projekat pilenke

UNIVERZITET U SARAJEVU

POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENI FAKULTET

ODSJEK ZOOTEHNIKAMODUL: ISHRANA NEPREIVARAPROJEKTNI ZADATAK:

ORGANIZACIJA ISHRANE PILENKI ZA PROIZVODNJU KONZUMNIH JAJA NA FARMI X (KAPACITETA 28000 PILENKI)

MENTOR: STUDENTI: DOC.DR. EMIR DOMBA ADNAN RATKOVI

EMIR MEANOVI

SULJI NURIJA

Sarajevo,Juni, 2011. god.

Sadraj

Uvod ........................................................................................................................................3Krmiva koja se koriste za ishranu pilenki ...........................................................................3

Ishrana pilenki po fazama proizvodnje ...............................................................................6

Obroci za ishranu pilenki ......................................................................................................7Na osnovu duine ishrane i broja ptica za svaku fazu proizvodnje, izraunate potrebnu koliinu smjese. .....................................................................................................................19Zakljucak................................................................................................................................20

Literatura ...............................................................................................................................211. Uvod

Ishrana peradi predstavlja sloeni fizioloko-biohemijski proces u toku kojeg se hrana pretvara u pojedine sastojke tijela. Perad uzima hranu prije svega da bi zadovoljila uzdrne potrebe koje se uglavnom odnose na odravanje tjelesne temperature, kretanja, proizvodnju sokva za varenje itd. Pored ovih osnovnih metabolikih procesa perad hranu koriste za proizvodnju mesa i jaja. Ove potrebe su direktno uslovljene intenzitetom proizvodnje. Na farrnu za proizvodnju konzumnih jaja, pilenke najcece dolaze u dobi od 17 do 18 sedmice, s prosjenorn tjelesnorn rnasorn od 1400 do 1440 grama, odnosno 1475 do 1525 grama. Prethodno su drane uz kontroliranu ishranu i osvjetljenje. Uz duinu svjetlosnoga dana od 8 sati, dobivale su na dan po 85 grama krmne srnjese za stariji podmladak. Vec od 18. sedmice moze se postupno prijei na krrnnu smjesu za nesilice kako bi se priviknule na promijenjenu hranu prije proneska. Postupnim poveanjem dnevnog obroka postie se da nesilice dvije sedmice nakon proneska konzumiraju 120 (125) grama hrane na dan i ta se koliina ne mijenja do kraja nesivosti. Teina nesilica pri pronesku ne bi smjela biti rnanja od 1650 grama(vaganje poslije hranjenja). Prosjene tjelesne mase nesilica i ujednaenost jata prilino utjeu na proizvodnost nesilica. Pri preseljenju pilenki u objekte za proizvodnju konzumnih jaja nastaju gubici u teini izazvani prijevozorn i adaptacijom na novi ambijent. Preseljenje u peradnjake za nesilice mora se obaviti najrnanje 10 dana prije planiranoga proneska. Nairne, u razdoblju od 10 do 15 dana prije proneska vrlo je intenzivan razvoj spolnog sistema (jajnika i jajovoda) te treba izbjegavati stresove.

1.1. Krmiva koja se koriste za ishranu pilenki

1.1.1.Kukuruz ( Zea mays)Po hemijskom sastavu i hranjivoj vrijednosti kukuruz se razlikuje od drugih itarica, najvei dio zrna kukuruza ini skrob, oko 80%. Razlike su izraene najvie u energetskoj vrijednosti, 13,7- 14 MJ ME/kg za perad. Sadraj masti je vei nego kod drugih itarica oko 40 g/kg. Masnoa kukuruza obiluje aromatinim uljima, to pri veoj koliini u obroku djeluje nepovoljno na kvalitetu masti ivotinje. Bjelanevinasta vrijednost mu je relativno mala, od 79 -90 g/kg, a uz to i slabe bioloke vrijednosti (20-50% prolamini, a samo djelimino albumini i globulini). Bjelanevina kukuruza deficitarna je trima limitirajuim esencijalnim aminokiselinama: lizinom, metioninom i triptofanom.. Vea koliina kukuruza u obroku ivotinja negativno djeluje na kvalitetu, tvrdou ivotinjske masti zbog vee koliine nezasienih masnih kiselina u masti kukuruza.

