i njegovog poricanja

MORALNA TE@INAZarie Seizovi} smatra da usvajanje rezolucije oSrebrenici nosi specifi~nu teìnu i va`nost


Europski parlament za sada, ~ini se, neizaziva negodovanje. Umnogome je sli~narezoluciji koju je ovo tijelo usvojilo 2009.godine. FFranc Bogovi}, predstavnik u EP-uiz Slovenije, va`nost rezolucije vidi u tome{to nagla{ava europsku perspektivuregiona. On poziva sve europske institucijeda podrè jasnu europsku perspektivuregiona, te apelira na proaktivniju uloguEU-a.

Jaku podr{ku rezolucija ima i od zam-jenice predsjednika EP-a, zastupnice izNjema~ke UUlrike Lunacek i grupe Zelenihkoji vjeruju da ovakva rezolucija moèpotaknuti pomirenje u regiji. Prvu rezoluci-ju EP je usvojio 2005. godine.

U me|uvremenu, organizacija @ene ucrnom najavila je da }e uputiti otvorenopismo predsjedniku Srbije TTomislavuNikoli}u i Skup{tini u kojem }e pozvati da11. juli bude progla{en danom sje}anja nagenocid u Srebrenici. Da li }e neko od srbi-janskih zvani~nika do}i na komemoraciju,jo{ nije poznato. Jedini visoki zvani~nik izove zemlje koji je do sada bio u Poto~arimaje BBoris Tadi}, koji je 2010. obi{ao mezar-je. Nikoli} se pak javno, u TV emisiji,2013. izvinio `rtvama. Kle~im na koleni-ma traè}i oprost u ime mog naroda zbogzlo~ina po~injenih u Srebrenici, rekao je,izbjegavaju}i spomenuti rije~ genocid.Srbija je 2010. godine usvojila rezoluciju

kojom osu|uju zlo~ine, ali se ni u njoj nespominje genocid.

Seizovi} kaè i da rezolucije oSrebrenici, ma ko da ih usvoji, jesu potreb-

ne i to iz vi{e razloga. Bitno je podsjetitina sve po~injene zlo~ine, uvijek pa i ove2015. godine posebno, jer se u njojnavr{ava 20 godina od srebreni~kog geno-cida. Rezolucija UN-a o Srebrenici va`naje ne samo zato {to, u tekstu koji smomoglu vidjeti, potvr|uje presude nego izato {to osu|uje genocid i njegovo negi-ranje, osu|uje kr{enja ljudskih prava ipovrede odredaba me|unarodnog humani-tarnog prava, {to od dràva traì i preven-tivno djelovanje kako bi se budu}i zlo~inisprije~ili, ali i ka`njavanje po~injenihzlo~ina, te afirmira interese `rtava, kao iistinu, pravdu, dijalog i pomirenje. Nakoncu, ova rezolucija UN-a navodiznakove po kojima se, ubudu}e, moèprepoznati da moè do}i do izvr{enjagenocida te sadrì svojevrsnusamoosudu nedjelovanja UN-a u vrijemekada je u BiH trebalo rezolutno djelo-vati.

Bosanski parlament svih ovih godinanije uspio usvojiti rezoluciju kojom biosudili genocid, uglavnom zbog stavovaposlanika iz RS-a. Do sada je pet visokihvojnih i policijskih zvani~nika u Haaguosu|eno za genocid u Srebrenici, dok se zaisti zlo~in trenutno sudi RRatku Mladi}u iRadovanu Karadì}u. Srebrenica se smatranajbolje dokumentovanim zlo~inom u his-toriji.


20 GODINA KASNIJE

Nacrt rezolucije o Srebrenici za sada sudobile vlasti Srbija i BiH. Prema medijskimnapisima, rezolucija najo{trije osu|ujegenocid, sva kr{enja ljudskih prava izloupotrebe me|unarodnog humanitarnogprava, kao i svako poricanje ovog genoci-da. Tako|er se izraàva saosje}anje zbog`rtava na svim stranama u ratu u Bosni iHercegovini, te se pozivaju dràve ~laniceUN-a da nastave osiguravati pravdu idugoro~nu podr{ku preìvjelima,uklju~uju}i po potrebi one koji su bili `rtveseksualnog nasilja. Prijedlog rezolucijepoziva dràve ~lanice da sprije~e genocid idruge ozbiljne zlo~ine, te se pozivajudràve koje jo{ nisu ratificrale Konvenciju ospre~avanju i ka`njavanju zlo~ina genocidaili joj pristupile, da im to bude pitanjevisokog prioriteta.

U nacrtu rezolucije se pozdravljajunapori na provo|enju istraga i procesuiranjuoptuènih za genocid u Srebrenici, te sepozivaju sve dràve da sara|uju sa Ha{kimtribunalom i Me|unarodnim rezidualnimmehanizmom za krivi~ne tribunale i SudomBiH, te se traì od Tribunala da zavr{i svojrad {to je brè mogu}e.

