slobodna bosna 903

EVO BANKE, CIGANE MOJ: ZLATKO BAR[ ZA SB

www.slobodna-bosna.ba

KO ]EKOGA?

Tu`iteljstvo BiH izdalo nalog za otvaranje istraga protivdirektora SIPA-e Gorana Zupca i njegovog pomo}nika An|elka Hrgi}a

POLICIJSKI SATDRAGAN LUKA^ I GORAN ZUBAC

ISPRAVNA-oglasi sedmica-903:ISPRAVNA-oglasi.qxd 25.2.2014 14:39 Page 1

OLAKO OBE]ANA BRZINA NEIZVJESNA SMJENA MINISTRARADONÎ]A Iz pouzdanih izvora Slobodna Bosnadoznaje da poslanici SNSD-a ne}ebezuvjetno glasati za smjenu ministraFahrudina Radon~i}a i da }e zauzvrattraìti ozbiljne ustupke bo{nja~ke strane

SIPA POD ISTRAGOMTU@ITELJSTVA BiHNEKA SE PRIPREME ZUBAC IHRGI]Otvaranje istrage u Tuìteljstvu BiH protivdirektora SIPA-e GORANA ZUPCA injegovog pomo}nika za Kriminalisti~ko-istra`ni odjel AN\ELKA HRGI]A silno jeuzdrmalo policijski dvojac koji dvije godine,bez ikakve kontrole, rukovodi najva`nijomdràvnom sigurnosnom agencijom: Zubac jeosumnji~en zbog nesavjesnog rada u slu`bi,Hrgi} je pod istragom za ratne zlo~ine

EVO BANKE, CIGANE MOJ „[VICARCI“ I OSTALIDirektor federalne Agencije za bankarstvou razgovoru za „SB“ odgovara kako su seta finansijska institucija i on osobno na{lina udaru „ogor~enih gra|ana“

ZAKON O VOJNIM PENZIONERIMAFEDERALNA VLADA PREVARILA MMFKada je pro{le godine na prijedlog VladeFederacije BiH, a pod pritiskom MMF-a iSvjetske banke, usvojen Zakon o povoljnijimmirovinama branitelja o~ekivalo se da }enova zakonska rje{enja zna~ajno smanjiti

izdvajanja za bora~ku populaciju: prvera~unice, me|utim, pokazuju da odnajavljenih u{teda ne}e biti ni{ta, jer }e uizbornoj godini pravo na prijevremene penzijeste}i vi{e od 10.000 novih vojnih penzionera

ME\UNARODNA ZAJEDNICANEMO] ILI NEZNANJE?Me|unarodna zajednica u Bosni iHercegovini odavno je postala dio problemaa ne rje{enja, a dokaz za to je izgubljenostkoju su pokazali u trenutku kada su po~eliprotesti i kada su po~eli slati opre~neporuke prema javnosti; u nesnalaènju suse ponovo okrenuli prema ovda{njimpoliti~arima ponudiv{i im tako ustvari jo{jednom mogu}nost da pro|u neka`njeno

SVE DODIKOVE PROVODAD@IJELOBIRANJE DO POSLJEDNJE PARESusret Milorada Dodika sa VojislavomKo{tunicom u Andri}gradu opozicija u RS-utuma~i kao utjehu nakon {to su Dodikupropale sve veze koje su ga trebale pomiritisa Aleksandrom Vu~i}em; na{a novinarkaotkriva koga je sve Dodik angaòvao da gapomiri sa Vu~i}em, koliko je platio svojelobiste i koliko je taj anga`man bio uspje{an

DAÎ]EV [EF KABINETARAZBIJA “NARKODR@AVU”SRBIJA U “BANANI”Slu~aj “[ari}“ , odnosno istraga koja sevodi protiv odbjeglog balkanskog narko-bosa DARKA [ARI]A u Srbiji je aktuelizo-van saslu{anjem BRANKA LAZAREVI]A,biv{eg {efa kabineta ministra policije iaktuelnog premijera IVICE DAÎ]A, koji jeotkrio kontakte vrha policije sa ~lanovinanajja~eg narkoklana na Balkanu; na{anovinarka pi{e o posljedicama afere kojaovih dana potresa Srbiju

FELJTON ISTINA O SLOVENSKO-SRPSKOMPAKTU PROTIV SFRJUgledni slovena~ki novinar Bla` Zgagaistraìo je potpuno nepoznate, dugo~uvane tajne o pregovorima slovena~kog isrbijanskog dràvnog vrha neposrednouo~i raspada SFR Jugoslavije; “SB” }e udva nastavka objaviti ovaj intrigantni novi -nar ski rad koji je i prije publiciranja nai{aona burne reakcije glavnih aktera ovihdogovora, prije svih biv{eg predsjednikaSlovenije MILANA KUÂNA

27.2.2014. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

20

24

40

28

32

36

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 27.2.2014 1:53

SLOBODNA BOSNA I 27.2.2014.4

TADI] OKOM,LAGUMD@IJA SA[OLAKOM

Odskora{nji ljuti rivali @eljkoMitrovi} iDragan [olaktragaju za politi~kimpokroviteljima (i) u BiH Stopama srbijanskih tajkuna VukaHamovi}a i Vojina Lazarevi}a, koji sunekada prisno sura|ivali a odnedavnose èstoko tuku jedan protiv drugog zaprevlast na regionalnom trì{tuelektri~ne energije, krenuli su i njihovibliski prijatelji, @eljko Mitrovi}, vlasnikPINK televizije, i Dragan [olak,suvlasnik SBB-a i Telemacha, dvanajve}a kablovska operatera u regiji. Mitrovi} i [olak tijesno su sura|ivaliskoro dvije decenije, a unazad desetakmjeseci ne samo da su se poslovnorazi{li nego su krenuli u me|usobni ratdo potpunog istrebljenja. Naravno,zavadili su se zbog novca, mada senjihov razlaz poku{ava tuma~iti i uidejnom klju~u. Mitrovi} je navodnopromijenio tradicionalni dres DS-a iodnedavno je vrlo blizak Vu~i}u injegovom SNS-u, dok je [olak ostao

Prije dvadesetak dana na stranicamaSlobodne Bosne objavili smo kratki tekst onezaja`ljivim budètskim nametnicima,me|u koje svakako spadaju i rediteljicaJasmila @abani} i njen suprug DDamirIbrahimovi}, vlasnik producentske ku}eDeblokada. U tekstu smo ustvrdili da jebra~ni par @bani}-Ibrahimovi} “u periodu od2008. do 2013. godine iz budèta Fondacijeza kinematografiju za svoje projekte dobioukupno skoro dva miliona konvertibilnihmaraka, ta~nije 1.904.655,20 KM”.

Tako|er smo ustvrdili da ukupan budètFondacije iznosi 2.200.000 KM - a u to,osim dugometra`nih, spadaju i dokumen-tarni i kratki filmovi, kao i koprodukcije iscenariji u razvoju - te da nije te{koizra~unati kako je @bani}eva u spomenu-tom periodu inkasirala gotovo cijeli jedangodi{nji budèt Fondacije, odnosno dva

cjelokupna godi{nja iznosa predvi|ena zadugometra`ne filmove, {to je i vi{e negoo~igledan pokazatelj njenog povla{tenogpoloàja u odnosu na ostale kolege filmskeradnike iz BiH.

No, u me|uvremenu, doznali smo dana{a informacija o “budètskomzahvatanju” bra~nog para @bani}-Ibrahimovi} nije potpuno ta~na, zbog ~egase najiskrenije ispri~avamo i na{im ~itaoci-ma i bra~nom paru @bani}-Ibrahimovi}.Oma{kom smo, naime, previdjeli ~injenicuda je u decembru 2011. godine VladaFederacije BiH iz budètskih rezervi ovombra~nom paru prebacila ravno 100.000 KM,tako da Jasmila i Damir nisu do sada izbudèta dobili “skoro puna dva milionaKM”, kako smo ranije napisali, nego suprema do sada prikupljenim podacimadobili 2 miliona i 4.655,20 KM. (A.M.)

Slobodna Bosna je omaškomobjavila netačne podatke o

budžetskom zahvatanjubračnog para

Žbanić-Ibrahimović

HEJ, PRGAVICE, RANO LJUTA (II)

MINI MARKET

ISPRAVKA KRIVOGNAVODA

Jasmila @bani} i njen suprugDamir Ibrahimovi} nisu dobili

blizu dva miliona KM, negovi{e od dva miliona KM

@eljko Mitrovi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 27.2.2014 1:07

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


vjeran starim saveznicima i politi~kimpokroviteljima, Draganu \ilasu iBorisu Tadi}u.Rat Mitrovi}a i [olaka prenio se izSrbije u BiH, gdje i jedan i drugipoku{avaju na}i politi~ke pokrovitelje zarazvoj svog biznisa, a u tom kontekstutreba posmatrati i nedavni susret lideraSDP-a Zlatka Lagumdìje i Dragana[olaka, vlasnika novoosnovanetelevizije N1. (M.A.)

PASJA VREMENA

Ministar u Vladi RS-a @eljkoKova~evi} svompsu kupio trakuza tr~anje@eljko Kova~evi}, ministar industrije,energetike i rudarstva RS-a, poznat poimpozantnoj imovini, slovi za jednog odomraènijih ministara u Vladi RS-a i touglavnom zbog grabe`ljivosti. Njegovarasko{na vila u Trapistimanajreprezentativniji je i najnoviji dionjegove nepokretne imovine. Pored vile,Kova~evi} posjeduje neutvr|en brojstanova, uklju~uju}i i onaj u strogomcentru Banje Luke, od 150 kvadrata,vikendicu kraj Vrbanje… Njegove kolegetvrde da u vikendici i danas ~uva bureviskija koje je dobio jo{ dok je radio uCarinama RS-a. Kova~evi}, ine~eizbjeglica iz Biha}a, vaì za pulenaNeboj{e Radmanovi}a i u SNSD-uuìva svu njegovu za{titu. Izvori bliskiKova~evi}u za na{ list tvrde da surekviziti koje je Kova~evi} nedavnonabavio za svog ku}nog ljubimca pre{limjeru dobrog ukusa i uveliko prelaze usnobizam. Kova~evi} je, naime, za svogpsa nabavio ku}nu traku za tr~anje kakone bi morao da ga izvodi u {etnju!

(M.D.)

MINI MARKET

SSSBiH - izboriIsmet Bajramović ponovo predsjednik

@eljkoKova~evi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 27.2.2014 1:08

ČETVRTAK, 20. FEBRUAR

Uàsne vijesti koje iz sekunde usekundu stiù iz Kijeva, svjedo~enja omrtvima, ranjenima, unutarnjim antag o -nizmima, vanjskim diplomatskim me{e tar e -nji ma, pratim na svim dostupnim tele vi -zijama, dru{tvenim mreàma, ali se nekakonajvi{e oslanjam na dramati~ne, aliprecizne, odmjerene izvje{taje specijalnogizvje{ta~a HRT-a JOSIPA [ARI]A. Samoprije tri-~etiri dana, dok je Josip izvje{tavaosa protesta u Sarajevu, sjedili smo u jednomrestoranu, hajde da ne okoli{am, kod Minjena Sedreniku, pored nas je pro{ao nekiautomobil koji nisam ni registrirao,navodno bijesan i vjerojatno skup, voza~ mepozdravio, a [ari} pitao: „„îme se ~ovjekmora baviti da bi imao ovako skupo auto?“

Nemam pojma, nije me zanimalo,nisam se raspitivao, ali zbog toga neznanjanimalo nisam ponosan; pla{im se da su miatrofirali elementarni socijalni refleksi.

PETAK,21. FEBRUAR

Ne vole se, ne nju{e, ne trpe se,izbjegavaju se gdje god uzmognu liderbosanskohercegova~kog SDP-a i ministarvanjskih poslova ZLATKO LAGUM D@I -JA i njegov hrvatski kolega ZORANMILANOVI]. Poznati su mi, ali opetnedovoljno uvjerljivi, razlozi njihovenetrpeljivosti. Mnogo je vi{e stvari koje ih

spajaju od onih koji ih konfrontiraju.Ve~era{nji intervju hrvatskog premijeraMilanovi}a na nacionalnoj televiziji skoroda je nepogre{iva izvorna replikanezaboravnog intervjua kojeg jeLagumdìja prije dvije godine daoFederalnoj televiziji. Uz sitnu razliku -Milanovi} nije traìo da mu donesu vode.Bahati prema sugovornicima-novinarima,neodgovorni prema ~injenicama, izoliraniod realnog ìvota, autisti~ni i samo zalju -bljeni bez pokri}a i vidnih argumenata,Milanovi} i Lagumdìja su, htjeli to oni, iline èljeli - „prsta dva jedne ruke“.

„Mene nije te{ko voljeti; govorim to izvlastitog iskustva“ oko toga se vrtipoliti~ka i socijalna doktrina Milanovi}a iLagumdìje...

SUBOTA, 22. FEBRUAR

Povjerava mi se prijatelj iz jednebosanske op}ine zahva}ene gra|anskimprotestima, koji je srcem i du{om ljevi~ar,tih, po{ten, ~estit, smjeran ~ikica, aliodgovoran gra|anin od reda i procedure:„Kaèm ovoj djeci iz Plenuma gra|ana dane mogu istovremeno traìti i smjenuna~elnika op}ine i zastupnika u Skup{tiniop}ine - ko }e usvojiti na~elnikovuostavku, ako se raspi{a Skup{tina? Dàba,oni mi kaù da me je pregazilo vrijeme, dase ne razumijem u nove demokratsketokove. Neka im bude...“

Mnogo je kapitalnih pitanja, ozbiljnih,su{tinskih, dubinskih i, {to je mnogo va`nije,


Nimalo nije djelovaouvjerljivo turski premijerRECEP TAYYIP ERDOGANdok je opovrgavao auten-tičnost razornih, kompromi-tirajućih audio-snimaka nakojima se sa sinom Bilalomdogovara gdje će sklonitipišljivih, zanemarivihtridesetak miliona dolarakoji im se, eto, nekako,greškom, sticajem nesretnihokolnosti našlo u kućnomtrezoru. Ne sumnjam da ćeu ovom teškom trenutku ponjega naš prijatelj Erdogannaići na razumijevanje i solidarnost vodećihbošnjačkih političara: BakirIzetbegović je optuživan daje zloupotrijebio politički imoralni utjecaj svojeg oca,a Zlatko Lagumdžija da jenezakonito prčko po trezoruAdila Zulfikarpašića

MOJ DRUGARFAHRUDIN, DRUGI

TORANJ DO VRACA...

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 27.2.2014 1:17

nezaustavljivih procesa pokrenuto uposljednjih mjesec dana koliko trajugra|anski protesti u BiH. Ali, tako|er,nedopustivo je da budemo `rtve po~etni~kogamaterizma, politi~kog diletantizma,nezrelosti u artikuliranju, da budem otrcan dokraja „opravdanih zahtjeva“. êmu, sada ve}rutinska, ritualna, kanonizirana blokadasredi{ta Sarajeva od strane sto-dvjesto-petstonezadovoljnika, ako su manje-vi{e svizahtjevi usvojeni, ili su na putu da buduusvojeni. Opravdani zahtjevi gra|ana takoulaze u tihi sukob sa ni{ta manje opravdanimzahtjevima nekih drugih gra|ana — zaslobodu kretanja, recimo.

Kaè jedna novokomponirana {ala da„ogor~eni gra|ani“ ispostavljaju zahtjevekoje ~ak ni AAngelina Jolie i BBrad Pitt ne biUSVOJILI. A oni su planetarno poznati po{irokogrudosti usvajanja...

NEDJELJA, 23. FEBRUAR

Zagreba~ki Ve~ernji list prepri~avasadràj politi~kog dokumentarnog filma„Hrvatska {utnja i izdaja“, autoraMILJENKA MANJKASA, koji se ovihdana pojavio u prodaji (naàlost, za sadasamo u Hrvatskoj). Autor filma se baviodjelovanjem Kontraobavje{tajne slu`beJugoslovenske narodne armije, KOS-a, uHrvatskoj u godinama prije rata, tokom ratau susjednoj dràvi, pa i nakon njegovogokon~anja. U filmu svjedo~i golem brojrelevantnih sugovornika, aktera, svjedokatih krupnih povijesnih doga|aja. Posebnomi se zanimljivim ~ini svjedo~enjeizvjesnog RRadenka Radoji~i}a. Radoji~i} jebio nièrangiran KOS-ov operativac uHrvatskoj, koji je najprije utekao u Srbiju,pa se vratio u Zagreb i pred tamo{njimistraìteljima danima svjedo~io o mreìKOS-ovaca u Hrvatskoj, njihovim opakim,subverzivnim operacijama. Jedna od njih jebilo i ru{enje jevrejskih objekata u Zagrebukako bi se vlast u Hrvatskoj svijetudenuncirala kao antisemitska, fa{isti~ka.Radoji~i}, ali ne samo on, razotkrio jemreù od nekoliko stotina KOS-ovih„{ti}enika“ u Hrvatskoj, kojima je nakontoga uskra}ena svaka mogu}nostanga`mana u institucijama dràve iop}enito javnom prostoru. Bilo je tu ipretjerivanja, neprimjerene „revoluc io nar -ne pravde“, primitivnog revan{izma, ali tose valjda podrazumijeva u turbu lentnimvremenima.

Radoji~i}ev {ef u KOS-u, navodno ijako dobar prijatelj, bio je oficirMUSTAFA ÂNDI], jedini visokop ozi -cio nirani KOS-ovac koji je vlastima BiH napo~etku rata djelomi~no razotkrio mreùKOS-ove agenture u BiH. O tome jesvjedo~io u Haagu na su|enju SSlobodanuMilo{evi}u. Koga je god ândi} markirao

kao suradnika tajne JNA-ovske policije, tajje napredovao u slu`bi, biznisu, politici.Recimo, popularni suradnik iz Gusinja iPlava „[}epo“, FFahrudin Radon~i}. [to birekla ona svevremenska pjesmica Novihfosila: „I neka tvoj KOS-ovac iz Plava, naramenu uspomena spava.“

Ili tako nekako...

PONEDJELJAK,24. FEBRUAR

Protesti pred federalnom Agencijom zabankarstvo kojima se traì smjena (ili lin~)direktora ZLATKA BAR[A dugotrajno medrè u prometnoj blokadi. Protestujuozloje|eni gra|ani koji su uzimali kredite u{vicarskim francima, pa sada ih morajuvra}ati u mnogo ve}em iznosima, okupljenioko udruènja „[vicarac“ (~udi me da ih nepredvodi „kontroverzni biznismen“ MMirso[vicarac). Pridruìli su im se i oja|enipredstavnici „udruènja prevarenih ìr a na -ta“. Dugo nakon rata odràla se mantra kakoje lak{e na}i KKaradì}a i MMladi}a negodvojicu ìranata, ali izgleda da to nije bilota~no. Ima odmah u blizini Agencije zabankarstvo ozbiljna sportska kladionica ukojoj svakog ponedjeljka barem petoricamojih poznanika gorke suze liju nadpropu{tenom {ansom da zarade hiljademaraka. („Samo da je ‘Schalke’ izveo prvikorner, a kineski prvoliga{ ‘[angdong’ daovi{e od dva gola u drugom poluvremenu“.)Ne kladim se, ne dièm kredite, nikadanikome nisam bio ìrant, za mene je sve toskupa ista kockarsko poro~na stvar.

„MAR[ KU]I“, ostat }e upam}en,amblematski pokli~ prvog poluvremenagra|anske pobune kojim je neustra{ivareìserka JASMILA @BANI] otpi~kalahrvatskoga premijera ZORANA MILA NO -VI]A. Ovi bi protesti pred Agencijom zabankarstvo mogli biti obiljeèni, prepoznatipo paroli: „BAR[, KU]I!“

UTORAK, 25. FEBRUAR

Nimalo nije djelovao uvjerljivo turskipremijer RECEP TAYYIP ERDOGAN dokje opovrgavao autenti~nost razornih,kompromitiraju}ih audio-snimaka na koj -ima se sa sinom BBilalom dogovara gdje }eskloniti pi{ljivih, zanemarivih tridesetakmiliona dolara koji im se, eto, nekako,gre{kom, sticajem nesretnih okolnosti na{lou ku}nom trezoru. Ne sumnjam da }e uovom te{kom trenutku po njega na{ prijateljErdogan nai}i na razumijevanje i solidarnostvode}ih bo{nja~kih politi~ara: BBakirIzetbegovi} je optuìvan da je zloupotrijebiopoliti~ki i moralni utjecaj svojeg oca, aZlatko Lagumdìja da je nezakonito pr~kopo trezoru AAdila Zulfikarpa{i}a.

SRIJEDA, 26. FEBRUAR

VITALIJ KLI^KO, stra{ni bokser,jedan od lidera ukrajinske opozicije,poru~uje gra|anima Bosne i Hercegovineda slijede ukrajinski put i hrabro krenu uosvajanje slobode i demokracije. Danassam, vrlo tu`nim povodom, a kakav bidrugi mogao biti na groblju „Bare“, vidioGorana Bregovi}a; Goran se prije rata ne{tobio razletio oko sarajevskog bokserskogkluba @eljezni~ar. Pri~ali mi preìvjelisvjedoci kako je jedan od ozbiljnijih„@eljinih“ boksera doìvio teàk nokaut naokr{aju sa rivalom u Srbiji. Razletili se okozlosretnog, namarisanog, o{amu}enog,nesu|enog boksa~kog {ampiona doktori,fizioterapeuti, maseri... Uglavnom, vratiliga u ìvot, pa kada je malo do{ao sebi,pribrao se upitao: „„Ljudi, otkud ja uZaostrogu?!“

Pouka? Evo vam je: Kakvi bokseri,takva i revolucija! �


NAS DVA BRATA, OBA FLERTUJEMOZoran Milanovi} i Zlatko LagumdìjaNAS DVA BRATA, OBA FLERTUJEMOZoran Milanovi} i Zlatko Lagumdìja

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 27.2.2014 1:18


KEBIN DEBAR[

DopredsjednikFederacije BiHMirsad Keboproslijedio“Avazu” spisakzaposlenih uAgenciji zabankarstvoDa potpredsjednik Federacije BiHMirsad Kebo ima stanovitih problemasa zakonitim obna{anjem svojefunkcije, jasno i nedvosmislenopokazuju nedavna de{avanja.„Inspirisan“ svakodnevnim napisima uAvazu o nepravilnostima prizapo{ljavanju u Agenciji za bankarstvoFBiH, „zabrinuti“ Kebo se vrloautoritativno obratio direktoru AgencijeZlatku Bar{u sa zahtjevom da mu sepromptno dostavi spisak uposlenika oveinstitucije. Vjeruju}i u iskrene namjereKebe, Bar{ je u razumnom roku urednodostavio imena i prezimena svih 93uposlenika Agencije. Kakve su bilenamjere Kebe, ostaje tek da se vidi, alikako nezvani~no saznajemo on je kao„novoprido{li“ ~lan Saveza za boljubudu}nost BiH (SBB BiH) dobivenispisak odmah proslijedio redakcijiAvaza kako bi dao svoj doprinos unastavku harange koja se danimabjesomu~no (ne)opravdano vodi protivrukovodstva Agencije. S obzirom da sujavnosti postala dostupna imena iprezimena 93 uposlenika Agencije zabankarstvo FBiH bez njihovog znanja isaglasnosti, o~ekuje se brzaintervencija Agencije za za{titu li~nihpodataka BiH i skoro procesuiranjeodgovornih za ovaj skandaloznipropust. (M.F.)

MINI MARKET

^lanu Glavnog odbora i izvr{nomsekretaru za me|unarodne odnose Savezaza bolju budu}nost (SBB) FFuaduîbuk~i}u, koji pri tome gaji i ambicije dapostane dipomata, Uprava koncernaSiemens AG Austrija, kao osniva~Siemensa BiH, 11. februara 2014. godineuru~ila je otkaz bez mogu}nosti bilokakvog prigovora ili àlbe. Ina~eîbuk~i}, sada ve} biv{i uposlenikSiemensa, na bolovanje je oti{ao unovembru pro{le godine, odmah nakonprvog razgovora sa ~lanovima Stru~nogtima za internu kontrolu rada koji su stigli

iz centrale Siemensa iz Minhena. Nakonzavr{etka istra`nog postupka Stru~nogtima za internu kontrolu potvrdio je nizte{kih poslovnih prekr{aja i dostavioprijedlog za sankcionisanje. Kao najteìprekr{aji îbuk~i}a navedeni su la`nopredstavljanje, neopravdana putovanja,registriranje, a zatim poslovno uvezivanjevlastite firme sa firmom u kojoj je biozaposlen (Siemens, op.a.). Kvalifikacijesu bile tako te{ke i argumentovane da jeîbuk~i} otkaz dobio po skra}enojproceduri, u najkra}em vremenskomroku. (M.F.)

OTKAZNI HARD ROCK

Vjetropir Fuad Čibukčićnajuren iz Siemensa bez

otkaznog roka

Na pro{lotjednom su |e -nju MMladenu @drali zvanomPata, optuènom za sudje -lova nju u likvidaciji MMilo -rada Todorovi}a, RRadomiraJankovi}a i EEsada [ende -rovi}a, do{lo je do verbalnogobra~una izme|u svjedokaBojana Cvijana i tuìteljaBoè Mihajlovi}a. BojanCvijan je 2005., kada se usarajevskom naselju Vracadogodilo trostruko ubojstvo,bio na~elnik kriminalisti~kepolicije u Centru javnebezbjednosti Isto~no Sar aj -evo i trebao je svjedo~iti onalazima istrage koju je tadavodio. No, Cvijan se posveneo~ekivano obru{io natuìtelja Mihajlovi}a, spo~itavaju}i mu da

je otkrivao povjerljiveoperativne informacije izpolicijske istrage i doveo uopasnost policijske dou{nike~iji je identitet njemu biopoznat. Boò Mihajlovi} nate{ke optu`be Bojana Cvija -na uop}e nije reagirao (?), abez komentara je ostao ikada mu je taj suspendiranipripadnik SIPA-e prigovorioda se kao tuìtelj proglasionenadle`nim za sve istrage,osim za istragu protiv njega.Protiv Bojana Cvijana, kaodrugooptuènog pripadnikazlo~ina~ke organizacije DDa r -ka Eleza, Tuìteljstvo BiH jepodiglo optu`nicu u augustupro{le godine.

(S.M.)

SVE MOŽE KOD BOŽE

Sudija Božo Mihajlović nijereagirao na teške optužbeBojana Cvijana izrečene na

suđenju Mladenu Ždrali

Boò Mihajlovi}

MirsadKebo

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 27.2.2014 1:04

PRO ET CONTRA


PORUKA DAMIRU - PUSTI@ELJKA NA MIRU

Ombudsmeni za ljudska pravaupozorili ministra DamiraHadì}a daprestane maltretirati svogsaradnika @eljkaKneèvi}a Ombudsmeni BiH Ljubomir Sandi},Jasminka Dùmhur i Nives Juki}poslali su 12. februara o{tro intoniranupreporuku dràvnom ministru prometa ikomunikacija Damiru Hadì}u.Instituciji ombudsmana BiH ranije seobratio Hadì}ev pomo}nik u Sektoruza komunikacije i informacijsko dru{tvo@eljko Kneèvi}, protiv kojeg jeministar pro{le godine pokrenuodisciplinski postupak, a potom ga„preventivno“ udaljio s radnog mjesta.Nakon {to su, me|utim, ~lanoviDisciplinske komisije Agencije zadràvnu slu`bu donijeli odluku u koristKneèvi}a, ombudsmeni BiH supreporu~ili ministru Hadì}u i da odmahprestane s mobingom nad svojimpomo}nikom. Pored toga, Damir Hadì}je upozoren i da mora poduzeti svemjere kako bi se sprije~ila viktimizacijaslu`benika Ministarstva koji prijavemobing i jasno definirale njihove ovlastii radni zadaci. (S.M.)

MINI MARKET

EMIR KADRI]

Direktor JUStudentskicentar

DAMi{ljenja sam da se sviproblemi mogu rije{iti bezblokiranja raskrsnica, ali uzkonstantne pritiske onih kojese ovo najvi{e ti~e.Demonstranti nemaju potrebuda maltretiraju svojesugra|ane blokiranjemprometa jer je raskrsnicaneophodna gra|anima zafunkcioniranje i redovnoizvr{avanje obaveza.

LAMIJA TANOVI]

ProfesorPMF-a

DA/NEMislim da bi trebalo da seodredi mjesto na kojem se neugroàva saobra}aj jer ipakne{to u ovoj dràvi treba dafunkcioni{e. Kada se blokirapromet, onda su mnogi ljudina gubitku i snose posljedice.Protestovati se moè, ali poduslovom da ta lokacija koja seodredi bude dovoljnomarkantna a ne zaba~enanegdje daleko gdje se protestine vide.

SULEJMANKUPUSOVI]

Reìser

DAUkoliko èlimo biti Evropa,onda je glavna stvar da seodredi lokacija na kojoj }e seodràvati protesti. Ovo jezaista smijurija i bezobrazlukda se zbog pedesetak ljudiblokira ìla kucavica koju nisuuspjeli u ratu da blokiraju.Smatram da su svi oni kojitoboè pravdaju takvu vrstudemonstracija licemjerni.

[EFKO BAJI]Projektmenadèr“CareInternationala”

NESvaki gra|anin ove zemljetreba da ima pravo i sloboduda izrazi svoj stav i mi{ljenje osvemu, pa i efektima u~inkarada izabranih predstavnikavlasti. Demonstranti treba daprotestuju ispred njihovihkancelarija, pa ~ak i uredanjihovih stranaka, kako bikona~no shvatili {ta gra|anita~no misle. Smatram da biprotesti trebali da budu puno

organizovaniji da se na krajune bi pretvorili u terorpedesetak ljudi nadgra|anima Sarajeva.

ALEKSANDARHR[UM

UrednikZabranjenogforuma

DASlaèm se sa prijedlogom dase demonstrantima odredilokacija na kojoj moguodràvati proteste kako ne biblokirali promet u gradu. Usvakom ure|enom sistemupostoji odre|en prostor zademonstracije, koje seprethodno najavljuju, ne znamza{to i kod nas ne bi bilo tako.

@ARKO PAPI]

Politi~ki analiti~ar

NE/DAOdre|ivanje lokacije protestabilo bi zna~ajno ograni~avanjeslobode demonstriranja. Toistovremeno ne zna~i dademonstranti ne bi morali davode ra~una o tome da neblokiraju ~itav grad. Smatramda bi administrativna mjera utom pogledu bilakontraproduktivna.

Slažete li se s prijedlogom da se demonstrantima odredilokacija protesta kako ne bi blokirali promet u gradu?

Priredila: Ma{a ]osi}

Damir Hadì}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 27.2.2014 1:05


OLAKO OBE]ANA BRZINA

Iz pouzdanih izvora Slobodna Bosna doznaje da poslanici SNSD-a neće bezuvjetnoglasati za smjenu ministra Fahrudina Radončića i da će zauzvrat tražiti ozbiljne

ustupke bošnjačke strane

MOJA GRE[KA, MOJA VELIKA GRE[KALider SDP-a Zlatko Lagumd`ija priznao je da jesavez SDP-a i SBB-a bio njegova velika gre{ka

UCJENA I ZA[TITADodik za smjenu Radon~i}a tra i

bo{nja~ku podr{ku Zakonu o prebivali{tu!?

asim:TEKST osnova.qxd 27.2.2014 0:22

Suprotno ranijim najavama, Pred -sta vni~ki dom Parlamenta BiH nasvom posljednjem zasjedanju ufebruaru nije razmatrao smjenuministra sigurnosti FFahrudina

Radon~i}a, koju je prije petnaestak danaslu`beno inicirao Klub zastupnika SDA. Taje ~injenica u politi~kim krugovimaSarajeva pokrenula glasine da se vrh SDApredomislio i odustao od smjene Radon -~i}a, navodno uz uvjet da Radon ~i} evapartija SBB i njegova udarna pesnica -Dnevni avaz - zauzvrat odustanu odnapada na SDA i svu vatru usmjere premaSDP-u.

Jedan visokopozicionirani ~lan najuègrukovodstva SDA priznao je za SlobodnuBosnu kako postoje „odre|ene nedoumice“oko smjene Radon~i}a, no odlu~nodemantira glasine da je SDA odustala odnjegove smjene zbog kratkoro~nihstrana~kih interesa, kako je to godinu ranijeu~inio SDP-a, kada je bez i jednogopravdanog razloga sru{io partnerstvo saSDA i krenuo u politi~ku avanturu saRadon~i}em i njegovim SBB-om.

NESPORNA PROCEDURANa{ sugovornik iz vrha SDA otkriva da

Radon~i~eva smjena, iako ~vrstodogovorena, ne}e i}i ni glatko ni brzo kakose ~inilo u prvi mah. Nije spornaparlamentarna procedura, budu}i da jecijeli postupak zami{ljen po identi~nompravno-proceduralnom obrascu po kojemsu nekoliko mjeseci ranije smijenjenikadrovi SDS-a iz Vije}a ministara BiH.

Istina, SDS se kasnije àlio Ustavnomsudu BiH, no njihova apelacija je odba~enai, u ~isto formalnom smislu, smjenakadrova SDS-a izvedena je nabesprijekoran na~in.

