slobodna bosna 932

BAUK REFERENDUMA KRU@I EVROPOM: [KOTSKA, BASKIJA, RS...

www.slobodna-bosna.ba

UKAZANJE[AMPIONA

MARIN ^ILI]I HRVATSKO PITANJE U BiH

ISPRAVNA-oglasi sedmica-932:ISPRAVNA-oglasi.qxd 16.9.2014 14:06 Page 1

PRVI SEKULARNI IZBORI U BiH POLEMIKA BIV[EG REISA CERI]A IAKTUELNOG KAVAZOVI]A Poglavar Islamske zajednice BiH Huseinef. Kavazovi} ùstro je opovrgnuo glasineda Islamska zajednica potajno podràvapredsjedni~ku kandidaturu Mustafe Ceri}a

IZVJE[TAJ FEDERALNIHREVIZORANAMJENSKO TRO[ENJE NAMJENSKIH SREDSTAVA âk 69 preporuka dali su federalni revizoriVladi FBiH nakon {to je izvr{ena kontrolautro{ka sredstava iz prora~una i upozorilina brojne primjere nepo{tivanja zakona ipropisanih procedura, te netransparentnotro{enje novca; unato~ obe}animu{tedama, ni federalni premijer NERMINNIK[I], ni resorni ministar financija ANTEKRAJINA nisu àlili para za skupe ibespotrebne izdatke; kada je novcaponestalo, ispraznili su namjenske ra~une

POLICIJA „NA METI“ DIREKTORAUVO\ENJE REDADirektor Grani~ne policije BiH Zoran Gali}ove je sedmice 19 visokih policijskihdu`nosnika Grani~ne policije prerasporediona nova radna mjesta, u sklopu unutra{njeakcije protiv neodgovornog, neprofesio -nalnog i nezakonitog pona{anja i djelo vanjau toj instituciji za provo|enje zakona. PoredCentralne istra`ne kancelarije, na udarumenad`menta Grani~ne policije na{ao se iterenski ured Aerodromi, sa posebnimakcentom na Sarajevski

DODIKOV PREDIZBORNITURIZAMKREMLJU U POHODETokom izborne kampanje MILORADDODIK, predsjednik SNSD-a, glasa~imanastoji da se prikaè kao politi~ar kojeguvaàva zvani~na Moskva, zbog toga je sapremijerkom @ELJKOM CVIJANOVI]boravio u vi{ednevnoj posjeti prijestolniciRuske Federacije; na{a novinarka otkrivakakve je poslovne aran`mane Dodikpotpisao sa ruskim partnerima

HRVATSKO PITANJE U BiHIZME\U JOSIPOVI]A I KARAMARKAHDZ BiH je predizbornu kampanju zvani~nozapo~eo pro{log petka na Kupresu, o{trimstartom njihovog gosta iz HrvatskeTOMISLAVA KARAMARKA, ~ije su politi~keporuke i otvorena najava mije{anja uunutarnje stvari BiH izazvale lavinunegativnih reakcija; iako je predsjednikHDZ-a Hrvatske izravno podràokandidaturu DRAGANA ÔVI]A, ~injenicaje da je lider HDZ-a BiH posljednjih godinabio puno bliì IVI JOSIPOVI]U negostrana~kim kolegama u Zagrebu

AL SHIDDI, OPASAN PO @IVOTEKOLO[KA KATASTROFA NA MARIJIN DVORUOgromna medijska fasada Sarajevo CityCentra {tetna je za okolinu i ljude koji ìve uneposrednoj blizini ove zgrade. Pri tome, zgra-da koja je mnogo ve}a nego je iko mogao ipretpostaviti da }e biti, zaklanja prirodnu svjet-lost i uti~e na promjene u strujanju vjetra.Nadle`ne institucije pak, ~ini se, ne brine puno

SLOVENIJA U [OKU MALI PRLJAVI RAT ZA DEVIZEUgledni slovena~ki novinar-istraìva~ BLA@ZGAGA ovim ~lankom poku{ao se(neuspje{no) uklju~iti u polemiku koja senakon presude Evropskog suda za ljudskaprava u sporu „Ali{i} i drugi“ povela utamo{njim medijima; Zgagin ~lanak oslovena~kim mutnim financijsko-profiterskim operacijama tokom raspadabiv{e SFRJ na{ list objavljuje u cijelosti

18.9.2014. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

10

14

18

22

26

30

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

34

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 18.9.2014 0:55

SLOBODNA BOSNA I 18.9.2014.4

VJE^ITI PROTIV NAJBOGATIJEG

Izborni okr{aj u Pranjavoru:kandidatsku listuSDS-a nosinajbogatiji, aSNSD-a naji s ku s nijiparlament a r ac

Miladin Stani}, poslanik SDS-a uNarodnoj skup{tini Republike Srpske,jedan je od najbogatijih opozicionara uRepubici Srpskoj. Stani} je u svojimovinski karton upisao da ima firmukoja je procijenjena na tri miliona mara-ka, a isto toliko ima i u akcijama. Vlasnikje stana u Srbiji vrijednog 200.000 mara-ka, ku}e u BiH od 150.000 i zemlji{ta od300.000 maraka. Na mjestu poslanikazaradio je 26.000 maraka. Stani}, koji jerodom iz Prnjavora bi}e nosilac izborneliste u izbornoj jedinici 2, za novi sazivrepubli~kog parlamenta. Na ovoj izbor-noj listi, me|u 12 kandidata devet je izprnjavorskog SDS.

Ina~e, Op{tinski odbor SNSD-a -Prnjavor, za Narodnu skup{tinu RS-a

kandidovao je Dragu Kalabi}a i Gor a -na Zemuna. Nakon dva mandata uParlamentarnoj skup{tini BiH, Kalabi} seukoliko dobije povjerenje gra|ana, vra}au Parlament RS-a, gdje je bio poslanikdo 2006. godine. (M.M.) Vlada Federacije BiH krajem pro{log

mjeseca imenovala je JJasmina Jaganjca namjesto vr{ioca du`nosti direktora Fonda zapoplavljena podru~ja u Federaciji BiH.Naime, nakon prili~no neuspjele avanture uFabrici duhana Sarajevo i neuspjelogpoku{aja Jasmina Jaganjca da u|e uNadzorni odbor ove fabrike, njegovestrana~ke kolege, na ~elu sa premijeromNerminom Nik{i}em, postavile su ga namjesto vr{ioca du`nosti direktora Fonda zapoplavljena podru~ja. Spomenuti Fond, natemelju Zakona o finansiranju potpore zaotklanjanje posljedica prirodnih nepogoda iobnovu podru~ja zahva}enih prirodnimnepogodama, finansirat }e se „„iz pla}azaposlenika u tijelima vlasti Federacije,kantona i jedinica lokalne samouprave ipravnih osoba ~iji je osniva~ Federacija,kanton i jedinica lokalne samoupraveizdvajanjem narednih {est mjeseci po jednednevne zarade iz mjese~ne neto pla}e

svakog zaposlenika“. Me|utim, zaposlenicima u tijelima vlasti

Federacije, kantona i jedinica lokalnesamouprave ostavljena je mogu}nost dapotpisivanjem izjave ne dadnu saglasnost daim se u narednih pola godine iz pla}e izdvojipo jedna dnevna zarada za poplavljenapodru~ja. O~ekivano, ogromno ve}imauposlenih u spomenutim tijelima i pravnimsubjektima nije potpisala izjavu o saglasnosti.Primjerice radi, u Zajedni~kim slu`bamaVlade FBiH, gdje radi preko 500 slu`benika,samo su ~etiri pristala da im se u narednihpola godine jedna dnevna zarada izdvoji zapoplavljena podru~ja. Samim tim, postavljase pitanje iz kojih }e sredstava Vlada FBiHnapuniti Fond za poplavljena podru~ja uFederaciji BiH, s obzirom da Fondu i Vladivi{e niko ne vjeruje, uklju~uju}i i uposlenikeu tijelima vlasti Federacije, kantona i jedinicalokalne samouprave...

(M. Fazli})

DRŽAVNI SLUŽBENICI NE ŽELE POMOĆI POPLAVLJENIMA

MINI MARKET

S FONDOM NISI SAMJasmin Jaganjac, vr{ilac du`nosti direktora Fonda za poplavljena podru~ja Federacije BiH

Od preko 500 službenika,samo su četiri pristala

dnevnu zaradu izdvojiti zapoplavljena područja!

Miladin Stani}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 18.9.2014 0:27

FOTO NEDJELJE MARIO ILIÎ]


POZADINA SUKOBA

Nestorovi}otkrio da je njegov sukob sKa~avendom u pozadini

Nakon {to je biv{i vladika VasilijeKa~avenda ispri~ao svoju stranu pri~e idemantovao da je u testamentu naveokao svog nasljednika Dejana Nesto ro -vi}a, javio se striper koji kaè da je biv{ivladika zaljubljen u njega i da sve topri~a jer mu ljubav nije uzvra}ena.

- Vladika Ka~avenda je smrtno biozaljubljen u mene. Video je u meniljubav svog ìvota, kako mi je samgovo rio. Zato mi je davao i pomagaome godinama. âk su me zvali njegov-im ljubavnikom i de~kom. Mene je sveto bolelo, ali kao egzibicionista, i{aosam do kraja eksperimenta. Ja sam unjemu video duhovnog dedu na kojegmogu da se oslonim, godinama, svedok nisu iza{le na{e fotografije ujavnost.

Ka~avenda je èleo da spava samnom, ali to zadovoljstvo nikada nijedobio. Na{e poznanstvo datira vi{e oddvadest godina”, pri~a Dejan iobja{njava kako je do{lo do toga da muKa~avenda obe}a da }e se na}i u nje-govom testamentu.

- Ako je on govorio: „Ho}e li ti i{tazna~iti, ako ti kaèm da te volim i da }ute staviti u testament kada prodamtetkin stan u Beogradu“, onda to nijeiznuda, ve} obe}anje. E sada, nekaispuni lepo svoje obe}anje umesto {to}e da me prijavi - poru~io je Nestorovi}.

Dejan Nestorovi} je ispri~ao kako jebio neprijatno iznena|en kada je pres-pavao u Bjeljini, gdje je iznad krevetaVasilija Ka~avende zatekao medvedi}e.

- Ono {to je mene intrigiralo, dok samspavao na dvoru u Bjeljini, jeste nekolikomedvedi}a koji su bili iznad njegovogkreveta. Nikada nisam znao {ta }e mume~e. Onda sam dobio hladan tu{, kadasam sabrao kockice - izjavio je striper.

MINI MARKET

Autoput Međugorje - Bijača

Dejan Nesto rovi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 18.9.2014 0:28

ČETVRTAK, 11. SEPTEMBAR

„[to ganjate mene, ja sam malikriminilac. Fatajte velike ribe kriminalce“,kaè kantonalni poslanik ESED RA DE -LJA[ u odgovoru na novinarsko pitanje jeli zbilja istina, kao {to pi{e SlobodnaBosna, zaradio, hajrovo milion maraka na(pre)prodaji zemlji{ta u sarajevskoj op}iniNovi Grad. Radelja{ jeste, to ne poku{avazata{kati, primitivac, baraba, neotesanitranzicijski {ampion, ali je barem iskren,ilustrativan i bolno ta~an.

Prije desetak godina Radelja{ ja nasarajevskom sudu pravomo}no osu|en nagodinu dana zatvora, me|utim gopodin nidana odleào nije jerbo je „slu~aj“ potpunoslu~ajno oti{ao u zastaru. Ma{tovite prevarerobusnog poduzetnika Radelja{a u svakompogledu su ilustrativne - kada sam odpravosudnih ~inovnika traìo sudski spis,odgovoreno mi je: „„Polako... to ko{ta.“

PETAK, 12. SEPTEMBAR

Malo se ko toga sje}a, podsjeti me na toserijal koji se emitira na Al Jazeeri, bila jeu starom srpsko-srbijanskom ~asopisu îkrubrika „Pisma ~italaca“ gdje su se uredniciurnebesno zajebavali sa tegobama idili~nogsamoupravnog komunisti~kog prostora,uglavnom i prete`no mu{ko-ènskimfenomenima. Kasnije }emo saznati da je tobio potpuno genijalni projekat MATIJE

BE]KOVI]A, kojeg su srpske vlastisklonile sa javne scene i metnule usubverzivno medijsko podzemlje. Bio je uto vrijeme konkurentan ~asopis Arena, uZagrebu, koji je ure|ivao najma{tovitijibalkanski medijski mag URO[ [O[KI],Crnogorac. Tamo je, tako|er, bila feno me -nalna rubrika „Usamljena srca“ u kojoj je,pored ostalih, ucviljena sestra molila da jojse javi - vrati odmetnuti brat EMILVLAJKI. U Areninim „usamljenim srci -ma“ jedan moj poznanik godinama jetraìo ènu svog ìvota koja preferira~ovjeka po svojoj mjeri: „malog, debelog,}elavog, po mogu}nosti alkoholi~ara.“

Podsjeti me na te dane, ponosa i slave,prijatelj MANOJLO TOMI], do{ao izKanade, nakratko, prevr}emo, okre}emo,stare, ohrndale, pri~e, obojica smo u{li u{estu deceniju, zaozbilje i nepovratno. „AAzna{ {ta ti je najgore, moj Mane?“ „[ta,brate?“ „Kad ti jaranica nimfomankapredloì da budete najbolji prijatelji.“ Pu~esmijeh do nebesa...

SUBOTA, 13. SEPTEMBAR

Moje ubogo, skromno, nedovoljnovalidno poznavanje engleskog jezika mene spre~ava da ustanovim kako jeizvje{tavanje BBC-a o predstoje}em refe -ren dumu u [kotskoj tendenciozno,navija~ko, pristrasno. Nekorektno, kakogod da okrene{-obrne{. Iz nekoliko prilogaemitiranih na BBC-u profesionalnosavr{eno upakiranih, a ure|iva~ki i idejno


U predizbornoj kampanji,očito i konačno, došle su na red ekonomske teme.BAKIR IZETBEGOVIĆobećava sto hiljada novihradnih mjesta, FAHRUDINRADONČIĆ je malosuzdržaniji - u njegovojmakroekonomskoj projekcijibit će posla za 50 -60 hiljada. Na toj razini sekreću i obećanjaLaGUMDŽIJINE Stranke začovjeka. Tržište rada je,generalno, nepredvidivokako je ovjekovječeno udenuncijantskoj ispovijestiSuljinoj: „Zamisli, moj jaranMujo zaposlio deset treba,stranki nja u svojoj javnojkući; sram ga i stid bilo,mater i dvije sestre mu besposlene“

NE DIRAJTE MI RAVNICUTre}i entitet

i srodne bajke

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 18.9.2014 4:01

kvarnih i sugestivnih, saznajem(o) kakavpakao ~eka neinformirane, lakomislene[kote ako se usude iza}i iz UjedinjenogKraljevstva. Odmah iza rata u Sarajevu jezaìvjela BBC-eva {kola novinarstva, gdjesu ovda{nja mlada novinarska pokoljenjadresirana i obu~avana raznim tehnikamanovinarske struke. îtava medijska,poglavito elektronska, scena u Bosni iHercegovini profilirana je po BBC-evommodelu.

Ne znam postoji li u Velikoj BritanijiRegulatorna agencija za komunikacije(neki njihov RAK ili tako ne{to), akopostoji i ako je ima, trebala bi pod hitnosankcionirati javni servis BBC zbogneprimjerenog, pristrasnog jezika koji bitnomoè utjecati na rezultate {kotskog refe ren -duma.

Poplave, vodene stihije su danas satralezapadne dijelove Bosne i Hercegovine.Nije mi svejedno, dapa~e, uznemiruju}e je,kada vidim kako se Murska Sobota,Karlovac, ili Sisak samoorganiziraju uodbrani od poplava. Pomahnitala je rijekaKupa, pridruìla joj se nepredvidiva Una -belaj je u Gradi{ci, drama u Prijedoru...

Javni servis Republike Srpske, RTRS,ve~eras, blago, kobajagi nepristrasno,nezainteresirano, ovla{, informira o popla va -ma koje su „pogodile Republiku Srpsku idijelove Federacije“. Me|utim, nije tonajva`nija vijest - mnogo je va`nije da jepredsjednik Milorad Dodik negdje u Evropisreo izraelskog ministra vanjskih poslovaLiebermanna kojom su prilikom „razmijenilizna~ajna iskustva i usaglasili mi{ljenja“.

Odbija uporno Repulika Srpska, Dodikdakle, u}i u proces digitalizacije za koji suosigurana sredstva, pare tehnika. Ostat }e,uprkos svemu, me|unarodnim pritiscima idoma}im izdajnicima, na analognoj tehno -logiji. Koja se meni ~ini da je ANALNA.

NEDJELJA, 14. SEPTEMBAR

Dugo mi je trebalo, desetak godina, daukapiram {ta je klju~na „falinka“ tenisa~aMARINA ÎLI]A. Gledao sam desetinenjegovih poraza u me~evima u kojima jebio, objektivno bolji, superiorniji, nad mo} -niji, pa opet izgubio. Mislio sam da je rije~o uro|enoj malodu{nosti, hercegova~kojletargi~nosti, strukturalnom, nepo prav -ljivom odsustvu drskosti i bezobrazluka,manjku ambicije. Nakon {to je Marin nasuperioran na~in osvojio US Open, postaoplanetarna sportska zvijezda, velikombrzinom se priklju~io Davis Cupreprezentaciji Hrvatske koja ima vaànobra~un sa Holandijom. îli} danas sogromnim, istinskim sportskim àrom igrau Amsterdamu, protiv nekog Holan|aninakoji mu nije do koljena - momak to obavikrajnje odgovorno, sa nesmanjenim àrom,

predano{}u, entuzijazmom. Klju~na „falinka“, „hendikep“ Marina

îli}a je pristojnost, smjernost, odmje -renost i posve}enost. To se na kratke stazene ubraja u vrline, ali na malo duè je,definitivno, isplativo. Prvi teniski reket BiHDAMIR D@UMHUR danas je u me~uprotiv Litvanaca vi{e energije potro{io umahalskoj sva|i, prepiranju sa sudijama (`-7-„Halo, ba sudija, lopta je i{la dvakilometra na sat, |e su ti o~i...) nego nasvoju igru, koja je bila grozna.

Druga, podjednako va`na pri~a izteniskog spektra, tako|er, odnosno popravilu, dolazi iz Hercegovine. Svi supreàlili, oplakali, pa zaboravili ~udo oddjevoj~ice MIRJANU LUÎ], koja jepobjegla od nezaja`ljivog oca-teroriste i utredeset i nekoj godini pobijedila jednu odnedodirljivih sestara WWiliams.

Marinu îli}u kapa dolje, zlatan je,perfektan momak, ali najbolja teniska vijestu ovoj godini je ~udesni povratak MirjaneLu~i}-Baroni: njen, kao i îli}ev uspjehgovore o istom: fanati~noj privrènostisvome poslu, {to }e kad-tad biti honorirano,verificirano.

PONEDJELJAK, 15. SEPTEMBAR

Vrtim po papirima, svakakvog nepo -treb nog, besmislenog materijala imam. Ujednom dokumentu, neprivla~nom i uosnovi izli{nom, ~itam kako se FAH RU -DIN RADONÎ] prijavio 1991. godine naadresi stanovanja u ulici Mitra Trifunovi}aU~e. Osam godina kasnije, 1999. godine,Fahrudin Veli~anstveni upisao se u mati~neknjige Op}ine Centar, ako nastavim dalje,ne gine mi tu`ba gospodina Radon~i}a.Razmi{ljam kakav je bio neuhvatljivbosanskohercegova~ki rat. GlasnogovornikArmije BiH koja se gr~evito suprotstavljalasrpsko-crno gor skom agresoru u jekunajve}ih borbi bio je dràvljanin agresorske

dràve. Ne treba potcijeniti Radon~i}evuinvesticijsku ekspanziju, zgrade, hotele,tornjeve — on je ipak najve}i straniinvestitor u BiH.

UTORAK, 16. SEPTEMBAR

Sa pristrasnom zebnjom i nekriti~kimentuzijazmom pratio sam proteklih mjesecisu|enje kolegici SLAVICI LUKI],novinarki hrvatskog Jutarnjeg lista -Slavicu je zagreba~ki sud (prvostupanjsko)osudio na mandatnu nov~anu jerbo jepovrijedila „ÂST“ doktora, medicinskihradnika; sve {to je napisala je ta~no,me|utim ta ta~nost ima svoju cijenu -desetak hiljada marka. Idemo dalje, na RTLteleviziji je premijer Hrvatske ZZoranMilanovi} izgovorio ne{to {to je utuìvoprotiv zagreba~kog gradona~elnika MILA -NA BANDI]A, pa se ta tu`ba nalazi nanadle`nom sudu. Kako god bilo, hrvatskajavnost je na „okolnost“ ova dva slu~ajareagirala brzo i solidarno.

Sarajevski op}inski sud je danas dostavioizvr{nu presudu prema kojoj „SlobodnaBosna“ mora oklevetanom NOVAKOVI]MLA\I, uplatiti toliko i toliko (jako puno!)para. [ta god kaèm o gospodinuNovakovi}u, samo mi moè oteàtiproscesni postupak koji tek slijedi. Postoji,dakle, jo{ uvijek pravosudni prostor unutarkojeg je mogu}e (ne) dokazati da je re~eniNovakovi} „kontrovezrni biznismen“.

Hvale vrijedna je od me|unarodnezajednice nametnuta pravna ste~evina,kojom je dekriminalizirana kleveta ipreba~ena u gra|ansko pravo. Te pare kojemoram platiti „kontroverznom biznis me -nu“, demonu sa Vraca NOVA KO VI ]U,radije }u odrobijati, nego platiti.

„A zamisli sebe u zatvoru“, {ali se jedanmoj drug, „organ gonjenja“, pa nastavlja:“Senad Avdi} i Ziko Turkovi} -jedno}elijski organizmi.“

SRIJEDA, 17. SEPTEMBAR

U predizbornoj kampanji, o~ito ikona~no, do{le su na red ekonomske teme.BAKIR IZETBEGOVI] obe}ava stohiljada novih radnih mjesta, FAHRUDINRADONÎ] je malo suzdràniji - unjegovoj makroekonomskoj projekciji bit}e posla za 50 -60 hiljada. Na toj razini sekre}u i obe}anja LAGUMD@IJINE Strankeza ~ovjeka.

Trì{te rada je, generalno, nepredvidivokako je ovjekovje~eno u denuncijantskojispovijesti Suljinoj: „„Zamisli, moj jaranMujo zaposlio deset treba, strankinja usvojoj javnoj ku}i; sram ga i stid bilo, materi dvije sestre mu besposlene.“ �


NEKAD BILOFahrudin Radon~i} i Alija Izetbegovi}

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 18.9.2014 4:06


CUNAMI PRAVEDNOSTI

FahrudinaRadon~i}a }e na Sudu uPri{tini zastupatiadvokati kojibrane Gad d a fi je -vog sina Saifaal-Islama

Lider SBB-a Fahrudin Radon~i}uistinu je zatraìo pravnu pomo} jedneod najpoznatijih i najskupljihadvokatskih kancelarija u Evropi, koja}e ga zastupati pred Osnovnim sudomu Pri{tini, u sudskom procesu protivnjegovog nekada{njeg poslovnogpartnera Nasera Kelmendija. Radon~i}je informaciju o angaòvanju stranihbranilaca otkrio pro{le sedmice, urazgovoru za Nezavisne novine, ali nijekazao o kojim se advokatima radi. Kakosaznaje Slobodna Bosna, FahrudinaRadon~i}a }e pred kosovskimpravosu|em zastupati jedan odnajpoznatijih britanskih advokata JohnJones i njegova australska kolegicaMelinda Taylor. Advokati Jones i Taylorpred Me|unarodnim krivi~nim sudom uHagu zastupaju Saifa al-Islama, sinabiv{eg libijskog predsjednika MoameraGaddafija. John Jones je, ranije,zajedno sa sarajevskom advokaticomVasvijom Vidovi}, pred Ha{kim sudombranio Nasera Ori}a, kasnije ihrvatskog generala Mladena Marka~a,ali i Ejupa Gani}a, kada je pome|unarodnoj potjernici iz Srbije,uhap{en u Londonu. Iako nije poznatokoliko }e Fahrudina Radon~i}a ko{tatiangaòvanje advokata svjetskereputacije, ~ini se kako predsjednikSBB-a ne}e àliti para da se, kakokaè, odbrani od optu`bi [ejle Jugo-Turkovi}, spasi ugled i ~ast, i ostanena slobodi. (M.F.)

MINI MARKET

Iako su se ~lanovi Centralne izbornekomisije BiH (CIK) silno trudili daminimiziraju gre{ke u distribucijiglasa~kih listi}a, sve je o~iglednije da jeza brojne propuste odgovoran netko odnjihovih kolega, a ne BH Po{ta. Nakon {toje na adrese pojedinih registriranih bira~au SAD-u, Kanadi i [vedskoj stiglo i postotinu glasa~kih koverti s li~nimpodacima gra|ana, najnoviji skandal jeotkriven u Njema~koj, i to zahvaljuju}isrbijanskim diplomatama. Nedavno je,

naime, Konzulatu Srbije u Frankfurtudostavljena po{iljka, adresirana na„Generalni konzulat SR Jugoslavije“ (?),a kada su slu`benici otvorili kovertu,prona{li su ve}i broj glasa~kih listi}a,koje je CIK uputio registriranim bira~imaiz BiH. Srbijanska je konzulica, uvidjev{io ~emu se radi, odmah nazvala svogbosanskog kolegu i uredno mu predalapogre{no adresiranu po{iljku, premda je,zajedno s kolegama, bez ikakve smetnje,mogli popuniti glasa~ke listi}e. (S.M.)

Centralna izborna komisijajoš nije utvrdila ko je

odgovoran za pogrešnu distribuciju izbornih listića

Uredni{tvo Federalnetelevizije nikako ne uspijevaprona}i formulu koja bipomirila prohtjeve svihdeset kandidata za bo{nja -~kog ~lana Pred sjed ni{tvaBiH. Svih deset kandidatana~elno je prihvatilo pozivFTV-a da sudjeluje upredsjedni~kim debatamapred kamerama FTV-a, nove}ina bezuvjetno traì da seobavezno su~eli s pred sjed -ni~kim kandidatom SDABakirom Izet be go vi}em,aktuelnim ~lanom Predsjed -ni {tva BiH.

Kako je besmisleno snimiti jednudebatu sa svih deset kandidata zajedno,Uredni{tvo FTV-a je odlu~ilo podijelitibo{nja~ke kandidate u tri grupe kako bi svi

kandidati imali dovoljnovremena da prezentirajusvoje ideje. Prema zamisliUredni{tva FTV-a, grupe bise formirale javimizvla~enjem imena iz {e{ira.

No, ni taj prijedlog nijeprihva}en od svih. Pred sjed -ni~kli kandidat DF-a EEmirSuljagi} ve} je poslao pismou kome uredni{tvo FTV-aobavje{tava da ne}e sudje lo -vati u televizijskim deba ta -ma ako nasprem njega nebude stajao Bakir Izet be go -vi}!

Problem je mogu}e rije{iti na dvana~ina: ili da Izetbegovi} ne sudjeluje ni ujednoj debati ili da sudjeluje u pet debatasa po dva izaziva~a!

(A.M.)

PREDSJEDNIČKA DEBATA U PET RATA

Uredništvo FTV-a razbijaglavu kako da zadovolji

prohtjeve deset bošnjačkihkandidata za Predsjedništvo

CIK POGODI

FahrudinRadon~i}

Bakir Izet be go vi}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 18.9.2014 0:47

PRO ET CONTRA

18.9.2014. I SLOBODNA BOSNA9

NE ZNAM, SAFETE

êlniciNogometnogsaveza BiH namjeravajupreispitatiaran`man saselektoromSafetomSu{i}em

U petak 19. septembra odràt }e sesjednica sjednica Izvr{nog odboraFudbalskog saveza Bosne iHercegovine na kojoj }e se raspravljatio aktuelnoj situaciji u na{em nacional-nom timu, a zapravo o budu}nostiaktuelnog selektora Safeta Su{i}a.

Izgleda da je poraz od Kipra iPapetovo forsiranje igra~a koji objek-tivno nemaju mjesta u reprezentacijikap koja je prelila ~a{u, pa su ~elniciSaveza odlu~ili odràti vanrednu sjed-nicu nakon koje }e se, nezvani~no saz-najemo, znati da li }e Su{i} nastavitivoditi reprezentaciju u kvalifikacijamaza Evropsko prvenstvo.

Na sjednicu je pozvan i Su{i}, kojise nalazi u Parizu i upravo }e selektor~elnicima Saveza poku{ati objasniti {tase de{ava sa reprezentacijom, koja jenakon sramnog poraza od Kipra osjetnoumanjila {anse za plasman na Evopskoprvenstvo.

(M.A.)

MINI MARKET

JOSIP MUSELIMOVI]

Advokat

NEGeopoliti~ka karta Balkanadefinirana je i na tom prostorune}e biti promjena. Pozitivanishod {kotskog referendumamogao bi se odraziti nadruge, zapadnije zemlje.

MIROSLAV KOJI]Poslanik uNarodnojskup{tini RS-a

NESvaki narod ima pravo nareferendum i naodre|ivanje svojebudu}nosti i smatram da je{kotski referendumispravna odluka. Smatramda referendum ne}e imatinikakve posljedice naodnose u BiH, pa ni udrugim zemljama Balkana.

DAMIR MILJEVI]

Ekonomskianaliti~ar

NE[kotski referendum ne}eimati ozbiljne reperkusije {tose ti~e BiH i Balkana jer jesituacija tu sasvim druga~ija.Vjerujem da }e referendumpodi}i apetite onih koji sukrivi za ovu recesiju.