Predlaga~i rezolucije nagla{avajuzna~aj pomirenja koje je zasnovano nadijalogu, prihvatanju djela iz pro{losti svihstrana u sukobu i posve}anosti pravdi ipodr{ci `rtvama, kao osnovi za ja~anjesigur nosti, stabilnosti i prosperiteta, kako uBiH tako i u {irem regionu. S tim ciljem poz-dravlja se nedavni sporazum parlamenta ipoliti~kih lidera BiH o programu reformi,koji uklju~uje posve}enost mjerama da seubrza proces pomirenja.

Dalje, rezolucijom se pozivaju dràve~lanice da razviju obrazovne programe koji}e budu}im generacijama usaditi lekcijekoje su izvu~ene iz pro{lih genocida, ratnihzlo~ina, etni~kih ~i{}enja i zlo~ina protiv~ovje~nosti sa ciljem spre~avanja da seponove. Podsti~u se da razmotreodre|ivanje kontakt osoba koje bi se bavileprevencijom zlo~ina i odgovorom nazlo~ine, redovno se sastajale i koordiniralekorake, dijele}i sa drugim dràvama ~lani-cama i relevantnim regionalnim i subre-gionalnim mehanizmima najbolju praksubrzog odgovora i spre~avanja masovnihzlo~ina.

Potvr|uje se i zna~aj lekcije o neuspje-

hu da se sprije~i genocid u Srebrenici iodlu~uje da blagovremeno i efikasno djelu-je kako bi se sprije~ilo ponavljanje takvetragedije i u tu svrhu iskoristi svaraspoloìva sredstva. Tako|er stoji kako~lanice primaju k znaju da kr{enja ljudskihprava ili zloupotrebe me|unarodnoghumanitarnog prava, uklju~uju}i i one kojese odnose na seksualno i rodno zasnovanonasilje, mogu biti rani pokazatelj mogu -}nosti genocida i u tom smislu pozdravljanapore UN-a da pobolj{a svoj kolektivniodgovor na budu}a kr{enja ljudskih prava izloupotrebe me|unarodnog humanitarnogprava.

Na kraju, rezolucija zahtijeva odgeneral nog sekretara UN-a da osigura ve}usaradnju izme|u postoje}ih mehanizamaza spre~avanje genocida i drugih te{kihme|unarodnih zlo~ina kroz rano upozora-vanje, kako bi se pomoglo u otkrivanju,procjeni i reagiranju na izvore napetosti ita~ke rizika ili identifikaciji ranjivih populaci-ja, i podsti~e generalnog sekretara da nas-tavi da Savjetu bezbjednosti predo~avainformacije i analize za koje vjeruje damogu doprinijeti spre~avanju genocida.

NACRT UN REZOLUCIJE O SREBRENICI

Osuda genocida i njegovo poricanje

AMERI^KI PRIJEDLOGKongres }e razmatrati prijedlog koji osu|ujegenocide u cijeloj BiH


Nakon svega {to sam nau~io ozlo~inima u Srebrenici i BiH, mogu sasigur no{}u re}i da su zlo~inci nau~ili lekci-ju. Naime, ve} na Kosovu su bolje prikrilizlo~ine i tragove. Dakle, kriminalci prvinau~e lekciju. Ostale lekcije ostavljamdrugim ljudima koji misle da imaju vi{eiskustva s ljudskim rodom. Moj deda jepreìvio Prvi svjetski rat i tada su govorilinikad vi{e. No, nije to bio zadnji put,naàlost, kaè JJean-Rene Ruez, dugogo-di{nji glavni ha{ki istraìtelj za Srebrenicu.

Ruez, ina~e francuski policijskiistraìtelj, po~eo je istraìvati Srebrenicu20. jula 1995. godine kada je sa malimtimom dobrovoljaca do{ao u Tuzlu.Razgovor sa prvom osobom koju sam sreotrajao je osam sati. Pri~ali su mi o stotina-ma mrtvih, ubijenih Skoro sam morao dase u{tinem jer nisam mogao vjerovati u to{ta sam ~uo, prisje}a se Ruez nakon 20.godina. Prvi put je u Srebrenicu oti{ao ve}po~etkom 1996. godine. Sje}am se da smo

u poljima jo{ mogli vidjeti tragove odje}e idokumente. Sljede}ih {est godina,istraìvanje i dokumentovanje zlo~ina uSrebrenici bilo je sve {to je Ruez radio.Kada sam svjedo~io protiv Karadì}a,poku{ao me je diskreditovati nazivaju}i mefanatikom. Rekao sam mu:da, bio samfanatik sve dok ljudi poput Vas nisu zavr{iliu Sudu.