Nije sporna ni podr{ka parlamentarneve}ine. Samo dan nakon {to je Klub SDAobznanio inicijativu za smjenu Radon~i}a,stigla je podr{ka iz vrha SDP-a, koji mo`dai vi{e od vrha SDA prièljkuje detronizacijuministra Radon~i}a. Nekoliko dana potom,oglasio se i lider SNSD-a MMilorad Dodik,najavom da se njegova partija nemanamjeru mije{ati u spor bo{nja~kih partija iobe}anjem da }e zastupnici SNSD-a glasatiza prijedlog koji bude imao podr{ku ve}inebo{nja~kih zastupnika. Sli~no intoniranapodr{ka stigla je i iz vrha HDZ-a, koji jeobe}ao „principijelno glasanje“, a to u

prevodu zna~i da ni HDZ nema namjeruarbitrirati u me|ubo{nja~kom politi~komobra~unu i da }e podràti ve}insku (SDPplus SDA) volju bo{nja~kih zastupnika.

UCJENA SNSD-aPa ipak, smjena ministra Radon~i}a,

kako kaè na{ sagovornik iz vrha SDA,„ne}e i}i ni tako glatko ni tako brzo kako se~inilo u prvi mah“. U vrhu SDA strahuju dazastupnici SNSD-a ne}e bezuvjetno glasatiza smjenu Radon~i}a, odnosno da }ezauvrat traìti neke ustupke bo{nja~kestrane, kao {to je primjerice pristanakbo{nja~kih delegata da u Domu narodaglasaju za vi{e nego sporni Zakon oprebivali{tu i boravi{tu. Ovaj zakonski

prijedlog ve} je dulje vremena kamenspoticanja izme|u srpskih i bo{nja~kihzastupnika, koji njegova rje{enja ocjenjujuna dijametralno suprotan na~in. DelegatiSDA ovaj Zakon decidirano tuma~e kaopoku{aj pravnog legaliziranja ratnogkoncepta eti~kog ~i{}enja nesrpskogstanovni{tva s prostora Republike Srpske.Nije tajna da delegati SDA na sve na~inepoku{avaju blokirati Dom narodaParlamenta BiH kako ovaj Zakon ne bi biousvojen. Na ruku im ide ~injenica da jetroje od ukupno pet bo{nja~kih delegataprivremeno sprije~eno dolaziti na sjedniceDoma naroda (SSulejman Tihi}, HasanBe}irevi} i NNermina Kapetanovi}, svi zbogbolesti) i da ovaj Dom ve} neko vrijeme ne


NEIZVJESNA SMJENA MINISTRA RADONÎ]A

��

SDA odlu~na u namjeri da smijeni Radon~i}a, ali ne}epristati na Dodikovu ucjenu

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Na poziv predsjednika SDP-a ZlatkaLagumdìje da podnese ostavku i „po{tedinas da nepotrebno gubimo vrijeme i energijuna njegovu smjenu“, Radon~i} je uzvratio daostavku ne}e podnijeti jer to od njega netraì narod nego korumpirana vlast.

Kazao je da ostavku ne}e podnijeti izbog jo{ jednog razloga: neka se na djelupokaè savez Lagumdìja-Dodik, {to biprema Radon~i}evom vjerovanju trebalo

kompromitirati Lagumdìju i Izetbegovi}ajer su zarad njegovog ru{enja spremnipaktirati s bo{nja~kim arhidu{manima.

Radon~i} o~ito zaboravlja da je samogodinu ranije njegova stranka paktirala sDodikom kako bi iz vlasti istisnuli SDA,dakle stranku koja je na proteklimparlamentarnim, a kasnije i lokalnimizborima osvojila najve}u podr{kubo{nja~kog naroda. �

RADONÎ] ODBIO POZIV DA PODNESE OSTAVKU

„Moju ostavku ne traži narod, nego korumpirana vlast!“

OPTU@BE ZA PAKTIRANJE S DODIKOMLider SBB-a Fahrudin Radon~i}optuùje Izetbegovi}a i Lagmdìjuza izdaju


zasjeda zbog nedostatka kvoruma. Taj }e seproblem uskoro rije{iti povratkom slije~enja delegatkinje Nermine

Kapetanovi} i tada bi se na sjednici Domanaroda mogle na}i dvije „vezane“ ta~kednevnog reda: smjena ministra Radon~i}a i

Zakon o prebivali{tu i boravi{tu! DelegatiSNSD-a vjerovatno }e insistirati da senajprije glasa o Zakonu o prebivali{tu iboravi{tu a tek potom, u zavisnosti odishoda ovog glasanja, o smjeni ministraRadon~i}a, na {ta delegati SDA sigurnone}e pristati - ~ak i po cijenu da Radon~i}ostane na ministarskoj funkciji do istekamandata!

DVIJE „IZLAZNE VARIJANTE“Dodu{e, postoje barem dva na~ina da se

ova ucjena SNSD-a izbjegne, odnosno dase raspakuje paket-aran`man „Radon~i} zaZakon o prebivali{tu“.

Prvi je da Radon~i} sam podneseostavku na ministarsku funkciju i da se nataj na~in skrati cijela procedura i izbjegnezamka neprincipijelne politi~ke trgovinepreko njegovih le|a. To je me|utim manjevjerovatna opcija, jer bi ostavkom de fectoprihvatio krivicu za potpuni raspadsigurnosnog sistema 7. februara, koja mu sestavlja na teret i zbog ~ega je i zatraènanjegova smjena.

Postoji i druga mogu}nost: da SDA uigru uvede neki tre}i problem i da rje{enjetog problema uslovi podr{kom srpskihdelegata za smjenu Radon~i}a. Takvihproblema ima nekoliko, a me|u njima jeprimjerice i verifikacija Me|unarodnogugovora o finansiranju autoceste Banjaluka- Prnjavor, {to je ina~e uvjet da bi sredstvaEvropske investicijske banke za ovajprojekat (nekih 160 miliona eura) postalaoperativna i dostupna JP Putevi RS.

„Ni u kom slu~aju SDA ne}e odustatiod smjene Radon~i}a, ali ne}e ni pristati danjegovu smjenu plati ustupcima na {tetudràve i bo{nja~kog naroda“, kaè deci -dirano na{ sagovornik iz vrha SDA. �


OLAKO OBE]ANA BRZINA

STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE

Svim građanima Bosne i Hercegovine

sretan 1. mart Dan nezavisnosti!

Val protesta iz Tuzle koji je 7. februarakulminirao ru{ila~kim pohodom demon -stranata u Sarajevu, Zenici, Mostaru...,prisilio je ljute politi~ke rivale, SDP i SDA, damakar privremeno potisnu u drugi planme|usobne razmirice i udruè se u odbrani„ugroènog ustavnog poretka“. Njihovsavez dodatno je u~vr{}en drànjem lidera

DF-a @eljka Kom{i}a, koji je na po~etkupodràvao proteste sve dok su bili mirni idok nisu prerasli u ru{ila~ki pohodrazularene gomile.

Nakon uzmicanja Kom{i}a, Radon~i}je ostao usamljen u podr{ci demon stran -tima, ~ime se prakti~no sam isklju~io izkluba vladaju}e sedmorke. �

SLAMKA ME\U VIHOROVE

Radončić sam na braniku obespravljenog naroda!

�

PODR[KA MIRNIMPROTESTIMALider DF-a @eljko Kom{i} distancirao se od demonstracija nakon eskalacije nasilja


Korupcija u Gr~koj, politi~ko minskopolje, naslov je ~lanka objavljenog uposljednjem broju presti`nog magazina TheEconomist, u kojem se, izme|u ostalog,navodi da je gr~ka nevladina deminerskaorganizacija International Mine Initiative(IMI) (zlo)upotrebljavala deminerskefondove za finansiranje za{tite i skrivanjaratnog zlo~inca RRadovana Karadì}a. Premapisanju „The Economista“, IMI je zaposlove „disciplinovanja“ deminera u BiHangaòvao DDu{ana Te{i}a, biv{eg ~lanaKaradì}evog osiguranja, a ubrzo nakontoga IMI je svoje multietni~ke deminersketimove zamijenio deminerima Unipaka,kompanije bosanskih Srba koja ima bliskeveze sa Karadì}evim biv{im {efom policije.

„The Economist“ je tako (re)aktiviraopri~u koja se u BiH pri~a i prepri~avaposljednjih desetak godina, a koja nikadanije do kraja ispri~ana.

Du{ana Te{i}a zvanog BBato snagetada{njeg SFOR-a uhapsile su 10. januara2004. godine na Palama u sklopu istragevo|ene o mreì Karadì}evih pomaga~a.

Ina~e Te{i}, koji je bio vrlo blizakKaradì}evom krugu ljudi, ratne godine (od1992. do 1995.) proveo je u paravojnojjedinici u Hadì}ima, da bi se kasnijepridruìo specijalnoj policijskoj jedinicikoju je osnovao Karadì} sa zadatkom da sebrine o njegovoj bezbjednosti. Kako seKaradì}ev uticaj postepeno krunio, Te{i}se suo~avao sa problemima, a u maju 1998.godine uhap{en je po nalogu tada{njegna~elnika Uprave policije MUP-a RS-aLjubi{e Savi}a Mauzera, zbog navodneumije{anosti u ubistvo zamjenika {efapolicije na Palama SSr|ana Kneèvi}a.Nakon pu{tanja iz pritvora, seli se uBeograd, gdje po~inje raditi kaotjelohranitelj za klju~nu li~nost u srpskomnacionalisti~kom podzemlju - @@eljkaRa`natovi}a Arkana. Nakon {to jeozlogla{eni paravojni lider i mafija{ki bossubijen 2000. godine, Te{i} se vra}a u BiH

gdje radi kao {ef obezbje|enja tada{njeglidera SDS-a DDragana Kalini}a. Za Kalini}aje radio do kraja novembarskih izbora 2000.godine, a njegove me|unarodne vezedatiraju s kraja 2001. godine kada je po~eoraditi, mada nezvani~no, za spomenutudeminersku nevladinu organizaciju IMI. Uovu organizaciju uveo ga je gr~kidràvljanin koji je upravljao aktivnostimaIMI-ja u BiH, PPanajotis KastorasPanos. Navodno, nakon privo|enja Te{i}aSFOR je provjeravao aktivnosti IMI-ja uBiH, ali bez ikakvih rezultata.

Prema pisanju „The Economista“, biv{idirektor IMI-ja KKostas Tzevelekos, kojisada radi za novine socijalisti~ke PASOKstranke, zatvoren je 17. februara 2014.godine i ~eka su|enje za prevare ipronevjere. Sa druge strane, Tzevelekos jejo{ 2004. godine priznao da poznaje Te{i}a,ali je negirao da ga je on zaposlio u IMI.„Te{i}a sam sreo nekoliko puta ‘na kafi’,dok je ovaj jo{ radio kao policajac“, izjavioje Tzevelekos prije ravno deset godina.Nakon Te{i}evog dolaska u IMI,multietni~ki timovi za ~i{}enje minazamijenjeni su srpskim timovima sa Pala zakoje je ljude obezbijedio „Unipak“. Ina~e,„Unipak“ je kompanija sa sjedi{tem na

Palama koju je vodio Karadì}ev biv{i {efpolicije RRadomir Koji}. Ta firma je u vi{enavrata privukla pa`nju me|unarodnihzvani~nika kao preduze}e koje odràvabliske veze sa Karadì}em. Me|utim, inakon odlaska sa javne „deminerske“scene, ne moè se osporiti utjecaj koji Koji}ima u sferi (de)miniranja u BiH. Naime,danas je na direktorskoj poziciji BHMAC-a(BH Mine Action Centar) DDu{an Gavran.Gavran je na tu poziciju izabran prije desetgodina, tada kao kadar Ivani}evog PDP-a.Ali, bolje upu}eni izvori tvrde da jeGavrana, biv{eg oficira JNA i pukovnikaVojske Republike Srpske, na direktorskupoziciju instalirao Radomir Koji}. U ~lankukoji je 20. februara 2014. godine objavio„The Economist“ navedeno je, izme|uostalog, i to da su tvrdokorne pristalicePASOK stranke èstoko podràvali Srbeprilikom raspada biv{e Jugoslavije. „TheEconomist“ otkriva da je otac biv{egpremijera Gr~ke GGeorgea Papandreoua iosniva~ stranke PASOK AAndreas Papan -dreou osiguravao finansijsku i tehni~kupodr{ku reìmu Slobodana Milo{evi}a, asve dok nije progla{en bjeguncemKaradì}a su sa dobrodo{licom primaligr~ki zvani~nici. �


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Ugledni magazin THE ECONOMIST objavio je priču o mutnim poslovima grčke deminerskeorganizacije IMI, koja je na deminiranju u BiH angažovala bivšeg člana Karadžićevog

osiguranja Dušana Tešića, kao i bivšeg šefa Karadžićeve policije Radomira Kojića

Grčka deminerska firma IMI zloupotrebljavalaje deminerske fondove za finansiranje zaštite iskrivanja ratnog zločinca Radovana Karadžića

POLITIÂR S PEDIGREOMBiv{i premijer Gr~ke George

Papandreou u vrijeme finansiranja deminiranja

obna{ao je du`nost ministravanjskih poslova

Skandal:Skandal.qxd 26.2.2014 21:57

Direktor Dràvne agencije zaistrage i za{titu (SIPA) GGoranZubac trebao bi, najkasnije zadesetak dana, biti saslu{an uTuìteljstvu BiH, gdje }e

kona~no morati objasniti za{to je 7.februara odbio poslati pripadnike Jediniceza specijalnu podr{ku da za{tite zgraduPredsjedni{tva BiH. Nakon {to je dràvnituìtelj MMiroslav Markovi} pro{loga tjednaizdao naredbu o provo|enju istrage protiv

Zupca, direktor SIPA-e se, po prvi put usvojoj dugogodi{njoj policijskoj karijeri,na{ao u ulozi osumnji~enog lica, kojemprijeti optu`nica zbog nesavjesnog rada uslu`bi. Uporedo s otvaranjem istrage protivprvog ~ovjeka krovne dràvne policijskeagencije, tuìtelj Markovi} je uputio dopis~lanovima Nezavisnog odbora Parlamen -tarne skup{tine BiH i zatraìo njihovoo~itovanje, ali }e na odgovor, po svojprilici, jo{ pri~ekati. Predsjedavaju}i jeNezavisnog odbora @@iko Kruni}, naime,odmah izjavio da }e odluku o eventualnojsuspenziji direktora SIPA-e donijeti ~lanovinovog saziva, ~ije imenovanje nije

potvr|eno, zbog zastoja u radu Domanaroda Parlamenta BiH. No, ne trebaisklju~iti ni mogu}nost da rukovo|enjeSIPA-om u narednim danima preuzmezamjenik direktora MMarko Dominkovi},koji je jedini ovla{ten da pokrene procedurususpenzije Gorana Zupca.

ZUBAC [TITI HRGI]A Prema informacijama Slobodne Bosne,

zvani~no pokretanje istrage protiv odmet -nu tog direktora SIPA-e, koji je u posljednjedvije godine samo svojim politi~kimpokroviteljima iz sjene polagao ra~una,silno je uzdrmalo i Zupca, ali i njegovog


SIPA POD ISTRAGOM TU@ITELJSTVA BiH

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Otvaranje istrage uTužiteljstvu BiH protiv direktora SIPA-eGORANA ZUPCAi njegovog pomoćnikaza Kriminalističko-istražni odjel ANÐELKAHRGIĆA silno je uzdrmalo policijski dvojac koji dvije godine,bez ikakve kontrole,rukovodi najvažnijomdržavnom sigurnosnomagencijom: Zubac jeosumnjičen zbog nesavjesnog rada uslužbi, Hrgić je podistragom za ratnezločine

S I P A U A K C I J I

LOVE, A ULOVLJENI

suzana:TEKST osnova.qxd 26.2.2014 23:49

najblièg suradnika, pomo}nika direktoraza Kriminalisti~ko-istra`ni odjel AAn|elkaHrgi}a. Premda je udarni policijski dvojacu SIPA-i do prije mjesec dana bio izvansvake kontrole i apsolutno nedodirljiv, prvise na udaru pravosu|a na{ao Hrgi}. Kakonam je nezvani~no potvr|eno u TuìteljstvuBiH, naredba o provo|enju istrage protivAn|elka Hrgi}a izdata je nedavno, i to zbogsumnje da je odgovoran za vi{e zlo~ina nadsrpskim civilima u Livnu. Istragu o ratnimzlo~inima u Livnu vodi Tuìteljstvo BiH,odnosno Federalna uprava policije (FUP), s

tim da se pored An|elka Hrgi}a na listiosumnji~enih nalazi jo{ desetak biv{ihpripadnika MUP-a, HVO-a i nekada{njeSlu`be dràvne bezbjednosti. An|elkoHrgi} je rat do~ekao kao na~elnik policije uLivnu, ali je kasnije postavljen na mjesto

inspektora za suzbijanje kriminaliteta odposebnog dràvnog interesa (?) u Odjelu zaunutarnje poslove „Hrvatske zajedniceHerceg-Bosne“.

Budu}i da je istraga protiv njega izvani~no otvorena, An|elko Hrgi} je ve}


NEKA SE PRIPREME ZUBAC I HRGI]

��

Tuìteljstvo BiH izdalo nalog za otvaranje istraga protivdirektora SIPA-e Gorana Zupca i njegovog pomo}nikaAn|elka Hrgi}a, obojica }e uskoro biti suspendirani?!

Dok novinari Dnevnog avaza,slu`benog glasila dràvnog ministrasigurnosti Fahrudina Radon~i}a,svakodnevno otkrivaju koliko je novca izfederalnog prora~una dato za kupovinunovih automobila, na obnovu voznogparka SIPA-e nedavno je potro{eno400.000 KM! Direktor SIPA-e GoranZubac je, naime, za svoje najbliè inajodanije suradnike naru~io sedamluksuznih automobila Citroen C5, kojiisporu~eni 19. februara. Tako|er premaodluci direktora SIPA-e, limuzine su nakori{tenje dobili pomo}nik direktora za

Kriminalisti~ko-istra`ni odjel An|elkoHrgi}, pomo}nik direktora za Odjelunutarnje kontrole Mirza Li{inovi},na~elnici regionalnih ureda u Sarajevu,Tuzli i Banjoj Luci Aner Hadìmahmutovi},Jasmin Gogi} i Du{ko Drlja~a, tena~elnik Slu`be za operativnu podr{kuZoran Glu{ac. Sedmi automobil, koji jenabavljen za potrebe zamjenika direktoraSIPA-e Marka Dominkovi}a, Goran Zubacje ustupio svojoj miljenici, glasnogovorniciKristini Jozi}. Cijena jednog CitroenaC5, bez tro{kova registracije, iznosila je57.000 KM. �

VOZI, MI[KO!

Goran Zubac za svoje najbliže suradnike kupio sedam novih auto-mobila koji su plaćeni 400.000 KM

ISTRAGA I KONTRAISTRAGA Direktor SIPA-e Goran Zubac formirao je dvaistraìteljska tima koji provjeravaju DraganaLuka~a, nakon {to je direktoraFUP-a optuìo da je glavni krivac za njegov sudski progon

NA UDARU ZAKONATuìtelj Miroslav Markovi} vodiistragu protiv direktora SIPA-eGorana Zupca


trebao biti privremeno suspendiran, ali ga jesve do sada {titio direktor Goran Zubac.Kada je, podsjetimo, Tuìteljstvo BiHpotkraj 2007. otvorilo istragu protivtada{njeg zamjenika direktora Grani~nepolicije VVahida Alagi}a i dvojiceslu`benika SIPA-e ZZije Landè i FFaika[page zbog sumnje da su po~inili ratnizlo~in na podru~ju op}ine Konjic, sva sutrojica odlukom njihovih {efova odmahsuspendirana. Sude}i, me|utim, premaizostanku reakcije direktora Gorana Zupca,on je prvi stao u za{titu kolege An|elkaHrgi}a, unato~ ~injenici da ga TuìteljstvoBiH sumnji~i za zlo~ine nad Srbima?!Istodobno su Zubac i Hrgi} podigli sveinspektore u SIPA-i kako bi prikupili {tovi{e inkriminiraju}ih dokaza protivzajedni~kog neprijatelja - direktorafederalne policije DDragana Luka~a, kojegoptuùju da je inicirao njihov kazneniprogon. U tom su smislu ~elnici SIPA-eformirali dva istraìteljska tima, jedan kojive} mjesecima traga za dokazima oLuka~evim navodnim zlouporabama uFederalnoj upravi policije i provjeravagodine njegovog radnog staà (za {to,uop}e, nisu nadle`ni), a drugi je zaduèn zaispitivanje ratne pro{losti. Inspektore kojivode istragu u FUP-u koordiniraju na~elnikRegionalnog ureda SIPA-e u Sarajevu AAnerHadìmahmutovi} (~ija supruga radi u

federalnom MUP-u) i „specijalni istra -ìtelj“ SSla|an êrkez. Hadìma hmu tovi} iêrkez nisu, dakako, nimalo slu~ajnoodabrani, budu}i da obojica, kao biv{ifederalni policajci, imaju svoje jatake me|u

nezadovoljnim Luka~evim kole gama.Ratnom biografijom direktora FUP-aLuka~a bavi se na~elnik Centra zaistraìvanje ratnih zlo~ina u SIPA-i, biv{ipolicijski komesar iz Tuzle IIvica Divkovi}.

SIPA [PIJUNIRA TU@ITELJSTVO BiHNakon direktora FUP-a Dragana

Luka~a, Goran Zubac i An|elko Hrgi}naloìli su, prije petnaestak dana, otvaranjeistrage i protiv direktora Direkcije zakoordinaciju policijskih tijela HHimzeSelimovi}a. Premda je Selimovi}, poslijepaljevine zgrade Predsjedni{tva BiH, daoostavku na sada{nju du`nost, Zupca jerazbjesnio njegov istup i optu`be na ra~undirektora SIPA-e, pa je odmah formiraoSpecijalni tim za istragu o stradanju Srba uGora`du 1992. godine. Na ~elo Tima jepostavljena NNermina Jerkovi} (bliskaprijateljica An|elka Hrgi}a), a jedan odistraìtelja je DDraèn Bajagi}, ratnipripadnik MUP-a Republike Srpske izOdreda Jahorina, specijalac tada{njegministra policije RS-a TTome Kova~a, kojije u julu 1995. upu}en u Srebrenicu.Istraìteljski tim za Gora`de ve} je dobiozada}u da, kako god znaju i umiju, prikupedokaze koji bi upu}ivali na Selimovi}evuodgovornost, a sve u cilju kompromitacijenajva`nijeg svjedoka Tuìteljstva BiHprotiv Gorana Zupca. Pretpostavlja se,naime, da }e direktor SIPA-e biti posljednjisaslu{an, nakon {to tuìtelj MiroslavMarkovi} obavi razgovore sa svimsvjedocima koji imaju relevantneinformacije o de{avanjima 7. februara. Povjerljivi izvori iz SIPA-e otkrivaju,

SLOBODNA BOSNA I 27.2.2014.

SIPA POD ISTRAGOM TU@ITELJSTVA BiH

�

Prva `rtva obra~una direktorapolicijskih agencija u BiH je dugogodi{njina~elnik Sektora kriminalisti~ke policijeFUP-a Edin Vranj, kojeg je direktorfederalne policije Dragan Luka~ smijeniou petak. Iako je Luka~ ve} dulje vrijemebio nezadovoljan anga`manom Vranja injegovim rezultatima, njihov je sukobkulminirao nakon {to je direktor FUP-adobio informacije da je na~elnik krim-policije povjerljivi dokument o formiranjufederalnog Kriznog {taba dostavioministru sigurnosti Fahrudinu Radon~i}u.Uz Edina Vranja, s du`nosti jesuspendiran i inspektor Rasim Hadì},koji je priznao da je dokumente FUP-apredao Edinu Garapliji, biv{emoperativcu AID-a i samoprogla{enomstru~njaku za protupoàrnu za{titu.Garaplija je, opet, slu`bene informacije oKriznom {tabu FUP-a proslijedio ministruRadon~i}u. �

ÎSTKE U POLICIJI

Lukač smijenio Edina Vranja i suspendirao inspektora Rasima Hadžića

18

REVIZIJARATNE

PRO[LOSTITuìteljstvo BiH

otvorilo jeistragu protiv

An|elka Hrgi}a,inspektori SIPA-e

jo{ tragaju zadokazima

koji bi moglikompromitirati

HimzuSelimovi}a

Edin Vranj


me|utim, da je Goran Zubac ve} poslaodvojicu {pijuna - Hrgi}evog voza~a AAlenaPetrovi}a i VVasilija Kruni}a, kojidiskretno nadziru ulaz u Tuìteljstvo BiH.Kruni} i Petrovi} koriste automobile FordMondeo i Volkswagen Tiguan, kojeparkiraju prekoputa zgrade Suda iTuìteljstva BiH, na mjesto izvan dometa

sigurnosnih kamera, kako bi pratilidolazak mogu}ih svjedoka protiv GoranaZupca. Osim „vanjskog osmatranja“,direktor Goran Zubac ozbiljno ra~una i na{pijunsku mreù unutar samogTuìteljstva BiH - na biv{e slu`benikeSIPA-e, koji kao istraìtelji pomaùdràvnim tuìteljima. �


NEKA SE PRIPREME ZUBAC I HRGI]

A

TIBiH

iv}a,

PA-eza

liati

a


� Da li su protesti organizovani ispredsjedi{ta Agencije za bankarstvo F BiHpovezani sa uzastopnim napadima na Vas iinstituciju na ~ijem ste ~elu u dnevnimnovinama, preciznije u Avazu?

înjenica je da ovaj medij kontinuiranovr{i pritisak na Agenciju i njenezaposlenike i, naàlost, iznosi neistinite ineprovjerene informacije kojima seobmanjuje {ira javnost. Da li su protestipovezani i organizirani na osnovu pisanjaovog lista, to zaista ne znam i ne mogukomentirati. Me|utim, ne odbacujemmogu}nost da su ovi protesti inicirani odstrane pojedinaca, to~nije od pojedinihfinancijskih institucija koje su podnadzorom Agencije i kod kojih smoprilikom kontrola uo~ili nepravilnosti, teukazali i naloìli korektivne mjere, pa ~ak ipodnijeli krivi~ne prijave. Da li je todirnulo i u ne~ije politi~ke interese, tozaista ne znam. Meni je neshvatljivo dapojedinci svoje interese stavljaju iznadinteresa na{e dràve i gra|ana.

� Koliko su ta~ne nezvani~neinformacije da dràvni ministar sigurnostiBiH Fahrudin Radon~i} ima privatno-poslovne motive za napad na Vas iinstituciju na ~ijem ste ~elu?

KUPIT ]EMO SEBI POSLOVNI PROSTOR Vjerujte da se na takve komentare ne

èlim i nemam vremena osvrtati. Cilj mi je,s obzirom na trenutna de{avanja, sveaktivnosti Agencije i svoje kao direktorausmjeriti na odràvanje stabilnostifinancijskog sustava i za{tite deponenata,

koja je od presudnog zna~aja za stabilnost ibankarskog sustava i za o~uvanje imovinestanovni{tva koje je svoj novac povjerilobankama. Napadi na Agenciju i meneosobno mogu samo na{tetiti financijskomsustavu kao i svim gra|anima na{e zemlje,jer iza ovih napada ne stoji nikakva pravnaosnova, zato zaista ne razumijem da li itkorazuman moè stajati iza ovih protesta.

� Ponavljam pitanje, da li su napadi naVas i instituciju na ~ijem ste ~elu uslijedilinakon {to je Agencija za bankarstvo BiHodustala od iznajmljivanja poslovnogprostora u Twist Toweru, „u vlasni{tvu(biv{e) supruge Fahrudina Radon~i}a“?

I sami ste upoznati da je Agencija zabankarstvo ve} odre|eni period traìlaprivremena rje{enja sa smje{taj svojihzaposlenih. Naravno, traìli smo odgo -vara ju}e prostore za najam koji bi bili{to bliè glavnoj zgradi Agencije i kojisu nam bili prihvatljivi, a sve u skladu spropisima. Ovaj problem }emo ukona~nici rije{iti kupovinom zgrade.Da li je netko imao druga~ije aspiracije

ili interese, to ne èlim komentirati.

� Koliko su, prema Va{em mi{ljenju,opravdani protesti korisnika kredita u{vajcarskim francima, odnosno da li je i nakoji na~in Agencija za bankarstvo FBiHmogla za{titi te ljude?

Iako imamo puno razumijevanje zaprobleme sa kojima se susre}u korisniciovih kredita, Agencija nije nadle`na zavo|enje i presu|ivanje u sporovima. Nigdjeu zemljama regiona i {ire se ne spominjeodgovornost regulatora u vezi sadodjeljivanjem kredita vezanih za CHF,nego korisnici svoja prava traè putempravosudnih institucija koje su jedinenadle`ne za ove slu~ajeve. Agencija je uokviru svoje nadle`nosti u konkretnomslu~aju obvezala Banku da izdvoji iodràva sredstva rezervi za slu~aj dasporove izgubi, a u svrhu otklanjanja rizikaza poslovanje Banke i za osiguranjesredstva za isplate klijenata. Agencija zabankarstvo FBiH ne èli osporavati ni~ijaprava, pa ni prava udruènja „[vicarac“ naproteste, kao i na isticanje zahtjeva zaostavkama, oduzimanje licenci bankama isl. s tim da sve to treba biti osnovano i imatiupori{ta u zakonu. Ipak, bih javnostipostavio pitanje da li je normalnije da netkotko je uzeo kredit i iskoristio ga, isti i vratiili da {tedi{e i ostali deponenti ostanu bezsvojih sredstava, pogotovu {to su ti kreditiu momentu uzimanja bili znatno povoljnijiod drugih.

NE VR[IMO PRITISAK NI NA KOGA� Da li Vam je poznata ~injenica da su

ve}ina Va{ih uposlenika uposlili svoje blièi dalje srodnike u bankama i {ta kaodirektor ~inite da sprije~ite ovaj o~iglednikonflikt interesa?


MONEY, MONEY, MONEY...

Razgovarao: MIRSAD FAZLI]

u razgovoru za „SB“ odgovara kako su se ta finansijska institucija i on osobnonašli na udaru „ogorčenih građana“

INTERVIEW

Zlatko Barš direktor federalne Agencije za bankarstvo

Indikativna je koordiniranost napadau “Avazu“ i protesta ogor~enih

{tedi{a i prevarenih ìranata

��

(NE)OPRAVDANIPROTESTI: Napadi naAgenciju i mene mogusamo naštetiti financijskom sustavu kao i građanima našezemlje, jer iza ovih napada ne stoji nikakvapravna osnova

INTERVJU-bars:INTERVJU - osnova.qxd 27.2.2014 1:48

27.2.2014. I SLOBODNA BOSNA21

„[VICARCI“ I OSTALI

(VI[E)DECENIJSKI DIREKTORZlatko Bar{, direktor Agencije za bankarsrtvoFBiH, tu du`nost preuzeo je davne 1996. godine


Zar ne zvu~i smije{no da se direktorneke institucije, pored brojnih obveza, trebajo{ baviti i privatnim odnosima svojihzaposlenih? U Agenciji je zaposleno 93djelatnika i vjerujte da uop}e ne znamkoliko tko ima djece, bra}e, sestara, ro|aka,niti gdje su pojedini zaposleni... Nisamdobio nikakva saznanja da je netko odzaposlenih iz Agencije lobirao kod nekebanke ili utjecao na poslovnu politiku iinterne akte banke prilikom prijemauposlenih. Naravno da nije u skladu sakodeksom da bilo tko od zaposlenikaAgencije vr{i pritisak na bilo kojuinstituciju u financijskom sustavu podna{im nadzorom prilikom zapo{ljavanja, imolio bih, ukoliko postoje dokazi za takveradnje, da se isti dostave Agenciji.

� Da li su uposlenici u Agencijuprimani na osnovu raspisanih natje~aja i kosu ~lanovi komisije za odabir, odnosnokako obja{njavate ~injenicu da veliki brojuposlenika Agencije na ~ijem ste ~elu imajake rodbinsko-poslovne i strana~ke veze?

Objasnit }u Vam cijelu proceduruzapo{ljavanja u Agenciji. Dakle, ako uAgenciji postoji upra`njeno mjesto koje sene moè popuniti internim premje{tajemzaposlenog na sli~nom radnom mjestu,Agencija upra`njeno mjesto ogla{avaputem javnog konkursa, koji se provodi uskladu sa zakonom i internim aktimaAgencije. Javni oglas objavljuje se usredstvu javnog informiranja koje jedostupno na cijeloj teritoriji Bosne iHercegovine. Za svaki konkretan slu~ajkomisija se bira na “ad hoc” osnovu gdje supredstavnici iz svih sektora Agencije.Me|utim, postoji slu~aj da se, ukoliko budehitno i ukaè potreba, zapo{ljava i bezjavnog poziva, {to je u potpunosti u skladusa zakonskim i podzakonskim aktima. Uslu~aju potrebe, Agencija je koristila i temogu}nosti, ali i u takvim slu~ajevima

kandidati su ispunjavali sve propisaneuvjete. Nagla{avam, zaposlenici Agencije

su prilikom prijama ispunjavali svezakonom propisane uvjete, a komisija zaodabir je na osnovu karakteristikaprocjenjivala kandidate i odlu~ivala onjihovom odabiru, a ne na osnovurodbinsko-politi~kih linija.