[EFIK D@AFEROVI]

Poslanik SDAu PS BiH

NEReferendum u [kotskojne}e imati nikav uticaj naBiH, jer BiH je dràva kojaima hiljadugodi{nju tradicijudràvnosti koja jepotvr|ena Dejtonskimsporazumom. Svakoizjedna~avanje situacije uBiH sa situacijom negdje usvijetu gdje se provode

referendumi bila bi te{kazloupotreba Dejtonskogsporazuma.

MIRO LAZOVI]

PredsjednikUSD-a

NEBiH nije [kotska i mi{ljenjasam da referendum ne}e imatineke reperkusije na Balkan.Referendum u [kotskoj ra|enje u skladu sa ustavom, udogovoru unutar britanskogparlamenta i naroda.

ANTO DOMAZET

PoslanikSDP-a u PSBiH

NEMi{ljenja sam da {kotskireferendum ne}e imatireperkusije na BiH i smatramda }e ostatak UjedinjenogKraljevstva biti u stanju da idalje vodi aktivnu globalnupolitiku, uklju~uju}i i aktivnupolitiku prema Balkanu.

Hoće li referendum o nezavisnostiŠkotske imati neke reperkusije na BiH,

odnosno na Balkan?

Priredila: Ma{a ]osi}

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

Safet Su{i}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 18.9.2014 0:47

Iako je do oktobarskih parlamentarnihizbora ostalo jo{ manje od mjesecdana, niko ozbiljan ne usu|uje seprognozirati ishod izborne trke koja}e, nema sumnje, biti neizvjesnija

nego ikad ranije. Istraìvanja javnogmi{ljenja nisu pretjerano pouzdana,objavljuju se razli~ite analize s opre~nimrezultatima koje unose dodatnu zbrku uzagrijanu politi~ku arenu, a uza sve to, poprvi put od uvo|enja parlamentarizma uBiH, tri vjerske zajednice i njeni istaknutiautoriteti, koji su ranije mo`da i presudnooblikovali ishod izborne bitke, drè se postrani i, barem javno, a ~ini se i tajno,nemaju svoje izborne favorite.

SIMBIOZA VJERE I POLITIKEVidljiva je suzdrànost i kod ~elnika

Islamske zajednice BiH i njenih vjerskihautoriteta koji su nakon smjene staregarniture predvo|ene biv{im reisomMustafom Ceri}em zauzeli posve druk~ijikurs dru{tvenog anga`mana. Nimaloslu~ajno, nova pozicija Islamske zajedniceni najmanje se ne dopada upravo MustafiCeri}u, koji se na oktobarskim izborimapojavljuje kao nezavisni kandidat zafunkciju bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tvaBiH. Mada se u nedavnom razgovoru zaTV1 Mustafa Ceri} pohvalio kako je jo{2002. godine, u njegovom mandatu,usvojena odluka da se Islamska zajednicane mije{a u izbore „da nikoga ne favoriziraniti diskriminira“, upravo je Ceri} bio na~elu nekolicine islamskih autoriteta koji suneke stranke i strana~ke kandidateotvoreno favorizirali, a druge dis krimi -nirali.

Na izborima 2006. godine tada{nji reisCeri} otvoreno je favorizirao HHarisaSilajdì}a u njegovoj ambiciji da uPredsjedni{tvu BiH zamijeni SSulejmanaTihi}a. U razgovoru za Dnevni avaz,

tempiranom pred izbore, Ceri} je pozvaoBo{njake da daju glas onom bo{nja~komkandidatu „koji je ljep{i, koji govori stranejezike i koji ima razgranate veze usvijetu“!

êtiri godine kasnije, reis Ceri} jeodustao od Silajdì}a i okrenuo seFahrudinu Radon~i}u. Upu}eni tvrde da jeupravo Ceri} gurnuo Radon~i}a upoliti~ke vode kako bi ga „potro{io“ irije{io se potencijalnog konkurenta upohodu na bo{nja~ki tron. Ve} je tada

skovao plan da po isteku mandata dùbeza mijeni predsjedni~kim odijelom, ra ~u -na ju}i da se Radon~i} nakon poraza 2010.godine ne}e usuditi ponovo kandidirati zaistu funkciju na izborima 2014. godine.Stoga je njegova podr{ka Radon~i}u 2010.godine bila ne{to suzdrànija nego ~etirigodine ranije kada je svom snagomzalegao iza kandidature Harisa Silajdì}a.Ta ~injenica nije promakla Radon~i}u i toje najva`niji razlog zbog kojeg je pukladugogodi{nja medijsko-vjerska osovina

10

PRVI SEKULARNI IZBORI U BiH

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Poglavar Islamske zajednice BiH Husein ef. Kavazović žustro je opovrgnuo glasine da Islamska zajednica potajno podržava predsjedničku

kandidaturu Mustafe Cerića

REIS KAVAZOVI]“Niko, pa ni Mustafa Ceri}, nije

izborni favorit Islamske zajednice“!

S izuzetkom biv{eg reisa i aktuelnogpredsjedni~kog kandidata Mustafe Ceri}a,ve}ina drugih strana~kih kandidata ipoliti~kih lidera iz sva tri naroda neprizivaju tako sna`no kao ranijih godinapodr{ku vjerskih autoriteta. Evidentna je~injenica da slabi utjecaj klera na klju~nepoliti~ke procese i da je odavnorelativizirana apsolutna simbioza vjerskih

struktura i nacionalnih stranaka kod svatri naroda, koja je bila uspostavljena upredve~erje prvih demokratskih izbora1990.

Uostalom, zar nije SDP na proteklimparlamentarnim izborima osvojio najve}ibroj glasova u dràvi, iako se bar za ovupartiju ne moè re}i da uìva podr{kuvjerskih struktura. �

SLABI UTJECAJ KLERA

Na prošlim izborima Cerićpodržavao SBB, a pobijedio SDP

SLOBODNA BOSNA I 18.9.2014.

��

RAZLAZ VI[EGODI[NJIHSAVEZNIKAMnogi su uvjereni da je Ceri} gurnuoRadon~i}a u politi~ke vode kako biga “potro{io”

RAZLAZ VI[EGODI[NJIHSAVEZNIKAMnogi su uvjereni da je Ceri} gurnuoRadon~i}a u politi~ke vode kako biga “potro{io”

asim:TEKST osnova.qxd 17.9.2014 23:51


POLEMIKA BIV[EG REISA CERI]A I AKTUELNOG KAVAZOVI]A

RAZMJENA OTROVNIHSTRELICACeri} optu`uje Kavazovi}a zalicemjerstvo, a Kavazovi}uzvra}a da Ceri} manipuliranavodnom podr{komIslamske zajednice

RAZMJENA OTROVNIHSTRELICACeri} optu`uje Kavazovi}a zalicemjerstvo, a Kavazovi}uzvra}a da Ceri} manipuliranavodnom podr{komIslamske zajednice


Ceri}-Radon~i}.Na predsjedni~ke izbore 2014. godine,

Ceri} izlazi kao nezavisni kandidat, bezpodr{ke SBB-a i Dnevnog avaza, na kojuje ra~unao uvjeren da se Radon~i} ne}eponovno kandidirati. No, jednako takoCeri} ne moè ra~unati ni na podr{kuIslamske zajednice ~ija nova postava,predvo|ena reisom KKavazovi}em, negleda blagonaklono na njegovu politi~kuambiciju. Kavazovi} je to u nekolikonavrata i javno govorio. „„Biv{i reisu-l-ulema je nosilac vjerskog autoriteta. Ja bihvolio da se ne kandidira na izborima, aliako se kandidira on tim ~inom prestaje biti

nosiocem vjerskog autoriteta. Islamskazajednica nema svog kandidata nitifavorita, niti }e se uklju~ivati u izborniproces“, rekao je Kavazovi} nekolikomjeseci pred izbore, kada su se prvi putpojavile informacije o Ceri}evimpoliti~kim ambicijama.

PREDSJEDNI^KE AMBICIJE MUSTAFE CERI]A

Jo{ preciznije i odre{itije, reisKavazovi} se odredio u nedavnomsaop}enju za javnost, isprovociranCeri}evom optu`bom da se Islamskazajednica pona{a licemjerno. Ceri} je,

naime, ustvrdio da Islamska zajednicaoficijelno ne podràva nijednog pred sjed -ni~kog kandidata, no da, prema njegoviminformacijama, tajno „„u med`lise {aljesvoje ljude koji favoriziraju SDA i BakiraIzetbegovi}a“.

Reagiraju}i na ovu optu`bu, iz kabinetareisa Kavazovi}a ponovo su saop}ili daIslamska zajednica nema svog kandidatana izborima i da ne}e favorizirati nijednogkandidata ili politi~ku stranku.

DISTANCA REISA KAVAZOVI]ANa Ceri}eve rekla-kazala optu`be, reis

Kavazovi} uzvratio je istom mjerom,navode}i kako se iz nekih krugova {ireglasine da Islamska zajednica samoformalno ne podràva Ceri}evu kandida -turu, a da pre{utno to ~ini! Ponovio je daniko, pa ni Mustafa Ceri}, nije kandidatIslamske zajednice i pozvao predsjedni~kekandidate da se okrenu bira~ima i svojimizbornim programima.

Posve je jasno da upravo Ceri} i njegovizborni {tab {iri takve glasine, koriste}imreù zaostalih veza s dijelom imama „naterenu“ koji su mu ostali odani.

Ne treba uop}e sumnjati da }e dioimama „na terenu“, suprotno izri~itomstavu Islamske zajednice, navijati za ovogili onog kandidata i partiju, no to ne}eozbiljnije naru{iti iznimnu vrijednostprincipijelnog stava vrha Islamskezajednice da se ne}e uplitati u izbornukampanju.

Taj stav za Bo{njake ima osobituvrijednost s obzirom na stalne poku{aje izdruga dva nacionalna korpusa da im seospore nacionalni atributi i da sereduciraju na vjersku skupinu. Upravo imje Ceri} sluìo kao potvrda takve teze:ranije, kada se kao reis pretjerano petljao udnevnu politiku, ali i danas, kada koriste}isimboli~ku vrijednost ahmedije, poku{avapreuzeti bo{nja~ki tron, ~ime bi nasimboli~ki na~in objedinio vjerski ipoliti~ki autoritet iz davno minulihvremena osmanskih sultana. �


PRVI SEKULARNI IZBORI U BiH

�

Imam Mirsad Mahmutovi} jedan jeod rijetkih vjerskih slu`benika (dodu{e upenziji) koji su se oglu{ili o principijelnistav Islamske zajednice o nemije{anjuvjerskih slu`benika u izbornu kampanju.

Prije desetak dana, Mahmutovi} je udogovoru s Ceri}em napisao tekst protivreizbora Bakira Izetbegovi}a, navode}ideset razloga zbog kojih on li~no vi{enikada ne}e glasati za Izetbegovi}a. No,pre{utio je najva`niji razlog.

Naime, Mahmutovi} je dugo vremenaradio u Rijasetu Islamske zajednice, biozaduèn za dijasporu i vaìo zaCeri}evog najodanijeg suradnika. Nakonisteka mandata, Ceri} ga je poku{aoprogurati za ambasadora BiH u SaudijskojArabiji, ra~unaju}i na podr{ku BakiraIzetbegovi}a u Predsjedni{tvu BiH, u~ijem je mandatu izbor ambasadora. No,Mahmutovi} je eliminiran zbog vi{e negooskudnog znanja stranih jezika. �

POSLJEDNJA AHMEDIJA U POLITICI

Mirsad Mahmutović bijesan naIzetbegovića jer nije izabran zaambasadora

12

USAMLJENI JAHA^Predsjedni~ka kandidatura Mustafe Ceri}a smatra se {tetnom za Bo{njake

OZLOJE\ENI IMAMMirsad Mahmutovi} kivan {to gaIzetbegovi} nije imenovao zaambasadora u Saudijskoj Arabiji


Poslovanje bankarskog sektora uFederaciji BiH i u prvoj polovini teku}egodine odvijalo se u uvjetima djelovanjaekonomske i financijske krize, {to jeimalo utjecaj na ve}inu poslovnihsegmenata banaka. Me|utim, pozitivnoje {to je i u ovome razdoblju nastavljenrast {tednje, a likvidnost, profitabilnosti kapitaliziranost bankarskog sektoramogu se ocijeniti zadovoljavaju}im, tese moè zaklju~iti da je bankarskisektor i dalje stabilan i siguran.

Tome su uvelike doprinijeleaktivnosti Agencije u oblasti kontrole iregulative bankarskog sektora koje subile usmjerene na ublaàvanje utjecajaglobalne financijske i du`ni~ke krize nabankarski sektor u Federacije BiH.

U prvoj polovini teku}e godine,kontrola bankarskog sektora je inten -zivirana kroz kontinuirano pra }e njeposlovanja svih banaka u sustavu. Krozprocese on-site i off-site kontroleuo~avane su slabosti u bankarskomposlovanju i inicirane on-site kontrole,sa fokusom na kvalitet aktive,upravljanja kreditnim rizikom iutjecajem na kapital.

Cilj kontrola je bio da se ocijenisposobnost banaka da upravljaju klju~ -nim rizicima u poslovanju i uskla|enostnjihovog poslovanja sa zakonom ipropisima Agencije.

Prema podacima Agencije, na dan30. 6. 2014. u Federaciji BiH bankarskudozvolu imalo je 17 banaka. Bilan~nasuma bankarskog sektora na kraju prvepolovice 2014. godine iznosila je 15,4milijarde KM i na pribli`no istoj je razinikao i na kraju 2013. godine. Nov~anasredstva su u prvoj polovici ove godinesmanjena za 5,5% ili 242 milijuna KM isa 30. 6. 2014. iznosila su 4,2 milijardeKM. Ostvareni pad nov~anih sredstavarezultat je smanjenja depozita, pla }a -nja obveza po uzetim kreditima i rastakredita.

Banke u Federaciji BiH uglavnomfunkcioniraju na tradicionalni na~in i upravilu se ne upu{taju u rizi~na finan cir -anja, no rezultat toga je i relativno malikreditni rast od svega od 2% ili 238milijuna KM. Tako su na kraju prve

polovice 2014. godine krediti iznosili 11milijardi KM. Ukupni nekvalitetni kreditisa 30. 6. 2014. iznose 1,7 milijardi KM ive}i su za 6,5 % ili 103 milijuna KM uodnosu na kraj 2013. godine. Udionekvalitetnih kredita u ukupnimkreditima je sa 14,6%, koliko je iznosiona kraju 2013. godine, porastao na15,2% na kraju prve polovice ovegodine. Pogor{anju pokazatelja kv ali -teta aktive doprinijele su i elementarnenepogode koje su u svibnju 2014.godine pogodile stanovni{tvo igospodarske subjekte u Bosni iHercegovini.

U strukturi pasive bilance banakadepoziti s iznosom od 11,4 milijarde KMi udjelom od 74% i dalje su dominantanizvor financiranja banaka u FederacijiBiH. Ukupni depoziti u prvoj polovici2014. godine smanjeni su za 1 % ili 111milijuna KM. S druge strane, {tednidepoziti, kao najzna~ajniji segmentdepozitnog i financijskog potencijalabanaka, u istom razdoblju 2014. godineimali su rast od 3% ili 184 milijuna KMi sa 30. 6. 2014. iznosili su 6,4 milijardeKM. Kreditne obveze koje iznose jednumilijardu KM, u prvoj polovici 2014.godine zabiljeìli su pad od 4,3% ili 45milijuna KM i smanjenje njihovog udjelau strukturi pasive sa 6,7%, koliko jeiznosilo na kraju 2013. godine, na 6,4%sa 30. 6. 2014. Rezultat tome je utjecajfinancijske i ekonomske krize. Dakle,banke su se znatno manje zaduìvale uinozemstvu, a pla}anjem dospjelihobveza ovi izvori su smanjeni za vi{eod 50% (na kraju 2008. godine iznosilisu 2,18 milijardi KM). Evidentno je da jefinancijska podr{ka mati~nih grupacijazna~ajno reducirana, tako da }e sekreditni rast u narednom razdoblju uFBiH vi{e bazirati na rastu doma}ihizvora financiranja.

U prvoj polovici 2014. godineukupan kapital pove}an je za 3% ili 72milijuna KM, jednim dijelom po osnovidobiti teku}eg razdoblja, a drugi razlogje pove}anje dioni~kog kapitala poosnovi izvr{enih dokapitalizacija i sa30. 6. 2014. iznosio je 2,4 milijarde KM.

Regulatorni kapital na dan 30. 6.

2014. iznosio je 2,3 milijarde KM i naistoj je razini kao i na kraju 2013.godine. Jedan od najva`nijih poka -zatelja snage i adekvatnosti kapitalabanaka jeste koeficijent adekvatnostikapitala. Ovaj koeficijent je na razinibankarskog sektora sa 30. 6. 2014.iznosio 17,7%, {to je za 0,3 postotnaboda manje u odnosu na kraj 2013.godine, ali je i dalje znatno vi{e odzakonskog minimuma (12%) ipredstavlja zadovoljavaju}u kapita -lizira nost ukupnog sustava. Pozitivno je{to je pored navedenih pokazatelja narazini bankovnog sustava u F BiH uprvoj polovici 2014. godine ostvarenadobit u iznosu od 85,3 milijuna KM.

Ovo potvr|uje da je bankarskisektor Federacije BiH u razdobljuprovedbe reformi dostigao zavidnurazinu i predstavlja najrazvijeniji inajsna`niji dio financijskog i ukupnogekonomskog sustava F BiH.

Stoga, Agencija }e i naredne aktiv -nosti usmjeriti na o~uvanje njegovestabilnosti kao prioritetni zadatak uaktualnim stresnim uvjetima, te njegovdaljnji napredak i razvoj {to je preduvjetza stvaranje povoljnijeg ukupnogekonomskog ambijenta koji bi poticajnodjelovao na banke i povratno na realnisektor gospodarstva i stanovni{tva.

Tako|er, u okviru regulatornih akti -vnosti Agencija }e i dalje insistirati nakapitalnom ja~anju banaka, posebnoonih koje biljeè natprosje~an rast aktivei smanjenje koeficijenta adekvatnostikapitala, te kontinuirano nastavitinadzirati banke, prvenstveno odsistemskog zna~aja za razvoj kreditnihaktivnosti u kojima je koncentriran velikiiznos {tednje i drugih depozita, a sve ucilju za{tite deponenata.

Isto tako, u okviru nadle`nostiAgencija }e kao i dosada, sveaktivnosti usmjeriti na uskla|ivanjeregulatornog okvira u BiH saregulativom na nivou EU, ~ime bi BiHpravovremeno ispunila jedan od bitnihuslova za pristup u ~lanstvo EU.

MSB


STANJE U BANKARSKOM SEKTORU F BiH U PRVOJ POLOVINI TEKU]E GODINE


Kontrola utro{ka sredstava fede ral -nog prora~una u 2013. godini,koju je proveo Ured za revizijuinstitucija u Federaciji BiH,rezultirala je s ukupno 69 prepo -

ruka Vladi, odnosno ministru financija AAntiKrajini, kojem je spo~itano dvanaestozbiljnih propusta. Federalni su revizori, unajkra}em, naveli vi{e zamjerki kada jeposrijedi po{tivanje odredbi Zakona oprora~unu FBiH, propisanih procedura irokova, dosljedna provedba programaefikasnog i transparentnog kori{tenja javnihsredstava... Kao i u svim ranijim revizor -skim izvje{}ima, i pro{logodi{nja jeinventura pokazala da aktualna federalnaVlada nije smanjila naknade za ~lanstva ukomisijama, izdatke po osnovu ugovora odjelu, putne i tro{kove reprezentacije, kojisu u ve}ini ministarstava pove}ani. Ukona~nici su federalni revizori dalimi{ljenje s rezervom, s tim da je najgore

stanje zate~eno u Ministarstvu poljo priv -rede, vodoprivrede i {umarstva, koje jedobilo negativnu ocjenu.

PRORAÛNSKA REZERVA ZA REVIZIJU BRANITELJA

Prema nalazima revizora, VladaFederacije BiH je u 2013. donijela 14odluka o preraspodjeli sredstava izme|uprora~unskih korisnika u iznosu od 11,2milijuna maraka, te jo{ 25,5 milijuna KMkoji su preraspore|eni rje{enjima ministrafinancija. Me|utim, revizijom rje{enja nijebilo mogu}e utvrditi jesu li svi prora~unskikorisnici adekvatno obrazloìli zahtjeve zadodatna sredstva, niti su poznati kriterijiprema kojima su pare dijeljene. Unato~obe}anim u{tedama, federalna Vlada jepro{le godine, u pore|enju sa 2012.,pove}ala izdatke za iznajmljivanjeprostorija za vi{e od 200.000 KM. U tom susmislu revizori podsjetili da je prethodnihgodina za kupovinu devastirane zgradehotela Hercegovina u Mostaru potro{eno trimilijuna KM, dok je adaptacija objektaGeodetskog zavoda u Sarajevu ko{tala


IZVJE[TAJ FEDERALNIH REVIZORA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Čak 69 preporuka dali su federalni revizori Vladi FBiH nakon što je izvršenakontrola utroška sredstava iz proračuna i upozorili na brojne primjere

nepoštivanja zakona i propisanih procedura, te netransparentno trošenje novca;unatoč obećanim uštedama, ni federalni premijer NERMIN NIKŠIĆ, ni resorni

ministar financija ANTE KRAJINA nisu žalili para za skupe i bespotrebne izdatke; kada je novca ponestalo, ispraznili su namjenske račune

FEDERALNA VLADA NA REZERVI

Federalni revizori utvrdili da jeVlada pro{le godine potro{ila savnovac za za{titu od elementarnih nepogoda, sa namjenskih ra~una

“pozajmljeno“ skoro 58 milijuna KM!!!

I N V E N T U R A P O S L O V A N J A

suzana revizija:TEKST osnova.qxd 17.9.2014 21:48

preko 3,5 milijuna maraka. „„Do kraja 2013.nisu zavr{ene zapo~ete aktivnosti naplaniranoj izgradnji objekata, niti jeizvr{eno planirano useljenje institucija, zakoje se i dalje pla}aju tro{kovi zakupa“,navode revizori uz preporuku Slu`bi zazajedni~ke poslove organa i tijela u FBiHda sa~ini popis praznih zgrada koje su uvlasni{tvu Federacije. Jedan od objekata,koji se ve} godinama ne koriste, upozorilisu revizori, nekada{nja je zgrada AmbasadeSAD-a u Sarajevu, smje{tena u nepo -srednoj blizini sjedi{ta Vlade FBiH.Federalni su revizori, nadalje, naveli da suponovno porasli izdaci za naknade~lanovima stru~nih komisija (u 2013. je u tusvrhu ispla}eno gotovo dva milijuna KM),naknade po osnovu ugovora o djelu (13,6milijuna maraka) i tro{kovi za hardverske isoftverske usluge (812.000 KM).

Prora~unom za pro{lu godinu odobrenaje teku}a rezerva u iznosu ve}em od oko7,1 milijun maraka, od ~ega je blizu 6,8milijuna KM planirano za rezervu VladeFBiH, dok je premijer NNermin Nik{i} naraspolaganju imao 150.000 KM, a njegova

dva zamjenika JJerko Ivankovi} Lijanovi} iDesnica Radivojevi} po 80.000 KM.Kontrolom utro{ka sredstava je utvr|eno da

je najve}i iznos, vi{e od 1,6 milijuna KM,ispla}en za reviziju korisnika bora~ko-invalidske za{tite, za koju je, podsjetimo,


NAMJENSKO TRO[ENJE NAMJENSKIH SREDSTAVA

��

Porezni prihodi Federacije BiH supro{le godine iznosili preko 1,2 milijunamaraka i u odnosu na planirane manjisu za {est procenata. Jednako su tako,u pore|enju s planiranim, za oko 2,3milijuna KM smanjeni i prihodi od porezana dobit banaka i drugih financijskihinstitucija, osiguravaju}ih ku}a, telekomoperatera, elektroprivreda i po{ta. Ustrukturi ovih prihoda, najvi{e je porezanapla}eno od telekom-oparetera i

banaka, dok po osnovu poreza na dobitmnogobrojnih mikrokreditnihorganizacija uop}e nije bilo uplata.Drasti~an pad od 39 posto zabiljeèn je ikod planiranih uplata od neporeznihprihoda (administrativnih i sudskih taksi,prihoda od pruànja javnih usluga iostalih federalnih naknada), kao i odprihoda od poduzetni~kih aktivnosti iimovine, koji su za 42 posto manji odplaniranih. �

KRIVA RAÛNICA

Umjesto planiranog porasta, nakraju 2013. zabilježen pad svihjavnih prihoda

MI[LJENJE S REZERVOMFederalni revizori imali su brojne primjedbe na rad Vlade FBiH u 2013. godini, ubjedljivo najgoru ocjenu dobilo je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva


Ustavni sud FBiH utvrdio da je najve}imdijelom provedena nezakonito, te jo{ 1,3milijuna maraka za jednokratnu pomo}umirovljenim pripadnicima Oruànih snagaBiH. Pored navedenih izdataka, odlukamafederalne Vlade iz sredstava teku}e rezerveodobreno je dodatnih 335.000 KM zaMinistarstvo kulture i sporta, i to zaprojekte koji su ve} financirani iz teku}ihtransfera, te sto tisu}a maraka Ministarstvuza pitanja branitelja. Novac je ministarZukan Helez „donirao“ za sportske igreratnih vojnih invalida Armije BiH i HVO-a.

PRAZNI NAMJENSKI RAÛNI No, ako federalni premijer Nermin

Nik{i} i ministar financija Ante Krajinanisu {tedjeli para na bespotrebnimtro{kovima, kontrola utro{ka prora~unskihsredstava otkrila je da je manjaknadokna|ivan nezakonitim pozajmicama snamjenskih ra~una na kojima se nalazionovac za za{titu i spa{avanje odelementarnih nepogoda.

Kako su, naime, utvrdili revizori,federalna Vlada je na prijedlogMinistarstva financija pro{le godineodobrila kori{tenje sredstava s namjenskihtransakcijskih ra~una, odnosno davanjepozajmica u iznosu od 57,9 milijuna KM.Iako su pozajmice trebale biti vra}ene naposebne ra~une do 31. decembra 2013.,sredstva nisu upla}ena, ve} su tro{ena udruge svrhe sve do 4. februara ove godine.Potom je dan kasnije Vlada Federacije BiHdonijela novu odluku kojom se ponovnoodobrava prijenos iste sume novca snamjenskih na ra~un Ministarstva financija,ali nigdje nisu iskazane obveze po osnovupozajmica. No, da je namjenski ra~un ostaoprazan i u narednim mjesecima, otkrit }e sesredinom maja, kada su BiH pogodilekatastrofalne poplave. „„Isti~emo da je

Zakonom o za{titi i spa{avanju ljudi odprirodnih i drugih nesre}a propisano da senavedena sredstva mogu koristiti isklju~ivoza za{titu i spa{avanje ljudi od prirodnih idrugih nesre}a, kao i da navedena sredstvatrebaju biti raspoloìva i operativna u ciljupravovremenog poduzimanja aktivnosti“,upozorili su federalni revizori.

I mada su ~lanovi Parlamentarnekomisije za reviziju ovoga tjedna uParlamentu FBiH zapo~eli saslu{avanjepredstavnika federalnih ministarstavakoja su dobila mi{ljenje s rezervom,rasipni{tvo je nastavljeno i poredprimjedbi revizora. Potvrdio je to, prijesvih, federalni ministar financija AnteKrajina koji se, premda njegov pravnistatus nije do kraja jasan, nakon {to ga jeUstavni sud Federacije BiH samoprivremeno vratio na du`nost, i daljepona{a kao da je ministar u punomkapacitetu. Prije tri mjeseca smo,


IZVJE[TAJ FEDERALNIH REVIZORA

�

U federalni je prora~un pro{le godinepo osnovu prihoda od dividendi i udjela uprofitu javnih poduze}a upla}eno oko 108milijuna maraka, {to je bilo tek 58 postood o~ekivanog iznosa. Ubjedljivo najvi{enovca uplatilo je Javno poduze}e BHTelecom - 99 milijuna maraka, potomslijedi HT Mostar - skromnih 5,5 milijunaKM, te Aerodrom Sarajevo od ~ije je

dobiti na ra~un Vlade FBiH upla}eno trimilijuna maraka. Menad`mentElektroprivrede BiH je 2013. godineuplatio u prora~un Federacije 600.000KM. Zanimljivo je da je federalna Vlada uprora~unu za 2013. ukalkulirala i naplatu50 milijuna maraka dividende odElektroprijenosa BiH, ali do kraja godinenisu dobili ni feninga. �

JAVNA PODUZE]A I TAJNE KASE

BH Telecom je u federalni proračunprošle godine uplatio 99 milijunaKM, a sva ostala javna poduzeća 9 milijuna maraka

FEDERALNA “ZLATNA KOKA”BH Telecom je i dalje najuspje{nije federalno javno poduze}e

PROMA[ENA INVESTICIJAAdaptacija zgrade Geodetskog zavoda ko{tala je preko 3,5 milijuna KM


podsjetimo, objavili da je ministarKrajina, pred sami kraj mandata,nezakonito zaposlio dva nova savjetnika -Boù Mandi}a i TTomislava Delaca.

