slobodna bosna 882

DARKO ELEZ: IZVORNO SVJEDO^ANSTVO UBICE IZ LUKAVICE

I

www.slobodna-bosna.ba

ODLU^NABITKAZA @IVOT

ISPRAVNA-oglasi sedmica-880:ISPRAVNA-oglasi.qxd 17.9.2013 13:38 Page 1

ZDRAVSTVENI KARTONLIDERA SDA TIHI]U DIJAGNOSTICIRANE TRIMETASTAZE NA MOZGUMu~nina i vrtoglavica, s kojom seSULEJMAN TIHI] borio posljednjih desetakdana, nije uzrokovana trovanjem hranom,kao {to se u po~etku pretpostavljalo, negoje rije~ o metastazama raka na mali mozak;urednik „SB“ otkriva medicinsku dramu iosobnu borbu predsjednika Strankedemokratske akcije

[OKANTNA ISPOVIJESTDARKA ELEZAKAKO SMO UBIJALI, KRALI, OTIMALI[ef Posebnog odjela za organiziranikriminal Tuìteljstva BiH BO@OMIHAJLOVI] saslu{ao je prije godinudana u zatvoru u Sremskoj MitroviciDARKA ELEZA, optuènog za ~etiriubojstva, vi{emilijunske plja~ke, pranjenovca; „SB“ prva objavljuje sadràjElezovog iskaza koji pokazuje da je vo|azlo~ina~ke organizacije, spa{avaju}i sebe,postao najva`niji svjedok Tuìteljstva

PASO[I ZA BUDU]NOST “U[TEDA” SREDOJA NOVI]ASREDOJE NOVI], ministar civilnih poslovaBiH, na}i }e se pod istragom Tuìla{tvaBiH i SIPA-e zbog nezakonite i vanrednenabavke nekoliko stotina hiljada paso{akoji se ne}e mo}i “potro{iti” ni narednihpet godina; izvor Slobodne Bosne iz ovogministarstva otkriva koje je sve malverzaci-je Novi} po~inio

AMERI^KO-IZRAELSKIDIPLOMATA MERONGOSPODAR HA[KOG TRIBUNALANikada do sada izbor predsjednika Ha{kogtribunala nije izazvao toliko interesovanjejavnosti kao posljednji na kojem je reiz-abran sudac THEODOR MERON, koji senalazi u centru afere sa namje{tanjem oslo-ba|aju}ih presuda; na{ izvor iz Ha{kog tri-bunala obja{njava zbog ~ega je Meronovizbor za prvog ~ovjeka Me|unarodnog sudaza ratne zlo~ine sporan i za{to dovodi upitanje kredibilitet Tribunala u Haagu

EJUP GANI], GIPS, CHIPS,VIDEOCLIPSNOVÂNIK ZATVORENOG TIPA Privatni Univerzitet porodice Gani},Sarajevo School of Science andTenhnology (SSST), mo`da ispunjavasve smjernice i standarde akademsko-predava~ke zajednice, ali kada na reddo|e pla}anje, SSST i sampredsjednik Gani} ne ispunjavajuop}eprihva}ene poslovne standarde,nego se pona{aju kao kriminalnaorganizacija. O tome svjedo~i EsmaPavica, direktorica firme „Gipsal“, koja}e svoja potraìvanja od SSST-a ipredsjednika i rektora Ejupa Gani}amorati traìti sudskim putem

ISTINE I LA@IIZME\U POLITI^KIH I «NARODNIH»KUHINJAProf. dr. ESAD BAJTAL upravo je objaviosvoju devetu knjigu NEOFA[IZAM UETNO-FRAKU; u otvorenom i polemi~nomrazgovoru za na{ magazin ovaj pedagog,

psiholog, filozof i sociolog govori, izme|uostalog, o 85 multimilionera ove gladnezemlje koji u svojim etno-patriotskimdèpovima drè devet milijaradi dolara kojesu “zaradili” zdu{no rade}i na riskantnomposlu “za{tite vitalnog nacionalnoginteresa”

3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

20

24

28

34

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 3.10.2013 0:33

SLOBODNA BOSNA I 3.10.2013.4

KAJMAKOVI] I MARMELADA

Glavni operativac SIPA-eSla|an êrkeznagra|enupo{ljavanjemsina i k}erke Iako istraga protiv predsjednikaFederacije BiH @ivka Budimira nijepolu~ila o~ekivane rezultate, Sla|anêrkez, glavni operativac SIPA-ezaduèn za rukovo|enje tompovjerljivom operacijom, ipak jevi{estruko nagra|en. Inspektor êrkezbi na predstoje}oj proslavi jedanaestegodi{njice osnivanja SIPA-e trebaodobiti najvi{e policijsko priznanje,sprema se i njegovo unapre|enje uslu`bi, a usput je rije{io i problemzaposlenja djece. Sin inspektora SIPA-eSla|ana êrkeza nedavno je dobioposao na Aerodromu Sarajevo, i tozahvaljuju}i prijateljima iz SDP-a, ali idràvnoj tuìteljici Diani Kajmakovi}(sa kojom je blisko sura|ivao u istraziprotiv @ivka Budimira), ~iji je suprug {efCargo centra. Nakon sina, êrkez jeuspio zaposliti i k}erku, koja je kaopripravnica angaìrana na sarajevskomsudu. (S.M.)

Na sastanku sedmorke u Briselu 1.oktobra, kako se i moglo o~ekivati, nijeotklonjena nijedna od prepreka kojeblokiraju evropske integracije BiH, pa ipakse moè re}i da je sastanak u Briselu bioplodonosan. Ne zbog usvojenih i potpisanihprincipa na kojima }e se temeljiti budu}imodel izbora ~lanova Predsjedni{tva BiH idelegata u Dom naroda, jer su ti principiodranije poznati i op}eprihva}eni, negozbog ~injenice da se Evropska komisijajavno obavezala pomo}i bh. liderima upronalasku op}eprihvatljivog rje{enja.

Dogovor u Briselu nije izostao zbognesposobnosti bh. lidera da prona|uprihvatljivo rje{enje, nego zbog njihovogstraha da }e svako dogovoreno rje{enje biti(zlo)upotrijebljeno u bespo{tednomme|ustrana~kom obra~unu. Prijedlog SDAi HDZ-a o izboru ~lanova Predsjedni{tvaBiH popljuvan je u SDP-u i prije nego {to jeugledao svjetlo dana, ali nimalo druk~ijenije pro{ao ni onaj raniji prijedlog koji sunekoliko mjeseci ranije zdu{no predlagali ina sva usta hvalili ~elnici SDP-a i HDZ-a.

Oba ponu|ena prijedloga nudila susolidnu osnovu da se dorade i pobolj{aju udemokratskoj razmjeni argumenata, ali su obabrè-bolje pokopana zbog straha strana~kiholigarhija da bi politi~ki poeni mogli pripastirivalskom taboru. Lider SDP-a ZZlatkoLagumdìja nije oti{ao u Brisel da traìrje{enje za problem, nego da traì problem zaponu|eno rje{enje SDA i HDZ-a, svjestan dauspjeh TTihi}a i ^̂ovi}a, makar bio koristan zadràvu, nimalo ne bi koristio SDP-u. Dapa~e!

Iz vi{egodi{nje blokade nastaletragi~nim podjelama na bo{nja~kojpoliti~koj sceni mogu}e je iza}i na samojedan na~in: da se autorstvo za primjenupresude „Sejdi} i Finci“ pripi{e nekom sastrane, najbolje Evropskoj uniji, jer u tomslu~aju ne bi bilo ni pobije|enih niporaènih na politi~koj sceni BiH.

Po svemu sude}i, ovaj lokalni politi~kifeler napokon je prepoznat me|udu`nosnicima Evropske unije, koji }e senakon sastanka u Briselu aktivnije uklju~itiu politi~ku arenu BiH.

(A. Metiljevi})

Stranački lideri u Briselunisu tragali za rješenjem

nego za problemom

BH. LIDERI „PALI NA POPRAVNI“

MINI MARKET

NAZIRE SE IZLAZRje{enje za presudu Sejdi} - Finci mogu}e je prona}i uz anga`man evropskih posrednika

Diana Kajmakovi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 3.10.2013 0:01

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]

3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA5

KAZNENO-POKVARNIZAVOD

Direktor FUP-aDragan Luka~neredio istraguo bijeguDominikaIlija{evi}a izmostarskogzatvoraDirektor Federalne uprave policije(FUP) Dragan Luka~ naredio jepo~etkom tjedna otvaranje istrage kojabi trebala utvrditi kako je i pod kojimokolnostima iz BiH pobjegao DominikIlija{evi} Como. Inspektori FUP-a }e unarednim danima ispitati da li jeIlija{evi} na godi{nji odmor pu{tensukladno zakonskim propisima,odnosno, da li je u tom smislu bilopropusta u upravi Kazneno-popravnogzavoda Mostar. O~ekuje se, tako|er, dapolicijska istraga utvrdi kako se moglodesiti da osu|enik za ratne zlo~ine naprivremenoj slobodi boravi bez ikakvognadzora. Como je u intervju za Ve~ernjilist kazao da je na otok Vir kod Zadrado{ao jo{ 10. septembra, ali je vijest onjegovom bjekstvu slu`beno potvr|enatek osamanest dana kasnije, nakon {tose nije vratio u mostarski zatvor. Izfederalnog MUP-a najavljuju i da }e odhrvatskog pravosu|a i policije tra`iti dase Dominik Ilija{evi} odmah uhapsi,budu}i da u Republiku Hrvatsku nijedo{ao kao turista, nego kao bjegunacza kojim je raspisana crvenaINTERPOL-ova tjeralica. (S.M.)

MINI MARKET

Zlatni odbojkaši na kafi u Kantonu

Dragan Luka~

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 3.10.2013 0:01

Dvije-tri su se vlade u tri posljednje godine izmijenileu Sarajevskom kantonu, prvu demokratski izabranu,predvo|enu Socijal demo kratskom partijom BiH,

odmijenila je druga, ni{ta manje demokratski i legitimnovalidna okupljena oko stoèra predvo|eneg Strankomdemokratske akcije. U me|uvremenu (u meno-pauzi),kratko vrijeme postojala je improvizirana, lohotna,navrat-nanos sklepana prelazna kantonalna Vlada, u kojojje Radon~i}ev Savez za bolju budu}nost istisnuo SDA, pase tu pri{ljam~ilo, pri{lepalo jo{ nekakvog strana~kogsitni{a da se udjene u parlamentarnu ve}inu. Danas jednu,sutra drugu, prijepodne, {to bi rekao na{ mudri Vo|a AAlijaIzetbegovi}, ‘vamo, poslijepodne tamo.

Rezultati tih demokratskih turbulencija, strana~kih

preslagivanja, naduravanja, dogovora-odgovora, koa li -cijskih, da prostite, kurvanja mogao se vidjeti prije tri-~etiri dana: ki{a je padala, iz drveta i iz kamena, zamrznutje gradski prijevoz, hiljade ljudi, gra|ana Sarajevabauljalo je po ulicama, ~ekaju}i kakav-takav gradskiprijevoz „koji do}i ne}e“. Elektroprivreda BiH je odlu~ilaisklju~iti struju Gradskom saobra}ajnom preduze}u,hroni~nom, okorjelom neplati{i. Kako su se mijenjalekantonalne vlade, tako su se rotirale upravlja~ke imenad`mentske posade u GRAS-u. Najvjerovatnije je upravu sarajevski kantonalni premijer SSuad Zeljkovi} kadaje usred te saobra}ajno-tala~ke krize podvrisnuo: „„Ovo jeterorizam, ovo gra|anima Sarajeva ni agresori nisuradili“. Aludirao je Zeljkovi} na ~injenicu da je na ~elu„Elektroprivrede BiH“ revnosni aparat~ik, ljuti pripadnikLagumdìjine partijsko-energetske „jednosmjerne struje“Elvedin Grabovica. Tri miliona maraka je GRAS duàn

„Elektroprivredi“, obja{njava Grabovica i obe}avauklju~enje struje ~im se barem deseti dio toga duga uplatina ra~un javnog poduze}a na ~ijem je ~elu. I Grabovicaje, bez sumnje u pravu - struja, komunalije se morajupla}ati, do{la maca na vratanca. Nema vi{e {ale, gledanjakroz prste.

Uostalom, nije GRAS jedino javno poduze}e - `rtvatog poo{trenog reìma napla}ivanja struja -isklju~ena je struja, tako|er javnoj, isto tako

kantonalnoj firmi ZOI 84 koja grca u dugovima. Samo,postoji stanovit problem koji umanjuje vjerodostojnost irelativizira odlu~nost Elektroprivrede BiH i njezinogdirektora Grabovice - ZOI 84 je u financijski pakao i

du`ni~ku krizu u najve}oj mogu}oj mjeri uvaliomenad`ment koji je postavila Socijademokratska partijaBiH, predvo|en raskala{nim, razuzdanim `dera~em tu|ihpara, Lagumdìjinim zemlja~kim favoritom SSalkomHasanefendi}em. Menadèrom, koji je gdje se godpojavio u posljednjih tridesetak godina (Oslobo|enje,recimo), iza sebe ostavio finansijsku pusto{, jezivedugove i stotine jaransko-zemlja~ko-prijateljskiuposlenih besposli~ara. Da li bi se Grabovica usudioisklju~iti struju „ZOI-u 84“ da je i dalje na njegovom ~elu„poduzetnik i vizionar“, posrnuli strana~ki miljenikHasanefendi}? Bi, ali malo morgen!

Da li su radnici i uposlenici Gradskog saobra}ajnogpreduze}a `rtve politi~ko-strana~kih obra~una?Kratkoro~no, dnevno-pragmati~no da! Nikada se,zanikada „Elektroprivreda BiH“, odnosno njen„energi~ni“ direktor Grabovica ne bi usudili isklju~iti


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Problem javnih poduzeća u Sarajevskom kantonu, višedecenijski sis-temski zapuštenih, pljačkanih, opustošenih, očerupanih, u posljednje trigodine reduciran je i sveden na stranačko naguravanje, izbacivanje-ubacivanje, besmislenu premještaljku koja se na kraju, po pravilu iuredno, nemilosrdno fakturiše građanima. Znamo li zašto je, zbogčega, po kojoj ekonomskoj neminovnosti cijena vode u zadnjih dva-tri mjeseca povećana dvostruko, ako si priuštite redovnu higijenu, čaki trostruko

DVIJE SU SE VO\E ZAVADILE LIJEPO I ÎSTO MOJE SARAJEVOPi{e: SENAD AVDI]

„Ovo nema nigdje“, gun|ali su gra|ani Sarajeva ovgasili grijanje, zatvarali slavine na ~esmama

Iluzije:Iluzije.qxd 3.10.2013 1:25

struju trolejbusima i tramvajima, ostaviti na ulici stotine hiljadagra|ana, da je, kojim koalicijskim slu~ajem, ostala prethodnaupravlja~ko-menadèrska postava - koju je postavilaSocijaldemokratska partija BiH.

Sve je u pravu kantonalni premijer Suad Zeljkovi}, kada bijesnokonstatira da su gra|ani, jednostranom odlukom„Elektroprivrede BiH“ da ukine struju GRAS-u Sarajeva

„terorizirani“ gore i teè nego u vrijeme „agresije“. Nego, hajdemomalo da vidimo odakle nam dolazi premijer Zeljkovi}? Ni iz kakvogrealnog „samoodrìvog“ sektora, nego iz jo{ jednog javnog

kantonalnog poduze}a - „Toplana“, koje je godinama ni{ta manje ini{ta obzirnije teroriziralo, smrzavalo, „dràlo na ledu“ gra|aneSarajeva. Milioni nagomilanih, vi{egodi{njih dugova ostali su izadirektora Zeljkovi}a, prije nego {to se „toplo ljudski“ oprostio odradnika „Toplana“ i preuzeo premijersku funkciju u kantonalnojVladi.

Problem javnih poduze}a u Sarajevskom kantonu,vi{edecenijski sistemski zapu{tenih, plja~kanih, opusto{enih,o~erupanih, u posljednje tri godine reduciran je i sveden nastrana~ko naguravanje, izbacivanje-ubacivanje, besmislenupremje{taljku koja se na kraju, po pravilu i uredno, nemilosrdnofakturi{e gra|anima. Znamo li za{to je, zbog ~ega, po kojojekonomskoj neminovnosti cijena vode u zadnjih dva-tri mjesecapove}ana dvostruko, ako si priu{tite redovnu higijenu, ~ak itrostruko. Ne znamo, niti moèmo znati, osim ako vjerujemokantonalnom ministru za tu oblast ZZlatku Petrovi}u, „recidivisti“-povratniku u izvr{noj vlasti Kantona Sarajevo. Otprilike,

obja{njava ministar Petrovi}, do{lo je vrijeme da se vlast obra~unasa neodgovornim pojedincima i manjim grupama, koji sebi svakomalo dopu{taju luksuz da se kupaju, peru kosu, zube pa ~ak, uekstremnim slu~ajevima, zalijevaju cvije}e!

Predvidiva je i stra{na pri~a, stra{na zato {to je predvidiva iuobi~ajena, koju je, reklo bi se korektno i argumentirano,posljednjih dana eksploatirao Dnevni avaz - kako kantonalni

poslanik i federalni zastupnik DDamir ârdì} kontrolira, „nakanafi“ drì ministra iz svoje stranke (Radom za boljitak) EEmiraHrenovicu. Ko je ârdì}? Mu`, neke s pravom zaboravljene

pjevaljke lakih nota i strana~ke kolegice. Ko je Hrenovica? E, tone znam. Uglavnom nekakav jadnik koji je zahvaljuju}i „du`ni~kojkrizi“ duàn igrati kako mu glazbeno-muzi~ki {efovi diktiraju.

Kaè GGrucho Marks, onako izvorno marksisti~ki, dijalekti~ki,u jednom filmu: „To {to neko izgleda kao idiot, {to se pona{a kaoidiot, izgleda kao idiot, ne smije vas zavarati - on zbilja jesteidiot“.

Ne mislim pri tom ni na koga od gore pobrojanih individua -mislim, isklju~ivo, na gra|ane koji se ne voze gradskimsaobra}ajem, ne kupaju se, ne uklju~uju grijanje, plinsko,elektri~no, mazutsko, pokapaju svoje najmilije po basnoslovnimcijenama i uvijek na „{telu“ i „preporuku“...

Da, skoro zaboravih, kantonalni premijer Suad Zeljkovi} jepro{le nedjelje svog medijskog savjetnika iz „Toplana“ postavio zadirektora javnog poduze}a „Pokop“. Znam ~ovjeka i ni{ta protivnjega nemam - idealan izbor da baci posljednju lopatu zemlje kadaSarajlije optr~e posljednji krug (pakla/dèhenema). �


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

ove nedjelje dok su im ukidali gradski prijevoz,

STANJE REDOVNOTramvaj kren’o, ma nije kren’o


ÊTVRTAK, 26. SEPTEMBARStalna, vi{edecenijska ~itateljica „SB“,

tek joj je 85-90 godina, presretne me danasna cesti, pozdravlja kurtoazno: „„Pa nisamznala, sine, da si ti pomalo i ljepu{ka{t,vazda si mi se nekakav ~inio.“ Ruku nasrce, i meni...

PETAK, 27. SEPTEMBARNeka djevojka iz Slovenije, ne znam ni

ko je ni odakle joj broj mojeg telefona, aliima obavezuju}e prezime na koje se nesmijem oglu{iti - PRE[ERN, pi{emagistarsko-doktorsku studiju o, neisklju~ujem da sam krivo razumio,novinarima koji su „preìvjeli rat“, pa jeneko uputio i na mene. Druga jedna cura izMakedonije LjUBICA SPASKOVKAmagistrira-doktorira u Engleskoj na temusarajevski rock and roll prije i nakon rata,ili ne{to tako, pa i ona traì moju suradnju,mi{ljenje... Ni{ta mi od toga ne treba, mukami je, najradije bih to sve otka~io otfikario,odjebao, ali, nastojim biti u~tiv, pristojan,takti~an, nagodan. Citiram prof. ESADABAJ TALA koji u svojoj knjizi „NEOF A[I -ZAM U ETNO-FRAKU“ citira ruskogpis ca TTurgenjeva koji tvrdi da „postojeprilike u kojima je takti~nost neumjesna...gora od grubosti“.

SUBOTA, 28. SEPTEMBARU emisiji Reflex koju snimam na

televiziju OBN sijevnu (nam) raspravame|u dvojicom mojih gostiju, uglednihodvjetnika JOSIPA MUSELIMOVI]A iFAHRIJE KARKINA, oko toga da li bi onibranili MOMÎLA KRAJI[NIKA uHaagu. Karkin kaè da bi, Muselimovi}veli da ne bi NIPO[TO. Nije to maladilema, niti je jednostavna odluka, zadire uosobne, moralne, profesionalne, politi~ke,svjetonazorske aspekte.

Kolega SENAD HAD@IFEJOVI] jeve~eras na Face televiziji objavio intervjusa Kraji{nikom, presu|enim ratnimzlo~incem i sa svih strana ga (Senada)blate, vrije|aju, optuùju da je izdao„nacionalnu stvar“. Da li bih ja radio, iliobjavio intervju sa Kraji{nikom? Naravnoda bih, da mi se ukazala prilika.

Hiljadu je stvari sporno u Hadì fejzo vi -}e vim pitanjima, milion ih je proble -mati~no u Kraji{nikovim odgo vor ima.Meni se, me|utim, u~inio prili~no ljubak iiskren Kraji{nikov odnos prema liderimazara}ene (bo{nja~ke) strane: sve najljep{e,ili ni{ta ru`no, Momo zbori o ALIJIIZETBEGOVI]U i HARISU SILAJ D@I -]U.

„Kraji{nik je ~estit srpski politi~ar i~ovjek od rije~i, odgovoran, doma}in“,{okirao me je u prolje}e 1994. HarisSilajdì} nakon {to se vratio sa mirovnihpregovora u @enevi. Nisam se ni sabrao, a

Haris nastavlja, ne prekida: „„Sada da meKraji{nik pozove da odem na Pale, oti{aobih bez ikakvog straha da se ne}u vratiti.“

NEDJELJA, 29. SEPTEMBARU dva dana u zagreba~kom Jutarnjem

listu dva razli~ito intonirana teksta onajnovijem ~udu iz Me|ugorja - svijetle}ojGospi. Ju~er se pisac ANTE TOMI] sa timnajnovijim hercegova~kim vjersko-turisti~kim fenomenom zajebava, {to i nijeosobito te{ko, a danas se njegov kolegaTOMISLAV ÂDE@ bacio na mnogozahtjevniji posao - problematiziranje „njenesvjetlosti Gospe“ u {irem poslovnom,nacionalnom, transregionalnom kontekstui ozra~ju. Da nema nedotupave, klasi~nepurgerske, {ablonizirane, kanoniziranepovr{nosti, pretencioznih frljoka iz vi{egstaleà („Bo{njaci imaju nogometnureprezentaciju, Srbi srebreni~ke jame aHrvati - Gospu“) radije bih potpisaoâdeòv nadahnuti „mini esej“ negoliTomi}evu rutinersku, predvidivuzajebanciju.

Ukazanje me|ugorske Gospe od prijetrideset i kusur godina i sve {to taj fenomenprati i oboga}uje ga, milioni posjetitelja,hodo~asnika, razvoj najprije malog, potomsrednjeg i na kraju ogromnog biznisa,neporeciv je dokaz vitalnosti, duhovne,poslovne, materijalne i sveke druge Hrvatasa hercegova~kog kr{a.

Vele mi da se priprema i novo,senzacionalno ~udo, do sada nevi|eno uMe|ugorju: UKAZANJE FISKALNEKASE!