@RTVE I PRE@IVJELIRuez je Tribunal napustio 2001. godine,

ali do danas nije Srebrenicu mada se vratioposlovima policijskog inspektora uFrancuskoj. Svjedo~io je {est puta u Haagu,pridruìo se nekoliko puta novinarima kojisu istraìvali o Srebrenici, redovnou~estvuje na javnim skupovima gdje pri~a ozlo~inu koji je po~injen u julu 1995.godine. Mislio sam da sam uspio napustitiSrebrenicu kada sam 2013. zavr{io svje-do~enje na Mladi}evom su|enju. No, sadaznam da sam doìvotno vezan. Nekada mije to bio problem, ali vi{e nije. ûo samrije~i preìvjelog iz Omarske, SSatkaMujagi}a: bio sam `rtva, ali sada sampreìvjeli. Naravno, bio sam istraìtelj, alisam u jednom trenutku imao simptome


REKONSTRUKCIJA ZLOÎNA

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

i MARIO ILIÎ]

Francuski policajac Jean-Rene Ruez bio je na elu malog istraivakog tima koji je u julu 1995. godine poeo istragu o zloinima poinjenim u Srebrenici.Tokom narednih est godina Ruez je uspio otkriti najvee masovne grobnice i

mjesta na kojima su vrene egzekucije, te nai dovoljno dokaza na osnovu kojih je Tuilatvo u Haagu podiglo optunicu za genocid. Dvadeset godina poslije, u

ispovijesti za Slobodnu Bosnu, Ruez se prisjea istraga, svojih opsesija, problema, otkria

ISPOVIJEST ISTRA@ITELJAZLOÎNA U SREBRENICI

Dok je ubijao zarobljeneBo{njake, jedan srpski vojnik jerekao: Ovo je genocid, kao u

Jasenovcu. Tada se prvi put zazlo~in u Srebrenici vezuje

termin genocid

nidzara rue:TEKST osnova.qxd 17.6.2015 20:38 Page 22

sli~ne `rtvi. Potpuno mi se promijenioìvot.

Istraga o Srebrenici po~ela je uzimanjemizjava od preìvjelih da bi po~etkom 1996.godine Ruez prvi put bio na terenu tragaju}iza mjestima pogubljenja, a potom maso -vnih grobnica. Sljede}a faza je bila identi-fikacija po~inilaca. Pretresene su komandeDrinskog korpusa i Zvorni~ke i Bratuna~kebrigade, zaplijenjeni brojni vojni dokumen-ti i analizirani transkripti i snimci presret-nutih komunikacija izme|u {tabova VojskeRepublike Srpske.

Postoje neke stvari koje ni nakon 20godina detaljnih istraga nismo uspjelishvatiti. Ti~u se uglavnom potrage za tijeli-ma ubijenih i mjesta masovnih grobnica iliegzekucije, kaè Jean-Rene Ruez. Nekaod tih odabrana su sasvim slu~ajno, ali nekanisu, no nismo uspjeli shvatiti kako subirana. Recimo, mo`da je skladi{te uKravici odabrano zbog onog {to se tu desi-


JEAN-RENE RUEZ, ISTRA@ITELJ GENOCIDA

ZLOÎN NAD ZLOÎNIMANema sumnje da je u

Srebrenici po~injen genocid

JEAN-RENE RUEZBio sam istraìtelj zlo~ina uSrebrenici, ali sam u jednom

trenutku imao simptome sli~ne `rtvi


lo 1993. godine? Mo`da je to bila nekaosveta?A mo`da slu~ajno jer je u neposred-noj blizini Sandi}a gdje su odvajalimu{karce? Ne kaèm da je to ne{to {tomoramo znati, ali je zanimljivo. Nekada jebilo o~ito da nije bilo drugog mjesta, alinekada smo mislili i da postoje drugirazlozi.

Sve druge kockice koje dokazuju zlo~indavno su posloène i danas, kaè Ruez, nepostoji nijedan detalj koji se ti~e zlo~inapo~injenog u Srebenici da nije poznat.

KO JE PRVI REKAO GENOCIDRuez kaè da je ve} iz prvih susreta sa

svjedocima shvatio da je rije~ o masovnomzlo~inu. Tokom istrage su shvatili daistraùju zlo~in protiv ~ovje~nosti. Rije~genocid sam prvi put ~uo od ~ovjeka koji jepreìvio masakr u Pilici. Pri~ao je kako jedok je leào ispod tijela ubijenih, ~uosrpske vojnike koji govore: po~inili smogenocid kao u Jasenovcu. Vjerovatno nisuznali pravnu definiciju genocida, ali suznali da je to {to su uradili ogroman zlo~in.Kasnije ga je Tuìla{tvo nazvalo geno-cidom.

Na osnovu svih dokaza koje je prikupio,Ruez smatra da nema sumnje da je rije~ odobro planiranom zlo~inu. Da je planira-no, bili smo sigurni kada smo u sjedi{tuZvorni~ke brigade prona{li arhive iz jula1995. godine, dnevnike voza~a. Jedno stav -no, nisu pretpostavljali da }e nekoistraìvati. Kriminalci uvijek napravegre{ku. A s obzirom na to koliki je ovajzlo~in, moète zamisliti koliko je bilogre{aka. Sre}om.