1.1.2.Penica ( Triticum species)Sastav i hranjiva vrijednost Penica je vrlo kvalitetna itarica u ishrani domaih ivotinja i po vrijednosti je moemo svrstati odmah iza kukuruza. Za razliku od kukuruza sadri neto manje NET-a. Energetska vrijednost neto manja od one u kukuruza ( 13-13,3 MJ ME/kg za perad ili oko 1,25 HJ/kg), neto vea od jema. Od svih itarica sadri najvie proteina (10-14%). Bjelanevinasta vrijednost penice znaajnije se mijenja u zavisnosti od vrste, te je tvrda penica bjelanevinasto vrednija (150-160 g/kg), a mehka tek 100-140g/kg. Limitirajue aminokiselinene bjelanevine penice su lizin, treonin i valin. Udio sirove masti i vlaknine je isti i kree se oko 20 g/kg. Od vitamina sadre vitamine B- kompleksa ( B1, B2, B6, nikotinska i pantotenska kiselina, biotin) i vitamina E, koji se nalazi u klici. Od makroelemenata povean je udio fosfora, a od mikroelemenata Fe, Mn, Cu.

Primjena Penica je ukusno krmivo za sve domae ivotinje, a posebno za perad i svinje, posebno tvrde sorte i onda kada je grublje Preporuljiv udio penice u krmnim smjesama veine ivotinja je 20-30%. Uz primjenu multienzimskih preparata ( zbog NP-a) otklanja se u znaajnoj mjeri depresivan uinak penice, te se u tim uvjetima tolerira vei udio u smjesama peradi. Ipak pri potpunoj zamjeni kukuruza penicom treba raunati s neto slabijim proizvodnim rezultatima ( manji prirast i loija konverzija). Stoga ju je najbolje kombinirati s ostalim itaricama ( kukuruzom). Obino se daje u manjim koliinama radi poboljanja ukusnosti smjese. Smanjuje potrebu za sojinom samom, pogotovo ako se u smjesu doda sintetski lizin.

1.1.3.Same sojePo koliini bjelanevina same soje ubrajaju se u krmiva visoke bjelanevinaste vrijednosti ( do 500 g/kg), to zavisi od udjela ovojnice zrna u sami. Energetska vrijednost im je takoer dobra i kree se od oko 9,4-10,3 MJ ME za perad. Vitaminska vrijednost sami i pogaa soje uglavnom se odnosi na vitamine B kompleksa, dok su liposolubilni vitamini i vitamin C prisutni u neznatnim koliinama. Od mineralnih tvari istie se P 6-7 g/kg, zatim K 20 g/kg, a Ca u koliini od 3 g/kg. Odnos kalcija i fosfora u samama je 1:2 2,5. Usporeujui same i pogae drugih uljarica, sojine imaju najveu nutritivnu vrijednost. Same soje su vrlo dobra krmiva za sve vrste domaih ivotinja, a posebno treba naglasiti njihovu vanost u smjesama za svinje i perad, te za mlae kategorije preivara. Kako sumporne aminokiseline nisu optimalno uravnoteene, mogu je manjak ovih aminokiselina u hrani peradi pri veim koncentracijama sojine same. U kompletnim smjesama sama soje se komponira u koliini do 20%, a po potrebi i vie. Kod sami soje treba istai da one sadre niz inhibitora koji umanjuju bioloku vrijednost bjelanevina i ujedno daju lo okus i miris krmivu. Od antinutritivnih tvari u soji je prisutan tripsin inhibitor, ureaza, hemaglutinini, saponini i drugi, a aktivnost im se moe inhibirati djelimino, nekima i potpuno jednim od poznatih postupaka toplinske obrade.Prisutnost ovih tetnih tvari iz same soje kod monogastrinih ivotinja moe izazvati smanjene resorpcije hranjivih tvari, usporen rast, pojavu guavosti, a u odreenim teim prilikama i uginue. Aktivnost ureaze u tretiranoj sami soje ne smije biti vea od 20 mg N/g u minuti.1.1.4.Same suncokretaSuncokretove same su po znaaju u stoarskoj proizvodnji odmah iza sami soje. Hranjiva vrijednost im je neto manja od sojine same. Bjelanevinasta vrijednost im je od 300-400 g/kg,a bjelanevine su srednje bioloke vrijednosti. Aminokiselinska vrijednost ovih bjelanevina proistjee iz poveanog udjela sumpornih aminokiselina: metionina+cistina oko 16-20 g/kg sir.bjelanevina, koje su neophodne u izgradnji keratinskih bjelanevina ivotinjskog tkiva. Limitirajua aminokiselina je lizin. Energetska vrijednost im zavisi od udjela ljuske i kree se od 5,4-7,5 MJ ME za perad. Udio vlaknine je neto povean i varira na 100. Od mineralnih tvari istie se vea koncentracija kalcija i fosfora u usporedbi sa sojom. U smjesama za nepreivare se mogu koristiti ali u manjim koliinama. Ograniavajui faktor upotrebe sami suncokreta kod tovnih kategorija peradi je povean udio nezasienih masnih kiselina u masnoj tvari koje djeluju na promjenu karaktera masnog i miinog tkiva ivotinja( mehko meso, mast ). 1.1.5. Stona kreda