PONEDJELJAK, 30. SEPTEMBARêtiri-pet va`nih stvari se danas desilo u

regionu, pa da ne bih svako malo pr~kao podobro na~etom daljinskom upravlja~u, vrtiopo razli~itim televizijama, opredijelim sezaustaviti na Al Jazeeri Balkans,basnoslovno, nemjerljivo skupommedijskom(?) projektu koji bi trebaoinformativno integrirati prostor tzv.Zapadnog Balkana. Vjeruju}i da }u tusaznati sve {to me zanima.

U prvih pola sata, koliko sam izdurao,bio sam teroriziran desetominutnim „live“uklju~enjem u blebetanje, ritualno pos ipa -nje pepelom, ministra vanjskih poslovaSirije u Ujedinjenim narodima; potom jeuslijedio podjednako dug i ni{ta manjezamorno irelevantan prilog „sa licinogmjesta“ iz Turske o ustavnim promjenamakoje je predloìo tamo{nji premijer TTayyibErdogan. Potom slijedi red Somalije, panered Iraka, bombe u Pakistanu, stanje uSomaliji, sranje u Nigeriji, sve garniranovi|enjima i procjenama „uvaènihanaliti~ara“.

A ja sam sam èlio samo znati je liproradio gradski prevoz u Sarajevu, {ta je

na po~etku odbrane kazao u zagreba~kojsudnici IVO SANADER, {ta jeTOMISLAV NIKOLI] kazao o zabrani„Parade ponosa“, a {ta HASHIM THACHIo predstoje}im lokalnim izborima naKosovu, NENAD ÂNAK o promjenivlasti u Vojvodini.

Je li „Al Jazeera Balkans“ sporna zato{to je jednosmjerno tendenciozna? Nije!Upitna je zato {to ne valja, ni Bogu, akamoli Allahu... Barem danas.

UTORAK, 1. OKTOBARGenijalna je kadrovska politika

{panjolskog nogometnog kraljevskog klubaReal Madrida - u samo 5-6 godina uspjelisu otjerati dvojicu ponajboljih evropskihnogometa{a - Nizozemca ARIANAROBENA i (turskog) Nijemca MESUTAOZILA. Ovaj posljednji ve~eras jedemolirao Napoli, onaj prvi blista kaonikada. GGaret Bale, jednonogi Vel{anin i„poslovi{no radi{ni“ LLuka Modri}, nekadaubita~ni tandem mrljavog, tradicionalnopetog-{estog Tottenhama na jednu, a„bajernovac“ Roben i „arsenalovac“ Ozilna drugu stranu; ba{ mora{ imati izraènnetalenat, drskost, |on-obraz... dapogrije{i{ u odabiru.

SRIJEDA, 2. OKTOBAR Ne postoji ni{ta u vezi sa stra{nim

doga|ajima u Vi{egradu iz prolje}a 1992.godine {to nisam saznao, ili poku{aosaznati, pro~itao, pogledao, saslu{ao.Proìvio. Otplakao. Odbolovao. Kako suspontano organizirani Srbi u prvomodbrambenom naletu pobili, poklali,popalili sve {to je „tursko“. Kako glavnidèlati nisu bili monstrumi LLuki}i, Milan iSredoje, osu|eni u Haagu, nego je cijeluoperaciju vodio komandant Titovouì~kogkorpusa MMilan Torbica (vjerovatno jekrepala ta mrcina) koji je iz Isto~neHercegovine (Nevesinja) u rano prolje}e‘92. prekomandovan u odbranu vjekovnihsrpskih ognji{ta uz obalu Drine.

Zato se pla{im, strepim, oklijevampogledati film, nezgrapnog, pateti~no-neprobavljivog, (valjda) marketin{kognaslova „Za one koji ne mogu da govore“,redateljice JASMILE @BANI]. Zasnovanje film na pri~i stanovite, na~itane,dobronamjerne, ali povr{ne,avanturistkinje iz Australije koja 15 godinanakon masovnog pokolja Bo{njaka uVi{egradu nema pojma ni o ~emu pa tekkada do|e u hotel „Vilina Vlas“ saznadneda je to bilo ratno mu~ili{te. Sve bih dao dagrije{im, ali ne vidim kako se ozbiljnapri~a moè izgraditi na pogre{nom,povr{nom pred lo {ku. Preozbiljan se zlo~inu Vi{egradu desio da bi se prepustioavanturistima i bestalentima, vje{timbera~ima novca...


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI



NE PREDAJ SE, NIVES

Tuìteljica NivesKanev~evzaprimila idrugu prijavuprotiv na~elnikaStari GradIbrahimaHadìbajri}a Glavna kantonalna tuìteljica uSarajevu Nives Kanev~ev na{la se unimalo ugodnoj situaciji nakon {to jenedavno zaprimila novu kaznenuprijavu protiv na~elnika sarajevskeop}ine Stari Grad IbrahimaHadìbajri}a. Prijavu protivHadìbajri}a Kantonalnom tuìteljstvu uSarajevu navodno je podnijela grupavije}nika u Op}inskom vije}u StariGrad, koji su na~elnika optuìli zazlouporabu slu`benog poloàja i prijegodinu dana. Tada je kaznena prijavaproslije|ena kantonalnom tuìteljuSaninu Boguni}u koji ni poslijedvanaest mjeseci nije otvorio slu`benuistragu. No, kako je Boguni}, ume|uvremenu, u Op}ini Stari Gradzaposlio svoju suprugu (?), njegova je{efica Nives Kanev~ev, zbog sukobainteresa, morala predmet ustupitidrugom tuìtelju. (S.M.)

MINI MARKET

Rajko Vasi}, biv{i generalni a potomizvr{ni sekretar SNSD-a, najavio je pot-puni razlaz sa SNSD-om. Vasi}Dodikovoj stranci zamjera {to ga uposljednjih nekoliko mjeseci reìmskimediji u RS-u izbjegavaju, a kako tvrdeupu}eni, nezadovoljan je i stanjem ustranci i pona{anjem pojedinaca izSNSD-a zbog ~ije bahatosti i kriminala jeova stranka izgubila ugled u javnosti.Udarna pesnica SNSD-a, koji je na

Dodikov nagovor podnio ostavku zato {toje na svom blogu studente nazvao kopi-ladima, nedavno je {efu SNSD-a rekao daje u toj mjeri razo~aran stanjem u SNSD-u da je spreman vratiti ~lansku knjiìcu.Nije Vasi} zaboravio da pomene svojeosmogodi{nje zasluge u “pljuvanju udalj”na koga god je Dodik pokazao prstom.Dodik ga je, tvrde upu}eni, ipak zamolioda svoj odlazak odgodi za “bolja vreme-na”. (M.D.)

PLJUVAĆEMO SE JOŠ

Dodik zamolio Vasića daodlazak iz SNSD-a odgodi

za “bolja vremena”

Nakon {to je webportal “SlobodneBo sne” u utorakobjavio pri~u omalom HHajru dinuKamenja{u iz Vare{akojem je posljednjaèlja da upoznanogometa{a ZlatanaIbrahimovi}a, medijiu BiH, pa u regionu,a onda i cijelojEvropi su se ujediniliu jednom - da pri~ado|e do Zlatana i dase ispuni èljadje~aka kojem ljekaridaju slabe {anse zapreìvlj a vanje.

O svemu su nasobavijestili prijateljiiz Njema~ke, nakon ~ega smo objavili tekstposlije kojeg su nam se javili mnogi nude}ipomo} u traènju kontakta Zlatanovogmenadèra. Pri~a je do{la do Zlatana i nakonme~a PSG - Benfica dogovori}e se detaljioko njihovog susreta. Porodica je spremna naput tamo gdje Zlatan javi. Kako kaù, èlja

malog Hajrudina je daodgleda Zlatanovuutakmicu i da se prijeili poslije s njim sus-retne.

“U kontaktu smos menadèrom Zla -tana, sve je jo{ neizv-jesno, i molim medi-je da ne prenose da}e Zlatan do}i uSarajevo, on to nijerekao niti je toHajrudinova èlja,Hajrudinova èlja jeda ode kod njega igleda utakmicu”,kaè Tevhida TeaReki} koja je prekosvoje FB stranicepokrenula akciju o

kojoj su nas obavijestili prijatelji izNjema~ke nakon ~ega smo objavili pri~ukoja je na kraju do{la i do {vedskogAftonbladeta. Zamolila je ljude da prestanuslati mailove Zlatanovom menadèru, jerve} zna za pri~u i dogovara se susretdje~aka s nogometnim idolom. (A.P.)

SUSRET S IDOLOM

Kako je Zlatan Ibrahimovićsaznao za posljednju želju

malog Hajrudina

Hajru din Kamenja{

Nives Kanev~ev

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 2.10.2013 23:58

PRO ET CONTRA


VLADIN NEDODIRLJIVISEKTOR

Federalni premijer NerminNik{i} zaustavio kontrolunevladinog sektoraKako nezvani~no saznajemo, planom iprogramom rada Finansijske policije za2011. godinu bila je predvi|enaopse`na kontrola nevladinog sektora.Plan i program rada poslat je nausvajanje resornom ministarstvufinansija a odatle je kasnije proslije|enVladi FBiH. Ve}ih primjedbi nije bilo, alikada se do{lo do kontrole nevladinogsektora nastupio je haos. Prvi jereagovao premijer Nermin Nik{i}, kojije traìo da se ta ta~ka bri{e iz plana iprograma rada Finansijske policije, aNik{i}ev „ultimatum“ poja~an je ipritiskom me|unarodne zajednice,odnosno pojedinih ambasada kojeizda{no finansiraju nevladin sektor.Tako je propao poku{aj Finansijskepolicije da uvede bilo kakvog reda ufinansijski, i na svaki drugi na~in,raskala{en nevladin sektor. „Kad smo~e{ljali i zatvarali humanitarneorganizacije sa arapskimpredznakom, to je bilo normalno io~ekivano, a danas se bilo kakavpoku{aj kontrole NGO-a tuma~i kaonapad na gra|aske slobode,demokratiju, dràvu...“, bio je komentaruposlenika Finansijske policije nakonbrisanja kontrole nevladinog sektora izplana i programa rada ove institucije u

MINI MARKET

BERIZ BELKI]

PoslanikStranke za BiH

DA/NEMi{ljenja sam da }esedmorka rije{iti pitanjepresude Sejdi}-Finci.Name}e mi se drugo pitanje,a to je kako }e se rije{iti tajproblem. Bojim se da rje{enjene}e biti dobro za BiH.

AHMED @ILI]

Advokat

DA/NEDosada{nji neuspjesipotvr|uju da provo|enjepresude „Sejdi}-Finci“ o~itonadilazi institucije BiH, kao injene politi~are.Predizborno vrijeme, potre-ba politi~ara da izbjegnueventualne sankcije, a iiskustva u sli~nim situacija-ma - razlog su za skepti-cizam da li }e nakon 10.

oktobra „sedmorka“ razli~itotuma~iti dogovoreno.

MIRO LAZOVI]

PotpredsjednikSDU-a

DA/NEUkoliko budu pod pritiskom[tefana Fuelea, ondavjerujem da }e se do 10.oktobra rije{iti problempresude. Ukoliko sedmorkabude rje{avala problemisklju~ivo izme|u sebe,mi{ljenja sam da ne}e rije{itiproblem presude Sejdi}-Finci.

SA[A MAGAZINOVI]

Predsjednikkluba SDP-a uPredstavni~komdomu

DA/NESmatram da jepreambiciozno re}i da }ese u sedam dana upotpunosti rije{iti problem,ali se svakako moè u~initi

zna~ajan iskorak.

ASIM MUJKI]

Profesor FPN-a

NENe vjerujem da }e se rije{itiproblem presude Sejdi}-Finci jer onapodrazumijeva tektonskepromjene Dejtonskogsporazuma i na~ina na kojise u BiH grabi politi~kavlast i donose odluke.

ADIS ARAPOVI]

Politolog

NESedmorka do 10. oktobrane}e rije{iti problem presudeSejdi}-Finci jer ne vidim dase radi na rje{avanju presudeve} na zadovoljavanju nekihpoliti~kih ciljeva pojedini~nihpoliti~kih stranaka i njihovihlidera.

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

Vjerujete li da će sedmorka do 10. oktobrariješiti problem presude Sejdić-Finci?

Priredila: Ma{a ]osi}

Nermin Nik{i}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 2.10.2013 23:59

Usrijedu, 2. oktobra, predsjednikSDA SSulejman Tihi} napustio jeKlini~ki centar Univerziteta uSarajevu i posebnim avionomnamijenjenim za medicinsku

evakuaciju otputovao u Heidelberg nahitnu operaciju tumora. Kako se radi ovrlo zahtjevnom operativnom zahvatu,kome }e prethoditi detaljne medicinskepretrage, uklju~uju}i i biopsiju tumorskihstanica na malom mozgu, termin operacijejo{ nije preciziran, no poznato je da }e seoperacija izvesti na presti`noj njema~kojklinici Heidelberg University Hospital, nakojoj je Tihi} ve} boravio u martu ovegodine kada su mu odstranjeni benignipolipi s plu}nih krila.

Sarajevsku bolnicu Tihi} je napustio usrijedu oko 15 sati, u pratnji sestreRusmire, koja se ni trenutak nije odvajalaod svog brata tokom trodnevnog boravka uko{evskoj bolnici. Tihi} je iza{ao nanogama, mada se tokom prethodnih danaboravka u bolnici u nekoliko navratasru{io poku{avaju}i oti}i do kupatila. Danpred polazak u Njema~ku po~eo je primatisteroide koji su ga osovili na noge, alinedovoljno da otputuje redovnomavionskom linijom ili automobilom u Nje -ma ~ku.

POVJERENJE U NJEMA^KE DOKTOREZa kliniku u Heidelbergu Tihi} se

odlu~io iz dva razloga: najprije zato {to seradi o vrhunskoj klinici koja je me|uprvima u Evropi usavr{ila tehniku neinva -n zi vne operacije tumora uz pomo} sajber

noà (cyber knife), a potom i zato {to seve} lije~io na ovoj klinici i uspostaviokontakt s tamo{njim medi cins ki m oso -bljem.

Jedna od tri metastaze na malommozgu smje{tena je na vrlo osjetljivom ipri tome nepristupa~nom mjestu pa bioperacija klasi~nom metodom - hirur{kimskalpelom - bila iznimno rizi~na. Naklinici u Heidelbergu takve vrste operacijaizvode se sajber noòm (cyber knife) koji,umjesto klasi~nog skalpela, snopovimaradijacije vrlo precizno poga|a malignestanice bez o{te}enja okolnog zdravogtkiva. Naravno, ni sajber no` nijesvemogu}, ni on ne moè izmijenitiprirodu bolesti, ali puno uspje{nije moèusporiti ili potpuno zaustaviti njenonapredovanje.

Zdravstveno stanje lidera SDA Sule j m -

a na Tihi}a naglo se pogor{alo prije desetakdana. Stalne mu~nine i povremenevrtoglavice Tihi} je u prvi mah pripisivaotrovanju hranom, pa se prvih nekolikodana poku{avao lije~iti ~ajevima i medi -kamentima iz „ku}ne apoteke“. Ljekarimase obratio tek desetak dana kasnije, unedjelju, 29. septembra, kada su gau~estale vrtoglavice prikovale za krevet.

Ve} dan nakon {to je smje{ten naKlini~ki centar Univerziteta u Sarajevu,lije~ni~ki konzilij uspostavio je dijagnozu- metastaza tumora na malom mozgu.

U PET GODINA 12 OPERACIJATokom posljednjih {est godina u

zdravstveni bilten Sulejmana Tihi}aupisano je ~ak 12 hirur{kih intervencijaizvedenih pod punom anestezijom, odkojih su dvije, me|usobno neovisne


ZDRAVSTVENI KARTON LIDERA SDA

Tihi} se opredijelio za Heidelberg University Hospitalzbog ~udotvornog sajber noà

Mučnina i vrtoglavica, s kojom se SULEJMAN TIHIĆ borio posljednjih desetak dana, nije uzrokovana trovanjem hranom, kao što se u početku

pretpostavljalo, nego je riječ o metastazama raka na mali mozak; urednik „SB“ otkriva medicinsku dramu i osobnu borbu predsjednika

Stranke demokratske akcije

TIHI] OTPUTOVAO NA HITNUOPERACIJU U HEIDELBERG!

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

OPTIMISTI^NE PROGNOZESulejmana Tihi}a je iz bolnice Ko{evo ispratio [efkonzilija prof. dr. Ismet Gavrankapetanovi}

ASIM:TEKST osnova.qxd 2.10.2013 23:31

operacije, najprije kuka a potom i tumoradebelog crijeva, bile izrazito te{ke ikomplicirane, pra}ene dugim i bolnimpostoperativnim lije~enjem i oporavkom.Krajem augusta 2007. godine, Tihi}u jeoperiran kuk koji je te{ko ozlijedio mjesecdana ranije sudjeluju}i na memorijalnomMar{u mira posve}enom `rtvama sre bre -ni~kog genocida. Radilo se zapravo oranijoj ozljedi kuka koju je Tihi}„reaktivirao“ dugim pje{a~enjem po te{kojstazi. Operacija na Ortopedskoj klinicisarajevske bolnice Ko{evo, koju je izveodr. IIsmet Gavrankapetanovi}, trajala jepunih pet sati, a postoperativni oporavak, sneiz bje`nim i bolnim fizikalnim tera pi ja -ma, potrajao je vi{e od tri mjeseca.

Nekoliko mjeseci nakon uspje{neoperacije kuka suo~io se s najte`imtrenucima u svom `ivotu: na sarajevskojInternoj klinici bolnice Ko{evo dijag -


TIHI]U DIJAGNOSTICIRANE TRI METASTAZE NA MOZGU

��

Septembar 2007. godine: Operacijakuka na Klini~kom centru Univerziteta uSarajevu

Mart 2008. godine: Dijagnosticirantumor na debelom crijevu

April 2008. godine: Operacija tumorau Ljubljani

Juli 2011. godine: Obnovljeno lije~enjekemoterapijom

Mart 2013. godine: Operacija polipana plu}nim krilima

Septembar 2013. godine:Dijagnosticirane tri metastaze namalom mozgu

HISTORIJA BOLESTISULEJMANA TIHI]A

PODR[KA PORODICESulejman Tihi} je u Njema~ku otputovao u pratnji sestre Rusmire


nosticiran mu je tumor debelog crijeva.Nekoliko dana kasnije, dijagnoza jepotvr|ena i na tuzlanskom Klini~komcentru. Tuzlanski lije~nici preporu~ilisu Tihi}u da se o bolesti konsultira i snjihovim nekada{njim studentom dr.Ibrahimom Edhemovi}em, koji je spe -cijalizirao tumor debelog crijeva i spadau red vode}ih hirurga presti`nogOnkolo{kog instituta Ljubljana.

DOMETI SAJBER NO@AOperacija tumora u Ljubljani, koju je

predvodio dr. Ibrahim Edhemovi}, trajalaje punih devet sati i, prema kasnijimnalazima, obavljena je na besprijekoran

na~in. Kona~nu pobjedu nad opakombole{}u Tihi} je zaklju~io nekolikomjeseci kasnije nakon provedene ra dij -ske, a potom i vrlo traumati~ne kemo -terapije.

Na svim kasnijim pregledima nalazi subili besprijekorni, s izuzetkom jednognalaza s po~etka 2011. godine, kada jeregistrirana blago povi{ena vrijednosttumorskog markera. Nakon ponovljenekemoterapije, nalazi su bili besprijekornisve do po~etka februara ove godine kadasu na Tihi}evim plu}ima otkrivenonekoliko polipa, dobro}udnih izraslina izkojih se, ipak, mogu razviti zlo}udnitumori. Da se to ne bi desilo, vrlo je va`noblagovremeno otkriti i odstraniti polipe.Tihi} je imao tu sre}u - polipi na njegovimplu}ima okriveni su i odstranjeni u ranojfazi, a operacija je izvedena na njema~kojklinici Heidelberg University Hospital.Kasnijom histo-patolo{kom analizomtkiva utvr|eno je da su odstranjeni polipibili benigni.

U razmaku od samo {est mjeseci, Tihi}je primoran ponovo zatraìti intervencijunjema~kih doktora s Heidelberg Unive -rsity Hospitala. Ponovo }e le}i pod no`, aliovoga puta, ako je za utjehu, pod tzv.sajber no` koji je neuporedivo precizniji isigurniji od klasi~nog hirur{kog noà. �

SLOBODNA BOSNA I 3.10.2013.

ZDRAVSTVENI KARTON LIDERA SDA

�

Nakako istovremeno kada je lider SDASulejman Tihi} zastraìo pomo} sara -jevskih lije~nika, na Klini~kom centru Uni -ver ziteta u Sarajevu stavljen je u upotrebunajmoderniji dijagnosti~ki aparat u regijiPET/CT, koji je osobito koristan kod

precizne lokacije tumora i procjene u~inkaprovedene terapije.

Sticajem okolnosti, Tihi} je bio prvipacijent kojem je dijagnoza uspostavljenauz pomo} ovog pravog ~uda modernetehnike. �

DIJAGNOSTI^KO ÛDO

Tihić prvi pacijent pregledan naPET/CT-u

14

Do povratka Tihi}a iz bolnice ipostoperativnog oporavka, koji bi mogaopotrajati najmanje mjesec dana, Strankomdemokratske akcije rukovodit }e zamjenikpredsjednika Bakir Izetbegovi}. SDA jejedina partija u BiH koja je, uz pred sjed -nika i nekoliko dopredsjednika, uvela ifunkciju zamjenika predsjednika koji,prema odredbama strana~kog Statuta,predsjednika mijenja po auto ma ti zmu, u

slu~aju kada je pred sjed nik iz nekograzloga sprije~en u obavljanju strana~kihaktivnosti.

Na strana~koj konvenciji odrànoj umaju pro{le godine, vrh SDA formalno jelegalizirao svojervsno unutarstrana~kodvovla{}e Tihi}a i Izetbegovi}a, {to sepokazalo kao prili~no efikasan na~inrje{evanja konflikata me|u strana~kimfrakcijama. �

NEMA POTRESA U STRANA^KOM VRHU

Izetbegović privremeno na čelu SDA

NAJMODERNIJA MEDICINSKAOPREMATihi} }e u Njema~koj le}i pod sajber no`

DIJAGNOSTI^KA REVOLUCIJAKCUS se svrstao u red malog broja klinikau regiji koje posjeduju PET/CT


Te{ka financijska kriza u kojoj sena{la Vlada Hercegova~ko-neretvanske ùpanije nije odve}utjecala na premijera DDenisaLasi}a (HDZ) i njegove kolege

ministre da, nastavljaju}i praksu svojihprethodnika, zapo{ljavaju nove dràvneslu`benike. Premda je u mandatu ranijegpremijera SSre}ka Borasa (HDZ 1990)zaposleno ~ak 400 slu`benika inamje{tenika, ~ini se kako nepotizmu uùpanijskim institucijama i javnimpoduze}ima nema kraja. Predstavnici sunove-stare vlasti u Hercegova~ko-neretvanskoj ùpaniji, naime, u posljednjedvije godine primili na desetke novihuposlenika, uglavnom njihovih ro|aka istrana~kih kolega, koji su posao dobili a daza njihova radna mjesta nikada nijeraspisan javni natje~aj.

Kada je posrijedi zapo{ljavanje rodbinelokalnih HDZ-ovaca, me|u ùpanijskiminstitucijama prednja~i Zavod zdravstvenogosiguranja. Iako dugovanja Zavoda iznoseoko 60 milijuna KM, za direktora RRaduBo{njaka to nije predstavljalo smetnju danedavno zaposli suprugu svog brata, VVi{njuBo{njak. Osim za snahu, direktor Bo{njakje u Zavodu zdravstvenog osiguranja HN@

na{ao slobodno radno mjesto i za AAnituRoso, k}erku njegovog strana~kog kolegeMarina Topi}a, koja je postavljena zarukovoditeljicu Ureda za kvalitetu.Prethodno je Rade Bo{njak zaposlio IIvankuDrma~, svastiku partijskog {efa DDraganaôvi}a, koja rukovodi internom revizijom.Biv{a direktorica Zavoda zdravstvenogosiguranja LLela Arapovi}, koja je na tufunkciju imenovana kao kandidatkinjaHDZ 1990, ranije je primila zeta DDarija[ili}a (supruga njezine sestre), sinatada{njeg ùpanijskog premijera Sre}kaBorasa, te k}erku i sestru nekada{njegzamjenika direktora Federalnog zavoda zamirovinsko i invalidsko osiguranje IIvanaRogi}a. Zauzvrat je Rogi} u Zavod MIOzaposlio njezinog supruga @@eljkaArapovi}a.