Po~etna ta~ka za istragu bio je 11. juli1995., podne. U istrazi su se istraìtelji tekrijetko oslanjali na ljude koji su ìvjeli ukrajevima gdje su masovna ubistva ~injena.Ipak, uvijek postoji neko da svjedo~i.Recimo Kozluk, mjesto gdje je izvr{enopogubljenje koje niko nije preìvio,prona{li smo zahvaljuju}i izbjeglici,Srbinu, kojeg su kontaktirali ljudi sa togpodru~ja i rekli mu da se po~injen masakr.Saznali smo da su dvojica preìvjela samostreljanje, ali je jedan preminuo ne{to daljeod tog mjesta, a drugi je, kaù, zakucao navrata neke ku}e, da bi ti ljudi pozvali poli-ciju i njemu se izgubio svaki trag. Tokomsvih godina istrage, pomo} lokalnogstanovni{tva bila je minimalna. Neki odnjih vjerovatno nisu bili nesretni zbog onog{to se desilo ili su se èljeli svetiti. Recimo,Orahovac je mjesto u kojem su ìvjeleizbje glice iz Sarajeva i imali su svoj izb-jegli~ki bataljon, dio Zvorni~ke brigade. Nemislim da su ti ljudi osje}ali neko kajanjezbog `rtava. Drugi koji su mo`da ne{toznali, bili spremni da kaù, ne bi to uradilijer su se pla{ili za svoje ìvote.

Zlo~in u Pilici otkrio je DDraèn

Erdemovi}, koji je, nakon {to je priznaozlo~in, osu|en na pet godina zatvora. Zbogsaradnje sa Tribunalom i priznanja, poredblage kazne, Erdemovi} je dobio za{tituindentiteta po izlasku iz zatvora. Nemapreìvjelih nakon Pilice. Znali smo da sene{to desilo kada nam je jedini preìvjeli sa

farme Branjevo rekao da je vidio kamion samrtvim tijelima sa kojeg je curila krv.

OPSJEDNUTOST DERONJI]EMMoj zadatak je bio da istraìm {ta se

desilo na mjestima masovnih egzekucija.Istraga se nije ticala doga|aja prije zlo~ina.


REKONSTRUKCIJA ZLOÎNA

Pored Deronji}a, Rueza je godinamaopsjedao i Zoran Petrovi} Piro}anac,koji je uz Ratka Mladi}a u julu 1995. uSrebrenici bio kao novinar. Razgovor onjemu po~inje vrlo obazrivo, sa puno ljut-nje koja se moè ~uti u glasu i vidjeti nalicu. Nije znao da je Piro}anac nedavnopreminuo i kada smo mu to rekli, Ruez jepostao jo{ lju}i. On je bio pravo |ubre.To {to je radio je ~ista propaganda, nema

veze sa novinarstvom. On je bioMladi}eva borbena kamera. Mislim da jebio blizak Ljubomiru Borov~aninu(komandant zdruènih snaga MUP-a kojesu u~estvovale u genocide u Srebrenici,osu|en na 17 godina, op a.). Piro}anac jebio nacionalista koji je htio za{tititi Srbe izato je isjekao snimke iz Srebrenice.Znao je {ta sije~e. Snimio je egzekucije,kori{tenje prage protiv ljudi, {to je

nedozvoljeno, sakrio je sni-mak bijele ku}e uPoto~arima na kojem se videljudi...

Piro}anac je krio i snimakispred skladi{ta u Kravici nakojem su se vidjela tijela ubi-jenih. Ruez je saznao da ovajsnimak postoji i da je samojednom emitovan. Godinamaje tragao za tim dijelom snim-ka, koji je prona|en teknakon {to je on oti{ao izHaaga. Snimak je na krajupostao klju~ni dokaz zlo~inapo~injenih u Kravici.

MLADI]EVA JURI[NA KAMERA

Zoran Petrovi Piroanac nije bionovinar, nego nacionalistiko ubre

POTRAGA ZA NESTALIMRuez kaè kako je kao vo|a malog tima radiosve od intervjuisanja `rtava i po~inilaca,odlaska na mjesta zlo~ina, skidanja krvi sazidova, analiza. I to onda ostavi traga

POTRAGA ZA NESTALIMRuez kaè kako je kao vo|a malog tima radiosve od intervjuisanja `rtava i po~inilaca,odlaska na mjesta zlo~ina, skidanja krvi sazidova, analiza. I to onda ostavi traga

PROPAGANDA MR@NJESlika za kojom je Ruez godinama tragao


Ipak, insistirao sam da tim istraì doga|ajeu Bratunca 1992. godine jer sam na osnovuizjava svjedoka shvatio da se ne{to va`nodesilo. Tu je bio MMiroslav Deronji}, gospo-dar ceremonije. Za mene Deronji} ostajeklju~ni svjedok svih de{avanja u tom perio-du. êsto sam se sretao s njim, no on jevje{to skrivao sve {to je znao.