� Da li moète komentarisati radneformalnog tijela koje se u finansijskimkrugovima naziva “Be~ka inicijativa“, u~ijem radu u~estvuju predstavnici banaka~iju su vlasnici van BiH, guvernerCentralne banke BiH i Vi kao direktorAgencije za bankarstvo i za{to u raduinicijative ne u~estvuju tzv. doma}ebanke, te o {ta su bili zaklju~ci susreta~lanova tzv. Be~ke inicijative u Sarajevu iBe~u?

„Be~ka incijativa“ je daleko {iri pojam itu su uklju~ene sve zemlje regije kao izemlje iz kojih potje~u banke kao ime|unarodne financijske institucije (MMF,


MONEY, MONEY, MONEY...

�

� Za{to toleri{ete isplatu enormnovisokih pla}a i bonusa u stranimbankama s obzirom na ~injenicu da to ukona~nici pla}aju prezaduèna pravnalica i gra|ani FBiH?

Agencija je u srpnju 2013. godine,sukladno EU regulativama donijela triodluke, me|u kojima i Odluku o politici ipraksi naknada zaposlenicima u bancikoja se odnosi na sve banke sa sjedi{temu Federaciji BiH kojima je Agencija zabankarstvo FBiH izdala bankarskudozvolu, kao i na filijale „stranih“ banaka,kojima je Agencije izdala ovla{tenje zarad. Me|utim, ve}i problem imamo sazloupotrebama koje se ogledaju unerealno i trì{no neutemeljenim pla}ama,naknadama i bonusima u neprofitnimmikrokreditnim fondacijama. U kontrolamaistih smo utvrdili da su, pored pla}a kojaiznose i preko 10.000 KM, ispla}enibonusi pojedinim rukovodiocima MKO kojisu iznosili i 1,2 milijuna KM. Kod jednog~lana UO kojem je u periodu dok jeobavljao poslove direktora i mjese~nozara|ivao 10.000 KM u periodu odnepune 4 godine ispla}eno je blizu400.000 KM bonusa dok je u istomperiodu 65% ljudi na platnoj listi imalo

pla}u od 500 KM. Kada je isti postaopredsjednik UO, pored naknada za rad uUO od 7.000 KM mjese~no (pa ~ak i kadasjednice UO nisu odràvane), istom supla}ane premije ìvotnog osiguranja od300.000 KM a u slu~aju njegove smrtinjegovoj porodici treba biti ispla}eno470.000 KM. Sve se to financiraloizuzetno visokim kamatnim stopama kojeiznose i preko 50% te zateznim kamatamaod 183% koje pla}aju socijalno ugroènekategorije stanovni{tva. Agencija je protivistih podnijela krivi~ne prijave po nekolikoosnova kao {to je krivotvorenja slu`beneisprave, lihvarenja, zloupotrebe poloàja iliovla{tenja i sl. Agencija je svojimrje{enjima nalagala povrate novca u MKF,razrje{enje organa za koje je utvr|eno dasu poslovali suprotno odredbama Zakonao MKO i zakona o udruènjima ifondacijama. Agencija je tako|er traìla odMinistarstva financija da predloì izmjenezakona o MKO kako bi se bolje reguliralaova oblast te, na koncu, za{titili korisnicikredita. Me|utim, iako je bio u proceduri 3godine, zakon ipak nije usvojen uslijednedostatka kvoruma, ~ime je Agencijaonemogu}ena efikasno regulirati uo~eneprobleme u MKO. �

MIKROKREDITNI MAKSIMUMI

Uz plaće preko 10.000 KM, pojedinim rukovodiocima MKOisplaćeni su i bonusi koji su iznosili i 1,2 milijuna KM.

“[VICARCI” PRED AGENCIJOMPorosvjedi korisnika kredita u {vicarskim francima pred Agencijom za bankarstvo FBiH koji su, izme|u ostalog, traìli i smjenu Zlatka Bar{a


EU, EBRD i IFC), a u sklopu toga je u Be~upotpisana tzv. Be~ka inicijativa, sporazum spredstavnicima {est me|unarodnihbankarskih grupacija koje djeluju u BiH(Raiffeisen International, Hypo Alpe-AdriaInternational, Uni Credit Bank Austria,Volksbank International, Intesa SanpaoloInternational i NLB group). Sporazum sunaknadno potpisale jo{ tri bankarskegrupacije koje posluju u BiH (ProCreditBank, Sparkasse Bank i Turkih ZiraatBank). Ovim Sporazumom, bankarskegrupe potpisnice su se obvezale da }eizloènost prema BiH zadràti na raziniizloènosti iz prosinca 2008. godine inastaviti svoje aktivnosti kao i prijefinancijske krize, te da }e pokazateljeadekvatnosti kapitala i likvidnosti odràvatiiznad propisanih okvira. Aktivnosti u vezi sispunjavanjem obveza preuzetih potpi -sivanjem ovoga Sporazuma, u proteklomrazdoblju provodila je CBBiH, u suradnji sentitetskim agencijama za bankarstvo i uzpodr{ku MMF-a.

Zbog novog vala krize u eurozoni, kojise odvija od kraja 2011. godine, kreditnekrize kao i smanjenja zaduènostibankarskih supsidijara kod svojih mati~nihbanaka, pokrenuta je tzv. Be~ka inicijativa2.0, sa ciljem da se procesom“razduìvanja” bankarskih supsidijaraupravlja na na~in da bi se smanjio sistemskirizik za zemlje u kojima oni posluju.Tako|er, cilj je bio uspostaviti boljukoordinaciju izme|u dràva u kojim jesjedi{te bankarskih grupacija (homesupervizora) i dràva u kojem te bankarskegrupacije posluju (host supervizora), kakobi se potencijalni problemi prekograni~nefinancijske sta bil nosti brè rje{avali i vr{ilakoordi nacija politika i akcija, a posebno upodru~ju nadzora, u najboljem zajedn -i~kom interesu home i host super vizora.

� Za{to kao regulator ne propi{eterigoroznije uslove i standarde za kontroluizno{enja kapitala iz BiH od strane inobanaka koje su ~lanice „Be~ke inicijative“?

Banke u FBiH su sigurne i stabilne,pogotovo kad pogledamo nivo dokapi tali zi -ranosti, rezervacije za gubitke ili likvi d -nosti. Svi parametri su daleko iznadme|unarodnih standarda. Dakle, nijedna odbanaka nije u situaciji koja bi trebalo daizaziva bilo kakve rigoroznije uvjete zakontrolu izno{enja kapitala ili reakcije odstrane Agencije. Na{e financijsko trì{te jepovezano sa me|unarodnim financijskimtrì{tima i mehanizmi prelijevanja postoje,ali za primjer }u re}i da }e najve}i procentdobiti banaka, dakle iznad 80 % upravoostaje u na{oj zemlji i nisu se dijelili putemisplate dividendi. Nagla{avam da je vrlovaàn elemenat taj {to su filijale „stranih“banaka u BiH zapravo doma}e bankeosnovane od inostranih osniva~a. To je svedavalo ja~u podr{ku „inostranih“ banaka

na{em gospodarstvu. [to se ti~e povratasredstava uzetih na ino trì{tu ili kod svojihmatica, nijedan regulator nema pravo dazabranjuje povrat po njihovoj dospjelosti,pogotovo ako je razina likvidnosti navisokom stupnju kako {to je slu~aj kodna{ih banaka.

NEMA „FIKTIVNE DOKAPITALIZACIJE“� Da li su ta~ne informacije da su

dokapitalizaciju lokalnih banaka ino bankeizvr{ile tzv. fiktivnim kapitalom odnosnokapitalom koji je upla}en izvana i ponovovra}en u zemlju/zemlje iz koje jevlasnik/vlasnici ino banke?

Dokapitalizacija banaka u F BiH nijevr{ena „fiktivnim kapitalom“, kakonavodite, i o tome postoje i dokazi.Zapitajte se samo odakle stalni rastkreditnih plasmana ako su sredstva fiktivnaodnosno izvu~ena iz zemlje.

� Koja institucija prema Zakonu oagenciji za bankarstvo F BiH vr{i revizijufinansijskih izvje{taja Agencije?

Federalni ured za reviziju je zauzeo stavpo{to nismo prora~unska institucija da oninisu nadle`ni za vr{enje revizije. Ipak smose mi i zbog toga, a i po preporucime|unarodnih institucija koje su pomogleosnivanje Agencije (USAID-a), prilikomodabira revizije odlu~ili za renomiraneme|unarodne revizorske ku}e da nam vr{ereviziju.

� Na osnovu ~ijeg naloga su inspektoriFinansijske policije FBiH u{li u Agenciju zabankarstvo FBiH i {ta je predmet njihoveprovjere?

Financijska policija je u Agenciju u{lapo nalogu Kantonalnog tuìteljstva.Predmet ulaska odnosno provjere je biopostupak vezano za prodaju Una banke,poslovanje MKF Sunrisea, kupovinaautomobila za potrebe Agencije, kupovinaposlovnog prostora, kartice knjigovodstva iprijam zaposlenika u Agenciji. Mislim dasve ove aktivnosti jedino imaju za cilj daumanje efikasnost i neovisnost radaAgencije, {to naravno ne}emo dozvoliti.Prilikom ovih kontrola nisam upoznat da suutvr|ene bilo kakve nepravilnosti u raduAgencije. Ukoliko se utvrde bilo kakvenepravilnosti, Agencija }e se pridràvatiodgovaraju}ih, zakonom propisanih mjera.

� Da li je ta~na informacija da su Va{amjese~na primanja preko 8.000 KM?

Moja mjese~na primanja su polovica odzakonom dozvoljenih. Zakon dozvoljava dadirektor moè imati pet prosje~nih pla}akoje se ostvaruju u Agenciji, a ja imampla}u u iznosu od 2,6 prosje~nih plata.Parlamentu sam dao informaciju o pla}i injenoj visini. �


„[VICARCI“ I OSTALI

PROVJERA: Financijskapolicija je u Agenciju ušlapo nalogu Kantonalnogtužiteljstva. Predmet prov-jere je bila prodaja Unabanke, poslovanje MKFSunrisea, kupovina auto-mobila za potrebe Agencije,kupovina poslovnog prosto-ra, kartice knjigovodstva iprijem zaposlenika

DVOJAC BEZ KORMILARADirektor Agencije za bankarstvoFBiH Zlatko Bar{ i njegov zamjenikNedàd Tuce



ZAKON O VOJNIM PENZIONERIMA

NOVIM ZAKONOM DOVOJSKE NOVIH GLASA^A

Federalna Vlada u dodatna prava uvodi armiju novih vojnih penzionera, njihove }e penzije godi{nje

Zavod MIO ko{tati 40 milijuna KM!!!

zakon:TEKST osnova.qxd 26.2.2014 21:56

Zakon o prijevremenom pov oljn ijemumirovljenju biv{ih pripadnikaArmije BiH i HVO-a, koji je uParlamentu Federacije usvojenprije godinu dana, ne samo da

ne}e donijeti najavljene u{tede, nego }eFederalni zavod za mirovinsko i invalidskoosiguranje opteretiti za najmanje desettisu}a novih umirovljenika!!! Premda jeZakon o prijevremenim povoljnimmirovinama branitelja donesen podpritiskom Me|unarodnog monetarnogfonda i Svjetske banke, radi navodnih

u{teda, prve ra~unice pokazuju da jefederalna Vlada ponovno prekr{ilaobe}anje, budu}i da }e u izbornoj godinidodatna prava ste}i cijela armijanovoprido{lih prora~unskih korisnika.Prema podacima iz decembra 2013., ufederalni Zavod MIO pristiglo je blizudevet tisu}a zahtjeva za mirovine, ali se tabrojka svakodnevno pove}ava. Rje{enja zanove umirovljenike ve} se spremaju, iakose ne zna ni kada }e, niti iz kojih sredstavapo~eti isplata penzija.

MANJE JE VI[EPrimjena Zakona o prijevremenim

povoljnim mirovinama obustavljena je,naime, nakon {to su predstavnici nekolikobraniteljskih udruga Armije BiH i HVO-a,uz podr{ku 27 izaslanika u Domu narodnafederalnog Parlamenta (iz SDA i HDZ-a) ipredsjednika Federacije BiH @@ivkaBudimira, od Ustavnog suda FBiH zatraìliocjenu ustavnosti ukupno trinaest ~lanovaZakona. Spor je pokrenut jer su premanovim zakonskim rje{enjima za vi{e oddeset tisu}a vojnih penzionera, koji su

proteklih godina stekli prava na mirovinuprema tri uredbe federalne Vlade, primanjaumanjena od 30 do 50 posto. Javnarasprava po zahtjevu za utvr|ivanjeustavnosti Zakona odràna je 17. i 18.decembra pro{le godine, ali odlukaUstavnog suda Federacije BiH, mada je bilanajavljena sredinom februara, jo{ uvijeknije objavljena. Stoga su ~lanoviKoordinacije udruènja u Federaciji BiHkoji zastupaju interese vojnih penzioneranedavno uputili hitan dopis predsjedniciUstavnog suda KKati Senjak izraàvaju}isumnju da bi Sud mogao ustuknuti predpoliti~kim pritiscima. „„Traìmo da Ustavnisud FBiH odmah objavi odluku u ovompredmetu, vode}i ra~una da su oni osnovnifaktor u za{titi ustavnosti i zakonitosti uFederaciji BiH. Molimo Vas da naj ozbilj -nije shvatite ovaj na{ zahtjev, jer je 10.500pripadnika ove populacije na ivici strpljenjai nemogu}e je predvidjeti njihove postupke.Ve} smo jednom sprije~ili okupljanje ovepopulacije ispred Ustavnog suda FBiH, a zabudu}a doga|anja ne snosimo nikakvuodgovornost“, zaprijetili su vojni


FEDERALNA VLADA PREVARILA MMF

��

Kada je prošle godine na prijedlog Vlade FederacijeBiH, a pod pritiskom MMF-a i Svjetske banke, usvojen Zakon o povoljnijim mirovinama braniteljaočekivalo se da će nova zakonska rješenja značajnosmanjiti izdvajanja za boračku populaciju: prveračunice, međutim, pokazuju da od najavljenihušteda neće biti ništa, jer će u izbornoj godini pravo na prijevremene penzije steći više od 10.000 novih vojnih penzionera

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

VOJNI UDAR Prema podacima iz decembra 2013., ufederalni Zavod MIO pristiglo je blizu devettisu}a zahtjeva za mirovine, ali se ta brojkasvakodnevno pove}ava

VOJNI UDAR Prema podacima iz decembra 2013., ufederalni Zavod MIO pristiglo je blizu devettisu}a zahtjeva za mirovine, ali se ta brojkasvakodnevno pove}ava

DISKRIMINACIJAVOJNIH PENZIONERANovim zakonom su smanjenemirovine za vi{e od 10.000vojnih penzionera


umorovljenici, navode}i da je Ustavni sudFederacije BiH podlegao politi~kimpritiscima aktualne vlasti, ali i OHR-a,MMF-a i Svjetske banke. U odgovoru koji jeUdruènju vojnih penzionera pro{log tjednaposlala predsjednica Ustavnog suda FBiHKata Senjak, odba~ene su sve optu`be onavodnim politi~kim pritiscima. „„Ustavnisud Federacije BiH je do sada, a i ubudu}e}e donositi odluke bez bilo kakvih uticaja odstrane zakonodavne i izvr{ne vlasti, ili bilokakvog uticaja me|unarodnih organizacija“,napisala je predsjednica Ustavnog sudaFBiH, napominju}i da na kona~nu sudskuodluku, jednako tako, ne}e utjecati niprijetnje masovnim demon stra cijama biv{ihboraca. No, unato~ rezolutnom odgovorusutkinje Senjak, posve je jasno da je objavasudske odluke, nakon prosvjeda 7. februara,do daljnjeg prolongirna, upravo zbogbojazni od novih demonstracija.

PREDIZBORNA KUPOVINA BORA^KIH GLASOVA

Prema usvojenim zakonskim rje{enjimakoje je predloìo resorni ministar za pitanjabranitelja ZZukan Helez (SDP) a njegovestrana~ke kolege u federalnoj Vladipodràle, drasti~no rezanje bora~kihprivilegija bit }e provedeno samo kada suposrijedi ratni pripadnici Armije BiH iHVO-a, koji su prijevremene mirovinedobili u vrijeme vladavine SDA i HDZ-a.Kako, me|utim, isti Zakon stvarapretpostavke za prijevremeno umirovljenejednakog broja biv{ih boraca, ispada da suprimanja sada{njih deset i pol tisu}a vojnihpenzionera smanjena kako bi SDP-oviministri, nekoliko mjeseci prije izbora, umirovinu poslali jo{ toliko pripadnikabraniteljske populacije i, za pretpostaviti je,svojih budu}ih bira~a.

Zakon o prijevremenom povoljnijem

umirovljenju branitelja odnosi se na biv{epripadnike Armije BiH, HVO-a, HOS-a,MUP-a RBiH i MUP-a „Herceg-Bosne“ iobuhva}a vi{e kategorija. Tako pravo napovoljnije umirovljenje mogu ostvaritipripadnici policije (u razdoblju odseptembra 1991. do kraja decembra ‘95.)koji su najmanje 12 mjeseci obavljalidu`nost i poslove zapovjednika, komandirai na~elnika u specijalnim postrojbama,stanicama policije ili centrima slu`bibezbjednosti MUP-a RBiH i MUP-aHZHB. Osim policajaca, prema novomZakonu uvjete za prijevremenu mirovinuispunjavaju i svi nekada{nji pripadniciVojske Federacije BiH kojima je slu`baprestala 2001., dràvni slu`benici inamje{tenici biv{eg federalnog Mini star -stva obrane koji su otpu{teni godinu dana

kasnije, ukoliko su u godini otpustanapunili 40 godina ìvota, imali 20 godinaradnog i tri godine ratnog staà. Pravo nastarosnu mirovinu prije navr{enih 65godina (u iznosu najniè mirovine) dobilisu i branitelji koji su najmanje tri godineproveli na boji{nici, koji imaju najmanjedvadeset godina radnog staà, pod uvjetomda su u posljednjih dvanaest mjeseci biliprijavljeni u Slu`bi za zapo{ljavanje.

Budu}i da }e ova kategorija boraca,kada im se od godina starosti oduzmevrijeme provedeno u ratu, u prijevremenustarosnu mirovinu odlaziti i prije nego {tonapune 60 godina, nema sumnje kako }eoni biti najbrojniji me|u novimpenzionerima, kao i da }e se njihov brojsvake godine pove}avati. Do po~etkadecembra je u federalni Zavod MIO, samopo tom osnovu, stiglo vi{e od 3.500zahtjeva za mirovine. Nakon demobil -iziranih boraca koji su proteklih godina bilibez stalnog posla, pravo na najnièmirovine dobili su i svi ratni vojni invalidi~iji je procenat invalidnosti 60 posto i vi{e,ali pod uvjetom da su ranjeni na borbenimzadacima. Broj zahtjeva za privremeniodlazak u mirovinu ratnih vojnih invalidatako|er je prema{io tri tisu}e. Za sada jenajvi{e zahtjeva za prijevremene mirovineupu}eno iz Tuzlanskog kantona (vi{e od1.500) i Zeni~ko-dobojskog kantona (preko1.300). No, ~ak i da svi novi vojnipenzioneri dobiju pravo na najniù starosnumirovinu, koja trenuta~no iznosi 326 KM, ajasno je da }e nemali broj primati idvostruko ve}e penzije, primjena Zakona oprijevremenom povoljnijem umirovljenjumjese~no }e ko{tati najmanje 3,2 milijunaKM, odnosno na godi{njoj razini preko 39milijuna maraka?! �


ZAKON O VOJNIM PENZIONERIMA

�

Premda je te{ko prognozirati kakvu }eodluku donijeti Ustavni sud FBiH,~injenica je da su novim Zakonom oprijevremenom povoljnijem umirovljenjuvojni penzioneri iz Vojske Federacijediskriminirani u odnosu na njihove kolegekoji su slu`bu nastavili u Oruànimsnagama BiH. Predstavnik Udruènjapenzionera vojnih osiguranika, koji jezamolio da ostane neimenovan, nepravdukoja im je nanesena novim zakonskim

rje{enjima ilustrirao je visinom mirovinadvojice umirovljenih generala Armije BiH -Atifa Dudakovi}a i Sifeta Podì}a.Ratni komandant Petog korpusa ARBiH iporatni zapovjednik Vojske Federacije AtifDudakovi}, prema novom Zakonu, primamirovinu koja iznosi oko 1.400 KM, i zaoko 800 maraka je nià od mirovinegenerala Sifeta Podì}a, koji je biona~elnik Zajedni~kog {taba Oruànihsnaga BiH. �

SVE PO ZASLUGAMA

Penzija generala Atifa Dudakovićaje za 800 KM niža od penzije generala Sifeta Podžića

26

LA@NA OBE]ANJAIako je premijer Nermin Nik{i} uvjeravao MMF da }e izdvajanja za bora~ku populaciju bitismanjena, tro{kovi }e u kona~nici biti pove}ani


Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Ministarstvo rada i socijalne politike

Svim građanima Bosne i Hercegovine ~estitamo Dan nezavisnosti!


Vi{e od dvije sedmice gra|ani{irom Bosne i Hercegovine narazne na~ine izraàvaju svojenezadovoljstvo. Doma}i politi -~ari, prema kojima je usmjeren

bijes oja|enih gra|ana, prave se da ~uju {toim govore. Me|unarodna zajednica,uklju~uju}i i Europsku uniju (EU) koja jejo{ uvijek ima u rukama mehanizampoluprotektorata, pak, kao da nije na{lasvoj glas ni poziciju koju bi mogla zauzeti,mada su mogli i trebali pokazatiodgovornost. ““Ne vidim jasnu artikulacijubilo koje vlade unutar EU, osim poruka datreba slu{ati gra|ane”, kaè politi~kianaliti~ar KKurt W. Bassuener: ““Ono {tovidim su razli~iti stepeni konfuzije inemo}i, a ne neko jasno promi{ljanje.”Pesimisti~an je i ZZlatko Dizdarevi},dugogodi{nji novinar i diplomata, koji kaèkako me|u gra|anima BiH sigurno imaonih koji bi mogli na}i rje{enje, ali ““to nijepitanje na{ih individualnih kapaciteta. Za toje potreban sistem, organizacija, funkcio -nal na dràva koju nemamo a ne daju namda je napravimo”.

“MOJ DRAGI PRIJATELJ VALENTIN”Neposredno nakon po~etka protesta u

BiH, grupa intelektualaca iz cijelog svijetauputila je otvoreno pismo upozoravaju}i dai pored brojnih upozorenja koja su


ME\UNARODNA ZAJEDNICA

Međunarodna zajednica uBosni i Hercegoviniodavno je postala dioproblema a ne rješenja, adokaz za to jeizgubljenost koju supokazali u trenutku kadasu počeli protesti i kadasu počeli slati oprečneporuke prema javnosti; unesnalaženju su se pono-vo okrenuli premaovdašnjim političarimaponudivši im tako ustvarijoš jednom mogućnost daprođu nekažnjeno

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

medjunarodna:TEKST osnova.qxd 26.2.2014 23:15

ukazivala i na druge probleme u BiH,me|unarodna zajednica nije prestalaposmatrati situaciju kroz prizmu etnona -cionalnih sukoba. Korupcija, pove}anjebroja nezaposlenih, nefunk cionalnostpostoje}eg sistema ustano vljenog mirov -nim sporazumom, ~esto su spom injani, alinikada nisu naveli me|unarodnu zajednicuda djeluje, osim {to su brojnim nevladinimorganizacijama davali novac za projektekoji te{ko da su (pokazuje se sada) imalizaista nekog uticaja. Kada su po~eliprotesti, me|unarodna zajednica, na ~elu saUredom visokog predstavnika (OHR), bilaje, blago re~eno, zata~ena. Prva reakcijado{la je od britanskog ministra vanjskihposlova WWilliama Hagua, koji je protestenazvao ““bu|enjem”. Neke druge diplomatesu potom poslale upozorenja da je rije~ oozbiljnom problemu kojem se hitno moradati sva pa`nja. Istovremeno, EU lideri supo~eli spominjati i mogu}nost davanja jo{novca za BiH, koji bi naravno zna~iopodr{ku institucijama koje ne funkcioni{u,a ne gra|anima.

Zanimljiva ideja je do{la od nove

~lanice EU Hrvatske, odnosno tamo{njeministrice vanjskih poslova VVesne Pusi},koja je predloìla da bi jedno od mogu}ihrje{enja za BiH bilo zauzimanjespecifi~nog pristupa. ““Hrvatsko je stajali{teda se za BiH osmisli specifi~an modelpribliàvanja EU”, izjavila je dodav{i da bise na taj na~in mogla rije{iti neka otvorenapitanja, izme|u kojih je i SSejdi}-FFinci.Visoki predstavnik VValentin Inzko jereagovao najavljuju}i kako bi Austrijamogla pove}ati broj svojih vojnika u BiHako stanje eskalira, izjava koja ga je, kaù udiplomatskim krugovima u Sarajevu,dovela korak bliè kraju mandata na kojemje, kaù, ionako predugo. Potvrdu da Inzkonema podr{ku u Briselu analiti~ari ali istrane diplomate u BiH vide u izjaviCatherine Ashton: ““Mislim da Valentin,moj dragi prijatelj, govori o hipoteti~nojsituaciji.”

Inzko, ~iji ured smo kontaktirali samolbom za intervju, nije imao vremena zarazgovor za Slobodnu Bosnu, a u intervjuuza jedan od dnevnih listova u BiH, pak,tvrdi da je posljednjih godina bilo malo

napretka na putu ka EU i ““u pogleduispunjavanja uslova za zatvaranje OHR-a”.Na pitanje {ta moè i da li }e ne{to uraditime|unarodna zajednica, Inzko kaè:“Me|unarodna zajednica moè pomo}i, aliglavna odgovornost je na BiH i njenimliderima.” Jako je mlaka i reakcija koja jedo{la iz ureda {efa EU delegacije i EUspecijalnog predstavnika u BiH PPeteraSorensena, koji je poru~io kako jeBruxelles “bbio i ostao spreman da ponudisvoju asistenciju i posredni{tvo”, te jepodsjetio da to ve} rade kroz takozvanistrukturalni dijalog u oblasti pravosu|a, ~ijiefekat niko u BiH ne vidi.

Istovremeno, dok javno upozoravajudoma}e politi~are da slu{aju narod, a narodda kaè sve {to ima re}i, ~elnici EU-aponovo za partnere biraju ove prve, a kaoda ni sami ne slu{aju {ta gra|ani imaju re}i.Tokom svoje posjete Sarajevu [[tefan Füle,europski komesar za pro{irenje kojem semandat zavr{ava za oko dva mjeseca,izrazio je razo~arenje zbog neuspjeha da sepostigne dogovor oko provo|enja odlukeSejdi} i Finci, {to je klju~ni uslov za daljinapredak ka EU. Füle je najavio ipovla~enje EU iz posredovanja da seprona|e rje{enje, te je objavio kako je nadoma}im politi~arima i institucijama da tourade, a ako ne, Vije}e ministara vanjskihposlova EU i Vije}e Europe }e reagovati.“Moram naglasiti veoma jasno: na{apredanost da vidimo BiH kao dio EU je tu inije nimalo oslabila.”

POTPUNO PERVERZNA SITUACIJA“Do{li smo do potpuno perverzne

situacije {to se ti~e me|unarodne zajedniceu BiH, prije svega EU”, kaè ZlatkoDizdarevi} komentari{u}i odsustvo reakcijena pogor{avanje situacije u BiH: ““Stvorilisu mehanizam koji jeste zaustavio rat, alinije dovr{io mir i koji ne moè dafunkcioni{e. I na to sve, dolazi za menejedna politi~ka perverzija - nama kaùna|ite rje{enje pa }emo se mi sloìti s tim.”Pisac i politolog IIgor [tiks konstatuje kakome|unarodna prisutnost u BiH ve}dvadeset godina osim stabilnosti, koja je


NEMO] ILI NEZNANJE?

��

STANJE U BiH JE PRIÂ ZALU\A^KU KO[ULJU

Kurt W. Bassuener: “Ono {to vidim su razli~iti stepenikonfuzije i nemo}i EU, a ne neko jasno promi{ljanje“

VALENTIN INZKO“Moj dragi prijatelj Valentin”


bila njezin cilj, nije donijela puno vi{e.“Ljudi su o~ekivali da }e me|unarodnazajednica, s obzirom da se radi opoluprotektoratu, imati mjere koje }eunaprijediti ìvot bosanskohercegova~kihgra|ana, da }e umanjiti utjecaj elita, da }edoista pruìti neku vrstu i ekonomskepomo}i i u rekonstrukciji i u razvojuzemlje. Ni{ta od toga se nije dogodilo.Vidjeli smo i sami da su svi bili zbunjeniovom situacijom i da i dalje ne znaju kakoda se odrede prema njoj.”

Bassuener je tako|er vrlo kriti~an tekaè kako mu se ~ini da u Bruxellesu nemavolje da primijete kako pristup koji imajuprema na{oj zemlji ne djeluje. ““Vidimosamo spoticanje.” On, kao i mnogi drugianaliti~ari, ocjenjuju zanimljivim prijedlogHrvatske, te napominje kako je velikubarijeru za napredovanje BiH ka EU stvorioBruxelles u trenutku kada je provo|enjeodluke Sejdi} - Finci postavio kao uslov zadalji napredak. ““Mislim da je razlog zbogkojeg su to u~inili jer su vjerovali da se tomoè uraditi relativno lako i brzo. No, nijeda se vrijeme jedino gubilo zbog tog uslovanego i zbog na~ina na koji je vladastrukturisana i ~injenice da ovi ljudi ne èlereforme.” On, pak, odbacuje izri~ituodgovornost me|unarodne zajednice tekaè da je strukturisanje vlasti kakva jestera|eno u ““koprodukciji” sa doma}imliderima. ““Mislim da je na prvom mjestutako strukturisano zbog toga jer su politi~kepartije koje su potpisale Dayton èljele dastvari budu takve, ali je to prihvatilame|unarodna zajednica. Tako da ne èlimda prihvatim argument da su problemstvorili stranci, pa neka ga oni i rije{e. Ali,svakako imamo interes da se to popravi ipotencijalno imamo jako bitnu ulogu kojamoè biti katalizator, a koju sada neigramo.”

On nagla{ava i kako trenutno razli~itezemlje imaju opre~ne ideje kako pristupitirje{avanju situacije u BiH. ““Amerikanci iNijemci imaju razli~it stav kako pristupitirje{avanju svega u BiH, ali ima i punorazli~itih mi{ljenja unutar EU. Njema~kapozicija do danas je okrenuta premastabilnosti, ne èle vidjeti destabilizaciju izato }e radije davati novac kroz raznefondove, MMF. Njema~ka i Francuska sujako protiv zaustavljanja fondova IPA, iakoBiH ne ispunjava uslove. I to je politika bezmozga. Kao takva nije okrenuta kapromjenama nego odràvanju stanja.”Bassuener ukazuje i na ““fundamentalna”neslaganja izme|u ~lanica Vije}a zaimplementaciju mira u BiH: ““S jedne stranesu Britanci, Amerikanci, Turci, Holan|ani,Kana|ani i Japanci koji misle dame|unarodni anga`man u BiH ne treba daprestane, a sa druge Nijemci i Francuzi,Italijani, te UN institucije i Rusija koji

smatraju da je vrijeme da OHR i EUFORnapuste zemlju. I tako smo se zaglavili usredini. OHR je potpuno inertan. Pravalogika koja bi trebala prevladati, ali za sadase to ne de{ava, jeste da sve dok postojiDejtonski ustav sa svim problemima unjemu, potreban je taj vanjski mehanizam.Ljudi traè odgovornost koje ovdje nemajer je pravosudni sistem suspregnut. Imatela`nu demokratiju koja je ustvari oligarhija,ali svi se prave da je demokratija, nemaprostora za gra|ane da kontroli{u izabranezvani~nike osim putem protesta, ali jo{uvijek ti zvani~nici su jedini partnerime|unarodne zajednice.”

Dizdarevi} kaè da je jedini razlog zbogkojeg OHR jo{ uvijek postoji ~injenica danema nikog ko bi mogao da pozove na

ozbiljnu raspravu o ovoj instituciji: ““Ili }ebiti tu sa svim svojim nadle`nostima, ilinema potrebe za njima. Sve je to sastavi dioistog jednog ludila. Ovo je pri~a za lu|a~kuko{ulju sa stanovi{ta teorije dràva, prava,prakse me|unarodne politike i ovo se moèzavr{iti na dva na~ina - ili }e neko otvoritiproces prilaènja BiH EU, ili }e ovopuknuti na najstra{niji na~in i onda }emobiti njihov problem.”