Tajnica Vlade u Mostaru MMirsada [utasvoju je k}erku smjestila u ùpanijskoMinistarstvo zdravstva, a kao protuusluguministru MMladenu Bo{kovi}u u Zajedni~kuslu`bu Vlade primila njegovog ro|aka.Zastupnik Stranke za BiH u @upanijskojskup{tini AArif Jelovac je kod strana~kogkolege, biv{eg ministra turizma u VladiHN@ SSamira Sunagi}a, zaposlio suprugu,dok je raniji ministar pravosu|a MMumin Isi}(SDA) k}erki na{ao posao u Veterinarskomzavodu.

No, da zapo{ljavanja po rodbinskim i

strana~kim vezama ne manjka ni u gradskojadministraciji dokazuje primjer biv{eggradona~elnika Mostara HHamdije Jahi}a.Njegova je k}erka IIris Jahi} postavljena zazamjenicu pravobraniteljice grada Mostara,iako prethodno nije imala nikakvog radnogiskustva. Predsjednik Gradskog vije}aMostara MMurat ]ori} sina je zaposlio uAgenciji za pruànje usluga u zra~nojplovidbi BiH, gdje radi i svastika njegovogstrana~kog kolege, generalnog tajnikamostarske SDA SSalema Mari}a. U istojdràvnoj Agenciji (~ije se sjedi{te nalazi uMostaru) radi i zet Dragana ôvi}a.Dodajmo tome kako je gradski vije}nikMari} svojoj èni na{ao radno mjesto umostarskoj poslovnici BH Telecoma — uistoj je kompaniji zaposlena i generalnatajnica Kantonalnog odbora SDA AAmela]ati}. U BH Telecom se, tako|er beznatje~aja, zaposlio i predsjednikKantonalnog odbora SDP-a, zastupnikAner @uljevi}, koji je ostatak rodbinezbrinuo u javnim poduze}ima podkontrolom njegovih strana~kih kolega.[uru je zaposlio u Hidroelektranama naNeretvi, a svastiku u Javnom poduze}uAutoceste Federacije BiH, gdje je bezkonkursa primljen i ro|ak @uljevi}evogstrana~kog kolege NNerina Dizdara,zastupnika SDP-a u Skup{tini Hercego va -~ko-neretvanske ùpanije. �


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Stranački prvaci u Hercegovini konačno postigli kompromis

Predstavnici SDA, HDZ-a i SDP-a dogovorili rasporedrođaka i stranačkih kolega u kantonalnim institucijama i

javnim poduzećima

DR@AVNA SLU@BA ZA SNAHE, ZETOVE, SVASTIKEPredsjednik SDP-a u Mostaru Aner @uljevi} posao u BH Telecomu dobio bez javnog natje~aja, direktor Rade Bo{njak u ZZO zaposlio svastikuDragana ôvi}a

Skandal:Skandal.qxd 3.10.2013 0:29

Mjesec dana nakon {to jeTuìteljstvo BiH podiglooptu`nicu protiv tridesetak~lanova kriminalne organi -zacije DDarka Eleza, koji se

terete za najteà kaznena djela: ubojstva,oruàne plja~ke, razbojni{tva, pranjenovca, iz zatvora u Sremskoj Mitrovicioglasio se i njihov nekada{nji vo|a. Upismu upu}enom sarajevskom tjednikuDani, napisanom istog dana kada jeApelacijski sud u Beogradu odbio molbubh. pravosu|a za ustupanje kaznenoggonjenja Darka Eleza, taj je kriminalacoptuìo dràvnog tuìtelja BBoù Miha j lo vi -}a i inspektore Dràvne agencije za istragei za{titu (SIPA) da su podmetanjem dokaza,laìma i manipulacijama njegove neka da -{nje ortake okrenuli protiv njega samoga.

GLEDAO SAM U CVIJANA KAO U BOGANavode}i kako su {ef Posebnog odjela

za organizirani kriminal i korupcijuTuìteljstva BiH Mihajlovi} i inspektoriSIPA-e zloupotrijebili njegovu dobru voljui spremnost da sura|uje u istrazi (?), Eleztvrdi da slu`bena zabilje{ka napisanaposlije zajedni~kog sastanka nije aute nti -~na. „„[ezdeset posto je laì, a 40 postoistina“, poru~io je Darko Elez i dodao kakonjegovi odvjetnici posjeduju izjave drugihsvjedoka koji su, navodno, priznali da su

pod prijetnjama ili na prevaru, tako|erpotpisivali la`ne iskaze.

Darko Elez je kao prvoosumnji~eni upredmetu „Lutka“ saslu{an 28. septembrapro{le godine, u Kazneno-popravnomzavodu Sremska Mitrovica, gdje su sa njimrazgovarali tuìtelj Boò Mihajlovi},istraìtelji SIPA-e VVahidin [ahinpa{i} i IIgorKuja~a, te inspektor MUP-a Srbije SSr|anSavi}. No, premda je od njegovogsaslu{anja proteklo punih godinu dana,Elez je javno reagirao tek kada je saznao daje slu`bena zabilje{ka na osam stranadostavljena i braniteljima ostalih optuènih,koji su ostali {okirani sadràjem togpovjerljivog dokumenta. U op{irnom jeiskazu, naime, Darko Elez iscrpnosvjedo~io o svim zlo~inima koji se njegovojdruìni stavljaju na teret, otkrio mnoge dotada nepoznate detalje i imena, ali jenegirao da je on bio organizator kriminalnegrupe kojom je rukovodio godinama.„Glavni organizator je bio Bojan Cvijan“,izjavio je Darko Elez, poku{avaju}i svukrivnju svaliti na svog dugogodi{njegprijatelja, biv{eg inspektora u Centru javnebezbjednosti Isto~no Sarajevo a kasnijeinspektora u Regionalnom uredu SIPA-eSarajevo.

Prema slu`benoj zabilje{ci sa saslu{anjaDarka Eleza do koje je do{la SlobodnaBosna, on je ve} na samom po~etkurazgovora s tuìteljem Mihajlovi}em iinspektorima SIPA-e istakao kako je voljanotkriti sve informacije i dokazati da nijepsihopata. Objasnio je i da su mnogi zlo~ini

za koje se tereti posljedica sukoba s \\or|em@dralom, u koji je Eleza, prema njegovojverziji doga|aja, uvukao Bojan Cvijan. „„Tajrat je motivisao Bojan Cvijan, kada se unjegovu tada{nju djevojku a sa da{njusuprugu Miljanu, zaljubio @drale“, kazao jeistraìteljima Elez, napominju}i da je on u tovrijeme bio u pritvoru, zbog sumnje da jeumije{an u dvostruko ubojstvo na Rogoju (uprolje}e 2004.). Nakon {to je zbognedostatka dokaza pu{ten na slobodu, Elezuje pri{ao Cvijan, ponudio mu policijskuza{titu, nakon ~ega je, kako kaè, u njega„gledao kao u Boga“. Tako se, u Elezovojinterpretaciji, po~inje graditi njihovo bliskoprijateljstvo, ali i opasna kriminalna grupakoja }e u godinama koje slijede postati jednaod najsurovijih zlo~ina~kih organizacija uBiH. „„Bojan Cvijan je prvi poku{ao ubiti\or|a @dralu, tako {to je u svoj stan koji senalazi u sarajevskom naselju Dolac Maltadoveo Branimira Mini}a, koji mu jenapravio eksplozivnu napravu na daljinskoaktiviranje. Uz pomo} svoje djevojke Mi -ljane, koja je imala klju~eve od kafi}a Leonu Isto~nom Sarajevu gdje je radila kaokonobarica, Bojan je u ve~ernjim satimau{ao u objekat s Mini}em i postavioeksploziv ispod stolice na kojoj je stalnosjedio @drale. Nakon {to je proteklo izvjesnovrijeme a @drale se nije pojavio na tommjestu, propao je prvobitni plan, pa jeCvijan pozvao vlasnika kafi}a i rekao mu dase u objektu nalazi eksploziv koji trebaukloniti. Poslije toga je od vlasnika Leonauzeo reket u iznosu od 3.000 KM“, izjavio je


[OKANTNA ISPOVIJEST DARKA ELEZA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

“Glavni nalogodavac i organizator zlo~ina nisam bio ja, nego Bojan Cvijan“

Šef Posebnog odjela za organizirani kriminal Tužiteljstva BiH BOŽO MIHAJLOVIĆ saslušao je prije godinu dana u zatvoru u Sremskoj MitroviciDARKA ELEZA, optuženog za četiri ubojstva, višemilijunske pljačke, pranjenovca; „SB“ prva objavljuje sadržaj Elezovog iskaza koji pokazuje da je vođa

zločinačke organizacije, spašavajući sebe, postao najvažniji svjedok Tužiteljstva

DARKO ELEZKRIMINALAC KOJI JE IZDAO

SVE SVOJE ORTAKE

elez:TEKST osnova.qxd 2.10.2013 20:59

Darko Elez. Potom je optuìo Cvijana da jena njega mjesecima vr{io pritisak kako bizajedno uklonili @dralu, ubje|uju}i ga da jenjegov kum opasan ~ovjek i psihopata, svedok Elez nije kona~no pristao da krene uakciju likvidacije @drale. U tom je smisluElez naveo i kako mu je Cvijan koncem2005., odnosno po~etkom 2006., javio daposjeduje transkript presretnutih telefo nskihrazgovora \or|a @drale, iz kojih je jasno da@drale sprema likvidaciju cijele njegoveporodice. Elez je uvjeravao istra ̀ itelje da jetada, zajedno s dvadeset ~lanova svojeobitelji, pobjegao iz Isto~nog Sarajeva, i dasu narednih mjeseci ìvjeli skromno uBeogradu, u malom stanu, bez novca.Novonastale }e ga okolnosti, prav dao seElez, natjerati da po~ne planirati plja~kunovca iz Privredne banke Sarajevo (PBS)koju }e izvesti koncem juna 2006. No, kadasu istraìtelji poslije saslu{ali \or|a @dralu ufo~anskom zatvoru, on je negirao da je sCvijanom do{ao u sukob zbog njegovedjevojke, obja{njavaju}i kako je obojepovr{no poznavao.

PLA]ENE UBOJICE IZ SRBIJEU iskazu Darko Elez nadalje poja{njava

kako je u Sarajevo do{ao ranije, skrivaju}ise na razli~itim lokacijama, u stanovimakoje su prethodno nalazili njegovi prijateljiBenan Dori} i EElvir Ahmetspahi}. Tako|erje otkrio da je povjerljive informacije otransportu blizu 4,4 milijuna KM u po{iljciPBS-a dobio od „tipera“ AAzima Kajevi}a,~ija je supruga EElvira radila u za{titarskojagenciji Cipos, zaduènoj za osiguranjenovca do sarajevskog Aerodroma. Spe -ktakularnu plja~ku su, precizirao je Elez,isplanirali u iznajmljenoj ku}i u naseljuVele{i}i koju je osigurao SSenad Glamo~, igdje su Darko Elez i njegov prijateljAn|elko Veljan~i} boravili gotovo dvamjeseca. Nakon uspje{no odra|enog posla,60 posto od ukupne sume oplja~kanognovca uzeli su Darko Elez, njegov bratDavor i An|elko Veljan~i}, dok su preostaliiznos podijelili Benan Dori}, ElvirAhmetspahi} i njihovi kompanjoni: SSeadRobovi}, Himzo ]ato, JJasmin Zul~i}, EdinAhmetspahi}, Azim Kajevi}, njegov bratIrfan, Nermin Tahirovi} i Senad Glamo~.Darko Elez nije tajio ni da su im, prilikombijega iz Sarajeva, pomogli Bojan Cvijan iLjubi{a Lalovi}, pripadnik Grani~nepolicije BiH, uz ~iju su pomo} novac bezpote{ko}a prenijeli preko grani~nogprijelaza kod Trebinja. Novac je DarkoElez, prema vlastitom priznanju, potro{io nakupovinu stanova u Beogradu (nekre tninesu mu odlukom beogradskog suda, ume|uvremenu, oduzete), rasko{an ìvot ifinanciranje ubojstva \or|a @drale, {to sepokazalo kao proma{ena investicija. Elez je,naime, u iskazu naveo kako je kr imi nalnojgrupi MMilana Miti}a, u kojoj su bili pla}ene


KAKO SMO UBIJALI, KRALI, OTIMALI

��

OD VO\E ZLOÎNA^KEORGANIZACIJE DO SVJE-

DOKA POKAJNIKADarko Elez je u iskazu tuìteljuBoì Mihajlovi}u i inspektorimaSIPA-e u detalje razotkrio kako

je funkcionirala njegova kriminalna grupa, ali je

odgovornost za sve zlo~ine prebacio na svog prijatelja

Bojana Cvijana


ubojice SStrahinja Ra{eta, NNeboj{a Vuko -manovi} i @@eljko ]osi} dao 30.000 eurapredujma za likvidaciju @drale. Miti}evi suegzekutori, iako ni poslije serije napada nisuuspjeli smaknuti \or|a @dralu, mjesecimaboravili u Sarajevu, u stanu AAnesaKurbegovi}a, dok im je dru{tvo svako -dnevno pravio BBenjamin Halilovi}.Kurbegovi} i Halilovi} su sudjelovali i uplja~ki vozila Pavlovi}a banke, koja jeizvr{ena 2005., u blizini Han Pijeska.Odgovaraju}i na pitanje istraìtelja oubojstvu @dralinog prijatelja BBorisaGovedarice, Darko Elez je ponovno optuìoBojana Cvijana, inzistiraju}i kako ga jestalno pritiskao i govorio da taj pripadnik„suparni~ke grupe“ mora biti likvidiran.Cvijan je, navodno, i dojavio Elezu gdje seGovedarica nalazi na dan njegovogubojstva, 25. augusta 2007., nakon ~ega suu krvavi pohod iz „garaè smrti“ (garaàMuhameda Rami}a u naselju Dobrinja)krenuli Darko Elez, Branimir Mini} iAn|elko Veljan~i}. „„Branimir Mini} je prviprimjetio Govedaricin automobil BMW,poslije ~ega smo mu pri{li na par metara izaustavili se. Mini} je iza{ao prvi i izneposredne blizine pucao u Govedaricu, dabi u isto vrijeme sa zadnjeg sjedi{ta iza{ao iVeljan~i}, i tako|er pucao u njega“, hladnoje opisao mu~ku likvidaciju Govedarice,prisje}aju}i se ~ak i najsitnijih detalja, poputprizora kada se Veljan~i}, pri izlasku izvozila, spotakao i pao.


[OKANTNA ISPOVIJEST DARKA ELEZA

Osim o zlo~inima koje supo~inili ~lanovi njegovekriminalne organizacije, DarkoElez je na saslu{anju u zatvoruotvoreno svjedo~io i o ubojstvuRamiza Delali}a ]ele, kojeg sutako|er likvidirali pla}enici izSrbije. ]elu su u junu 2007.smaknuli pripadnici kriminalnegrupe Milana Miti}a, i to uvrijeme dok je Elez financiraonjihov smje{taj i boravak uSarajevu (gdje su do{li u namjerida ubiju @dralu), {to je njegasilno razljutilo. Upu}uju}iistraìtelje na svjedoka @eljka]osi}a, pripadnika Miti}evegrupe koji, navodno, ìvi u Tuzli,Elez je kazao da je RamizaDelali}a usmrtio StrahinjaRa{eta, kojem je pomagao

Neboj{a Vukomanovi} zvaniNe{o êtnik. „Detalje su miispri~ali Miti}, Ra{eta iVukomanovi}, od njih sam

saznao da je ubistvo platioNaser Kelmendi, preko svogprijatelja Ljubi{e Buheûmeta. Sve mi je to kasnije u

Centralnom zatvoru uBeogradu potvrdio MilanOstoji} zvani Sandokan, kojije prihvatio taj posao odûmeta. Kelmendi je nudioukupno 500.000 eura zalikvidaciju Ramiza Delali}a,Fa}e Pa{i}a i BahrijeKa~apora, a s obzirom da jeubijen samo ]elo, Kelmendi jena kraju platio 200.000 eura“,otkrio je Darko Elez. TuìteljuBoì Mihajlovi}u je napomenuo ikako je novinaru Federalnetelevizije Damiru Kaletovi}u,koji ga je intervjuirao dok senalazio u bjekstvu, kazao daprenese sarajevskoj policiji daRamiza Delali}a nije ubio tadaosumnji~eni Lirim Biti}i, i da senalaze na krivom tragu. �

PAKET ARAN@MAN

Naser Kelmendi je nudio 500.000 eura za ubojstvoRamiza Delalića Ćele, Faće Pašića i Bahrije Kačapora?!

TAJNI POSLOVI U SRBIJIUbojstva svojih sarajevskihneprijatelja Naser Kelmendi

dogovorio je uz pomo} Ljubi{eBuhe ûmeta

MEDIJSKA DISKREDITACIJAKada je saznao da je njegov iskazdostavljen odvjetnicima ostalihoptuènih, Darko Elez je javnooptuìo tuìtelja Boù Mihajlovi}aza laìranje slu`bene zabilje{ke

�


PLAN ZA LIKVIDACIJU RADOMIRAKOJI]A, JOVANA I MIROSLAVA [KOBE

U dijelu iskaza koji se odnosi naubojstvo VVlatka Ma~ara (31. januara 2008.na Palama), Darko Elez je kazao da jeeksploziv nabavio Elvir Ahmetspahi},paklenu napravu sklopio Branimir Mini}, aaktivirao VVladan Para|ina. Od MilanaMiti}a su uzeli automobil Golf II u koji sustavili eksploziv, s tima da su, poredMa~ara, istom bombom planirali raznijeti injegove prijatelje, oca i sina JJovana iMiroslava [kobu, te RRadomira Koji}a. Elezje otkrio i da je Ma~arevo ubojstvo dijelomfinancirao VVeljko Golijanin, vlasnik firmeMajneks sa Pala, kako bi podijelili tro{kovei zauvijek se rije{ili zajedni~kih neprija -telja: Ma~ara, @drale, Koji}a i dvojice[koba. Istodobno je Golijanin inzistirao daElez likvidira Radomira Koji}a, kojem jebila spremljena stupica kod kamenoloma uKrupcu, ali je plan propao kada se njihovanesu|ena `rtva nije pojavila na mjestu gdjesu ga ~ekali.

Prema Elezovim tvrdnjama, BojanCvijan je bio nalogodavac i ubojstvaZorana Goluba zvanog ^̂arlama, najboljegprijatelja \or|a @drale, koji je, navodno,organizirao postavljanje eksploziva naCvijanovoj svadbi.

Golub je nastradao u augustu 2008., uispred svog caffea Sport u Isto~nomSarajevu - u njega su pucali MMarko Kra -ji{nik i VVladimir Pandurevi}, dok ih je namjesto zlo~ina dovezao Darko Elez.Istodobno je Elez optuìo Benana Dori}ada je, osim nov~ane po{iljke Privrednebanke Sarajevo, bio i glavni organizatorplja~ka{kog upada u Glavnu po{tu uSarajevu (u junu 2008.), iz koje su odnijelioko 670.000 KM. Prema tvrdnjama nje -govih poznanika, svjedo~enje Darka Elezau kojem je prokazao sve ~lanove tekriminalne organizacije silno je pogodiloDori}a - navodno je iz istog razloga ne -davno poku{ao samoubojstvo. �

19

KAKO SMO UBIJALI, KRALI, OTIMALI

Nastoje}i istraìtelje uvjeriti kako jeBojan Cvijan a ne on bio vo|a zlo~ina~keorganizacije, Darko Elez je ispri~ao da jenjegov policijski za{titnik nakon plja~kePBS-a dobio 200.000 eura, a da mu jepodjelom plijena iz Glavne po{te uSarajevu pripalo 50.000 KM. Kazao je ikako je upravo Cvijan u njihovu kriminalnuskupinu doveo An|elka Veljan~i}a, MarkaKraji{nika, Branimira Mini}a, DraganaObu}inu. „Bojan Cvijan me je u vi{enavrata podstrekivao da likvidiramoinspektora SIPA-e Vahidina [ahin pa {i -}a, na~elnika CJB Isto~no Sarajevo

Zorana Mandi}a i Ramiza Huremagi}a,savjetnika tuìoca Boè Mihajlovi}a“,tvrdio je Elez, obja{njavaju}i kako su[ahinpa{i}a planirali ubiti na atletskoj stazikod stadiona Ko{evo, dok su Huremagi}unamjeravali postaviti eksploziv ispodautomobila. Prema navodima DarkaEleza, Bojan Cvijan je od njega traìo dalikvidiraju i jednog policajca iz MUP-aKantona Sarajevo, koji mu je stalno pisaokazne za prometne prekr{aje. Od ubojstvasu, kako je pojasnio, kasnije odustali, ali sumu zapalili automobil ispred ku}e uBojniku. �

OBRAÛN S KOLEGAMA POLICAJCIMA

„Bojan Cvijan me nagovarao da lik-vidiramo Zorana Mandića, VahidinaŠahinpašića i Ramiza Huremagića,savjetnika Bože Mihajlovića“

3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

PAKLENI PLANNakon vi{e poku{aja likvidacije \or|a @drale, Darko Elez je ubio njegove prijatelje Borisa Govedaricu, Zorana Goluba i Vlatka Ma~ara

FILMSKA PLJA^KAKra|u 4,4 milijuna KM iz nov~ane po{iljke PBS-a Elezova druìna spremala je mjesecima


Sredoje Novi}, ministar civilnihposlova BiH, krajem pro{lenedelj e u zgradi Parlamenta BiHverbalno je napao MMilenka [egu,glavnog dràvnog revizora, zbog

toga {to je ministarstvo na ~ijem se ~elu onnalazi od Ureda za reviziju BiH dobilo mi -{ lje nje sa rezervom.

Razlog tome je {to je Ministarstvo civil-nih poslova BiH pro{le godine nabavljalopaso{e mimo zakona i vaè}ih pravila o ja -vn im nabavkama. Umjesto da raspi {e tenderza nabavku obrazaca, Novi} je sa dobavl-ja~em iz Njema~ke zaklju~io aneks ugovo-ra o dodatnoj isporuci vrijedan 6,5 milionamaraka.

”Nabavkom 600.000 knjiìca u{tedjelismo dràvi oko {est miliona jer smo ihplatili 10,7 KM po komadu umjesto oko 18KM, {to je ovogodi{nja cijena. Mogu}nostdodatne nabavke navedena je u dva ~lanaosnovnog ugovora iz 2010. godine i zakonnije prekr{en”, pravdao se pro{le nedjeljeNovi} pred ~lanovima Komisije za finansi-je i budèt Doma naroda bh. Parlamentakoja ga je pozvala na saslu{anje. Me |u tim,Novi} komisiji, kako saznajemo, nijedostavio ni jedan konkretan podatak kojimbi dokazao da je ovim nelegalnim poslom

dràvi u{tedio nekoliko miliona maraka.