Tokom godina, Deronji} postaje opsesi-ja za Rueza. Kontaktiraju barem jednomgodi{nje. Ti susreti nisu bili laki. On je bioprava zmija. Jako podao. Pametan i nikadani{ta va`no nije otkrio. Onda smo do{li upoziciju da moèmo izdati obavezuju}inalog za svjedo~enje i pozvali ga prvo kaosvjedoka, a onda osumnji~enog, i na krajuje i optuèn. Naàlost, nije odgovorio nasva pitanja koja smo imali za njega, jer jeprerano umro. Zadnji put smo se sreli uSrebrenici, u hotelu Fontana, u istoj sobigdje se 1995. odvijao sastanak MMladi}a iKaremansa. Rekao sam mu da odlazim izTribunala i da se vi{e ne}emo sretati, ali da}e sresti moje kolege. On je priznao da munije ào {to idem. Napustio sam Tribunal uaprilu 2001. a ~etiri godine kasnije Deronji}je osu|en u Haagu. Miroslav Deronji} jebio u glavnom odboru SDS-a i predsjednikKriznog {taba Bratunac. Nakon {to je priz-nao zlo~ine, 2005. godine je osu|en na 10godina zatvora. Umro je u zatvoru u [ved-skoj 2007. godine.

Ruez se sje}a i intervjua sa po~inioci-ma. Te intervjue smo po~eli raditi 1998. itrajali su naredne dvije godine za mene, alisu se i kasnije nastavili. Bilo je puno ljudikao {to su voza~i, ~uvari u {kolama, ljudikoji nisu ubijali, ali su svjedo~ili ubistvima

i imali su informacije o lancu komande, koje bio na tim mjestima, ko je za {ta bioodgovoran U takvim razgovorima smopotvrdili datume i neke druge stvari. U timrazgovorima smo nailazili na jednu te istustvar. Mi smo se {alili da, ako se zlo~indesio u dnevnoj sobi, svi su ba{ u tomtrenutku bili u kupatilu. Ratko Mladi} se isada pravi da je tih dana bio u kupatilu.

KRIMINALNA BANDAReuz danas VRS opisuje kao organizo-

vanu vojsku koja se pretvorila u jebenubandu. Ono {to ih ~ini druga~ijim odorganizovanih bandi je {to se oni kada ~inezlo~ine spremaju za potencijalno hap{enje,tj. spreme alibi i odbranu. A ovi ljudi suimali ne{to kao potpunu omertu. Ne samolokalno stanovni{vo i vojska, nego svi. I toje opstalo na neki na~in do danas. Te{ko jere}i za{to. Najve}i idioti su svakako ponos-

ni na svoju ulogu. Oni koji su ljudi se sigur -no srame. Neki mo`da àle jer se sadasituacija promijenila i gledaju ljude okosebe samo kao ljude, ne neprijatelje. Ivjerujem da traè isprike za ono {to suuradili, minimaliziraju svoju ulogu, kao dasu bili samo kamen~i} na putu, ili da nisuimali izbora. No, to je dijelom i istina.Samo dijelom jer u mnogo slu~ajeva ljudikoji su ubijali nisu bili prisiljeni da to uradenego su se dobrovoljno prijavljivali.Naàlost, ne vjerujem da lo{i ljudi imajuno}ne more. Karadì} i Mladi} sigurnonemaju ni sekunde kajanja u sebi.

Ruez kaè da je bio zadovoljan, ali nepresretan kada su uhap{eni Karadì} iMladi}, ali da je pravu sre}u osjetio kada jeuhap{en RRadislav Krsti} 1998. godine. Biosam nevjerovatno sretan. To je bio trenutakkada sam shvatio da svi mehanizmi kojesmo pokrenuli, tri godine istrage i opsesije,skoro manijakalne, napokon dobija kraj. Alisvi drugi, iskreno, bilo mi je drago, ali tonije bila sre}a. Uvijek mi je bilo krivo {totoliko dugo treba. Brzo sam shvatio i da jenavodna dobra volja bila odga|aganjefinalnog poteza, a to je hap{enje Mladi}a.On je bio okosnica moje istrage jer on je navrhu lanca kada je rije~ o Srebrenici.Karadì} je odgovoran za sve {to se desilou BiH, a Mladi} je, za mene, Srebrenica.On je pripremio lanac koji je organizovao,pripremao i izvr{io ubistva. I znao sam dasvi koji dolaze u Haag samo odga|ajudolazak Mladi}a.