ZA[TITA SISTEMAU diplomatskim krugovima u Sarajevu

se odavno pri~a da je vrijeme da sada{njivisoki predstavnik, kojeg mnogi nazivajunajinertnijim koji je bio u BiH, napustizemlju, ali za sada nema kandidata za tupoziciju. Dio me|unarodnih analiti~ara,


ME\UNARODNA ZAJEDNICA

�

Zlatko Dizdarevi} kaè i da postojimogu}nost da EU ne èli da se ja~euklju~i jer “mi nismo jo{ postali njihovproblem”: “Ko god da se bavi namane}e to raditi zbog nas nego zbogsebe, dakle onda kada postanemonjihov problem. To su me|unarodnerealnosti i logika. A kako moèmopostati njihov problem? Jedinodestabilizacijom regiona. Prema onom{to se sada de{ava imaju dostacini~an i rekao bih bezobrazan inerealan odnos. Ali, ako se ovo {to sesada de{ava u BiH i ugasi, {to nekipredvi|aju, za godinu dana }e buknuti

na mnogo gori na~in. Pa kada bukne,kada budemo imali 100.000 ljudi naulici, kada se pojavi zaista ru{ila~kaenergija, koja postoji ali se kr~kaunutra, a i te kako ima osnova irazloga za nju, pa kada to krene da sepreliva na Srbiju, Hrvatsku i ne znamkoga, e onda }e to biti njihov problem.Dakle, oni ili nisu svjesni u svoj svojojlijenosti, neinventivnosti, uljuljkanostio ~emu se ovdje zapravo radi, ili susvjesni da je ovo nedovr{en projekt, ada je ono {to je zavr{eno zasnovanona pogre{nim premisama.” �

ME\UNARODNE REALNOSTI I POLITIKA

“Ko god da se bavi nama neće toraditi zbog nas nego zbog sebe”

ZLATKO DIZDAREVI]@ivot u lu|a~koj ko{ulji


me|u kojima su BBodo Weber i Bassuener,zagovara postavljanje Amerikanca na ~eloOHR-a, {to nije predvi|eno Daytonom.Naime, ova pozicija je napravljena zaeuropske diplomate, dok je prvi zamjenikuvijek Amerikanac. ““To se, koliko jarazumijem, moè mijenjati i to je samostvar prakti~ne politi~ke volje me|u naro -dne zajednice. Ako ne, onda moèBritanac”, kaè Bassuener dodaju}i kakoBiH mora imati OHR sve dok postojiMirovni sporazum jer je to jedina za{titabilo kakvog sistema.

Razloge za inertnost me|unarodnezajednice prema BiH Zlatko Dizdarevi}vidi u tome {to u BiH jednostavno nikonema nikakav interes. ““Nekada smogovorili da smo kao bitni u nekombalkanskom smislu, kao putevi idu prekonas. Koji putevi? Nas su zaobi{li svi putevi.Mi nismo u stanju da napravimo koridorVc.” No, on primje}uje i da zemlje kojeimaju ambasade u BiH, za razliku od prvihposlijeratnih godina, danas na pozicijeimenuju diplomate nièg ranga: ““Mi nismou fokusu, nismo u interesu ili barem oni totako vide. Za njih je mjera stvari ovdje, oni

to ~ak i kaù - pa ne puca se. To je mjerauspjeha poslije dvadeset godina za jednuzemlju u srcu Europe!?”

Dizdarevi} nalazi jo{ jedan mogu}irazlog me|unarodne inercije, a to je da kaokona~no rje{enje ustvari vide podjelu.Podjela BiH ideja je koja se svako malopojavi u akademskim i novinskim teksto -vima, komentarima koje pi{u analiti~ari, a otome se tiho pri~a i me|u diplomatama uSarajevu. No, za sada nema dokaza dapostoje planovi za tako ne{to. ““Nisam

daleko od uvjerenja da u mnogo vi{e glavau europskoj politici nego mi mislimopostoji ta ideja kao ne{to {to nisu jo{poku{ali. A ta ideja o podjeli nije na tragurje{enja. Nego jednostavno, mi smo njimapostali dosadni i mora i muka, pa proizvoderazloge i argumente za tu svoju tezu”, kaèDizdarevi}.

I Kurt Bassuener i Zlatko Dizdarevi} iIgor [tiks kao pozitivan pomak, koji supokrenuli sami gra|ani vide organizovanjeplenuma, za sada samo u Federaciji.Dizdarevi} pak sumnja da takav na~indjelovanja moè promijeniti stvari prekono}i ““ali je beskrajno zna~ajno {to sepojavljuju kao faktor osvje{}ivanja naroda”:“Beskrajno je zna~ajno ja~ati tu lokalnuunutra{nju supstancu. Mnogo je ljudi koji suoja|eni, demotivisani i po~eli su vjerovatida se ni{ta ne moè promijeniti. U tomsmislu je beskrajno zna~ajno to oja~avati”.Sli~no situaciju vidi i Bassuener, koji kaèda me|unarodna zajednica slu{a plenume,mada jo{ uvijek ne formira svoje politikeprema njima. ““Sada mi se ~ini da sve zemljekoje su tu prisutne poku{avaju shvatiti kakouputiti poruke prema svojim glavnimgradovima. Mo`da saznamo ne{to o tomenakon sljede}eg sastanka ministara vanjskihposlova EU.” Ipak, dodaje da ne vidi jasnuartikulacije bilo koje EU vlade. ““Mislim daono {to vidimo jesu razli~iti stepenikonfuzije i nemo}i, a ne neko jasnopromi{ljanje. Ali, to je proces”, kaè i tvrdida se plenumi moraju ujediniti i imatizajedni~ke ciljeve, kako bi se zaista ne{topostiglo: ““Plenumi moraju obuhvatiti cijeluzemlju kako bi postigli ~ak i male ciljeve.Ako ne to, onda se mogu izgubiti. To jepo~etak, dobar, ali mora biti ve}e iambicioznije. Nema jo{ manifesta. Mo`daneko radi na tome, ali jo{ je rano, tek dvije ipo sedmice sve ovo traje. I postoji punofrustracija koje moraju iza}i na povr{inuprije nego ljudi zaista po~nu razmi{ljati okoraku naprijed. Ali sada postoje {anse zapromjene.”

Dizdarevi} kaè da, iako nije velikipobornik EU, svjestan je da je jedino rje{enjeput ka priklju~enju. ““Ali, uvo|enje sistemavrijednosti, sistema funkcionisanja dràve,nekakvog reda, za nas je kapitalno. Moramda kaèm vrlo radikalnu tezu: na{aoligarhija - ne mogu da kaèm lideri jer topo definiciji podrazumijeva ne{to posvedrugo - svjesno ili nesvjesno je protiv bilokakvog pristupanja EU zato {to taj put,svakim sljede}im korakom, njih dovodi nakorak bliè odgovornosti. Hrvatska je onog~asa kada je zavr{ila pregovore pola vladeposlala u zatvore. Dakle, na{a oligarhija jesvjesna da im mehanizmi koje imamo nemogu ni{ta, a imaju interesa da ostane statusquo i da stvari budu gore i gore jer iz togaoni crpe svoju snagu“, veli Dizdarevi}. �


NEMO] ILI NEZNANJE?

ZLATKO DIZDAREVIĆ:“Nekada smo govorili dasmo kao bitni u nekombalkanskom smislu, kaoputevi idu preko nas. Kojiputevi? Nas su zaobišli sviputevi. Mi nismo u stanjuda napravimo koridor Vc”

KURT W. BASSUENERMe|unarodna zajednica slu{aplenume gra|ana u BiH


Prije tri mjeseca ispred Pred sjed -ni~ke palate RS-a MMilorad Dodiksrda~no je do~ekao BBorislavaMikeli}a, biv{eg premijera tzv.SAO Krajine. Njegov dolazak u

Banju Luku Dodik je prokomentarisao kaosusret dva stara prijetalja. Me|utim,Mikeli}ev dolazak imao je potpuno drugupozadinu - on je tom prilikom Dodikuvelikodu{no ponudio posredni~ku ipomiriteljsku ulogu izme|u Dodika i prvogpotpredsjednika Vlade RS-a AAleksandraVu~i}a. Na otopljavanje odnosa saVu~i}em Dodik je intenzivno radio ve}godinu i po dana, ne pitaju}i za cijenu.Prvenstveno kako bi za{titio svojevi{emilion sko carstvo u Srbiji, ali i u predi-zbornoj kampanji dobio podr{ku prekoDrine popularnog Vu~i}a. Nakon vi{esatnihrazgovora u Banjoj Luci Dodik je povjerioMikeli}u tu misiju, uz obe}anje da }e nje-gov anga`man biti bogato nagra|en.

Razloga da postane blizak Vu~i}uDodik ima vi{e. Posljednji u nizu je dolazakbeogradskog kurira u Banju Luku,po~etkom februara, koji je tra`io da Dodikvrati 9,5 miliona eura koliko je o{te}enFond zdravstvenog osiguranja Srbije, zbogspornog ugovora izme|u Fonda zdrav stve -nog osiguranja RS-a sa firmom PharmaTrade sklopljenog 2007. godine u vrijemevlade Milorada Dodika. Ugovor je sklo-pljen bez tendera, a povezuje se i sa biv{imministrom zdravlja u Vladi RS-a i aktuel-nim ambasadorom BiH u BeograduRankom [krbi}em.

BRA]A PO [VERCUDodik je zabrinut i zbog sudbine doku-

mentacije koja svjedo~i o njegovimposlovima sa naftom i drugim visokoak-

ciznim robama, a koja je pro{le godine pre-date Specijalnom tu`ila{tvu Srbije za orga-nizovani kriminal. Stotine dokumenata,me|u kojima su i ugovori o uvozu nafte izBugarske, u vrijednosti od 4,8 milionadolara tokom 1994. godine, predao je jedanDodikov blizak saradnik u tim poslovima.

Ina~e, Dodik i Mekeli} su vi{edecenijskiprijatelji i biv{i poslovni ortaci. Jo{devedesetih godina zajedno su {vercovalivisokoakciznu robu. AAleksandar Simovi},biv{i pripadnik zemunskog klana nasu|enju za ubistvo premijera \\in|i}a,prije nekoliko mjeseci svjedo~io je da su


SVE DODIKOVE PROVODAD@IJE

Susret Milorada Dodika sa Vojislavom Koštunicom u Andrićgradu opozicija u RS-utumači kao utjehu nakon što su Dodiku propale sve veze koje su ga trebalepomiriti sa Aleksandrom Vučićem; naša novinarka otkriva koga je sve Dodik

angažovao da ga pomiri sa Vučićem, koliko je platio svoje lobiste i koliko je taj angažman bio uspješan

DODIK REAKTIVIRAO SVOGLOBISTU I ORTAKA U [VERCU

BORISLAVA MIKELI]APi{e: MIRHA DEDI]

Foto: Mario Ili~i}

dodik i mikelic:TEKST osnova.qxd 26.2.2014 21:52

Milorad Dodik i Borislav Mikeli}, neka-da{nji premijer Republike Srpske Krajine,pripadali jednoj od grupa koje su sedevedesetih godina bavile {vercom duhana.“Drugu grupu s kojom je Du{an Spasojevi},vo|a zemunaca, sara|ivao ~inili su Ljubi{aBuha ûme, Milan Naran~i} Limun,Predrag Rankovi} Peconi, Ekrem Luka”,kazao je na su|enju Simovi}.

Stanko Suboti} za na{ list tako|er jepominjao Milorada Dodika kao jednu odklju~nih karika u tom kriminalu tokomdevedesetih. ““On je tada bio nepoznatibiznismen, ali alfa i omega u trgovini svihakciznih roba za teritoriju Bosne - od nafte,kafe i alkohola do cigareta”, rekao je

Suboti} i dodao da je Dodiku tada nadimakbio Mile Ronhil.

Na{ izvor iz Srpske napredne stranketvrdi da je Mikeli} u posljednjih godinudana lideru naprednjaka nametljivo nudisvoje savjetodavne usluge. ““âk mu jeponudio i dosjee koji kompromituju nje-gove politi~ke protivnike ili strana~kekolege. Mikeli}, Vu~i}u i njegovim prvimsaradnicima pominje Dodika kao va`nogigra~a za srpsku stvar na Balkanu.Me|utim, on se u Vu~i}evom okruènjutretira kao {pijun i ve}ina Vu~i}evih prvihljudi od njega prave otklon. Sam Vu~i} zanjega kaè da ga je pregazilo vrijeme”, kaèza na{ list izvor iz vrha SNS-a.

Izvor iz SNS-a ponudio je na{em listudosje o ovom me{etaru i prevarantu koji sesve ~e{}e moè vidjeti u Dodikovomdru{tvu.

Isti izvor podsje}a da su Mikeli} iDodik dugi niz godina bili vezani istiminteresima.

Po~etkom devedesetih najva`niji ~ovjekza Dodika bio je upravo Borislav Mikeli},{ef takozvane RSK i desna ruka SSlobodanaMilo{evi}a tokom rata u Hrvatskoj. PrekoMikeli}a akcizna roba je iz Srbije i{la uRepubliku Srpsku, RSK, kao i teritoriju podkontrolom FFikreta Abdi}a, a Dodik je biojedan od povla{tenih “distributera”. Dodikje godinama od Mikeli}a traìo da gaodvede kod Milo{evi}a, {to je ovaj i u~iniopo~etkom 1994. godine. U to vrijemeDodik se u Beogradu sastajao se i saMirkom Marjanovi}em, tada{njim premi-jerom Srbije, a “veza” mu je bio tako|eBorislav Mikeli}, Marjanovi}ev savjetnik.

Nakon propasti RSK, koju je do~ekao uBeogradu, Mikeli} se angaòvao kao njen“ste~ajni upravnik” i to kroz “Komitet zaza{titu prava i interesa raseljenih lica ipovratak u zavi~aj”.

Glumio je nevladinu organizaciju kojaje bila poznata kao jedan od najbezdu{nijihkanala za boga}enje na narodnoj muci.Mikeli} je punio budèt Komiteta, ali jeinvalidnine i pomo} ispla}ivao kad je zaistamorao. Sa~inio je i “Spisak pokretneimovine sa podru~ja RSK”, kojim je zapra-vo prisvojio tu imovinu - 28 cisterni, 40kamiona-hladnja~a “Gavrilovi}a”, stotinekamiona i autobusa, stotine putni~kih vozi-la iz voznog parka Vlade RSK i op{tinaKrajine. Vozila je poklanjao {efu carinaMihalju Kertesu, Dràvnoj bezbjednostiSrbije, Arkanovoj SDG. Od autobusa ikamiona osnivao je svoje firme po Srbiji.Mikeli} je prisvojio mati~ne i zemlji{neknjige odnesene iz Krajine 1995. i naosnovu njih plja~kao izbeglice izdaju}i impotvrde za paso{e, kr{tenice, umrlice kojeina~e u Hrvatskoj nisu vrijedile ni{ta.Njegovo preuzimanje biv{eg Biroa RSK uBeogradu, u jesen 1995. godine, odvijalo seuz podr{ku DB-a Srbije.

Mikeli}eve poslovne avanture u Srbijibile su dosta raznolike. Unosan posao izveoje sa uzdanicom JUL-a DDraganom î~i}em,vlasnikom firme Drvoplast iz Kraljeva. U


LOBIRANJE DO POSLJEDNJE PARE

��

Dodik je Mikeli}u obe}ao visoku nagradu ukoliko gazbliì sa Vu~i}em, Mikeli} mu za utjehu obe}ao da }e

nakon izbora u RS-u i eventualnog Dodikovogpada, zajedno pokrenuti unosne poslove

DODIKOVI ELITNILOBISTI

Emir Kusturica iBorislav Mikeli} u

Beogradu svesrdnorade na popravljanjuDodikovog rejtinga uredovima vladaju}eg

Vu~i}evog SNS-a


saradnji sa @@eljkom Ra`natovi}emArkanom i GGoranom Hadì}em, pokradenuhrastovinu iz Isto~ne Slavonije, Banije,Korduna i Like, î~i} je izvozio u Italiju.î~i} }e ne{to kasnije postati blizak pri-jatelj i poslovni saradnik Milorada Dodika.Dragan î~i} je u doba prve vlade MiloradaDodika do 2001. godine uìvao razneposlovne privilegije u RS-u.

Kada je krajem devedesetih Mikeli}upao u probleme, Arkan i Legija dolazili sumu u kabinet da utjeruju dugove, pa jemorao da pobjegne u Republiku Srpsku. URS-u imao je dobre pozicije, naro~ito ubanjalu~koj regiji. Imao je ~ak i ambicije dase kandiduje za predsjednika RepublikeSrpske 1996. godine, ali je odustao kada jeuvidio da su mu {anse male. Mikeli} je tvrdio da je sa JJovicomStani{i}em bio veliki prijatelj, kao i saekipom iz JSO-a kojom je rukovodioLegija. U Veliku Kladu{u preko RS-a iRSK 1994. godine “provukao” je 80 {lep-era u kojima je bilo i oru`ja za FikretaAbdi}a.

Mikeli} je uhap{en u vrijeme akcije

Sablja pod sumnjom da je bio jedan odklju~nih ljudi u povezivanju vo|a zemun-skog klana i odre|enih krugova u RepubliciSrpskoj, koji su bili uklju~eni u organizaci-ju u atentatu na Zorana \in|i}a. Pu{ten jenakon tri mjeseca i pravdao se da jeuhap{en samo zbog toga {to je poznavaovo|u “zemunskog klana” Du{ana Spaso jev i -}a i nekada{njeg komandanta JSO Milo radaUlemeka Legiju.

KUSTURICA UMJESTO DODIKA NA ÊLU RS-a

Mikeli} je u posljednje vrijeme ~est gostna tv stanicama u Srbiji i RS-u. U~estalimmedijskim istupima poku{ava sebi dati nazna~aju. Me|utim, upu}eni izvori tvrde daje njegova glavna misija koju je dobio odMilorada Dodika uglavnom jalova.Mikeli}evo provodadìsanje za sada sepokazalo bezuspje{nim. Dodika tje{i da,ukoliko je Mihalj Kertes, biv{i {ef CarineSRJ, oslobo|en optu`bi za u~e{}e u {vercuvisokoakcizne robe, poslije su|enja koje jetrajalo nekoliko godina, da bi i njegov pred-met mogao pro}i neopaèno. Mikeli}tako|er Dodika uvjerava da }e uz pomo}svojih “jakih veza” srediti stvar i da }e njih

dvojica nakon izbora zajedno pokrenutivrlo unosan posao.

Najskuplje pla}eni Dodikov provo-

dadìja nesumnjivo je reditelj EEmirKusturica. On se u posljednjih mjesec danaaktivno uklju~io u predizbornu kampanjuSNSD-a. Njegove politi~ke izjave, kojeuglavnom imaju za cilj da kritikujuopoziciju u RS-u, mnoge analiti~are navodena zaklju~ak da je Kusturica postaodirektan sudionik u politi~koj utakmici.

Proslavljeni reìser gotovo svaki dan zaDodikovu agenciju Srna komentari{eaktuelne politi~ke doga|aje. Kusturica jeo{tro kritikovao BBosi}a, koji je na sastankukod Aleksandra Vu~i}a u Beogradu, kome


SVE DODIKOVE PROVODAD@IJE

�

DODIKOV LOBISTA JURIŠA NA VUČIĆA: Mikelićev dolazak u Banju Luku imao je potpuno drugu pozadinu - on je tom prilikom Dodiku velikodušno ponudio posredničku i pomiriteljskuulogu između Dodika i prvog potpredsjednika VladeRS-a Aleksandra Vučića

VUÎ]EVO DISTANCIRANJE Uz velike napore Kusturica je prvi uspio da privoli Vu~i}ada se sretne sa Dodikom, ali na neformalnom sastanku

DODIK OPET NALJUTIO VUÎ]A Nakon Dodikove podr{ke Ko{tunici, Vu~i} okrenuo le|a Dodiku


je prisustvovao i Dodik, obe}ao da ne}eru{iti legitimnu vlast na ulici, a odmah popovratku u Banju Luku traìo izvanredneizbore.

“Tim potezom sam poku{ava ru{iintegritet Vu~i}a, za {to optuùje Dodika,Ko{tunicu i Andri}ev institut”, zaklju~io jeKusturica.

U Andri}grad, privatno zdanje EmiraKusturice, prema zvani~nim podacima, dosada je uloèno skoro 16 miliona maraka, anajvi{e sredstava izdvojeno je iz budètaRepublike Srpske, te od „ElektroprivredeRS“. Nezvani~no, za sada je Andri}gradpotro{io 36 miliona maraka. No, i poredtolike Dodikove velikodu{nosti Kusturicanije uspio nagovoriti Vu~i}a da prevazi|esve nesporazume sa Dodikom. Istina,Kusturica je uprili~io susret Dodika iVu~i}a, me|utim Vu~i} je neformalnimdruènjem u Andri}gradu èlio da izbjegnezvani~an susret sa predsjednikom RS-a.

Nakon njihovog posljednjeg susreta u

Beogradu, kojem je bio prisutan i Bosi},Dodiku je postalo jasno da ga je lidernaprednjaka tek jednokratno (zlo)upotrije-bio u njegovoj predizbornoj kampanji.Ubrzo je odlu~io je da u Srbiji prona|enovog politi~kog partnera kojim ne}e iriti-rati Vu~i}a. Kusturica, jedan od glavnihstratega Milorada Dodika, odlu~io je da tobude Vojislav Ko{tunica, predsjednikDemokratske stranke Srbije.

U Andri}gradu Ko{tunica je do~ekan uzsve po~asti, Dodik mu se zahvalio {to je onidejni tvorac Andr}grada. Ideja mu je, posvjedo~enju Kusturice, sinula u vrijeme kadaje Kusturica gradio Drvengrad na MokrojGori, koju mu je ina~e poklonio Ko{tunica uvrijeme dok je bio premijer Srbije.

Dodik je odbacio kritike opozicije da seumije{ao u predizbornu kampanju u Srbiji,sastankom u Andri}gradu s lideromDemokratske stranke Srbije VojislavomKo{tunicom, i podsjetio da je Ko{tunicasvojevremeno, kada je bio srbijanski premi-jer, ‘’mnogo pomogao RS’‘.““Drago mi jeda ovde mogu da do~ekam starog prijateljaVoju Ko{tunicu, sa kojim dijelim jednodivno iskustvo iz perioda dok je on biopredsjednik Vlade, kada smo Mokru Goruformirali kao park prirode i tako jeodbranili“, kazao je Kusturica.

Dodikovu predizbornu kampanju iodnose sa politi~arima iz Srbije, premaupu}enim izvorima iz SNSD-a, ubudu}e }ediktirati Kusturica. U SNSD-u se moè ~utispekulacije da ukoliko pozicije Dodikapred izbore budu iz Srbije uveliko poljulja -ne, da }e se za predsjednika RS-a umjestoDodika kandidovati njegov blizak prijateljKusturica. Time bi imperije Kusturice iDodika u Republici Srpskoj ostalenedodirljive. �


LOBIRANJE DO POSLJEDNJE PARE

Dodik je nesporazume s Vu~i}empoku{avao izgladiti preko raznih emisara,te ga, doslovno re~eno, umoliti da gapo{tedi brojnih istraga o zloupotrebama ina~inu na koje je stekao vi{emilionskuimovinu u Beogradu. Jedan od ljudi odDodikovog najve}eg povjerenja koji jepregovarao sa Vu~i}em je Zoran Kora},Dodikov dugogodi{nji savjetnik. Dodiku je,naime, poznato da je nekoliko istraga onjegovim poslovima u Srbiji ve} otvoreno.Upravo zbog toga on je Kora}u naloìo da

ga sa Vu~i}em izmiri po svaku cijenu.Dodik se uzdaje u to da je Kora} u~inionekoliko usluga Vu~i}u u njegovimme|unarodnim kontaktima. Zoran Kora}je ve} dugi niz godina na planu „spoljnihposlova“ najzna~ajniji Dodikov igra~.Njegova ekonomska umije}a i veze poti~uiz Genexa. Isto tako, Kora} je svojezapadne politi~ke veze stavio na raspola-ganje Dodiku i on ih koristi ve} deceniju ipo. Kora} je dugo vremena bio I jedan odmiljenika reìma Slobodana Milo{evi}a. �

DODIKOVI EMISARI KOD VUÎ]A

Dodikov pregovarač sa Vučićem bioje i njegov savjetnik Zoran Korać

IDEJA PARA

VRIJEDNA Vojislava

Ko{tunicuDodik jetitulisao

kao idejnogtvorca

Andri}grada


Pro{lonedjeljno saslu{anje BBrankaLazarevi}a, biv{eg {efa kabinetaministra policije IIvice Da~i}a,predstavlja jedan od najva`nijih

momenata u istrazi o vezamadràvnog vrha i policijskih slu`benika sanajja~im narkoklanom na Balkanu, klanomDarka [ari}a. Tokom saslu{anja Lazarevi}je priznao da je organizovana kriminalnagrupa DDarka [ari}a preko najvi{ih dràvnihi policijskih funkcionera imala uvid u radMUP-a Srbije.

Lazarevi}, koji je trenutno otpravnikposlova u ambasadi Srbije u Atini,smijenjen je sa mjesta u MUP-u Srbije2010. nakon {to je u medijima pominjankao osoba koja je [ari}evoj grupi odavalapovjerljive informacije. Po~etkom 2013.vladu je uzdrmala pri~a koja je dospjela umedije, da policija i tuìla{tvo posjeduju130 diskova na kojima su zabiljeènikontakti Da~i}evih bliskih saradnika s[ari}evim mafija{ima tokom 2008. i 2009.Na udaru optu`bi bio je i Ivica Da~i},sada{nji premijer, koji je priznao da sesusretao sa RRodoljubom Radulovi}emzvanim Mi{a Banana, prvim ~ovjekom[ari}eve grupe, ali da nije znao da se radi okriminalcu i najblièm saradnikuregionalnog narko-bosa.

Darko [ari}, Pljevljak sa srpskimdràvljanstvom, u Beogradu je optuèn za{verc oko tri tone kokaina iz Ju`ne Amerikeu Evropu i pranje novca u Srbiji. Novac odkrijum~arenja droge od 2006. godineulagao je u privatizaciju srpskih preduze}a,kupovinu poljoprivrednog zemlji{ta,luksuznih ku}a, stanova i automobila, a diote imovine privremeno mu je oduzet 2010.godine. Prema nekim procjenama, [ari} jeoko 1,5 milijardi eura zara|enih nanarkoticima uloìo u kupovinu nekretnina ifabrika po Srbiji.

36

DAÎ]EV [EF KABINETA RAZBIJA “NARKODR@AVU”

Slučaj “Šarić“, odnosno istraga koja se vodi protiv odbjeglog balkanskog narko-bosa DARKA ŠARIĆA u Srbiji je aktuelizovan saslušanjem BRANKA

LAZAREVIĆA, bivšeg šefa kabineta ministra policije i aktuelnog premijera IVICEDAČIĆA, koji je otkrio kontakte vrha policije sa članovina najjačeg narkoklana naBalkanu; naša novinarka piše o posljedicama afere koja ovih dana potresa Srbiju

PREDIZBORNA KLOPKA ZAPREMIJERA IVICU DAÎ]A

Pi{e: MIRHA DEDI]

Narko-bosDarko[ari} godinamakontroliraovrh policijei dràve uSrbiji!?


lazarevic i banana:TEKST osnova.qxd 26.2.2014 22:03

Branko Lazarevi} pro{le nedjelje je uUpravi kriminalisti~ke policije, po naloguSpecijalnog tuìla{tva, saslu{avan devetsati. Tom prilikom je do detalja opisao vezebiv{eg dràvnog vrha i narko-bosa Darka[ari}a, i objasnio ko je iz vrha biv{e vlasti,kako i za{to sara|ivao sa mafija{ima.Lazarevi} je svjedo~io i da ga je sa Mi{omBananom 2008. godine upoznao njegov {efIvica Da~i}! U oktobru 2012. godineTuìla{tvo za organizovani kriminal Srbijepodiglo je optu`nicu protiv Radulovi}azvanog Mi{a Banana zbog toga {to je uaprilu 2009. godine, u~estvovao u {vercu1,8 tona kokaina, skrivenog u soji, iz Ju`neAmerike u Evropu. Od tada mu se gubitrag.

[EF POLICIJE RADIO ZA [ARI]A! Dva dana kasnije, BBoris Gara, zamjenik

na~elnika Slu`be za specijalne istra`nemetode u Upravi kriminalisti~ke policije,uhap{en je po{to ga je Branko Lazarevi}ozna~io kao saradnika narko-bosa Darka[ari}a.

Gara je saslu{avan u Tuìla{tvu zaorganizovani kriminal zbog sumnji da jeLazarevi}u dostavljao povjerljive info r ma -cije iz istrage, koje jeovaj ka nijeprenosio Raado va -nu [trpcu, adv o -katu Darka[ari}a. Gara

je priveden na osnovu krivi~ne prijave zaodavanje slu`bene tajne i nakon saslu{anjaje pu{ten da se brani sa slobode. On jepriznao da je na tajnom sastanku u jednomkafi}u na Slaviji Da~i}evom {efu kabinetaodao povjerljive slu`bene podatke ko jesve od {ari}evaca bio “na mjerama”, kogaje policija pratila i prislu{kivala. Ovaj je otome odmah obavijestio advokata [trpca, aon onda sve ostale mafija{e [ari}evogklana.

Srbijanska policija i Tuìla{tvo jo{ od2010. godine imaju saznanja da je Gara“krtica” [ari}evog klana, ali on je ipak svedo prije nekoliko dana kontrolisao svakotajno prislu{kivanje u Srbiji. Gara je uposljednje ~etiri godine uspio da sprije~ipostavljanje na~elnika u toj slu`bi, pa jefakti~ki on bio prvi ~ovjek slu`be zapra}enje. To zna~i da je [ari}ev ~ovjekbukvalno kontrolisao sve va`ne istrage uSrbiji. Ina~e, Slu`ba za specijalne istra`nemetode, koju je kontrolisao Gara, vr{isnimanje u komandnom centru iprislu{kivanje telefonskih razgovora idrugih komunikacija, vr{i postavljanjekamera i “bubica” i izra|uje izvje{taje ooperativnim saznanjima.

Pored Gare, [ari} je bio vrlo blizak i sabiv{im {efom Slu`be za borbu protivkriminala (SBPOK) SSvetislavom Batom\urovi}em, koji je u Antaliji ljetovao saDarkom [ari}em i dvadeset ~lanovanjegove porodice.

Na{ izvor iz MUP-a Srbije ocjenjuje daje Lazarevi} kvalitetno otvorio pri~u okrticama u MUP-u Srbije. ““Lazarevi} jedao detaljan iskaz, ~im je odmah sutradanmoglo do}i do privo|enja visokogpolicijskog slu`benika, a od Lazarevi}evogsaslu{anja ~lanovi [ari}evog klanamenjaju na~in komunikacije i sve va`nesastanke obavljaju u ‘~etiri oka’, i mobilnetelefone prestaju da koriste”, tvrdi ovajizvor.

U narednih nekoliko dana u Tuìla{tvuza organizovani kriminal bi}e saslu{anovi{e ljudi koje je Lazarevi} pominjao pro{le

nedjelje. Me|u njima je i advokat Radovan[trbac. On je, prema onome {to jetuìla{tvo do sada prikupilo, bio ne samo[ari}eva desna ruka ve} i ~ovjek odLazarevi}evog povjerenja.

Mile Jerkovi}, vojvo|anski biznismen,svjedok u postupku protiv [ari}eve grupe iosumnji~eni za pranje novca za njega, nasudu je svjedo~io i o odnosu Lazarevi}a i[trpca. I upravo njegov iskaz uzet je kaoklju~no svjedo~enje.

”Jednog dana [trbac je upla{en do{ao irekao mi: ‘Pazi, Mile, sve nas slu{aju, imene i tebe i Darka.’ Drugi put mi je rekaoi da nas prate. Pitao sam ga odakle mu tainformacija da nas prislu{kuju. Odgovoriomi je da je to preneo Lazarevi} iz MUP-aSrbije. Njih dvojica bili su, ina~e, dobriprijatelji. On ga je zastupao kad jeLjubljanska banka oti{la iz Jugoslavije.Ostala su neka potraìvanja od ko{arka{kogkluba Partizan. To su bile ve}e sume.[trbac je zastupao Lazarevi}a i ostale~lanove Upravnog odbora kluba.Izdejstvovao im je da oni novac dobiju naruke, a ne klub. [trbac je uvek potenciraokoliko mu je Lazarevi} zahvalan”, ispri~aoje Jerkovi} na sudu.

U AFERI “BANANA”DAÎ] NAJVE]I GUBITNIK

Pojavljivanje Lazarevi}a u istrazi ovezama sa [ari}em tuma~i se kao doga|ajkoji bi najve}u {tetu mogao da naneseSocijalisti~koj partiji Srbije jer je, poprirodi posla, svojevremeno on bio ~ovjekod povjerenja ministra policije i liderasocijalista Ivice Da~i}a. Iako je tuìla{tvojo{ prije godinu dana zatraìlo provjerumogu}ih veza pojedinaca iz vlasti saljudima iz narkoklana Darka [ari}a,Lazarevi} je tek sada govorio u policijizbog, kako je zvani~no saop{teno, njegovihobaveza na funkciji otpravnika poslovaambasade Srbije u Atini.