NOVI]EVA PRAVILA IZNAD ZAKONAMinistarstvo civilnih poslova BiH u

skladu sa planom za 2012. godinu, nabavi-

lo je 403.200 obrazaca paso{a od dobavlj a -~a Bundesdruckerei GMBH iz Njema~ke, skojim je zaklju~en ugovor u februaru 2009.godine. Ukupna vrijednost paso{a iznosilaje 17,39 miliona KM i to za period od tri


PASO[I ZA BUDU]NOST

SREDOJE NOVIĆ, ministar civilnih poslova BiH, naći će se pod istragom Tužilaštva BiH i SIPA-e zbog nezakonite i vanredne nabavke nekoliko

stotina hiljada pasoša koji se neće moći “potrošiti” ni narednih nekoliko godina; izvor Slobodne Bosne iz ovog ministarstva otkriva koje je sve

malverzacije Nović počinio

Novi} za paso{e koji ve} naredne godine ne}e vaìtinjema~koj kompaniji platio 6,5 miliona KM, {to je

revizorima pravdao “ekonomskom isplativo{}u“

NOVI] NELEGALNO KUPIO600.000 PASO[A PA NAPAO

REVIZORA [EGU

BOLJE DA PRETEKNE, NEGO DA NE DOTEKNE Zalihe paso{a koje je napravio Novi} mogu trajati nekoliko godina

Pi{e MIRHA DEDI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

sredoje novic:TEKST osnova.qxd 2.10.2013 20:57

godine od dana prve isp oruke. Ugovorenekoli~ine paso{a iz osnovnog ugovoraisporu~ene su i preuzete u potpunosti. Utom periodu Agencija za identifikacionadokumenta, evidenciju i razmjenu podataka(IDEEA) pratila je zalihe paso{a i redovnoministarstvu dostavljala podatke. Na krajudecembra 2012. godine IDEEA je Mini star -stvu civilnih poslova poslala informa cijuda se na stanju nalazi 138.519 raspolo`ivihpaso{a. Ta koli~ina je, prema mi{ljenjustru~njaka, zadov oljav ala potrebe dofebrua ra 2013. godine.

Unato~ toj procjeni, Ministarstvo civil-nih poslova BiH na ~ijem je ~elu Novi},pokre}e vanrednu proceduru nabavkepaso{a pod izgovorom da je neophodnohitno nabaviti odre|enu koli~inu paso{a. Tuinformaciju dostavlja Ministarstvu finansijaBiH i Vije}u ministara BiH. Novi}evo

mini starstvo u julu 2012. godine zaklju~ujeaneks ugovora o dodatnoj isporuci 600.000obrazaca paso{a, ~ija je vrijednost 6,5 mili o -na KM.

Iako je nabavka paso{a po zakonu unadle`nosti IDEEA-e, Sredoje Novi}preuzima na sebe ovaj posao. Novi} izNjema~ke naru~uje paso{e preko aneksaugovora na kojem se nalazi potpis direk-tora IDEEA-e SSini{e Macana, ali ne iNovi}ev. Umjesto njega aneks je potpisaosekretar ovog ministarstva. Ostaje nejasnozbog ~ega je Macan parafirao ovaj anekskada njegovog potpisa nema na

osnovnom ugovoru na koji se Novi}poziva.

Na{ izvor iz ovog ministarstva tvrdi daje nabavka novih paso{a izvr{ena potpunonetrasparentno. Pored toga, zakon o javnimnabavkama ne priznaje anekse. ““Protuz ak o -ni to je na neki ugovor koji je potpisan 2009.godine i koji je u potpunosti realizovandodati aneks. Aneksi se mogu dodavatiisklju~ivo uz va`e}i ugovor”, obja{njavana{ izvor.

“U[TEDIO SAM MILIONE, A VI MENI TAKO”

Kao razlog za dodatnu nabavku paso{au dopisu Vije}u ministara BiH sredinom


“U[TEDA” SREDOJA NOVI]A

��

NOVIĆ BEZ DOKAZA:Nović komisiji, kako saznajemo, nije dostavioni jedan konkretanpodatak kojim bi dokazaoda je ovim nelegalnimposlom državi uštedionekoliko miliona maraka

NOVI] SE BRANINAPADOMSredoje Novi} je nazvaoMilenka [egu nezahvalnim jerne zna cijeniti njegove naporeusmjerene na {tednju


2012. godine, Novi} je naveo ekonomskuopravdanost. ““Imaju}i u vidu ~injenicu dapostoje}e paso{ke knjiìce vaè pet godinai da }e se tek 2014. godine odlu~ivati opromjeni tehni~kih specifikacija, ekonomskije opravdano izvr{iti dodatnu narud`bu ukoli~ini od 600.000 komada paso{kihknjiìca, ukupne vrijednosti 6.522.000 KMpo uslovima iz postoje}eg ugovora.Postoje}i ugovor nosi daleko povoljnijucijenu od slu~aja provo|enja zasebne na -bav ke tiraà 600.000 komada knjiìca”,obrazlaè Novi}.

Revizori su na osnovu uvida uraspoloìvu dokumentaciju odlu~ili damini starstvu Sredoja Novi}a daju mi{ljenjesa rezervom jer provedeni postupakdodatne nabavke obrazaca nije u skladu saZakonom o javnim nabavkama.

U obrazloènju revizora stoji: ““Nisunam data adekvatna obrazloènja za{tonovi postupak nabavke paso{a za naredniperiod (2013. i dalje) nije pokrenut blagov-remeno od strane nadle`ne institucijeIDEEA, tako da se nismo uvjerili u oprav-danost zaklju ~ivanja aneksa ugovora ododatnoj isporuci paso{a...”

Na sastanku sa Novi}em i predsjed-nikom pomenute komisije DDraganomôvi}em i njenim ~lanovima pro{le nedjelje,revizor [ego je poku{ao umiritiusplahirenog Novi}a: ““Dono{enjem odlukeo dodatnoj nabavci 600.000 paso{kihknjiìca Ministarstvo civilnih poslova BiHpona{alo se doma}inski, ali Zakon o javnimnabavkama ne poznaje korisne gre{ke”.

Novi} je revizore optuìo zaneprincipi jelost jer po njegovom mi{ljen-ju ne tretiraju jednako sve institucije.“Kod nas ste traìli svaki putni nalogministra i neka ste, no traìte onda i koddrugih. I kako to da ne na|oste da nikadnisam naplatio nijednu dnevnicu unutarBiH”, negodovao je Novi}. On se prav-dao i time da je kona~nu odluku o dodat-

noj nabavci paso{a donijelo Vije}e min-istara BiH. ^lanovi Komisije za finansijei budèt Doma naroda DDragutin Rodi}(DNS) i KKrunoslav Vrdoljak (SDP) zah-valili su Novi}u {to je ovom nabavkompaso{a uradio dobru stvar za dràvu. ““Dasam bio na Novi}evom mjestu, isto bihuradio. No, da sam bio i na mjestu revizo-ra, istu bih ocjenu dao”, rekao jeVrdoljak.

Revizorski izvje{taj u narednih neko-liko dana razmatra}e se i u Preds tav -ni~kom domu Parlamenta BiH.Revizorska slu`ba je ovaj izvje{taj, kao iostale sa rezervom, predala SIPA-i iTuìla{tvu BiH, a na njima je da utvrdezbog ~ega je Novi} nezakonito gra|aneBiH opskrbio paso{ima za narednih petgodina. �


PASO[I ZA BUDU]NOST

�

Na nedavno raspisan konkurs za gene -ral nog revizora Federacije BiH prijavilo se15 kandidata. Me|u njima je i Azra Deli},kuma generalnog direktora ElektroprivredeBiH Elvedina Gra bovice. Deli}eva jejedno vrijeme bila revizor, me|utim, trenut-no je zaposlena u Direkciji za puteveFederacije BiH.

Iako nema nijedan profesionalni adut kojije izdvaja u odnosu na ostale kandidate,Deli}eva je, kako saznajemo, SDP-ov favorit.

Ina~e Ured za reviziju institucija FBiH,~iji je glavni opis posla instruiranje institu-cija u efikasnom i odgovornom tro{enju, usvojoj “nadle`nosti” ima revidiranje svihministarstava, agencija i javnih preduze}a

u Federaciji, izme|u ostalih Elektro privr e -de BiH i BH Telecoma. Tako|er u njegovojnadle`nosti su i sve op{tinske i kantonalneinstitucije na podru~ju Federacije BiH.Upravo iz tog razloga mnogim politi~kimstrukturama iz Federacije je va`no da na~elu ove institucije imaju svoj kadar.

Kandidati jo{ nisu upoznati {ta su bilikreteriji za njihovo ocjenjivanje od straneposebno formirane komisija ~ija je pred-sjednica Mirjana Mali} (SDP), predsje-davaju}e Skup{tine Kantona Sarajevo.Ova komisija bi svoje mi{ljenje o rang-listikandidata trebala uputiti predsjednikuFederacije BiH @ivku Budimiru, a onParlamentu Federacije BiH. �

KUMO, IZGORI KESA

Za glavnog revizora Federacije BiHkonkurisala kuma ElvedinaGrabovice!

KUMA NIJE DUGME Ho}e li kuma ElevedinaGrabovice postati glavnarevizorka Federacije BiH

MILENKO [EGO,GLAVNI REVIZOR „Novi}u, Zakon o javnimnabavkama ne poznajekorisne gre{ke”


Ipored toga {to je u posljednjih neko-liko mjeseci u javnost procurilo dostakompromituju}ih informacija o pris-trasnosti predsjednika Ha{kog tri-bunala TTheodora Merona koji je,

prema ocjeni kolega sudaca, namje{tao

osloba|aju}e presude, on je u utorak, 1.oktobra, po tre}i put izabran za predsjedni-ka ovog suda.

Meron je nedavno imenovan i za pred-sjednika takozvanog rezidentnog mehaniz-ma, koji }e, po okon~anju preostala triteku}a prvostepena su|enja preuzeti man-dat Tribunala. Upravo zbog toga, upu}eni uprilike Ha{kog tribunala tvrde da }eMeronov uticaj na rad Tribunala biti

do`ivotan te da nisu ni sumnjali da bi ishodizbora mogao biti druga~iji.

Nikada do sada nijedan izbor predsjed-nika nije izazvao toliko interesiranjejavnosti, i to upravo zbog toga {to se usredi{tu svih krupnih afera nalazi sudacMeron. Njegova pristrasnost u pojedinimpredmetima (PPeri{i}, Stani{i}, Simatovi},Gotovina) sna`no je poljuljala povjerenje uovaj sud. Njegov reizbor je bitan i sa


AMERI^KO-IZRAELSKI DIPLOMATA MERON

Pi{e: MIRHA DEDI]

Nikada do sada izbor predsjednika Haškog tribunala nije izazvao tolikointeresovanje javnosti kao posljednji na kojem je reizabran sudac THEODORMERON, koji se nalazi u centru afere sa namještanjem oslobađajućih presuda;naš izvor iz Haškog tribunala objašnjava zbog čega je Meronov izbor za prvogčovjeka Međunarodnog suda za ratne zločine sporan i zašto dovodi u pitanje

kredibilitet Tribunala u Haagu

HA[KI TRIBUNALSUD JEDNOG LICA - STARCA

THEODORA MERONA

IMA LI PRVADE U TRIBUNALUTheodor Meron je u tribunal uveo pravilo “omerte”, po kojembivaju ka`njeni suci koji progovore o de{avanjima u ovom sudu

meron:TEKST osnova.qxd 2.10.2013 21:03

stanovi{ta dalje primjene pravila, koje jeupravo ovaj sudac nemetnuo, a na osnovukojih su oslobo|eni klju~ni generali izHrvatske i Srbije po komandnoj odgovor -no sti.

Na{ izvor iz Ha{kog tribunala tvrdi daMeronov izbor po tre}i put je dokaz da jene{to sistemski “trulo” u Tribunalu.Naro~ito ako se ima u vidu da se Meronnalazi u centru velike kontroverze uTribunalu. înjenica da je u takvim okol-nostima dobio dvostruko vi{e glasova odkonkurenta, sudije OO-Gon Kvona, koji jeprili~no novo lice u Tribunalu, odraz jeMeronove premo}i u ovoj instituciji.

MO] KONCENTRISANA U RUKAMATHEODORA MERONA

Pored toga {to }e u naredne dvije godineobavljati funkciju predsjednika Ha{kog tri-bunala, treba podsjetiti da je Meron od 1.jula ove godine izabran i za presjednikarezidualnog mehanizma Ha{kog tribunala isuda za Ruandu. “Dvostruki“ presjednikMeron, tako|e postaje predsjednik @al ben -

og vje}e u kom god predmetu ho}e i kadagod ho}e, po{to on sastavlja @albeno vije}eu svim predmetima. Dakle, u naredne ~etirigodine Meron ima apsolutnu, nekon-trolisanu vlast nad Tribunalom.

“To je suprotno svim pravilima posto-janja me|unarodno pravne institucija kao{to je Ha{ki tribunal, ~ija bi glavna odlikatrebala biti nepristrasnost. Percepcija sudi-ja u Tribunalu ali izvan njega je da Meronpredsjedava nad ‘ìvotom i smr}u’ ovogsuda. Nesumnjivo je da }e sa te pozicije uti-cati na sve kona~ne presude tribunala svedo njegovog zatvaranja, s obzirom da nje-gov mandat traje do 17. novembra 2017.godine”, navodi isti izvor.

S te pozicije Meron }e sprije~iti svakupobunu unutar Tribunala, smatra isti izvor,i u{utkati svakog sudiju na na~in na koji jeto u~inio danskom sudiji HHarhoffu - izbaci-vanjem iz sudskog vije}a, a samim tim ipotpunom diskreditacijom. Sudije koje bimu se i èljele suprotstaviti sada znaju da}e ukoliko prekinu zakon “omerte” koju jeu tribunalu uveo upravo Meron, pro}i isto

kao njihov kolega Harhoff. Meron ima sva“autorska prava“ na nova pravila igre uTribunalu koja je sam uveo, a s pozicija nakojima se nalazi osigurao je njegovu prim-jenu.

Ameri~ki dràvljanin Meron karijeru uTribunalu je proveo u Apelacionom vije}u inikada nije bio ~lan vije}a koja su vodilaprvostepena su|enja optuènima.

Na{ izvor isti~e da je Meron, i poredvelike mo}i koju ima u svojim rukama, ipakpro{le nedjelje dobio “profesionalni{amar”.

SLUÂJ TAYLOR - LEKCIJA ZA MERONAIsti izvor navodi da je presuda CCharlesu

Tayloru, biv{em predsjedniku Liberije kojije, kako je utvr|eno, pomagao pobunjenici-ma u Sijera Leoneu tokom uàsnoggra|anskog rata, jako va`na jer bi mogla daima veliki uticaja na eventualnu izmjenuMeronovih pravila.

Naime, @albeno vije}e Specijalnog sudaza Sijera Leone (SCSL) je u presudiCharlesu Tayloru jednoglasno i u potpunos-


GOSPODAR HA[KOG TRIBUNALA

��

Meron }e u naredne ~etiri godine imati apsolutnu mo} uTribunalu jer }e obavljati tri va`ne funkcije - predsjednikTribunala, predsjednik rezidualnog mehanizma, ali i

predsjednik @albenog vije}a u kojem god predmetu poèli

MO]AN UNATO^GODINAMA I AFERAMA Meronu nije smetalo ni {to sunjegov autoritet uzdrmalekontroverze i burne raspraveizazvane namje{tenimosloba|aju}im presudama


ti odbacilo “konkretnu usmjerenost”, uslovkoji je za postojanje krivi~ne odgovornostiza “pomaganje i podràvanje” zlo~ina uveoTribunal za biv{u Jugoslaviju. Taj uslovprvi put je Meron primijenio po~etkom ovegodine, u osloba|aju}oj presudi MMom~iluPeri{i}u. @albena presuda u predmetuTaylor, izre~ena 26. septembra 2013.,potvrdila je osudu i kaznu od 50 godinazatvora, izre~enu u aprilu 2012. godine zaratne zlo~ine i zlo~ine protiv ~ovje~nosti. Sudije Specijalnog suda za Sijera Leone su,me|utim, uo~ile zna~ajne gre{ke u obraz-loènju Peri{i}eve presude i nisu seustru~avale da to jasno kaù, i to veomao{trim jezikom.

Florence Hartmann, biv{a glasnogovor-nica tuìteljice CCarle del Ponte i uglednafrancuska novinarka, kaè da je presudaTayloru prvi korak ka kona~nom odbaci-vanju pravila koje je u me|unarodno pravopoku{ao uvesti Theodor Meron, a zahvalju-ju}i kojima je i biv{i na~elnik General{tabaVJ Mom~ilo Peri{i} po~etkom februara ovegodine oslobo|en odgovornosti za poma-ganje i podràvanje zlo~ina po~injenih uSarajevu i Srebrenici, ~ime je Srbija gotvoizuzeta odgovornosti za agresiju na BiH.

”@albeno Vije}e Specijalnog tribunalaza Sijera Leone u predmetu ‘CharlesTaylor’, koje je potvrdilo presudu protivbiv{eg predsjednika Liberije optuènog zapomaganje u zlo~inima, odbacilo je novestandarde koji su uvo|eni ove godine uHa{kom tribunalu pod pokroviteljstvompredsjednika suda Theodora Merona. Uslu~aju ’Taylor’, petero ~lanova @albenogvije}a smatra da za presudu za ‘pomaganjei podràvanje’ treba dokazivati ‘znatan uti-

caj’ u zlo~inima, a ne tzv. ‘konkretno usm-jerenje’ {to je ICTY uveo u slu~aju‘Peri{i}’. To je kriterij koji je Sudsko vije -}e primjenjivalo kasnije u prvostepenojpresudi Jovici Stani{i}u i Franku Sima to -vi}u”, poja{njava Hartmann.

U saètku presude Peri{i}u, @albenovije}e Ha{kog tribunala ukazuje se da jepreduslov za osudu za “pomaganje ipodràvanje” da djela optuènog budu“konkretno usmjerena” na ~injenje zlo~ina.Po ocjeni ve}ine, kadrovska, logisti~ka i

materijalna pomo} koju je VJ upu}ivalaVojsci Republike Srpske (VRS) od augusta1993. do novembra 1995. godine (mada jenesporna) nije bila “konkretno usmjerenana ~injenje zlo~ina u Sarajevu i Srebrenici,ve} je njena svrha bila podr{ka op{tim rat-nim naporima vojske bosanskih Srba.”

Me|utim, suprotno stavovima u slu~aju“Peri{i}“, sud je, u slu~aju “Taylor”zaklju~io da je taj afri~ki diktator,omogu}io “klju~nu pomo}“ pobunjenicimau Sijera Leoneu tokom gra|anskog rata, jerim je doturao oru`je koje je prethodnokupovao u Ju`noafri~koj Republici, te daje, s tim u vezi, itekako kriv za poticanje ipomaganje ratnih zlo~ina za vrijemegra|anskoga rata, odnosno za ubistva, silo-vanja, regrutaciju djece, stavljanje èna useksualno ropstvo i drugih zlo~ina tokomratova u Liberiji i Sijera Leoneu ‘90-ihgodi na u kojima je ubijeno 250.000 ljudi.

Iako smatra da je prerano za traènjerevizije odluke ICTY u slu~aju “Peri{i}“,odluka Specijalnog suda za Sijera Leone dase ne primjenjuje Meronova praksa, poHartmannovoj, vrlo je va`na.

“Jer, pravni presedani postaju novi prin-cip u me|unarodnom pravu ako supotvr|eni od strane drugih tribunala ipo~inju se primjenjivati svugdje kao prih-va}ena nova pravila. Nova pravila igre uICTY-ju nisu prihva}ena. To je vrlo vaànprvi korak ka njihovom kona~nom odbaci-vanju”, kaè Hartmannova.

Peri{i}eva àlbena presuda bila je samoposljednje poglavlje “Meronove trilogije”poni{tavanja presuda pretresnih vije}a.Pored Peri{i}a, radi se o slu~ajevimaGotovina i Marka~ te MMugenzi i


AMERI^KO-IZRAELSKI DIPLOMATA MERON

�

MERONOVA PRAVILA ZAGENERALE: Žalbenovijeće, kojim je predsje-davao Theodor Meron,donijelo je oslobađajućupresudu hrvatskim generalima Anti Gotovinii Mladenu Markaču, apotom i načelnikuGeneralštaba VJ MomčiluPerišiću. U prvostepenompostupku Gotovina je bioosuđen na 24, Markač na18 godina, a generalPerišić čak na 27 godinazatvora

GENERALI KOJE JE OSLOBODIO MERON Ante Gotovina, Mladen Marka~, Mom~ilo Peri{i}


Mugiraneza za Ruandu. Ukupno jeponi{teno 129 godina zatvorske kazne zate{ka kr{enja me|unarodnog humanitarnogprava u biv{oj Jugoslaviji i Ruandi.

MERON PROTIV CARLE DEL PONTEIstog dana kada je reizabran za pred-

sjednika Tribunala Theodor Meron je prih-vatio zahtjev RRadovana Karadì}a i imeno-vao specijalno vije}e koje }e ispitati ima liosnova za pokretanje istrage protiv biv{eglavne tuìteljice CCarle del Ponte zbognepo{tovanja suda.

Karadì} je zatraìo od Merona daotvori istragu protiv Del Ponteove zato {toje ameri~kim diplomatama 2004. prenijelasadràj povjerljivog dokumenta sa su|enjaSlobodanu Milo{evi}u. Karadì} je, u zaht-jevu za otvaranje istrage, citirao diplo-matsku depe{u koju je Ambasada SAD-a uHaagu u aprilu 2004. uputila StateDepartmentu. U depe{i pi{e da je Del Pontediplomatama prenijela ko je na listi svjedo-ka Milo{evi}eve odbrane, koju je biv{ipredsjednik Srbije podnio kao povjerljividokument.

“îtaju}i direktno sa liste izvu~ene izpodneska, ona je rekla da su podneskomobuhva}eni biv{i predsjednik Bill Clinton,dràvna sekretarka Madeleine Albright,ministar odbrane William Cohen, generalWesley Clark te ambasadori Christopher

Hill i Richard Holbrooke”, pi{e u depe{ikoju citira Karadì}eva odbrana.

Karadì} tvrdi da je Del Ponteova, time{to je ameri~kim diplomatama otkrila

sadràj dokumenta pod pe~atom, prekr{ilapravila Ha{kog tribunala, sugeri{u}i da jetada{nja glavna tuìteljica odgovorna zanepo{tovanje suda.

Na{ izvor navodi da mnogima uTribunalu nije jasno {ta Meron, udovoljava-ju}i Karadì}u, èli da postigne.

“Telegram ukazuje da se Del Ponteobavezala da }e obavijestiti Amerikanceukoliko Milo{evi} bude namjeravao poz-vati nekog od biv{ih ameri~kih predstavni-ka. To nije ne{to {to se nije znalo jer i onito urade sa spiskovima svjedoka iz SAD-akoji tuìtelj namjerava pozvati. Karadì} jei sam rekao da je taj spisak Milo{evi} javnoiznio”, kaè na{ izvor iz Tribunala.

Me|utim, u djelima zbog kojih bi dakrivi~no goni Carlu del Ponte, Meron jeprije desetak godina i sam u~estvovao.Naime, prema depe{ama Wikileaksa Meronje tajno sara|ivao sa ameri~kom vladom pobrojnim pitanjima, izme|u ostalog lobiraoje da Del Ponteova bude smijenjena.

Britanci su po Meronovim uputamatraìli razdvajanje funkcije tuìtelja zaICTY i Sud za Ruandu u vrijeme kada jeCarla Del Ponte bila tuìteljica i za Ha{kitribunal i za Sud za Ruandu. Kada je DelPonteova zapo~ela istrage za zlo~ine kojesu po~inili pripadnici aktuelne vlade uRuandi, ta ista vlada se obratila sa zahtje -vom vladi SAD-a da se Del Ponteova smi-jeni sa mjesta glavnog tuìtelja za Ruandu.Meron je iskoristio tu priliku i od ameri~kihzvani~nika traìo smjenu Del Ponteove smjesta tuìtelja ICTY-ja.