Od 2001., Ruez rijetko ide u Srebrenicu.Zadnji put je bio 2003. i toga se sje}a idanas, sa suzama. Bio sam tamo 11. jula ibio sam ponesen emocijama. U stvari, to mise desilo kada sam vidio kov~ege u hangaruu tvornici akumulatora. Za mene je to bilaslika Kravice, bez metaka i krvi na zidovi-ma. Istragu u skladi{tu Kravice, kaèRuez, okon~ali su ameri~ki marinci. No,nikada niko nije uspio sa sigurno{}u re}ikoliko je ljudi ubijeno tu. Pretpostavljaosam, ali nisam htio govoriti jer ne mogudokazati. Dokaze je te{ko na}i, jer su tijelaodnesena u masovne grobnice gdje supomije{ana sa tijelima sa drugih lokacija.Procjenu sam pravio na osnovu veli~inemjesta. No, svjedoci su pri~ali da su onikoji su prvi do{li bili slijepljeni masom kojaje gurana unutra. Tuìlac je dao procjenu o800 ljudi. Kada sam vidio hangar sa tijeli-ma, za mene je to bilo kao slika Kravice.

Danas se prisje}a kako mu je u jednomtrenutku sve to postalo previ{e. Kao {efmalog tima istraìtelja, radio sam sve. Nakraju sam znao previ{e. Intervjuisao samljude, i{ao na mjesta zlo~ina, skidao krv sazidova, slao to u laboratoriju, povezivaostvari, sve, sve, sve. I to onda ostavi traga.Ovo nisam mogao re}i sve dok su trajalasu|enja, ali sada napokon mogu.


JEAN-RENE RUEZ, ISTRA@ITELJ GENOCIDA

Mladi} je bio okosnica moje istrage

jer on je na vrhu lanca kada je rije~ oSrebrenici. Karad i`}je odgovoran za sve

{to se desilo u BiH, aMladi} je, za mene,

Srebrenica


Miloradu Dodiku, predsjednikuRS-a, ~est politi~ki adut protivmultietni~nosti u BiH je da suSrbi etni~ki o~i{}eni iz Sara je -va i da u glavnom gradu BiH

ima vi{e Kineza nego hri{}ana. Njegovnajbolji prijatelj EEmir Kusturica u svakom

intervjuu apostrofira da su muslimanietni~ki o~istili Sarajevo i da je on sam `rtvafundamentalizma. Da je Sarajevo postaloizgubljeni grad za Srbe, ~esto znaju ustvrdi-ti i srbijanski politi~ari.

Procjenjuje se da u glavnom graduBosne i Hercegovine `ivi petina predratnogbroja Srba u Sarajevu. Ono {to srpski poli-ti~ari, me|utim, pre{u}uju jeste da je veli-ki broj njih Sarajevo napustilo u aprilu

1992. godine preko sarajevskog aerodroma,i to u akciji koju je osmislio i organizovaotada{nji vojni vrh iz Beograda.

Da je JNA stajala iza iseljavanjaSarajlija, uglavnom srpske nacionalnosti,svjedo~io je SStevan Popov, pilot JAT-a kojije bio mobilisan u JNA. On je u avionuBoing 707 adaptiranom za vojne potrebe,iz Sarajeva u Batajnicu prebacio preko 40hiljada Sarajlija. Popov je pro{le nedjelje


JNA ZNA

U nastojanju da podmetnu poruku da su sve strane u ratu u BiH inile etnikoienje, politiari iz RS-a i Srbije esto poteu tezu da je oko 150 hiljada Srba

napustilo Sarajevo kao rezultat etnikog ienja koje su izvele bh. vlasti; naa novinarka pie o operaciji Generaltaba JNA koja je imala za cilj

da iseli Srbe iz Sarajeva

VOJNI VRH JNA JE U APRILU 1992.IZVEO OPERACIJU ISELJAVANJA

40.000 SRBA IZ SARAJEVA Pi{e: MIRHA DEDI]

U KIKA[U SE TRA@ILO MJESTO VI[E U kargo avion bez sjedi{ta moglo je da stane oko 600 ljudi

iseljavanje srba1:TEKST osnova.qxd 17.6.2015 20:40 Page 26

izvr{io samoubistvo, a beogradski medijipodsjetili su javnost na njegov hrabri pod-vig kada je iz sarajevskog ratnogpakla izvukao na destine hiljada gra|ana.

OTMICA BOINGA IZ ZAGREBABilo je na hiljade ljudi koje je trebalo

prebaciti. Jednostavno, ti ljudi nisu imalidrugog izlaza. Na prilazu gradu bile surazne barikade, {to srpske, {to musli-manske, {to raznih paraformacija.Aerodrom je bio jedini izlaz iz te situacije.Moram da kaèm da se tu na{la vojska,na{e Ratno vazduhoplovstvo sve svojekapacitete gurnulo je tamo u Sarajevo.Velika je panika vladala. Svi su èleli dau|u, ali nisu mogli. Mnoge smoprebacili. Ja nisam gasio motore, samo ujednom danu prebacili smo 4.400 ljudi. To

je bio kargo avion bez sedi{ta u koji jemoglo da stane 500 do 600 ljudi.