UGOVORI O DJELU ZA SAVJETNIKE I VOZAÂ

No, kako je Ustavni sud FBiHprivremenom mjerom ovlastio AntuKrajinu da obavlja ministarsku funkcijudok ne bude objavljena kona~na suda~kaodluka o ustavnosti njegove smjene,navodno je nedavno u Ministarstvofinancija stigao dopis iz federalnogMinistarstva pravde. Premda se dokumentjo{ uvijek bri`ljivo skriva, u Ministarstvufinancija se ve} uveliko naga|a kako je odministra Krajine zatraèno da pojasni pokojem je osnovu zaposlio dvojicusavjetnika (~ija mjese~na primanja iznoseoko 2.000 KM) i zatraèno da im se uru~eotkazi. Ministar Ante Krajina je na po~etkumandata imao samo jednog savjetnikaMarka Musi}a, ali je odmah po ugovoru odjelu angaìrao osobnog voza~a. Usistematizaciji radnih mjesta u federalnomMinistarstvu financija postoji i radnomjesto voza~a, ali ministrov voza~ (inavodno, ro|ak) vi{e od tri godine uredno,prema ugovoru o djelu, napla}uje mjese~nunaknadu u iznosu od 1.500 KM. �


NAMJENSKO TRO[ENJE NAMJENSKIH SREDSTAVA

DOBRA SURADNJA, LO[I REZULTATIFederalni premijer Nermin Nik{i} iministar financija Ante Krajina


Direktor Grani~ne policije BiHZoran Gali} u utorak, 16.septembra 2014. godine, samjesta na~elnice Centralneistra`ne kancelarije smijenio je

Amru Alji}, koja je imenovana za njegovusavjetnicu, a novo radno mjesto dobili su injeni prvi saradnici: DDrago ]ori}, {efOdjela za istrage, i AAdnan Kosovac, {efOdjela za analitiku. Istim dekretomprekomandovan je i komandir jediniceGrani~ne policije na Sarajevskomaerodromu ]]azim Tali}, kao i njegov {efSemir Pa{anbegovi}, na~elnik terenskekancelarije Aerodromi. Pored spomenutepetorke, jo{ 14 visokih policijskihdu`nosnika Grani~ne policije, prema odlucimenad`menta, preraspore|eno je na novaradna mjesta, a sve u sklopu obra~una sneodgovornim, neprofesionalnim i ne za -koni t im djelovanjem dijela rukovodnihstruktura u Grani~noj policiji.

NEOVLA[TENO RUKOVANJE OPREMOMSve je po~elo kontrolno-instruktivnim

nadzorom u Centralnoj istra`noj kancelarijikoji su proveli inspektori Ureda zaprofesionalne standarde i unutra{njukontrolu.

Naime, policijski slu`benici oveKancelarije koja je mo`da najosjetljiviji dioGrani~ne policije, a koja je zadu`ena zaborbu protiv svih vidova kriminala za ~ijerje{avanje je nadle`na Grani~na policija, u


POLICIJA „NA METI“ DIREKTORA

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Direktor Granične policije BiH Zoran Galić ove je sedmice 19 visokih policijskihdužnosnika Granične policije prerasporedio na nova radna mjesta, u sklopu

unutrašnje akcije protiv neodgovornog, neprofesionalnog i nezakonitog ponašanjai djelovanja u toj instituciji za provođenje zakona. Pored Centralne istražne

kancelarije, na udaru menadžmenta Granične policije našao se i terenski uredAerodromi, sa posebnim akcentom na Sarajevski

PREKOMANDE UGRANI^NOJ POLICIJI

Iako je ime Yousefa Dawuda Ismaila Ghazalabilo na crnoj listi osoba koje se sumnji~e za podr{ku ifinansiranje teroristi~kih aktivnosti, on je ~etiri puta bez ikakvih problema iza{ao i u{ao u na{u zemlju

preko Sarajevskog aerodroma

P O L I C I J S K A „ S A B L J A “

KICKBOXERPolovinom aprila ove godine Vije}e ministara BiH na mjesto direktora Grani~ne policije imenovaloje Zorana Gali}a, dotada{njeg komesara

policije Zapadnohercegova~kog kantona

policija:TEKST osnova.qxd 17.9.2014 23:28

strahu od revan{izma su anonimno detaljnoobjasnili o kojim vrstama nezakonitosti seradi u Centralnoj istra`noj kancelariji.Krajem pro{le sedmice iznenada su i beznajave u Centralnu istra`nu kancelariju u{liinspektori unutra{nje kontrole sa ciljemutvr|ivanja stvarnog stanja, a na osnovuprethodno pribavljenih informacija.Utvr|eno je da se slu`bene evidencije oslu`benim radnjama za koje je nadle`naCentralna istra`na kancelarija ili ne vodenikako, ili vrlo neuredno. Nadalje,sofisticirana oprema za presretanje ipra}enje telefonskih razgovora koja jenabavljena s ciljem dokumentovanjanajsloènijih krivi~nih djela bila jedoslovno razbacana po kancelarijamaCentralne istra`ne kancelarije iako jezakonom vrlo jasno definisano i propisanoda se takva oprema moè ~uvati iupotrebljavati po vrlo strogim i zakonomjasno definisanim kriterijima. Inspektoriunutra{nje kontrole su sa zaprepa{tenjemkonstatovali da je ova oprema bila nadohvat ruke osobama koje uop{te nisu bileovla{tene za rukovanje istom. Utvr|eno je~ak da su vo|ene i la`ne evidencije.Primjera radi, konstatovano je da je uslu`benim evidencijama obavljeno bojevoga|anje 2. maja ove godine. Grupapolicijskih slu`benika Centralne istra`ne


UVO\ENJE REDA

��

Inspektori Slu`be za poslove sastrancima 4. septembra sa Sarajevskogaerodroma deportovali su dràvljaninaJordana Yousefa Dawuda IsmailaGhazala, koji je na osnovu informacijaobavje{tajno-sigurnosnih agencija BiHpruào finansijsku podr{ku odre|enombroju pripadnika radikalnog selefijskogpokreta u BiH, odnosno aktivnostima kojebi mogle naru{iti sigurnost na{e zemlje.

Iako je ime Yousefa Ghazala bilo na crnojlisti osoba koje se sumnji~e za podr{ku ifinansiranje teroristi~kih aktivnosti, on je~etiri puta bez ikakvih problema iza{ao iu{ao u na{u zemlju preko Sarajevskogaerodroma. Nakon svakog povratka u BiHYousef Ghazal je sa bankovnog ra~unapodizao iznos od oko 30 hiljada eura, apretpostavlja se da je dio tih sredstavakoristio za „ki}enje“ (ne)odgovornih

pripadnika Grani~ne policije koji sumu omogu}avali nesmetan ulazak iizlazak iz BiH. Za razliku odgrani~nih i svih drugih policajaca,supruga Yousefa GhazalaErdumana vi{e nije mogla trpjetinasilje u porodici pa je muàprijavila policijskoj stanici Crkvice,{to je u kona~nici rezultiralodeportacijom Yousefa Ghazala izabranom ulaska u BiH u trajanjuod dvije godine. �

JORDANSKA VEZA

Terorista na „službenom“ proputovanju

ULAZIM NAIZLAZEVehabija izJordana YousefGhazaldeportovan jenakon {to ga jesuprugaprijavila zanasilje uporodici

ULAZIM NAIZLAZEVehabija izJordana YousefGhazaldeportovan jenakon {to ga jesuprugaprijavila zanasilje uporodici

RED, RAD I DISCIPLINANovi menad`ment Grani~ne policije obra~unat }e se sa neodgovornim,neprofesionalnim i nezakonitim pona{anjem dijela rukovodnih struktura


kancelarije bila je na poligonu i imalaga|anje iz automatske pu{ke AK47(kala{njikov, op.a.). Me|utim, istislu`benici koji su i{li na bojevo ga|anjeistog dana bili su i na kursu koji je odràn uhotelu Terma na Ilidì.

AERODROM BEZ KONTROLEPrilikom vr{enja kontrole u Centralnoj

istra`noj kancelariji inspektori unutra{njekontrole utvrdili su da se kracinezakonitosti iz ove kancelarije proteù ido drugog, vrlo va`nog segmentiraGrani~ne policije koji je sa stajali{tame|unarodnog ugleda Grani~ne policije iBiH mo`da najbitniji, a rije~ je oSarajevskom aerodromu i terenskojkancelariji Aerodromi. Tako su inspektoriunutra{nje kontrole, kontroli{u}i Sarajevskiaerodrom, ustanovili da je po~etkom julaGrani~na policajci uhapsila dràvljanaTurske po Interpolovoj crvenoj potjernici.Nakon li{avanja slobode Tur~in je smje{tenu prostoriju za lica li{ena slobode naSarajevskom aerodromu da bi desetakminuta nakon pritvaranja i{etao izprostorije i nestao u nepoznatom pravcu.Komandantu jedinice Grani~ne policije naSarajevskom aerodromu, niti njegovimsaradnicima, na pamet nije palo da pokrenuproceduru utvr|ivanja odgovornosti za ovaj„incident“.

Mjesec dana kasnije uslijedio je novi{ok. Na paso{koj kontroli sa leta iz

Istanbula pojavio se AAhmet Ku~uk.Provjerom serijskog broja Ku~ukovogpaso{a utvr|eno je da je prijavljen kaoukraden. Umjesto da bude momentalnostavljen pod nadzor uz obaveznukriminalisti~kuu obradu Ahmet Ku~ukvra}en je na ulaz. Na{av{i se ponovo u reduza paso{ku kontrolu, Ku~uk je izvadiodrugi paso{ koji je glasio na ime DDiyadiLale, pristupio je drugoj kontrolnoj kabinigdje je nesmetano pro{ao paso{ku kontrolui u{ao na teritoriju BiH. Za ovog Tur~inakasnijom provjerom je utvr|eno da spada ukategoriju ljudi povezanih sa trgovinomljudima. �


POLICIJA „NA METI“ DIREKTORA

�

Direkor Grani~ne policije Zoran Gali} injegov zamjenik Zijad Srabovi},opredijeljeni da u red dovedu institucijuna ~ijem su ~elu, vrlo brzo su bilisuo~eni sa nevjerovatnim pritiscima.Naime, ni~im izazvani, stvarno i mjesnonenadle`ni, a o~ito dobro obavije{teni,pripadnici SFOR-a stigli su unenajavljenu posjetu menad`mentuGrani~ne policije. Pripadnici slovena~kogkontingenta SFOR-a su od direktoraGali}a traìli da sankcija „po{tedi“na~elnicu Centralne istra`ne kancelarijeAmru Alji}. Pripadnici Sfora ispra}eni sukulturno i hladno, a stavljeno im je doznanja da }e menad`ment Grani~nepolicije u daljem radu istrajavati nazakonitosti i da niko ne}e biti izuzet bezobzira na pritiske kojima menad`mentbude izloèn. Nakon neuspjeleintervencije SFOR-a, sama Alji}kadirektoru Gali}u poslala je SMS poruku u

kojoj je navela da su doga|anja uCentralnoj istra`noj kancelariji ustvariposljedica istrage koja se vodi na juguzemlje i da zbog te istrage ona zapravotreba da bude maknuta sa mjestana~elnice. Direktor Gali} je o sadràjudostavljene SMS poruke upoznao kolegijGrani~ne policije zahtijevaju}i da se osvemu informi{e Tuìla{tvo BiH i da sedetaljno ispitaju i istraè Alji}kini navodi. Ada je itekako upoznat sa „manjkavostima“institucije na ~ijem je ~elu, Gali} jepokazao postaviv{i pitanje da li je ikoprocesuiran i pozvan na odgovornostkada je prije tri godine ukraden slu`benigolf Centralne istra`ne kancelarije ukojem se nalazila i oprema za presretanjei prislu{kivanje telefonskih razgovora.Nakon {to je od zbunjenih kolega dobionegativan odgovor, Gali} je sastanakkolegija Grani~ne policije zavr{io rije~ima:„Do sada nije, ali od sada }e biti.“ �

(RE)AKCIJA SFORA

Od sankcija niko neće biti izuzetbez obzira na pritiske

20

PROMOCIJA Na promocijiAmre Alji} u ~in„glavnoginspektora“ poredbiv{eg direktoraGrani~ne policijeVinka Duman~i}abio je nazo~an ibiv{i ambasadorSAD-a u BiHPatrick S. Moon

BILO KUDA PASOŠSVUDA:Sa falsifikovanim pasošemAhmet Kučuk ponovo jevraćen na ulaz. Našavši seponovo u redu za pasoškukontrolu, Kučuk je izvadiodrugi pasoš sa kojim jeušao na teritoriju BiH

AERODROMSARAJEVO

Obra}anjebiv{eg

na~elnika terenskog ureda

AerodromiSemira

Pa{anbegovi}anovinarima


Biv{i dugogogodi{nji direktor BHGasa Almir Be~arevi} nedavno jeisklju~en iz tog preduze}a u komeje nakon isteka mandata obavljao(izmi{ljenu) funkciju savjetnika

generalnog direktora. Razumljiva jeogor~enost Be~arevi}a koji se nakonpresti`ne direktorske funkcije odjedaredna{ao na ulici, bez pla}e, socijalnog ipenzionog osiguranja i zato njegoveozloje|ene istupe protiv aktuelnogrukovodstva BH Gasa i politike VladeFBiH prema gasnom sektoru treba uzimatis velikom rezervom.

Za razliku od JJaneza Kopa~a, sekretaraEnergetske zajednice EU, koji ne vidi ni{tasporno u ~injenici da }e Republika Srpskaubudu}e samostalno kupovati gas iz Rusije,Be~arevi} aran`man Dodika i Gazpromakoji je navodno sklopljen u Moskvi, tuma~ikao „veliki udarac za Federaciju BiH“.

„Ovdje je klju~no da }e Federacija BiHizgubiti oko 200 miliona KM na nabavciplina od ‘Gazproma’ jer je toliko iznosiogodi{nji bruto promet ‘BH Gasa’ uposlovima s Rusima“, rekao je Be~arevi} zaDnevni avaz.

Ili Be~arevi}, zbog gubitka posla, nijepri ~istoj svijesti ili su njegove rije~i krivozapisane, ali {ta god da je u pitanju, njegovaizjava u Avazu potpuno je besmislena,nelogi~na i ~injeni~no neta~na.

To {to }e mo`da RS ubudu}e kupovatiizravno gas iz Rusije, nikako ne zna~i da }eBH Gas izgubiti oko 200 miliona KMkoliko pribli`no iznosi ukupni bruto prometBH Gasa u poslovima s Rusijom. Preko 90posto uvezenog gasa BH Gas plasira natrì{tu Federacije BiH a tek 10 posto natrì{tu RS-a, gdje postoje samo dvazna~ajnija kupca - grad Zvornik koji gaskoristi zimi za zagrijavanje stanova, tepreduze}e Alumina iz Zvornika koje gaskoristi u proizvodnji glinice. I Zvornik iAlumina spadaju u red najgorih kupaca -njihovi dugovi gomilaju se godinama iupravo je Be~arevi} ne tako davno ba{ nastranicama Avaza optuìo aktuelnorukovodstvo BH Gasa da je Alumini i

Zvorniku reprogramiralo dug teàk 35miliona KM!

To {to }e RS dirertno kupovati gas izRusije uop}e ne zna~i da }e BH Gasraskinuti aran`man s Gazpromom o uvozugasa za Federaciju BiH nego zna~i da }eubudu}e gas iz Rusije uvoziti dvapreduze}a - Gas RS za trì{te RS-a i BHGas za trì{te Federacije BiH. Pa ~ak i uslu~aju da BH Gas ubudu}e ne budedirektni uvoznik gasa iz Rusije, ni tada nezna~i da }e ovo preduze}e izgubiti 200miliona KM, jer bi to zna~ilo da je

dosada{nji gas iz Rusije stizao besplatno!A toliko daleko nije oti{ao ni Dodik -on sezadovoljio tvrdnjom da }e gas iz Rusije zatrì{te RS-a biti za oko 30 posto jeftiniji.Naravno, rije~ je o predizbornoj laì: da jeruski „Gazprom“ èlio pomo}i RepubliciSrpskoj, mogao je to ve} u~initi u proteklihdesetak godina isporukom jeftinije nafte zaRafineriju Bosanski Brod. Da je„Gazprom“ èlio pomo}i, danas brodskaRefinerija ne bi bila najzaduènijepreduze}e u BiH s dugom od preko 500miliona KM! �


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: ASIM METILJEVI]

„Avaz“ i samozvani ekspert Bečarević nasjeli na Dodikov predizborni spin o jeftinom gasu iz Rusije

Da je „Gazprom“ želio pomoći Republici Srpskoj jeftinijomisporukom energenata, mogao je to odavno učiniti

isporukom jeftinije nafte za Rafineriju Bosanski Brod SAMOZVANI EKSPERTAlmir Be~arevi} nasjeo je na Dodikovspin o jeftinom ruskom gasu

Skandal:Skandal.qxd 17.9.2014 23:53

Kada su beogradski novinarinedavno upitali MMilorada Dodikada li }e veliki ruski kredit, koji jenajavio odmah nakon majskihpoplava, biti odobren prije

izbora, predsjednik SNSD-a je nervoznoodgovorio: „„Bi}e kada bude...!“

Me|utim Dodik, pritisnut velikimbudètskim dubiozama i isplatom vau~eraza poplavljene u RS-u, po~etkom nedjeljeodlu~io je da u Moskvi li~no „pogura“proceduru dobijanja ruskog kredita.

Ina~e, pored igranja na nacionalnukartu, veli~anjem RRadovana Karadì}a,Milorad Dodik je u predizbornoj kampanjizaigrao i na podr{ku predsjednika RusijeVladimira Putina. Prvog dana predizbornekampanje u ovom entitetu osvanuli suSNSD-ovi bilbordi na kojima su fotografijeDodika i Vladimira Putina. Tako }e naoktobarskim izborima gra|ani u RS-uglasati za onu stranku na ~ijim plakatima jePutin koji, vjerovatno, nikada ne}e ni saz-nati na koji na~in je zloupotrijebljan. No, dabi bio krajnje uvjerljiv da ima podr{kupredsjednika Rusije, Dodik je sa @@eljkomCvijanovi}, premijerkom RS-a, otputovao uvi{ednevnu posjetu Moskvi. Tamo sunavodno sklopili brojne povoljne ener-getske i kreditne aran`mane za RepublikuSrpsku.

Dodik se pohvalio da su Moskvi pred-

stavnici ruske VTB banke parafirali ugovoro kreditu RS-u u iznosu od 76 miliona eura.Me|utim, ako se ima u vidu da je Dodiknakon majskih poplava najavio da }e odRusije dobiti zna~ajnu finasijsku pomo} odoko 700 miliona maraka, onda je jasno da jeDodik u Rusiji doìvio veliko razo~arenje.Kredit od 76 miliona eura bi}e dovoljan tekda isplati penzije.

“SPECIJALNI” GASNI ARAN@MANDodik je iz Moskve javio da je sa

direktorom „Gasproma“ AAleksejem Miler -om potpisao ugovor o kupovini gasa za RS

bez posrednika - „BH gasa“ i popovoljnijim uslovima. Republika Srpska }e,navodno, ubudu}e, posredstvom svojekompanije „RES gas“, direktno kupovatigas od „Gasproma“. Dodik je, nakonpotpisivanja ugovora, rekao da je izuzetnozadovoljan {to je ruska strana pokazalarazumijevanje i {to je prvi put iskori{tenatakva mogu}nost predvi|ena Dejtonskimsporazumom.

Potpisivanje ugovora izme|u ruskogGasproma i Vlade RS-a o direktnoj isporucigasa ovom entitetu, po mi{ljenju MMirka[arovi}a, biv{eg ministra vanjske trgovine i


DODIKOV PREDIZBORNI TURIZAM

Pi{e: MIRHA DEDI]

Tokom izborne kampanje MILORAD DODIK, predsjednik SNSD-a, glasačima nastoji da se prikaže kao političar kojeg uvažava zvanična Moskva, zbog toga je

sa premijerkom ŽELJKOM CVIJANOVIĆ boravio u višednevnoj posjeti prijestolniciRuske Federacije; naša novinarka otkriva kakve je poslovne aranžmane

Dodik potpisao sa ruskim partnerima

NAS I RUSA 76 MILIONA... EURA

Sve sastanke u Moskvi Dodiku je dogovorio Du{koPerovi}, {ef Predstavni{tva RS-a u Moskvi, koji je sloviokao Karadì}ev ~ovjek od povjerenja tokom rata u BiH

D O D I K U M O S K V I

DODIK BEZ SARAJEVA UVOZI GAS Potro{nja gasa u RS-u je najmanja u regionu, ali jeDodik u Rusiji ipak potpisao “istorijski gasni aran`man”

dodik u rusiji:TEKST osnova.qxd 17.9.2014 21:43

ekonomskih odnose, za gra|ane RepublikeSrpske je bezna~ajno.

„Republika Srpska je izuzetno malipotro{a~ gasa. Koristio se u Zvorniku idijelu Isto~nog Sarajeva, i to svega {estposto od ukupne potro{nje u Bosni iHercegovini. Rusija cijeni, po{tuje i drì doRepublike Srpske, ali u ovom poslu traì}e,ne saglasnost, ve} garancije dràve Bosne iHercegovine, da }e isporu~eni gas bitiispla}en. Rusija tako posluje sa svimdràvama. Tako da je ovaj sporazumuslovan jer za njega ne postoji garancija

vlasti BiH“, kaè [arovi}.No, ovo nije jedini aran`man zbog

kojeg su predsjednik i premijerka RS-apotegli ~ak do Moskve. Cvijanovi}eva sepohvalila da je u Moskvi sa predstavnicimakompanije Zarube`njeft dogovorila isporu-ka mazuta za grijanje gra|ana Banje Lukei Prijedora.

Zarube`njeft je ina~e vlasnik 40 postokapitala kompanije Njeftegazinkor, koja jeprije sedam godina kupila 65 posto kapitalaNaftne industrije RS-a, koju ~ine Rafinerijanafte AD Brod, Rafinerija ulja AD Modri~a

i Petrol AD Banja Luka.Na{ list do{ao je do povjerljivih

informacija koje dokazuju da jeprivatizacija NIRS-a bila velika obmana ureìji Milorada Dodika i koje ukazuju da jeDodik u Moskvi mazut dobio od firme skojom je sklapao krajnje sumnjivearan`mane. No, krenimo redom.

Nakon {to je izmijenjen Zakon oprivatizaciji dràvnog kapitala, u augustu2006. godine, Vlada RS-a potpisala jeprotokol o prodaji Naftne industrije RS-asa ruskom kompanijom Njeftegazinkor.Ugovor o prodaji NIRS-a parafiran je uMoskvi, 23. januara 2007. godine, a odmahzatim potpisan 2. februara u Banjoj Luci.Ugovorom, koji je odmah dobio oznaku„strogo povjerljivo“ i koji nikada do sadanije o objavljen u potpunosti, definisano jeda }e 65 posto kapitala u dràvnomvlasni{tvu u tri preduze}a iz naftnogsektora biti predano ruskom kupcu,preduze}u Njeftegazinkor, za 121,1 milioneura.

Kupac se obavezao da }e obezbijeditiuspostavu proizvodnje u Rafineriji nafteBrod do 4,2 miliona tona prera|ene sirovenafte godi{nje, odnosno 130 hiljada tonaprera|enih ulja i maziva u Rafineriji uljaModri~a i da }e da }e izmiriti svadugovanja prema radnicima. Osim toga,Njeftegazinkor se obavezao da }e uloìti979 miliona eura u obnovu kupljenihpreduze}a, kao i da }e pokriti komercijalnedugove rafinerije u iznosu od 72 milionaeura. Po{to je ugovor potpisan, Narodnaskup{tina RS-a je naknadno usvojila zakon


KREMLJU U POHODE

��

DODOMOBIL U AKCIJI Da li }e Dodik nakon jaloveposjete Moskvi uklonitiPutina sa svojihpredizbornih bilborda

PREDSJEDNIKOV ÔVJEK ZARUSKE POSLOVE Du{ko Perovi}, {ef Predstavni{tvaRS-a u Moskvi i Dodikov posrednik ubiznisu sa ruskim kompanijama


koji utvr|uje uslove prodaje naftneindustrije, a koji je bio prilago|en ve}zaklju~enim ugovorom. Zakonom jepropisano da }e obaveze preduze}a premapovjeriocima, osim po osnovu doprinosa iporeza, izmiriti Vlada RS-a!

Dakle, Njeftegazinkor nije preuzeodugove i obaveze preduze}a. Izmirila ih jeVlada RS-a koja je u tom paketu izvr{ila ineke krajnje sumnjive transakcije, izme|uostalih prebacila je 47 miliona dolara nara~un offshore kompanije Devin FinacialLTD na Djevi~anskim ostrvima i devetmiliona na ra~un firme hrvatskog generalaIvana êrmaka Tifon d.o.o. iz Zagreba.êrmak je mjesec dana kasnije kompanijuprodao ma|arskom MOL-u. Upu}eni izvorisumnjaju da je 47 miliona deponovanih naDjevi~anska ostrva leglo na ra~un DDu{kaPerovi}a, {efa Predstavni{tva RS-a uMoskvi.

Dug od 72 miliona eura, koji je ruskikoncern Zarube`njeft obezbijedio zapokrivanje obaveza preuzetih po osnovukupovine Naftne industrije RS-a, nikadanije stigao u Banju Luku. Budu}i da jeVlada RS-a preuzela ve}inu obaveza NIRS-a,sumnja se da je i taj novac zavr{io naDjevi~ankim ostrvima. Pored toga,Njeftegazinkor nikada nije uspio ispunitisvoje obaveze o ulaganju 979 miliona eura.

Kada je 2010. godine u Rusiji donesenzakon o obaveznom objavljivanju imenavlasnika kapitala u preduze}ima, objav lje -no je da Du{ko Perovi}, {ef Predstavni{tvaRS-a u Moskvi, zastupa Partenoh holdings,offshore kompaniju registrovanu naDjevi~anskim ostrvima, ~ijih je 20 postokapitala u Njeftegazinkoru! Brojne suindicije koje upu}uju da je vlasnik ovog

kapitala, koji se vodi na Perovi}evo ime,zapravo Milorad Dodik.

Perovi} je Dodikov klju~ni ~ovjek uMoskvi, koji je dogovorio aran`manizme|u Gazproma i Vlade RS-a. Perovi} jesvojevremeno u medijima spominjan izbog nabavke „supertajnog oru`ja” zapotrebe Vojske RS-a tokom rata u BiH.Naime, tokom jedne od posjeta ruskog poli-


DODIKOV PREDIZBORNI TURIZAM

�

ÊLNICI SNSD-a U PREDIZBORNOJ KAMPANJI Dodik na predizbornom skupu u Isto~nom Sarajevu poru~io da se politikaSNSD-a zasniva na tome da RS bude {to manje entitet a {to vi{e dràva

PUSTO RUSKO Dodik iz Rusije uvozi mazut, a Rafinerija nafte Brod ga ima u izobilju


ti~ara VVladimira @irinovskog Srbiji iRepublici Srpskoj ro|ena je ideja o nabavcivakuumske bombe velike razorne mo}i.Perovi}, koji je i tada bio u Moskvi i slovioza ~ovjeka od povjerenja RRadovanaKaradì}a, navodno je trebalo da u~estvujeu tom poduhvatu, zajedno sa svojim bratomVladimirom Perovi}em. Vladimir je biopoznat u Beogradu kao ugostitelj i estradnimenadèr, me|utim posljednjih osam godi-na glavni je Dodikov igra~ u Rusiji. Dodikmu je povjerio vo|enje tajnih poslova, ali i

politi~ko lobiranje u Rusiji. Perovi} je u RSdoveo i RRa{ida Serdarova, kontroverznogbiznismena, kojem je Dodik dodijelioposao izgradnje HE „Mrsovo” i tre}egbloka Termoelektrane Ugljevik.

MAZUTA U IZOBILJU, A DODIK GA UVOZI

Dragan âvi}, predsjednik Narodnogdemokratskog pokreta, kaè da je sramotno{to Dodik gra|ane RS-a, zarad izbornihpotreba, zavarava svojim navodnim dobrim

odnosima sa rukovodstvom RuskeFederacije, a ve} tri dana u Moskvi niko odzvani~nika vlasti Ruske Federacije s njimanije progovorio ni rije~i, ~ak ni nièrazred-ni funkcioner u rangu pomo}nika ministra.

«Zdravom razumu je nepojmljivo da imje trebalo da u Moskvi postignu dogovor okupovini mazuta iz Rafinerije Brod zapotrebe grijanja Banjaluke i Prijedora saZarube`njeftom koji je suvlasnik Rafinerijeu Brodu? Kupovinu mazuta kojeg rafinerijaBrod ima u izobilju i ne zna kome da gaproda mogli su obaviti telefonskimpozivom, iako su za nabavku mazutanadle`ni lokalni organi vlasti Banjaluke iPrijedora, a ne Predsjednik Republike iPredsjednik Vlade RS-a. Usput, mazut bitrebao biti nabavljen postupkom javnenabavke, a ne razgovorom u ‘~etiri oka’“,kaè âvi}.

“Kada su ve} dogovarali novozaduènje, ovaj put kod ruske VTB banke,u visini od navodno 75 miliona eura, za{toim nije palo na pamet da sa ruskim kupcemrafinerije Brod dogovore da oni plateRepublici Srpskoj 75 miliona eura kolikosu ostali du`ni prema privatizacionomugovoru za nepla}ene poreze i doprinoseRafinerije Brod. Obijanje moskovskihpragova i moljakanje po hodnicima da ihneko primi na par minuta razgovora, dodat-no je brukanje Republike Srpske u jekuizborne kampanje, a sve u funkciji ispraznepri~e ‘kako su u Rusiji postignuti istorijskidogovori’”, isti~e âvi}.