Stona kreda je mineralno krmivo koje se dobija mljevenjem krede, krenjaka i mermera.Po svom sastavu to je kalcijum karbonat (94%) sa neto ( oko 1%) magnezijumovih soli. Stona kreda sadri od 36-39% kalcijuma. Pored kalcijuma ovo krmivo ima manji sadraj magnezijuma, eljeza i joda. U ishrani peradi ovo krmivo se koristi kao osnovni izvor kalcijuma. 1.1.6. Dikalcijum fosfatDikalcijum fosfat je prah svijetlo sive boje, bez mirisa. Usitnjen je i bez ostatka prolazi kroz kvadratne otvore sita veliine 0,1 mm. Sadri oko 21% fosfora rastvorljivog u mineralnim kiselinama i najvie 29% kalcijuma. Neophodan u ishrani ivotinja zbog znaaja kalcijuma i fosfora za izgradnju kostiju. Ova dva elementa se nalaze u svim elijama i igraju vanu ulogu u reakcijama u krvi, u nervnoj i miinoj reakciji. Uslovi skladitenja su tamne i hladne prostorije, zatiene od uticaja direktne suneve svijetlosti

2.Ishrana pilenki po fazama proizvodnjeIshrana pilenki je povezana sa razvojem pilenki i podjeljena je u dvije faze:

1. Poetna faza 6-8 nedjelja

2. 8-18 nedjelje- do pocetka noenja jaja

Razlike u ishrani prve i druge faze ogledaju se kroz razliit sadraj proteina i energije.

Starter faza podrazumjeva ishranu ad libitum ( sadrzaj energije oko 11,8 12 MJ/kg hrane, a proteina 18% , mada i nii sadraj proteina ak 15% nema negativne efekte ukoliko u obroku ima dovoljno lizina, ukoliko ima dovoljno s- aminokiselina ( metionin i cistin).

Obzirom da su proteinska krmiva veoma skupa nastoji se kroz restrikciju proteina u obrocima osigurati optimalne performanse pilenki. Postoje 3 naina ove kontrole :

1. Obrok sa konstantnim sadrajem sirovog proteina, obzirom na male potrebe u proteinu. U toku rasta pokazalo se da obroci sa 10 12 % sirovog proteina neznatno utjeu na ukupan broj snesenih jaja uz pozitivne efekte na odlaganje spolne zrelosti. Obino se u ovom reimu ishrane od sedme nedjelje pa nadalje pilenkama nude obroci sa oko 14 % proteina pri emu izostaju negativni efekti na noenje.2. Obroci sa opadajuim sadrajem proteina. U ovom sistemu ishrane se koristi nekoliko razliitih obroka i to obino obrok sa 17 % proteina u periodu od 8 10 nedjelje, a kasnije se sadraj proteina reducira za 1% svakih 15 dana. Tako da je u 20- oj nedjelji sadraj proteina manji od 12%.

3. Ishrana proteinom u uslovima ad libitum. U ovom sistemu ishrane situacija je potpuno obrnuta u odnosu na predhodnu jer se sadraj proteina poveava sa oko 11% u desetoj ili 11 sedmici da bi se u 20 nedjelji starosti dostigao 19 %.