Da bi ~itav vrh srbijanske policije nakonLazarevi}evog svjedo~enja mogao bitiobezglavljen, govori podatak da bi se pod

37

SRBIJA U “BANANI”

��

27.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

SRBIJANSKIVRH TRESEAFERA“BANANA” Mi{a Banana prvi je saradnikregionalnognarko-bosaDarka [ari}a

LAZAREVI] NASASLU[ANJU,DAÎ] U BANANI Da li je “slu~aj Lazarevi}”Vu~i}evo predizbornopodmetanje partneru izVlade Ivici Da~i}u


istragom mogao na}i i general RRodoljubMilovi}, na~elnik Uprave kriminalisti~kepolicije. Prona|ena je njegova slu`benazabilje{ka da je jo{ u martu 2010.obavijestio vrh vlasti da su zbog veza ikontakata sa {ari}evcima, pored BrankaLazarevi}a, pod istragom i ministarkapravde SSneàna Malovi} (kadar BBorisaTadi}a) i na~elnik SBPOK-a Bata \urovi}koji je u istom avionu putovao sa [ari}em injegovom porodicom u Tursku. UMilovi}evom izvje{taju navodi se i sumnjada je zamjenik na~elnika slu`be zaspecijalne istra`ne metode Boris Garanarkomafiji odavao tajne iz istrage. UKP usvom izve{taju od januara 2012. godinepi{e da utvr|ena “interesantna” veza izme -|u Branka Lazarevi}a, {efa kabinetaministra unutra{njih poslova Ivice Da~i}a, ipojedinih ~lanova organizovane kriminalnegrupe Darka [ari}a - ZZorana ]opi}a iRadovana [trpca.

I pored ovih saznanja, ni{ta nijepoduzeto da se osumnji~eni ispitaju.Milovi} se pravda da je u lancuodlu~ivanja “zakazao vrh policije, koji nijebio spreman da se na pravi na~in izbori sakriminalcima u sopstvenim redovima” i daje za sva klju~ne odluke uvijek nedostajaojedan potpis, onaj iz kabineta ministrapolicije Da~i}a!

Premijer Da~i} ~itavu aferu proko -ment arisao je kao “namje{taljku”. Da~i}kaè da je razgovarao sa AleksandromVu~i}em i da nikad nije dobioinformacije od dràvnih slu`bi koje suprovjeravale Lazarevi}a da on ima vezesa [ari}em. ““Ako je to ta~no, za{to dosada nije uhap{en?”, pita Da~i}. Premijerje rekao da ovo dovo|enje u vezupredstavlja kampanju usmjerenu protivVlade Srbije i njega. ““To je poku{aj daneko kaè - ne mogu ovi vi{e da vodevladu. Vidite kako su kompromitovani”,rekao je Da~i}.

Kako tvrdi na{ izvor iz MUP-a Srbije,Lazarevi} je do poslednjeg trenutka biosiguran da ozbiljna istraga protiv njega

ne}e biti provedena. Tvrdio je da za to ima~vrste garancije cijelog dràvnog vrha.Me|utim, bio je vrlo kooperativan idetaljno je svjedo~io o “krticama”narkobosa Darka [ari}a.

“Lazarevi} je odgovorio na sva pitanja,a u nekim dijelovima iskaza te{ko jeoptuìo i samog sebe. Zato je vrlo mogu}eda na kraju bude svjedok saradnik ipomogne tuìla{tvu da se obra~una skrupnijim ribama”, kaè na{ sagovornik.

Na pitanje zbog ~ega Lazarevi} prijedolaska u Da~i}ev kabinet nije pro{aouobi~ajne bezbjednosne provjere, isti izvorkaè da se nije smatralo potrebnim sobzirom da je prije toga Lazarevi} biodiplomata.

Kriminolog DDobrivoje Radovanovi}kaè da, ukoliko se dokaè da su i visokipolicijski zvani~nici sara|ivali s krimi -nalnim grupama, postavi}e se pitanje {ta suza to vrijeme radile slu`be ~iji je posao dasve znaju i da li i u njihovim redovima imaonih koji sara|uju s grupom Darka [ari}a.

Ameri~ka Agencija za borbu protivdroge (DEA) djelimi~no je rekonstruisaladetalje bjekstva Darka [ari}a pa jeotkriveno da se proteklih godina krio i u[vajcarskoj, Crnoj Gori, Francuskoj,Latinskoj Americi i Ju`noafri~kojRepublici, gdje mu je bilo jedno odposljednjih uto~i{ta na duì period. Ipored najava prvog potpredsjednika VladeSrbije Aleksandra Vu~i}a da bi [ari}uskoro mogao biti uhap{en, Radovanovi}smatra da je Darko [ari} jo{ daleko odzatvora.

“Uprkos svim pri~ama u javnosti,mislim da Srbija nije preterano zaintere -sovana za njegovo hap{enje. [ari}a treba dauhapsi policija, a pojedinci iz njenih redovaverovatno {tite ljude koji su sara|ivali sanjim. Mo`da tako ~uvaju ~ak i nekepoliti~are koji su va`ni za policiju. Postojimogu}nost i da je do Darka [ari}a zaistate{ko do}i. U pitanju su mo}ni klanovi kojisvakako znaju da kriju svoje ljude”, kaèRadovanovi}. �


DAÎ]EV [EF KABINETA RAZBIJA “NARKODR@AVU”

�

Nakon Lazarevi}evog svjedo~enjapredmet istrage bi}e svi koji su imali bilokakvu vezu sa kriminalnom grupomodbjeglog Darka [ari}a. Naime, u istraziveza pripadnika [ari}evog narkoklana saljudima iz vrha vlasti bi}e ispitani i ljudi izkabineta premijera Ivice Da~i}a. Mogu}e jei da u narednih mjesec dana i sam Da~i}dobije poziv za informativni razgovor. Daljuistragu “da~i}evaca” u aferi “Banana”

najavio je i {ef Radne grupe UKP-aBogdan Pu{i} u emisiji Te{ka re~ na TVPink. Na pitanje da li }e aktuelni premijerbiti saslu{an, on je odgovorio: “U vezi sa’Bananom’ bi}e saslu{ani svi za koje seutvrde elementi krivi~ne odgovornosti, apolicija }e postupati kao i do sada.Predmet istrage bi}e svi koji su imali bilokakvu vezu sa kriminalnom grupomodbeglog narkobosa Darka [ari}a.” �

OPSE@NA ISTRAGA

Biće saslušan i premijer Ivica Dačić



FELJTON

TAJNI PAKTTko je pomogao da se otvore vrata pakla i pri

tome jo{ i zaradio?

M I L O [ E V I ] - K U ^ A N

slovenija feljton:TEKST osnova.qxd 26.2.2014 23:07

Vi{e od 130.000 mrtvih, vi{estrukove}i broj ranjenih, vi{e od milijunraseljenih, prognanih i izgnanih.Uni{teni ìvoti, obitelji i budu -}nost. Dvadeset godina neobu zda -

ne i bezobzirne plja~ke i trganja dru{tvenihveza. Rasap. Tako bismo godine 2014.mogli opisati podru~je nekada{njeJugoslavije, dvadeset i tri godine nakonpo~etka krvavih ratova koji su zacrtalisudbinu gra|ana nekad najrazvijenije inajbogatije dràve drugog, socijalisti~kogbloka.

Svjetska i doma}a javnost najve}uodgovornost za krvavi raspad federacijepripisuje srpskome vo|i SSlobodanuMilo{evi}u, koji je nasilnim ostvarivanjemprojekta Velike Srbije uz pomo} Jugo -slaven ske narodne armije (JNA) sijao smrti patnju skoro posvuda po biv{oj Jugo -slaviji.

Slovenija je najbolje pro{la u njezinomraspadu. Sa {a~icom poginulih u vlastitimredovima i nekoliko desetaka mrtvihgolobradih pripadnika JNA. No zato seokoristila kasnijim ratovima u susjedstvu idobro zaradila obilato prodaju}i oru`je. Pritome nije bila rije~ tek o samovoljnoj inezakonitoj prodaji pojedinih dràvljana,slu`benika ili ministara, nego o promi {lje -nim odlukama dràvnog vrha koji su odnove, samostalne dràve napravili ratnuprofiterku. Ujedno je upravo dràvni vrhRepublike Slovenije bio instanca koja jedonosila odluke koje su sudbinskidoprinosile nasilnom raspletu jugo slaven -ske krize ili ga ~ak i ubrzale.

Ve} vi{e od dvadeset godina gra|aniSlovenije ìve izolirani od me|unarodnihinformacijskih i intelektualnih tokova.Odsje~eni su od istinitih informacija oprijelomnim doga|ajima, o postupcimavlastitih vo|a i o njihovoj odgovornosti urazdoblju stvaranja nove dràve. Iakomnogi pojedinci znaju {to se tada doga|alo,ustrajno {ute, kao da im je o tomezabranjeno govoriti. Jo{ od nastanka dràvesustavno se gradi mit o “ratu zasamosvojnost”, mit koji koristi ponajprijetada{njim vo|ama.

No, istina se razlikuje od mitova koji seu Sloveniji utvr|uju godinu za godinom.Svjetskoj javnosti i inozemnim stru~nja -cima poznate su mnoge posve razli~iteinformacije o tada{njim doga |ajima uJugoslaviji, o njezinom krvavom raspadu io odgovornosti Slovenije i njezinogvodstva. Ta se istina i dalje bri`ljivo skrivaod slovenske javnosti.

“Kako je to zanimljiva pri~a. Zani m -ljiva, a istovremeno i depresivna jerrazgovaramo iz razli~itih gledi{ta. Kad

raspravljamo o tome kako otkriti ne{tonovo o ratovima u Jugoslaviji, vama je bilore~eno manje nego nama iako ste ìvjeli usvojem vlastitom okoli{u i imate druga~ijereferentne to~ke. Nama su druga~ijepripovijedali o tome {to se dogodilo iza{to”, tako mi je jedan od nekada{njihurednika britanskog BBC-a u prosincu2013. odgovorio u pismu na moje vi|enjedoga|aja iz vremena osamostaljenja itrgovine oru`jem. Njegova me porukapotresla i potaknula da se latim podrobnijegistraìvanja onoga {to se tada doistadogodilo.

Danas, kada je Slovenija u dubokojekonomskoj, dru{tvenoj i moralnoj krizi ipovremeno podsje}a na kraljevstvo laì isajam ta{tine, ~ini se da su tome bitnodoprinijeli upravo mitovi i laì o pro{losti.Kao {to su slovenske crkvene vlastinapuhavale golemi financijski balon i tek ihje Sveta stolica uspjela kazniti, tako je islovenska politi~ka vlast svih boja napuhalabalon laì koji slovenskoj javnosti prije~ida spozna istinu o svojim pro{lim odlu -kama i postupcima ~ije posljedice osje}adanas. I taj balon treba probu{iti i osloboditiistinu.

Neki Slovenci misle da ih svijet ~esto nerazumije. ““Slovenija danas u me|u na rod -nim odnosima nema ni saveznika, a kamoliprijatelja”, zapisao je povjesni~ar BBoòRepe (Mladina, 20. prosinca 2013.).Slovence naime ve} dvadeset godina uve}em dijelu svijeta smatraju egoisti~nimnarodom koji je suodgovoran za nasilniraspad Jugoslavije.

TAJNI SLOVENA^KO-SRPSKI SASTANAK 1991.

Predgovor SSlavena Letice za hrvatskiprijevod prve knjige trilogije V imenudràve (U ime dràve: Prodaja, Jesenski iTurk, Zagreb, rujan 2013.) u Sloveniji jejako uzrujao pripadnike i simpatizeretada{njeg dràvnog vodstva.

Nekada{nji osobni savjetnik hrvatskogpredsjednika FFranje Tu|mana - odstupio jes tog poloàja u oùjku 1991. kad je shvatio


ISTINA O SLOVENSKO-SRPSKOM PAKTU PROTIV SFRJ

Pi{e: BLA@ ZGAGA

��

Ugledni slovenački novinar Blaž Zgaga istražio je potpuno nepoznate, dugo čuvane tajne o pregovorimaslovenačkog i srbijanskog državnog vrha neposrednouoči raspada SFR Jugoslavije; “SB” će u dva nastavkaobjaviti ovaj intrigantni novinarski rad koji je i prijepubliciranja naišao na burne reakcije glavnih aktera

ovih dogovora, prije svih bivšeg predsjednikaSlovenije MILANA KUČANA

GODINE RASPLETAPo{teno, pa ko koga prevari


da se Tu|man sa srpskim vo|omSlobodanom Milo{evi}em dogovara opodjeli Bosne i Hercegovine - na temeljuiskustava i poznavanja tajnih sastanakakojima je i sam prisustvovao postavio jeslovensku trgovinu oru`jem u nov okvir ipodsjetio na sporazume predsjednikapredsjedni{tva Slovenije MMilana Ku~ana isrpskog predsjednika Slobodana Milo {e -vi}a. Dakle, sporazume Slovenije i Srbijekoje su upravo tada uspostavljale svojunovu dràvnost, potkopavale savezneorgane i lukavo i u~inkovito ru{ile jugo -slavensku federaciju.

“Da bi slovensko vodstvo moglodonijeti odluku o masovnoj prodaji zapli-jenjenog oru`ja Hrvatima, moralo je bitisigurno da mu vi{e ne prijeti opasnost odagresije JNA i Srbije”, ocijenio je Letica.

Predsjedni{tvo Slovenije koje su ~inilipredsjednik Milan Ku~an i ~lanovi MMatja`Kmecl, Ciril Zlobec, Ivan Oman i DDu{anPlut, naime, kao kolektivni dràvnipoglavar 26. kolovoza 1991. donijelo jeodluku da }e Slovenija “pomo}i RepubliciHrvatskoj na podru~ju obrane, ali u opsegukoji ne bi ugrozio obrambene sposobnostiSlovenije.” (Zapisnik 67. sjednice Pred -sjed ni{tva Republike Slovenije, Ljubljana,26. kolovoza 1991.)

To je bila odluka dràvnog vodstva koja

je formalno dozvolila prodaju oru`ja iako jeona zapo~ela ve} u srpnju 1991., neposred-no po zaposjedanju vojnih skladi{ta JNA inakon srpanjske odluke Savjeta za obranupri predsjedni{tvu Slovenije.

“Doga|aj koji je bio presudno vaàn zarazumijevanje i ispravno povijesno tuma ~e -nje odluke slovenskog dràvnog vodstva...bio je tajni pakt o nenapadanju Slovenije iSrbije koji je sklopljen u Beogradu nepunadva tjedna ranije: 14. kolovoza 1991.”,navodi Letica.

Tada su se u stanu utjecajnoga srpskogaknjièvnika DDobrice ]osi}a, sive eminenci-je velikosrpskog projekta i kasnijeg pred-sjednika Srbije, pojavili predsjednikslovenske skup{tine FFrance Bu~ar i min-istar vanjskih poslova DDimitrij Rupel. Kakoje pro{ao taj povjerljivi susret intelektuala-ca kasnije je u svojim uspomenama podrob-

no opisao sam Dobrica ]osi}. (Li~na istori-ja jednog doba — vreme raspleta”, Slu`beniglasnik, Beograd, 2009.)

”Do{li su avionom. Pred ku}om su sezaustavila tri automobila: dva policijska,kao pratnja, i njihov s pratiocima. Obez be -|ivao ih je Savezni SUP. Zamolio samBoìcu da ne demonstrira iskrenost predgostima. Bu~ar i Rupel bili su snishodljivi iosmehnuti. Smestili smo se na terasu i uzkafu zapo~eli razgovor kao dobri, stari poz-nanici i prijatelji iz opozicije. Izloìli su minamere da uspostave neposredne odnose saSrbijom, spremni na striktnu neutralnost uhrvatsko-srpskom sporu, da bi od Srbijedobili podr{ku za svoje otcepljenje...

Kaù da su do{li kod mene uz saglas-nost i dogovor s Ku~anom i Drnov{ekom, aako se ja saglasim s njihovim stavovima, i}i}e kod Milo{evi}a, mojim posredovanjem...

A ja sam uveren: na novu politiku ih pri-moravaju ekonomski interesi. Onda suizdiktirali svoju platformu i predloge zanovu politiku sa Srbijom. Zapisao sam ih nasrpskom, a Rupel na slovena~kom. Rekaosam im da }u obavestiti Milo{evi}a i javitiim njegovo mi{ljenje. Oti{li su posle tri satarazgovora, zadovoljni. Mene su opteretilibrigom i uvla~enjem u politiku.

Potraìo sam Milo{evi}a. On je ‘negdeu Srbiji’. Javio mi je da u na~elu prihvatarazgovor, ali }e im ‘dobro naplatiti za sve{to su radili protiv Srbije’. Poru~io samBu~aru da se u ponedeljak javi Milo{evi}u.

A platforma za novu politiku Slovenijeprema Srbiji, koju smo sva trojica potpisalikao nekakav dogovor, li~i na sporazume idogovore koje su sklapali ljudi uJugoslovenskom odboru za vreme Prvogsvetskog rata”, zapisao je ]osi}.

U uspomenama je objavio ~itavu ”plat-formu” koju je Slaven Letica u predgovorupredstavio kao “tajni sporazum Ku~an-Milo{evi}”. ]osi}ev je zapis bio objavljenve} godine 2002. na mre`nim stranicamanaj~itanijih srpskih novina Ve~ernjenovosti, ali su ga slovenski mediji ipovjesni ~ari previdjeli.

Slovenski tjednik Mladina od 18.listopada 2013. posvetio je Leticinom pred-govoru prve knjige trilogije pod naslovom”Slovensko-srpski pakt” naslovnicu i osamstranica na kojima sudionici neuvjerljivo i


FELJTON

�

BEOGRADSKI PAKT: Tada su se u stanu utjecajnogasrpskoga književnika Dobrice Ćosića, sive eminencijevelikosrpskog projekta i kasnijeg predsjednika Srbije,pojavili predsjednik slovenske skupštine France Bučar iministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel. Kako je prošaotaj povjerljivi susret intelektualaca kasnije je u svojimuspomenama podrobno opisao sam Dobrica Ćosić

BARD VELIKOSRPSKOGPROJEKTADobrica ]osi} - pisac, mislilac,dràvnik


proturje~no nije~u ono {to je u svojimuspomenama zapisao ]osi} - a pogotovo dasu bilo {to potpisali i da su do{li u dogovo -ru s Ku~anom, kao i to da je ]osi} na nji-hovu molbu Milo{evi}u prenio slovenskiprijedlog.

Tada{nji predsjednik skup{tine FranceBu~ar zapisao je: “Slovenija je tada jo{ bilazapravo dio Jugoslavije i traìli smo na~inkako da iz nje istupimo. Traìli smo dogovors vode}im ljudima, predstavnicimatada{njih vlasti, njihovim suradnicima, ~aki s tada{njom opozicijom… Kada smoRupel i ja do{li u Beograd, do~ekala nas jepolicijska pratnja i oti{li smo k njemu.Tamo smo sjeli za stol, vrijeme je brzo pro-tjecalo, sat ili dva, razgovarali smo posveneslu`beno, osobno, bez zapisnika, kaopartneri… Da se neposredno izrazim, vozilismo slalom izme|u jednih i drugih, ovako ionako, kao iza}i iz Jugoslavije…”

Tada{nji ministar vanjskih poslovaDimitrij Rupel bio je kratak: ””Uistinu nitkonije potpisao nikakav dokument, ‘pakt’ nitibilo {to sli~no. Bio je to — bez obzira na{pekulacije — samo razgovor.”

]osi}eva k}i AAna je nakon razgovora sbolesnim ocem izjavila: ””Razgovor mojegoca, Rupla i Bu~ara 14. avgusta 1991. bio jeparafiran kao zapisnik. Samo kao zapisnik.Sadràj je poznat Rupelu i Bu~aru, a oboji-ci je poznat i sadràj razgovora koji seodvijao u na{oj vlastitoj ku}i u Beogradu.Taj zapisnik razgovora je danas u osobnom

arhivu u ku}i Dobrice ]osi}a, dakle u na{ojku}i. Moj otac dodaje da taj razgovorodnosno dokument o tom razgovoru nemanikakve, ali doista nikakve veze sMilo{evi}em. Me|u ostalim i ~injenica daje taj papir u osobnom arhivu dokazuje dato nije nikakav dràvni dokument ili tajnipakt.”

Javio se i tada{nji predsjednik predsjed-ni{tva Milan Ku~an. ““O Ruplovom iBu~arovom osobnom posjetu ]osi}u ukolovozu 1991. nisam znao ni{ta. U Srbijusu oti{li neposredno nakon agresije naSloveniju, u trenutku najgorih sukoba sBeogradom, Milo{evi}em i armijom, anakon sporazuma na Brijunima gdje senakon na{eg dogovora dr. Drnov{ek po~eodogovarati s predsjednikom Predsjedni{tvaSFRJ Borisavom Jovi}em o povla~enjujugoslavenske armije iz Slovenije. U tomtrenutku taj bi mi se posjet ~inio posvenelo gi~nim i besmislenim a tako mi izgledai danas. Kao centar odlu~ivanja o dràvnimpitanjima tada je poku{avao djelovati iDemos koji je mnogo toga, pogotovo onoga{to se ticalo obrane ili unutarnjih poslovaprikrivao Predsjedni{tvu i meni. Ali nevjerujem da bi Rupel i Bu~ar u Beogradubilo {to potpisali”, zapisao je i naglasio: ““SMilo{evi}em se nisam nikada dogovarao,ni osobno, ni preko posrednika, a ponaj-manje od svega tajno.”

Brojni me|unarodni izvori potvr|uju danekada{nji predsjednik Milan Ku~anslovenskoj javnosti nije govorio istinu. Otome svjedo~e i njegove vlastite izjaveizgovorene u pro{losti.

DAN KOJI JE PROMIJENIO SFRJDakle, kolovo{ka “platforma”, “zapis-

nik”, “dogovor” ili “tajni sporazum” doistaje postojao. Susrete intelektualaca nitkonije zanijekao, nudili su samo razli~iteinterpretacije i umanjivali zna~aj tajans tve -nog sastanka i dogovora. Ali taj beogradskisastanak samo je posljedica prija{njegslovensko-srpskog dogovora postignutogna najvi{oj razini — izme|u SlobodanaMilo{evi}a i Milana Ku~ana.

Na njega je Letica upozorio u odgovoruKu~anu (Mladina, 25. listopad 2013.):

“Povijesna je istina da postoji znatnoraniji, prvi i neposredni dogovor/sporazumMilo{evi}-Ku~an od 24. sije~nja 1991. okojem nisam pisao u predgovoru knjiziProdaja. Taj prvi povijesni sastanak nakojem je nastao sporazum Milo{evi}a iKu~ana dogodio se to~no na dan kad jepredsjedni{tvo SFRJ poku{alo legalizirativojnu intervenciju JNA u Hrvatskoj, poz-natu ponajprije po izradi i emitiranju KOS-ovog filma o ilegalnom naoruàvanjuHrvatske (Primjer [pegelj)…

Budu}i da sam tada bio osobni savjetnikpredsjednika Tu|mana, bio sam vrlo



1. Slovenija se ne me{a uunutra{nje odnose drugih naroda ipitanja unutra{njih granica, niti }e sepostavljati na stranu bilo kojegjugoslovenskog naroda u re{avanjujugoslo venske agonije. Slovenija ne}edozvoliti da se instrumentalizuje ujugoslovenskim me|unacionalnimsporovima.

2. Slovenija se na osnovu nacional-nih interesa, bez predrasuda i emocije,dogovara sa Srbijom o me|usobnimodnosima. Pri tome, ona po{tujeodlu~uju}u ulogu Srbije u re{avanjujugoslovenske situacije i kompatibil-nosti slovena~kih i srpskih interesa.

3. Slovenija smatra da je mogu}ere{enje srpsko-hrvatskih odnosa samona temelju samoopredeljenja naroda izkojeg treba da proiza|u razli~iti obliciautonomija.

4. Slovenija smatra realnim i razum-nim da do|e do federativnog povezi-vanja Srbije, Crne Gore, Bosne iHercegovine i Makedonije. Slovenijapriznaje pravo Hrvatskoj da se opredeliprema toj federaciji.

5. Slovenija }e se samostalno isuve reno opredeljivati prema timdràvnim subjektima. Slovenija jespremna da aktivno sara|uje u proces-ima konstituisanja tih subjekata, akooni tu saradnju èle.

6. U smislu prethodnih na~ela,Slovenija i Srbija èle razre{avatime|usobne jugoslovenske odnose bezposredovanja stranih faktora, a pogo-tovu federacije.

Potpisano 14. avgusta 1991. UBeogradu od strane Dobrice]osi}a, France Bu~ara i DimitrijaRup. �

RAM ZA VELIKU SRBIJU

Tekst “platforme” koji je u svojojknjizi objavio Dobrica Ćosić

VJEÎTA TAJNADràvni vrh Slovenije najva`nije dokumenteiz perioda raspada SFRJ klasificira kaodràvnu tajnu


podrobno upoznat s tijekom i ishodom sas-tanka Ku~an-Milo{evi} 24. sije~nja 1991.... Odlazak Milana Ku~ana u Beograd natajno dogovaranje o tome da Slovenija moèslobodno istupiti iz Jugoslavije shvatili smokao izdaju, jer su ~etiri dana ranije Slovenijai Hrvatska potpisale sporazum o zajedni~kojobrani ako bi JNA intervenirala u nekoj oddràva koje su tada bile republike SFRJ.Sporazum o zajedni~koj obrani potpisali suMartin [pegelj i Josip Boljkovac u imeRepublike Hrvatske i Janez Jan{a i IgorBav~ar u ime Slovenije.”

Sastanak koji su Hrvati shvatili kaoizdaju protekao je u dramati~nim okolnosti-ma. U Beogradu su se u trenutku prijetnjiJNA dràvnim udarom sastale delegacijeSrbije i Slovenije. Srpski predsjednikSlobodan Milo{evi} bio je u dru{tvu pred-sjednika Narodne skup{tine SSlobodanaUnkovi}a, mandatara nove vlade DDragutinaZelenovi}a i premijera SStanka Rad milo -vi}a. A na slovenskoj su strani pored pred-sjednika Milana Ku~ana sjedili predsjednikskup{tine France Bu~ar, ~lan predsjedni{tvaDu{an Plut i potpredsjednik vlade JJoèMencinger.

Nakon sastanka objavili su zajedni~kopriop}enje za javnost. Priop}enja te vrste suuvijek plod poga|anja i zna~e da su se obje

strane usuglasile oko teksta. Najva`niji dioslu`benog priop}enja sa sastanka 24.sije~nja 1991. glasio je ovako:

”Suglasno smo ustanovili da se prirazrje {avanju jugoslavenske krize morapolaziti iz prava naroda na samoodlu~ivan-je koje ne mora biti ograni~eno ni~ime osimjednakim i istim pravom drugih naroda.Obostrano je ocijenjeno da ostvarivanje togprava zahtijeva po{tivanje specifi~nosti irazli~itosti interesa i ne moè biti na {tetudrugih naroda.

Srbija po{tuje interes Slovenije da natemelju prava naroda na samoodre|enje ikroz proces dostizanja sporazuma obudu}im odnosima republika ostvarineometano ostvarenje prava slovenskognaroda i Republike Slovenije na vlastiti puti opredjeljenje u pogledu budu}eg povezi-vanja s drugim jugoslavenskim narodimaodnosno republikama. Slovenija po{tujeinteres srpskog naroda da ìvi u jednojdràvi i da budu}i jugoslavenski dogovor

taj interes mora po{tovati. U dogovorima je bilo ustanovljeno da

nije mogu}e na isti na~in definiratime|usobne odnose svih naroda i republikau Jugoslaviji. Novi jugoslavenski dogovormora zato po{tovati razlike i interese svihjugoslavenskih naroda i republika u nasto-janju da se jugoslavenska kriza razrije{i namiran na~in i u demokratskom procesudogovaranja o budu}nosti Jugoslavije.”

Kao {to je u Mladini 25. listopada 2013.

upozorio bosanski novinar EEsadHe}imovi}, koji je sudjelovao u istraìvanjutrgovine oru`jem dok je nastajala trilogijaU ime Dràve, Ku~an je ponovio isto sta-jali{te o beogradskom sastanku dva danakasnije, 26. sije~nja 1991. tijekom posjetaSarajevu.

“[to se ti~e stajali{ta Slovenije dapo{tuje èlje Srbije da srpski narod ìvi ujednoj dràvi, {to je zapisano i u obavijestio slovensko-srpskim razgovorima, Ku~ankaè da jedno pravo ne moè bitiograni~eno drugim, tako da se podrazumi-jeva da priznanje prava Slovenaca nasamostalno odlu~ivanje zna~i i priznavanjeprava Srba da ìve u jednoj dràvi.”

Milan Ku~an podrobnije je objasniosastanak tjedan dana kasnije (Mladina, 8.studeni 2013.):

“Podsjetio bih o ~emu je na tada{njemsusretu u Beogradu bila rije~. Nakonreferen duma o osamostaljenju Slovenije u{irem predsjedni{tvu Slovenije prihva}ena

je odluka da u bilateralnim susretima upoz-namo vodstva drugih republika o namjera-ma i stajali{tima Slovenije. Nakon susretaobjavili smo priop}enje za javnost koje dr.Letica interpretira kao privolu Slovenijeodnosno Ku~ana da Milo{evi}, odnosnoSrbija uspostavi srpsku dràvu na ~itavompodru~ju na kojem ìve Srbi, ~ime biSlovenija odnosno Ku~an pristala na prom-jenu granica me|u republikama nakada{njeJugoslavije i na srpsko prisvajanje teritorijaRepublike Hrvatske. A slu`beno priop}enjeza javnost bilo je posve jasno: pravo bilokojeg naroda na vlastitu dràvu ne moè i}ina ra~un jednakog prava drugih narodaodnosno republika na vlastitu dràvu…

Ponovio bih: moj odlazak odnosnoodlazak slovenske delegacije u Beogradnije bio tajan, a jo{ manje je to bio sloven-sko-srpski dogovor o odlasku Slovenije izJugoslavije.”

Ku~an je jo{ dodao: ““Slovenija jeHrvatskoj u ratu pomagala koliko je godmogla, diplomatskom aktivno{}u, otvo re -nom komunikacijom, oblikovanjem svjet-skog javnog mnijenja, a i ustupaju}i jojoru`je koje Sloveniji vi{e nije trebalo zavlastitu obranu. No trgovanje oru`jem biloje nelegalno i nije imalo upori{ta u odluka-ma Predsjedni{tva dràve.”

No mnogi strani stru~njaci taj sudbinskisastanak ocjenjuju druga~ije: ondje sezape~atila sudbina Jugoslavije. Srpskastrana je Sloveniji dozvolila otcjepljenje, au zamjenu za to Slovenija je Srbima priz-nala pravo na Veliku Srbiju.

Jedan od ~lanova slovenske delegacijeJoè Mencinger sje}a se da je slu`bena izja-va sa sastanka bila vrlo blizu onome {to suse u stvarnosti bili dogovorili. ”Ono {to sunovine objavile to~no odgovara onome {tose dogodilo. Da se Milo{evi} ne protivitome da Slovenija ode iz Jugoslavije. Jesu liuz to postojali jo{ neki uvjeti sa slovenskestrane, morate pitati druge, ja to ne znam.Ozra~je na sastanku nije bilo napeto. Ku~an


FELJTON

ŠOKIRANI FRANJO TUÐMAN: “Zapanjilo me je štosmo se u povratku zaustavili u Zagrebu”, rekao jeMencinger.“U zračnoj luci čekao nas je Tuđman. Ja nisam bio na sastanku s njim, ali znam da je bioprilično bijesan zbog izjave da Slovenija priznaje pravo Srbima da žive u jednoj državi.”

KO JE KOGA RU[IOMilan Ku~an i Ante Markovi}


i Milo{evi} dobro su se razumjeli jer su seotprije dobro poznavali. Moja pomaloneumjesna primjedba, odnosno osobnipogled na stvari bio je ‘vidim da sepoliti~ari me|usobno jo{ i razumiju, ali,kako se ~ini, ne i narodi.’”

“Zapanjilo me je {to smo se u povratkuzaustavili u Zagrebu”, rekao je Men cin ger.“U zra~noj luci ~ekao nas je Tu|man. Janisam bio na sastanku s njim, ali znam da jebio prili~no bijesan zbog izjave daSlovenija priznaje pravo Srbima da ìve ujednoj dràvi.”

”Taj sastanak s Milo{evi}em nisamshva}ao tako ozbiljno kao drugi. Ali Srbi subili ti koji su se bili spremni poga|ati. Ve}u 90-tima pisao sam da je Milo{evi} jedanod najzaslu`nijih za slovensko osamostalje -nje. Jednim dijelom je zao{travao okolnostii djelovao kao da se s njim nije mogu}e nio ~emu dogovoriti, a istovremeno nije imaoni{ta protiv toga da Slovenija ode izJugoslavije”, objasnio je.

A jesu li se 24. sije~nja 1991. Ku~an iMilo{evi} uspjeli sastati u ~etiri oka?“Mislim da nisu. Mislim da smo bili ~itavovrijeme svi zajedno. Ne znam jesu li ikadrazgovarali bez delegacije”, dodao je jo{.