Tokom izborne kampanje Dodikglasa~ima nastoji da se prikaè kaopoliti~ar kojeg uvaàva zvani~na Moskva.U posljednjih nekoliko mjeseci prekosvojih lobista Dodik je nastojao da uRepubliku Srpsku dovede osobe iz RuskeFederacije koji su mogu dovesti u vezu saPutinom. Tako je nedavno Banju Lukuposjetio IIgor [ogoljev, jedan od Putinovihpomo}nika za odnose sa javno{}u i biv{inovinar Itar- tassa. [ogoljev je Banjoj Luciotkrio bistu ruskog cara NNikolaja, kojegRusi smatraju svetiteljem. [ogoljev jeprilikom posjete Banjoj Luci bio prili~nohladan, a upu}eni kaù da razlog mo`daleì u tome {to je Dodik spomenik ruskogcara smjestio na prili~no neatraktivnommjestu - na igrali{tu, izme|u stambenihblokova.

Ina~e, svaki Dodikov biznis sa ruskimpartnerima do sada je propao - privatizacijaRafinerije Brod, krak gasovoda Ju`ni tok,dolazak ruskih investitora na Jahorinu... Zarazliku od ruskih investicija u Srbiji i {irojregiji, u RS-u je, uglavnom, kriminaluni{tio uspje{ne privatizacije. Zato mo`da ine ~udi {to nakon katastrofalnih majskihpoplava i pored najavljene pomo}i iz RusijeRepublici Srpskoj nije stigla ni vre}abra{na. �


KREMLJU U POHODE

Nekoliko mjeseci prije nego {to jezapo~ela zvani~na kampanja Dodik jeu{ao u verbalni sukob sa NicholasomHillom, otpravnikom poslova ameri~keambasade u BiH. Hill je Dodika optuìo zakorupciju, a Dodik mu je u brutalnoodgovorio da je „patolo{ki laòv idokazani smutljivac“.

Od Dodika je ruke digao veliki brojzapadnih diplomata. Njema~kakancelarka Angela Merkel svrstala ga jeu retrogradne snage koje se protivepromjenama. Zbog toga i ne ~udi {to jena konferenciji u Berlinu, posve}enezapadnom Balkanu, od AleksandraVu~i}a, srbijanskog premijera, traìla dase distancira od Dodika, kao protivnikazapadne politike u BiH. Merkelova, tvrde

dobro upu}eni izvori, Dodiku ne moèoprostiti {to je izigrao njema~keinvestitore koji su bili spremni da gradehidrocentrale na Drini. Njema~kienergetski gigant RWE je krajem 2012.godine sa Vladom RS-a potpisaosporazum o kori{tenju hidroenergetskogpotencijala gornjeg sliva Drine. Projekat jebio vrijedan 460 miliona eura. Ugovoromje bila predvi|ena gradnja ~etirihidroelektrane, ~iji bi 60-postotni vlasnicibili njema~ki investitori, a 40 postoElektroprivreda RS-a. Me|utim u majuove godine Vlada RS-a je donijela odlukuo raskidu ugovora sa njema~kim RWE, nenavode}i razloge. To je, tvrde upu}eniizvori, posebno razljutilo njema~kukancelarku. �

NI NA ISTOK, NI NA ZAPAD

Njemačka kancelarka Angela Merkelljuta na Dodika zbog raskida ugovo-ra sa njemačkim gigantom RWE

DODIK JE ZA MERKELOVU PREVAZI\EN POLITIÂR Angela Merkel Dodika smatra retrogradnim i nepouzdanim politi~arem



HRVATSKO PITANJE U BiH

HDZ BiH je predizbornu kampanju zvanično započeo prošlog petka na Kupresu,oštrim startom njihovog gosta iz Hrvatske TOMISLAVA KARAMARKA, čije supolitičke poruke i otvorena najava miješanja u unutarnje stvari BiH izazvale

lavinu negativnih reakcija; iako je predsjednik HDZ-a Hrvatske izravno podržaokandidaturu DRAGANA ČOVIĆA, činjenica je da je lider HDZ-a BiH posljednjih

godina bio puno bliži IVI JOSIPOVIĆU nego stranačkim kolegama u Zagrebu

KARAMARKO, ^OVI], IZBORIZ N A S E

JAJCE:TEKST osnova.qxd 17.9.2014 23:12

Nakon {to je predsjednik HDZ-aHrvatske TTomislav Karamarko upetak, 12. septembra, na Kupresuozvani~io po~etak predizbornekampanje dvije sestrinske stranke

u BiH, zajedni~ka je promocija nastavljena

i ovoga tjedna, nenadanim ukazanjemKolinde Grabar-Kitarovi} u Me|ugorju.Iako je kandidatkinja HDZ-a za budu}upredsjednicu Republike Hrvatske uHercegovinu stigla u utorak, na proslavupobjede osvaja~a US Opena MMarina îli}a,nema sumnje da je i ona, kao i njezinstrana~ki {ef nekoliko dana ranije, u BiHdo{la istim poslom. Do predsjedni~kih jeizbora u Hrvatskoj, istina, ostalo jo{ dostavremena, ali retrogradna politi~ka retorika iotvorena podr{ka Tomislava Karamarkakandidatima HDZ-a BiH nedvojbenoupu}uju da on, nakon oktobarskih izbora,

ra~una na iste glasove koje su dobiliDragan ôvi} i njegova stranka kao favoritime|u hrvatskim glasa~ima. Sve doskora je,podsjetimo, Karamarko drào ôvi}a nadistanci - ne samo da s liderom HDZ-a BiHnije bio u prisnim odnosima, nego je iprivatno, u razgovoru s bliìm suradnicima,o njemu iznosio iznimno lo{e mi{ljenje.

JEDNA DU[A, A NAS DVOJEI mada je posve jasno da je ~elnike dva

HDZ-a zbliìla predizborna kampanja i utrkaza glasove koja }e, osobito na izborima uHrvatskoj biti krajnje neizvjesna, Kara mar -


IZME\U JOSIPOVI]A I KARAMARKA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MARIO ILIÎ]

��

Tomislav Karamarko i Kolinda Grabar-Kitarovi} su,podr{kom Draganu ôvi}u, zapo~eli predizbornu

kampanju za predsjedni~ke izbore u Hrvatskoj

POSLJEDNJE PRIPREME PREDPOÊTAK KAMPANJELideri HDZ-a BiH i Hrvatske Dragan ôvi},Tomislav Karamarko i Milan Kova~, biv{iministar i zastupnik u Hrvatskom saboru

POVRATAK OTPISANIHDamir Ljubi}, doskora ~lan HDZ-a 1990., ponovno se vratio starim strana~kim kolegama

BORBA ZA SVAKI GLASKandidatkinja za budu}u predsjednicu Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarovi} u Me|ugorju


kov je nastup na proslavi obljetniceoslobo|enja Jajca (u subotu, 13. septembra){okirao ~ak i neke od njegovih najzadrtijihstrana~kih kolega u BiH. TomislavKaramarko je u Jajcu boravio u dru{tvunajuèg vodstva HDZ-a BiH i nekolicine~asnika HVO-a, predvo|enih generalimaStankom Soptom Bajom, @eljkom [iljegomi IIlijom Naki}em, koji su u politi~kumirovinu oti{li prije desetak godina, kada jesmijenjen AAnte Jelavi}, te „ha{kog uznika“Darija Kordi}a. Godi{njica je, dakako,proslavljena u predizbornom ozra~ju, uzpoliti~ki govor Dragana ôvi}a, nakon ~egase potencijalnim glasa~ima u BiH obratioKaramarko, uputiv{i im poruku kakve se nebi postidjeli ni pokojni FFranjo Tu|man, ni jo{uvijek vitalni LLjubo ]esi} Rojs. „„Na{a jeobveza izboriti se za jednakopravnosthrvatskog naroda u BiH, zajedno sBo{njacima, sa kojima smo se suprotstavilisrpskom agresoru. Ako nas pitate ho}emo lise mije{ati u unutarnje stvari BiH, ja kaèmda ne}emo u pitanjima kao {to suinfrastruktura i sli~no, ali ho}emo i na{a jeustavna obveza umije{ati se kada jednako -pravnost Hrvata ugroèna, kada Hrvati u BiHèle ostvariti pravo na svoj jezik, medije,kulturu...“, kazao je Tomislav Karamarko,citiraju}i nadalje Tu|manovu izjavu ojednom (hrvatskom) narodu koji ìvi u dvijedomovine.

I mada je Karamarkov govor popra}enburnim pljeskom, me|u hrvatskimpoliti~arima koji su u subotu, „mimoprotokola“, do{li na proslavu godi{njiceoslobo|enja Jajca, bilo je i onih kojima senije svidio predizborni govor lidera HDZ-a

Hrvatske. Kako je za Slobodnu Bosnuotkrio jedan od sudionika tog skupa, prvi jereagirao predsjednik HDZ-a 1990. MMartinRagu`, tako|er Karamarkov stari znanac.Ragu` se, naime, sloìo s gostom izHrvatske da treba raditi na unapre|enjume|usobnih odnosa, ali je istodobnoupozorio Karamarka kako nije po{teno daon favorizira samo jednu politi~ku opciju,odnosno, otvoreno preferira samo jednogkandidata za hrvatskog ~lanaPredsjedni{tva BiH, posebice jer je gotovonemogu}e da se Hrvatima u BiH u oktobruponovi „slu~aj Kom{i}“. Karamarko se,navodno, suo~en sa Raguèvim kritikama,po~eo neuvjerljivo braniti, ali ga jeneugodne situacije spasio glavni tajnikHDZ-a Hrvatske MMilijan Brki}, koji je {efa,brè-bolje, odveo na drugu stranu.

U neugodnoj bi se situaciji, i to vrlobrzo, mogao na}i i Dragan ôvi}, kojem jepredizborna podr{ka iz Zagreba svakakodobrodo{la, ali je pitanje ho}e li Karamarkumo}i uzvratiti uslugu.

KARAMARKO U SARAJEVU, ÔVI] U ZAGREBU

Ba{ kao {to Karamarko i danas ima vi{eprijatelja me|u Bo{njacima u Sarajevunego me|u Hrvatima u Mostaru, tako je iôvi}u u Zagrebu bliì hrvatski pred sjed -nik IIvo Josipovi} od ve}ine HDZ-ova ca, sakojima se razi{ao jo{ dok je strankomrukovodio IIvo Sanader. (Poslije jeKaramarko tvrdio da je HDZ 1990. bioSanaderov politi~ki projekat, {to je tekpolovi~na istina. Ivo Sanader jeste ipoliti~ki i financijski podupirao „disidente“iz ôvi}evog HDZ-a, ali tek nakon {to su seoni, zbog ozbiljnih politi~kih razmimo ila -ènja, razi{li s biv{im stra na ~ kim kole -gama.)

Dragan ôvi} i Ivo Josipovi} suposljednjih godina imali vi{e formalnih ineformalnih susreta - posljednji su se putsastali koncem augusta na [irokomBrijegu, ostavljaju}i u javnosti dojampoliti~ara koji se izvrsno razumiju, premdase njihove politi~ke opcije bitno razlikuju.Za dobar je prijem Dragana ôvi}a naPantov~aku (kao prvog lidera HDZ-a BiHkojem su, nakon smrti biv{eg hrvatskogpredsjednika Franje Tu|mana, vrataponovno {irom otvorena), kako sespekulira, ponajvi{e zaslu`na Josipovi}evasavjetnica za vanjske poslove RRomanaVlahutin, tako|er ôvi}eva dobraprijateljica. No, ne treba zaboraviti ni da jeDarija Krsti~evi}, biv{a bh. ambasadorica inekada{nja {efica ureda Dragana ôvi}a uvrijeme kada je bio ~lan Predsjedni{tvaBiH, bliska suradnica hrvatskog premijera,SDP-ovca ZZorana Milanovi}a, koji jeimenovao za voditeljicu Vladinog Ureda zaodnose s Hrvatima izvan Hrvatske. �


HRVATSKO PITANJE U BiH

�

Iako su se posljednjih godinarijetko pojavljivali u bh.javnosti, uglavnom u strahuod istraga o ratnimzlo~inima, generaliStanko Sopta Baja i@eljko [iljeg u Jajcu sudo~ekani uz sve po~asti.No, suprotno zvani~nojinterpretaciji da jeakcijom „Maestral“zapovijedao Stanko Sopta,jo{ ima dovoljno ìvih svjedokakoji znaju da je u Jajce, zajedno sasvojim vojnicima, prvi u{ao hrvatskigeneral Ante Gotovina. Nakon {to jevojna operacija uspje{no okon~ana,Gotovinu je telefonom nazvao tada{nji

hrvatski ministar obrane Gojko[u{ak i zatraìo od njega da

se povu~e, prije nego {to ugrad stignu postrojbeHVO-a, odnosnogenerali Stanko SoptaBaja i Zlatan MijoJeli}, u pratnji kamera iratnog izvje{ta~a

Smiljka [agolja. AnteGotovina je, tvrdili su

poslije njegovi suborci, ljutitzbog [u{kovog poziva,

demonstrativno sjeo u helikopet ioti{ao u Hrvatsku, dok su vojne zasluge,naknadno, pripisane [u{kovimsugra|anima sa [irokog Brijega,generalima Sopti i Jeli}u. �

AKCIJA „MAESTRAL“

U Jajce je sa svojim vojnicima prviušao Ante Gotovina

DOBRODO[LICA ZA DRAGOG GOSTAPredsjednik Hrvatske Ivo Josipovi} i njegova savjetnica za vanjske poslove Romana Vlahutin


“To je ekolo{ka katastrofa”, kaè SSr|aHrisafovi}, arhitekt i me|unarodno poznatekspert u oblasti urbanisti~kog projekto-vanja i osvjetljenja, kada opisuje “medijafasadu” Sarajevo City Centra zgrade naMarijin Dvoru. Hrisafovi}, koji je i ekspertza pitanja za{tite okoli{a, kaè da je LEDrasvjeta, koju koristi SCC, problem nesamo za gra|ane koji ìve direktno prekoputa nego i za voza~e kojima reklamaodvla~i pa`nju, te uti~e na kompletan eko

sistem. ““Al Shiddi je ~isto pokazivanjesile”, zaklju~uje dodaju}i da drugog razlo-ga za postavljanje tako velike reklame nevidi.

Medijska fasada SCC ustvari uzrokujefenomen poznat kao svjetlosno one~i{}enjei posljedice }e osjetiti ne samo taj dio gradanego cijelo Sarajevo.

[TETOÎNA ME\U NAMA“Ovo je realan problem za grad. Jedno

cijelo naselje je ugroèno, a na prvom mjes-tu gra|ani koji ìve preko puta te zgrade ikoji trpe direktnu {tetu, ali i cijeli grad sepromijenio”, kaè ZZvonko Bo{njak, pred-

sjednik Mjesne zajednice Marijin Dvor -Crni vrh. Za sada se tek petnaestakstanovnika ove mjesne zajednice,uglavnom onih koji ìve direktno prekoputa SCC-a, pobunilo, ali gotovo da niko nato ne obra}a pa`nju. ““Samo prebacuju kriv-icu sa jednih na druge, a mi ìvimo umraku, s tim ~udovi{tem”, kaè jedan odstanara sa kojima smo razgovarali. Nitijedan stanar do kojeg smo do{li nije èliojavno govoriti o ovom problemu. ““Mo}nisu ti ljudi protiv kojih se mi poku{avamoboriti i koji stoje iza svega”, kaè jedan odnjih. U Centru, i pored vi{e poku{aja, nismouspjeli do}i do sagovornika.


AL SHIDDI

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Ogromna medijska fasada Sarajevo City Centra štetna je za okolinu i ljude kojižive u neposrednoj blizini ove zgrade. Pri tome, zgrada koja je mnogo veća nego

je iko mogao i pretpostaviti da će biti, zaklanja prirodnu svjetlost i utiče na prom-jene u strujanju vjetra. Nadležne institucije pak, čini se, ne brine puno

EKOLO[KA KATASTROFA NAMARIJIN DVORU

MARIJIN DVOR Grupa gra|ana koji stanuju preko puta SCC àli se zbogmedijske fasade, ali za sada njihove àlbe ne ~uje niko

nidzara al shiddi:TEKST osnova.qxd 17.9.2014 21:59

Sarajevo City Centar je objekat koji odpo~etka izgradnje izaziva kontroverze, anerijetko je poligon za politi~ka prepuca-vanja izme|u pojedinih stranaka. Na kojina~in SCC pak uti~e na okoli{ i gra|aneovog dijela grada, i kako mijenja Sarajevo,izgleda za sada nikoga nije briga.

U Mjesnoj zajednici nam kaù da jeprije izgradnje organizovana javna raspra-va, {to nalaè zakon. Na javnu raspravu,kaè predsjednik Bo{njak, do{lo je maloljudi “kao i obi~no”. ““Ali, i da je bilo vi{e,niko tu ne slu{a gra|ane… Sve smo znali,ali smo bili nemo}ni jer je na{a lokalnavlast korumpirana.”

SCC je izdejstvovao potrebne dozvole(ili nije) {to ih nije puno omelo da u prolje -}e otvore tr`ni centar, iako radovi na zgradinisu bili okon~ani (niti su jo{ uvijek).Ogromno crno ~udovi{te nadvilo se nadMarijin Dvorom zaklanjaju}i svjetlost ipogled stanarima. Uo~i otvaranja proradilaje medija fasada sa koje je za po~etakzablje{tala arapska zastava boje}i u zelenocijeli dio grada te ve~eri, reflektiraju}i se nacrkvi preko puta i prozorima zgrada kojedirektno gledaju u SCC.

Ve} sutradan, medijska fasada je po~elamijenjati boje, slike, natpise… Ukolikodanas u|ete u neki od stanova koji gledajuna SCC imat }ete osje}aj da stojite direktno

ispred velike svijetle}e reklame. I takosvaki dan od 7 do 23 sata, s tim {to kadapadne mrak ne pali se uli~na rasvjeta {topoja~ano nagla{ava svjetlo reklama. ““Jasam pomalo i navikla”, kaè jedna starijagospo|a. ““Ujutro kada se probudim, dokperem su|e u kuhinji bacim pogled jer ba{nekako tada prikaù vijesti na ekranu.”

Stanarima su roletne uglavnomspu{tene i ìve ve} mjesecima u polum-raku. Kaù da nedostatak sunca ~ini da suim stanovi hladniji {to zna~i da morajuvi{e grijati, {to ih puno ko{ta. PredsjednikMZ smatra i da je pala vrijednost stanova“barem za trideset posto”. Djelimi~nupotvrdu za to smo na{li u razgovoru sanekim agencijama za nekretnine, nove}ina kaè da jo{ uvijek nemaju punoponuda za stanove na toj lokaciji. Ipak,napominju da su cijene stanova generalnopale pa je te{ko re}i {ta sve uti~e u ovomtrenutku.

Mjesna zajednica, u ime gra|ana, uputi-la je pismo prvo Kantonalnoj upravi zainspekcijske poslove traè}i hitno poduzi-manje “odgovaraju}ih mjera za rje{avanjeproblema stanara ulaza zgrada Mar{ala Tita1, Kralja Tvrtka 1 i Herceg Stjepana 2uzrokovanih medijskom fasadom SCC”.Inspekcija im je odgovorila da se zahtjev“ne odnosi na komunalnu djelatnost”, te da

nema osnova za pokretanje inspekcijskogpostupka. U pismu koje je dobila MZ stoji ida je napravljen “pregled na okolnosti zaht-jeva MZ” te da su radovi na medija fasadiodobreni u decembru 2012. godineodlukom Ministarstva prostornog ure|enjai za{tite okoli{a Kantona Sarajevo… Utehni~kom opisu navedeno je da je medijafasada “fasadno platno mediamesh izvede-no kao pletena inoxna mreà vertikalnerezolucije Px200 i horizontalane rezolucijePx1500”.

U tom dopisu pi{e i da ukoliko fasadaugroàva gra|ane, oni mogu “u cilju za{titesvojih interesa” a prema postoje}emzakonu, podnijeti prijedlog Ministarstvuprostornog ure|enja i za{tite okoli{aKantona Sarajevo za obnovu postupkadonesenog rje{enja i odobrenja za gra|enje“uz uslov da se u~ine vjerovatnim okolnos-ti na kojima je prijedlog zasnovan”. Pismoje potpisala glavna inspektorica RRazijaKuduz. Sljede}a instanca bilo jeMinistarstvo koje je dalo dozvolu i kojemje dopis upu}en u junu. Dopisom MZ traìhitno preduzimanje mjera, no dobili suodgovor da se njihov problem ti~e “ovlastidefinisanih Zakonom o za{titi okoli{a”, za{to je navodno nadle`no federalnoMinistarstvo okoli{a i turizma koje je,navodi se, izdalo “okolinsku dozvolu 2008.


OPASAN PO @IVOT

��

TU NEMA ZA[TITE! Medijska fasada smetagra|anima na Marijin Dvoru,voza~ima, prolaznicima…


godine”. Dopis je proslije|en dalje, a dagra|ani nikada nisu dobili nijedan baremshvatljiv, ako ne i prihvatljiv odgovor.

SVJETLOSNO ONEÎ[]ENJE Stru~njaci kaù da su medijski zidovi

kakav je onaj na SCC-u odavno zabranjeniu mnogim zemljama. Naro~ito je opasan jerkoristi LED osvjetljenje koja je izuzetnolo{e za ljude. U ve}ini zapadnih zemaljapostavljena su ograni~enja za ja~inu svjet-losti, upozorava se na upotrebu LED svjeta-la, a naro~ito su pravila stroga ukoliko sereklame nalaze u naseljenim dijelovima.Ono {to uzrokuje ovakva medijska fasadastru~no se zove svjetlosno one~i{}enje kojese defini{e kao “svako nepotrebno rasipanjeumjetne svjetlosti”.

Svjetlosno one~i{}enje, dokazano je unizu nau~nih istraìvanja posljednjih godi-na, uzrokuje brojne {tetne pojave,uklju~uju}i zdravstvene probleme,naru{ava ekosistem i remeti astronomskapromatranja. Uz to, ovakve medijske fasadesu ustvari potpuno suvi{no tro{enje elek-tri~ne energije.

Jednostavno re~eno, ova i ovakvavje{ta~ka svjetlost uti~e na prirodnu izmje -nu svjetla, {to je ljudima jako bitno.Nepotrebno svjetlo za vrijeme spavanja,kaù stru~njaci, prekida proizvodnju mela-tonina, hormona od iznimne va`nosti zaljude jer njegov nedostatak dovodi dopove}anog obolijevanja raka dojke,prostate i debelog crijeva. Dodatno, svjetlokoje obasjava no}u moè uzrokovatiporeme}aj spavanja, a time i depresiju.LED svjetla mogu uzrokovati i niz nega-tivnih posljedica na ljudski vid, o ~emu sepro{le godine oglasila francuska vlada.

Naime, tamo{nja istraìvanja pokazuju daizloènost ovakvoj svjetlosti moè uzroko-vati poreme}aj vida jer svjetlost kojuovakve reklame emituju moè biti do 1.000puta ja~a nego {to to ljudsko oko moèpodnijeti.

Kada je rije~ o uticaju na prirodniokoli{, stru~njaci kaù da svjetlost medij -skih fasada ometa gnije`|enje ptica, te daptice selice gube orijentaciju jer ih jakasvjetlost zasljepljuju i mnoge se zbog togasudaraju s gra|evinama.

Posebni zakoni koji reguli{u svjetlosnozaga|enje po~eli su se uvoditi u svijetu od1988. godine, a njihova primjena te kam-panje aktivista protiv svjetlosnog one ~i{ -}enja doveli su do toga da mnoge kompani-

je koje se bave rasvjetom danas vodera~una o ja~ini svjetala i na~inu na kojiuti~u na okolinu. U Hrvatskoj je prije neko-liko godina pokrenuta kampanja u kojoj seukazivalo na nadostatak zakona kojim bi seova oblast regulisala. Kao i kod nas sada, uHrvatskoj do prije nekoliko godina, izbor inamje{tanje svjetiljki bilo je prepu{tenopojedinim poduze}ima koja se bave javnomrasvjetom. Prema novom zakonu, koji jeura|en po ugledu na sli~ne u svijetu, vlas-nik objekta koji koristi ovakvu rasvjetuduàn je platiti sve tro{kove preventivnihmjera i mjera otklanjanja {tetnog uticaja, teje odgovoran i da snosi {tetu nanesenuokoli{u.

U Bosni i Hercegovini mala je {ansa dabi uskoro ovakav zakon mogao biti done-sen, a jo{ manja da bi mogao biti i provedenu djelo s obzirom da se ovdje ni Ustav nepo{tuje. Predsjendik MZ Marijin Dvor kaèda je savjetovao stanare zgrada koje sudirektno ugroène da pokrenu sudski postu-pak. ““Ali to moè trajati dugo i ko{tatipuno”, kaè Bo{njak i dodaje: ““Gra|ani nakraju mo`da mogu dobiti od{tetu, ali to nerije{ava problem.”

Svjetlosno one~i{}enje mogu}e je sani-rati ako se izvr{i potpuna zamjena neodgo-varaju}ih svjetiljki za {to, ~ini se za sada,ima malo {ansi. Gra|ani nam kaù da sukontaktirali sa direktorom SCC-a, no on jeu me|uvremenu smijenjen. Prija{nji direk-tor je obe}ao da }e biti smanjen intenzitetrasvjete, no to nikada nije ura|eno, a i nijerje{enje problema.

Hrisafovi} apelira da se {to prije donesezakon koji }e ovo regulisati, ali i koji }e bitiprovo|en. Ipak, kaè, pomo}i Sarajlijamana Marijin Dvoru nema. ““Tu nema za{tite.Jedine neke te{ke roletne, {to bi ondazna~ilo ìvot u potpunom mraku.” �


AL SHIDDI

�MJESNA ZAJEDNICAMARIJIN DVOR Zvonko Bo{njak tvrdi da jeSCC promijenio cijeli grad

EKOLO[KA KATASTROFA Medijske fasade zabranjene su umnogim zemljama ili je njihovopostavljanje strogo regulisano


Presuda velikog senata Europskogsuda za ljudska prava u sporuAli{i} i drugi nakon mnogo jegodina kona~no razotkrilakr{enje ljudskih prava inozemnih

{tedi{a od strane Republike Slovenije, apogotovo njezinih bankara povezanih svisokom politikom. Mnogi koji su tadadonosili sporne odluke, a zagovaraju ih idanas, posljednjim napisima (u kolovozu) udnevniku Delo poku{avaju opravdatiodluke o odbijanju isplate neprenesenihdeviznih pologa {tedi{a Ljubljanske bankeizgovaranjem na tada{nje financijskeokolnosti i na raspad jugoslavenskefederacije sa svim nejasno}ama koje je ondonio, kao i drugim tezama kojima o~itopoku{avaju preusmjeriti pozornost. Tek jenekada{nji rektor Sveu~ili{ta u Ljubljani dr.Joè Mencinger svojim 18 godina starim~lankom ukazao na to da se radilo onemoralnoj, pravno pogre{noj i gospo da r -ski {tetnoj odluci. Europski sud mu je daoza pravo.

Za bolje razumijevanje tada{njihokolnosti, kao i za bolje razumijevanjepresude Europskog suda za ljudska pravakojom su bile osu|ene Slovenija i Srbija, tepogotovo za bolje razumijevanje reakcijeo{te}enika iz Hrvatske i Bosne iHercegovine, potrebno je osvijetlititada{nje prikrivene i stvarne doga|aje uratnim i poluratnim okolnostima u koje jepreko svojih tajnih slu`bi bila aktivnoupletena i Republika Slovenija.

Devize su, naime, bile tada, pored zlata,u raspadaju}oj Jugoslaviji jedinopovjerenja vrijedno plate`no sredstvo.Nedostajalo ih je posvuda. Zbog sve blièvojne intervencije paravojnih skupina podnadzorom srpskog vo|e SSlobodanaMilo{evi}a i sve vi{e prosrpski orijentirane

Jugoslavenske narodne armije (JNA), svesu ugroène republike, pogotovo Hrvatska iBiH, grozni~avo trebale devize zakupovanje oru`ja, streljiva i druge vojneopreme za obranu.

No ipak je Slovenija u svemu tomeimala vlastite ciljeve i politiku, a uz pomo}tajnih slu`bi djelotvorno ih je i ostvarivala.Pri tome je aktivno traìla devize i uspje{noih izvla~ila s teritorija Hrvatske i BiH.

AFERA GRUBELI^ - SINGAPURSKE PU[KE

Godine 1990. u Sloveniji je izbila aferakoja je odjekivala po ~itavoj Jugoslaviji. UGrosuplju su se okupljali prevareni kupciautomobila kojima je poduzetnik SSandiGrubeli~ nudio na leasing automobilezapadnih proizvo|a~a, iako samo uzamjenu za konvertibilne nov~anice. Od7.800 kupaca bilo je samo 1.700 sretnikakoji su dobili èljeno vozilo, osam stotinanjih dobilo je povrat novca, a drugi su ostalii bez auta i bez deviza. Sandi Grubeli~ bioje kasnije osu|en na zatvorsku kaznu iakoje nikada nije izdrào u cijelosti.

Ali novinar PPrimo` Kali{nik ve} je uprosincu 1990. u Delu Plus razotkrio pravupozadinu neobi~ne poduzetni~ke ponude. Stim je devizama, naime, Slovenija uinozemstvu kupila singapursko oru`je istreljivo koje je u Sloveniju uz pomo}Izraela stiglo koncem 1990., kad je uKo~evskoj Reki trebalo “zamirisati naslovensku vojsku”. Devize kojima jepla}eno to oru`je dakle nisu bile samoslovenske, nego su ih ne znaju}i i nehoticepriskrbili i mnogi prevareni kupci iz drugihjugoslavenskih republika.