U praksi to izgleda ovako:12-16 nedjelje 16% proteina

16-19 nedjelje 19 % proteina

4. Obroci za ishranu pilenki

NORMATIV:

Metabolitna energija: 11,90 MJ/kg ; sirovi protein: 19%; kalcijum: 1,05; fosfor: 0,60; lizin: 0,98; metionin: 0,461. Tabela12. Hemijski sastav i energetska vrijednost krmiva

SM

%ME

MJ/kgSP

%Ca

%P

%Lizin

%Metionin

%

Kukuruz88,9313,517,250,040,170,260,18

Jeam89,213,2810,920,060,340,380,18

Penica88,9913,9011,120,050,320,330,17

Sojina sama89,312,7945,630,200,602,640,58

Suncokretova sama90,147,9937,830,250,901,280,79

Ulje99,0036,8

2. Tabela 13. Krmiva koja se dodaju u fiksnim koliinama

%ME

MJ/kgSP

%Ca

%P

%Lizin

%Metionin

%

Penica5O,760,620,0030,0180,0180,01

Suncokretova sama30,271,260,0080,030,0420,026

Premiks0,5

Rezervni prostor3,5

UKUPNO12,01,031,880,0110,0480,060,036

POTREBE10011,90191,050,600,980,46

RAZLIKA8810,8717,121,0390,5520,920,424

Potrebe u8812,3519,451,180,6271,040,481

3. Balansiranje proteina i energije

Smjesa 1. Sa 19,45 % SP i < 12,35 MJ ME/kg

Balansiranje proteina Kukuruz 7,25 26,18

Sojina sama 45,63 12,2

38,38

38,38 : 26,18 = 100 : X X= 68,21 % kukuruza

38,38 : 12,2 = 100 : X X= 31,78 % sojine same

Balansiranje energije u smjesi 1

68,21 x 13,51 / 100 = 9,21

31,78 x 12,79 / 100 = 4,06(9,21 +4,06) = 13,27

Smjesa 2. Sa 19,45 % SP i > 12,35 MJ ME/kg

Balansiranje proteina

Sojina sama 45,63 19,45

Ulje 0 26,18

45,63

45,63 : 19,45 = 100 : X X = 42,62 % sojine same

45,63 : 26,18 = 100 : X X = 57,37 % ulja


42,62 x 12,79 / 100 = 5,45

57,37 x 36,8 / 100 = 21,11( 5,45 + 21,11) = 26,56

Smjesa 3. Balansiranje energije

Smjesa 1 13,27 13,21

Smjesa 2 25,56 0,92

14,1314,13 : 13,21 = 100 : X X = 93,48 % smjese 1

14,13 : 0,92 = 100 : X X = 6,51 % smjese 2

Preraunavanje udjela krmiva u smjesi:

Kukuruz 93,48 x 68,21 / 100 = 63,76 % 63,76 x 88 / 100 = 55,90 %

Sojina sama 98,43 x 31, 78 / 100 = 31,28 %

6,51 x 42,62 / 100 = 2 ,77 %

34,05 % 34,05 x 88 / 100 = 29,10 %

Ulje 6,51 x 57,37 / 100 = 3,73 % 3,73 x 88 / 100 = 3,30 %

4. Tabela 14. Izraunavanje nedostataka mineralnih krmiva i aminokiselina

%ME

MJ/kgSP

%Ca

%P

%Lizin

%Metionin

%

Kukuruz55,907,104,050.0220,1500,1450,10

Sojina sama29,103,1513,270,0580,1740,7680,168

Ulje3,301,0500000

Penica5,00,500,550,0030,0160,0160,009


Premix0,50

Rezervni prostor3,50

UKUPNO100,112,0019,000,0910,3670,970,30

POTREBE10011.90191,050,600,980,46

RAZLIKA0,10,10,00,9590,2330,010,16

5. Balansiranje kalcijuma i fosfora

X = stona kreda

Y = dikalcijum fosfat (Ca2HPO4)