Na sastanku sa ameri~kim amba sa do -rom u Holandiji, 2003., Meron se obru{iona Del Ponteova optuùju}i je da uti~e nazavr{etak rada Ha{kog tribunala. Tada jetvrdio da su mu se sudije àlile da DelPonteovu za niske nivoe optu`bi izvodi po90 svjedoka, da su joj optu`nice preglo-mazne, da sadrè puno ta~aka koje su te{kodokazive, ~ime se gubi dragocjeno vrijemeza zatvaranje Tribunala. Prema depe{ama,Meron je pozivao vladu SAD-a da sesuprotstavi obnovi mandata Carle delPonte. U novembru 2003. Meron se àlio uameri~koj ambasadi da ga je Del Ponteovainternim dokumentom upozorila da sevlada SAD-a mije{a u rad Ha{kog tribunalai traìla od njega reakciju.

Pored svih spletki u koje je bioumije{an, Meron je uspostavio i pravnepresedane kako bi za{titio visoke vojnezvani~nike na su|enjima pred Tribunalom.

Me|unarodni pravni krugovi u posljed-nje vrijeme ocjenjivali su da je Meronovkredibilitet u toj mjeri poljuljan da ne samoda ne bi trebao ostati na ~elu Ha{kog tri-bunala, nego da ne bi uop{te trebao biti uovom me|unarodnom sudu. Me|utim, zah-valjuju}i podr{ci mo}nih politi~kih za{titni-ka, Meron }e i dalje vladati Ha{kim tri-bunalom. �


GOSPODAR HA[KOG TRIBUNALA

Meron je godinama aktivno radio natome da sebi produì mandat u Ha{komtribunalu. Poznato je da je ameri~kiambasador u Holandiji aktivno lobiraopreko svih dràva koje glasaju u UN-u dase obezbijedi podr{ka za njegovo drugoimenovanje. Iz depe{e Wikileaksa iz okto-bra 2004. vidljivo je da je vlada Holandijepodràla izbor Merona, ali je zauzvrattraìla od Vlade SAD-a da podrè reizbornjihovog kandidata Alfonsa Orija, {to jenagla{eno u depe{i koja je oti{la u StateDepartment. I Hrvatska je svojevremenobila uklju~ena u podr{ku Meronu. U depe{iameri~ke ambasade iz Zagreba je navede-no da je njihova ambasada obavije{tenada }e Hrvatska podràti Meronov reizborna ICTY, uz komentar da Meron igraklju~nu ulogu u prenosu predmeta izHaaga na hrvatsko pravosu|e zbog ~egamoè ra~unati na hrvatsku podr{ku.

To im se, po svemu sude}i, i vratilo.

Nakon uloène àlbe na prvostepenuosu|uju}u presudu generalima Gotovini iMarka~u u maju 2011., Meron je imenovanza ~lana @albenog vije}a. Sedam danakasnije, sudija Meron sam sebe imenujedeùrnim sudijom za pripremu àlbenogpostupka u predmetu Gotovina i Marka~.

Istog dana kada Meron po drugi putpreuzima funkciju predsjednika suda, onrazrje{ava sutkinju Andresiu Vaz iz@albenog vije}a i zamjenjuje je PatrickomRobinsonom. @alba je trebala da bude raz-matrana u toku 2013., ali je kona~na presudaizre~ena tokom 2012, odnosno godinu danaranije. Sve ukazuje na klju~nu ulogu koju jesudija Theodor Meron imao u osloba|aju}ojpresudi generalima Gotovini i Marka~u.

Depe{e Wikileaksa }e nesumnjivootkriti kako je teklo lobiranje za njegovposljednji reizbor. �

MERONOVO LOBIRANJE

Theodor Meron je godinama lobiraou vladama evropskih zemalja kakobi se održao na čelu Tribunala

DISKREDITACIJA DEL PONTEOVE Carla Del Ponte godinama na metiTheodora Merona


Prije skoro deset godina SarajevoSchool of Science andTenhnology (SSST) je potpisaosporazum o stalnoj saradnji sabritanskim University of

Buckingham, a ta saradnja, izme|u ostalog,podrazumijeva da SSST ispuni ne samobosanskohercegova~ke nego i akademskesmjernice i predava~ke standardeUniversity of Buckingham i UjedinjenogKraljevstva. Po svemu sude}i, privatniUniverzitet porodice GGani}, gdje je otacEjup predsjednik i rektor, sin EEmir izvr{nidirektor, a k}erka EEmina menadèricaakademskih aktivnosti, ispunjava svesmjernice i standarde akademsko-predava~ke zajednice, me|utim, kada seistupi iz akademsko-predava~kih okvira,odnosno kada do|e red na pla}anje, SSST isam predsjednik Gani} ne samo da neispunjavaju poslovne standarde, nego sepona{aju upravo suprotno.

RADILO SE, GRADILO SE, PO„NABAVNOJ“...

Naime, SSST prije godinu danapreselio se u novoizgra|eni objekat naIlidì. Divljenja vrijedno zdanje, gdjeznanje sti~u dodiplomci po cijeni od 5.300eura godi{inje, ipak nije „niklo“ na

akademskim smjernicama i predava~kimstandardima, nego na fizi~kom radunajamnika, KV i VK radnika i anga`manumalih poduzetnika koji su u posao u{liubije|eni da ih SSST i akademski imoralno etablirani „heroj, a ne zlo~inac“Gani} ne}e prevariti. Me|utim, grdno su seprevarili. Najmanje dvije, od ukupnodvanaest firmi koliko ih je bilo angaòvanona izgradnji objekta SSST-a, podnijele sutu`bu protiv SSST-a i predsjednika Gani}a

radi naplate svojih potraìvanja. Esma Pavica, direktorica firme Gipsal

d.o.o. Sarajevo, jedina je bila spremnajavno govoriti o poslovnom angàmanusvoje firme na izgradnji zgrade SSST-a,koja }e svoja potraìvanja, po svemusude}i, morati zatraìti sudskim putem.Naime, firma Gipsal koja ima deseto go di -{nje iskustvo sa suhomonta`nom gradnjom

u poslu sa SSST-om i predsjednikomGani}em ostala je „kratka“ za 80-ak hiljada


EJUP GANI], GIPS, CHIPS, VIDEOCLIPS

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: Mario ILIÎ]

Privatni Univerzitet porodice Ganić, Sarajevo School of Science and Tenhnology(SSST), možda ispunjava sve smjernice i standarde akademsko-predavačke zajed-nice, ali kada na red dođe plaćanje, SSST i sam predsjednik Ganić ne ispunjavajuopćeprihvaćene poslovne standarde, nego se ponašaju kao kriminalna organizaci-

ja. O tome svjedoči Esma Pavica, direktorica firme „Gipsal“, koja će svojapotraživanja od SSST-a i predsjednika i rektora Ejupa Ganića morati

tražiti sudskim putem

ESMA PAVICA, DIREKTORICAFIRME GIPSAL, OPTU@UJE:“Profesor Ejup Gani} mojoj firmi duàn je preko 80 hiljada KM, od ~ega je akademik htio platiti

30 hiljada KM, na {to sam mu ja rekla da se pona{a kao kriminalac“

OBRAZOVNI HRAMKampu SSST-a sa radom je po~eo u oktobru pro{le godine

ejup:TEKST osnova.qxd 3.10.2013 0:16

KM! „„Sa profesorom Gani}em ugovorenisu radovi za spu{tene plafone koji se praveod rigips plo~a na procijenjenih 8 hiljadakvadratnih metara. Me|utim, on sam mi jena po~etku rekao da }e kvadraturavjerovatno biti mnogo ve}a“, kaè napo~etku na{eg razgovora Esma Pavicapokazuju}i nam ugovor potpisan sa SSST-om gdje doslovno stoji: „„Izvo|a~u }e bitiispla}eno za stvarno izvedene radove pokoli~inama utvr|enim mjerenjem iobra~unavanjem u gra|evinskoj knjizi.Jedina~na cijena u iznosu od 20 KM pometru kvadratnom ne}e se mijenati uslu~aju manjka, ili vi{ka izvr{enih koli~inau odnosu na ugovorene koli~ini izugovora.“ Me|utim, kada su radniciGipsala u{li u objekat, utvr|eno je da imadosta radova koji nisu obuhva}enipotpisanim ugovorom kao {to je izgradnjapregradnih zidova, oblaganje cijevi iinstalacija, oblaganje impresivnog prilazaitd. „„Tada sam rekla profesoru Gani}u da}u mu ja napraviti predmjer, jer on nije htioangaòvati nekoga da mu napravi predmjer,odnosno predra~un radova. Mi smo snimilisituaciju i napravili aneks ugovora koji jetako|er potpisan“, obja{njava Esma Pavica.

PARA NEMA, KAD BUDE - BI]EU februaru pro{le godine, prema

navodima Esme Pavice, firma Gipsalizvr{ila je ugovorene radove, a prekora~enaje i vrijednost radova iz potpisanog aneksaosnovnog ugovora. „„Napravljena jeprivremena situacija i tada mi je profesorGari} otvoreno rekao da nema para. Ali da}e on na}i novac i da }e mi to platitiparcijalno, odnosno na rate“, kaè EsmaPavica navode}i da je SSST izvr{io ~etiriuplate. S tim novcem Gipsal se zaduìo

29

NOVÂNIK ZATVORENOG TIPA

��

Na na{ upit da li su najmanje dvijefirme tuìle SSST i predsjednika EjubaGani}a zbog neizmirenih potraìvanja,dobili smo odgovor od LejleAbdurahmanovi}, pravnog savjetnika ikoordinatora za uposlenike: „U izvo -|enju radova na na{em kampusu biloje angaòvano preko dvadesetrazli~itih kompanija, a od svih ovihkompanija, samo sa dvije kompanijenismo obo strano usaglasili okon~anesituacije, jer se sporimo oko kvalitetaizvedenih radova i naknada {tete zbogtoga, kao i prekora~enja izvr{enjaradova u ugo vorenim rokovima, odno -sno neopra vdanim ka{njenjimaizvo|a~a“, stoji, izme|u ostalog uodgovoru Lejle Abdura hmanovi} kojanavodi da mnoge gra |evinske firmeugovore posao, a da pri tom nisu doraslenjegovom izvr{enju. „Rije~ je o tzv.mobitel firmama koje upravo zbognavedenih razloga svoj posao prepro -daju i ustupaju drugima. One u svojim

zahtjevima gotovo redo vno traè danaplate ono sto nisu ura dile i koristemoderni ’reket’ obilaze}i raznoraznemedije kako bi plasirale neta~neinformacije, a koje ùta {tampa,naàlost, prihvata kao apriori“,odgovorila je Lejla Abdurahmanovi}dodav{i da ve}ina izvo|a~a na na{emtrì{tu realno nije u stanju da ispo{tujeugovoreni i o~ekivani kvalitet, kao i rokizvedenih radova. „Stoga redovno’krivca’ traè u investitorima i poku -{avaju da fakturi{u i neopravdanopove}avaju koli~ine radova kako bi zasebe priskrbili ono {to im ne pripada“,mi{ljenje je Lejle Abdurahmanovi}. �

“MOBITEL“ FIRME

Hoće da naplate ono što im ne pripada


PROFESORE,ÛJEMOL’ SEInìnjer, akademik,politi~ar, Ejup Gani}danas je vlasnikUniverziteta SarajevoSchool of Scienceand Tenhology

Lejla Abdurahmanovi}


kako bi mogao privesti radove kraju koji suizvo|eni po nalogu Ejupa Gani}a i ponalogu njegovih projektanata. „„Objekat nijebio pokriven dokumentacijom koja nam jebila potrebna za izvo|enje radova. Radilose u hodu, kako je {ta dolazilo na red, radilose sa projektantima. Objekat mizavr{avamo po~etkom augusta pro{legodine i sve {to je traèno od nas zavr{enoje“, obja{njava Pavica navode}i da je sapredstavnikom glavnog izvo|a~a radova,firmom Falkense koja je prema navodimaPavice, u vlasni{tvu sestre Ejupa Gani}a[efike Ljaji}, usaglasila koli~ine ipotpisane su knjige radova i iz glavnog i izaneksa ugovora. Me|utim, kada je na red

do{la naplata, stvari su se, blago re~eno,zakomplikovale.

Kada je Esma Pavica pitalapredsjednika i rektora SSST-a Ejupa Gani}akada bi se moglo o~ekivati napla}ivanje

ura|enog posla, akademik joj je kazao:„Ako o~ekuje{ od nas neke pare, mi ti nemoèmo dati nikakve pare brzo. Sadaidemo na novi kredit, a mnogi na{i ugovorisu pola odmah, a pola nakon 12 mjeseci, u


EJUP GANI], GIPS, CHIPS, VIDEOCLIPS

�

Pored SSST-a ipredsjednika Ejupa Gani}a,sli~an problem direktorica firmeGipsal imala je i sa medijskimtajkunom, ina~e „visokomoralnim“ biznismenom, adanas predsjednikom Savezaza bolju budu}nost BiH iministrom sigurnostiFahrudinom Radon~i}em.„Zbog lo{e ura|enihbetonskih radova, nekezidove je trebalo obloìtirigipsom. Mi smo to uradili od36 sprata do prizemlja, aispostavili smo ra~un od10.500 KM“, kaè Esma Pavicakoja je kasnije ~ula da jeRadon~i} traìo da se skineugra|eni regips.

„Njegov gra|evinskioperativac general VahidKaraveli} mi je rekao daskinem rigips i da svezaboravim, na {ta sam muodgovorila da to ne dolazi u

obzir jer taj rigips firmaGipsal nije postavila na svojuruku. Otjerat }e te, rekao mi jeKaraveli}, na {to sam mu jaodgovorila da }u ga tuìti“,kaè Esma Pavica koja jenapravila situaciju i predra~un, a

koje je Radon~i} kasnijeiskriào. „Vra}ena mi jei{arana dokumentacija i jasam odgovorila pismeno,gdje sam navela da }eizvedeni radovi biti pla}eni, ako }e ih platiti, Radon~i},

Avaz ili Zijad Imamovi} ~ija jefirma za potrebe investitoranadzirala radove, nije mebriga. Uslijedio je telefonskipoziv Radon~i}a koji mi jerekao kako bi volio da sammu{ko pa da se sa mnomfizi~ki obra~una, dodav{i dami nikada ne}e platiti“, kaèEsma Pavica. Ona se za pomo}obratila LRC Kreditnom birou.„Radon~i} je napao i njihoptuùju}i ih za zelena{tvo,utjerivanje dugova itd. pa suljudi iz sudskog registramorali vaditi dokumentacijuda su registrovani i zanaplatu potraìvanja. Kakonije bilo tre}eg rje{enja,preko advokata podigli smotu`bu i tek kada smo tonapravili, dobili smo faksporuku da }e nam sve bitipla}eno pod uslovom dapovu~emo tu`bu, {to smo iuradili“, kaè Esma Pavica. �

DA SI MU[KO...

Ministar sigurnosti Fahrudin Radončić fizički se (ne)obračunava sa ženama

SUDSKA NAPLATADUGA: Najmanje dvije, od ukupno dvanaest firmikoliko ih je biloangažovano na izgradnjiobjekta SSST-a, podnijelesu tužbu protiv SSST-a ipredsjednika Ganića radinaplate svojih potraživanja

SPU[TENI PLAFONGani} je bio veoma zahtjevnamu{terija kad je rije~ o unutra{njementerijeru njegovog kampusa

SPU[TENI PLAFONGani} je bio veoma zahtjevnamu{terija kad je rije~ o unutra{njementerijeru njegovog kampusa

UDRI MU[KIFahrudin Radon~i} verbalnoprijetio direktorici GipsalaEsmi Pavici


tu kategoriju spada{ i ti. Ganjamo i kredit iparalelno radimo da se izvu~emo iz ovesituacije. Tek kad mi legne kredit, ondamoète o~ekivati da vam platimo, a ja nemogu za milion KM kredita dati ~itavuzgradu pod hipoteku“. Gospo|i EsmiPavici Gani} je kazao: „„Planiraj poslovekao da }e{ pare dobiti tek od 1. oktobra(pro{le godine, op.a.) pa za 12 mjeseci. I nesamo ti, nego i svi ostali izvo|a~i. Jadugujem i drugim ljudima mnogo vi{e para.Nemoj da me priti{}e{, ganjaj ti drugeposlove.“

Od naplate poraìvanje nije bilo ni{ta,a u me|uvremenu u Gipsal je u{la poreskainspekcija. Prema navodima Esme Pavice,obzirom da joj je inspektorica rekla kakoUniverzitet Ejupa Gani}a nije u sistemuPDV-a, bar nije bio u martu 2013. godine,ona je morala obra~unati i platiti PDV.Prema njenim navodima, ni{ta bolje nijepro{la ni firma SM-EKOBAU koja je bilaangaòvana na postavljaju fasade, a kojojje navodno SSST ostao duàn preko 100hiljada KM. Dakle, od naplatepotraìvanja nije bilo ni{ta sve dok SSSTnije dobio kredit od Razvojne bankeFederacije BiH. Kako nezvani~nosaznajemo, Univerzitet Ejupa Gani}atraìo je kredit u iznosu od 1,2 milionaKM, a odobreno mu je 750 hiljada KM itaj kredit se uredno servisira. Obzirom daodobrenim kreditom SSST nije mogao

finansijski zadovoljiti potra` ivanjaizvo|a~a radova na objektu, Gani} jeaplicirao „akademski“ na~in pla}anja poprincipu uzmi ili ostavi. „„Kad mu jeodobren kredit, profesor Gani} po~eo je daproziva jednog po jednog izvo|a~a radovai da nudi 25 do 30 posto od kona~nesituacije, odnosno od potraìvanja. Menije posljednji put rekao da niko nije dobio

vi{e od 30 posto. Gipsalu je duàn preko80 hiljada KM. Prvo je ponudio 19.500KM, ne znam odakle mu ta cifra, a uaugustu ove godine ponudio 30 hiljadaKM, na {to sam mu ja odgovorila da sepona{a kao notorni kriminalac“, kaè EsmaPavica koja }e, po svemu sude}i, naplatupotraìvanja Gipsala od Gani}evogUniverziteta zatraìti sudskim putem! �


NOVÂNIK ZATVORENOG TIPA


Neofa{izam u etno-fraku autoraprof. dr. EEsada Bajtala njegova jetre}a knjiga objavljena u Sme|ojbiblioteci Izdava~ke ku}e Rabiciz Sarajeva. Promovisana je 30.

septembra u Velikoj sali Op}ine Stari Grad,a me|u brojnim prisutnim te ve~eri izdv oji -}emo visokog predstavnika za Bosnu iHercegovinu VValentina Inzka i osniva~aStranke za BiH HHarisa Silajdì}a.

U svojoj novoj knjizi Bajtal jekritikovao mnoge, od MMilorada Dodika,koji je u sebi sabrao gotovo sve nus-produkte ovog dru{tva od 1990. naovamo,pa do TTetke Zilhe iz Narodne kuhinje StariGrad u Sarajevu, Majke Tereze za gladneglavnog grada na{e dràve, kojasiroma{nima pomaè iz budèta koji sunapunili oni koji su najvi{e pokrali. Ako jeDodik “lijevi” a Tetka Zilha “desna”, {ta jeizme|u? ““U zemlji isklju~ivosti i crno-bijele, ili-ili, logike bivanja, sredinazapravo i ne postoji. Isklju~ivosti seuzajamno prizivaju i dodiruju. Zatvarajukrug nemoralnog licemjerja {to se urednoklati na retori~ko-politikantskoj ljulja{ciraspetoj izme|u politi~kih i ‘narodnih’kuhinja. Korov etno-ubleha{tva prekrio jejavni bh. prostor. Tetka Zilha nije ninajmanje kriva za to. [tavi{e. Ona se, usvojoj nedu`nosti, obrela na tu`nom mjestu‘narodne’ kuhinje koja projektovanookajava lo{e savjesti neodgovornih koji su

svojim neradom i plja~kom gra|ane OveZemlje doveli do prosja~kog {tapa. [to seknjige ti~e, ona je nijemi dijalog pobunjenesvijesti sa {arlatansko-politikantskimvremenom u kome su Istina i La` zamijenilisvoja mjesta. Naravno, ‘la` je - religijarobova i gospodara, a istina Bog slobodna~ovjeka’, kojeg ovdje skoro da i nema”,odgovara Esad Bajtal na na{e pitanje.

GLADNI, GOLI I BOSI� Je li Milorad Dodik najve}a opasnost

po opstojnost na{e dràve? Nije on nikakva i ni~ija opasnost. On je

bezna~ajni, neinteligentni nezasitno-vlastoljubivi blefer kome i{~a{eni dejtonskikontekst ide na ruku, stvaraju}i tako privid

nekakve njegove va`nosti. Kako gasprije~iti? Nikako! On ve} poodavno pada.Verbalni prostakluk, neobrazovanost, slije -pa narcisoidnost, autisti~na samodovoljnosti materijalna nezasitnost je ono {to }e ganeodlo`no skloniti sa politi~ke i prebacitina sanaderski adekvatnu scenu. Nije mojeda prog no zi ram. Ali, logi~ki govore}i,gladni, nezaposleni, oplja~kani i izvarani,gra|ani manjeg entiteta mora}e na izborimabirati ime|u njegove vlastodrà~ke oholostii bu du }nosti sopstvene djece. Bi}e zani -mlji va borba izme|u njegove spremnosti naizbornu prevaru u svrhu odrànja statusquoa, i ìvotne potrebe poniènih gra|anada se odnosi politi~kih snaga kona~nopromijene u njihovu korist.

� Sude}i po imenu i prezimenu, mada“tko sam ja da sudim”, Vi i ja pripadamoistom nacionalnom korpusu - bo{nja~kom.Ko nas to, takve kakvi smo, i gdje vodi?

Mene ne vodi niko, a nadam se ni Vas,niti ja, s druge strane, imam bilo kakvepotrebe i ambicije da vodim bilo koga. Inemam korpusa. Ni nacionalnog nivjerskog. Kao gnostik izabrao sam da ìvimpo uzusima vlastite savjesti. I pla}am punuegzistencijalnu cijenu tom izboru. Bitiindividua nije plodno, ali je ~asno. [to seimena ti~e, nisam ga birao. Dali su mi garoditelji, a prezime preci. I jedni i drugi,ako idemo dovoljno daleko u povijest~ovje~anstva, i ako je vjerovati svetimknjigama, AAdam i EEva - AAdem i HHawa - suzajedni~ki biolo{ki korijen svih nas, i sviljudi su bra}a i sestre.


ISTINE I LA@I

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Prof. dr. ESAD BAJTAL upravo je objavio svoju devetu knjigu NEOFAŠIZAM UETNO-FRAKU; u otvorenom i polemičnom razgovoru za naš magazin ovaj

pedagog, psiholog, filozof i sociolog govori, između ostalog, o 85 multimilioneraove gladne zemlje koji u svojim etno-patriotskim džepovima drže devet milijaradi dolara koje su “zaradili” zdušno radeći na riskantnom poslu

“zaštite vitalnog nacionalnog interesa”

INTERVIEW

Dr. Esad Bajtal profesor bez stalnog zaposlenja

Biti “ostali“, zna~i - ne postojati, biti nula, i ja to jesam!

VIŠE OD NACIONALIZMA:Poricanje logora i sudskiovjerenog genocida, slavljenje idočekivanje zločinaca izHaaga, postali su stvarstranačkog i ličnogprestiža. Parola Nož, žica,Srebrenica je ustaljeninavijačko-stadionskiinventar, čak kultni ikulturni slogan

��

INTERVJU-bajtal:INTERVJU - osnova.qxd 2.10.2013 21:42


IZME\U POLITI^KIH I “NARODNIH” KUHINJA

ISTINE NA[EG VREMENAEsad Bajtal, pisac i intelektualac,nema stalno zaposlenje, a poku{ava`ivjeti od pisanja


� Ne}emo o Sejdi}u i o Finciju, o njimasu Oni ju~e razgovarali u Bruxellesu, aliho}emo i o Hrvatima u BiH, pa da u ovomintervjuu jo{ na po~etku zadovoljimo svekonstitutivne. Kako se postaviti premaproblemima Hrvata u BiH, tipa tre}i entitet,kanal na hrvatskom jeziku, Mostar kaostolni grad...?