PLJA^KA ZAGREBA^KE SDKSlijedili su novi „podvizi“. Iz hrvatske

riznice slovenski su organi u ljeto 1991.izvukli vi{e milijuna maraka gotovine. Uoùjku 1991. tada{nja je slovenskaskup{tina odobrila 400 milijuna dinara za

kupovinu oru`ja i taj je novac iz prora~unapreko Slovenske investicijske banke (SIB)proslije|en me|unarodnom trgovcuoru`jem NNikolaju Omanu. On je bio tadaglavni dobavlja~ oru`ja za Sloveniju,prodavao je oru`je i Hrvatskoj, kasnije jesura|ivao s vo|om bosanskih SrbaRadovanom Karadì}em. Prva isplata izprora~una bila je izvr{ena 9. srpnja 1991.Dan kasnije s Omanovog ra~una upla}enoje 136 milijuna dinara na ra~un Promdeibanke u Zagrebu, prve privatne banke napodru~ju nekada{nje Jugoslavije. Vodio juje razvikani bankar IIbrahim Dedi} koji je1999. godine ubijen u atentatu. Njegovoubojstvo do danas nije razja{njeno.

Dedi} je u sljede}im danima novcem izslovenskog prora~una financijskimmakinacijama u zagreba~koj poslovniciSlu`be dru{tvenog knjigovodstva uspiodignuti oko 5 milijuna njema~kih marakakoje su naoruàni slovenski vojni specijalciuspjeli prenijeti u Sloveniju NikolajuOmanu, kojem su devize trebale zakupovinu oru`ja za Sloveniju.

Hrvatska policija je uskoro zatimpokrenula kriminalisti~ku istragu i zamolilaslovenske kolege za pomo}. Umjestopomo}i u istraìvanju gospodarskogakriminala slovenska je policija osmislilaplan kako ometati hrvatsku istragu. Istraganikad nije bila uspje{no zaklju~ena, alihrvatska strana vjerojatno dobro poznajepozadinu malverzacije.

ZAMJENA DINARA ZA DEVIZE I {to se dogodilo s preostalih vi{e od

250 milijuna dinara iz slovenskogprora~una? Prema svjedo~anstvu sudionikakojega su ispitivali slovenski kriminalisti, uljeto 1991. uz pomo} albanskih kriminalnihstruktura te su dinare mijenjali ukonvertibilne valute po crnim trì{tima napodru~ju tada{nje Jugoslavije. Njegovetvrdnje potvrdili su i drugi sudionici. Takosu prora~unskim novcem preplavili crno


SLOVENIJA U [OKU

Pi{e: BLA@ ZGAGA

Ugledni slovenački novinar-istraživač BLAŽ ZGAGA ovim člankom pokušao se(neuspješno) uključiti u polemiku koja se nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u sporu „Ališić i drugi“ povela u tamošnjim medijima; Zgaginčlanak o slovenačkim mutnim financijsko-profiterskim operacijama tokom

raspada bivše SFRJ naš list objavljuje u cijelosti

DEVIZA JE - SNAÐI SE!

Slovenija je izvla~ila devize iz BiH i Hrvatske, pa imposlije prodavala oru`je za devize

devize:TEKST osnova.qxd 17.9.2014 23:23

trì{te, doma}inima koji su se borili dapreìve umjetno su digli te~aj, dobivenedevize su dovezli u Sloveniju i njimapla}ali kupovinu oru`ja, naj~e{}eme|unarodnom trgovcu oru`jem KKon stan -tinu Dafermosu koji je poslovao u Be~u.

Bilo je i vi{e takvih posezanja ufinancijsko podru~je Hrvatske i BiH koje suve} bile pod ratnim napadima srpskihsnaga. Po isteku brijunskog moratorija 8.listopada 1991. Slovenija je uvela tolar, ajugoslavenske dinare maknula iz opticaja.Ali dinarske nov~anice nisu posve uni{tilinego su ih u ~etiri kamiona od kojih je svakiprenosio tri tone nov~anica u manjimapoenima, prevezli u Hrvatsku i BiH gdjesu iznova kupovali devize na crnom trì{tu.Kasnije su s takvim istim postupkomnastavili pripadnici hrvatskih tajnih slu`bi uBiH: kupovali su devize jugoslavenskimdinarima koje je Hrvatska maknula izopticaja.

Slovenija je planirano i smi{ljenoizvla~ila devize od stanovnika Hrvatske iBiH, a te su dràve nu`no trebale devize zakupovinu oru`ja za obranu. Najlak{e ga jetada bilo kupiti u Sloveniji, jer je Savjet zaobranu pod vodstvom MMilana Ku~ana

odobrio prodaju oru`ja i streljiva izskladi{ta JNA koje su osvojile slovenskesnage. Radilo se o vi{e desetaka tisu}a tonaoru`ja i streljiva. Samo vrijednost streljivabila je procijenjena na pola milijardetada{njih ameri~kih dolara.

Operativno, prodaju su vodili ministriJanez Jan{a i IIgor Bav~ar, sudjelovale sutajne slu`be Vomo i VIS koje su vodiliAndrej Lov{in i dr. MMiha Brejc.

Oru`je koje su tada prodavali u imedràve Slovenije nije bilo njezinovlasni{tvo, nego vlasni{tvo JNA, daklejugoslavenske federacije, i kao takvo bimoralo biti predmet ostavinskihrasprava. Zarade u ratu bile su iznimnovelike, a deseci milijuna dolara i marakanestali su na bankovnim ra~unima uinozemstvu.

DR@AVNI RATNI PROFITERIDanas kada ima mnogo slovenskih

poduze}a i financijskih holdinga koji suzaduèni za vi{e stotina milijuna eura, navedeniiznosi ne ~ine se visokima. Ali, o kolikoj seimovini zapravo radilo moè objasniti podatakda je pri uvo|enju tolara 8. listopada 1991.Slovenija imala samo 170 milijuna dolara


PAMETNIJI OTPU[TA

��

MONETARNI RAT PROTIV HRVATSKE I BiHSlovenija je planirano i smi{ljeno izvla~ila devize odstanovnika Hrvatske i BiH, a te su dràve nu`no trebaledevize za kupovinu oru`ja za obranu

VELIKA PREVARAPoduzetnik Sandi Grubeli~ nudio na leasingautomobile zapadnih proizvo|a~a, kojeve}ini njih nije isporu~io


deviznih rezervi. Samo u razdoblju od lipnja1991. do travnja 1992. Slovenija je za petbrodova punih oru`ja koje su pristale u lukuKopar platila najmanje 47,1 milijun ameri~kihdolara. Mnogo kupljenog oru`ja kasnije su sdobitkom preprodali na hrvatska i bosansko-hercegova~ka rati{ta. Prodavali su ga za devize.U uredu direktora VOM-a Andreja Lov{ina ujednom je razdoblju bilo pohranjeno ~ak 40milijuna maraka gotovine.

Na ra~unu me|unarodnog trgovcaoru`jem Konstantina Dafermosa u ma|arskojbanci izme|u rujna 1991. i rujna 1993.skupilo se vi{e od 80 milijuna dolara uplata izSlovenije, Hrvatske i BiH koje su potomprenijeli poljskim i ukrajinskim prodava~imaoru`ja. Prihod u visini od 13 milijuna dolarazavr{io je u jednom od poduze}a u Panami.Dafermos je bio i osobno povezan sutjecajnim osobama iz Slovenije. U Panamije ve} 1989. godine ustanovio neko drugopoduze}e, zajedno s “ocem” koncernaGorenje Ivanom Atel{kom.

Milijuni maraka za oru`je iz skladi{ta

JNA koje je bilo prodano u ljeto 1991.prema dogovoru slovenske i hrvatske vladebili su upla}eni nekada{njoj podru`nicipoduze}a Iskra u {vicarskom Zürichu. Okako visokim gotovinskim iznosima seradilo, potvrdili su njema~ki kriminalistikoji su ispitivali poslovanje “humanitarneorganizacije” Third World Relief Agency

(TWRA) sa sjedi{tem u Be~u. Za pomo}Bo{njacima islamske su dràve izme|ugodine 1992. i 1995. na ra~une BiH uplatilevi{e od 200 milijuna dolara. Od te je svotevi{e od 80 milijuna u gotovini digaoovla{teni izaslanik predsjednika BiH AAlijeIzetbegovi}a Hasan êngi}, koji je timnovcem kupovao oru`je i u Sloveniji.

To je manji dio tada{njih tajnih

djelatnosti koje ukazuju na to da se napodru~ju nekada{nje Jugoslavije vodioljuti boj za imetak, ponajvi{e u oblikudeviza. Slovenija i Srbija pri tome su bileuspje{nije. Slobodan Milo{evi} i njegoviprivilegirani “poslovnjaci” uspjeli suprenijeti stotine milijuna dolara na Cipar.Slovenski trgovci oru`jem ratne su profiteradije sakrili u [vicarskoj i Austriji. Nakonrata, nastavio se bijeg kapitala iz ~itaveregije u inozemne banke i porezne oaze.

SLOVENA^KE DEVIZNE [TEDI[EGordijski ~vor deviznih pologa {tedi{a

Ljubljanske banke tek je ljetos uspio presje}iEuropski sud koji je presudio da je Slovenijakr{ila ljudska prava inozemnih {tedi{a. Nopozadina rata za devize koji se odvijao unajstroòj tajnosti, obja{njava dublje uzrokeza neure|ene i te{ke odnose me|unekada{njim republikama Jugo sla vije.

Dana{nje vanjskopoliti~ke poteze Hrvat -ske i Bosne i Hercegovine i njihova tvrdapregovara~ka stajali{ta prema Sloveniji trebapoku{ati sagledati i u svjetlu gore navedenihaktivnosti slovenskih tajnih slu`bi kojehrvatski i bosanskohe rcego va~ki ìteljipoznaju — jer su ih iskusili na vlastitoj koì.Problematiku deviznih {tedi{a i presuduEuropskog suda za ljudska prava nijemogu}e u cijelosti razumjeti bez pozadinedjelovanja tada{njih politi~kih elita i s njimapovezanih obavje{tajnih slu`bi.

Najve}a je ironija da su upravodràvljani Hrvatske i Bosne i Hercegovinepriskrbili zna~ajan dio deviza s kojima jeSlovenija u inozemstvu kupovala oru`je istreljivo koje je potom prodavala upravonjima - i opet za devize. Ra~une za toponovno }e platiti dràvljani Slovenije.

(Prijevod na hrvatski: Irena Mili~i})


SLOVENIJA U [OKU

�

ZAMJENA DINARA NA CRNOM TRŽIŠTU: Osmog listopada 1991. Slovenija je uvela tolar, ajugoslavenske dinare maknula iz opticaja. Ali dinarskenovčanice nisu posve uništili nego su ih u četirikamiona od kojih je svaki prenosio tri tone novčanica umanjim apoenima, prevezli u Hrvatsku i BiH gdje suiznova kupovali devize na crnom tržištu

MISTERIOZNALIKVIDACIJA

Kontroverznizagreba~ki

bankar IbrahimDedi}, vlasnik

Promdei banke,ubijen je 1999.

godine

UNOSNA SARADNJAHasan êngi} i Janez Jan{a skupa su naplatili

svoje u~e{}e u naoruàvanju Armije BiH


www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh

Kada ovaj broj Slobodne Bosnebude u prodaji, 18. septembra,[koti }e ve} izlaziti na referen-dum na kojem se izja{njavaju otome da li èle ostati dijelom

Ujedinjenog Kraljevstva ili ne. Do zadnjegtrenutka rezultati istraìvanja javnog mni-jenja pokazivali su skoro pa ujedna~en brojonih koji su za i onih koji su protiv. Uo~ireferenduma, britanski premijer DDavidCameron apelovao je na [kote da ne idu izzajednice. U kampanje za i protiv uklju~ilesu se {iroka javnost, a jedino se kraljicaElizabeta odbila izjasniti rekav{i da [kotskinarod zna {ta je najbolje za njih.

Kakav god da bude rezultat referendu-ma u [kotskoj, lideri zapadnih zemaljamoraju se suo~iti sa fenomenom “balka-nizacije” u vlastitom dvori{tu, s obzirom daovaj referendum moè biti okida~ za nekedruge separatisti~ke pokrete na tlu Starogkontinenta, ali i {ire.

SEPARATISTI SVIJETANa Balkanu ishode glasanja u [kotskoj

vjerovatno najpozornije prati MMilorad

Dodik kojemu je referendum za otcjepljen-je Republike Srpske omiljena tema unemo}i da se suo~i i rje{ava ozbiljne prob-leme. ““Pratimo {ta se de{ava u Italiji (Ju`niTirol), [kotskoj i Kataloniji. Ovo su jakova`na iskustva za RS”, rekao je Dodik. Onje o svojim snovima o nezavisnosti govorioi tokom predizborne kampanje poru~uju}ikako je cilj njegove politike da ““budemomanje entitet, a vi{e dràva”. No,me|unarod na zajednica u BiH ostaje na

stanovi{tu da nema mogu}nosti za otcje-pljenje, niti ustav predvi|a takvumogu}nost. Na to je podsjetio i visoki pred-stavnik VValentin Inzko podsjetiv{i kako su“suverenitet i teritorijalni integritet BiH”za{ti}eni Dejtonskim mirovnim sporazu-mom i ““garantovani me|unarodnim zako -nom”, tako je bilo kakva usporedba sa[kotskom nemogu}a.

Trenutno na tlu Europe postoji tridesetakpokreta za nezavisnost, neki su ja~i i glasni-


SEPARATIZAM

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

Na desetineseparatističkih pokretadjeluje danas u svijetudovodeći pred teškapitanja pravnike,političare, bankare i same građane. Iako nisudirektno povezani, ovakvipokreti ugledaju se jedanna drugi i često koristeiste metode rada. Ishodiškotskog referendumatako mogu uticati nesamo na UjedinjenoKraljevstvo, nego nacijelu Europsku uniju,Balkan, Kanadu i mnogedruge oblasti

BALKANIZACIJAEVROPSKE UNIJE

Ko je sljede}i? Katalonija, Ju`ni Tirol, Republika Srpska…?

R E F E R E N D U M U[ K O T S K O J

nidzara separatisti:TEKST osnova.qxd 17.9.2014 21:50

ji, neki djeluju tek tiho u svojim sredinama.U svijetu ih ima puno vi{e i sve su glasniji.

U regionu znamo za te`nje dijelaIstrijana da se odvoje od ostatka Hrvatske,ali i Vojvo|ana koji èle neovisnost odSrbije. U ê{koj separatisti~ki pokret zago-vara otcjepljenje oblasti Moravska, alipokreti postoje i u Danskoj, Finskoj,

Francuskoj, Gruziji, Njema~koj, Latviji,Kanadi, Moldaviji, Nizozemskoj, Nor ve -{koj, Poljskoj, Rumuniji, Turskoj i naravnoRusiji. No ono {to me|unarodnu zajednicueventualno zabrinjava su pokreti koji traènezavisnost dijelova [panije, Italije iBelgije, te eventualno stvaranje Kurdistana.I naravno Ukrajine, ali to je ve} nekasasvim druga pri~a.

Referendum za otcjepljenje [kotske jeprvi na tlu Europske unije. Lideri u Briseluza sada nisu sigurni kako reagovati na even-tualno otcjepljenje unutar Unije, kako treti-rati eventualnu novonastalu dràvu, kojuvalutu }e imati, kako definisati granice,kako to uti~e na sastav Europskog parla-menta, Europske komisije… Za sada su se uEU sloìli da nema “automatskog ~lanstva”i da svaka nova dràva mora ponovo da seprijavi za ~lanstvo i ispuni date kriterije, te


I]I ILI OSTATI?

��

SHOULD I STAY OR SHOULD I GO NOW? Dan prije referenduma nije bilo mogu}epredvidjeti rezultat

KO JE SLJEDE]I? Katalonci su najavili da ve} u novembru èle referendum. Italijanska regija Veneto bi moglabiti sljede}a

OSTAJTE OVDJE Premijer Cameron apelovao je danima na [kote da ne napu{taju Ujedinjeno Kraljevstvo


da se sve ~lanice moraju izjasniti prijekona~ne odluke o priklju~enju. Istu odlukuje donio NATO. Za [kotsku, koja je bogataregija, ovo ne bi bio problem, ali ako se naisto odlu~e neke druge oblasti u EU situaci-ja bi mogla biti druga~ija.

EVROPSKA UNIJA PRED IZAZOVOM?U [paniji region Katalonije èli odràti

referendum o nezavisnosti 9. novembra.Predstavnici katalonske vlade, te pravniciiz ovog regiona, blisko sara|uju sa organi-zatorima referenduma u [kotskoj, te su bilii na licu mjesta na dan glasanja. Uo~ireferen duma o [kotskoj, u Kataloniji je nahiljade ljudi iza{lo na ulice pozivaju}i nanezavisnost. Centar Barselone bio jeispunj en ljudima u crveno-ùtim majicamakoji su slavili Nacionalni dan Katalonije.

Za razliku od Ujedinjenog Kraljevstva,gdje nagovaraju [kote da ostanu ali ne pri-jete blokadom glasanja, {panska vlada ne biba{ samo molila Katalonce da ostanu.Naime, ona poziv na referendum smatraozbiljnom prijetnjom za tamo{nji ustavniporedak. Ipak, katalonski parlament jenajavio da }e dati odobrenje za referendum.Kona~nu odluku donijet }e Ustavni sud.Katalonci upozoravaju da bi zabrana refer-enduma mogla dovesti do “gra|anskeneposlu{nosti”. Katalonce bi mogli slijeditiBaski, koji odavno traè nezavisnost, te sudo cilja poku{ati do}i i teroristi~kim djelo-vanjem ETA-e. No, oni su svoje djelovanjeobustavili 2011. godine od kada su tihi.

Drugi pokret za neovisnost koji jeprili~no jak i djeluje u srcu Europe zago-vara odvajanje Ju`nog Tirola od ostatkaItalije. Danas je to autonomna oblast save}inskim stanovni{tvom austro-bavarskogporijekla koje govori njema~ki jezik. Ovoje jedna od najrazvijenijih i najbogatijihregija Italije. Istraìvanje javnog mnijenjaiz 2013. godine govori da bi se 54 postostanovnika regije radije pripojilo Austriji.Pored problema u Ju`nom Tirolu, EU brinui te`nje za otcjepljenje Veneta, oblasti ~ijiglavni grad je Venecija. Na pro{lo godi{ -njem online referendumu koji je trajao {estdana, o odvajanju od Italije, ~ak 89 postostanovnika regije se izjasnilo za, a vi{e oddva miliona njih je glasalo.

Belgija je jo{ jedna zemlja u kojoj suseparatisti~ki pokreti vrlo sna`ni.Decenijama ovu zemlju potresaju neslagan-ja izme|u Valonaca i stanovnika oblastiFlandrija, a njihovi planovi za otcjepljenjebi status Brisela doveo u veoma ~udnupoziciju. êsti nesporazumi izme|u dvijestruje dovode do blokade rada tamo{njevlade i oteànog rada administracije.

Pored EU-a, separatisti~ke ideje brinu ineke druge dijelove svijeta. Kanada strahu-je od pokreta za nezavisnost oblastiQuebec, gdje je referendum odràn ve} dva

puta, prvi put 1980. kada je 59 posto glaso-va bilo protiv odvajanja, a drugi put 1995.kada je kona~ni rezultat bio 51 protiv i 49posto za odvajanje. Danas separatisti imaju54 mjesta u parlamentu, {to je dovoljno daformiraju manjinsku vladu i vrlo lako moguponovo pozvati na odvajanje.

Ve} godinama je prisutan i problemKurda i njihovih zahtjeva da imaju svoju

dràvu. Danas oni naseljavaju dijeloveTurske, Sirije, Iraka, Irana i Armenije.Ira~ki Kurdi imaju poluautonomni status,ali postoje}e kurdske organizacije pozivajuna formiranje nezavisne dràve koja binastala nakon odvajanje dijelova u kojimaKurdi ~ine ve}inu. Najja~a separatisti~kaorganizacija koja ovo zagovara je Kurdskaradni~ka partija. �


SEPARATIZAM

�

Kako je do{lo do referenduma?

Prije dvije godina, britanski premijerDavid Cameron i prvi ministar [kotskeAlex Salmond, tokom Edinbur{kog sas-tanka, potpisali su sporazum o referendu-mu. Cameron se nikada nije protivioglasanju, ali je vi{e puta javno pozvao[kote da glasaju protiv.

Koliko autonomije [kotska sada ima?

[kotska ima svoj parlament i vladu.Parlament djeluje od 1999. godine nakon{to se skoro 75 posto [kota referendu-mom izjasnilo o “preno{enju” dijela ovlastina tijela izabrana u [kotskoj. Od 2007.godine, [kotska nacionalna partija imanajvi{e mjesta u parlamentu i oni pred-vode kampanju za otcjepljenje. [kotskavlada stara se o obrazovanju, zdravstvu,poljoprivredi, okoli{u, pravosu|u, sao-bra}aju i umjetnosti.

Koji je glavni argument zagovara~a neovisnosti?Tvrde da bi [kotska bila prosperitetni-

ja, vi{e prilago|ena lokalnim potrebama,te kona~no demokrati~nija. No, svoje

ideje o odvajanju baziraju na nacional-isti~kim idejama koje opstaju ve}stolje}ima i zbog kojih su vo|ena dvarata.

Ko su poznati protivnici referenduma?

Osim politi~ara, u kampanju su seuklju~ili Rod Stewart, Ewan McGregor,Alex Ferguson, J.K. Rowling, DavidBackham…

Ko podràva referendum?Izme|u ostalih otcjepljenje zagovaraju

Sean Connery, Alan Cumming, IrwinWelsh…

[ta [kotsku ~ini druga~ijomod ostatka UK?

Prema nekim istraìvanjima, [koti sunajobrazovaniji narod u Europi.

Princ William i njegova supruga Katesu studirali u [kotskoj i danas su oni grofi grofica od Stratherna, dijela [kotske.

Jedan od sedam [kota je ri|okos {toje jedinstveno u svijetu (oko jedan postosvjetskog stanovni{tva je ri|okoso). Nisupoznati uzroci za ovaj fenomen, aliri|okosi imaju svake godine Gingerparadu u Edinburgu.

REFERENDUM U [KOTSKOJ: SVE [TO TREBA ZNATI


ISPRAVNA-oglasi sedmica-927-a:ISPRAVNA-oglasi.qxd 14.8.2014 0:42 Page 1


I BI FE[TA

MEÐUGORJE Ukazanje Šampiona

marin cilic:TEKST osnova.qxd 17.9.2014 21:54

Me|ugorje je u utorak, 16. sep -tem bra bila idealna varijantaza izlet, pogotovo ako ìvite uSarajevu i ako ste jo{ uvijek naodmoru, ili imate slobodan

dan. Mo`da i radni dan. I jo{ ako ste naprethodnom US Openu navijali za MMarinaîli}a, ugo|aj je trebao bio potpun. IzAmsterdama, gdje je Davis Cupreprezentacija Hrvatske, za koju nastupaîli}, u petak, subotu i nedjelju igrala me~protiv Holandije i pobijedila njegovomzaslugom, njujor{ki slavodobitnik je uponedjeljak sletio u Zagreb. Ali je odmahnakon US Opena najavio da }e se centralnaproslava najve}eg uspjeha u karijeri ovogkr{nog Hercegovca odràti u Me|ugorju,gdje je i ro|en, 28. septembra 1988. godine.I bi tako...

VJERNICI I GRE[NICI Do~ek je zakazan za 16 sati. No, ve} u

Ostro{cu po~elo je slavlje, kada uo~ismoekipu koja je hitala ka Mostaru. Zapravo,pretpostavili smo da u VW-om Phaetonu, sajednim automobilom ispred i jednim iza,sjedi predsjedavaju}i Vije}a ministara BiHVjekoslav Bevanda, s obzirom da jenajavljeno da }e upravo on do~ekati Marinaispred crkve sv. Jakova u Me|ugorju. Nastranu to {to je îli} novinarima u SAD-uizjavio kako je ponosan {to dolazi izHrvatske, pa ga je shodno tome uMe|ugorju trebao do~ekati premijerRepublike Hrvatske ZZoran Milanovi},voza~i tri automobila su prvo pre{li prekopune linije, a onda, ispred tunela uOstro{cu, i preko dvije pune linije. Znamoda imaju pravo, ali imaju pravo i paziti


DOÊK MARINA ÎLI]A U MJESTU MOLITVE

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

��

Nakon velikog uspjeha uNew Yorku, gdje je osvojio prvi “GrandSlam” u karijeri, MARINČILIĆ je došao u svojerodno Međugorje; uHercegovini je dočekanmisom, ićem, pićem,bajkerima, bakljadom,vatrometom i neizostavn-im Thompsonom, o čemusvjedoče reporteri „SB“

Marko Perkovi} Thompson:“Drago mi je da je Marin îli}donio ljudima osmijeh na lice i ulio im sre}u“

“NEK, SETRESE

MEÐUGORJEOD BEĆARCA I

OD GANGE...”


kako na svoje tako i na tu|e ìvote.Ipak, imamo mi jo{ putovati do

Me|ugorja. Na izlazu iz Mostaraugledasmo putokaz za Auto kamp MaliWimbledon u Blagaju. Ali, to je Marinîli} prerastao u svakom pogledu. Anedugo zatim smo u blizini nove dioniceKoridora Vc, od Me|ugorja do Me|u -narod nog grani~nog prelaza Bija~a, koja jeotvorena istog dana u 19 sati. Valjda }emnogi kona~no skontati da postoji i tajgrani~ni prelaz, pa da na ulazak u Hrvatskune ~ekaju u „tradicionalnim“ Doljanima ponekoliko sati, kao ovog ljeta.

A u Me|ugorju negdje oko 15 satiatmosfera kao da je Marin îli} otkazaosve~anost. Veliki je broj turista-hodo -~asnika, u mnogobrojnim grupama, oko i ucrkvi sv. Josipa, i tek jedna zastavaHrvatske, na kojoj je pisalo: Mostar - NewYork. Mogu}e da je “autor” bio na finaluUS Opena, pa ga jo{ “drì”. Te smo tekne{to prije 16 sati, kada su se novinari,fotoreporteri i kamermani po~eli okupljatiispred platoa crkve, shvatili da }e se ne{toipak desiti. Naro~ito nakon {to je u 16.05sati svoju poziciju zauzeo VjekoslavBevanda. Koji je imao strpljenja sa~ekatiMarina da se, u specijalno preure|enomMercedesovom “oldtimer” kabrioletu,pra}en bajkerima, bakljadom i usklicima,na tom mjestu “ukaè” dvadeset i petminuta kasnije. Ne, nemojte misliti da su gado~ekale hiljade po{tovalaca i fanova, negotek njih/nas oko tristotinjak. Bevanda jeîli}u, onako finom, visokom i krakatom,valjda, ~estitao i zahvalio mu se, ~im smosa Marinovih usana mogli pro~itati:“Hvala.” Pri}i im tada, jednostavno, nismomogli. A ZZdenko îli}, Marinov otac,dvadesetak minuta kasnije odgovorio je i napitanje na{e kolegice za{to njegov sin idanas ne igra za reprezentaciju Bosne iHercegovine, ~iji je ~lan bio u selekciji do~etrnaest godina: “Nisam ja taj koji biTeniskom savezu BiH mogao soliti pamet.Ali, istina je i to je op}e poznato, da nemajusluha za na{u djecu. Izgleda da gledajusamo sebe i svoje fotelje, ~uvaju ih i tako sei pona{aju. I u vrijeme kada se Marinodlu~io da igra za Hrvatsku, bilo je istotako. Nije bilo podr{ke od dràve, od vlasti,od bilo koga. Mo`da je danas situacijabolja, ali ne vjerujem.”

Onda je sve i{lo po protokolu. Od 17 do20 sati Marin je sa svojom obiteljisudjelovao u popodnevno-ve~ernjemmolitveno-liturgijskom programu navanjskom oltaru crkve sv. Jakova: u molitvikrunice, a potom i na svetoj misi zahvalniciu 18 sati koju je predslavio me|ugorskiùpnik, u koncelebraciji {ezdeset i sedamsve}enika. “Svojom pjesmom slavlje suuveli~ali Frama, zbor Prijatelji i mje{ovitiùpni zbor Kraljice Mira”, pi{e na

me|ugorskom portalu. A prije nego }eMarin sti}i u “oldtimeru”, mje{oviti hor izLjubu{kog je zapjevao pjesmu: “Nek’ setrese Me|ugorje, od be}arca i od gange...”Dodu{e, malo i zbog Marina. A misi koja jebila posve}ena Marinu îli}u, ispredvanjskog oltara crkve sv. Jakova,prisustvovalo je, prema procjenama na{ihkolega, desetak hiljada vjernika. Koji bi,realno, bili na misi i da nije bila posve}enadevetom igra~u svijeta. Jer, od vjernika se,naprosto, te{ko moglo hodati me|ugorskimulicama i oko crkve sv. Jakova. I nevidjesmo nijednog turistu iz Japana! Jer,njih ima svugdje, bez obzira kolikopripadali Me|ugorju. Ili, Me|ugorje njima.Pretpostavljamo da su ljuti zato {to jeMarin u finalu US Opena pobijedionjihovog KKeija Nishikorija. Pojavio se

samo jedan “ùti”, ali on vi{e podsje}a nanekog Vijetnamca.