X * 0,38 + Y * 0,28 = 0,959 X * 0,38 + 1,45 * 0,28 = 0.959

X * 0 + Y * 0,16 = 0,233 0,38 * X + 0,406 = 0,959

0,16 Y = 0,233 0,38 * X = 0,959 0,406

Y = 0,233 / 0,16 0,38 * X = 0,553

Y = 1,45 % DKP X = 0,553 / 0,36

X = 1,45 % stone krede

6. Balansiranje aminokiselina

Metionin Lizin

100 : 99 = X : 0,16 100 : 74,6 = X : 0,01

99 * X = 0,16 * 100 74,6 * X = 0,01 * 100

X = 0,167 % X = 0,014 %

7. Tabela 15. Konaan sastav smjese

%ME

MJ / kgSP

%Ca

%P

%Lizin

%Metionin

%

Kukuruz55,907,104,050,0220,1500,1450,10

Sojina sama29,103,1513,270,0580,1740,7680,168

Ulje3,301,0500000

Penica5,00,500,550,0030,0160,0160,009


Premix0,5

Stona kreda1,450,553

DKF1,450,4070,2320,165

Metionin0,167

Lizin0,0140,01

UKUPNO100,112,0019,001,050,5990,980,46

POTREBE10011,9019,001,050,600,98O,46

RAZLIKA0,10,10,00,00,010,00,O

Obrok za pilenke od 0-6 sedmica sa 21% sirovog proteina

8. Tabela12. Hemijski sastav i energetska vrijednost krmiva

SM

%ME

MJ/kgSP

%Ca

%P

%Lizin

%Metionin

%

Kukuruz87138,60,020,20,270,2

Ulje9936,80

Riblje ulje9212,4702,21,75,221,82

Sojina sama909,39442,250,62,830,62

Suncokretova sama905,442330,30,981,090,69

Metionin9999

Stona kreda9938

Lizin74,6

Premiks95


SM %ME

MJ/kgSP

%Ca

%P

%Lizin

%Metionin

%

Riblje brano50,623,50,140,0850,2610,091


Premiks1

Rezervni prostor6

UKUPNO160,864,980,1230,12910,310,122

POTREBE12,552110,4510,36

RAZLIKA11,6916,020,870,320,690,238

Potrebno u 82,0014,2519,531,060,390,840,28



Balansiranje proteina Kukuruz 8,6 24,47

Sojina sama

10,93

44

35,4


69,12 x 13 / 100 = 8,930,8 x 9,39 / 100 = 2,89(8,9 + 2,89) = 11,7935,4 : 24,47 = 100 : X X = 69,12 % sojine same

35,4 : 10,93 = 100 : X X = 30,8 % ulja

Smjesa 2. Sa 19, 53 % SP i > 14,25 MJ ME/kg


Sojina sama 44 19,53

Ulje 0

24,47

0

44

44 : 19,53 = 100 : X X = 44,38 % sojine same

44 : 24,47 = 100 : X X = 55,61 % ulja


44 x 9,39 / 100 = 4,1355,61 x 36,8 / 100 = 20,46( 4,13 + 20,46) = 24,59Smjesa 3. Balansiranje energije

Smjesa 1 11,79 10,34

24,59 2,46Smjesa 2

12,8

12,8 : 10,34 = 100 : X X = 18,78 % smjese 1

12,8 : 2,46 = 100 : X X = 19,21 % smjese 2

Preraunavanje udjela krmiva u smjesi:

Kukuruz 69,12 x 80,78 / 100 = 55,83 % 55,83 x 82 / 100 = 45,78 %

Sojina sama 30,8 x 80,78 / 100 = 24,88 % 33,40 x 82 / 100 = 27,38 %

44,38 x 19,21 / 100 = 8,52 % 33,4 % Ulje 55,61 x 19,21 / 100 = 10,68 % 10,68 x 82 / 100 = 8,75 %

81,91 %

Tabela 14. Izraunavanje nedostataka mineralnih krmiva i aminokiselina

%ME

MJ/kgSP

%Ca

%P

%Lizin

%Metionin

%

Kukuruz45,785,953,9370,0090,09150,12360,00915

Ulje8,753,2200000

Riblje brano 50,62 3,50,19250,14870,2610,0091

Sojina sama27,382,5712,040,6160,1650,7750,17


Premiks0,50,0441

Rezervni prostor8

UKUPNO99,9112,620,960,8310,448691,2080,219


X = stona kreda

Y = dikalcijum fosfat (Ca2HPO4) X * 0,38 + Y * 0,28 = 0,831 X * 0,38 + 1,45 * 0,28 = 0.12 X * 0 + Y * 0,16 = 0,448