“SVJETSKA UROTA” PROTIV SLOVENIJE Milo{evi} je umro 2006. godine,

slovenski sudionici nije~u da je postojaodogovor o odlasku Slovenije iz Jugoslavije,a slovenskoj javnosti jo{ su i danas poznatisamo mitovi o “ratu za nezavisnost” kojinemaju veze sa stvarno{}u. Pogledi stranihpovjesni~ara specijaliziranih za isto~nuEuropu i Balkan ~esto su kriti~niji spram

slovenske uloge, bez obzira na to radi li seo stru~njacima iz drugih dràva nastalih napodru~ju biv{e Jugoslavije ili iz svjetskihprijestolnica. I mnogi zapisi u stranimmedijima predstavljaju istinu razli~ito odone koja je bila do sada dostupna sloven-skoj javnosti.

Hrvatski povjesni~ar IIvica Lu~i} odogovoru pi{e ovako: “Predsjednik Pred -sjedn i{tva BiH 26. sije~nja 1991. razgo-varao je s predsjednikom SlovenijeMilanom Ku~anom o ‘op}em jugoslaven-skom konceptu’ za koji je Izetbegovi} mis-lio da je prihvatljiv za sve. Novinari supitali Ku~ana o ishodu njegovih razgovoras Milo{evi}em, odnosno slovensko-srpskihrazgovora koji su se odvijali 24. sije~nja uBeogradu, a nakon kojih se izvijestilo daslovenska strana ‘po{tuje interes Srbije dasrpski narod ìvi u jednoj dràvi’ jer ‘priz-nanje prava Slovenaca na samoopredjeljenjezna~i priznavanje prava Srbima da ìve ujednoj dràvi.’ (Oslobo|enje, 25. sije~nja1991. i 27. sije~nja 1991.) Ku~an je izbje-gao odgovoriti na to pitanje, a izbjegao jeodgovoriti i na tiskovnoj konferenciji uLjubljani po povratku iz Beograda. Bilo jeprimjetno i da je ljubljansko Delo pre{utje-lo to klju~no pitanje za razrje{avanjejugoslavenske krize. Bilo je o~ito da suSlovenci promijenili retoriku nakon zad-njeg sastanka sa srpskim vodstvom… A i izkasnijih Ku~anovih izjava vidjelo se da senije radilo o nespretno oblikovanoj izjavi ilio nesporazumu nego o visokom stupnjuusugla{enosti izme|u Ku~ana i Milo{evi}a.Na sastanku s austrijskim kancelaromFranzom Vranitzkym u Be~u 14. oùjka

1991. izjavio je ‘da Hrvatska mora uzeti uobzir poseban poloàj Srba na svojem teri-toriju koji mo`da vodi do priznavanja poli-ti~ke autonomije.’”

Ugledni srpski odvjetnik SSr|a Popovi}u lucidnoj pravnoj analizi urote i veleizdajeod strane Slobodana Milo{evi}a, BBorisavaJovi}a i VVeljka Kadijevi}a pod naslovomRaspad Jugoslavije napisao je: Oni se kaootcepljuju a mi im kao ne damo.

“Odgovor se ne nalazi na pravnom, ve}na politi~kom nivou: ostale republike su sepla{ile sprege agresivno nacionalisti~keSrbije sa JNA. Recimo, KKu~an se sastaje24. januara 1991. sa predsednikom‘suverene i nezavisne’ Srbije da traì odnjega (i dobije) dopu{tenje da iza|e izSFRJ!” (istaknuo Sr|a Popovi}).

Na dogovor izme|u Ku~ana iMilo{evi}a vrlo je precizno ukazala jednaod najboljih poznavateljica Srednje iIsto~ne Europe, norve{ka politologinjaSabrina P. Ramet.

”Kao posljedica toga {to je JNA uprolje }e 1990. oduzela oru`je koje jeSlovenija nabavila za svoju Teritorijalnuobranu, osje}aj ugroènosti me|uSlovencima je eksponencijalno narastao.Ali ono {to tada jo{ nisu znali bilo je to da jeMilo{evi}ev reìm imao, iako je u velikojmjeri bio suglasan s JNA, svoje vlastite cil-jeve i strategije koji su se radikalnorazlikova li od ciljeva JNA u pogleduSlovenije. To je postalo jasno 24. sije~nja1991. kada se tada{nji predsjednik SlovenijeMilan Ku~an osobno susreo s Milo{evi}em.Kao {to mi je Ku~an 1999. rekao, u zamjenuza Milo{evi}eve garancije da Beograd nemateritorijalnih zahtjeva spram Slovenije, on jeosigurao Milo{evi}u svoje ‘razumijevanje’za Milo{evi}eve interese pri zdruìvanjusvih Srba u Velikoj Srbiji.”

Ramet je napravila intervju s Ku~anom 6.rujna 1999. u Ljubljani. Posve jednak zapisnalazi se u ~lanku The Dissolution ofYugoslavia Competing Narratives ofResentment and Blame. U okviru ameri~kogsveu~ili{ta Purdue supredsjedala je me|unarod-noj istraìva~koj skupini povjesni~ara s ugled-nom srpskom povjes ni~a r kom LLatinkomPerovi}, te je u navedenom ~lanku dodala i ovo:

“Milo{evi} je dogovor potvrdio u osob-nom razgovoru s Borisavom Jovi}em, srp-skim ~lanom Predsjedni{tva SFRJ od svib-nja 1990. do svibnja 1991., kojemu je uvelja~i 1991 rekao, primjerice, da ‘pusteSloveniju na miru’ i ponovio u lipnju 1991.:‘Za{to bismo branili slovenske granice — toje privremeno. Braniti moramo ono {to }etrajati.’”.

Sije~anjski dogovor Ku~ana i Milo {ev -i}a iz 1991. naveden je i u mnogimbiografijama Slobodana Milo{evi}a i uznanstvenim monografijama. �

(Nastavak u sljede}em broju)



DOGOVORENONEPRIJATELJSTVOFranjo Tu|man iSlobodan Milo{evi}

DOGOVORENONEPRIJATELJSTVOFranjo Tu|man iSlobodan Milo{evi}


Multifunkcionalni kompleks bise u bliòj perspektivi, zanadati se, trebao po~eti graditiu Isto~nom Sarajevu, nalokaciji nekada{nje kasarne

JNA Slavi{a Vajner î~a. I zva}e se Sr|anAleksi}! “Neposredno poslije rata supruga ija smo osnovali nevladinu organizacijuProtector. Prikupljali smo pozitivne pri~e izrata u BiH i objavili ih u knjizi Svjetla utunelu. Izme|u ostalih, zabiljeìli smo ipri~u tada{njeg imama glave âr{ijskedàmije u Tuzli, hadì MMuhameda efendijeLugavi}a. Tada me se dojmila jednanjegova re~enica koju èlim da citiram:‘Dokle god se bude isticalo ono {topodsti~e na mr`nju, a zanemarivalo ono {topodsti~e na ljubav prema ~ovjeku, ne}e bitihajra i selameta.’ Zato Multifunkcionalnikompleks, sa svim svojim sadràjima isimbolikom koju ima, treba da zove Sr|anAleksi}. Sr|an je tozasluìo!”, kaè JJezdi -mir Milo{evi}, predsje d -nik Ko{arka{ke fon -dacije FENIX iz Isto -~nog Sarajeva, prvi~ovjek u realizacijiovog “multi funk cio -na lno” bitnog sport -skog projekta.

RAZA I MOKAKo{arka{ka fon -

da cija FENIX osno -vana je 2010. i do sadaje ostvarila zna ~ajnerezultate. Organi zovali su,izme|u ostalog, dva Me|u -narodna ko{arka {ka kampana Bjela{nici, na kojima jeu~estvovalo oko dvije stotinemladih ko{arka{a i ko{a rka{ica izBiH i petnaestak zemalja svijeta, saskoro svih kontinenata. Sa njima su radilipoznati treneri, ali i biv{i igra~i sa prostorabiv{e Jugoslavije, me|u kojima su svakakonajpoznatija imena ZZorana Moke Slavni}a i

46

TIME IN

JEZDIMIR MILOŠEVIĆ predsjednik je Košarkaške fondacije FENIX i “ponosnivlasnik” ideje o izgradnji “Multifunkcionalnog kompleksa” koji će,

vjerovatno, biti izgrađen na području opštine Istočno Novo Sarajevo; govorio nam je o ideji, kampanji i vlastitim ambicijama

NA MJESTU “ČIČE”NOVA PRIČA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ],

Arhiva JEZDIMIRA MILO[EVI]A


Budu}i Ko{arka{ki kompleks u Isto~nom Sarajevu nosi}e ime Sr|ana Aleksi}a!

VELIKA AKCIJA Jezdimir Milo{evi}, predsjednik Ko{arka{ke fondacije FENIX

jezdimir milosevic:TEKST osnova.qxd 26.2.2014 22:21

Razije Mujanovi}. Osim kampa, orga nizo -vali su i dva Me|unarodna ko{arka{katurnira za kadete, kao i Kup prijateljstvaRadivoj Kora}, na kojima je u~estvovalo~ak pet biv{ih evropskih prvaka: Barcelona,CSKA, Partizan, Cibona i Bosna. “Dolazaktakvih ekipa na turnir omogu}ilo nam jeuspostavljanje saradnje sa njima pa smo,zahvaljuju}i treneru Barcelone MarcuCalderonu, dogovorili saradnju sa kampomlege n dar nog {panjolskog reprezentativcaRu dyja Fernandeza, na koji odlazi najta -lentovaniji igra~ sa na{eg kampa. Pro{legodine je to bio {esnaestogodi{nji SSelvedinPlanin~i} iz Kanade, visok 208 cm, ~iji suroditelji iz BiH. Pozvao bih ljude izKo{arka{kog saveza BiH da obrate pa`njuna ovog mladog ko{arka{a”, nagla{avaMilo{evi}.

A njegov i njihov najve}i rezultat trebaobi tek biti postignut. Projekat se zove:“Afirmacija interkulturalnog dijaloga me|umladima svijeta putem ‘Ko{arka{keakademije’, ‘Omladinskog hostela’ i NGO‘Youth Network 100’“. Kako i zbog ~ega se~ovjek u ova te{ka vremena, pogotovokokuzna vremena, odlu~i da gradiko{arka{ku dvoranu i hostel, a uz to jo{ iko{arka{ku akademiju? “Ostvaruju}i svojumisiju zbog koje je osnovana, Fondacija jeodlu~ila da realizuje jedan projekat

~iji radni naziv ste naveli, koji ima za ciljizgradnju Multifunkcionalnog kompleksakoga bi ~inila Ko{arka{ka akademija,Omladinski hostel i koji bi bio sjedi{tenevladine organizacije Youth Network 100.Kompleks bi bio sagra|en name|uentitetskoj liniji koja dijeli Sarajevo i

Isto~no Sarajevo, u blizinistadiona fud ba lskog

kluba Slavija. Usklopu kom pleksa,

osim Akad em ije i Hostela,bila bi ne dvorana ve} ko{ arka{ka

sala sa teretanom, multimedijalnom

salom za seminare i konferencije, i ostalipropratni sadràji”, odgovara na na{epitanje predsjednik FENIX-a.

Na Akademiji bi, na principuinternatskog smje{taja, boravili i treniralimladi talentovani ko{arka{i koji bi, shodnovlastitom izboru, poha|ali {kolu ilifakultete u Sarajevu ili Isto~nom Sarajevu,a igrali bi u ko{arka{kom klubu koji bi bioosnovan ukoliko se ostvari ideja oizgradnji kompleksa. “Hostel, ali i drugi

sadràji, bili bi u funkciji

samoodrìvostipro je kta, ali bi imali

veoma va`nu ulogu udjelovanju navedene

nevladine organizacije. Naravno,premalo je ovdje prostora da bi se do

kraja pojasnio koncept ideje, ali mogu re}ida smo na razradi ideje radili vi{e odgodinu dana i smatramo da smo uradilidobar posao. Svjesni sveukupneekonomske situacije u BiH, odlu~ili smoda pokrenemo kampanju koja bi nampomogla da svoju ideju i realizujemo.Prema tome, Fondacija nema novac kojimbi izgradila kompleks, ali nudi projekat

47

KO[ARKA[KI SAN POD (ZVI)JEZDA(MA)

��

Kao {esnaestogodi{njak, JezdimirMilo{evi} je igrao u prvom timu KKBanovi}i, u vrijeme kada je taj klub igrao uPrvoj republi~koj ligi BiH. “Iz tog periodapamtim finale Kupa BiH u Nevesinju,1976., kada smo igrali protiv sarajevskeBosne, koja }e poslije samo tri godinepostati prvak Evrope. ûvao sam @arkaVaraji}a, uspio ga predriblati i dati ko{ kojijo{ uvijek pamtim. Pamtim i znojnicu kojumi je poklonio Ra{a Radovanovi}, koji seupravo bio vratio sa Olimpijskih igara uMontrealu.”

Prije rata studirao je na Vi{oj trenerskoj

{koli u Sarajevu i u~io od takvih profesorakao {to su bili Milovoje Karaleji} i pokojni\or|e Naj{teter. Bio je i pomo}nikMladena Ostoji}a u KK @eljezni~ar izSarajeva. Vodio juniore tog kluba naMe|unarodnom ko{arka{kom turniru u LeMansu u Francuskoj 1990., sa kojima jeosvojio prvo mjesto. Poslije rata nijenastavio trenersku karijeru ve} je osnovaonevladinu organizaciju Protector iorganizovao edukativne radionice iseminare sa mladima {irom BiH.Predsjednik je Ko{arka{ke fondacijeFENIX. �

KO[ARKA[ IZ BANOVI]A

Predriblao Varajića i dobio znojnicuod Radovanovića

27.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

Idejno rje{enje za budu}iMultifunkcionalni kompleks


koji je mogu}e realizovati na na~in koji smozamislili”, obja{njava Jezdimir Milo{evi}.

AFIRMACIJA DIJALOGAPro{le sedmice FENIX je pokrenuo

kampanju 100 Cities World for Sarajevo &East Sarajevo. “Cilj kampanje je animirati100 gradona~elnika gradova svijeta dapomognu izgradnju Multifunkcionalnogkompleksa. Svim tim gradovima Fondacija}e se, na neki na~in, oduìti tako {to }e grbi naziv tih gradova trajno ukra{avati fasadukompleksa na samom njegovom ulazu!Mislim da }e to biti jedina gra|evina usvijetu ~iju fasadu }e ukra{avati stotinugrbova svjetskih gradova. Svi oni koji buduposje}ivali Kompleks, a tu posebno mislimna mlade iz tih gradova koji }e boraviti uHostelu, bi}e ponosni na to {to je njihovgrad u~estvovao u realizaciji jednogovakvog projekta. Pomaù}i nama, tigradovi }e pomo}i i mladima iz tihgradova, jer }e Fondacija svima njima, kaoi svim potpisnicima peticije, omogu}iti daimaju trajni popust u hostelu od 50%!Naravno, Fondacija }e nuditi i drugepogodnosti, ali vi{e o tome moè sepro~itati na na{oj web stranici:www.fenix.ba.”

A za{to 100 gradova svijeta? “Sarajevo}e ove godine obiljeìti stogodi{njicuSarajevskog atentata i po~etka Prvogsvjetskog rata. Fondacija èli daMultifunkcionalni kompleks postanesimbol koji }e sluìti povezivanju mladihiz cijelog svijeta. Mislim da ne treba nispominjati da na ovaj na~in dajemo svojdoprinos razvoju turizma u BiH, posebnoomladinskog turizma. Putem nevladineorganizacije Youth Network 100 uspost -avi}emo i saradnju sa nevladinimorganizacijama u svijetu, jer je cilj njenogosnivanja afirmacija interkulturalnogdijaloga me|u mladima BiH i svijetaputem sporta, turizma, kulture, muzike iumjetnosti. To je jezik koji mladi najboljerazumiju. Tako }e Kompleks svojesadràje ponuditi svima onima koji èlesara|ivati sa nama. Naravno, osim traènja

podr{ke od gradova svijeta, o~ekujemo dazna~aj projekta prepoznaju i drugi ipomognu da se on realizuje. Tu prije svegamislim na agencije koje su do sada mnogou~inile u pruànju podr{ke projektima uBiH, me|u kojima bih spomenuo ameri~kiUSAID, {vedsku SIDA, tursku TIKA idruge agencije”, veli Jezdimir Milo{evi}:“Odmah po pokretanju kampanje uputilismo dopise visokom prestavniku, gospo -dinu VValentinu Inzku, kao i grado na~el -nicima Sarajeva i Isto~nog Sarajeva izamolili ih da nas prime kako bi ihupoznali sa projektom i na{om

kampanjom. Moram priznati da smoodgovor od gospodina Inzka dobili odmahpo slanju dopisa i taj sastanak }e bitiuprili~en za nekoliko dana.

O~ekujemo da poziv za sastanakdobijemo i od dvojice gradona~elnika, ivjerujem da }e oni to u~initi. Posebno zatojer, kao {to sam rekao, Sarajevo i Isto~noSarajevo zajedni~ki organizuju Zimskievropski festival mladih 2017., a sadràjikoje Kompleks nudi svakako }e biti ne{to{to s ponosom moèmo pokazati svijetu.”Hajde, rodilo se, valja ga ljuljati... Pa gaotvoriti za ~itav svijet! �


TIME IN

�

Ko{arka{ku akademiju trebao bi voditislavni jugoslovenski ko{arka{ Zoran MokaSlavni}. “S ponosom mogu re}i da jeMe|unarodni ko{arka{ki kamp naBjela{nici bio jedini kamp na kome jeu~estvovao Zoran Moka Slavni}. Ne zato{to ga niko nije zvao ve} zato {to nigdjenije èlio da ide. Zaista smo ponosni na~injenicu da je takva jedna ko{arka{kalegenda prepoznala ono {to radiKo{arka{ka fondacija FENIX i {to jeodlu~io da nam da svoju podr{ku. S punimpravom mogu re}i da je on, osim {to je bioveliki igra~, i veliki ~ovjek. Sa gospodinomSlavni}em sara|ujemo od 2011. i kadasmo mu predstavili ideju i konceptKo{arka{ke akademije bio je odu{evljen.Pristao je da rukovodi radom Akademije, alii da bude trener kluba koji bi bio osnovan usklopu Akademije! Ako znamo da je

popularni Moka zasluàn za karijere takvihko{arka{kih veli~ina kao {to su pokojniDraèn Petrovi}, Toni Kuko~, DinoRa|a, da je prepoznao talenat Aleksandra\or|evi}a i Milo{a Teodosi}a kada suneki sumnjali u to, onda je jasno {ta bi zamlade ko{arka{ke talente zna~iosvakodnevni rad sa legendarnimjugoslovenskim ko{arka{em. Bila bi tojedina ko{arka{ka akademija u svijetu kojubi vodio olimpijski, svjetski i trostrukievropski {ampion, uz to i ~lan Ku}e slavnihSvjetske ko{arka{ke federacije (FIBA).Mo`da je na njegovu odluku uticalo i velikoprijateljstvo koje je gajio sa proslavljenimbosansko herceg o va~kim ko{arka{emMirzom Deliba{i}em. Njih dvojica su biliveliki prijatelji i to prijateljstvo nikada ni~imnije bilo naru{eno”, isti~e JezdimirMilo{evi}. �

KAO FENIX IZ PEPELA

Zoran Slavnić je pristao da vodinašu “Košarkašku akademiju”

BUDUĆE ZVIJEZDE NAPARKETU: Na Akademiji bi,na principu internatskogsmještaja, boravili i treniralimladi talentovani košarkašikoji bi, shodno vlastitomizboru, pohađali školu ilifakultete u Sarajevu iliIstočnom Sarajevu

MAG BASKETAZoran Moka Slavni}


Obnovljena Gradska vije}nica,simbol Sarajeva, bi}e, kao {toznate, sve~ano otvorena u majuove godine. No, mo`da ne znate,da }e otvorenju prethoditi

promocija monografije, zapravo prve ikadanapisane knjige o tom monumentalnomzdanju u glavnom gradu Bosne i Herce -govine. Koautori su: knjièvnik VVale ri jan@ujo i arhitekti SSmajo Mulaomerovi} iFerhad Mulabegovi}.

MORALNA OBAVEZAA, {ta je to “natjeralo” koautore da se

upuste u jedan tako kompleksan i slojevitproces, {to i jeste stvaranje monografije oVije}nici, pitamo NNedàda Mulaomerovi}a,urednika ovog izdanja i arhitektu projektanjene obnove: “Sva trojica autora su naodre|eni na~in dobar dio ìvota posvetiliVije}nici. Valerijan @ujo svojimdugogodi{njim predanim istraìva~kimradom i pisanjem o Sarajevu, a FerhadMula begovi} i rahmetli Smajo Mulao mer -ovi} kroz projekat arhitektonske obnoveVije}nice. Mo`da je upravo ta ~injenica, daza sve vrijeme burnog postojanja Vije}nicenije napisana niti jedna knjiga o njoj, bilaosnovni motiv za izradu ove monografije.Svakako se javila i potreba u vidu moralneobaveze, jer te{ko da iko osim navedenihautora u ovom momentu moè bitikompetentan za izradu jedne ovakvemonografije.”

Koliko dugo je monografija nastajala,

jer u sli~nim situacijama uvijek treba biti naoprezu da se ne{to ne bi izostavilo? “Ideja oizradi monografije nastala je 2009.,neposredno nakon zavr{etka izradeprojektne dokumentacije obnove Vije}nice,koju je izradila firma Urbing d.o.o., na ~elusa Smajom Mulaomerovi}em i FerhadomMulabegovi}em. Poznati istori~ar i pisacValerijan @ujo se u samom startu uklju~io uizradu monografije, kao jedan od autora, iupravo je njegovo u~e{}e doprinijelo tomeda sve historijske i druge ~injenice vezaneza Vije}nicu a i grad Sarajevo buduuvr{tene u ovu knjigu”, odgovara na na{epitanje Nedàd Mulaomerovi}. A na{sagovornik nam je opisao i dio procesa unastanku knjige. Recimo, ko je to jedan dando{ao u Arhitektonski studio Urbing uSarajevu i iznio svoju ideju, èlju,ambiciju... “To se nije desilo odjednom,ideja se stihijski ra|ala. Da bi uop{te bilo

mogu}e odgovoriti zadatku kao {to jeprojekat obnove Vije}nice, bilo jeneophodno prvenstveno posvetiti setemeljitom istraìva~kom radu u vidupotrage za starim fotografijama enterijera ieksterijera, te izvornim crteìma projekta iz1892. i sre}om, bili smo vrlo uspje{ni utome. Nakon zavr{etka izrade projektaobnove ostali smo u posjedu ogromnogoriginalnog i ekskluzivnog materijalavezanog za Vije}nicu, koji nas je doveo upitanje ‘a {ta sad sa ovim?‘. S obzirom da jeVije}nica oko dvadeset godina bila jedanvid ‘mrtvog‘ gradskog tkiva i volumen skojim su gra|ani zbog dugog vremenskogperioda potpuno izgubili interakciju,odlu~ili smo se da dio tog materijalapremijerno prikaèmo u vidu izlo`beSarajevska Vije}nica jo{ jednom/ SarajevoCity Hall Revisited, kako bi smo starijimnara{tajima osvjeìli memoriju, a mla|imaukazali na rasko{ i kulturno blago koje }eopet u punom sjaju da krasi na{ grad.”

Do}i do svih tih fotografija, u kojima jeVije}nica “samo svoja i sama”, nije bionimalo jednostavan posao: “Prvo smo sejavno oglasili sa upitom da se mole svigra|ani koji posjeduju bilo kakav foto, ilivideo materijal da nam se jave i iza|u ususret u svrhu {to uspje{nije realizacijeprojekta obnove. Ono {to je nama, kaoprojektantima, stvaralo problem u tovrijeme bilo je to da su ljudi uglavnomimali slike eksterijera Vije}nice, te jeunutra{nja rasko{ bila potpuno nesaglediva,a zadatak je bio vratiti autenti~nost. Stogasmo vrlo brzo krenuli obilaziti arhive imuzeje u Sarajevu, Be~u, Budimpe{ti, gdjesmo uspjeli do}i do dora|enog fotoma -terijala. Najve}i uspjeh u tom istraìva -


KONA^NO U KONA^NICI

Napisana je, opremljena i grafički oblikovana prva knjiga o sarajevskoj Gradskojvijećnici, a uz to je još i dvojezična; usko vezana za mnoge historijske događaje,

onako lijepa i nevina, i obnovljena, ponovo će Vijećnica, za potrebe svih onihodakle god da dolaze a koji pronađu svoj interes, biti otvorena u maju ove godine

INTELEKTUALNO VIJEĆE O VIJEĆNICI

Nedàd Mulaomerovi}: “Knjiga o simbolu Sarajevastvarana je dugo i temeljito je slagana u volumen od

ne{to vi{e od 250 stranica“

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: Privatna arhiva

NED@ADA MULAOMEROVI]A

��

VIJECNICA:TEKST osnova.qxd 26.2.2014 21:58


PRVA MONOGRAFIJA O SARAJEVSKOJ VIJE]NICI

APOKALIPSA TADA ^etnici su Vije}nicu zapalili krajem augusta 1992. godine


~kom radu bio je kad je Ferhad, ~itaju}iknjigu SSlavice Markovi} ]iril Ivekovi} -arhitekt i konzervator, do{ao do informacijeda se ve}ina radova prof. IIvekovi}a, ina~earhitekte koji je dovr{io izgradnju Vije}nice1896., nalazi u Kaptolskom arhivu uZagrebu. To je bio prelomni momenat umukotrpnom procesu izrade projekta, jersmo imali sre}u da smo otkrili oazu,odnosno originalne crteè po kojim jeVije}nica i gra|ena. Tada{nja grafi~kaobrada arhitektonskih nacrta je potpunodruga~ija od dana{nje, zato {to otisak pera iakvarel boja svakom tom nacrtu daje teìnuumjetni~kog djela. Svakako, dobar dio togekskluzivnog materijala se nalazi u knjizi”,obja{njava Mulaomerovi}.

FAKTOGRAFSKI SNIMAK I HRONOLOGIJAOva knjiga, pored pregleda povijesnog

konteksta, prikaza gradnje, djelovanja,destrukcije i obnove, obuhvata i prikaz ovepalate kroz precizan faktografski snimak,glosar i hronologiju. “U okviru povijesnogokvira Valerijan je, izme|u ostalog, pisao ozalasku vi{estoljetne osmanske vladavinena na{im prostorima te dao faktografskiosvrt o prilikama vezanim za austrougarsku

vladavinu - aneksija, atentat, itd. Naravno,mnogo vi{e teksta o samoj Vije}nici, podradnim podnaslovom Gradnja/raza ra -nje/obnova, nalazi se u knjizi. A autorskitekstovi Ferhada i Smaje uglavnom suvezani za dio koji tretira obnovu Vije}nice.Mnogima je poznato da je izvorna arhit ek -tura Vije}nice vrlo specifi~na po tzv.

maurskom, konkretno u slu~aju Vije}niceneomaurskom stilu, koji poti~e sa sjeveraAfrike te juga [panije, a unutra{njaslikarska dekoracija Vije}nice u istom stilupredstavlja jedan od primjera sobo -slikarstva u Bosni i Hercegovini. O samojarhitekturi objekta, istraìva~kim radovimai fazama obnove govori dobar dio oveknjige, jer obnova Vije}nice traje osa -mnaest godina i nije predstavljala nimalolagan zadatak”, veli sarajevski arhitekta.

Arhitektonski studio Urbing, dakle,nosilac je projekta. A Mulaomerovi}a}emo, kao urednika izdanja, upitati i da li jesada, kada je monografija u zavr{noj fazi,zadovoljan ura|enim poslom: “Naravno dasam zadovoljan. Ova knjiga se radila dugovremena i temeljito slagala u volumen odne{to vi{e od 250 stranica. Imali smo,zaista, dovoljno vremena da ovu knjiguiznesemo onako kako zasluùje. Unutarsame knjige nema ne{to na {ta sam posebnoponosan... Jednostavno, ponosan sam nakompletno izdanje! Nadamo se da }e ovaknjiga dospjeti u ruke {to vi{e ~italaca jeriskreno, da nisam i sam u~estvovao u njenojizradi i projektu obnove, ne bih sigurno nidanas znao {ta je zapravo ‘simbolSarajeva‘, kao {to, siguran sam, mnogi na{isugra|ani i ne znaju.” Sve, sve, i sve, ali nasje stvarno interesovalo kako to da do sadaniko nije napisao knjigu o sarajevskojgradskoj vije}nici. “Mislim da do razaranjaVije}nice nije postojala posebna potreba dase taj objekat posebno tretira u odnosu nadruge vrijedne objekte u gradu, iako je dotada ve} bila usko vezana za mnogehistorijske doga|aje, kao {to su Sarajevskiatentat, zasjedanje prvog Bosanskog saborate mnoga politi~ka i kulturna de{avanja.Danas ve}, Vije}nica pored svoje burnehistorije, ali i titule ‘simbol Sarajeva‘,predstavlja svojevrsnu metaforu urbicida ikulturocida i kao takva mora imati knjigu navi{e jezika”, isti~e Nedàd Mulaomerovi}.

A, na koji na~in se izrada knjige


KONA^NO U KONA^NICI

�

U infu koji smo dobili, izme|u ostalogsmo mogli pro~itati: “Sarajevska gradskavije}nica, u globalnim razmjerima,najpoznatije je sarajevsko zdanje. Ona jene samo nezaobilazan detalj ve}inepanoramskih prikaza grada nego isvojevrstan simbol njegovih mijena. Kaogradska ku}a, a jo{ vi{e kaovi{edecenijsko sjedi{te Nacionalne iuniverzitetske biblioteke Bosne iHercegovine, Vije}nica je duè od jednog

stolje}a bila u ìì svih bitnih politi~kih ikulturnih zbivanja u Sarajevu i Bosni iHercegovini. Ona je svjedok smjenenekoliko dràvnih sistema, Sarajevskogatentata, stra{nih isku{enja dvaju svjetskihratova, jedinstvenog uspona grada uvrijeme XIV zimskih olimpijskih igara 1984.i, kona~no, kao Nacionalna biblioteka bilaje izloèna barbarskom napadu, paljenju irazaranju. Postala je tako suvremenommetaforom urbicida i kulturocida...” �

[TA JE NAMA VIJE]NICA..?

... metafora za urbicid i kulturocid!

Valerijan@ujo

SmajoMulaomerovi}

FerhadMulabegovi}

NedàdMulaomerovi}


finansirala, kao i kada bi knjiga trebala bitipromovisana? “Kompletan tekst i odabirfotografija je zavr{en. Trenutno se uporedovr{e lektorisanje - poglavlje po poglavlje,prevod te dizajn knjige i sve }e bitispremno za {tampu 1. aprila ove godine. Uvi{e navrata smo aplicirali na razneobjavljene grantove u proteklom periodu,ali naàlost, bezuspje{no, tako da smo biliosu|eni da sami finansiramo knjigu kao

izdanje firme Urbing. Kako bi {tobezbolnije podnijeli taj teret, prije nekolikodana smo otvorili pretplatu i projekat objavilina internet servisu: www.kickstarter.com,kako bi omogu}ili zainteresovanima da ve}sad naru~e knjigu i na taj na~in podrèfinalizaciju projekta. Kickstarter je trenutnonajve}a internet stranica za kolektivnofinansiranje. Radi se o platformi osnovanoj2008. za finansiranje kreativnih projekata,

koja omogu}ava proizvo|a~ima videoigrica, ~asopisa, knjiga i ~udnih malihinovativnih proizvoda da skupe kapital.Svakako bih iskoristio priliku i da pozovemsve zainteresovane institucije, kompanije,da se uklju~e u pretplatu ove knjige, a sveinformacije o pretplati kao i kontakt e-mailmogu}e je na}i na stranici: www.vijecnica.ba, kaè arhitekta projektaobnove Vije}nice. �

PRVA MONOGRAFIJA O SARAJEVSKOJ VIJE]NICI

Svim

građanima

Bosne i

Hercegovine

sretan

1.mart

Dan nezavisnosti!

Općina Stari Grad Sarajevo


KOLORISTI^KA OBRADANacrt novog/starog izgledafasade Gradske vije}nice


„Najve}i broj kriti~ara, koji moj romanproblematizuju na ideolo{ki na~in, zamerami ru{enje tog mita, ali niko me ne}eubediti da su ljudi razli~itih nacionalnostizajedno preìvljavali opsadu grada. USarajevu je za tih sedamsto dana to bilonemogu}e. âk i pre rata u mojoj generacijise ta~no znalo ko je koje nacionalnosti. Bilobi puno vi{e me{ovitih brakova u Bosni danacionalnost nikom nije bila va`na“, kaèbiv{i Sarajlija VVladimir Kecmanovi}, autorkontroverznog romana Top je bio vreo, kojiiz vizure dje~aka srpske nacionalnostigovori o ~etvorogodi{njoj opsadi Sarajeva.

[OVINISTI^KI BU]KURI[Pro{lo je skoro tri godine od po~etka

snimanja istoimenog filma po scenariju i ureìji SSlobodana Bobana Skerli}a (kosce -narista je sarajevski reìser Ale{ Kurt), i unezavisnoj produkciji TTihomira Stani}a.Top je bio vreo kona~no }e svoju svjetskupremijeru imati na otvaranju predstoje}eg,42. beogradskog me|u narod nog filmskogfestivala FEST, 28. februara u Sava centru.Osim mnogobrojnih problema koji supratili produkciju ovog ostvarenja (a glavnije bio nedostatak novca), pisac Vladimir

Kecmanovi} ovih dana javno je iskazaonezadovoljstvo filmom ustvrdiv{i da tapri~a „uop{te ne li~i na njegov roman“.