TKO RADI NE BOJI SE GLADIA sada se posvetimo najva`nijoj, barem

nama, sve~anosti u Me|ugorju 16.septembra. Mjesto doga|aja: Sportsko-rekreacijski centar ]orkov dolac. Vrijemedoga|aja: 20 sati. Naziv doga|aja: Fe{ta.Izvo|a~i, izme|u ostalih, a na Marinovpoziv: pjeva~ka zvijezda hrvatske dijasporeMate Buli} i MMarko Perkovi} Thompson...Zar ga je potrebno predstavljati? Me|utim,nismo ni o~ekivali da }e biti pozvaniHladno pivo, Let3, ili TBF. Uglavnom, od20 do 20.30 sati prodefilovale su SRC-om,ali ne na crvenom tepihu, “politi~kezvijezde”: kandidatkinja HDZ za pred sjed -nika Republike Hrvatske KKolinda Grabar-


I BI FE[TA

� U “KU]I SLAVNIH”Dolazak Marina îli}a pred crkvu sv. Jakova

TEBI U ÂSTPredsjedavaju}i Vije}a ministara BiHVjekoslav Bevanda i njujor{ki slavodobitnik


Kitarovi}, predsjednik HDZ-a 1990 MMartinRagu` i predsjednik HDZ-a BiH DDraganôvi}, u dru{tvu BBoè Ljubi}a,nekada{njeg predsjednika HDZ-a 1990.Profurali su, smjestili se na VIP pozicije ivi{e se nisu pojavljivali me|u obi~nimsvijetom. Ipak, zaustavismo Draganaôvi}a, koji nam je rekao: “Marin îli} jeposlao jednu izuzetnu poruku o Hrvatima, oHercegovini i ja sam izuzetno ponosan. Uzpuno isku{enja kroz ìvot pokazao je da je~vrst i vjerujem da }e nastaviti dosada{njuuspje{nu karijeru. Drago mi je da smo sviovako okupljeni ve~eras i da svi vidimo tuvrijednost.” Na pitanje novinara Hrvatskog

radija {ta Marinov uspjeh zna~i za BiH, kadve} puno zna~i za Hrvatsku, ôvi} sepoku{ao na{aliti: “Mislim da u Hrvatskojnas svojataju samo po potrebi. Jer, mi smojedan narod u dvije dràve.”

Marinov dolazak, opet u Mercedesovom“oldtimer” kabrioletu, ispred SRC-a ]orkovdolac do~ekan je vatrometom. A potom seMarin velikom brzinom pridruìo glazbe -niku Mati Buli}u, koji je ve} bio na bini.Nakon nekoliko minuta, koje su bile proètedosjetkama jednog od sve}enika iz @upeMe|ugorje a onda i Marinovim pozdravnimrije~ima, on i Mato zajedno su zapjevali:“Kamen, kr{ i maslina, vino, ganga,

Neretva/Sve to ima zemlja ta, mojaHercegovina.” Po silasku sa pozornicegovori nam je i Mate Buli}. “Posebno jezadovoljstvo biti nazo~an ve~eras najednom ovako velikom doga|aju. Jer, ipakje ~ovjek do{ao s krova svijeta, a to je sve{to jedan sporta{ prièljkuje. Ali, evo sadase dogodilo da je to sporta{ iz moje op}ine.Znam ga od najranijeg djetinjstva i mogupotvrditi da je talentom, radom i uporno{}udo{ao do pozicije na kojoj sada jeste. I znaosam da }e se to jednog dana dogoditi.Njegova poruka otprilike glasi: onome tkoradi jednog dana }e se sve to isplatiti. Bilokome”, veli Mate Buli}.

Nakon konferencije za {tampu, koju jeMarin îli} odrào u Green Roomu a kojije sve samo nije Green Room ve} samo{atorsko platno, pobjednik ovogodi{njegUS Opena se opet popeo na pozornicu, jerje tamo nastupao ~ovjek koji je u tomtrenutku u Me|ugorju jedini bio ve}azvijezda od njega - Thompson. Pjevali su ujedan glas: “Oj Zagoro, lijepa lisi/Slavonijo, zlatna ti si/Herceg-Bosno, srceponosno...” U nastavku je Thompsonotpjevao jo{ ~etiri pjesme, me|u njima iSine moj, po izri~itoj èlji Zdenka îli}a. IThompsona smo, po silasku sa bine,zamolili za izjavu: “Svi smo ponosni.Ovako ne{to dugo se u Hercegovini nijevidjelo. Drago mi je da je Marin donioljudima osmijeh na lice i ulio im sre}u.@elim mu se sve najbolje i neka nas i daljeusre}uje svojim rezultatima. I neka i daljepobje|uje za sebe, za svoj narod i za svojuHercegovinu.” Svu onu ikonografiju,scenografiju i “pokli~e”, koji se veù zakoncerte Marka Perkovi}a Thompsona, uMe|ugorju tu no} nismo ni vidjeli i ni ~uli.Sigurno je to zato {to ni Marin a ni njegovaobitelj takvo {to ni ne prizivaju. �

45

DOÊK MARINA ÎLI]A U MJESTU MOLITVE

Marin îli} je u tzv.Green Roomu SRC-a]orkov dolac odrào presskonferenciju. Nije htio damu postavljamo pitanja, ve}je odrào monolog: “USOpen je bio vrhunac mojekarijere. Prelijepo je ono {to samproìvio u proteklih tri tjedna. To su bilinajljep{i trenuci u mom ìvotu, najboljitenis koji sam ikada igrao. Ostvario samnevjerojatnu pobjedu protiv RogeraFederera u polufinalu i to mi je dalovelika krila za finale. Goran Ivani{evi} iostatak moje ekipe bili su mi ogromna

potpora u nezgodnimtrenucima tijekom USOpena. Osjetio sam velikusnagu i, evo, uspio sam do}i

do dugo sanjane titule. Svismo se potajno nadali da bih

mogao pobijediti na GrandSlamu, ali tako brzo i na takav

na~in jednostavno je san snova! Za sveono {to se doga|alo od mog povratka izAmsterdama, od granice do ovogdo~eka u Me|ugorju, ali i za sve mojeuspjehe u karijeri, zahvalnost dugujemBogu i dragoj Gospi, koja mi je poklonilaovaj veliki dar.” �

MARINOV MONOLOG

18.9.2014. I SLOBODNA BOSNA

“Za sve moje uspjehe u karijeri,zahvalnost dugujem Bogu i dragoj Gospi”

GENI KAMENIMarko Perkovi} Thompson i Marin îli}

BRATSKI ZAGRLJAJGradona~elnik Zagreba Milan Bandi} i“gradona~elnik” Me|ugorja


Nije bilo nimalo jednostavnosklopiti mozaik o ìvotu ènaJevrejki na prostoru Bosne iHercegovine kroz nekolikostolje}a, kaè RRahela Dìdi},

autorica izlo`be Vatrene cipele, koja je upovodu Evropskog dana jevrejske kultureotvorena 14. septembra u prostoruJevrejske op{tine u Sarajevu. Ove godinetema Evropskog dana jevrejske kulture bilaje @ena u judaizmu, a interesantna izlo`barealizirana u organizaciji Jevrejskogkulturnog, prosvjetnog i humanitarnogdru{tva La Benevolencija i Jevrejskeop{tine, iz jedne nove, druga~ijeperspektive kreira sliku sastavljenu izfragmenata svakodnevnog ìvota Jevrejki,ali i èna op}enito u BiH, njihovog statusa,uloge i poloàja u dru{tvu.

GRA\ANSKA NEPOSLU[NOST„Kada smo po~eli da istraùjemo {ta mi

to znamo o èni u judaizmu, pokazalo se daizuzev nekoliko pri~a Ive Andri}a, IsakaSamokovlije i drugih, veoma je malo togapoznato o ìvotu jevrejskih èna togvremena, ali i èna uop{te u Bosni iHercegovini. Neki podaci do kojih smodo{li ukazuju na sasvim druga~iju slikubosanskohercegova~kog dru{tva jo{ otprije450 godina do danas“, kaè Rahela Dìdi}.

Za neobi~an naziv izlo`be - Vatrenecipele - „zasluàn“ je jedan podatak izknjige Sefardi u Bosni autora dr. MMoricaLevija. U poglavlju o odje}i i obu}i navodi

se kako su prema propisu iz 18. stolje}anemuslimani smjeli nositi samo crnuobu}u, ali jevrejske ène ~esto su seoglu{ivale na ovu odredbu ne èle}i da serazlikuju od drugih. Bio je to savr{enprimjer „gra|anske neposlu{nosti“ iodva`nosti èna o kojima naj~e{}e mislimokao o pokornim, poslu{nim suprugama,sestrama i majkama. Prva kazna koju jeSefardska op{tina platila zbog ne dozvo lje -ne boje cipela je iz 1754. godine - „480pula... kapetanu straè za no{enje ùtih~izama“. Godine 1769. pla}ene su tri kazneza obu}u, me|u njima „13 gro{amuteselimu da ne pazi na obu}u èna“, a1779. izre~eno je ~ak devet kazni zbog boje

cipela! Najve}i iznos ispla}en te godine bioje „80 gro{a Ba{eskijama da zaborave naaferu sa cipelama“.

„Ovi podaci, iako mo`da na prvi pogleddjeluju bezna~ajno i pomalo smije{no,mnogo govore o ìvotu èna tog doba. Onene samo da su bile dovoljno sna`ne daubijede svoje muève i vjerske poglavareda plate kaznu jer se nisu èljele razlikovatiod drugih, nego su u tome imale i podr{kuve}inskog muslimanskog stanovni{tva, pasu im trgovci muslimani tako tajnoprodavali raznobojne cipele i nisu biliprotiv toga da ih one nose“, obja{njavaRahela Dìdi}. „„Mislim da je to dobraporuka i danas ljudima u Bosni i


PONOSNE I HRABRE

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Izložba „VATRENE CIPELE“ autorice RAHELE DŽIDIĆ, otvorena od 14. do 18. septembra u prostoru Jevrejske opštine u Sarajevu, iz neobične perspektive

predstavlja život Jevrejki u Bosni i Hercegovini kroz nekoliko stoljeća; jedna jebila vlasnica „Bosanske umjetne industrije ručnih radova“, druga je vodila hotel,

treća bila uspješna kiparica, a tu su i tri sestre koje su davne 1925. godine osnovale prvi ženski rukometni klub i takmičile se širom Kraljevine Jugoslavije...

KORACI U CIPELAMAVATRENIH BOJA

Bosanske Jevrejke nisu bile samo majke i doma}ice, negoi vje{te poduzetnice, ljekarke, u~iteljice, sportistkinje...

BOGATSTVOTRADICIJEJEVREJA UBiHAutorica izlo`beRahela Dìdi}

VATRENE CIPELE:TEKST osnova.qxd 17.9.2014 21:46

Hercegovini generalno, da nije istina kakose ne moè ni{ta u~initi protiv nekih odlukavlasti sa kojima se ne slaèmo. Moè,uvijek postoji na~in, samo je va`no da ti jedovoljno stalo da se izbori{ za svoja prava.“

Na{a sagovornica kaè da ova postavkane pretenduje da bude istraìva~ki, nitinau~ni rad, ve} predstavlja li~ni poku{aj dase od zaborava sa~uvaju fragmenti ìvotajevrejskih èna koje su stotinama godina naprostorima BiH predstavljale stub porodice

i zajednica u kojima su ìvjele: „„Veomamalo informacija postoji o tome da su seène prije 1945. godine bavile i drugimstvarima izuzev vo|enjem doma}instva iporodicom. Postoji opasnost da, ukolikoistorija uop}e i upamti jevrejsku ènu uBiH kroz pro{le generacije, to }e biti kaomajku i doma}icu.“

Uprkos uvrijeènom mi{ljenju da su sesamo mu{ka djeca u decenijama prijeDrugog svjetskog rata obrazovala, postojebrojni pisani tragovi i usmene predaje otome kako se ulagalo i u obrazovanjedjevoj~ica. Sve djevoj~ice su u~ile kako daprave ru~ne radove i izra|uju ukrasnepredmete za dom, pa su se i najsiroma{nijeporodice trudile da svojim lijepim ru~nimradovima ukrase odje}u i enterijer.Djevoj~ice iz imu}nijih jevrejskih porodicaimale su tutore koji su ih podu~avaliakademskim vje{tinama i filozofiji,umjetnosti i poeziji. Uglavnom se smatra dado zavr{etka Drugog svjetskog rataemancipacija èna na ovim prostorima nijeni postojala, odnosno da je njihova ulogauglavnom bila u privatnoj sferi. Me|utim,istraìvanje Rahele Dìdi} pokazuje kakosu se ène i prije tog perioda bavile raznimzanimanjima. Posebno su bile cijenjeneJevrejke koje su poznavale narodnumedicinu i ljekovito bilje. Bile su smatranedobrim vidaricama, a mnoge ène izjevrejske zajednice bavile su se iprofesionalno medicinom. Me|u njima jebilo i nekoliko uspje{nih poduzetnica:Laura Landau bila je vlasnica Bosanskeumjetne industrije ru~nih radova, NNadaAbinun vlasnica skladi{ta ènskih {e{ira, aLoti Celermajer - Lotika, jedna odjunakinja AAndri}evog romana Na Drini}uprija, vodila je hotel. Me|u poznatijimJevrejkama iz tog vremena je i kiparicaBerta Baruh, koja je u periodu izme|u dvarata privatno u~ila skulpturu kod hrvatskogumjetnika MMarina Studina u Sarajevu.

SESTRE MAESTROPosebno je interesantan segment

izlo`be koji govori o vrlo brojnom iaktivnom sportskom ènskom dru{tvuHazena. U okviru ovog dru{tva 1925.godine osnovan je ènski rukometni klubBar Kohba (osim rukometnog, postojao je ifudbalski klub), a tri sestre iz porodiceMaestro bile su stub ovog kluba. Odlazilesu na takmi~enja po cijeloj KraljeviniJugoslaviji sve do svoje udaje...

Dio postavke govori o Jevrejkama uBiH tokom Drugog svjetskog rata. Najednoj od izloènih fotografija prikazana jeZejneba Hardaga, kasnije progla{enajednom od èna pravednica, koja u {etnjiulicama Sarajeva svojim velom pokrivazvijezdu na ramenu prijateljice RRifke.Pored fotografija, pisama i knjiga, izloèni


TAKO SU @IVJELE JEVREJKE U BOSNI

��

PIONIRKE RUKOMETA U BiHSestre iz porodice Maestro u dresovimarukometnog kluba Bar Kohba 1926. godine


su sa~uvani predmeti iz svakodnevnogìvota jevrejske ène kroz istoriju prisustvaovog naroda na tlu Bosne i Hercegovine -zapisi, odjevni detalji, dijelovi pribora zajelo, stari muzi~ki instrumenti, ru~novezeni ili heklani rup~i}i te mno{tvodrugih sitnica. Izlo`ba zavr{avafotografijama i tekstovima o aktivnostimaJevreja u pomo}i gra|anima opkoljenogSarajeva u posljednjem ratu. „„Bez obzirana to {to smo mi danas jedna malazajednica - u cijeloj Bosni i Hercegoviniostalo je mo`da oko hiljadu Jevreja - ipakuspijevamo da odràvamo tradiciju krozme|usobne kontakte, druènja, Malu {kolukoju imamo i na koju smo posebnoponosni... @ene danas u~estvuju u svimaspektima rada Jevrejske op{tine, pa i uradu vjerske sekcije“, kaè Rahela Dìdi} idodaje kako se nada da }e ova izlo`bapotaknuti i druge istraìva~e u Bosni iHercegovini da se po~nu ozbiljnije bavitiizu~avanjem na{eg kulturnog blaga itradicije. �


PONOSNE I HRABRE

„Onaj ko je blagoslovio (na{e majke)Sarah i Rivkah, Rahelu i Leu, i proro~icuMiriam i Abigajil i kraljicu Ester, k}i Abigajil,neka blagoslovi ovu voljenu djevoj~icu ineka joj ime bude... sretno i blagoslovljenou ovaj ~as, a neka ona odraste u dobromzdravlju, miru i spokoju; i neka njezin otaci njezina majka vide njenu i svoju radost injenu svadbu, njene sinove, bogatstvo i~ast; i neka doìve da ostare u dobromzdravlju; i neka to bude (uzvi{ena) volja, irecite, Amen!“

Ovom ili sli~nom molitvom - Birkathabat - proslavljao se dolazak jevrejskihdjevoj~ica na svijet. Suprotno nekim

kasnijim vjerovanjima, ro|enje k}erke seizvorno u judaizmu slavilo kao „veliki dar“.Proslava ro|enja djevoj~ice zna~ila jeproslavu opstanka Jevreja, njihovihvrijednosti i identiteta. Obi~aj je bio da seimenovanje prvoro|ene k}erke odrì prvog{abata po ro|enju, a otac i majka suodràvali proslavu u odvojenim dijelovimasinagoge. Kod bosanskih Jevreja majka binakon poro|aja dobivala koredo - lijepoukra{en prekriva~ za krevet, sve~anuodje}u za ceremoniju davanja imenadjetetu u sinagogi, te ~aldikas i ruskitas -suhe kola~e od badema i lje{nika da sebrè oporavi. �

MOLITVA ZA DJEVOJÎCU

Rođenje kćerke se izvorno u judaizmu slavilo kao „veliki dar“

�

FRAGMENTI IZ SVAKODNEVNOG @IVOTA1. Vjen~anje Alme Goldstein i Aleksandra Rosenberga 1930.godine; 2. Izlet na vrelo Miljacke 1937. godine ; 3.i 4. Poredfotografija i pisama, izloèni su i razni predmeti koji su se koristiliu doma}instvu, odjevni detalji, knjige i molitvenici, nakit...

1. 2.

3. 4.


Zagreba~ki Algoritam objavio jeroman Prvaci svijeta!, a beo grad -ska poetika roman Prvaci sveta!.Kako god, autor je SSlavoljubStankovi}. Ukratko, Stankovi} u

svom novom romanu “prati de{avanja unarodu” u Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu iBeogradu, tokom odigravanja finalnihutakmica na svjetskim prvenstvima uko{arci 1970. (Ljubljana), 1978. (Manila),1990. (Buenos Aires) i 1998. (Atina). No,haj’mo prvo o jugonostalgiji... Novinarzagreba~kog tportala “optuìo” jeStankovi}a kako je roman Prvaci svijeta!jugonostalgi~an. A jugonostalgija kaosastavni dio nostalgije nije ni{ta drugo dopovratak u vrijeme kada smo bili mladi,lijepi i jaki, i kada smo mogli piti i putovatitri dana a da ne osjetimo bilo kakveposljedice. Pa, {ta je onda tu sporno i kakovi{e neko, bilo ko, ima snage postavljatipitanja o jugonostalgiji? “Postavili ste minekoliko pitanja i jednu veliku temu zarazmi{ljanje... Ve} sam tada odgovorio,Prvaci sveta! nisu jugonostalgi~an roman.To je roman o na{im naravima koje su bile,jesu i bi}e onakve kakva su nam, recimo, iimena u knjizi. ]una, Parmak, Stojko,\oka, Tuki, Pendrek, Natakar, Koka,Karan... zvu~i li vam to kao nostalgija?ôvek govori kada vi{e ne moè da }uti,pisao je MMartin Heidegger. O politici naovim prostorima mogu da }utim kolikoho}ete. Dok ne ~ujete ti{inu svih stradalih”,kaè nam na po~etku razgovora SlavoljubStankovi}.

NEOBI^NA IDEJAA {ta je na{em sagovorniku najvi{e

ostalo u sje}anju iz te “te{ke”, “sumorne”,ukratko, “jezive” SFRJ? “Uporni ste.Verovatno ho}ete da kaèm kako svi tipridevi nemaju veze sa stvarno{}u. AliSFRJ je imala svojih raznih pojavnihoblika, u nekima je bila ba{ takva kakvomste je opisali. Mog dedu su, recimo, u

Beogradu ubili partizani bez sudskogprocesa. Moj te~a je odleào dve godine naGolom otoku. Ali, opet, za obi~nog ~oveka,to je u svom razvijenom dobu bila dràva ukojoj su zdravstveno, socijalno iobrazovanje bili besplatni za sve. Pravo narad i zaposlenje garantovani Ustavom.Ho}emo o stambenom pitanju? Ili oNobelovoj nagradi? Bili smo prvaci sveta ina vratilu i u kanuu. Molim lepo”, odgovarana na{e pitanje beogradski pisac.

Kada je ljetos potpisnika ovih redovaurednik u izdava~koj ku}i Algoritam KrunoLokotar upitao da li mu je interesantanroman o ~etiri uspje{na finala svjetskihprvenstava u kojima je u tri igrala SFRJ a ujednom SRJ, ovaj je rekao - naravno dajeste, ali zami{ljaju}i Stankovi}evere~enice kao direktan prenos doga|anja naterenu, ali i kratke storije o “situacijama”iza kulisa. Me|utim, Stankovi} je napisaoroman kao direktan prenos doga|anja saulica Zagreba, Ljubljane, Sarajeva iBeograda tokom tih finalnih utakmica.

Odli~na i neobi~na ideja. “Roman ~ine~etiri manje-vi{e istinite pri~e sa ovihprostora. Naravno, jednim okom sammotrio na êkaju}i Godoa. Ali Irac moèslobodno da napi{e apsurd i metaforu nakoliko toliko normalan ìvot koji se odvijaoko njega. Mi ìvimo apsurd i metaforu,tako da nama samo ostaje da prepisujemood ìvota.” A, s obzirom da je na{sagovornik u vrijeme finala u Ljubljani iManili bio klinac, interesovalo nas je imoè li se prisjetiti gdje je bio u vrijemefinalne utakmice u Buenos Airesu 1990.godine? Njegovi sarajevski likovi, ]una iPendrek, bili su na tramvajskoj okretaljci naIlidì, ~ekaju}i tramvaj koji do}i ne}e... “Jasam bio kod ku}e, ispred televizora.Menjale su se samo marke. EI Ni{, pa Iskra,onda Philips, pa Samsung. Jedino sam prvozlato odgledao preko interneta. Iz ovihinformacija moète da stvorite celu sliku.Kaèm, stvarni ìvot kod nas, to je ve}pri~a.”

Roman Prvaci svijeta! je i knjiga otramvajima i komarcima. Za {ta bitramvaji i komarci danas mogli bitimetafora? Mo`da za dosadni ìvot ukojem uvijek ne{to kasni... “Mi se obi~no~e{emo i tamo gde nas ne svrbi. Izgleda daimamo neke nevidljive komarce koji nasstalno grizu. I imamo neke tramvaje kojinikako da stignu”, veli Slavoljub i usputodgovara na na{e pitanje moè li neko koìvi u gradu u kojem nema tramvaja,recimo u Novom Sadu, shvatiti njegovtre}i roman? Jer, to ~ekanje tramvaja jeneopisivo iskustvo: “Naravno da moè,jer, recimo, razume ~ak i Odiseju usvemiru. Niko nema iskustvo putovanja kaJupiteru, no, ipak, shvata metaforu.Tramvaj je prevozno sredstvo koje nas, nakraju krajeva, vozi ku}i, nama samima.[ta se doga|a kad ne moèmo da sevratimo sebi? Mi se potu~emo.”

BOSANSKI LONACVe} se moglo pro~itati da je

Stankovi}ev roman Prvaci svijeta! knjiga o“svemu i sva~emu”. Ipak, o ~emu najvi{e?

“Shvati}u ovo ‘o svemu i sva~emu‘ kao


SLIKA BEZ TONA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: SR\AN BOSNI]

PRVACI SV(IJ)ETA treći je roman beogradskog autora SLAVOLJUBA STANKOVIĆA(46); samo u najavi to je roman o finalima svjetskih košarkaških prvenstava1970., 1978., 1990. i 1998. napisan kao direktan prenos događanja sa ulica

Zagreba, Ljubljane, Sarajeva i Beograda tokom tih finalnih utakmica,a zapravo je roman o našim naravima i o jednoj zemlji koja je bila

prvak svijeta i na vratilu i u kanuu

TRAMVAJ ZVAN ČEŽNJA

slavoljub stankovic:TEKST osnova.qxd 17.9.2014 22:00

papazjaniju, ili jo{ bolje, kao bosanskilonac. Onda prihvatam. Prvaci sveta! suroman o tome kako se, dok neki od nasigraju svoju igru ìvota, mi igramoìvotima”, obja{njava Slavoljub. Jesu liljubljanski, zagreba~ki, sarajevski ibeogradski likovi u Va{em romanu bilistvarni, kao {to su, tako|e u Va{em, romanuSplit, recimo, stvarni bili ve} spomenutiKruno Lokotar i knjièvnik RRenatoBareti}? “Zar je potrebno da u ovoj na{ojmahali i{ta izmi{ljam? To su uglavnomdoga|aji koji su se desili. Ja mu do|em kaoneki muzi~ki producent koji tu i tamo nekiregler podigne, a neki spusti. Imena samve} naveo. To smo, izvinjavam se, mi.”

A Slavoljub Stankovi} stvarno voliko{arku. Pa nas je interesovalo i kakoizgledaju basketi sa KKojom iz Disciplineki~me, koji i nije tako nizak kakvim se ~inina ekranu, tako da moè komotno igrati“dvicu”, beka {utera: “Koja je umetnik kojine voli da se mediji bave njegovimprivatnim ìvotom. Za javnost je dovoljna ijedino bitna njegova umetnost. I ja se s tim

slaèm. Na{e druènje je po~elo sa radomna njegovoj biografiji. Nadam se da }u jejednog dana napisati i to onako kakozasluùje i kako valja. Iza}i }u u susretva{oj radoznalosti i dobiti od njegaopravdane kritike. Koja moè da igratrojku, ~etvorku i peticu. Ima dobar {ut ivisprene asistencije.” @elimo ~uti i njegovkomentar na upravo zavr{eni Svjetski kup uko{arci i igre i uspjeh reprezentacije Srbije?“Drugi smo na svetu. Ali izgubili smofinale. To je, sportski gledano, neuspeh. Aliako pogledamo sve ostale parametre,momci su napravili ~udo. Uìvali su, igralise, postali dobri prijatelji. Profitirali su kaoljudi. To mi je ba{ drago. A ne kao tamoneki fudbaleri”, isti~e Stankovi}.

Naravno, nagovorili smo ga i da seprisjeti reprezentacije Jugoslavije iz 1970.,1978. i 1990., kao i SRJ iz 1998., pa da namodgovori na pitanje koji su mu najdraìigra~i iz tih ekipa, po jednog iz svake, ali ida nam kaè za{to u knjigu nije ubacio iSvjetsko prvenstvo u ko{arci iz 2002., kadaje SRJ tako|e bila prvak svijeta. “Po

jednog? To je nemogu}e. U prvi plan sutada iza{li IIvo Daneu, DDraèn Dalipagi},Draèn Petrovi} i DDejan Bodiroga dva puta.Meni su bili dragi i KKre{imir ]osi}, MMokaSlavni}, MMirza Deliba{i}, ZZoran ûtura,Toni Kuko~, VVlade Divac, @@arko Paspalj,Predrag Danilovi} i SSa{a \or|evi}. Oni ba{i nisu igrali po jusu. A 2002. ve} nije bilaJugoslavija iako se tako zvala. Kona~nocepanje te zemlje se zavr{ilo 1999. godine”,kaè Slavoljub Stankovi}.

KAO “VE^NA VATRA”On je roman Prvaci svijeta! posvetio i

legendarnim TV i radijskim sportskimkomentatorima: RRadivoju Markovi}u,Borisu Muti}u, DDraganu Nikitovi}u,Mladenu Deli}u, VVladanku Stojakovi}u, IIviTomi}u, JJordanu Ivanovi}u, BBoì Su{ecu,izme|u ostalih. Opet ta sporna nostalgija!Koliko su svi oni uticali i na njegovosportsko obrazovanje, ali i na shvatanjesporta kao plemenite vje{tine, a da to nijesamo boks? “Komentator je neodvojivi deosportskog zbivanja. On nam tuma~i


[TA JE ZAJEDNI^KO KO[ARCI, TRAMVAJIMA I KOMARCIMA

��

“O politici na ovim prostorima mogu da }utim kolikoho}ete. Dok ne ~ujete ti{inu svih stradalih“

MAG I DRAGSlavoljub Stankovi}


de{avanja i pomaè da uìvamo u dramskojradnji na terenu. On je na{ unutra{nji glaskoji se ispoljio. Izuzetno kreativna iodgovorna uloga kojoj sam se uvek divio.Uti{ajte ton i gledajte utakmicu. Nedostajene{to, zar ne? Sportski komentator imaulogu koju, na primer, igra hor u anti~kimpredstavama. Ono {to je narator u romanu,

to je komentator u sportu. Pisac uìvo. Tosam u Prvacima sveta! hteo da podvu~em.To je ugao koji mislim da u knjièvnostiniko nije osvetlio.”

Reditelj DDarko Baji} po~eo je snimanjefilma i TV serije Bi}emo prvaci sveta, oosniva~ima ~uvene “jugoslovenske {koleko{arke” i o prvoj zlatnoj medalji

reprezentacije Jugoslavije na svjetskimprvenstvima, onoj u Ljubljani 1970.godine. Zna~i da ne bi bilo ba{produktivno da i Stankovi} napi{e scenariji snimi film po romanu Prvaci svijeta!, alinam se u~inila interesantnom njegovaideja za pozori{nu predstavu. Trebale bi~etiri minimalisti~ke scenografije inekoliko kvalitetnih glumaca. Otprilike.“To su dve sasvim razli~ite pri~e. RediteljDarko Baji} se bavi protagonistimafinalnih utakmica. Moja se ti~e gledalaca.I to onih koji ~ak ni to ne mogu da budu.Evo kako ja to zami{ljam. Pozori{na scenakao zlatni presek. Svetlo prvo pada namanji deo, komentatorsku poziciju. Tamoje sportski komentator koji u‘predinfarktnom stanju‘ najavljuje finalnuutakmicu. Onda svetlo otkriva ve}i deopozornice, gde se nalaze igra~i, odnosno,putnici na tramvajskoj stanici. I tako sedalje svetlo, prate}i igru i komentatora,naizmeni~no pali i gasi. Kao HHeraklitovave~na vatra”, osmislio je SlavoljubStankovi}.