0,16 Y = 2,8

Y = 0,784 % DKP X = 0,12 % stone krede12. Balansiranje aminokiselina

Metionin Lizin

100 : 99 = X : 1,2 100 : 94,6 = X : 1,2

99 * X = 1,2 * 100 94,6 * X = 1,2 * 100

X = 1,21 % X = 1,61 %


%ME

MJ / kgSP

%Ca

%P

%Lizin

%Metionin

%

Kukuruz45,785,953,93080,0090,091560,1290,009156

Ulje8,753,22

Riblje brano50,623,50,19250,14870,2610,0091

Sojina sama27,382,5712,0470,6160,1650,7750,1697


Premiks5


DKF2,80,7840,448

Metionin0,21

Lizin1,611,2

UKUPNO96,6512,620,961,660,892,40,2

14. Tabela12. Hemijski sastav i energetska vrijednost krmiva

SM

%ME

MJ/kgSP

%Ca

%P

%Lizin

%Metionin

%

Kukuruz138,60,020,20,270,2

Ulje36,8

Riblje brano12,4702,21,75,221,82

Sojina sama9,39440,250,62,830,62

Suncokretova sama5,442330,30,981,090,69

Metionin99

DKP2816

Stona kreda38

Lizin74,6


%ME

MJ/kgSP

%Ca

%P

%Lizin

%Metionin

%

Riblje brano50,623,50,110,090,260,09


Premiks0,5

Rezervni prostor8,5

UKUPNO170,784,490,120,110,290,11

POTREBE12,56170,80,40,750,27

RAZLIKA11,7812,50,680,290,460,16

Potrebno u 8314,915,070,810,340,550,19



Balansiranje proteina Kukuruz 8,6

28,92

Sojina sama 44

6,77

35,4

35,4 : 28,93 = 100 : X X= 81,72 % kukuruza

35,4: 6,77 = 100 : X X= 18,28 % sojine same Balansiranje energije u smjesi 1

81,72 x 13 / 100 = 10,6212,28 x 9,39 / 100 = 1,72

(10,62 + 1,72) = 12,34Smjesa 2. Sa 15,07 % SP i > 14,19 MJ ME/kg


Sojina sama 44 15,07

Ulje 0 28,93 26,18

4444 : 15,07 = 100 : X X = 34,26 % sojine same

44 : 28,93 = 100 : X X = 65,74 % ulja


34,26 x 9,39 / 100 = 3,2265,74 x 36,8 / 100 = 24,19( 3,22 + 24,19) = 27,41Smjesa 3. Balansiranje energije Smjesa 1 12,34 13,22

Smjesa 2 27,41 1,85

15,07

15,07 : 13,22 = 100 : X X = 87,73 % smjese 1

15,07 : 1,85 = 100 : X X = 12,27 % smjese 2 Preraunavanje udjela krmiva u smjesi:

Kukuruz 81,72 x 87,73 / 100 = 71,69 % 71,69 x 83 / 100 = 59,50 %

Sojina sama 18,28 x 87,73 / 100 = 16,04 %

34,26 x 12,27 / 100 = 4,2 % 20,24 % 20,24 x 83 / 100 = 16,8 %

Ulje 65,74 x 12,27 / 100 = 8,07 % 8,07 x 83 / 100 = 6,63 %

17. Tabela 14. Izraunavanje nedostataka mineralnih krmiva i aminokiselina

%ME

MJ/kgSP

%Ca

%P

%Lizin

%Metionin

%

Kukuruz59,57,75,1170,040,230,440,16

Sojina sama16,81,577,390,13440,0670,1260,045

Ulje6,692,46

Riblje brano50,623,50,040,0020,03750,0135


Premiks0,5

Rezervni prostor8,5

UKUPNO10012,56170,23840,31120,6260,2266

POTREBE10012,56170,80,40,750,27

RAZLIKA0000,560,080,130,05


X = stona kreda

Y = dikalcijum fosfat (Ca2HPO4)