Stevanov Boing imao je nadimakKika{. To je isti onaj kargo-avion koji jeJNA zaplijenila na zagreba~kom aerodromuzbog ilegalnog dopremanja oru`jaHrvatskoj. Tim avionom Popov je 1991.po~eo preseljavanje ljudi, opreme inaoruànja sa vojnog aerodroma u Puli iZadru za Batajnicu. Nakon vojne operacijeu Sarajevu, Popov i Kika{ narelaciji Beograd - Stokholm evakuisali sujugoslovensku fudbalsku reprezentacijuposlije eliminacije sa Evropskog prvenstva.

U svojoj ispovijesti Popov je otkriokako je tada{nja JNA do{la do ovogsna`nog aviona sa ~etiri motora koji jeimao kapacitet kao pet vojnih.

Godinu dana pre Sarajeva zaplenjen je

avion boing 707 koji je {vercovao oru`je.Anto Kika{ je bio sponzor tog {vercaoru`ja, me|utim Ratno vazduhoplovstvo ivojska su saznali za to i avion je prinudnospu{ten u Zagreb i preba~en u Batajnicu. Ioru`je je konfiskovano i preba~eno zaBatajnicu. U to vreme komandir Tran sport -ne eskadrile bio je pukovnik Mile Niì}.Oni su se dosetili da taj avion moè da seiskoristi za prebacivanje ljudi i prebacivan-je ratnog materijala. Taj avion je prakti~nozamenjivao pet-{est transportnih koje jeimalo na{e Ratno vazduhoplovstvo. Nasnekolicina iz JAT-a prisko~ili smo u pomo}kao rezervni oficiri. To je po~elo jo{ 1991.godine kada se MIG-ova eskadrila preselilaiz Pule i kada su u roku jednog sata kom-pletno napustili Pulu. Koji mesec ranije naisti na~in iselili smo Vojnu akademiju iz


KO JE ISELIO SRBE IZ SARAJEVA

JNA je sa sarajevskog aerodroma krajem aprila ipo~etkom maja 92. odvozila Sarajlije (Srbe) navojni aerodrom u Batajnicu i tako etni~ki o~istila

grad prije nego {to se rat zahuktao

ISELITI SARAJEVSKE SRBEPRIJE OPSADE

Stevan Popov, pilot JAT-a koji je biomobilisan u JNA, u avionu Boing 707

adaptiranom za vojne potrebe, izSarajeva u Batajnicu prebacio preko

40 hiljada Sarajlija


Zadra. Kada se ta grdosija raspona krila od80 metara spusti nisko i zvizne preko glave,niko ne stigne da uperi mitraljez premameni. Upravo zahvaljuju}i toj taktici sampreìveo, kazao je Popov.

Iz Sarajeva su prvo po~eli da izvla~eporodice vojnih lica, me|utim interesovanjeSarajlija svih nacionalnosti da iza|u izgrada koje je bilo pod barikadama bilo jeizuzetno veliko.

Ve} prvog dana, 17. aprila, prije nego{to je to~kovima dodirnuo pistu sara-jevskog aerodroma, sa visine je ugledaonepreglednu masu ljudi. îm je iza{ao izaviona, gomila ljudi je u stampedu pohrlilaka avionu.

Ljudi su bez re~i sedali na pod aviona,jedni drugima u krilo. Poslednjeg dana njih585 se uguralo u avion. Letovi su trajali uproseku oko 15 minuta. Vladala jeneverovatna panika. U jednom danu smo~ak 16 puta preleteli Beograd - Sarajevo -Beograd. Kako da ostavite taj svet kome stejedina nada Ni oni iz fabrike Boinga,sigurno, nisu znali {ta taj njihov avion moèda izdrì. Njemu je po pravilu potrebnoposle svakog leta po 20-30 minuta samo zahla|enje to~kova, a ja za to nisam imao vre-

JNA ZNA

Besmislena je i neta~na tapri~a o Sarajlijama svihnacionalnosti koji su spas izopkoljenog grada nalaziliodlaze}i avionom u Beograd,kaè jedna Sarajka koja je kra-jem aprila sa {estomjese~nombebom imala sre}u da se ukrcau Kika{a i odleti u Beograd, iproduì prema Ma|arskoj. Tosu pri~e za malu djecu. Prviproblem je bio kako uop{tedo}i iz centra Sarajeva doaerodroma. Rijetki taksisti kojisu jo{ vozili po gradu gledali sume u nevjerici kada sam traìlada mene i dijete odvezu naaerodrom, gdje sam, kao, imalaneku {telu, za koju }e se kasni-je ispostaviti da je bolje da jenisam imala! Na kraju se jedantakista ipak saàlio, jer je kakomi je rekao tokom vo`nje, prijenekoliko dana i njegova supru-ga sa malim djetetom oti{la izSarajeva. Taksista je bio srpske