Roman Prvaci svijeta! ve} jepromovisan u Zagrebu... “U Beogradu }e sepromocija odràti oko Sajma knjiga, uorganizaciji izdava~ke ku}e Geopoetika.Sarajevo i Ljubljana }e, nadam se, usleditiposle toga. Nemamo jo{ dogovorenetermine odigravanja tih utakmica. Voleo bihda promocija u Sarajevu bude uPimpekovom kafi}u.”

Kad smo Slavoljuba nazvali i zamoliliza intervju, on nam je kazao da je naposlu. Zar pisci rade? “Zatekli ste me uradu na novoj reklamnoj kampanji. To suradili i GGeorge Orwel, i FFrancis ScottFitzgerald, i DDon DeLillo, i JJoseph Heller,i SSalman Rushdie, i WWilliam S.Burroughs, i AAldous Huxley, i DDu{koRadovi}, i MMomo Kapor, i BBogdanTirnani}, i DDu{ko Kova~evi}... Nisam ulo{em dru{tvu, zar ne? @ivim od pisanjaromana i reklama. Jasno vam je {ta ljudidanas ~e{}e konzumiraju.” �


SLIKA BEZ TONA

�

Slavoljub Stankovi}, ro|en uSmederevu 1968., diplomirao je filozofijuna Beogradskom univerzitetu,specijalizovao ogla{avanje naUniverzitetu umetnosti u Beogradu iupisao doktorske studije na Filozofskomfakultetu u Beogradu. Radi u jednoj odnajve}ih advertising agencija u Srbiji.Autor je vi{e stotina kampanja zarenomirane doma}e i inostrane brendove.Objavljuje kratke pri~e u doma}im iinostranim magazinima i ~asopisima.Tako|e, bio je i kolumnista NIN-a. @ivi uBeogradu. Oènjen je i ima dvije k}erke.

U oktobru }e biti objavljen njegovroman u stihu za djecu ârobnjakDandruf i izgubljena knjiga, a ranije je, usaradnji sa Slavimirom Stojanovi}em,promovisao slikovnicu za odrasle Knjigautisaka, te samostalno, romane Split, TheBox i Prvaci sv(ij)eta!. Sa rediteljicomAndrijanom Stojkovi} potpisnik jescenarija za film The Box po njegovomromanu, a po Knjizi utisaka snimljena jeanimirana serija od stotinu epizoda.

Autor je, izme|u ostalih, reklamnihkampanja za, po abecedi: Aerobalkan,Actavis, Amstel, Apple, Banca Intesa, KKCrvena zvezda, Efes, Eurosong, Ford, Grandkafa, Heineken, IBM, Idea, Knjaz Milo{,

Ledo, Lego, Loto, Milka, Philips, Polimark,UNICEF, Unicredit banka, Uniqa. U okviruprograma “Pisci biraju” ~etvrtkom pu{tamuziku u beogradskom kafi}u [ikarica. �

POVREMENI DJ SLAVOLJUB

Pisac, autor reklama i nekadašnji kolumnista

52

AUTORSKI TIM SERIJE “KNJIGA UTISAKA”Muzi~ar Koja, dizajner Slavimir Stojanovi}, animator Branko Ciklik i pisac Slavoljub Stankovi}


“U2 je zrakoplov jednosjed namijenjen zapra}enje i izvi|anje, koji moè letjeti na visiniod 21 kilometar i danju i no}u bez obrzira navremenske uvjete.” Osim defini cije izsvjetske zrakoplovne enciklopedije, U2 jeoznaka i za najve}i irski rock bend svihvremena, bend koji je 38 godina konstantnomijenjao glazbenu industriju, pre~esto pri tomzadovoljiv{i istovremeno i kriti~are i publiku.

“IZ DOBA NEVINOSTI”Bend “u vitrinama” ~uva 22 Grammyja,

Zlatni globus, te na desetine zna~ajnih na -gra da, a odavno ve} “stanuje” u Rock‘n‘rollku}i slavnih. Ne treba zaboraviti kako suU2 veliki humanitarci i mirotvorci, ali iveliki prijatelji na{e zemlje. BBono je jedanod osniva~a nevladine organizacije RED,koja se bavi humanitarnim radom. Po -sljednji u nizu U2-ovih vrijednih huma ni -tarnih projekata zbio se na ovogodi{njemSuper Bowlu. Bono i dru{tvo objavili susingl pod nazivom Invisible. Pjesma jeponu|ena za besplatno preuzimanje putem

iTunesa, a Bank of America je svakopreuzimanje pratila sa uplatom od jednogdolara. Potom je objavljen podatak kako jeprikupljeno tri milijuna dolara, koje jeBonov RED uplatio za borbu protiv AIDS-a,malarije i tuberkuloze.

I ranije je U2 podupirao sli~ne projekte.Tako su jo{ 2009., s turneje No Line on theHorizon, donirali prihode u iznosu od osammilijuna funti u iste svrhe. Istina, rije~ je oalbumu koji ba{ i nije legao kriti~arima, aliniti fanovi nisu bili odu{evljeni izborompjesama koje su se na{le na albumu.

Odavno je najavljivan njihov novidugosviraju}i projekt, ali je zbog spletaoko lnosti njegova promocija prolongirana.Pod spletom okolnosti u prvom redu mislise o promjeni u menadèrskim strukturama.Naime, U2 je napustio njihov dugogodi{njimenadèr PPaul McGuinness, koji je ubendu bio od samog po~etka, a na njegovomjesto do{ao je GGuy Oseary, koji vrlouspje {no vodi karijeru Madonne. Kada seslegla pra{ina i poravnali ra~uni, dublinskirockeri objavili su kako }e “pjesme iz dobanevinosti” uskoro ugledati svjetlo dana. Pasu prije nekoliko dana objavili ~etrnaestistudijski album Songs of Innocence, i odmah

ga besplatno podijelili fanovima preko“Appleova” iTunesa, gdje ga be splatnomoè preuzeti vi{e od 500 milijuna korisnikadiljem svijeta. Tim potezom U2 nastavljajupratiti moderne trendove u glazbi.

BEZ LO[E PJESMEDugoo~ekivani Songs of Innocence ime

je dobio prema istoimenoj zbirci pjesamaWilliama Blakea iz 1789., a stiè nakonpunih pet godina studijske apstinencije ialbuma No Line on the Horizon. BBono, TTheEdge, AAdam Clayton i LLarry Mullen Jr.pomno su pripremali nove kompozicije, za~iju su se inspiraciju vratili tridesetakgodina unatrag, na sami start karijere.Protagonisti Songs of Innocencea su ljudi idoga|aji usko vezani za po~etke benda, udrugoj polovici ‘70-ih godina pro{logastolje}a. Novi album U2 zapo~inje pje s -mom The Miracle, i ve} uvodnim takto -vima najavljuje novi-stari U2. Pjesma jeposve}ena velikim The Ramonesima, kojisu im bili i ostali najve}i uzori. Ukratko,The Miracle zvu~i ritmi~no, brzo, disto rzi -~no i produkcijski savr{eno. Uslijedio je jo{jedan povratak glazbenim korijenima, upjesmi Every Breaking Wave, u kojojglavnu ulogu preuzima ritam sekcija, dokpjesma kulminira izvsnim refrenom za kojesu U2, uostalom, odavno stekli sve mogu}eakademske titule. Dok se redaju pjesmeCalifornija, Song for Someone, Iris, upozadini se moè “opipati” energija albumaOctober, War, Unforgetable Fire...

Na albumu Songs of Innocence na -prosto nema lo{e pjesme, mo`da i zbogtoga {to su dublinski rockeri u novi projektunijeli i svoje intimne pri~e, poput one upjesmi Cedarwood Road, to je ulica uDublinu u kojoj je odrastao Bono Vox, ilipjesme Iris, koja je posve}ena Bonovojmajci koja je preminula kada mu je bilo tek~etrnaest godina. Album Songs ofInnocence s intimnim pri~ama ~lanovabenda s po~etka karijere, pak, zaokruùjepjesma The Troubles, na kojoj je gostovala{vedska glazbenica LLykke Li. �


Svako novo izdanje slavnih Iraca u cijelom svijetu sedočekuje s nestrpljenjem; dakle, grupa U2 objavila je

novi album, SONGS OF INNOCENCE, pa o njemu čitajte dok ga ne preslušate

INTIMNE PRIČE DUBLINSKIH MAJSTORA

Pi{e: MARIO ILIÎ]

KAO DA JE BILO NEKAD...

UTABANOM STAZOMIrski U2 opet odu{evljava i kritiku i slu{ateljsku publiku

U2:TEKST osnova.qxd 17.9.2014 22:03

Zamislimo da u nekoj relativnoskoroj budu}nosti vozimo auto -mo bil koji je potpuno auto mati -zovan radi na{e sigur nosti ikonstruisan tako da moè

predvidjeti mogu}e opasnosti. Na|emo se usituaciji da nam sa desne strane na cestuisko~i dijete, a sa lijeve strane na nas idekamion. [ta u tom trenutku ~ini na{ auto?„Gazi dijete, da bi za{titio voza~a, to jejasno. âk i ako postoji zna~ajnamogu}nost da voza~ preìvi sudar sakamionom. Eti~ka pitanja jednostavno nesmijemo prepu{tati tehno logiji“, objasnilaje u nedavnom intervjuu za njema~ki DieZeit ekspertica za vje{ta~ku inteligencijuYvonne Hofstetter. Ona je autorica veomazanimljive knjige o opasnostima zlo upo -trebe podataka na internetu: kao neko ko sesvakodnevno bavi razvojem i prednostimavje{ta~ke inteli gencije, poznaju}i stvariiznutra, autorica ozbiljno upozorava naopasnosti online komfora kojem seolako predajemo.

VLASNICI PODATAKA O NAMAIMAJU OGROMNU MO]Big Data podrazumijeva

ogromnu koli~nu podatakakoje milijarde ljude svjesno inesvjesno svakodnevno ostav -ljaju na internetu. Timpodacima se trguje, internetmagnati se na njima bogate ami ih uglavnom dijelimodobrovoljno i besplatnoda bismo zauzvratdobili neke uslugekoje nam olak{avajuìvot (brzu komunikacijumailom, besplatno telefo -niranje, online trgovanje,sitne aplikacije za zabavu...).Kad se govori o zloupotrebili~nih podataka na internetu,obi~no se misli da njihovuprodaju u reklamne svrhe. Takonaprimjer na osnovu stranica kojeposje}ujemo ili rije~i koje koristimo u

dopisivanju ciljano dobivamo reklameproizvoda za koje bismo mogli bitizainteresovani. Ova manipulacija je, me|u -tim, po mi{ljenju Yvonne Hofstetter,najbezazlenija od svih. Problem je mnogoozbiljniji.

(Pri)kupljeni podaci sluèstvaranju algoritama koji}e predvidjeti na{ebudu}e djelo vanje.To je napri mjeronaj ve} uobi~a -jeni na~in nakoji nam semreà obrati:„Ako ste iza -brali ovo,

dopa{}e vam se i ovo.“ Inteligentni sistem}e ne samo predvidjeti na{e mogu}ereakcije, nego }e ih i stvarati. Manje ili vi{esuptilno }e nas mamiti da radimo ono {toon predvi|a. Na{a odluka tako prestaje dabude zaista na{a, mogu}nost izbora postajesamo prividna a sloboda bitno ograni~ena.„Na mi{ljenje puka se aktivno uti~e, onikoji upravljaju informati~kim sistemimaoblikuju to mi{ljenje. U stru~nom àrgonuza to postoji i izraz strategija kontrole. U

ovom trenutku se uglavnom radi opotro{a~kim slobodama i izbo -

rima, ali ko nam garantujeda nas sutra neko tako

ne}e kontrolisati i nadrugim poljima. Og -

ro mna koli~ina ve -o ma preciznih po -

da taka o navi -kama i postu p -ci ma ljudi senalazi u ruka -ma jakog ma -log broja lju -di, vlasnikavelikih inte -r n e t s k i h

fir mi kao{ to

su Google,Am a zon i sli~no. Mi vje -

rujemo da su oni dobronamjerni i daod nas èle samo profit, ali nemamogarancije da }e zauvijek biti tako. Pitanjeko je taj ko upravlja ogromnom koli~inompodataka o milijardama ljudi je prvo r a -zredno politi~ko pitanje“, smatra autoricaHofstetter, koja se ~ak ne libi ni upozoritina neku mogu}u budu}u diktaturu. @ivimou dobu ekspertokratije, velika mo} imaterijalna dobra su u rukama malog broja

VJE[TA^KA INTELIGENCIJA

Pi{e: ADISA BA[I]

U svojoj novoj knjizi „Oni sve znaju“ ekspertica za vještačku inteligencijuYVONNE HOFSTETTER piše o širokoj praktičnoj primjeni pametnih informatičkihsistema, ali i o opasnostima koje oni donose: krene li po zlu, inteligentne mašineće toliko precizno predviđati našu budućnost da ćemo izgubiti svaku sposobnost

odlučivanja, a time i svoju ljudsku slobodu

MAŠINE PREUZIMAJU VLAST

54 SLOBODNA BOSNA I 18.9.2014.

Tehnologija bezetike je pogubna

adisa:TEKST osnova.qxd 17.9.2014 22:58

kompjuterskih stru~njaka ~ije djelovanje jezapravo prosje~nom ~ovjeku nepoznanica.Stvaraoci simpati~nih korisnih spravica bezkojih nam ìvoti polako postaju nezamislivipo~inju da upravljaju na{im navikama,sklonostima i izborima.

Da bi strategija kotrole bila {touspje{nija, a algoritmi {to efikasniji,unesenih podataka na osnovu kojih se pravekalkulacije mora biti {to vi{e. Ti podaci semoraju skupljati i obnavljati neprekidno,danono}no. I tako smo zapravo dospjeli uposjed Velikog Brata, bez stege i prisile,nude}i se dobrovoljno. Kao Indijanci kojisu navodno hrlili za {arenim stakli}ima,tako smo i mi zarad svojih igra~akaspremni dati sve podatke o sebi: lokaciju,kretanje, razgovore, podatke o tome {takupujemo, jedemo, slu{amo, gledamo,~itamo, gdje putujemo, o ~emu sanjamo.

Jedan od primjera kako savremenatehnologija treba da olak{ava ìvot je igrijanje na daljinsko upravljanje koje

trenutno razvijaju Google i jedan njema~kienergetski koncern. Na osnovu nadzornihsistema (pra}enje prisustva ljudi uprostorijama, tjelesne temperature,kretanja...) firma koja nudi usluge grijanja}e automatski gasiti radijatore ~im kodku}e nema nikoga. Tako|er, na osnovukontrole kretanja uku}ana, predvi|a}e kad}e se oni vratiti ku}i i pali}e grijanje tamanna vrijeme da sobna temperatura do ulaskau dom postane optimalna. Time }eenergetske u{tede biti ogromne, atehnologija pametno iskori{tena. Jedinacijena koju treba platiti jeste pristajanje nastalni nadzor. Ta cijena je po mi{ljenjuYvone Hofstetter ogromna, mnogo ve}anego {to nam se ~ini u prvi mah.

MATEMATIKA JE IZGUBILA NEVINOSTUpotreba podataka se odvija u tri

koraka: najprije se sakupi najve}i mogu}ibroj podataka o odre|enoj ljudskojaktivnosti, zatim se matemati~ki izrazi

kako se ona ponavlja i na kraju se predvidinjeno budu}e odvijanje na koje se ondamoè uticati.

„Sistem moèmo smatrati vje{ta~kominteligencijom kada obavi ne{to {to programprvobitno nije predvidio. Kada na osnovupodataka donosi odluke koje ~ovjek nijezamislio, predvidio i o svim njihovimposljedicama razmislio. Sistem koji je ustanju da u~i i da razvija strategiju mora sesmatrati inteligentnim. Dana{nji info rmati~kisistemi koji su svakodnevno prisutni u na{imìvotima po inteligenciji su na nivou ku}nihljubimaca - uglavnom su bezazleni, ali ih semoè zloupotrijebiti“, smatra Hofstetterova.

Google je po njenom mi{ljenju firma na~ijem primjeru }e se u narednih pet godinanajradikalnije vidjeti rast upotrebe vje{ta~keinteligencije u na{oj svakodnevici. Takompanija je krenula sa kupovinommno{tva razli~itih jednostavnijih tehno lo -gija, a kad je ujedinila obradu podataka kojise tim tehnologijama prikupe, dobijena jevje{ta~ka inteligencija par excellence.Roboti, senzori, dronovi, sateliti: sve to stojiGoogleu na raspolaganju da jo{ bolje prou~ii predvidi na{e postupke te da tako na njihjo{ lak{e uti~e.

„Firme koje koriste podatke o na{imìvotima to nekad ~ine javno i toga smosvjesni, ali nekad ne. Imamo pametnetelefone na kojima je nemogu}e isklju~itimikrofone, a Google je lansirao i nao~alekojima vas neko moè snimati i fotografisatibez va{eg znanja. Pravo na za{titu podatakase lako zaboravi i prekr{i. U narednih petgodina }e se znanje o na{im ìvotima ikretanjima radikalno pove}ati, uticaj nana{e ìvote }e biti jo{ drasti~niji. To }e nasu~initi jo{ ranjivijima, podlo`nijimamanipulaciji. Ja sam naravno i za upotrebutehnologije, i za algoritme koji olak{avaju


KAKO SE PREDAJEMO BEZ BORBE

��

GLUPO TRGOVANJE SLOBODOM: Kao Indijanci koji sunavodno hrlili za šarenimstaklićima, tako smo i mizarad svojih igračkispremni dati sve podatkeo sebi: lokaciju, kretanje,razgovore, detalje o tomešta kupujemo, jedemo,slušamo, gledamo,čitamo, kuda putujemo, očemu sanjamo


ìvot, time se i sama bavim, ali to su stvari sakojima treba biti oprezan. Ne postojinikakvo dràvno niti me|unarodno tijelokoje bi regulisalo kori{tenje matemati~kihformula uz pomo} kojih moète predvi|atipostupke i kretanja ljudi. Olako prihvatamodramati~ne promjene dru{tva u kojemìvimo, ne shvataju}i da se lice svijeta zadnjiput ovako drasti~no promijenilo prije 150godina u vrijeme industrijske revolucije.Ona je pokrenula brojne dru{tvene promjenei to }e se desiti i nama. Digitalna revolucijamijenja na~in na koji shvatamo ~ovjeka,slobodu, prava...“, upozorava Hofstetter.

Yvone Hofstetter radi u firmi TeramarktTechnologies koja se i sama bavimatemati~kom obradom raznih dostupnihpodataka. Ona isti~e jedan primjer dobreupotrebe analize podataka, ali podsje}a i daje ta upotreba neodvojiva od za{titeprivatnosti pojedinca. Njena firma je

svojedobno za njema~ku policiju anali zi ra -la baze podataka o kriminalcima, traè}imanje o~ite ali va`ne dokaze oorganizovanom kriminalu. Uz pomo}

matemati~kih analiza se do{lo do novihpodataka o povezanosti nekih kriminalaca.Me|utim, uskoro se moralo stati saprojektom: „„Upozoreni smo da ne smijemoanalizirati podatke iz zastarjelih slu~ajeva.To je suzilo mogu}nosti na{eg djelovanja,ali se smatralo da bismo nastavkompretrage naru{avali pravo na privatnostljudi koji vi{e ne mogu biti sudski gonjeni.“

„Nekad je matematika obja{njavalasvijet, danas pomaè da ga oblikujemo“,smatra njema~ka ekspertica za vje{ta~kuinteligenciju, „„i time je izgubila svojunekada{nju nevinost. Veliki je brojozbiljnih pitanja koja sebi danas trebamopostaviti prije nego olako posegnemo zasvakom raspoloìvom digitalnomstvar~icom koja navodno olak{ava ìvot.Da li zaista trebamo potpuno izgubitiprivatnost, u~initi svoje ìvote do krajajavnim i izloìti ih tako moraliziranju ikritici? Moramo li se potpuno podredititehnologiji da bismo izbjegli dru{tvenuizolaciju? Ako zaista bude tako, onda sudemokratija i pluralizam definitivnoporaèni.“ �


VJE[TA^KA INTELIGENCIJA

�

Veliki je broj aplikacija za mobilnetelefone uz pomo} kojih se moèkontrolisati zdravlje i one su svepopularnije. Neke od njih su ~ak u SAD-udobile i status odobrenog medicinskogpomagala. U Velikoj Britaniji je testirana ielektronska pilula koja se proguta i ondaiz unutra{njosti ljudskog tijela {aljepodatke o zdravlju na mobilni telefon!?Pametni telefoni i elektronske narukvicenude svojim korisnicima mjerenje brojakoraka, krvnog pritiska, pulsa, unosakalorija, tjelesne teìne ili vremenaprovedenog u snu. Veliki broj ljudi vjerujeda pra}enjem takvih informacija moèkontrolisati svojezdravlje, i oni suspremni koristitiovakve aplikacijeiako njihovinajintimniji podacimogu biti iskori{tenimimo njihove volje iznanja. Posebno jeatraktivno brojanjepre|enih koraka, koje bi trebalokvantitativno izraziti zdrav ìvotni stil.Neke firme poklanjaju svojimuposlenicima ovakve narukvice, posebnonagra|uju}i one koji su mnogo u pokretu.

Vrlo je ozbiljno pitanje kad zabava imogu}nost izbora postaju obaveza: ne{to{to se na po~etku prihvata dobrovoljno irado, moè vremenom postati neprijatniimperativ.

Od aplikacija koje su trenutnoraspoloìve na trì{tu, nekoliko ih je posebnozanimljivo. To su naprimjer aplikacije zazatrudnjivanje u koje ène unose podatke osvom menstrualnom ciklusu, a zauzvratdobivaju procjenu u kojim danima im jeovulacija. Postoji i aplikacija koja na osnovupokreta u snu izra~unava koji je trenutaknajpogodniji za bu|enje. Razne aplikacije zafitnes i dijetu biljeè fizi~ku aktivnost, ali

omogu}avaju i da sesa prijateljimatakmi~ite ko jeuspje{niji u gubljenjuteìne!? Pametnitelefon svog vlasnikamoè obavje{tavati i ovremenu za uzimanjeterapije, kao i o

koli~ini preostalihtableta u zalihi. Telefon moè upozoriti i kadsmo izloèni prevelikoj buci koja bi moglao{tetiti sluh, kad nam nedostaje odmora ilikad previ{e koristimo - mobilni telefon! �

POPULARNE MEDICINSKE APLIKACIJE

Dobrovoljno dijelimo čak i podatkeo otkucajima srca

PREOKRET SLIÂN INDUSTRIJSKOJ REVOLUCIJI„Digitalna revolucija mijenja na~in na

koji shvatamo ~ovjeka, slobodu, prava...“,upozorava Yvonne Hofstetter

PREOKRET SLIÂN INDUSTRIJSKOJ REVOLUCIJI„Digitalna revolucija mijenja na~in na

koji shvatamo ~ovjeka, slobodu, prava...“,upozorava Yvonne Hofstetter

SF JE POSTAO STVARNOSTStvaraoci simpati~nih korisnih spravica bez kojih nam ìvoti polako postaju nezamislivi po~inju da upravljaju na{im navikama, sklonostima i izborima



KULT MARKETEYECONTACT

Big MeanMachine

Eyecontact jealternativnirock bendkoji stiè izRepublikeSlovenije,to~nijegradi}aLendave sasjeveroistoka

zemlje. Upravo Eyecontact objavili suEP album pod nazivom Big MeanMachine, na kojem se nalazi {estkompozicija spojenih u jednu temu. Kaonajava EP-u bend je snimio ipromotivni, animirani videouradak zapjesmu Caius.

KAREN O

Chrush SongsSvi oni kojipoznaju lik idjelanjujor{kerock trojkeYeah YeahYeahs,zanimat }e isamostalniglazbeni

uradak Karen O, pod nazivom ChrushSongs. Vjerovali ili ne, album je sniman2006. i 2007., ali nikad do sada nijeobjavljen i sastoji se od {esnaestkompozicija koje je Karen O snimila sImaadom Wasifom.

ELUVEITIE

OriginsJedan odnajpoznatijihsvjetskih folk-metalbendovaEluveitiestiè iz{vicarskogWinthertura.Po~etkompro{loga

mjeseca objavili su svoj peti studijskialbum, Origins, na kojem se nalazi{esnaest kompozicija. Zanimljivo je ikako jednu od klju~nih uloga me|usedam ~lanova benda ima violinistica ipjeva~ica Meri Tadi}.

Da zvuk britpopa s polovice ‘90-ihgodina pro{loga stolje}a jo{ uvijek moèbiti aktualan i na, uvjetno re~eno, na{improstorima, svjedo~i beogradski bendLutke. Osnovani su 1987. i sve do razlaza1999. godine uspjeli su objaviti dvastudijska albuma, Moderan svet i Polyester.

Zanimljivo je kako se bend na po~etkudjelovanja zvao Salame, a ne{to kasnijepromijenili su ime u Krvopije, da bi nakoncu “evoluirali” u Lutke. Nakonponovnog okupljanja 2002. bend djeluje uizmijenjenom sastavu. Osim osniva~a Lutki,gitariste i pjeva~a NNenada Jovanovi}a, novupostavu ~ine bubnjar BBojan Dmitra{ovi},klavijaturist \\uro Koji} i orgulja{ica DDu{icaStojkovi}. Objektivne, ali i nevjerojatneokolnosti utjecale su na promjene upostavama. Jedan od gitarista koji su sviraliu Lutkama, SSa{a Pavlovi}, nakon odlaska izbenda postaje monah u manastiru na Svetojgori, dok se biv{i bubnjar SSr|an Vi{nji}napustiv{i grupu posvetio karijeri profesion -al nog relly voza~a.

Nakon ponovnog okupljanja Lutke suobjavili i povratni~ko izdanje pod nazivomFontanela, da bi prije nekoliko mjesecipromovirali i svoj ~etvrti studijski album:Spiralni snovi. Prethodnica albuma bili suvideouratci za pjesme Ki{obran, Beogradgori i Laku no} draga. Prvi od nabrojanihsinglova snimljen je jo{ prije dvije godine,dok druga dva glazbena videouratkadatiraju unatrag godinu dana.

Spiralne snove ~ini dvanaest kompo -zicija, a posebnu mjesto na albumu zauzimaobrada velikog hita MMilo{a Jovi}a, alias LLeaMartina iz 1976., Laku no} draga. Naravno,

rije~ je o modernoj pop varijanti pjesmene{to brèg ritma, koja je prilago|ena ànrui okolnostima, i svakako je jedan odnajve}ih aduta novog albuma Lutki. Vrijedijo{ izdvojiti i pjesme Nek ti osmeh bude,koja jo{ nosi i naziv Ki{obran, ali i pjesmu@ivi ovaj dan, koja neodoljivo podsje}a naradove Oasisa iz najboljih dana. Spot zapjesmu je snimljen u Parizu, gdje je bendnastupao na Pari{kim danima glazbe usvibnju.

Ba{ kao i prethodni album Fontanela, iSpiralni snovi su sasvim solidno isprod u ci -rani, za {to je odgovoran produ cent MMarkoJovanovi}. Lutke su bend koji dokazujekako na balkanskom poluotoku jo{ uvijekpostoje entuzijasti, koji svojim djelovanjempoku{avaju oìvjeti zvuke britpop glazbe izdoba zlatnih devedesetih.

(M. Ili~i})

MUZIKA

Album “Spiralni snovi” grupe “Lutke”

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. The Kooks: Around town2. Jarekus Singleton: I refuse to lose3. Ayo: Who4. SBRTKT ft. Ezra Koenig: New Dorp.

New York.5. Sigma ft. Paloma Faith: Changing6. Oliver Heldens X Becky Hill: Gecko

(Overdrive)7. Incognito: Hats (makes me wanna holler)8. Klangkarussell: Netzwerk (falls like rain)9. Gus Gus: Crossfade10. Bill Withers with Studio Rio:

Lovely day (Studio Rio version)

PRVO “SALAME”“Lutke” sa naslovne strane

Beogradski britpop

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 17.9.2014 20:19

Djevoj~ica Marija ima ~etrnaest godina,a njena obitelj je dio “fundamentalisti~ke”katoli~ke zajednice. Ona ìvi u svijetu kojije moderan, a njeno srce “pripada” Isusu.Marija èli slijediti Isusov nauk kako bijednog dana i ona postala svetica te kaotakva oti{la u raj.

Naàlost, indoktrinirana je i te{ko moèdoku~iti da je raj mogu} sada i ovdje, uzpromjenu na{eg svakodnevnog nemoralnogpona{anja. To {to èli djevoj~ica Marijaprodukt je pri~a koje su joj pri~ali o svetojdjeci i ona prolazi put od ~etrnaest postaja,poput Isusa. No, ne vidi se da je ona, poredputa Isusovog, usvojila i su{tinu njegovognauka. Christian je, pak, mladi} koji se sMarijom upoznao u {koli. Ni on ne moè daju sprije~i u njenom naumu.

Autor ovog filma je DDietrich Brüg g e -mann. Ro|en u Münchenu 1976. i studiraoje reìju na Akademiji za film i televizijuKonrad Wolf u Potsdam Babelsbergu od2000. do 2006. godine. Nakon nekolikokratkih ostvarenja, njegov film NeunSzenen, za koji je napisao scenarij sasvojom sestrom AAnnom, postao je favoritpublike na Berlinaleu 2006., te je prikazanna raznim festivalima u Njema~koj isvijetu. A njegov prvi kino film Run if youCan otvorio je sekciju PerspektiveDeutsches Kino na Berlinaleu.