X * 0,38 + Y * 0,28 = 0,56 X * 0,38 + 1,45 * 0,28 = 0.959

X * 0 + Y * 0,16 = 0,08

0,38 * X + 0,14 = 0,56 0,16 Y = 0,08

0,38 * X = 0,42 Y = 0,5 % DKP

X = 1,1 % stone krede

19. Balansiranje aminokiselina

Metionin Lizin

100 : 99 = X : 0,16 100 : 74,6 = X : 0,01

99 * X = 0,16 * 100 74,6 * X = 0,01 * 100

X = 0,167 % X = 0,014 %


%ME

MJ / kgSP

%Ca

%P

%Lizin

%Metionin

%

Kukuruz59,57,7355,1170,040,230,470,16

Sojina sama16,81,577,390,1340,60,20,045

Ulje6,632,46

Riblje brano50,623,50,040,0020,040,0135


Premiks0,5


DKF0,50,0040,002

Metionin

Lizin

UKUPNO10012,5416,990,240,80,750,23

POTREBE10012,56170,80,40,750,27

RAZLIKA00,020,010,560,400,04

5. Na osnovu duine ishrane i broja ptica za svaku fazu proizvodnje, izraunate potrebnu koliinu smjese.

U ovom projektu se radi o 28 000 pilenki, ako ishranu podijelimo na tri perioda ( 0-6 sedmice, 6-12 sedmice i 12-22 sedmine), do poetka noenja, to e izgledati ovako:

a) 0-6 sedmice ( 1dan x 90g x 28 000 pilenki = 2520000g x 35 dana=88200000g= 88200 kg

b) 6-12 sedmice (1 dan x 100 g x 28 000 pilenki =28 00000g x 35dana =98000000g=98000 kg

c) 12-22 sedmice ( 1 dan x110 g x 28 000 pilenki = 3080000g x 70 dana = 215600000g = 215600 kg.

Ukupno u periodu od 0-22 sedmice do poetka noenja jaja pilenke ( 28 000) pojedu 401800 kg. hrane.

6. ZakljuakIshrani i kvalitetu hrane za perad treba posvetiti posebnu panju. Izbalansiran obrok za perad predstavlja dobro zdravlje, brz rast i razvoj, bolju nosivost i dobru valjivost. Kao to ve znamo ishrana razliitih vrsta peradi zahtjeva drugaiji sadraj hranjivih materija. Ishrani pilenki za proizvodnju konzumnih jaja treba se posvetiti velika panja pri osiguravanju krmiva koja e se koristiti za balansiranje smjese. Krmiva koja se koriste trebaju biti u skaladu sa pravilnikom za stonu hranu. U sastavljanju smjesa za perad zabranjena je upotreba krmiva animalnog porijekla. U ovoj proizvodnji moe se da koristiti vie naina za sastavljanje odreene smjese. Koja e se krmiva koristiti zavisi od ekonomske koriste date proizvodnje. Dobro je poznato da je riblje brano znatno dobar izvor proteina ali isto tako da je i najskuplja komponenta. Obino se kao zamjena koristi dehidrirano brano lucerke jer pored velikog sadarzaja proteina sadrzi i znatne koliine ca, P. Lizina i metionina. Ishrana pilenki u odgoju podjeljena je na 3 faze. Faze su uslovljene razliitim sadrajem energije i proteina. Svaka faza zahtjeva odgovarajuu kombinaciju proteina i energije za kvalitetan razvoj pilenki. Koritena literatura

- Cmiljani, R., Ishrana ivine, Beograd, 1988.- engi S., Galijaevi- Pobri . , Handi R. , Muratovi S. , Vukalovi B. , Ishrana domaih ivotinja, Sarajevo, Studentska tamparija Univerziteta, 1997.- Domainovi M., Hranidba domaih ivotinja, Poljoprivredni fakultet, Osijek, 2006. - Grbea D. , Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjive vrijednosti krepkih krmiva, Zagreb, 2004- Domainovi M., Praktikum vjebi hranidbe domaih ivotinja, Osijek, 1999.- Jovanovi R. , Duji D., Glamoi D., Ishrana domaih ivotinja, Novi Sad, 2001.- Kalivoda M., Krmiva: sastav, hranjiva vrijednost i primjena u hranidbi domaih ivotinja, Zagreb, 1990-- Obraevi ., Osnovi ishrane domaih ivotinja, Subotica Beograd, 1973.

EMBED Word.Document.8 \s

EMBED Word.Document.8 \s

19,45

19,45

12,35

19,53

19,53

14,25

15,07

15,07

14,19

PAGE 2

_1272915662.doc

_1272915654.doc

projekat pilenke

Documents