Budimo racionalni i ljudski trezveni.Bez navija~ke ostra{}enosti “za” i “protiv”.Govo rimo jezikom ìvotnih ~injenica.Imamo li ve} jedan unitarni etno-entitet, sa~istokrvnom etno-vla{}u na ~elu? Imamo.Te~e li tamo med i mlijeko? S druge strane,imamo hrvatske i bo{nja~ke etno-kantone ietno-vlasti. Kako u njima ljudi ìve?Nikako! Jad, i bijeda, {trajkovi... O~ito,predizborne bajke tipa “u svojoj vjeri, nasvojoj zemlji”, i kad postanu stvarnost, nerje{avaju egzistencijalne probleme ljudi. Ni

jezik nije ono od ~ega se ìvi. Rje{enje je udobro i po{teno ure|enom dru{tvenomsistemu u kome }e svi biti ravnopravni iimati {ansu da ìve od svog rada i svojihsposobnosti.

VI[E OD FA[IZMA� U knjizi Neofa{izam u etno-fraku

bavite se etno-nacionalizmom, klero-nacionalizmom flambiranim etno-primje -sama, neofa{izmom ~ija je svrha razvijanjei nadopuna nacionalizma, verbalnim ifizi~kim {ovinizmom, “bri`ljivo pripre -manim paklom”, etni~kim ~i{}enjem,logorima, genocidom. Motiva, povoda iciljeva imali ste i previ{e, no {ta je cilj oveknjige, kome je ona prvenstvenonamijenjena?

Namijenjena je demokratskoj javnosti isvima onima koji tragaju za ne~im boljimod ovoga {to im sada visi o vratu. Uostalom,kome namijeniti knjigu u zemlji u kojoj700.000 ljudi ìvi ispod granice siroma{tva;u zemlji u kojoj broj nepismenih rapidnoraste, i u kojoj je broj prva~i}a svake godinesve manji, a nezaposlenost iznosi preko45% radno aktivnih gra|ana. Kome je tu doknjige? Jo{ preciznije i direktnije - kome Vipi{ete svoje tekstove? Odnosno, za kogaizlazi ova tvrda, socijalno kriti~ki intonirananovina? I na kraju, kome je namijenjen ovajintervju?

� Pi{em, izlazimo i namijenjen jedemokratskoj javnosti! Dobro... Puno togavezano za teme koje tretirate u Va{oj novoj

knjizi ve} je i napisano, izgovoreno,snimljeno... Koje su to “nepopunjene rupe”bile do sada, a koje ste Vi nastojali“popuniti” Va{im promi{ljanjima, istra` iva -nji ma, opservacijama?

Knjiga poku{ava da premosti jezi~ki jazeufemizma po kome su aktualni etno-nacionalizmi slatkasto benigna stvar. A radise o tome da ìvimo u sofisticiranofa{iziranoj stvarnosti na koju smo se navikliu tolikoj mjeri da nam sve to izgleda sasvimnormalno. Naravno, niko danas nijespreman da se deklari{e kao fa{ista, niti dasam sebe vidi tako. Jo{ manje da nosi crnuuniformu sa kukastim krstom na nadlaktici.Na sceni je novi fa{izam, fa{izam u etno-fraku. Izraz “nacionalizam” je ruì~astieufemizam za najcrnji fa{izam u kome susamoubistva gladnih postala dio na{esvakodnevnice. Uzmite tekst UUmberta EcaFa{izam - zlo u deset ta~aka. Primijenite gana na{u zbilju. Nema nijedne ta~ke za kojune}ete na}i primjer u otu`noj bh. stvarnostii najblièm okruènju. Kona~no, jednamanjeentitetska, toboè “socijal-demo krat -ska” stranka, zbog svog ekstremizma,isklju~ena je jula 2011. iz socijalisti~keinternacionale, zbog njenog “odustajanja odsocijaldemokratskih vrijed no sti”, i prak ti -~nog pribliàvanja nacional-socija li zmu. Tosu istine na{eg vremena o kojim valjagovoriti iz dana u dan.

� U kakvom je stanju, generalno,ovda{nje dru{tvo, odnosno, u kakvoj mi to,zapravo, dràvi ìvimo?

Poricanje logora i sudski ovjerenoggenocida, slavljenje i do~ekivanje zlo~inacaiz Haaga, postali su stvar strana~kog ili~nog prestià. Parola No`, ìca, Srebrenicaje ustaljeni navija~ko-stadionski inventar,~ak kultni i kulturni slogan. Ono {toNijemci sude i {ezdeset godina nakon rata,ovdje se, sa jo{ uzavrelo krvavog tla, uzdièna pijedestal slave i ponosa. Najnovijiprimjer toga dolazi nam iz Bratunca. Predzgradom Op{tine kolektivno se pjevalo ipjeva u slavu po~injenih zlo~ina i genocida,najavljuju}i tako nova krvoproli}a: “OjPazaru, novi Vukovaru, a Sjenice, novaSrebrenice.” Isto se doga|a na svadbama{irom Srbije. To nema nigdje. Pa to je vi{eod fa{izma! âk ni okorjelim neonacistimaiz Njema~ke ne pada napamet da pjevaju uslavu Auschwitza i holokausta. Da li jeentitetska vlast reagovala na sve to?

� Nisam primijetio. A koja je uloga“poricateljskog koda” na ovim prostorima?

Primarna uloga poricateljskog koda jeizvrtanje slike jedne zlo~ina~ke stvarnosti.Tri su koraka poricateljskog koda: a) ni{tanije bilo; b) ako je i bilo, bila je to samonu`na samoodbrana; i c) a ukoliko je bilo ine{to vi{e od samoodbrane, to je djelonekontrolisanih grupica i pijanihekstremista. Poricateljski kod, uvezen iznacisti~ke propagandne kuhinje, `rtvuprikazuje zlo~incem, a njenog egzekutora`rtvom. Tako, logikom tog poricateljskogkoda nije bilo genocida; Sarajevo nije bilo uokruènju, nego su muslimani granatirali iubijali sami sebe, kako bi izazavali NATOintervenciju protiv vojske koja nije pucalani na koga. “Ko puca po Sarajevu”, ~uvenoje beogradsko pitanje s po~etka rata. Tajbljutavi cinizam nadma{uje i GGoebbelsovumetodologiju permanentno ponavljane laì,koja na kraju postaje istina.

� U posljednjem poglavlju citirali ste i


ISTINE I LA@I

�

BIRALI STE, PA OPET BIRAJTE: Logički govoreći, glad-ni, nezaposleni, opljačkani i izvarani, građani manjegentiteta moraće na izborima birati imeđu Dodikovevlastodržačke oholosti i budućnosti sopstvene djece

IZ “VELIKE SALE”Promotor nove knjige Esada Bajtala prof. dr.Besim Spahi} (lijevo) i moderator @eljkoIvankovi} (u sredini) u dru{tvu autora


Kemala-pa{u Ataturka: “Svaki vladar koji usvom radu traì pomo} vjere, obi~an jeslabi}. A slabi} nije dostojan da bude na~elu dràve.” Koji su Vam to likovi sa ovihprostora bili ispred o~iju kada ste odlu~ili dacitirate osniva~a moderne Turske?

Imao sam na umu sve one politi~kianemi~ne likove koji svoju populisti~kuvladavinu grade na otvorenoj ili skrivenojpodr{ci sluganski ispolitiziranih vjerskihzajednica, koje se umjesto Bogu bestidnompokorno{}u klanjaju strana~kim prvacima, aovi njima. U tom teokratsko-politikantskomkrugu uzajamne pse}e poniznosti leìnajve}i dio ratne i poratne nesre}e gra|anaBosne i ex-YU regiona.

RENT A CAR INTELEKTUALCI� U posljednjih sedam godina objavili

ste osam knjiga. Imate previ{e vremena iliprevi{e ideja?

Te knjige su samo izvla~ene iz ra~unaratih sedam godina, a nastajale su posljednjihpetnaestak godina mu~anja, mu~enja i

razmi{ljanja nad onim {to nam se “doga|a”.Kaèm “doga|a”, a sve je, zapravo, biloplanirano i dogovarano i crtano nageografskim kartama ili obi~nim salvetama.êkao sam trenutak kad }e napisano mo}ida se autorski naplati kao i bilo gdje usvijetu. I nisam do~ekao. Od desetakobjavljenih knjiga, dobio sam samo jedanmr{avi honorar (1.500 KM). U isto vrijemesvoje dèpove su izvrhom punilipolupismeni parlamentarci (~ast ipo{tovanje izuzecima), strana~ke gazde injihovi idejni poslu{nici - rent a carintelektualci. Prema izvje{taju WELT-X, 85multimilionera ove gladne zemlje drì usvojim etno-patriotskim dèpovima devetmilijardi dolara, koje su “zaradili” zdu{norade}i na riskantnom poslu “za{tite vitalnognacionalnog interesa”.

� Me|u tim knjigama je i Sevdalinka,alhemija du{e. Kako pisati o “besmrtnosti”u ova, gotovo suicidalna vremena?

Ne znam kako, ali eto, pi{em. Tom

knjigom poku{ao sam bar na trenutakokrenuti le|a sumornoj suicidalnojstvarnosti, kako je Vi lakonski odre{ito idijagnosti~ki precizno definirate. A danassam, evo, ponovo sred nje.

� Predizborna utrka ve} je po~ela.Znamo da }e biti prljava, degutantna i bezikakvih skrupula. A ko }e pobijediti?

To ne znam. Ali znam ne{to drugo.Znam da sa onih devet oplja~kanih milijardisvaki izbori mogu biti dobijeni!

� Jesu li ~vrste bile Va{e veze saLiberalno demokratskom strankom BiH, uvrijeme dok ju je vodio Rasim Kadi}?

Bio sam samo profesionalni uredniknjihovog glasila ~ijeg se ~ak ni imena vi{ene sje}am. Svoj dolazak na ~elo redakcijeuslovio sam svojim ne~lanstvom u stranci,{to je RRasim Kadi} odmah prihvatio. Izdaosam tada, 1997., knjigu - zbornik Za (i)protiv tolerancije, koja je za 28 danadoìvjela dva izdanja. Bilo je jo{ planova tevrste, ali sve je brzo propalo i ugasilo sezahvaljuju}i nekom Halki}u ili Sralki}u,kako se ve} zvao, njihov visoki funkcionertih godina, koji je sve podredio svomnevjerovatnom egoizmu i pragmatskiistan~anom srebroljublju. Tako se, zahva lju -ju }i njemu, pored redakcije, ~ini mi se,ugasila i - sama stranka.

� Ako nije indiskretno, kontra granicepristojnosti, kako }ete se izjasniti tokompopisa stanovni{tva u Bosni i Hercegovini?

Ne bi trebalo ni postavljati ni odgovaratina takva pitanja. Ali, evo, bi}u sasvim jasan:ja sam Bosanac! I tako }u se pisati. Znamdobro ko sam i {ta sam. Ne traìm da me biloko slijedi. Svako ima neporecivo ljudskopravo na samoodre|enje te vrste. Dakle,gluh sam i ne odazivam se samozvanimetno-agitatorima, kockarima i propalimpoliti~arima, koji su u pred-popisnomagitiranju na{li novi na~in boga}enja. Nestidim se ni Bosne ni njenog imena.

� Bili Bo{njak ili Eskim, Bosanac iliastronaut, do posla }ete te{ko. Pa, kako? Idiplomirali ste, i magistrirali, i doktorirali, iradili kao univerzitetski profesor, i napisalii objavili hiljade stranica, i imate i ìvotno iprofesionalno iskustvo... Ustvari, postojiteli Vi, uop{te?

Tako je to s “ostalima” u ovoj zemlji ukojoj obi~ni popis voljom etno-agitatorapostaje Propis. Biti “ostali”, zna~i - nepostojati. Biti nula. I ja to jesam.Uostalom, i nepostojanje je demokratskopravo koje mi je, u smi{ljenom neredusveop{teg konformizma i sluganstva na{egvremena, preostalo kao jedini na~ino~uvanja vlastitog ljudskog i gra|anskogdigniteta. �


IZME\U POLITI^KIH I “NARODNIH” KUHINJA

Kada smo Esada Bajtala u pripremiovog razgovora zamolili da nam po{aljevlastitu biografiju rekao je: “Nemambiografije. Ja ne postojim?” Za one zakoje, ipak, postoji evo kratkog CV-a: “EsadBajtal. Gra|anin Bosne i Hercegovine.Bosanac. Ro|en u Sutje{}ici, selu izme|uVisokog i Vare{a. Diplomirao, magistrirao idoktorirao na Filozofskom fakultetu uSarajevu. Bavim se predava~kim,spisateljskim i ure|iva~kim poslovima.Autor sam desetak knjiga: Za (i) protivtolerancije (1997, dva izdanja); Filozofski

temelji psihologije (2006); Manje od ni{ta(2007); Al Tempo (2007); Duplo golo(2007); Dràva na ~ekanju (dva izdanja2008 i 2009); Govor tame (2008);Sevdalinka, alhemija du{e (2012);Neofa{izam u etno-fraku (2013), te dvaposebna, “mini book” izdanja:Metanaracija,poetizacija i psihija trizacija Daytona (Ulcinj,CG, 2006) i Strah od kopanja (Sarajevo,2007). U {tampi je moja obimna studijaPsihologija buddhi sti~ke filozofije, etike ireligije. Nesposoban sam da budempodoban i ìvim od pisanja.” �

BAJTAL BOSANAC

Nesposoban da bude podoban

SKORO SAM PROTIV SVIHProfesor Bajtal, predstavnik “ostalih” u “smi{ljenom neredu sveop{teg konformizma”



CIA, SNAJKA

SB je prelistala (skoro) sve i donosimo najvažnije dijelove tajnih izvještaja CIA-e o ključnim događajima i ličnostima iz rata u Bosni i Hercegovini. U drugom nastavku: izvještaj o obaranju američkog pilota aviona F-16

u okolini Banje Luke, uloga JOVICE STANIŠIĆA u oslobađanju zatočenih pripadnika UN-a, izvještaje o padu Srebrenice i uzrocima koji su prethodili

tom zločinu, izvještaje Holanđana o padu Srebrenice

panjeta:TEKST osnova.qxd 2.10.2013 20:55

Govore}i o mogu}em priznanjuBiH kao zajednice, MMilo{evi} jekazao da ne moè priznati trenut-no stanje, ve} samo budu}u zajed-nicu koja bi se dodatno definirala.

Kazao je da je njegova volja da priznabudu}u zajednicu BiH jaka, ali je kazao dato {to je trenutno na terenu nije dràva.

“To je bojno polje!”, kazao je. Insistiraoje i da bi priznanje zajednice zaobi{loKaradì}a i sav teret prebacilo na njega. Udaljem razgovoru koji je poprimao i ele-mente sva|e, Milo{evi} je kazao pred-stavnicima Kontakt grupe kako sankcije nemogu trajati vje~no:

“Ne moète odràvati ne{to {tougroàva 150 miliona ljudi.”

Posebno je zanimljivo Milo{evi}evovi|enje Karadì}a i ~lanova njegove vladena Palama u svjetlu najavljenog dolaskabiv{eg ameri~kog predsjednika JJimaCartera:

RE]I ]E, A LAGAT ]E“Karadì} }e ga primiti uz dobrodo{licu

i laga}e mu. Ne}e odràti ni jednoobe}anje. Sve su to la`ljivci. Koljevi} jepijan svaki dan ve} u 10 ujutro, Karadì},on vi{e nije psihijatar, on je pacijent!”,kazao im je Milo{evi}. Dodao je kako sma-tra da bi Mladi} mogao raskinuti veze sacivilnom vla{}u, te je ~lanovima Kontaktgrupe savjetovao da se po~inju oslanjati nasrpske lidere iz Banje Luke, ali da prvomora provjeriti neke stvari.

U izvje{taju nekoliko dana nakon sas-tanka u Beogradu, 14. aprila, konstatuje seda Carter nije uspio ni{ta, te se predlaùdaljnji koraci. Kaè se kako Izetbegovi}evavlada osje}a najve}i pritisak te kako im naj-manje odgovara status quo. Kaù kako pos-toji mogu}nost da Izetbegovi} krene uo~ajni~ki poku{aj deblokade Sarajeva, ilida zahtijeva potpuno povla~enje UNPRO-FOR-a. Kako bi se smirili pritisci zapodizanje embarga na oru`je, spominje seohrabrenje tada{njeg generala RRupertaSmitha da “pokaè zube” i tako UNPRO-FOR predstavi kao snagu spremnu daza{titi zone isklju~enja.

“Nakon njihovog uspje{nog izazovaFrancuzima na ilegalnoj kontrolnoj ta~ki

Sierra-4 i jo{ vi{e poniàvaju}eg tretmanaKontakt grupe na aerodromu, bosanski Srbiznaju da mogu nastaviti da vuku za nos UNi dobiju {ta èle”, stoji u izvje{taju naslovlj -e nom “Diplomatska strategija za BiH.Sarajevski aerodrom”. U izvje{taju sespominje i situacija kada je srpska vojska,uz Karadì}eve tvrdnje da je aerodrom srp-ska teritorija pod privremenom upravomUN-a, vratila jedan od UN aviona svojskom i vojnom opremom UNPROFOR-atvrde}i da u njemu ima civila i pod prijet-njom da }e ga oboriti.

“Karadì} je nakon toga kazao kakonikada ne}e dozvoliti stranim diplomatimada slete u Sarajevo, posebno ne onima izneprijateljskih nacija kao {to su Iran iSAD”, stoji u izvje{taju uz upozorenje da biu slu~aju prekida aviotransporta “Srbimogli i}i i dalje”.

“Posljednjih sedmica vidljivo je da Srbipripremaju èstok napad na Sarajevo, kopa-ju tenkovske rovove a drvene zaklone ivre}e s pijeskom mijenjaju betonskim zak-lonima. General Smith smatra kako Srbiplaniraju zauzimati jednu po jednu enklavu,i na kraju do}i po ‘glavnu nagradu’-Sarajevo.”

U izvje{taju se tvrdi da u me|uvremenui Armija BiH priprema akciju ‘izbijanja

~epa’ iz Sarajeva kroz nekoliko mogu}ihkoridora. Kao mogu}i daljnji koraciozbiljno se spominju zra~ni udari kaopodr{ka UN trupama na aerodromu a kojesu posljednjih dana Srbi granatirali, zra~niudari bazirani na ~injenici da se steè obru~oko Sarajeva i zra~ni udari u slu~ajuozbiljnog ugroàvanja zona sigurnosti. Nasve to, trebalo je najprije ubijediti ostale~lanice NATO-a.

POSLJEDNJI LET ZA BANJU LUKUU Lakeovom izvje{taju od 29. maja

1995. godine tako|er se govori o potrebizra~nih udara i mogu}nosti povla~enjasnaga UN-a s obzirom “da se o~ekujepogor{anje situacije”. Kaè kako se jo{ neo~ekuje povla~enje Francuza iz isto~nihenklava, ali da ih ne bi iznenadilopovla~enje nekih drugih jedinica. Ponovose isti~e spremnost SAD-a da po{alje trupekoje bi pomogle ne povla~enju, ve} pre-grupiranju snaga UNPROFOR-a. A CClintonna ovakav zahtjev stavlja ‘kva~icu’ urubriku ‘aproved’ (odobreno).

U depe{i iz ambasade u Beogradu od 5.maja 1995. godine govori se o UN taocimakoje su uzeli Srbi, priznanju BiH ioborenom pilotu ameri~kog aviona F-16.Interesantno je da su detalji ovog izvje{taja


“SB” OPET IMA SVE (2)

Pi{e: ALMIR PANJETA

--------------------------------------------------------Milo{evi}: ”Nikola Koljevi} se nije

otrijeznio godinama, Karadì} je pacijent,a ne psihijatar!”

��

LUD I LU\IMilo{evi} je Karadì}a smatrao lu|akom i Kontakt grupu upozoravao da }e biti prevareni


kori{teni i u akcijskom filmu BehindEnemy Lines snimljenom nakon rata.

“Nadle`ni komandant srpske vojske uBanjoj Luci potvrdio nam je kako bosanskiSrbi vjeruju da je pilot ìv i da se skrivanegdje unutar srpske teritorije. Srpski gen e -r al kaè kako je prona|en upotrijebljenipadobran skupa s nekom li~nom opremomu blizini. Snage bosanskih Srba tragaju zapilotom i kaù da }e s njim pravilno postu-pati ukoliko ga na|u. General izraàvazabrinutost da bi srpski civili s njim mogligrubo postupiti ukoliko ga prvi na|u”, kaèse u depe{i.

Izvje{tavaju i o sastanku s DDavidomOwenom koji je upravo do{ao s ve~ere sMilo{evi}em na kojem je bilo govora o pre-govorima o osloba|anju zarobljenih pripad-nika UN-a.

“Owen kaè kako je obavje{tajni {efStani{i} na Palama gdje poku{ava isposlo-vati osloba|anje druge grupe UN taoca.Milo{evi} je kazao da bi paljanski Srbimogli odustati od 80 ili 90 talaca, a da ono~ekuje bar 100. Owen, vjerovatno pod uti-cajem Milo{evi}evih stavova, kaè kako }estvari postati teè kad broj talaca spadne naoko 50, te da }e Karadì} dio njih poku{atizadràti kao za{titu od zra~nih udara”, stojiu depe{i uz dodatak kako Milo{evi} nijenimalo sretan zbog prisustva gr~kog minist -ra vanjskih poslova na Palama koji bimogao “pokupiti slavu zbog osloba|anjataoca”. U depe{i stoji i kako je Owen kazaoda je Milo{evi} doista zainteresiran za prih-vatanje “paketa priznanja”, ali da }e to ura-diti samo uz potpuno ukidanje sankcija.

“Li~no, Owen misli da je to jedini izlaziz bosanske gu`ve.”

U dopisu {efa Operativne grupe zaBalkan direktoru CIA-e iz 13. jula 1995.godine u pripremi za sastanak direktora 14.jula, spominje se situacija u Srebrenici.

“Stanje na terenu je promjenjivo. Premaposljednjim informacijama, Srbi supokrenuli veliku evakuaciju muslimanskihizbjeglica iz Srebrenice. Vode se borbe oko@epe, ali nema jasnog dokaza namjere zapreuzimanje enklave. O svemu detaljnije uprilogu o srpskim namjerama. Upozoravamvas da ne zaboravite na Hrvatsku. Zagreb bimogao poku{ati iskoristiti situaciju kada jeme|unarodna pa`nja usmjerena na Bosnuda pokrenu napad na Srbe iz Krajine.Obavje{tajni podaci govore da se Hrvatigrupi{u oko Ju`nog sektora.”

Govori se i o telefonskom razgovorufrancuskog predsjednika CChiraca i Clin to -na:

“Chirac je dao sljede}i prijedlog: ili dapo{aljemo na{e trupe da se pridruèBritancima i Francuzima u ponovnomuspostavljanju srebreni~ke enklave iprovo|enje robusnije odbrane misije UN-a,ili }e se Francuzi povu}i.”

“Bord direktora }e vjerovatno raspravitii o mogu}nostima spasa Gora`da i Sarajevanakon pada Srebrenice i @epe. U dijelu oGora`du obja{njeno je kako je ta enklavabranjivija od Srebrenice i @epe, uklju~uju}idetalje o balansu snaga. Neki od {efova,poput Walta Slocombea, raspravljali su otome da bi gubitak enklava, poput Gora`da,dozvolio UNPROFOR-u da uspostavibranjiv ije i kredibilnije prisustvo usredi{njem dijelu Bosne i mo`da olak{apregovara~ku poziciju bez enklava kaokonstantne teme. State Department s drugestrane ne podràva odustajanje od enklavajer bi to potkopalo Kontakt grupu i dovelodo neizbje`nog pada Sarajeva. Na{e analize~ak govore kako pad Gora`da ne bi zna~ioi pad Sarajeva jer je Sarajevo lak{e zaodbraniti nego Gora`de”, stoji u izvje{tajukoji potpisuje NNorman Schindler.