Za kraj, vizavi kalvarija... Svatko imapravo sam odabrati, ukoliko èli, i muku,`rtvu koju }e sprovoditi zbog svojih motiva.Svatko, ali muku koja se ti~e njega, ili nje tj.

sebe. No, ne muku i bol koja }e mimo voljebiti nanesena drugome, ma koje vrste to bi}ebilo. Tko nekom muku i bol stvara nek‘ mukui bol osjeti onoliko puta dok ne shvati da je tone{to {to nitko ne bi trebao doìvljavati.

Film je ove godine, tako|e na Berlin -aleu, nagra|en Srebrenim med vjed om zanajbolji scenario, kao i Nagradomekumenskog ìrija. Kri`ni put zanimljiv jeigrani film kako za djecu tako i za njihoveroditelje. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “Križni put” (Njemačka, 2014.), reditelja Dietricha Brüggemanna


KULT MARKETLA@NI CAR

Velimir VeljaStojanovi}

La`ni car jecrnogorskicrno-bijeli filmVelimira VeljeStojanovi}a iz1955. godine.Igraju: Rade

Markovi}, Radomir Ra{a Plaovi},Vaso Peri{i}, Ljuba Tadi}, StrahinjaPetrovi}. Scenarij je napisao Ratko\urovi}. La`ni car je povijesni film.Radnja se odvija pred kraj 18. stolje}au Crnoj Gori, gdje je ìvio S}epan Mali.Film je zanimljiv i zbog samog naslova,po{to kod nas ima mno{tvo la`nih“careva”.

Ocjena: 4

NASMIJANA OPATICA

Stijn ConinxNasmijanaopatica belgijskije igrani film iz2009. godine.Scenarij sunapisali Stijn

Coninx (potpisuje i reìju filma), ArianeFert i Chris Vander Stappen. Ovaj filmje veoma emotivna pri~a o mladojènskoj osobi, Belgijanki po imenuJeannine, koja nakon {to se zaredilapostaje svjetska zvijezda glazbenimhitom Dominique, nique, nique...

Ocjena: 4

OÎ BEZ LICA

Georges FranjuO~i bez lica je filmskihoror, crno-bijeli igranifilm iz 1959. godine.Reìrao ga je GeorgesFranju, a scenarij sunapisali: PierreBoileau, Thomas

Narcejac, Claude Sautet, PierreGascar i Jean Redon (prema vlastitomromanu). Jedan poznati plasti~ni kirurgiz Pariza osje}a gri`nju savjesti zbogprometne nesre}e u kojoj je njegovojk}eri unakaèno lice. On i njegovaasistentica otimaju djevojke sli~nenjegovoj k}erci, kako bi joj presadilinovo lice... Almodovar je sli~an filmnapravio na osnovu ovoga.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Guardians of the Galaxy(James Gunn)

2. Teenage Mutant Ninja Turtles(Jonathan Liebesman)

3. Let’s Be Cops (Luke Greenfield)4. If I Stay (R.J. Cutler)5. The November Man (Roger

Donaldson)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Captain America: The Winter Soldier(Anthony i Joe Russo, Buona Vista)

2. The LEGO Movie (Phil Lord i ChrisMiller, Warner Bros.)

3. Transformers: Age ofExtinction (Michael Bay, Paramount)

4. Maleficent (Robert Stromberg,Buena Vista)

5. The Amazing Spider-Man 2 (MarcWebb, Sony i Columbia)

Muka i bol

O MARIJIDjevoj~ica ~ije srce 'pripada” Isusu

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 17.9.2014 20:19


U ÊTIRI OKA Razgovarali: MAJA RADEVI] i DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOU nedjelju, 14. septembra, zavr{en je 3.

Tuzla Film Festival. Nagrade i priznanjadodijeljeni su u Bosanskom kulturnomcentru. U ~etiri festivalska dana prikazano jestotinjak dugometra`nih, animiranih, kratkihi dokumentarnih filmova. Dobitnik Vile TFF-a za najbolji dugometra`ni film jeMontevideo, vidimo se, reditelja DraganaBjelogrli}a.

Povodom tre}e godi{njice smrtibosanskohercegova~kog umjetnika i piscaNedàda Ibri{imovi}a, 15. septembra je u@ep~u odràna manifestacija Sje}anje naknjièvnika Nedàda Ibri{imovi}a.Organizatori, u Gradskoj kafani Domakulture u ovom gradi}u, bili su BZKPreporod @ep~e i Legolo{ko udruènje BiH.

Premijerno je, u sarajevskoj GalerijiBoris Smoje, bila postavljena izlo`ba Pri~e oljubavi/Tales of Love, autora RikardaDru{ki}a, sarajevskog umjetnika. Pa se izSarajeva preselila u Mostar. I to u SPKDProsvjeta - ]orovi}a ku}a, 15. septembra.Mostarci }e Pri~e o ljubavi/Tales of Lovemo}i pogledati do 20. septembra.

A od 19. do 21. septembra Mostarskiteatar mladih organizuje Prvi me|unarodniteatarski festival mlade publike Korzo. U tridana Mostar }e ugostiti {est dramskihsastava iz regiona. Nastupaju, izme|uostalih, Posve mogu}a druìna iz Rijeke,ansambl Andrea{a Urbana s kazali{temKosztolanyi Dezso iz Subotice, Sarajevskiratni teatar...

Vra}amo se u sarajevsku Galeriju BorisSmoje... U petak, 19. septembra, u 19.30sati, bi}e otvorena izlo`ba stripa Amnezija,talentovanog bosanskohercegova~kogcrta~a stripova, stand up komi~ara idizajnera Filipa Andronika. Izlo`baAmnezija }e svim zainteresovanimindividuama biti dostupna do 2. oktobra, od9 do 21 sat.

A, ~etiri dana nakon {to bude zaklju~enaizlo`ba Filipa Andronika, bi}e odràn i prviod ~etiri nova bosanskohercegova~kakoncerta hrvatskog pijaniste MaksimaMrvice. Dakle, Maksim 6. 10. svira uzeni~kom BNP-u, naredni dan je usarajevskom BKC-u, 8. oktobra nastupa umostarskoj Kosa~i, a 9. je u tuzlanskomBKC-u. �

U galeriji Zvono u Sarajevu 15.septembra otvorena je izlo`ba crteàAmre Zulfikarpa{i} pod nazivom@ene, kaktusi i vedrina. Umjetnica jepredstavila crteè iz novog ciklusasmArt na kojima su ve}inom prikazanegargantuanski predimenzio nirane ènekoje kao da prkose dominantnimobrascima ìvljenja i poru~uju: sve semoè i druga~ije, ako se tako odlu~i.

“Naravno, me|u njima ima imu{karaca, jer {ta bi djevojke radile ukaktusima bez mu{karaca? Nikada necrtam crte` sa namjerom da bi senekom dopao, va`no mi je da menezabavi i da se smje{kam dok crtam. Tomi predstavlja radost i zadovoljstvo, aako neko ko to posmatra osje}a isto kaoja, to je dobar osje}aj. Kao da imateistomi{ljenike u nekoj ideji. Uglavnom,tih crteà sada imam vi{e stotina uuèm izboru, svaki dan ih je sve vi{e isve su bolji”, kaè Amra Zulfikarpa{i}.

Spoj crta~kog umije}a, ma{te ihumora, njeni radovi su u prostorZvona unijeli vedrinu i zaigranost ljeta,a zanimljivo je da su crteì ve}inomra|eni grafi~kom olovkom na ekranumobitela.

AMRA ZULFIKARPAŠIĆ, likovna umjetnica

@ene, kaktusi i vedrina

ANDREA NIKOLIĆ, umjetnička rukovoditeljica“VaClaF”-a

ANDREA NIKOLI]“I kada su rudnik ièljezara radili punomparom, Vare{ je bioizgra|eno kulturnosredi{te”

Cetri oka:Cetri oka.qxd 17.9.2014 20:42


� Internacionalni teatarski festivalMESS, 54. po redu, bit }e odràn uSarajevu, Zenici, Visokom i Gora`du od 3.do 12. oktobra. [ta biste izdvojili izprograma ovogodi{njeg MESS-a?

Na 54. MESS-u ima}emo 25 predstavaiz osamnaest zemalja, a kao i prethodnihgodina, ljubitelji pozori{ne umjetnostiima}e priliku vidjeti niz atraktivnih naslovaiz regije i svijeta. Festival }e u Sarajevuotvoriti predstava Front u reìji LLukePercevala, {to }e ujedno biti i prvi put da naMESS dolazi ~uveni Thalia Theater izNjema~ke. I ove godine Festival }e ugostitinajuspje{nija regionalna teatarska ostvarenja, me|ukojima su ârobnjak Borisa Lije{evi}a i Ko{tanaAndrasa Urbana. Pored sjajnog PPaola Magellija, kojise vra}a na MESS kao veliki prijatelj Festivala, velikiumjetnik JJan Lauwers }e Festivalu i Sarajevu ukazatiposebnu ~ast kreiraju}i predstavu Samo za Sarajevo,kojom }e biti zatvoren 54. MESS.

� Centralna tema Festivala je Budu}nost pro{losti.Zbog ~ega ba{ ovaj naziv?

@eljeli smo doprinijeti obiljeàvanju stogodi{njice od po~etkaPrvog svjetskog rata, nude}i kroz selektovane predstave razli~ite

perspektive na iste historijske doga|aje. Tako}emo imati predstave koje se direktno baveSarajevskim atentatom i Prvim svjetskimratom, a to su Front, Bojno polje sje}anja,Mali mi je ovaj grob, Bolero i êtrnaesta, dok}e predstave poput [ta sam ~uo o svijetu i Ti!Svi su dobrodo{li, problematizirati na{ukrvolo~nu stvarnost iz dana{nje vizure.Tako|er, ove godine MESS }e prvi putugostiti trupe iz zanimljivih kulturnihpodru~ja, kao {to su Japan, Maroko i Finska.

� Pored glavnog programa tu je iprogram OFF MESS, koji ove godine donosi

zanimljiv interaktivni projekat...Radi se o projektu Kolekcija budu}eg naslije|a,

koji su osmislili AAzra Ak{amija, MMargaretha Makovec,Anton Lederer i LLejla Hodì}. Gra|ani }e za vrijemetrajanja Festivala imati priliku da doniraju razli~itepredmete koji su njima dragocjeni i va`ni - odumjetni~kih djela, predmeta iz svakodnevnog ìvota idoma}instva, dijelova namje{taja, odje}e, ru~nihradova, do omiljenih knjiga, pjesama... Cilj je kreiranjezbirke koja }e ostati kao naslije|e budu}im

generacijama. Svi predmeti }e biti fotografirani, katalogizirani iizloèni za vrijeme trajanja Festivala, u Galeriji Java. �

SELMA SPAHIĆ, umjetnička direktorica Festivala MESS

Otkud Vare{ kao mjestoodràvanja Festivala klasi~nemuzike, {to je ve} u startujako interesantno i privla~no,ne stigosmo upitati pro{legodine AAndreu Nikoli},umjetni~ku rukovoditeljicuVaClaF-a: ““Vare{ je oduvijekbio poseban gradi}. I u svomzlatnom dobu, kada su rudniki èljezara Vare{ radili punomparom bio je izgra|eno kulturno sredi{te. Iako sam kaopetogodi{njakinja oti{la iz Vare{a, prvo za Vara`din, zatim nastudij u Zagreb i na kraju u Be~, kroz obitelj i naslije|e ostalasam jako povezana s Vare{om. Kako sam kao violinistica, obi{labrojne europske festivale i seminare, uo~ila sam da ih se velikave}ina odvija u prekrasnim malim gradi}ima te da samim timFestival postaje ìla kucavica tog mjesta i okoline. Vare{ je bioidealan izbor za festival! Mislim da je i na{ festival prekrasnaprilika za Vare{ da vrati svoju ‘staru slavu‘. Realizacija ideje jedo{la sasvim slu~ajno, u suradnji s gospodinom Petrom Jeli}em,sada predsjednikom na{e Udruge prijatelja glazbe Emil MiloCipra, koja je - uz @upni ured Vare{, glavni organizator Vare{

Classic Festivala. Miholjskikoncert, sada zavr{ni koncertFestivala, ìvi ve} {estugodinu, a VaClaF, evo, svojedrugo izdanje.”

A {ta su pripremili za 2.VaClaF? ““Za ovogodi{njiVaClaF pripremili smo {estdana raznolikih muzi~kihdoga|anja. Od ponedjeljka 22.9. do subote 27. 9. publika }e

mo}i uìvati u ~etirima koncertima - u ponedjeljak i srijedu u 19sati, u Staroj crkvi bit }e odràni koncerti @ivot je pjesma i Ruskave~er, sa nekim od najzna~ajnijih djela F. Schuberta, E. Ysaÿea,A. Glazunova, A. Borodina i P.I. âjkovskog; u ~etvrtak, ustarom O}evskom kova~kom majdanu, u 16 sati bit }e odrànkoncert suvremene muzike, sa dvjema praizvedbama mladihkompozitora - Mirona Konjevi}a iz BiH i Iztoka Kocena izSlovenije, a u subotu, u @upnoj crkvi svetog Mihovila, u 19 satibit }e odràn zavr{ni, tradicionalni Miholjski koncert, snaslovom Talijanski virtuozi, na kojem }emo izvesti jedna odnajzna~ajnijih djela A. Vivaldija i G. Rossinija”, najavljujeAndrea Nikoli}. A, ima toga jo{ koliko ho}ete... �

Vare{, poseban gradi}!

Foto: Milutin Stoj~evi}

Ove godine MESS je u znaku stogodi{njice “Prvog svjetskog rata”

Cetri oka:Cetri oka.qxd 17.9.2014 20:43

SLOBODNA BOSNA I 18.92014.62

1. Je li va`niji radio ili televizija?Internet.

19. Tangeili badi}? Badi}.

21. Poruka~itaocimana{egmagazina?Iza|ite.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Luku.

7. Da niste to {to jeste,{ta biste bili? [ta god bio, uvijek bihbio to {to jesam.

3. Kako se

osje}ate u Sarajevu?

Onako.

2. Da li ste ikada vjerovalida u radiju ìve mali ljudi?Ne, mislio sam da je u radijuveliki fudbalski stadion.

4. [ta ne morate imati u friìderu? Gazirano u boji.

10. Je li

manje - vi{e

ili je vi{e -

manje?

Manje je

vi{e, uvijek.

18. MalaDuba iliVelikiDrvenik? TihaLuka.

20. A, begovaili {kembe~orba? [kembe nevolim ni ujednojvarijanti.

6. [ta obaveznonosite na plaù? Malu crvenu loptu.

8. [ta ste bili upro{lom ìvotu? [ef kamenoloma.

by DINO BAJRAMOVIC

9. Koliko imaistine u izreci:“Ne dade seusranom dopotoka?” U svakojistini ima imalo {ale.

14. Opi{ite Safeta Su{i}a u tri rije~i? Majstor, legenda, Kipar.

16. Osoba koja vam ide na ganglije? Nacionalistkinja/nacionalista.

11. Da li je bolje biti lijep ipametan ili ruàn i glup?Samo ruàn, dovoljno.

13. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih sprije~io pobijedu na izborima.

15. S kim biste voljeli otplesati tango? S Evitom Peron.

17. [taobla~ite kadaèlite izgledatimoderno? Ono {to jamislim da jelijepo.

12. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”?

Ni{ta.

MILAN TRIVIĆ,

direktor Radija Bosne i Hercegovine:

“Dovoljno je biti ružan”

Foto: Milutin Stoj~evi}

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 17.9.2014 13:51

KLIN ÔRBA

Jednu ljupku lekciju gra|anima s pravom glasa u Bosnii Hercegovini na svom je blogu ovih dana objelodaniootpravnik poslova ambasade SAD-a Nicholas Hill.

Sve je na svom mjestu u Hillovom zapisu, uklju~uju}i icentralnu poruku: „Nemojte se pla{iti da date {ansunovim ljudima i novim idejama.“ Osim, podrazumijevase, ako naglasak na novom ne nosi prijetnju njegovojmati~noj zemlji. Jer, usput, i zloglasni je ISIL novina usvjetskom poretku pa ne{to ne vidimo da su je Hillovizemljaci i saveznici s rado{}u prigrlili. Svojevremeno jei nacizam bio nova ideja novih ljudi, kao {to je bio ikomunizam; ispast }e kasnije s onu stranu bare, jednakomra~na i maligna nova ideja novih ljudi. Namaovda{njim, koji smo se oduprli nacizmu i hukompriklonili komunizmu, s historijske distance gledano,vi{e bi se isplatilo da je bilo obrnuto. Danas bismomo`da mi imali neku respektabilnu kancelarku koja tu itamo poteè u{i posljednjoj generaciji izgubljene iglobalno proklete komunisti~ke dje~urlije, desetlje}imaizda{no poticane da se odreknu zle pro{losti i prigrlenajnoviji divlja~ki kapitalizam. Kad se i to, voljomBo`jom, i s barem stotinu hiljada mrtvih i za jednu nuluvi{e raseljenih desilo, evo nam novih lekcija kako da seu septi~koj jami koju su nam napravili od dràve podejtonskoj mustri ne podavimo u vlastitim govnima:„Svim ljudima, posebno mladim, potrebna su nova radnamjesta, manje retorike kako bi osigurali bolju budu}nostza sebe i za svoju zemlju. Svima je potreban pristupboljoj zdravstvenoj za{titi, obrazovanju i putevima, bezobzira gdje ìvite i kako se zovete. Uradite sve {to trebada biste prona{li kandidate koji su posve}eni napretkuzemlje a ne kandidate koji su posve}eni sami sebi isopstvenom boga}enju.“

Jah. Socijalizam, dakle: prastara nova i uglavnom nambliska ideja. Uostalom, to nam je ve} u genima koji supro{li kroz transgeneracijsku mutaciju i za o~ekivati je

da u mladim ljudima ~u~e i bubre, ~ekaju}i mig VelikogBrata da je stiglo doba kad bi ljevica ponovo moglazaigrati na suprotnom polu samoprogla{enih gospodarasvijeta, pod uvjetom da s politi~ke scene prvo maknenepredvidive islamske teroriste i dokine krajnjeneizvjesnu igru sukoba civilizacija. Ah, ta divna

predvidiva ljevica, sa zavidnim kapacitetom trpljenja isve te fantasti~no poticajne ~ari hladnog rata - vratite se,pojavite se! Uradite sve {to treba... Neko od nas, dakle, ukonkretnom slu~aju re~eni Hill iliti Ameri~ka ambasadailiti Amerika, o~ekuje da uradimo sve {to treba. [tazapravo treba da uradimo? Ni{ta naro~ito. Dovoljno je dasvojim glasovima potvrdimo izbor novih ljudi s toboènovim idejama - koje }e oni, obe}ava Hill, podràti. Pa,{ta smo drugo radili od ‘90-te do sad?

Upravo smo ~etvrt stolje}a radili sve {to treba da navlast dovedemo nove ljude s novim idejama koje suoni podràvali. Istinabog, stvari su se tu i tamo

otimale kontroli, i opet }e, barem gledano iz na{eperspektive, za razliku od Velikog Brata koji uvijek zna{ta radi. Nosioce novih (~itaj njihovih ideja) svih je ovihgodina jednako lako platiti kao i nas (bira~e) izlevatiti.Nismo, kaè Hill, u poplavama gledali na etni~kupripadnost, pa ne moramo ni na izborima. Ajde! Iznebuhasmo samo gra|ani kojima je potreban pristup boljojzdravstvenoj za{titi, obrazovanju i putevima, bez obziragdje ìvimo i kako se zovemo. Nema veze {to i ni napredstoje}im izborima ne moèmo birati Sejdi}a i Fincijai sve Ostale, uklju~uju}i Bosance i Hercegovce. Nijeva`no ni to {to - kad ve} moramo birati isklju~ivoBo{njake, Srbe i Hrvate - ne moèmo glasati za SimuSimi}a ili Josipa Josipovi}a ukoliko se na bira~komspisku potpisujemo imenom Fata Fati}. Ime nam ne bismjelo biti bitno, tvrdi Hill. K’o biva, zanemarimo~injenicu {to smo na sli~an nagovor izvukli deblji kraj uprethodnim izbornim ciklusima kad su se Bo{njacimalkice pravili blesavi glede ~injenice da je @eljkoKom{i} hrvatsko ime. Uradiv{i i tad sve {to treba,Bo{njaci su pokorno odigrali historijsku ulogu glavnog„krivca“ u zagovoru Tre}eg entiteta. Sad je, eto, vrijemeda skrive i otcjepljenje Republike srpske po Putinovomscenariju. Putin je trenutno nezamislivo predivan,ma{tovit i poticajan suigra~ Velikom Bratu. Galantno muje poklonjen Krim i jednako galantno }e mu bitipoklonjeno na desetine krimova u igri u kojoj je Evropatek beba s pote{ko}ama u razvoju, a Bosna i Hercegovinaobi~na plasti~na zve~ka u njenoj slabo koordiniranojru~ici. �

Upravo smo četvrt stoljeća radili sve što treba da na vlast dovedemonove ljude s novim idejama koje su oni podržavali. Istinabog, stvarisu se tu i tamo otimale kontroli, i opet će, barem gledano iz našeperspektive, za razliku od Velikog Brata koji uvijek zna šta radi.Nosioce novih (čitaj njihovih ideja) svih je ovih godina jednako lakoplatiti kao i nas (birače) izlevatiti

DIJAREJA NOVIH IDEJAPi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 17.9.2014 20:17


NOVI FORD S-MAX: Automobil sa stilom!

Nepisano je pravilo, barem uposljednjih nekoliko godina, da se nanajva`nijim i najve}im svjetskim

auto salonima predstavljaju koncepti auto -mo bila koji bi u vrlo skoro vrijeme trebalidoìvjeti serijsku proizvodnju. Vidljivo je to iu posljednjih nekoliko slu~ajeva, kada su upitanju Suzukijev model Alivio, ili pakVolkswagenov model Lamando, o kojimasmo pisali. Upravo takav slu~aj je i saFordovim modelom S-Max koji je svojusvjetsku premijeru, istina kao koncept, imaona pro{logodi{njem Salonu automobila uFrankfurtu. Ne{to kasnije, u travnju ovegodine na Milan Design Weeku, Ford jeizloìo i luksuznu ina~icu S-Maxa podnazivom Vignale, i ve} tada je bilo jasnokako }e sa pokretnih traka u saloneautomobila uskoro sti}i prvi modeli novogaS-Maxa. A od pojavljivanja prvog modela S-Max pro{lo je punih osam godina, stoga i ne~udi potreba za obnovom i moderniziranjemtoga Fordovog modela. Fordov novi modelslu`benu premijeru imat }e na Autosalonu uParizu po~etkom listopada ove godine, ave} sada se na osnovu fotografija i osnovnih

informacija koje su objavljene na slu`benimstranicama Forda moè zaklju~iti kako seradi o vrlo zanimljivom i modernom auto -mobilu. Iz Forda isti~u kako novi S-Max nijesamo jedinstven u smislu bes kompro misnekombinacije stila, raznovrsnosti i dina mi~ -nosti, nego tako|er putem svojih inovativnihtehnologija isporu~uje vrhunsku sigurnostsvih putnika uz integrirano pove ziva nje.

Novi S-Max tako donosi vi{e sportskogdizajna u odnosu na prethodnika sa ve}prepoznatljivom prednjom maskom u stilulegendarnog britanskog Aston Martina.Pored toga, stru~njaci iz Forda jam~enajbolju voznu dinamiku i ekonomi~nost uklasi, kao i prakti~niju unutra{njost za svihsedam putnika. Tu su sada novotarije, poputelektronskog obaranja sjedala u drugom itre}em redu i hands-free otvaranje zadnjihvrata vozila, funkcije koje smo ve} ranijeimali priliku upoznati na Fordovu modeluKuga.

Uz doplatu S-Max nudi mogu}nostgrijanih sjedala, koja se mogu i hladiti popotrebi, ali i postati masa`na sjedala zakupce s malo dubljim dèpom. S-Max nudi i

nove tehnologije poput Adaptive Steering,Active Parking, Lane-Keeping Assist, BlindSpot Monitoring, Automatic Braking, FordSync, koje su zaduène za razne pomo}ivoza~ima, od one pri parkiranju doautomatskog drànja pravca prilikom dugihvo`nji. Ono {to je va`no istaknuti jeste kakoje novi Ford S-Max baziran na platforminovoga Mondea, ~iju premijeru tako|ero~ekujemo na pari{kom Autosalonu. Kadasu motori u pitanju, za sada se zna kako }ese u novi S-Max ugra|ivati 2.0 litarski TDCisa 118 konjskih snaga, sa {est stupanjskimmjenja~em u automatskoj, ili manualnojopciji sa dvostrukom spojkom. [to sedizelskih agregata ti~e, tu su jo{ i sna`niji2.0 TDCi sa 148 KS i 177 KS kao i benzinskimotori 1.5 EcoBoost sa 158 KS i 2.0EcoBoost sa 237 konjskih snaga. Zaljublje -nici u ne{to zahtjevniju ili vo`nju po nepri -stupa ~nim terenima imat }e mogu}nostodabrati novi Ford S-Max sa pogonom nasva ~etiri kota~a. Novi S-Max o~ekuje se uprodaji sredinom sljede}e godine, spo~etnom cijenom od oko 54 tisu}ekonvertibilnih maraka. �

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]

Auto:CRNA.qxd 17.9.2014 13:50

Semir Halilovi} - Uredni{tvu

Nikada ni onda, ni danasni u budućnosti nisam bio niti ću, ako Bog da,biti “saradnik Dnevnogavaza” niti mi to pada na pamet

(“Dugogodi{nji saradnik Avaza SemirHalilovi} na pasja preskakala izvrije|aoFahrudina Radon~i}a”, SB, br. 931)

Iako je uo~ljivo da redakcija Va{enovine, ve} duì vremenski period, izgledakao ciganski orkestar, iako je sasvim jasnokako Avdi} (Muslije) Senad ne moè poh-vatati sve konce realnosti, isto tako nije lije-po da u svojoj novini pi{ete neistine jer sena taj na~in navikavate na pogre{nopona{anje i postajete devijantni. Dakle, janikada ni onda, ni danas ni u budu}nostinisam bio niti }u, ako Bog da, biti “saradnikDnevnog avaza” niti mi to pada na pamet,ba{ ka{ {to nikada ne bih pristao da imamikakva posla s Va{om novinom.

Moja samostalnost u pisanju je o~itaslobodom pera kojim pi{em ba{ kao {to jeuo~ljiva ~injenica kako su Va{e olovke i tas-tature uredno zavezane na ovom i onompovodcu. Ja svoje tekstove pi{em isklju~ivoza svoj blogger Dràvne tajne na koji se iAvaz, i Vi i desetine drugih medija referirajujer imaju na {ta.

Toliko za ovaj put. Vi nastavite dalaète, ja }u nastaviti da Vas s lako}omdemontiram jer, ako ni{ta, barem je to lako.

Semir Halilovi}


REAGIRANJA

Po{tovani, Od strane \apo Omara, sina Mirsada iz

Br~kog, opunomo}en sam da vam uputimovaj demant.

Naime, u va{em listu od 21.08.2014.godine, na strani 19 pod naslovom “Na putuprema dolje MOJ UMETE” napisali ste tekstslijede}e sadrìne:

“Istodobno su neka`njeno pro{li i sveu~estaliji javni istupi vehabijskih vo|a u BiHkoji daju otvorenu podr{ku samo progla -{enom kalifi Ebu Bekr al-Bagdadiju,zapovjed niku svih jedinica Islamske dràve,unato~ svakodnevnim dokazima stravi~nihzlo~ina koje su njegovi vojnici po~inili u Sirijii na podru~ju sjevernog Iraka. Posljednji jeto u~inio Bilal Bosni}, selefijski prvak izKrajine, ali i njegovi sljedbenici Senadôlakovi}, Alis Zukanovi}, Omar \apo,Senad ûri}, Enes âu{evi}…”

Nije istina da je moj mandant Omar\apo “sljedbenik Ebu Bekr al-Bagdadija”.

Nije istina da Omar \apo veli~a EbuBekr al-Bagdadija na dru{tvenim mre ̀ a -

ma i vjerskim sjielima.Navodi u ~lanku da je moj mandant

sljedbenik i da veli~a Ebu Bekr al-Bagdadijasu pau{alni i bez ikakvog osnova.

Isti navodi u ~lanku su proizveli du{evneboli i povrijedili ~ast i ugled mom mandantu.

Stoga vas pozivam da ovo pismoobjavite kao demant na va{ navedeni~lanak.

Ukoliko objavite demant protiv va{eglista, glavnog i odgovornog urednika i auto-ra ~lanka ne}emo podnositi tu`bu.

Ukoliko ne objavite demant, biti }emoprinu|eni podnijeti tu`bu za klevetu itraìti naknadu {tete za nanesene du{evneboli zbog povrede ~asti i ugleda.

Naravno da nije potrebno obja{njavati{ta zna~i pau{alno i neosnovano etiketiran-je i stigmatiziranje osoba koje se ozna ~a -vaju kao sljedbenici i oni koji podràvajuEbu Bekr al-Bagdadija.

S po{tovanjem,Advokat

Osman Mulahalilovi}

Osman Mulahalilovi} -Uredni{tvu

Neistina je da je OmarÐapo “sljedbenik EbuBekr al-Bagdadija” i da veliča Ebu Bekr al-Bagdadija na društvenim mrežama ivjerskim sijelima(“Na putu prema dolje, MOJ UMETE”, SB, br. 928)

Reagiranja:Reagiranja.qxd 17.9.2014 16:03

slobodna bosna 932

Documents