“Znate, filmovi zbog prirode medijamoraju da se razlikuju od knjiga, to jesasvim jasno, me|utim, ukoliko je (Skerli},op.a.) osnovni smisao ideje hteo da menja,zbog ~ega nije napravio svoj scenario? Utom smislu jeste u pitanju zloupotreba jerreditelj o~igledno nije bio u stanju danapravi pri~u kao {to je ova“, izjavio je zaBlic Vladimir Kecmanovi}.

Pisali smo uo~i po~etka snimanja filmao Kecmanovi}evoj, po mnogo ~emukontroverznoj, knjizi, zbog koje su saradnjusa Skerli}em svojevremeno odbili pisacAbdulah Sidran i rediteljka IInes Tanovi},glumci SSadìda [eti} i AAlban Ukaj, tescenograf VVedran Hrustanovi}. Podsjetimo,glavnom junaku romana, dje~aku srpskenacionalnosti, na samom po~etku rata uSarajevu od granate ginu roditelji, a onostaje prepu{ten „na milost i nemilost“svojim kom{ijama u jednom sarajevskomsoliteru. Premda duboko istraumiran inijem nakon granate koja je u jednojsekundi odnijela ~itav njegov svijet i ìvotbezbri`nog djeteta kakav je do tada jedinopoznavao, uto~i{te i novi dom dje~akpronalazi kod komi{inice Tidè, ènesrednjih godina, muslimanke, koja gaprihvata kao svoje dijete... Opisuju}i

doga|aje u kratkim, isprekidanim re~en i -cama koje dijelom podsje}aju na pjesni~kestrofe, a dijelom na sudski stenogram,Kecmanovi} je nastojao prikazati rat nadepersonaliziran na~in i bez odre|enja otome ko je tu napada~, a ko `rtva, vode}i semi{lju da su u ratu svi manje ili vi{e `rtvena svoj na~in, bez obzira na to sa kojestrane topovske cijevi se nalazili.

„To je politi~ko vi|enje onoga {to sede{avalo u sarajevskom logoru tokomopsade grada, vi|enje po matrici Dobrice]osi}a, ili Vladimirovog oca NenadaKecmanovi}a“, govorio nam je prije trigodine Abdulah Sidran, kojem je Skerli}ponudio da zajedno rade na scenariju.

Kecmanovi}ev roman izazvao je kritike


O OPSADI SARAJEVA NA 42. FEST-u

Pi{e: MAJA RADEVI]

Premijerom filma TOP JE BIO VREO scenariste i redi -te lja SLOBODANA BOBANA SKERLIĆA, snimljenompo motivima istoimenog romana pisca VLADIMIRAKECMANOVIĆA, koji kroz prizmu dječaka srpske

nacionalnosti govori o opsadi Sarajeva, 28. februara ubeogradskom Sava centru bit će otvoren 42. FEST;

„SB“ otkriva zbog čega su pisac Kecmanović i rediteljSkerlić „zaratili“ uoči premijere

SAMO DA RATANE BUDE...

Od ideolo{ki “problemati~nog“ romana VladimiraKecmanovi}a, reditelj Skerli} (ne)o~ekivano napravio

film koji se, kako kaè, svrstava jedino na stranu ljudskosti

T O P J E U Z A V R E O

boban skerlic:TEKST osnova.qxd 26.2.2014 21:48

i u dijelu javnosti i medija u Srbiji. Tako jekriti~ar beogradskog lista Danas VladimirArseni} napisao: „Kecmanovi}ev roman je,u najmanju ruku, problemati~na ideolo{katvorevina koja relativizuje op{teprihva}enupoziciju `rtve {to, bez svake istorijskesumnje, pripada gra|anima Sarajeva koji suistrpeli zversko bombardovanje. Me|utim,ni to ne bi bilo stra{no da je knjigu napisaoneko ko je preìveo opsadu ili da ovakavideolo{ki sklop romana ne ide na rukuestabli{mentu u Srbiji, kome ne bi trebalopruìti pravo da se nasla|uje nad ne~im za{ta snosi ne malu krivicu.“

No, sude}i prema onome {to seproteklih dana doga|alo na relaciji Skerli}-Kecmanovi}, iako se posluìo motivima izromana kao osnovom za film, BobanSkerli} je ~vrsto odlu~io da se ogradi odsvih elemenata iz knjige koji promovirajunacionalisti~ku - u ovom slu~aju srpsku -ideologiju. Prvu verziju scenarija uradio jeKecmanovi}, i to je i verzija koju su odSkerli}a dobili pomenuti glumci i autori iz

Sarajeva. Me|utim, reditelj sada kaè kakotaj inicijalni scenario nije zadovoljioelementarne zanatske kriterije te da je, {toje jo{ va`nije, u poku{aju da ekraniziravlastiti roman Vladimir Kecmanovi}napravio „{ovinisti~ki bu}kuri{ u komelikovi nisu razgovarali iz sopstvenihkaraktera, iz situacija, odnosa, ve} supredstavljali delegate sopstvenih etniciteta,koji komuniciraju iz nacionalnih stereo -tipa.“ Ne{to kao kursadìje, samo mnogokrvolo~nije, obja{njava Skerli}. ProducentTihomir Stani} taj je scenario odbacio iKecmanovi} se filmom dalje nije bavio.

„Ja sam Kecmanovi}ev roman pro~itaodruga~ije od toga kako ga sam tuma~i. Uodnosu na njegovo tuma~enje ja imamsvaku i umetni~ku i intelektualnu i ljudskudistancu. Ja roman, naime, nisam pro~itaokao ratnohu{ka~ki pamflet, a on bi voleo datako bude pro~itan. I to je njegovo pravo.Peki} je lepo rekao: ‘Ne verujteknjièvnicima, verujte knjièvnosti’“, kaèBoban Skerli} i dodaje: „„Opsada Sarajeva


SUKOB KECMANOVI]-SKERLI]

��

TEROR NAD DJETINJSTVOMGlavnu ulogu u filmu tuma~i dje~akStanislav Ru~nov iz Bosanske Dubice


je okon~ana pre skoro 20 godina. Ako tonije dovoljno dug period da se o tom pe rio -du govori jasno i otvoreno, onda je ovodru{tvo duboko bolesno. A budu}i da temazaista stvara kontroverze, dijagnoza jeo~igledna. Ovaj film se ipak ne baviistorijskim zaklju~ivanjima. Bavi se sud bi -nom i odrastanjem jednog de~aka u datomistorijskom kontekstu, bavi se terorom nadjednim detinjstvom. Tom unakaènomdetinjstvu smo za te oìljke svi krivi, nemaiskupljenja.“

Odgovaraju}i na Kecmanovi}eve„optu be“, Skerli} kaè da nije zadatakfilma da bude „pre~ica onima koje mrzi da

pro~itaju lektiru“. U jednom od tekstova nasvojoj oficijelnoj web stranici, jasno jenaveo: „Nije ta~no da film govori ozlo~inima Armije BiH - to nije tema ovogfilma; Nije ta~no da je dozvola za snimanjeizdata sinu Nenada Kecmanovi}a; nijeta~no da je Vladimir Kecmanovi} sce na -rista ovog filma - on je autor romana;scenario sam uradio ja u saradnji sa Ale{omKurtom; nije ta~no da su branitelji Sarajevaprikazani kao plja~ka{i i ubice; nije ta~noda scenario kalja ugled i ~asnu odbranubranilaca Sarajeva; ne snimaju Srbi film uSarajevu o Sarajevu. Film snimajufilmadìje. Razli~itih nacionalnosti ikonfesija. Nacionalnost i konfesija nisu bilikriterijum za saradnju. Nisu ~ak bili ni temarazgovora. Smatrao bih prostaklukom da topitam.“

GENETSKI KODOVI KARAKTERAPrema rediteljevim rije~ima, ovaj film

nema namjeru da se udvara publici, ve} dauznemiri, da uzbudi, da provocira...„Strana koju ovaj film zauzima je stranaljudskosti. A, de~ja suza nema nacio nal -nost ni konfesiju“, kaè Boban Skerli}.

Tendencioznost Kecmanovi}evog romananajuo~ljivija je na samom njegovomzavr{etku kada dje~ak, ogor~en i bijesanzbog svega {to je doìvio i vidio uopkoljenom gradu, bjeì na srpsku stranu itamo, sa jednog brda, iz topa ispaljujegranate na Sarajevo. Upravo taj prizorSkerli} je potpuno izbacio, odnosnopromijenio u filmu, {to je i najvi{erazbjesnilo pisca Kecmanovi}a. Kada namje govorio o razli~itim politi~kim, odnosnoideolo{kim tuma~enjima koja bi filmmogao izazvati, Skerli} je rekao da „ne}ebiti iznena|en {to }e se palanka i ~ar{ijauznemiriti i pro~itati film iz svojihuskogrudih i upro{}enih vizura“: „„Nadamse, ipak, da }e se formirati kriti~na masaonih koji }e biti spremni da film gledajuotvorenog uma, ne prebrojavaju}i krvnazrnca i ne analiziraju}i genetske kodovekaraktera. Pogotovo {to tu ne}e ni{ta na}i.Jer, to {to je de~ak srpske nacionalnosti, aèna-heroj Muslimanka, ne govori ni{ta nio Srbima ni o Muslimanima. Njihov odnosje odnos po`rtvovane ène i neza{ti}enogdeteta. Ni{ta se ne bi promenilo u filmu nida su nacije likova inverzne. Ovaj film jefilm o ljudima. Pa }e ga ljudi, nadam se,rado i otvorenog srca gledati. Svuda. I uSarajevu i u Beogradu, Banja Luci,Zagrebu, Parizu, Veneciji, Tirani, KualaLumpuru, Karakasu... Tuma~enja kojafilm sagledavaju iz politikanskih vizurane}e izostati. Ali, ona samo govore oonima koji ih iznose“, zaklju~uje BobanSkerli}. �


O OPSADI SARAJEVA NA 42. FEST-u

�

Film Top je bio vreo snimljen je ukoprodukciji Srbije i Bosne i Hercegovine- ta~nije, Republike Srpske. Producenti suDrina film i Balkan film, koproducentiRadio televizija Republike Srpske, Filmskicentar Srbije, Ministarstvo kulture iinformisanja Republike Srbije, a kaosufinansijer naveden je i predsjednikRepublike Srpske Milorad Dodik.

Uloge u filmu tuma~e: StanislavRu~nov, Anita Man~i}, MuhamedDupovac, Mugdim Avgadi}, Slavko

[timac, Nikola \uri~ko, MilicaMihajlovi}, Gordana Gadì}, IvicaVidovi}, Mira Banjac, Bojana Maljevi},Fe|a [tukan, Aleksandar Stojkovi},Faketa Salihbegovi}-Avdagi}, MiroBarnjak, Rijad Gvozden... Fotografijupotpisuje Du{an Joksimovi}, montaù\or|e Markovi}, scenografiju KirilSpaseski, a zvuk Aleksandar Proti}.

Budèt filma, koji je sniman uBosanskoj Dubici, iznosi ne{to vi{e odmilion eura. �

GLUMCI IZ BiH, SRBIJE I HRVATSKE

Predsjednik RS-a Milorad Dodiksufinansirao film

KECMANOVIĆ: Niko meneće ubediti da su ljudirazličitih nacionalnostizajedno preživljavaliopsadu grada. U Sarajevuje za tih sedamsto dana tobilo nemoguće

SKERLIĆ: Ja roman,naime, nisam pročitao kao ratnohuškački pamflet, a Kecmanović bi voleo da tako budepročitan. I to je njegovo pravo



DE(LUXE) LUCIA

Bje to 690. broj Slobodne Bosne.Najavljivali smo sa velikomrado{}u i ponosom koncertPaca de Lucije u Bosanskomkult ur nom centru u Sarajevu.

Sad, pak, u 903. broju, sa tugom i sjetompi{emo o Pacu, nakon {to je sa gitarom uruci i flamencom na du{i, oti{ao na putka nekom od sazvje`|a. Umro je na plaìu Meksiku, od sr~anog udara. U 66.godini.

DVA PUTA SARAJEVOBa{ je nekulturno i neukusno, krajnje

neprihvatljivo samog sebe citirati. Ali,samo }u komadi} tog teksta iz 690. brojaprenijeti, jer pisao sam o tome kada samprvi put vidio Paca mar{ala. Vjerovatno tonikome nije interesantno, ali ko mi moèzabraniti da pi{em. Dakle, bez navodnika,bio je to neki juli, 1996., ki{an i tmuran unjema~koj pokrajini Hessen, i u njenomglavnom gradu Wiesbadenu. Kabanice suse na ulazu u tamo{nji Kurparkprodavale kao kineski ki{obrani usarajevskoj Ferhadiji u sli~nimvremenskim uslovima.No, fanove Pacade Lucije tu

no} ni{ta nije moglo sprije~iti da odgledajukoncert od po~etka do kraja, pa ~ak ni da pookon~anju izvrsne svirke jo{ malopro}askaju u Kurparku i sabiraju utiske.Pogotovo {to Paco na sceni nije bio sam:svirao je tu no} akusti~ni, i fantasti~ni, TheGuitar Trio, okupljen prvi put nakonpetnaest godina, kada su objavili FridayNight In San Francisco. Pored glavnogjunaka ove pri~e, u tom triju svirali su i AAlDi Meola i John McLaughlin. Eto, ne}uvi{e.

Dva puta je Paco svirao u glavnomgradu Bosne i Hercegovine. Prvi put 2006.u Zetri i drugi put u Bosanskom kulturnomcentru 2010. godine. Ne}u sebi oprostiti {toga nisam gledao u Zetri, ali se radoprisje}am njegovog koncerta u BKC-u, 6.februara 2010., kada sam drugi put vidioPaca mar{ala. Sje}am se, ulaznice suko{tale 60 i 70 KM. I tada i sada visoke suto cijene za Sarajlije. Me|utim, do{ao je

Paco, a gra|ani tog gradasu pokazali da volemuziku i ne “pitaju zacenu” kada su umogu}nosti dobitikvalitet. Treba li re}ida je koncert nekolikodana ranije bio

rasprodat? Normalnoda ne treba. A koncertk’o Pacov koncert.

Savr{en! Nema tu gre{aka. Ni kod njega nikod sedam muzi~ara koji su s njim tada bilina bini.

NA KARTI PUTOVANJA...Sve tu {tima i funkcioni{e, a flota na

~elu sa mar{alom, ili ako ho}ete admiralomPacom plovi muzi~kim morem, pa i akovremenski uslovi to ne dozvoljavaju. Ni{taih ne moè sprije~iti niti iznenaditi. Bio jeto Paco de Lucia and Band Live on Tour2010, a na Pacovoj karti putovanja Sarajevoje bilo nezaobilazno. Ali, stvarno je torekao, nije ovdje i sada patetika domin an -tna. Dodu{e, od njegove prve turneje 1963.pa do tada nagledao se on svakakvihljepota, ali, eto, SARAHEVO je zapamtio!

Ne}emo zaviriti na njegovu oficijelnustranicu kako bi prebrojavali albume koje jePaco de Lucia objavio u svojoj odistaimpresivnoj karijeri. Jer, za{to bismo toradili, kada ni on sam nije znao koliko ih jeobjavio. A pogotovo nije znao na koliko jekompilacijskih izdanja sudjelovao. I sakoliko je muzi~ara sara|ivao. Sa ve}spomenutim Meolom i McLaughlinom, izve} spomenutog fantasti~nog The GuitarTrija, snimao je i nastupao i pojedina~no.

Gitaru je Paco po~eo svirati kada su mubile ~etiri godine. Prvi javni nastup imao je1959., a {est godina kasnije objavio je svojstudijski prvijenac. Od nagrada }emo ovomprilikom izdvojiti onu koju je osvojio kaodvanaestogodi{njak. Festival se zvao:Concurso Internacional Flamenco de Jerezde la Frontera. Ma {ta god to zna~ilo... Abio je Paco i pjeva~. A bio je i FFranciscoSánchez Gómez. Kada se rodio... �

Preminuo je PACO DE LUCIA, najveći flamencogitarista na svijetu; imao je 66 godina i o instrumentu što gitara se zove znao je sve

DVA PUT SAM VIDIOPACA MARŠALA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

Sarajlije itekako pamte dva nastupaPaca de Lucije u Sarajevu,

2006. i 2010. godine

HASTA LA VISTA, AMIGO

paco de lucia:TEKST osnova.qxd 26.2.2014 22:01


KULT MARKETBROKEN BELLS

After the DiscoBand BrokenBells objavio jealbum podnazivom Afterthe Disco. IzaprojektaBroken Bellsstoje poznatiglazbenici:

James Mercer, otprije poznat kaogitarist grupe The Sins, i Brian Burtonpoznatiji kao Danger Mouse. Kao {tonaslov albuma govori, rije~ je o glazbikoja iz disco ere preko elektroni~keglazbe evoluira u indie pop zvuk.

CHROME DIVISION

Infernal RockEternal

Vijest zapoklonikeheavy metalzvuka.Norve{kimetalciChromeDivisionnedavno su

objavili album pod nazivom InfernalRock Eternal. Na albumu se nalazidvanaest pjesama, a potpisuje gaizdava~ka ku}a Nuclear Blast. “Kosati”Norveàni osnovani su 2004., a dosada su objavili ~etiri dugosviraju}anosa~a zvuka.

MASTERS OF DISGUISE

Back With AVengeance

Ameri~kispeed metalband Mastersof Disguiseobjavili sunovi studijskialbum BackWith AVengeance.Pjeva~ Chris

Logue, poznatiji iz pri~e o banduSavage Grace, koji je prestao s radomprije ~etiri godine, okupio je oko sebeglazbenike s kojima je i ranijesura|ivao, te oformio Masters OfDisguise.

Posljednjih nekoliko godina ova rubrikaje postala svojevrsno uto~i{te punkerima izregiona, pa u skladu s tom ~injenicomnastavljamo na istom tragu. Ovoga putapredstavljamo zagreba~ki punk bandMa{inko i njihov studijski album podnazivom Svugdje je doma, ali lijepo jenajljep{e.

“[estorica divnih {esnih mladi}a sviramuziku koja ih ~ini sretnima. Zdravi punk skoliko toliko pametnim tekstovima pogoniovu grupu ljudi ve} neke dvije godine. Uzsitne promjene u postavi kroz vrijeme ubendu su sad svi, jer je svaki koncert u bitisamo dobro opravdanje za popiti sprijateljima”, pi{e na slu`benoj web stranicibanda. Ma{inko je osnovan 2010., a albumSvugdje je doma, ali lijepo je najljep{e,snimali su to~no godinu dana, od velja~e2013. do velja~e 2014. godine. Ma{inko jeprobio led singlom Sretan Boì}, a prvidugosviraju}i album Frakturko, koji supodijelili sa bandom Fraktura mozgaobjavili su prije tri godine.

Album Svugdje je doma, ali lijepo jenajljep{e sadrì petnaest pjesama, a otvaraga 33 sekundi duga~ka pjesma Gle~eri. Upjesmi Kafe bar Faust mije{aju se punkritmovi s heavy metal gitarama i izvrsnimtekstom, ~iji refren glasi: “Al |avo kad metraì nema sla|e, Uvijek u birtiji me na|e,Za {ankom sjedi i promatra me, I samomirno ispija {tok.” Prava punkerska,protestna je i pjesma O~i pune suzavca, sold school refrenom, tematski naslonjenana trenuta~nu socijalnu i politi~ku situacijuu regionu. Na istom starom punk tragu je i

pjesma sa svakodnevnom tematikom Kadidemo van.

Ma, na ovom album naprosto nema lo{epjesme, sve je prepuno nekakve pozitivneenergije, sa starim punk podlogama ineobi~no jednostavnim tekstovima. Odzva -njala je pjesma pomalo vu~e na rane radoveHladnog piva, {to zna~i da zvu~i jako dobro,osobito zbog uvodnih bass dionica. No,ipak, sa albuma vrijedi izdvojiti pjesmuStanje nacije, koja uz punk ritam sjajnosecira dnevno politi~ku situaciju.

Dolje na dnu tako|er je s heavy metalmanirima, potkovana tercama solo gitara,brzim ritmom i heavy riffovima. Na koncu,izvrsni album zagreba~kih punkera zatvarane{to laganija pjesma Pogledaj me u o~i.

(M. Ili~i})

MUZIKA

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Dub FX: Bass Line (ft. Tiki Taane) 2. Daft Punk: Give life back to music3. Pepe Deluxe: Go! Theme 4. The Strypes:

You can’t judge a book by the cover5. Deap Vally: Walk of shame6. David Guetta ft. Skylar Grey:

Shot me down7. Jake Bugg: Slumville Sunrise8. Nine Inch Nails: Copy of A9. Primal Scream: Goodbye Johnny10. Asgeir: Torrent

Izvrsni punkeri sazagrebačkih pločnika

Album “Svugdje je doma, ali lijepo je najljepše”, grupe “Mašinko”

JASNO I GLASNOIzvrstan drugi dugosviraju}i albumzagreba~kog punk banda Ma{inko

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 25.2.2014 18:20

The Monuments Men (ûvari naslije|a)igrani je film koji je reìrao GGeorgeClooney, a skupa s HHeslovom Grantomnapisao je i scenarij. Ovo je peti film koji jedo sada reìrao slavni glumac.

Scenario je napisan prema znanombestseleru istog naziva RRoberta M. Edsela.To je istinita pri~a o ljudima koji su na{li,spasili, sa~uvali iznimno umjetni~ko blago,ba{tinu. Nacisti su se u svojim osvajanjimabavili i kra|om te skrivanjem vi{e od petmiliona umjetni~kih djela. Zvani~niciNacionalne galerije prisilili su Vrhovni sudi predsjednika te su njihova nastojanjazapravo do{la do odjeljka ameri~ke vojskenazvanog Monuments, Fine Arts andArchives Secion (Sekcija za spomenike,lijepu umetnost i dokumenta).

Prije Dana D, general EEisenhower izdaoje nare|enje svim komandantima na terenuda ~uvaju vrijedna nalazi{ta. Odred zazadatak ima za{titu i o~uvanje umjetni~kihdjela. Nacisti su umjetnine skrivali naraznolikim mjestima, poput dvoraca ali irudnika. Cilj nacista, osim profita, bila jeizgradnja muzeja u Hitlerovom rodnomgradu Linzu. Godine 1944., jedinica TheMonuments Men postala je internacionalna.Njeni pripadnici bile su osobe trinaestrazli~itih nacionalnosti. ^lanovi su biliprofesori umjetnosti, arhitekte, arhivisti...Ovaj film je iznimno bitna i zanimljiva pri~ao najve}oj akciji u potrazi za umjetninama upovijesti. ^lanovi ove grupacije vi{e znaju oumjetnosti nego o najpoznatijoj pu{ki. U

Nacionalnom muzeju Drugog svjetskog ratau New Orleansu 2016. biti }e izloèna stalnapostavka Iskustva ~uvara naslije|a.

Svijet nije po~eo od nas. Vrijedne stvariiz pro{losti, osim u ostatku svijeta, nalazese i na na{im prostorima. ûvajmo ìvotsvih... Arhive, muzeje, spomenike, neskidajmo biste, ne ru{imo spomenike, nepalimo… Heroji ne uni{tavaju. Herojispa{avaju. (D.Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKET@UDNJA SRCA

Farhan Akhtar

@udnja srca indijski je igrani film iz2001. godine. Scenarij i reìju potpisujeFarhan Akhtar. Pri~a je to o trimladi}a, razli~itih karaktera, nosjedinjenih u prijateljstvu. Pri~a je to oljubavi i prijateljstvu.

Ocjena: 4

BOGATI I ÛDNI

Alfred Hitchcock Film velikanaAlfredaHitchcocka,Bogati i~udni, igranoje crno-bijeloostvarenje iz1932. godine.Scenarij su

zajedno napisali Alfred Hitchcock, AlmaReville i Val Valentine, a napisan je natemelju istoimene novele DaleaCollinsa. Pri~a o mladom bra~nomparu koji dolazi do velike sume novca ikre}e na put oko svijeta. Bogati i ~udnise na britanskom i ameri~kom trì{tuprikazivao pod naslovom East ofShangi (Isto~no od [angaja) i nijedobro pro{ao.

Ocjena: 4

SRE]A DOLAZI U DEVET

Nikola TanhoferSre}a dolazi udevet igrani je filmiz 1961., a reìraoga je NikolaTanhofer. Scenarijza film napisao jeVitomil Zupan, ana osnovu bajkeHansa ChristianaAndersena. Ovoje pri~a o Sre}i i

Brigi koji dolaze u jedan gradi}. Prvi jedugometra`ni film iz ànra fantastike ujugoslavenskoj kinematografiji.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Lego(Phil Lord & Christopher Miller)

2. 3 Days to Kill (McG)3. Pomepii (Paul W. S. Anderson)4. RoboCop (Jose Padilha) 5. The Monuments Men

(George Clooney)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA1. Ljubav je u zraku (Alexandre

Castagnetti, Reverence, Blitz film ivideo)

2. Utrka ìvota (Ron Howard, CrossCreek Pictures, Blitz film i video)

3. Riddick (David Twohy, One RaceProductions, Blitz film i video)

4. Diana (Oliver Hirschbiegel, EcosseFilms, Blitz film i video)

5. Jobs (Joshua Michael Stern, OpenRoad Films, Blitz film i video)

PREMA ZNANOM BESTSELERUIstinita pri~a o ljudima koji su sa~uvali umjetni~ka blaga

Film “The Monuments Men” (SAD, 2014.), reditelja Georgea Clooneyja

Umjetnička četa

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 26.2.2014 18:38


U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFONa{em glumcu i jednom odnajangaòvanijih umjetnika u regionu,Zijahu Sokolovi}u, 24. februara Bi{}anisu se oduìli na pristojan na~in. Povodomobiljeàvanja Dana op}ine Biha} uponedjeljak nave~e je organizovano jeVe~e Kulturnog centra sa ZijahomSokolovi}em.

“Balet se vratio u Tuzli”, pi{e, naravno, natuzlarijama. U Osnovnoj muzi~koj {koliTuzla u ovoj {kolskoj godini otvoren jeOdsjek baleta. “Trenutno ovaj odsjekpoha|a jedanaest u~enica, a ~asovi seodràvaju u prostorijama GKUD-a Bosna uTuzli”.

Do 1. marta u Sarajevu se odràvaGeneralna skup{tina Evropske asocijacijefestivala (EFA), a doma}in je Me|unarodnifestival Sarajevska zima, koji ove godineslavi trideset godina postojanja. Doputovaloje vi{e od stotinu direktora festivala, kojipredstavljaju {ezdeset i dva festivala udvadeset i dvije dràve.

U ~etvrtak, 27. februara u 19 sati, uUmjetni~koj galeriji BiH bi}e otvorenaizlo`ba Vrt uìvanja, autora MladenaMiljanovi}a. “Nakon izuzetno zapaènogpredstavljanja bosanskohercegova~kogVrta uìvanja u Veneciji i nakon izlo`be uBanja Luci po~etkom ove godine, smatralismo svojom obavezom da ovu izlo`bu, usaradnji sa Muzejom savremene umjetnostiRS, predstavimo i sarajevskoj publici”,saop{tavaju iz UGBiH.

Ne{to kasnije dobili smo informaciju da }eistog dana, samo sat ranije, biti uprili~enapromocija knjige Turska: uvod u povijest,unutarnju i vanjsku politiku, autoraambasadora Amira Muharemija. Mjestoradnje: Bo{nja~ki institut - Fondacija AdilaZulfikarpa{i}a; organizatori: Dobra knjiga iBIFAZ; promotori: Ivica \iki}, AmirMuharemi, Hajrudin Somun, Izedin[ikalo.

Na Dan op}ine Fojnica, 18. marta, uMultimedijalnoj muzejskoj dvoranitamo{njeg Franjeva~kog samostana DuhaSvetoga, u 14 sati }e biti otvorena izlo`baSarajevski atentat 1914. godine i Prvisvjetski rat u dokumentima arhivaSamostana u Fojnici. Dobro do{li!

Maid Mirojevi}, akademski muzi~ar izSarajeva, kontrabasista u Operi Narodnogpozori{ta Sarajevo, uskoro }e objaviti svojtre}i kantautorski CD. Na prethodna dvaotpjevao je i odsvirao {ansone, na stihove

sedamnaest bosanskohercegova~kih i -evro pskih pjesnika.

„Ovih dana sam zavr{io mix imaster za svoj tre}i CD, koji nosi nazivTragovi a ja sam kompletan autor, osimjedne pjesme, koja se zove Sarajkadjevojka, a za koju je stihove napisaomoj dobar drug i prijatelj TarikKaramehi} iz Visokog», kaè MaidMirojevi}: ““Na tom CD-u, kaoinstrumentalisti, uzeli su u~e{}e poznatimuzi~ari iz Sarajeva - Edo Krili}(harmonika), Adnan Mu{anovi}(klavir), Marin Gradac (trombon),gitare Hamo Salihbegovi} i NedàdMerdànovi} iz grupe Konvoj, EzherHelja (klarinet), tamburice Vedranî~ak i bek vokali Dunja Kajevi} iGordana Ivandi}. Glavni posao tj. mix imaster uradio je Nihad Kre~o, u svomstudiju Presto. Na CD-u se nalazi osampjesama i skoro sve su autobiografske.”

Od soft bluesa i soft rock‘n’rolla,preko tambura{kog zvuka pa dofrancuske {ansone - to su Tragovi.

MAID MIROJEVIĆ, sarajevski muzičar

U svakom snijegu, vidim iste «Tragove»

DARIO MATIĆ, rukovodilac Kluba specijalnihsportova “Tuzla”

DARIO MATI]“Mladim sporta{ima uru~ene su sezonske karte za doma}e nastupe OKK Slobode”

Cetri oka:Cetri oka.qxd 26.2.2014 21:34


� Trideset i pet godina u ìvotu ~ovjekanije puno, ali je u novinarskoj karijeri mo`dai previ{e. Dosadi li Vam nekada ovaj na{piljarski posao, kada stalno ne{to ~eka{,“kupuje{ i prodaje{, oduzima{ i dodaje{“?

Pada mi na pamet stih MMateja Bora: “[elje popotnik skozi atomski vek.” Hodio samkroz novinarstvo kroz godine kojeobuhvataju dva stolje}a, pa i dva milenijuma.Skoro ~etrdeset godina, od volonterskih danana Sarajevu 202. Jeste to dugo vrijeme zajednu karijeru, ali ja se nisam umorio,osje}am i dalje entuzijazam kao nekadadavno, strast prema profesiji, premaemisijama koje pravim, javljanjima uìvo zadnevnike, specijalizirane emisije iz kulture.A shodno pitanju koje ima metafori~kiprizvuk, ovaj posao mi nije dosadio, mo`dazato {to od piljare vi{e volim ‘balkanskukr~mu’. Tu se vi{e ~uje i vi{e doìvi.

Repliciraju}i na Va{e pitanje, citira}u redak teksta koji samprije nekoliko dana snimio za najavni spot svog vi{edecenijskogprisustva u novinarstvu: “35 godina za mene su mo`da i previ{e,a za historiju novinarstva u BiH tek ne{to malo.” A opet sveskupa, ovo je ìvot na sticku.

� Na koji na~in }ete obiljeìti trideset i pet godina novinarskekarijere?

Rodila se ideja da to obiljeìm idokumentiram jednom multimedijalnomizlo`bom pod naslovom Tre}a dimenzija ivi{e od toga. Ovo je svojevrsno ujedi nja -vanje dva formata emisija koje ~ine mojnovinarski opus, a koje sam realizirao naRadio Sarajevu, FTV i BHT1. Kultura jebila okvir tog razdoblja mog bavljenjanovinarstvom, te je obiljeàvanje zami {lje -no kao prezentacija nekoliko karakter -isti~nih segmenata iz moje novinarskeprakse. Bi}e to svojevrsno dokumentarnoputovanje kroz vrijeme, protkano izlo`be -nim eksponatima radio aparata, pisa}ihma{ina od po~etka 80-ih do ere kompjutera,isje~cima iz novina od ranih 80-ih do danas,audio i vizualnim materijalima intervjua idrugih novinarskih formi koje samupra`njavao proteklih 35 godina profesio -

nalnog bavljenja novinarstvom, pa fotografije o tom vremenu…Posjetitelji }e mo}i poslu{ati intervjue iz radijske emisije Tre}adimenzija koja je trajala vi{e od jedanaest godina na Drugomprogramu Radio Sarajeva, a zatim i televizijske intervjue,reportaè sa velikih svjetskih filmskih festivala, dio opusa ususretima sa nekim od najeminentnijih aktera savremenekulturne svjetske, evropske, regionalne i bosanskohercegova~kescene. Pripreme su u toku i sve treba da se odigra u GalerijiAkademije likovnih umjetnosti Sarajevo 29. marta. �

DŽEVDET TUZLIĆ, urednik na BHT1

Klub specijalnih sportova Tuzladuì niz godina jedan je od najboljihklubova za osobe sa posebnimpotrebama u BiH.