nacionalnosti, {to nam jepomoglo na barikadi uNedàri}ima na kojoj su ganeki od srpskih teritorijalacaprepoznali i propustili. Me|utim,nekoliko stotina metara prijeAerodroma kazao je da dalje nion ne smije voziti, jer ne èliriskirati susret sa patrolamaJNA koje su kruìle oko aero-dromske zgrade. U aerodrom-skoj zgradi vladao je potpunihaos, hiljade ljudi se natiskalo,du{a na du{u, a red suodràvali, valjda, vojni policajciJNA koji su nas legitimisali iujedno odobravali ko moè, ako ne moè u}i u avion zaBeograd. Moja je sre}a da miime i prezime nisu bili{uhveli, bili su neutralni, dijetesam iz mje{ovitog braka, a imoje dijete je iz istog takvogbraka, pa sam samo profuralasa djetetom pored vojnika. Neznam koliko je ljudi bilo u

avionu kada smo poletjeli, alibukvalno smo se stisnuli kaosardine i tako nakon 20-akminu ta spustili na vojni aero-drom u Batajnici odakle sesvako od putnika snalazio kakoje znao i umio. Ne bih se ba{smjela zakleti da je me|u put-nicima u tom avionu bilo ljudisvih nacionalnosti, kako sesada hvale organizatori tog

zra~nog koridora, naprotiv, sig-urna sam da je malo kome odmojih tada{njih sugra|ana,Bo{njaka i Hrvata, padalo napamet da rizikuje kontrole nasrpskim barikadama i provjereod strane oficira JNA naAerodromu..., zavr{ava svojesje}anje na izlazak iz Sarajevaova njegova predratnastanovnica.

SJE]ANJE SARAJKE, PUTNICE KIKA[A NA LINIJI SARAJEVO - BEOGRAD

Avionski letovi iz Sarajeva bili su rezervirani za Srbe,Bonjaci i Hrvati rizikovali su ivote da uope dou doAerodroma!


VOJNO POJAÂNJE IZ SRBIJE Ni{ki specijalci 5. aprila zauzeli su sarajevski aerodrom

OPSADA AERODROMA Sve do 29. juna 1992. Aerodrom je biopod kontrolom srpskih paraformacija


mena, kazao je Popov.Sa posadom Boinga 707 1992. godine

Popov je, kako je kazao u posljednjemintervjuu, za 19 dana prevezao vi{e od40.000 ljudi na vojni aerodrom u Batajnici.

OKUPACIJA SARAJEVSKOG AERODROMAZbog barikada koje je rukovodstvo

SDS-a odmah po~etkom aprila postavilo po~itavom Sarajevu Aerodrom je u to vrijemebio jedini bezbjedni izlaz iz glavnog gradaBiH.

Rukovodstvo SDS-a 4. aprila 1992.godine postavlja barikade na prilazimaSarajevu i blokira saobra}aj na Grbavici.Barikade su postavljene i na Dobrinji,Ilidì, Nedàri}ima, Stupu i kod Kozije}uprije na putu prema Palama. U Ha{komtribunalu na su|enju MMi}i Stani{i}u, prvomministru policije bosanskih Srba, i SStojanu@upljaninu, {efu Centra slu`bi bezbjednos-ti Banja Luka, na osnovu presretnutih raz-govora utvr|eno je da su njih dvojicau~estvovali u organizovanju postavljanjabarikada u Sarajevu.

U no}i izme|u 4. i 5. aprila 1992.godine JNA, odnosno pripa dnici Vazdu -hoplovne akademije iz Rajlovca zajedno sani{kim specijalcima zauzimaju sarajevskiaerodrom i drè ga u svojim rukama dopolovine juna. Tada ga predaju srpskimpara vojnim jedinicama, koje preuzimanjemaerodroma po~inju op{tu plja~ku iuni{tavanje opreme, radionavigacijskihsredstava i svega ostalog {to se nije moglotransportovati prema Beogradu i teritorija-ma pod kontrolom Srba. U to vrijeme pot-puno su obustavljeni civilni letovi. Sve do28. juna kada je francuski predsjednikFrancois Mitterrand posjetio Sarajevo. Tajdan je otvoren humanitarni zra~ni most.Sutradan, 29. juna, UN je preuzeo kontrolunad sarajevskim aerodromom. Prva pomo}stigla je u grad nakon tri mjeseca blokade.

Nusret Smajlovi} bio je zamjenikkomandira milicije na Aerodromu sve do

februra 1991. godine, kada je smijenjen. Onza na{ list tvrdi da je operacija izvla~enjaljudi, zlata, deviza, umjetni~kih vr

slobodna bosna 971

Documents