U pismu od 14. jula 1995. Lake pred-laè Clintonu mogu}e poteze kao odgovorna pad Srebrenice:

“Ne moèmo re}i ‘ne’ francuskimnapadima da UN snage u~ini robusnijimposebno oko Gora`da, ali moramo na}iizvodiv vojni na~in koji ne podrazumijevauklju~ivanje na{ih trupa kako ne bismoupali u zamku da nas optuè za propastUNPROFOR-a. Trebamo odmah poslatigenerala Shalija (John Salikaswili) uLondon na susret sa francuskim i britan-skim kolegama kako bi razmotrili vojneopcije nakon pada Srebrenice”, pi{e Lake.Govore}i o rje{enjima za odbranu Gora`da,predlaè slanje helikoptera za podr{kusnagama UNPROFOR-a, i poja~avanjeUNPROFOR-a za odbranu enklave uzobaveznu podr{ku snaga bosanske vojske

koja bi preuzela primarnu odgovornost zaodbranu enklave.

“Shali treba osigurati da, ukoliko seovakvo uklju~ivanje dogovori, bude jasnoda se radi o zasebnoj akciji i da to ne zna~iautomatsko u~e{}e na{ih snaga u budu}imsli~nim akcijama. Treba osigurati i da ovobude podr{ka francuskom pregrupisavanjua ne povla~enju. Saveznicima trebamo sig-nalizirati da su za potpunu odbranu enklavepotrebni zra~ni udari i da smo mi spremniu~estvovati”, kaè Lake.

“Sloìli smo se da je, na koncu, za us -pje {nu strategiju UNPROFOR-a Sarajevobitnije od Gora`da.”

Lake navodi da su obavije{teni o ulozinovog medijatora Carla Bildta koji je “blizudogovora s Milo{evi}em oko obostranogpriznavanja izme|u Bosne i Srbije”.

KAKO JE PALA SREBRENICAU analizi iz 18. jula govori se o ulozi

Armije BiH u padu Srebrenice. Naslovljenas ‘Bosanska armija u Srebrenici: [ta sedesilo?’ u analizi stoji da je odbranaSrebrenice kolabirala zbog kombinacijematerijalnih nedostataka, slabog sastavapje{adije, nedostatka efektne komande ioslanjanja na UNPROFOR i NATO odkojih su o~ekivali da sprije~e napadebosanskih Srba na enklavu.

“Snage bosanske vojske u enklavamanisu dobile ni{ta od priliva oru`ja u central-nu Bosnu nakon uspostave hrvatsko-musli-manske federacije pro{le godine, niti su tejedinice pobolj{ane u smislu organizacije,treninga i discipline koju je armijskikomandant general Deli} u mogu}nostiuspostaviti u ostatku bosanske vojske”,


CIA, SNAJKA

�

AMERIKA I FRANCUSKAJedni zagovarali vojno rje{enje, drugi je spre~avali iako su im Mladi}evi vojnici vezali vojnike


stoji u analizi propasti odbrane Srebreniceuz zaklju~ak da snage Armije BiH nisudaleko odmakle od prvobitne organizacijeiz 1992. godine te nisu bile spremne zaorganiziranu odbranu enklave, ve} suzadràli gerilski na~in ratovanja uzizvo|enje akcija prema obli`njim srpskimgradovima.

“Kada su se suo~ili sa snagama Vojskebosanskih Srba koje su bile brojno i organi-zacijski superiornije, mnogi bosanskibranite lji su se vjerovatno povukli u brdapoku{avaju}i se domo}i prijateljskihpoloàja u blizini. Snagama AR BiH okoSrebrenice nedostajalo je utvr|enih rovova,posebno ako ih poredimo sa drugim

odbrambenim linijama u BiH. To je oslabi-lo mo} branitelja enklave da se suprotstavete{koj artiljeriji bosanskih Srba”, stoji uanalizi u kojoj se spominje i padhelikoptera:

“Bosanskoj vojsci je nedostajala i ~vrstakomanda jer je ~itav komanduju}i kadar 28.divizije poginuo u obaranju helikoptera umaju, vjerovatno uklju~uju}i i NaseraOri}a, komandanta 28. divizije i vojnog lid-era Srebrenice od 1992. Nedostatak Ori}e -vih uputa o~ito se odrazio na vladinepoku{aje da uspostave koordiniranuodbranu. Mo`da najbitnije u svemu jeste ito {to su politi~ki lideri enklave ra~unali da}e UN ili NATO u~initi ne{to da zaustaveSrbe u zauzimanju ‘zone sigurnosti UN-a’.Kada je postalo o~ito da ne}e biti nikakveintervencije izvana, nije bilo rezervnogplana i za branitelje je bilo prekasno dau~ine bilo {ta osim da poku{aju pobje}i”,stoji u analizi.

Na sastanku zamjenika direktoraodrànom 18. avgusta 1995. godine uBijeloj ku}i ve} se govori o razdvajanjuentiteta u skladu sa mirovnim sporazumom,ja~anju odbrane FBiH od vojske RS i direk-tnoj podr{ci SAD-a.

“Na sastanku je govoreno o planiranimnaporima i raspravljalo se o naoruàvanju itreningu federalnih snaga. Usvojena jeradna pretpostavka da bi snage trebalo ras-porediti na teritorij Federacije, sloìli smose da bi mandat snaga za implementacijumira pod vodstvom NATO-a trebaouklju~ivati nu`nu upotrebu sile za samood-branu, kako kroz zra~nu podr{ku tako krozdruge vidove”, stoji u izvje{taju sa sastankana kojem se razgovaralo i u mogu}nostimadirektne odbrane FBiH od srpskih napada,ali je zaklju~eno da }e se o tome jo{ razgo-varati. Dogovoreno je da se snage za imple-mentaciju mira (PIF) povuku ako FBiHprekr{i dogovor zapo~injanjem ofanziveprotiv Srba. U slu~aju da Srbi prekr{edogovor i poku{aju ste}i strate{ku prednost,PIF bi poduzele odre|ene akcije. Ove snagebi bile zaduène za razdvajanje snaga tamogdje obje strane pristanu na to dobrovoljno,ali bi imale mandat da djeluju tamo gdje bineka od strana odbijala povu}i se dobro-voljno.

Me|u klju~nim pretpostavkama sa sas-tanka istaknuto je kako bi se opremila vojskaFBiH i da bi jedan od ciljeva trebao bitiizgradnja odbrambene jezgre Bosanskearmije. Predvi|eno trajanje misije bilo jedevet mjeseci.

Na sastanku Nacionalnog vije}a sigur -no sti tako|er se govori o mirovnom planukoji su prihvatile zara}ene strane ipotvr|uje se provo|enje dva paralelna pro-grama: Obezbje|ivanje opreme i treniranjesnaga FBiH i NATO snage za imple-mentaciju mirovnog plana. Kao jedan od


“SB” OPET IMA SVE (2)

Radovan Karadì} 2. decembra 1995.godine pi{e pismo Billu Clintonu u kojemga obavje{tava da Republika Srpska prih-vata Dayton i da }e pruìti punu podr{ku unjegovom provo|enju, ali traì da razmislio posebnom statusu za Sarajevo i pred-laè dvije opcije.

“Oko 150.000 Srba koji ìve u okoli-ni Sarajeva suo~avaju se sa mogu -}nosti da ìve pod muslimanskimreìmom. Ne moram ni re}i da taj pro-ces ne o~ekuju staloèni. Za vrijemerata preìvjeli su 34 muslimanskeofanzive, i ako budu morali oti}i,napusti}e grobove onih koji su poginuliza Srpsko Sarajevo. [titi}e svoje ku}e,Republika Srpska ne}e imati mog u} -nost da ih zbrine ili zaposli. Strasti suuzburkane i RS ne}e mo}i kontrolisatipona{anje civila i vojnika, pa postojedvije mogu}nosti: ili }e se povu}i uzostavljanje potpunog haosa, ili }e osta-ti i suprotstaviti se muslimanskomreìmu”, stoji u Karadì}evom pismu kojiClintonu predlaè opcije prema kojima se,

tvrdi, sve to moè izbje}i:“Zato predlaèm da se usvoji pose-

ban dokument za Sarajevo s prelaznimperiodom od pet godina tokom kojeg biSrbi imali svoju policiju i lokalne vlastia sve pod kontrolom IFOR-a a bez pris-ustva muslimanskih vlasti. Druga solu-cija bila bi da se taj period skrati na trigodine tokom kojih bi me|unarodnazajednica pomogla izgradnju novoggrada za 150.000 sarajevskih Srba sa45.000 do 50.000 stanova u koje bi seoni preselili na civiliziran na~in ostavl-jaju}i svoju imovinu Federaciji BiH”,kaè Karadì} i tvrdi kako RS èli da sara-jevski Srbi ostanu tamo gdje jesu, ali da je“realnost druga~ija”.

“Ako odu, ostavi}e iza sebe velikihaos, a ako ostanu od Sarajeva }enapravi ti Bejrut uz dugotrajnu nestabil-nost kao neizbje`nu posljedicu”, upozora-va Kara dì} Clintona sugeri{u}i mu da se topitanje rije{i prije sastanka u Parizu, na kojem}e se kasnije potvrditi Dejtonski sporazum,bez Karadì}evih prijedloga naravno. �

DEAR MISTER PRESIDENT...

Karadžić: “Prihvatamo Dayton, alisarajevski Srbi će od Sarajevanapraviti Bejrut!”

��


specifi~nih zadataka za provedbu planaspominje se uklju~ivanje NATO zra~nihsnaga u podr{ci operacijama provo|enjamira.

U dokumentu od 28. avgusta govori se ostrategiji za ukidanje sankcija Srbiji uznapomenu da }e proces po~eti potpisivan j emmirovnog sporazuma. Govori se i o ukidan-ju sankcija Palama koje }e, pi{e se, po~eti sprvim koracima u implementaciji sporazu-ma. Dokument predvi|a i koliko dugo }e se‘Beograd smatrati odgovornim za akcijePala’.

“Lo{e pona{anje bosanskih Srba dovelobi do ponovnog vra}anja sankcija Beo -gradu.”

U me|uvremenu, do{lo je do masakrana Markalama i vojnih udara na poloàjebosanskih Srba. A u memorandumu zapripremu sastanka borda direktora od 5.sepembra 1995. godine spominju se zra~niudari koji }e se ponoviti na dan planiranogsastanka ako Srbi ne pristanu na povla~enjete{kog oru`ja oko Sarajeva, ali se spominjei zanimljiv prijedlog administracije:

“îni se da je Administracija odustalaod inicijalnog plana da Bosanskoj vladipredloì odustajanje od Gora`da u zamjenuza teritorije oko Sarajeva. OdràvanjeGora`da i kopnenog koridora do enklave }ezahtijevati dodatno uklju~ivanje snaga zaimplementaciju mira.”

Govori se i o problemima u koje je upregovorima upao HHolbrooke.

“Dok u javnosti stvaramo privid uspje-ha, u osnovi nema nikakvog napretka u bit-nim pitanjima koje dijele suparnike. Nijedna strana ne pokazuje volju za kompro-mis oko klju~nih pitanja. Holbrooke pred-laè da se nastavi sa zra~nim udarima pro-tiv Srba dok u potpunosti ne pristanu na UNultimatum.”

Obavje{tajno izvje{}e od 19. septembra1995. govori o rezultatima NATO udara uBiH za koje, uz osnovne podatke opovla~enju srpskih snaga oko Sarajeva idruge ustupke u pregovorima, tvrde da sukorisni i u smislu {to bi prijetnja novimnapadima “Srbe natjerala da bar prividnoimplementiraju mirovni plan”.

“Hrvatske snage uz potporu bosanskevlade zauzele su vi{e od 3.000 kvadratnihkilometara teritorije od Srba u ZapadnojBosni i ozbiljno su ugrozile glavni srpskigrad Banju Luku”, stoji u izvje{taju.

U analizi od 1. oktobra 1995. godinepredvi|aju se potencijalni izazovi za IFOR,navodi se kako }e poseban problem imati saSrbima i Hrvatima ukoliko ovi pomisle daje njihova uloga podr{ka osnaìvanju cen-tralizirane bosanske vlade. Upozorava se da}e bosanska vlada o~ekivati pomo} unaoruàvanju i opremanju i treningu odSAD-a, ali da ne}e odustati ni od podr{keIrana i drugih islamskih zemalja. Navodi se

da }e Milo{evi} nerado pristati da izru~iKaradì}a i Mladi}a Tribunalu u Haagu.Poloàj IFOR-a ocjenjuje se vrlo rizi~nimjer je, prema procjenama, oko 300.000 ljudiu BiH u tom momentu bilo naoruàno.

U jednoj od poslijeratnih analizamogu}eg scenarija za narednih 18 mjeseciiz maja 1996. konstatuje se da je IFORuspje{no uspio obustaviti borbe u BiH ipredvi|a se nastavak vojnog prisustva uzve}u podr{ku Evrope. Navodi se da }e Irannastaviti s utjecajem na bosansku vladukojoj obezbje|uje finansijsku podr{ku.

“Teheran poku{ava oja~ati veze saSarajevom kako bi pro{irio me|unarodniuticaj i promovirao militantni islam. Neo~ekujemo da Iran poduzme bitnijeteroristi ~ke napade na IFOR ali ne moèmoisklju~iti izolirane napade”, stoji u analizi.

Me|u mogu}im uzrocima novih sukobanavodi se da je bosanska strana voljna dapovrati teritorije u Zapadnoj i Isto~nojBosni, dok smatraju kako Srbi imaju manjerazloga za iniciranje konflikta, ali da bi bilispremni braniti kontrolu nad posavskimkoridorom i Br~ko. Prema analizi, Hrvatiimaju najmanje razloga za otpo~injanjeborbi, ali bi bili spremni na borbe ukolikobi osjetili da su im Bo{njaci ugrozili ciljeve.Navodi se da }e nacionalisti jo{ dugo biti navlasti uz prognozu da }e politi~ari ibirokrati biti skloniji izgradnji lokalnih cen-tara mo}i a fokusirati se na centar samoukoliko se radi o pitanjima koja se ti~u nji-hovih lokalnih interesa. I tako do danadana{njeg...

(Kraj)


CIA, SNAJKA

Izvje{taj Holandskog bataljona UN-a opadu Srebrenice analiziran je 13. oktobra1995. godine.

“Izvje{taj }e sadràvati i podatke onedoli~nom pona{anju dijela holandskihtrupa, uklju~uju}i prodaju nao ru` a nja,simpatije prema desn i~arima i lo{ tret-man èna {to sveukupno ne}e doprini-jeti ionako lo{oj slici”, stoji u analizi uznapomenu da }e izvje{taj biti politi~ki{tetan za ministra odbrane Voorhoevea.Uz analizu doga|aja, navodi se kako }eposebno lo{e za ministarstvo odbraneHolandije biti kada se objavi dio izvje{tajau kojem se govori kako holandski vojnicinisu izvijestili o zlo~inima kojima su svje-

do~ili sve dok nisu ispitani u Zagrebu 22.jula a sve kako ne bi antagonizorali Srbe iugrozili sigurnost trupa i njihovo izvla~enje.

Holandske trupe imale su velikih prob-lema sa disciplinom, {to je uklju~ivalo iprodaju opreme, simpatije prema ekstrem-nim desni~arima i katastrofalan tretmanprema ènama, posebno unutar vlastitihjedinica.

“Izvje{taj za koji je ispitano 490 od499 holandskih vojnika ne}e imatisamo negativne efekte, ve} da }e jednaod poruka biti da su vlade i me|unarod -na zajednica izvukli pouke iz padaSrebrenice i da se takvo {to ne}eponoviti”, stoji u analizi. �

HOLANDSKA SRAMOTA

Holanđani su u Srebrenici obrukalisvoju državu

�

SREBRENICA 1995.Da li su svjetske vlade izvukle pouku?


@ivot s rijekama i na vodi je zaljude iz Klju~a, Sanskog Mosta,Biha}a i Cazina sasvim obi~na inormalna stvar. Na~in na kojiKraji{nici paze svoje rijeke je

duboko evropski - ~ak i bolji nego u nekimzemljama EU - a 3. radionica neformalnemreè Aquasan, mreè stru~njaka iz cijeleBiH u sektoru voda i za{tite okoli{a,pokazala je da saradnja ljudi iz Federacije iRepublike Srpske uvijek moè fun kcio ni ra -ti kad su su{tinske stvari u pitanju. A vodaje, upravo, to.

JEFTINO ODR@AVANJEVi{e od sedamdeset stru~njaka iz Tuzle,

Zenice, Prijedora, Dubice, Kostajnice,Banje Luke, Novog Grada, Sarajeva na{lisu se u Biha}u, da rade i govore u okviruteme U~inkovito upravljanje znanjem zakvalitetnije usluge. Radionicu Aquasanmreè BiH zvani~no je otvorio Ambasador[vicarske u BiH, g. AAndré Schaller. On jeistakao va`nost povezivanja svih aktera usektoru voda i za{tite okoli{a prekoentitetskih granica, i podvukao sjajnaiskustva kroz provo|enje projektanazvanoh GOW - WADE, koji finansira[vicarska agencija za upravljanje vodama iokoli{em, jedna od najja~ih svjetskih firmiu toj oblasti: ““Ono {to je bitno je pove zi va -nje ljudi preko entitetskih granica, tesaradnja horizontalnih i vertikalnih struk -tura.”

Cazin je jedna od op}ina koja je uoblasti vodoprivrede i za{tite okoli{a usamom vrhu. Slijedom ratnih okolnosti ipostratne negativne recepcije Cazin je biozapostavljan. No, tamo su stvari, najvi{ezahvaljuju}i agilnom direktoru JKP-aVodovod Ibrahimu Tatarevi}u, ve} dostigleevropsku razinu. Kako je na radioniciAquasan rekao na~elnik te op}ine NNerminOgre{evi}: “Aquasan mreà BiH je prilikaza razmjenu ideja i pokretanje novihinicijativa.” Malo ko zna da op}ina Cazin

ima 70.000 stanovnika, a primjer jeuspje{ne saradnje na nekoliko projekata usaradnji sa [vicarskom agencijom i Una

Consultingom. Prilike koje {vicarski partneri nude

najbolje se, definitivno, koriste u Krajini:


I BI, PITKA, VODA

Pi{e: AHMED BURI]

Voda je jedan od najvećih potencijala Bosne i Hercegovine, a za česte problemevodosnabdijevanja može se reći da su sarajevska svakodnevica; krajem prošle

sedmice u Bihaću je održana radionica mreže AQUASAN, dosad neformalne grupekoja prerasta u ozbiljnu instituciju

SVE RIJEKE TEKU...Voda je život, život je san, živi “Aquasan”

bure:TEKST osnova.qxd 2.10.2013 21:59

u~esnici radionice su posjetili decentra iz o -vani kanalizacioni sistem i biljni ure|aj zapre~i{}avanje otpadnih voda u MZLjubijanki}i u op}ini Cazin, ura|en premaprojektu UNA Consultinga koji je vodilaAida Jusufhodì}. Ovaj sistem pre ~i{} -avanja voda dosad je dao zna~ajne rezultateu Austriji, Italiji i Francuskoj, pa }e se i ovacazinska mjesna zajednica na}i u tomdru{tvu. Ono {to je zna~ajno u tom projektujeste da je to bio-tehnologija, u kojoj se svedoga|a organskim putem, jer se voda ~istikori{tenjem biljaka i mikroorganizama.Osim {to su ovakvi projekti ekolo{ki,njihovo odràvanje je vrlo jeftino, {to je udana{njoj BiH itekako va`no.

MENTALNI SKLOPO temi upravljanja, znanju i za{titi

okoli{a govorio je SSandi Zuli}, direktorUNA Consultinga, ku}e koja, izme|uostalog, ~uva fascinantne rijeke kakve suUna i Sana i drì ih ~istima. Naravno, nesama - u svijesti tamo{njih ljudi taj “~ip”stoji stotinama godina - ali, za njihov rad iznanje se, zaista, moè re}i da je nasvjetskom nivou: ““Treba raditi na tome dase izmijeni mentalni sklop kako ljudi kojiodlu~uju o politici vodoprivrede, tako ionih koji koriste vodu, a znamo da je tocijela na{a populacija: mi smo u toj oblastinekada isklju~ivo bili upu}eni naiskori{tavanje rijeka putem hidroelektrana,pravljenje vje{ta~kih jezera, itd. Danas jesve okrenuto ka njihovoj za{titi, ure|enju,pospje{ivanju prirodnih procesa.”

Tokom rada Konferencije Aquasana uBiha}u govorilo se o iskustvima iizazovima na provo|enju zakona, stra te -gija, planova i projekata. Predstavnicafederalnih institucija, g|a HHazimaHadòvi}, pomo}nica federalnog ministraza poljo priv redu, vodoprivredu i{umarstvo, upoznala je prisutne sastanjem sektorskih propisa, razvojnihplanova, EU integracija i teku}ih ilipredstoje}ih projekta, dok je SSanjaBosilj~i} - Pandur prezentirala rad iaktivnosti Fonda za za{titu okoli{a FBiH.Devedeset posto vode na svijetu jepreslano, sedam posto otpada na trajnozaga|ene slatke vode, a dva na led.Dakle, samo jedan posto je pitko, a Bosnai Hercegovina je, prema nekimistraìvanjima, me|u prvih desetdestinacija na svijetu u izvorima pitke vode.

Znanje iz te oblasti i potencijal kojiimamo u vodama mogu biti na{ put uEvropu: ne bi bilo zgoreg da to malorazmotre i ljudi iz Dràvne agencije, timvi{e {to su nam rijeke - pogotovo Bosna -zaga|ene toliko da skoro pa gore ne moèbiti. Biha} i Cazin su neki od svijetlihprimjera kako se u toj oblasti moè i trebaraditi. Evropski, a na{e, reklo bi se. �


BiH ME\U TOP DESTINACIJAMA

ÛVAJTE SVOJE RIJEKEKadar sa tre}e Radionice neformalne mreè Aquasan

bure:TEKST osnova.qxd 2.10.2013 21:59

Zagreba~ka koncertna dvoranaVatroslav Lisinski otvorila je svojujubilarnu, 40. umjetni~ku sezonuzaista jedinstvenim muzi~kimdoga|ajem: u subotu, 28. septem -

bra, prvi put su na pozornici Lisinskogzajedno nastupili muzi~ari iz Slovenije,Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.Spektakularnim izvo|enjem Ratnog rekvije -ma Benjamina Brittena, a povodom stogo -di{njice ro|enja ovog britanskog kompo zito -

ra, vi{e od tri stotine umjetnika sa sceneVelike dvorane Lisinskog poslali su poziv zamir u regionu. Izvedba Ratnog rekvijemauprili~ena je dan nakon {to su glazbeniciZagreba~ke filharmonije otvaranje vlastitesezone prepustili Be~koj filharmoniji.

MUZI^KA ANTIRATNA PRIÂ„Poziv da u~estvujemo u ovom

doga|aju dobili smo od Draèna Siri{ -~evi}a, ravnatelja Lisinskog. Za po~etaknjihove 40. sezone èljeli su da obiljeè 100godina Brittenovog ro|enja, a izabrali suizvrsno djelo koje na najbolji umjetni~kina~in govori o besmislenosti rata“, kaè za

„SB“ SSamra Gulamovi}, koja je uLisinskom odli~no vodila Komorni orkestarSarajevske filharmonije.