“Vrijedni i uporni sporta{i iz na{egkluba pripremaju se za novu sezonu, ana jednom od treninga u me|uv rem -enu posjetili su ih Lejla Kisi} i DajanaBaki}, volonterke i prijatelji Klubaspecijalnih sportova Tuzla. Mladimsporta{ima uru~ene su sezonske karteza doma}e nastupe OKK Slobode, {toje svakako obradovalo ~lanove na{egkluba”, kaè DDario Mati}, rukovodilacKluba specijalnih sportova Tuzla:“Jako smo sretni zbog te posjete, kao i{to su nam poklonili sezonske karte dai mi moèmo i}i i gledati ko{arku uMejdanu. Do sada nismo imali prilikuda idemo, ali }emo iskoristiti ovesezonske karte i zajedno i}i i navijatiza na{e ko{arka{e. Bosanski studenti koji rade i studiraju u Be~upomogli su da se poklone sezonske karte, a pored ovoga obe}ali

su da }e organizovati i odlazak u Be~sporta{ima KSS Tuzla. Ova posjetaBe~u bi svakako vi{e bila dru{tvenogkaraktera, nego sportskog, ali }esvakako biti od velikog zna~aja na{imsporta{ima.”

Rukovodstvo kluba je u po~etnimpripremama za organizaciju Prvenstva uatletici za osobe sa posebnim potrebama,koje }e biti odràno po~etkomseptembra ove godine. ““To je prelijepamanifestacija, koja se ve} nekolikogodina organizuje u Tuzli. Njen moto je- Kraljica sporta i sa nama. Veliki trud inapor, velika sredstva su potrebna zarealizaciju ove manifestacije, ali uzpomo} prijatelja kluba, sponzora,pokrovitelja, ne sumnjamo da }emo iove godine opravdati epitet da smonajbolji. Svi oni koji se èle uklju~iti uorganizaciju - dobro do{li! Pa da i ove

godine uspje{no organizujemo ovu manifestaciju i obradujemo osobesa posebnim potrebama iz cijele BiH.” �

@ivot na sticku

Vrijedni i uporni

Foto: Milutin Stoj~evi}

Cetri oka:Cetri oka.qxd 26.2.2014 21:34


1. Pati li biv{i politi~ar za politikom? Pati svakodnevno, ali ne vi{e tako intenzivno.

19. MalaDuba iliVelikiDrvenik? Meni mala,a njoj veliki.

21. Poruka~itaocimana{egmagazina? Pro~itajteSenada, ostaloako stignete.

5. [ta ne morateimati u friìderu?Sada vi{e ni{ta!

7. [taobaveznonosite naplaù? Sve, i svojei njihovo!

3. Da li ste kao mali sanjali da }ete biti ljekar op{te

prakse? Kakav ljekar!? Sanjao sam da }u biti ribar.

2. Koji je dana{nji ekvivalent nekada{njem Savezusocijalisti~ke omladine Jugoslavije, ~iji ste bili ugledni ~lan? Edo Majka - precizan i britak, bez obzira na cijenu.

4. Kako se osje}ate u Sarajevu? Meni je najljep{e u Muli}ima;Sarajevo je za mla|e.

8. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Profesor, vjerovatno.

18. [taobla~ite kadaèlite izgledatimoderno? [ta mi ènakaè.

20. A begova ili{kembe ~orba? Uvijek {kembe...Do prvih nalaza.

6. Koga bistepoveli na pustoostrvo? Moju AAlmu. Svedrugo bi bilozamorno.

12. Da li je bolje biti lijepi pametan ili ruàn i glup? Najbolje je biti.

by DINO BAJRAMOVIC

11. Je li manje - vi{eili je vi{e - manje? Manje je uvijek vi{e,a vi{e je uvijek manje.

Foto: Milutin Stoj~evi}

14. Da imate15 minutavlasti, {ta nebiste u~inili?Ni{ta. Pusti

rijeku nekate~e.

16. S kimbiste voljeliotplesatitango? Sa IIniestom.

9. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Vjerovatno pametan, kad sam uovom bio ovolika budala.

13. [ta uraditekad vampreko putapre|e crna“Me~ka”? Ko~im... Onje kasko, a ja,ko zna?

15. Opi{ite ZlatkaLagumdìju u tririje~i? Uspje{an, zajeban,neprilagodljiv.

17. Osoba kojavam ide naganglije? Takve sam ve}prevazi{ao.

10. Koliko ima istine

u izreci: “Ne dade se

usranom do potoka?”

Pa da uprlja i potok?!

RASIM KADIĆ,

generalni direktor “Terminala FBiH”:

“Uvijek škembe... Do prvih nalaza”

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 25.2.2014 18:19

KLIN ÔRBA

Dok smo se jo{ sje}ali da je i u zlim vremenimamogu}e biti gospoda, nadmetali smo se s krvavimratnim de{avanjima, nikako ne gube}i volju da

opstane u nama miris i zanos ljudskosti i sve onecivilizacijske tekovine koje su i kroz nas neko} tekle ovimsvijetom. Potom je nastupio perverzan, dozlabogarazaraju}i mir u kojem smo se pogubili. Gdje nam je sadasve to {to smo ustrajno njegovali i pod granatama? Danas,mi smo ljudi iz druge ruke, karikature tranzicije, svedenina Second Hand trendove - ne samo u modnom smislu,nego su i na{e du{e propale u bijedu tu|ih izno{enih izastarjelih modela pona{anja, mrtve kao {to odavno jemrtva nada u neka budu}a prozra~na i rasko{na jutra.

Jednom je jedan pjesnik, u decembru ‘95., do{ao uSarajevo na 34. Sarajevske dane poezije, u doba dok suna{i pjesnici jo{ imali svoje site dje~je du{e, nezaraènegnjevom duhovno opusto{enih, sje}a se pjesnikinjaFerida Durakovi} (Putnici kroz (ne)vrijeme).

“Do{ao nam je i jedan {vedski pjesnik, OOle Hessler, nesje}am se kojim putem - mo`da su i njega vile pronosaledo Sarajeva. Njega pamtim zato {to je u Sarajevo u{aokao junak postapokalipti~kih stripova: zgodan, visok, utankom jesenjem mantilu i finim ko`nim cipelama,zanesen kao pravi pjesnik i rasplakan od istinske tuge ibijesa koje je u njemu izazvao razoreni grad. Snijeg je bioprekrio brda oko Sarajeva, ledena ki{a slijevala se nizru{evine Vije}nice, gdje smo ~itali pjesme, a on je bioodjeven tako elegantno i - sasvim, sasvim neprikladno. IzSarajeva je oti{ao u dubokim toplim cipelama koje su mukupili sarajevske kolege skupiv{i novac izme|u sebe.Njegovo pismo duboke zahvalnosti i njegove pjesmestigli su faksom odmah nakon {to je stigao u [vedsku.

Jednom sam i ja bila u Budimpe{ti, na poziv tamo{njepjesnikinje V.R., prije nekih sedam-osam godina, dokjo{ imala sam snage trsiti se da sam duhovno iznad

materijalne bijede koja me je ve} uvelike spopadala.Bija{e neka zima, kad se siroma{tvo i ka{alj ba{ nikako nedaju sakriti, a ja sa V.R. u budimpe{tanskoj Zari tragam zapoklonom kojim bih obradovala k}er. No, kako mi sema|arska kolegica ve} poàlila da su joj kineske ~izmepropustile bljuzgavicu, pa se smrzava s nogu, odlu~im daod skromnog honorara novu obu}u kupim njoj. Tad me jejo{ uvijek pomalo dràla sposobnost da uo~im kad je drugi

u teòj situaciji od mene i da reagiram. Nisam sigurna daje i danas tako, budu}i da se obla~im u Second Handu, kaouostalom i sve moje bliske kolegice. I jo{ uzajamnorazmjenjujemo robu kad pogrije{imo u broju ili kroju.

Ajednom je pjesnikinja MMarina Trumi} ispisalastihove: Poslije }e{ valjda ne{to skuhati, /oti}i zatimna pijacu, /kupiti kakve gluposti za jednu marku,

/krpa s neuni{tivim mirisom “second handa” ve} ti je /punormar, ali kakav kraljevski osje}aj rasko{i /pruàju sve tedemodirane gluposti, / gu{i{ se od zaduhe i pita{: / kamoje oti{lo ono prozra~no jutro... Jednom je jedan drugi, azapravo oduvijek Prvi, potpisnik dva desetlje}a politi~ko-ekonomskih i svih drugih trendova u nas, kukao zbogZare, koja samo {to nije modno prosvijetlila ovaj grad,ovu veleljepnu metropolu, ali, eto, ne dade se, a svezahvaljuju}i huliganima koji su ognjem udarili naDràvu, zapaliv{i Predsjedni{tvo koje je Ovaj Gornji uratu odbranio, i tako joj bespovratno sjebali sve one divneprilike da postane zamamna Mekka svim, treba li re}i,najznamenitijim svjetskim investitorima. Daj Boè,Dràvo, da te EU uzme, kazali su huligani, ali SecondHandovi ti, evo, oko nov~anika oblije}u. Plasman prnja izdruge ruke vrhunac su interesa bjelosvjetskih kapitalista uovoj zemlji koja je postala jedan od najve}ih potro{a~aevropskog sme}a. Stari automobili, stari namje{taj, staraodje}a i obu}a, stare vakcine i lijekovi, stari potro{enipoliti~ari i diplomate, zastarjelo naoruànje, zastarjelipoliti~ki modeli; sve to s primjesama markiranihproizvoda namijenjenih isto~noevropskom trì{tu,proizvedenih u Kini, Ma|arskoj, ê{koj...

Budi Bog s nama i svim na{im Zarama i @arama. I simidòm ove Dràve na koji su se demonstrantipopi{ali, a na ~emu su Onaj Gornji i njegovi

kompanjoni godinama {ljakali. Sve im se otelo u jednomfebruarskom danu, a ponajprije predivni imid` Dràve ukojoj je hor od 90 multimilionera od zore do sumrakapjevao Moj je ìvot [vicarska. A mi, mi smo prezrelisvoju materijalnu bazu zaradi ovo malo du{e koja bi jo{mogla, prije dana kona~noga, makar jednom poletjeti unekom novom ruhu. I tako, svi }emo jednom le}i goli ibosi u zemlju ove Zemlje. Bit }e to jedno odnajprozra~nijih jutara u na{im ìvotima. Kako OnomeGornjem, tako i svima nama. �

Daj Bože, Državo, da te EU uzme, kazali su huligani, ali SecondHandovi ti, evo, oko novčanika oblijeću. Plasman prnja iz druge ruke vrhunac su interesa bjelosvjetskih kapitalista u ovoj zemlji koja je postala jedan od najvećih potrošača evropskog smeća. Stari automobili, stari namještaj, stara odjeća i obuća...

SECOND HAND TRENDPi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 25.2.2014 19:49

Po~etkom 70-ih godina pro{loga stolje}a,Volkswagen je po~eo raditi na modelukoji }e zamijeniti Karmann Ghia coupe.

Na platformi Golfa i Jette nastao je novisportski coupe VW Scirocco. Naravno, modelje bio znatno ugla|eniji od Golfa, a u prodajuje pu{en {est mjeseci prije prvoga modelaGolf, 1974. godine. Godinu dana kasnijeScirocco je ve} krstario i nepreglednimameri~kim autoputevima. Prvi model VWScirocco proizvodio se sve do 1981., kada sapokretne trake silazi stara karoserija, apo~inje proizvodnja nove, suvremenijeina~ice tog modela. Druga generacijaizgledom je najvi{e podsje}ala je na Passatdruge generacije, malo zaobljen i nabrijan.Nakon deset godina proizvodnje, uNjema~koj se prestaje proizvoditi drugageneracija tog modela, ali se zato proi zvo -dnja seli u Sjevernu Ameriku, gdje se modelScirocco proizvodi sve do 1989. godine.Devetnaest godina kasnije VW Sciroccodoìvio je reinkarnaciju. Sportski coupe, sasna`nim agregatima pod poklopcem motorai modernim dizajnom u unutra{njosti postaoje pravi hit na trì{tu. Scirocco, ili uprijevodu ju`ni pustinjski vjetar,postao je jedan od predvodnikau svojoj klasi, ba{ kao i svi

ostali modeli koje proizvodi njema~kiautomobilski gigant Volkswagen. Odslu`bene najave nove, tre}e generacijeScirocca, do po~etka prodaje pro{lo je dvijegodine. Model se proizvodi u portugalskogtvornici AutoEuropa, u gradi}u Palmela.Tre}a generacija VW-ove sportske jurilicezasnovana je na platformi Golfa V, apremijeru je imao na Geneva Motor Showu2008. godine. Vrijedi spomenuti da je istegodine Scirocco progla{en za automobilgodine, od strane magazina Top Gear, ali ida je model za sigurnost dobio pet zvjezdicaod EuroNCAP-a, europskog programa zaocjenjivanja novih vozila. Spomenut }emo iseriju Scirocco R, koja je pod poklopcemmotora imala 2,0 litarski TDI motor sa 265konjskih snaga, pri 6.000 okretaja u minuti, kaoi serijski ugra|ena b-xenon svjetla, velikeotvore za zrak na prednjem odbojniku,integrirani prednji spojler, dvostruki ispu{nisustav, 18 colske aluminijske naplatke i brojnedruge novotarije. Napokon, nakon 2008. ipremijere Scirocca tre}e generacije,Volkswagen je odlu~io dotjerati svoj kompaktni

coupe i predstaviti ga na predstoje}emAutosalonu u @enevi. Iako, sude}i pofotografijama, vanjski izgled Scirocca nijepretjerano renoviran, ipak su razlike uo~ljive.Tu su nova, modernija bi-xenonska LEDdnevna svjetla, a modernizirani su i maskahladnjaka i odbojnici. Ono {to je sigurno, VW-ovi dizajneri naglasak su dali unutra{njemizgledu. Interijer je opremljen luksuznimmaterijalima, a na kokpitu je uo~ljiv posve noviizgled instrument plo~e, uz dodatke u oblikumjera~a tlaka u turbini, temperature ulja umotoru i kronometra, sve po uzoru na izgledprvog modela Scirocca. Sve one koji usportskim jurilicama vole i vrhunski zvuk,obradova}e podatak kako je u novi Sciroccougra|en Dynaudio Excite glazbeni sustav.Ono {to sve ljubitelje sportskih coupea najvi{ezanima su motori. Pod poklopcem novogaScirocca na}i}e se benzinski 1,4-litreni TSImotor koji postiè 125 KS, kao i 2,0-litreni TSIsa180 i 220 KS. Za one kojima je i to malo tu jei model Scirocco R s vi{e nego dovoljnih 280konjskih snaga. Ponuda dizelskih agregata zasada je na 2,0-litrenom TDI sa 150 i 184

konjske snage. U serijskoj opremi je{estostupanjski manualni mjenja~ sa

start/stop sustavom, a u opciji je iDSG mjenja~ sa dvije spojke,

za one koji èle jo{ brè. �


P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]

Stiè novi VW Scirocco: U{minkani snagator!

Auto:CRNA.qxd 25.2.2014 18:14

Uprava „MS&WOOD“ -Uredni{tvuKoliko dugo treba oplakivati mrtvaca?(„@ica i ì~ano pletivo mrtva~kogkov~ega“, „SB“, br. 901)

Po{tovani,Molimo vas da objavite ovo na{e

reagovanje koje je vezano za ~lanakobjavljen u va{em listu od 13.02.2014. podnaslovom “@ICA d.d. i ì~ano pletivomrtva~kog kov~ega“ sljede}e sadrìne. Naovaj na~in èlimo demantirati tvrdnjeiznesene u predmetnom tekstu.

U na{oj tradiciji je da se mrtvac opla~e.A mrtvac je u ovom slu~aju proizvodni pro-gram firme @ica d.d. Sarajevo koji se nijemijenjao ~etrdeset godina i temeljio je naisto toliko staroj tehnologiji koja je instali-rana u doba buma bosanskohercegova~keekonomije sedamdesetih godina pro{logstolje}a.

U ~itavom tom periodu @ica d.d.Sarajevo nikada nije poslovala bez gubitaka- u socijalizmu je to pokrivano prelijevanjemdohotka u okviru RMK Zenica ili kroz kredite~iju je cijenu pla}ala tada{nja ekonomijakroz visoku inflaciju. I tada je vjerovatnofirma brojala 1.800 radnika i svakom ko serazumije u ekonomiju je jasno da je to bilaneodrìva zaposlenost. U poslijeratno dobau periodu tranzicije firma se, posluju}i sagubicima, odràvala prodajom pojedinihdijelova imovine, grickaju}i tako dràvnikapital bez ikakvih poku{aja da se promijenistanje koje je dovodilo do gubitaka. U vri-jeme kada se de{ava globalizacija metalneindustrije, kada na scenu stupaju novi kine-ski, indijski, slova~ki i ini igra~i, program@ice ~inio se kao program za kameno doba.

Novi vlasnici @ice koji 2006. godine,nakon brojnih neuspjelih poku{aja prodajete firme od strane Agencije za privatizaciju FBiH, kupuju 67% kapitala tek na ~etvrtom poredu me|unarodnom javnom tenderu,nailaze na mnogo ve}i obim neiskazanihneizmirenih obaveza i sve ih izmiruju uvezu-ju}i sta` radnicima i osiguravaju}i redovne,~ak uve}ane isplate pla}a. Pored odràvanjazate~enog broja od 196 radnika (ko tootpusti onih 1.800 radnika), istovremeno sezapo{ljava mnogo vi{e od ugovorom pred-vi|enih 30 radnika i realizira ugovorompredvi|eni obim investicija od 10 milionaKM u novcu. Pored brojnih te{ko}a objek-tivne ekonomske prirode, novi vlasnici sesuo~avaju sa organiziranim otporom manjegbroja radnika bilo kakvim promjenama kojebi traìle ve}u efikasnost i odgovorniji rad,onemogu}avaju}i upravlja~kim strukturamada upravljaju dioni~kim dru{tvom nana~elima efikasnosti sukladno zakonskimpropisima i u interesu radnika. U toj borbi zazadràvanje parazitskog odnosa premaposlu ne preù od mno{tva prijavatuìla{tvu protiv novih vlasnika, odvla~e}ienergiju upravlja~kih struktura od krupnihìvotnih poslovnih problema. I kada se, odstrane nadle`nih dràvnih organa, utvrdi da

u vo|enju @ice d.d. Sarajevo nakon privati-zacije nije bilo nezakonitih, niti kriminalnihradnji, danas se diù aveti pro{losti ne bi lijo{ jednom reafirmirali nerad, besperspek-tivnost i za{titu privilegija po osnovu nerada.Suo~eni sa svim otporima i opstrukcijompromjena, vlasnici su, dok je jo{ trajaougovorni odnos, u dva navrata ponudiliAgenciji za privatizaciju sporazumni raskidugovora, {to je odbijeno. I danas po tre}i putjavno nudimo sporazumni raskid iako smodobili rje{enje o potpunom izvr{enju svihugovornih obaveza.

[ta se u me|uvremenu desilo sa @icomd.d. Sarajevo? Nakon silnih poku{ajarestrukturiranja zate~ene proizvodnjeì~anih proizvoda i dosta potro{enog novcatada jedinog ve}inskog vlasnika Uniprometd.d. Sarajevo, do{lo se do saznanja da taproizvodnja nema perspektivu u ovoj regiji ida tu proizvodnju treba gasiti. Dodatnirazlog je bio u ~injenici da je lokacija @ice uurbanom dijelu Sarajeva i da nije mogu}edobiti okoli{ne dozvole za postoje}u prljavuproizvodnju, te da je urbanisti~kim planomza tu lokaciju predvi|en poslovno-stambeniprostor, a ne te{ka industrija.

Ga{enjem neperspektivne proizvodnjezapo~eta je nova strategija razvijanja noveproizvodnje namje{taja na lokaciji @ice uFojnici koja je zadnje dvije i po decenije bilapotpuno van upotrebe i to, prije svega, uinteresu radnika i odràvanja zaposlenosti.Novim investicijama od 5 miliona KM u fab-riku namje{taja u Fojnici u novoosnovanufirmu MS&WOOD (Master and Wood -majstori i drvo), razvijena je proizvodnjanamje{taja za izvoz, sa potencijalnimkapacitetom od 1.000 radnih mjesta. U2014. godini i izvozom od 13 miliona KM, saperspektivama daljeg rasta. Na lokaciji @iceprivu~en je investitor, poznata maloprodajnakorporacija Bauhaus iz Njema~ke koja graditrgova~ki centar u koji }e se uposliti oko 150radnika ve} koncem ove godine. Bitno jeovdje ista}i ~injenicu da }e Bauhaus od bh.fabrika kupovati proizvode za sve svoje pro-dajne centre na {iroj regiji. Na istoj lokacijise gradi stambeno-poslovni centar kojigrade doma}e gra|evinske firme osigurava-ju}i radna mjesta za svoje radnike. Svimradnicima @ice ponu|ena su nova radnamjesta u Fojnici i Sarajevu. Ako vi stvarnomislite da smo jedan broj radnika tek takoposlali na biro, nudimo da se svi takvi radni-ci, u prisustvu va{ih novinara, vrate na posaou ponedjeljak u 10 sati. Mi smo sigurni da seto ne}e desiti, jer smo im ve} nudili posao,{to jasno ukazuje na zlonamjernost va{egteksta i pogotovo njegovog naslova.

Svi mi iz ovih promjena moèmo izvu}ibarem tri lekcije. Prvo, nema napretka una{oj ekonomiji bez restrukturiranja kom-panija u pravcu proizvodnih programa kojiimaju {anse na globalnom trì{tu – stari pro-gram @ice nije imao {anse ni na doma}emtrì{tu, a program najme{taja se izvozi u 42zemlje. Drugo, radnici moraju shvatiti da uuvjetima promjena programa firmi u kojimarade moraju i sami mijenjati svoje kvali-fikacije i razvijati svoje nove sposobnosti –radnici @ice su mislili da ako su metalci 20

godina, treba da budu to i narednih 20, bezobzira kako je efikasan njihov i rad ~itavefirme. Tre}e, iako je privatizacija u BiH uvelikoj mjeri uni{tila industriju (barem jed-nako kao i zadràvanje firmi u uvjetimadràvnog vlasni{tva), postoje i pozitivniprimjeri privatizacije, me|u koje se svakakomoè svrstati primjer mukotrpnog, aliuspje{nog restrukturiranja u @ici, kojim jestvorena konkurentna kompanija u oblastinamje{taja, sposobna da osigurava novaradna mjesta i radnicima osigurava dobre iredovne pla}e, a dru{tvu i dràvi urednopla}anje poreza i doprinosa za financiranjejavnih potreba.

I da se vratimo na po~etak ove pri~e.Oplakivanje mrtvaca ne moè trajati vje~no.Treba da se radujemo novim ìvotima kojini~u iz njegovog naslije|a. A u opisanomslu~aju novi ìvoti nude nadu da budu boljiìvoti.

UPRAVA MS&WOOD d.d. Sarajevo

Zukan Helez - Uredni{tvuVaš informator, mojpomoćnik Frančešević,krivo vas je informirao(„Dva Bori}a u ime naroda“, „SB“, br. 902)

Po{tovana g|o Mijatovi}, s ciljem ta~nog i objektivnog infor mi sa -

nja javnosti, obra}am Vam se molbom daobjavite demanti na dijelove teksta „DvaBori}a u ime naroda“ objavljenog u Va{emsedmi~nom magazinu „Slobodna Bosna“20.02.2014. godine.

Cijene}i ovaj list i principijelnosturednika „Slobodne Bosne“ Senada Avdi}ada iznosi mi{ljenje i stavove o politi~kom isveukupnom stanju u Bosni i Hercegoviniod ratnih vremena do danas, te njegov velikidoprinos u raskrinkavanju kriminala ikorupcije u postratnoj BiH, samo zahva lju -ju}i tome, èlim reagovati i demantovati Va{tekst, g|o Mijatovi}, s nadom da }ete se,ako ne do sada, barem u budu}nosti dràtijednog od osnovnih na~ela novinarstva, a toje objektivnost.

Do sada ste ve} nekoliko puta u Va{emlistu pisali tekstove s ciljem da oblatite idiskreditujete mene i posao koji obavljam, asve zbog interesa Va{eg ku}nog prijatelja, anaàlost mog pomo}nika, s kojim svako -dnev no imate radno-konsultativnesastanke, Martina Fran~e{evi}a.

Kada biste napisali i objavili ~lanak odoti~nom „gospodinu“, protiv kojeg su, daVas usput podsjetim (u slu~aju da stezaboravili), podnesene ~etiri krivi~neprijave, a koji je, izme|u ostalog,falsifikovao vojnu dokumentaciju na osnovukoje su godinama ostvarivane nov~anenaknade na teret dràve BiH, uselio u stanu Sarajevu kojeg ilegalno koristi, te stekaostan u Zagrebu, tako|er, na ra~un dràve,onda bismo mo`da i povjerovali u Va{eiskrene namjere.

[to se ti~e Tatjane Pejakovi} koja, osimtog {to, prema Va{im navodima, „nije


REAGIRANJA

Reagiranja-sjena:Reagiranja.qxd 26.2.2014 17:59

kompetentan Hrvat“, izgledapredstavlja jednako veliku smetnju ito {to je snaha Josipa Pejakovi}a,smatram da ima pravo konkurisati zasvaki posao, neovisno o tome ko je i~ija je snaha.

Logi~no je da }e sa liste uspje{nihkandidata biti izabran kandidat kojipostigne najbolje rezultate natestiranjima, a u ovom slu~aju je toTatjana Pejakovi}, jedna od dvijekandidatkinje sa liste uspje{nih.

Va{a tvrdnja u tekstu da g|aPejakovi} nema nikakvog radnogiskustva jo{ jedan je dokaz koliko povr{nopristupate „analizama“ i Va{em „novina r -skom“ poslu, jer je navedena informacijapotpuno neistinita.

Naime, prema Pravilniku o unutra{njojorganizaciji Ministarstva, Sekretar moraimati najmanje {est godina radnog iskustva,{to je bio i jedan od uslova navedenih uJavnom konkursu. Svako ko poznaje rad iorganizaciju organa dràvne slu`be, kao iproces zapo{ljavanja u tim organima,trebao bi biti upu}en i u to da, osobe koje neposjeduju dokaze o ispunjavanju uslovakonkursa, ne mogu nikako biti dio daljnjekonkursne procedure.

Prema Va{im navodima, doti~na Marijaêlan je promijenila dva atraktivna radnamjesta, a prema mojim saznanjima,gospo|a je penzionisana i ostvarujenov~anu naknadu po tom osnovu. Ovimputem ja Vama upu}ujem pitanje: „Za kogabiste se Vi opredijelili sa liste na kojoj senalaze samo dvije kandidatkinje - za mladuosobu koja ima bolje rezultate natestiranjima, radno iskustvo i stru~nuspremu u skladu sa uslovima konkursa ili zaosobu koja je penzionisana, sa manjimukupnim zbirom bodova ostvarenim natestiranju?“

S obzirom na to da kroz, gotovo cijelitekst povezujete glumca Josipa Pejakovi}asa SDP-om i Zukanom Helezom, ovimputem tvrdim da ~ovjeka nikada nisam li~nosreo u ìvotu, niti se poznajemo, a na Va{ui àlost Va{eg mentora, kriminalca MartinaFran~e{evi}a, kao i drugih mentora iz HDZ-a,postoji zakonska procedura kojom se dolazido radnog mjesta.

Duàn sam Vas podsjetiti da je pro{lovrijeme kada su razni kriminalci i nekakveudruge postavljali „prave Hrvate“ na radnamjesta u Federalnom ministarstvu zapitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodila~kog rata.

Va{ cilj, cilj Martina Fran~e{evi}a iraznih udruga HVO-a koje su pod politi~komkontrolom HNS-a i HDZ-a imaju samo jednuèlju: napraviti paralelizam u ovomministarstvu i dokazati da Herceg-Bosna jo{uvijek funkcioni{e!

Uz o~ekivanje da }ete objaviti ovajdemanti u narednom broju „SlobodneBosne“,

Srda~an pozdrav,

MINISTARZukan Helez


REAGIRANJA

Suzana Mijatovi} - ZukanuHelezuObjasnite zašto ste pougovoru o djelu zaposlilisinove, kćerke, snahe izetove Vaših stranačkihkolega

Po{tovani, Kada ste ve} odlu~ili da demantirate

navode iz teksta, onda je bio red da najprijeobjasnite kada je gospo|a TatjanaPejakovi} po~ela raditi u federalnomMinistarstvu za pitanja branitelja, za{to jeangaìrana po ugovoru o djelu i da li je igdjei ikada za njezino radno mjesto objavljenjavni natje~aj? I ne samo za zapo{ljavanjeTatjane Pejakovi}, nego i ostalih 68 sinova,k}erki, snaha i zetova, uglavnom bliè rod-bine Va{ih strana~kih kolega i prijatelja, kojeste zaposlili po ugovoru o djelu u federal-nom Ministarstvu za pitanja branitelja. Nijevaljda, ministre, da o~ekujete kako }e netkopovjerovati da ste Amaru Ajkuni}u, sinuVa{eg prijatelja Hasana Ajkuni}a (na~elnikaOp}ine Bugojno), mjese~no po ugovoru odjelu ispla}ivali 1.400 KM jer boljegstru~njaka od njega u Ministarstvu nema?Objasnite, tako|er, kako su, na kojemnatje~aju, po ugovoru o djelu zaposleni sinVa{e strana~ke kolegice Suade Hadòvi}(biv{a federalna ministrica za pitanjabranite lja), k}erka i sin {efova Timova zareviziju Senade Bakoti} i Luke Babi}a,k}erka Va{eg voza~a Amira [abete, pa ~aki predsjednik SDP-a u Fojnici Emir Memija?Tek kada budete u stanju odgovoriti na ovapitanja, povjerovat }u da je i konkursna pro-cedura za radno mjesto tajnice Ministarstvaza pitanja branitelja bila regularna, premdaVa{e reagiranje ne ostavlja prostora sumnjikoja }e kandidakinja biti zaposlena. [to se,pak, ti~e Va{eg pomo}nika MartinaFran~e{evi}a, niti smo ku}ni prijatelji, nitiodràvamo svakodnevne radno-konzulta-tivne sastanke. Uvjeravam Vas da, osimFran~e{evi}a, u Ministarstvu za pitanjabranitelja ima jo{ dovoljno savjesnih,po{tenih i odgovornih slu`benika koji suspremni svjedo~iti kako se stotine tisu}amaraka tro{e na honorare suradnika kojenitko nikada nije ni vidio na „radnom mjes-tu“.

Suzana Mijatovi}

Odvjetnik Jerko îli} - Uredni{tvu Moj klijent Dario Ević nijesudjelovao u radnjama zakoje ga optužujete (“Inspektor Grani~ne policije MladenPrimorac falsificirao…”, ”SB”, br. 902)

Obra}am Vam se kao punomo}nik man-danta Daria Evi}a, a po ~lanku 8. Zakona oza{titi od klevete Federacije BiH, u ~ije imezahtijevam slijede}e:

Da o svom tro{ku, a u roku od najdalje7 dana ra~unaju}i od dana prijema oveopomene, javno objavite ispravku i opozi-vanje neto~no iznesenih ~injenica i navodao mome mandantu, te da o svom tro{kujavno objavite ispriku, a koju neugodnostste izazvali preno{enjem i izraàvanjemneistinitih ~injenica i navoda, ~ime ste vrlogrubo povrijedili ugled i ~ast moga mandan-ta, te prouzrokovali te{ku du{evnu bol, tenaru{ili poslovni ugled.

O B RA Z L O @ E NJ EU izdanju va{eg lista od 22.02.2014.

godine u tekstu ~lanka “Inspektor grani~nepolicije Mladen Primorac falsifikovao kred-itnu dokumentaciju i ovjerio je ukradenimpe~atom” pod kojom temom i naslovom suslijede}i navodi:

“… Da po sili zakona ne bi bio automats-ki suspendovan, u pomo} Primorcupriska~e Dario Evi}, predsjednik SindikataGrani~ne policije Gorica koji je u bliskimodnosima sa inspektorom Unutra{njekontro le i predsjednikom Sindikata Grani~nepolicije Predragom Crnogorcem.”

Izneseni navodi ne odgovaraju istini.Naime, moj mandant Dario Evi} nije

predsjednik Sindikata Grani~ne policijeGorica, ve} je isti povjerenik Sindikatapostrojbe Grani~ne policije Gorica. Tako|eristi nije upoznat sa de{avanjima vezanim zagospodina Mladena Primorca niti je ikadapoduzimao i imao ovlasti i mogu}nostipoduzimanja radnji na kakve Vi aludirate unavedenom ~lanku.

Zahtijevamo da objavite ispravkuobjavlje nih informacija u Slobodnoj Bosni ito u prvom narednom izdanju lista SlobodneBosne, unutar od prvih pet stranica ili nazadnjoj stranici izdanja, te me o tome kaopunomo}nika pismeno obavijestite.

Sa izrazima iskrenog {tovanja, Jerko îli}, odvjetnik

Reagiranja-sjena:Reagiranja.qxd 26.2.2014 18:00

www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh

slobodna bosna 903

Documents