Ratni rekvijem Benjamina Brittenanastao je 1962. godine u povodu posvetekatedrale u Coventryju, razru{ene uDrugom svjetskom ratu. Britten je èlioistaknuti va`nost mirenja nekada zara}enihstrana, te su na premijeri trebali sudjelovatiumjetnici iz Rusije, Velike Britanije iNjema~ke. GGalina Vi{njevskaja zbogsovjetske birokracije nije 1962. stigla napraizvedbu u Coventry, ali jeste nasnimanje plo~e u London. Bariton je bioNijemac FFischer-Diskau, a tenor Englez


HOROVI ZA MIR

Pi{e: MAJA RADEVI]

Pod ravnanjem maestra IVE LIPANOVIĆA u dvorani „Lisinski“ u Zagrebu 28. septembra prvi put je zajedno nastupilo više od 300 muzičara iz Bosne iHercegovine, Slovenije, Srbije i Hrvatske, koji su spektakularnom izvedbomjednog od najpoznatijih oratorija 20. stoljeća sa pozornice digli glas protiv

rata i nasilja

„RATNI REKVIJEM“Zajednička poruka mira iz Slovenije, Hrvatske, BiH i Srbije

APLAUZ ZA SJAJNE MUZIÂREHorovi i solisti iz ~etiri zemlje biv{e Jugoslavijeodu{evili su publiku u zagreba~kom Lisinskom

Foto: K

D „LIS

INS

KI“

horovi:TEKST osnova.qxd 2.10.2013 21:01

Peter Pears. U istom su se duhu sadaokupili solisti iz Beograda, Sarajeva iZagreba, koji su Brittenovo remek-djelotuma~ili s velikom pjeva~kom i umjet ni~ k omuvjerljivo{}u, ali i ljudskim uvjer e njem.Uznemiruju}i duh djela, o kojem jesvojevremeno pisao novinar WWilliam Mannna premijeri, zapravo predstavlja fasc i nan -tan glazbeni poziv na mir, a tematikakoncerta metafori~ki ukazuje na va`nostpovezivanja zemalja regije.

Zagreba~ka filharmonija, Komorni orke -star Sarajevske filharmonije te horoviRadiotelevizije Srbije, Opere Narodnogpozori{ta u Sarajevu i Slovenski komornizbor, u pratnji Djevoja~kog zbora Zvjezdice isolista AAnete Ili} (Srbija), AAmira Sara~evi}a(BiH) i LLjubomira Pu{kari}a (Hrvatska),dupkom su ispunili pozornicu Velike dvoraneLisinskog. Da je rije~ o vrsnim muzi~arima,dokazali su nevjerovatnom koordinirano{}uizvedbe, {to je posebno va`no istaknuti,

budu}i da su prvu priliku za zajedni~kuprobu imali tek nekoliko dana prije koncerta.„To je kompleksno djelo, koje zahtijevaminimum 300 izvo|a~a na pozornici. Svihorovi su zasebno pripremali svoje dionice, atek u posljednje dvije-tri minute koncertanastupamo svi zajedno. Zagreba~ka fil har -mo nija je pratila horove, a Komorni orkestarSarajevske filharmonije bio je zaduèn zapratnju baritona i tenora“, obja{njava SamraGulamovi}.

IZVRSNI SOLISTIMuzi~ke „snage“ u oratoriju su

podijeljene i me|usobno se sve vrijemeprelamaju, izmjenjuju i proìmaju, da bi setek u kona~nom crescendu posljednjeg,{estog stavka stopili u jedno. Sopran i hor upratnji cijelog orkestra izgovaraju tekstlatinske mise, a bariton i tenor koje pratikomorni orkestar pjevaju {okantno rea list i -~nu ratnu poeziju WWilfreda Owena, britan -

skog pjesnika koji je izgubio ìvot kaovojnik u Prvom svjetskom ratu. Srbijanskasopranistica Aneta Ili} zaslu`na je zamnoge potresne trenutke izvedbe, poputLacrimose, a tenor Amir Sara~evi} i baritonLjubomir Pu{kari} bili su uìvljeni tuma~ipjesni~kih opomena i razgovora mrtvihvojnika u stihovima Wilfreda Owena.Posebno treba istaknuti izvrsnog bosansk o -hercego va~kog tenora Sara~evi}a, koji jesvojim nastupom u Zagrebu jo{ jednomdokazao da se radi o jednom od na{ihnajtalentiranijih umjetnika. Izve dbuhorova i orkestara iz ~etiri zemlje biv{eJugoslavije zagreba~ka publika je nagradilasna`nim aplauzom. Publiku je pozdravioravnatelj Draèn Siri{~evi}, koji jemuzi~arima zahvalio {to su se ujedinili napozornici ku}e koja ve} 40 godina gradimostove i slavi ljubav. „„Oni su se ve~eras,po prvi put na ovoj pozornici, okupili kakobi svi zajedno digli glas protiv nasilja i rata,

u misi za mir“, kazao je Siri{~evi}. Koncertsu podràli i Ministarstvo kulture i sportaKantona Sarajevo kao i federalnoMinistarstvo kulture i sporta, a ministriIvica [ari} i SSalmir Kaplan prisustvovali sudoga|aju, zajedno sa brojnim drugimgostima iz javnog i kulturnog ìvotaHrvatske.

„Velika je ~ast da ve~er poslije Be~kefilharmonije na sceni Lisinskog nastupeumjetnici iz Sarajeva. Brittenovo djelo jezaista grandiozno, a i sama izvedba je bilatakva. Ispred dvorane, koja ima kapacitetod oko 2.000 mjesta, traìla se karta vi{e.To je prizor kakav se rijetko vi|a, a nadamse da }e do}i vrijeme kad }e i kod nas bititako“, kaè kantonalni ministar Ivica [ari}.

A s obzirom da se bliì i obiljeàvanjestogodi{njice Sarajevskog atentata, kakosaznajemo, plan je da idu}e godineBrittenov Ratni rekvijem bude izveden i uSarajevu. �


POVIJESNA IZVEDBA U „LISINSKOM“

DJEVOJKE KAO POJAÂNJE Zagreba~ki zbor Zvjezdice

PODR[KA UMJETNICIMAMinistar kulture i sporta KS Ivica [ari} u dru{tvu NinoslavaVerbera i ravnatelja Zagreba~ke filharmonije Miljenka Pulji}a

MISA ZA MIRBrittenov Ratni rekvijem 2014. trebala bi vidjeti i publika u Sarajevu

horovi:TEKST osnova.qxd 2.10.2013 21:02

Kada su na Student Festu u sara-jevskom klubu Undergroundnajavili nastup rock bandaFranjeva~ke teologije u Sar aje -vu, publika je bila zbunjena.

Nakon {to su mladi}i sa Teologije iza{li nabinu, publiku su jo{ vi{e zbunili prvi taktovipjesme Pos’o ku}a birtija:

“Garant su izmijenili prve stihove...”,pomislili su neki, a onda je pjeva~ banda,budu}i fratar IIvan Pili} krenuo s prvim versima:

“Nikad nisam bio neki vel’ki vjernik,nisam ~it’o {tampu, nisam gled’odnevnik...”

U publici euforija. Nisu znali {ta ih~eka.

“Kada smo po~eli prve taktove ‘EnterSandman’ od ‘Metallice’, svi su ~ekali terije~i, a onda smo uletili sa rije~imaHalidove ‘U meni jesen je’, odli~no seuklopilo, publika je poludjela!”, pri~a namSilvio Zlatarevi}, student Franjeva~keteologije iz Ora{ja, o prvom javnom nas-tupu banda koji se desio u maju ove godine.

“Svirali smo i ‘Lutku s naslovne strane’kombiniranu sa ‘Turskim mar{em’, anajzanimljivije je da smo aktivno kao bandpo~eli svirati mjesec dana prije tog nastupai zavr{ili smo me|u prvoplasirana tribanda! Kako ve}ina bandova na po~etku

svira ‘covere’, gledali smo da bar s timkombinacijama budemo originalni”,poja{njava Silvio i prisje}a se prvog javnognastupa banda:

“Kad smo do{li na nastup, djevojkakoju smo tu upoznali nas je pogledala ikazala: Otkud vi?!”

Poslije su uslijedili ispiti, pa su oti{li naljetnji odmor, a s jeseni je fakultetskipodrum ponovno prepun riffova i èstokihrock ritmova. Band ~iji je radni naziv FTS— Fabrika teologa Sarajevo, sprema se zanaredne nastupe.

FRATRI U CIVILU“Ne znamo gdje }emo sljede}e svirati,

vjerojatno na Wembleyu”, govori u {alisaksofonist banda MMatija Mileti} izBugojna. Uz Silvija i vokala Ivana on jetre}i ~lan banda s -fra- ispred imena koji }enakon zavr{enog fakulteta biti sve}enici.Bubnjar NNicolae Golea iz Kraljeve Sutjeskei solo gitara GGoran [afradin iz Busova~e{koluju se za teologe. Oni su ‘civili’ ubandu. Ivan, Matija i Silvio nosefranjeva~ke mantije, ali se ispod njih naziru‘starke’...

“To je jo{ jedan kuriozitet banda, da unjemu sviraju civili i fratri zajedno, i timedodatno pokazujemo svoju otvorenost. Na{fakultet je ovdje u Nedàri}ima, i nama nijeneobi~no da ìvimo uz ljude razli~itih svje-tonazora, otvoreni smo prema svima, i krozovaj band èlimo razbiti sve stereotipe

vezane za na{ fakultet, pribliìti se drugimstudentima i u tome ve} uspijevamo”, kaèpjeva~ banda Ivan. Na opasku da je krajnjeneobi~no da fratri pjevaju pjesmu sa sti-hovima ‘Nikad’ nisam bio neki vel’kivjernik‘ kaù kako je to samo pjesma, da jeizvedba {aljiva i da to ne moè poljuljatinjihovu vjeru. Naprotiv.

Pitamo ih {ta su im nastavnici rekli kadasu ih pred nastup obavijestili da sviraju urock klubu. Kaù, imaju punu podr{ku.

“Rekli su nam kratko: Imate blagoslov!”,kaè Silvio, pa u {ali zaklju~ujemo da su jedi-ni rock band s blagoslovom u BiH. Najstariji~lan banda je dvadesetpetogodi{nji pjeva~,fra Ivan, uskoro |akon i sve}enik. Na {estoj


NOVE NADE, NOVE SNAGE

Pi{e: ALMIR PANJETAFoto: MARIO ILIÎ]

Već na prvom javnom nastupu band Franjevačketeologije publiku je pozitivno šokirao neobičnim spojem METALLICE I HALIDA BEŠLIĆA, kao i

izvedbom pjesme “Pos’o, kuća, birtija” koja počinjestihovima “Nikad nisam bio neki vel’ki vjernik”.Članovi banda radnog naziva “Fabrika teologa

Sarajevo” marljivo se pripremaju za neki od sljedećihnastupa, a posjetili smo ih u podrumu na

Franjevačkoj teologiji u Nedžarićima iz kojeg svakodnevno dopiru zvuci rock i metalskih riffova

SARAJEVSKA POP-ROCK ŠKOLA

POS’O, KUĆA,MANTIJA

FABRIKA TEOLOGA SARAJEVOSilvio Zlatarevi}, Ivan Pili}, Matija Mileti},Nicolae Golea i Goran [afradin

FABRIKA TEOLOGA SARAJEVOSilvio Zlatarevi}, Ivan Pili}, Matija Mileti},Nicolae Golea i Goran [afradin

panjeta fabrika teologa:TEKST osnova.qxd 3.10.2013 0:45

je godini, i za dva mjeseca zavr{ava s fakul-tetom, zare|uje se i dobija ùpu. Goran je napetoj, Nicolae ~etvrtoj, Matija na tre}oj iSilvio na drugoj godini.

PEACE, LOVE, AND ROCK AND ROLL “Mi smo spoj mladosti i iskustva!”,

kaè kroz smijeh bubnjar Nicolae. “Ljudi imaju predrasude da smo mi

konzervativni, zatvoreni, {to je potpunopogre{no”, kaè Nicolae.

“Mi jesmo i fratri, ali i mladi}i od svo-jih 21 do 25 godina, netko tko druga~ijemoè gledati na svijet oko sebe, ali se iznjega ne èli izdvajati. Na koncu, da seèlimo izdvajati, ne bi nam fakultet bio uNedàri}ima, sjemeni{te u Visokom. Na{aje priroda da ìvimo u zajednici sa svima,zato franjevci i jesu tu 700 godina i jedinikoji toliko dugo nisu gubili kontinuitet udjelovanju. Sveti Franjo je tako|er ìvio usvijetu, a duhovno nije bio dio svijeta”,

govori nam Ivan. Vra}amo se na muziku. Kaù da najvi{e

slu{aju rock i metal, ali “zalutaju” i u drugeànrove.

“Ne slu{amo turbo-folk, od togabjeìmo!”, potcrtava Silvio. Nicolae nosimajicu AC/DC, i kaù da su generalno naj-naklonjeniji te{kom soundu, ali poslu{aju iDubiozu, TBF, SARS...

“Dodaj i Atomsko skloni{te”, govoriNicolae.


“FABRIKA TEOLOGA SARAJEVO”

��

“Profesori nisu imali ni{ta protiv da nastupamo u rockklubu, rekli su nam kratko: Imate blagoslov!“


Kaù da sviraju sve i nemaju tabua.“Mo`da ‘Co to ma{‘ i ‘Veseljko’...”,

govori kroz smijeh saksofonista Matija.Kaù da standardnu rock krilaticu ‘sex,drugs and rock and roll’ mijenjaju za‘peace, love and rock and roll’. Kako usko-ro planiraju nove nastupe, pitamo ih kakoplaniraju da se nose s oboàvateljicama.Smijeh.

“Lako, ène nisu problem!”, govori sak-sofonist Matija.

“Nemamo mi ni{ta protiv èna!”,ubacuje se gitarista Goran, a pjeva~ Ivanrje{ava misteriju:

“Zato imamo dva ‘civila’ u bandu kojinisu sve}enici, njihovo je da rije{e to okoèna”, kaè Ivan i prisje}a se detalja s nas-tupa u ‘Undergroundu’:

“Poslije nastupa, kad sam oti{ao do{anka po pi}e, kaè meni konobar: \e sijarane, dobro ste ono odsvirali, mislim daste jedini koji su svirali Halida u Underu.”

“Ma, nismo mi i{li na to da pobijedimo,ina~e bi svirali ‘Gunse’ ili ne{to sli~no, alirekli smo si ‘hajdemo napraviti fe{tu’, imislimo da nam je uspjelo. Na kraju nismoo~ekivali da }emo biti me|u prva tri banda,a Matija je dobio posebnu nagradu zaizvedbu na saksofonu”, prisje}a se Goran.

Poja{njavaju da, iako su kao band svi-rali prili~no kratko, to {to su se brzo sna{linije slu~ajno. Franjeva~ka teologija imaband VIS ‘Juki}‘ koji postoji generacijama,i manje-vi{e svi su pro{li kroz taj band ili susvirali skupa jo{ u sjemeni{tu, u srednjoj{koli u Visokom gdje egzistira VIS‘Narcis’. Razlika je {to pomenuti bandovisviraju duhovnu glazbu i kri{}anski rock,dok FTS svira sve ostalo.

Na pitanje kako je uop{te do{lo do formi-ranja banda, skoro pa uglas, {aljivo imitiraju}i~lanove mnogih razvikanih bandova, kaù:

“Spontano!”Budu}i da su skoro svi svirali i u

‘Juki}u’, te od fakulteta imaju svu podr{ku,dobili su na kori{tenje instrumente, i odmahpo~eli sa sviranjem i vje`banjem. UzTeologiju, samostan i internat, mnogo vre-mena provode skupa, tako da su naj~e{}e upodrumu iz kojeg nerijetko dopiru riffovi ite{ke rock i metal melodije.

“Imamo razne sekcije, tu je gluma,zborovi, a ~este su priredbe. Nakon prired-bi ~esto mi kao band priredimo after, zasvi-ramo, bude i studenata sa drugih fakulteta,druìmo se i pjevamo skupa, uglavnombude veselo”, kaù.

U VIS ‘Juki}‘ se sastavi mijenjaju~esto, ali }e se i sastav FTS-a neminovnopromijeniti.

“Ivan zavr{ava za dva mjeseca i ide naùpu, mi ostajemo tu, ali }emo jedan zadrugim zavr{avati i i}i poslom dalje. Nesumnjamo da }e band opstati i u izmijenj e -nom sastavu, jer ovdje 90 odsto studenatazna svirati bar jedan instrument, tu je i tam-bura{ka sekcija, a veliki dio njih svira vi{eod jednog instrumenta. Prakti~no je

nemogu}e zavr{iti srednju {kolu a da nezna{ svirati bar klavir ili tamburicu.Uglavnom, pod ovim krovom je vi{e instru-menata nego studenata”, poja{njava namSilvio koji namjerava sa svirakom nastavitii nakon {to se zaredi.

PJEVAMO PJESNIKE“Ne èlim da to stane, gdje god da odem

svirat }u i poku{ati okupiti band”, govorinam Silvio.

“A, tko zna, i kad nas rasporede, mo`dase uspijemo tu i tamo okupiti i zasvirati uizvornom sastavu”, dodaje Ivan.

Ipak, ~lanovi FTS-a ne razmi{ljajumnogo o tome, ve} pripremaju i vlastitekompozicije za neki od narednih nastupa zakoje o~ekuju da }e uslijediti. Tekstovi i temeo kojima }e pjevati jo{ su na doradi, a u nji-hovoj pripremi u~estvuju svi. Goran kaè da}e u svakom slu~aju razbijati - predrasude.

“Imamo ideju da uglazbimo stihoveKranj~evi}a, A.G. Mato{a, A.B. [imi}a...”,najavljuju i dodaju da im to ipak ne}e bitipreokupacija ve} da }e poku{ati insistiratina svojim tekstovima:

“Bi}e to tekstovi koji }e govoriti o filo-zofiji ìvota najvjerojatnije”, kaè Goran, idodaje kako ve} spremaju i prvi demo CD.

“U ovoj ku}i je VIS ‘Juki}‘ snimio petCD-ova, snimili su CD pjesama koje izvodes nekim od najpopularnijih hrvatskihglazbenika a {to su organizirali u suradnji sMarijom Husar, mi imamo na raspolaganjudio te opreme, i ja sam opremio svoj malistudio sa potrebnim elementima, i moèmopo~eti”, kaè Goran.

Mladi}i iz FTS-a su spremni za nastupe,kaù da im ~injenica da dolaze iz duhovnesfere samo predstavlja izazov i da suspremni suo~iti se sa svim pozornicama,razli~itim publikama, ali kako su nampojasnili i groupie djevojkama s kojima }ese morati “izboriti” dva ~lana banda koji sucivili i ne nose mantije franjevaca. Neka sublagoslovljeni! �


NOVE NADE, NOVE SNAGE

�

FRANJEVCI U STARKAMA“U bandu sviraju ’civili’ i fratri zajedno, i time dodatno pokazujemo svoju otvorenost”

PRIPREME ZA NOVE NASTUPE“Imamo dva ’civila’ u bandu koji }e semorati ’izboriti’ sa groupi djevojkama”

PRIPREME ZA NOVE NASTUPE“Imamo dva ’civila’ u bandu koji }e semorati ’izboriti’ sa groupi djevojkama”


„Odrasla sam u porodici sa puno ljubavii topline. Moji roditelji su bili skromni,dobri i vrijedni ljudi i te su osobine prenijelii na nas djecu i odgajali nas u skladu s tim.Oboje su bili i muzi~ki nadareni, pjevali suu amaterskom horu i izvrsno plesali“,prisje}a se na po~etku na{eg razgovoraJasna Ornela Bery. Jedna od najpoznatijihglumica sa na{ih prostora do sada je nafilmu, televiziji i u teatru odigrala okostotinu uloga, a kako sama kaè, u tomosebujnom gluma~kom svijetu mogla je bitisve: od fatalne ène do priproste seljanke...

„Prve gluma~ke korake napravila sam uPionirskom pozori{tu u Zenici. Prvo sampo~ela da vje`bam balet kod jedneFrancuskinje, a potom sam dobila ulogu upredstavi Uspavana ljepotica. Gotovo cijelupredstavu sam ‘prespavala‘! Pred sam kraj‘probudila‘ sam se i rekla nekolikore~enica... îni mi se da jo{ u nosnicamaosje}am miris {minke, mastiksa i onihte{kih pli{anih pra{njavih zavjesa, miristeatra. S rado{}u sam odlazila na probe, toje za mene bio ~udesan svijet, moj svijet,osje}ala sam se nekako posebno i bila sampresre}na. U zeni~ko Pozori{te su tadadolazili reìrati renomirani reditelji iz cijelebiv{e Jugoslavije, pa su ~esto znalipogledati i dje~ije predstave. Jedan od njih,

koji je ujedno bio i profesor na Akademiji uBeogradu, predloìo mi je da me spremi zaprijemni ispit. Ali odlazak na prijemniosujetila je maj~ina bolest i u timnovonastalim okolnostima nije bilo govorada odem na Akademiju u Beograd. Takosam zavr{ila u Sarajevu.“

ZENIÂNKA U SARAJEVU� Odrasli ste u porodici sa tri sestre.

Va{a majka je svojevremeno zavr{ila i naGolom otoku?

Da, imam dvije sestre koje su ne{tostarije od mene i jednu mla|u. A majku sunam poslali na Goli otok samo zato {to senije htjela odre}i svoje ljubavi. Njen prvisuprug bio je vrhovni sudija i u to vrijemebilo je uobi~ajeno da ljudi na takvimpozicijama zavr{avaju „preko no}i“ naGolom otoku. Uglavnom su im pre dba civ -

ali da su navodne prista{e RezolucijeInformbiroa. Majka je, kao i drugizatvorenici, na Golom otoku pro{la pravipakao. Tamo je provela ~etrnaest mjeseci ipustili su je tek kad su uvidjeli da nijepoliti~ki zatvorenik. Prije odlaskazaprijetili su im da se, ukoliko ne budupazili {ta govore, vrlo brzo mogu vratitinazad i da su pod stalnom prismotrom.

� Ve} ste rekli kako ste se za glumuzainteresirali jo{ kao djevoj~ica. Je li na tomo`da utjecala i Va{a starija sestra, koja jetako|er glumica?

êsto se znam na{aliti da sam karijeruzapo~ela s pet godina u koko{injcu, {to nijedaleko od istine. Kao mala ma{tala sam da}u postati akrobata u cirkusu. Bila samveoma savitljiva, izvodila sam svakojakevragolije i bila atrakcija u jednoj lutkarskojpredstavi koju smo mi djeca igrali pokom{iluku, a koju je napravila moja sestraIrena. Sestra je ve} igrala u Pionirskompozori{tu i na neki na~in prenijela tu ljubavi na mene.

� Nakon zavr{etka studija u Sarajevu,postali ste stalna ~lanica ansamblaKamernog teatra 55. Sje}ate li se prveprofesionalne uloge?

Zapravo sam prvu godinu anga`manamorala odraditi u Pozori{tu mladih jer sambila njihov stipendista, a odmah nakon togasam postala ~lanica ansambla Kamernogteatra 55. Mi smo ve} na tre}oj godini


JASNA, JEDNA I JEDINA

Razgovarala: MAJA RADEVI]Foto: Privatni arhiv Jasne Ornele Bery,

arhiv „SB“

Odigrala je stotinjak uloga u pozorištu, na televiziji i filmu; starije generacijepamte je kao jednog od glumačkih seks-simbola bivše Jugoslavije, a posljednjih

godina pokazala je i da je izvrsna karakterna glumica ulogama u filmovima poput„Grbavice“ JASMILE ŽBANIĆ i „U zemlji krvi i meda“ ANGELINE JOLIE; za „SB“

JASNA ORNELA BERY otvoreno govori o svom životu, karijeri, glumačkim usponima i padovima...

INTERVIEW

Jasna Ornela Bery glumica

Nisam èljela da budem “podobna“, nego slobodna

FILMOVI O RATU:Ne znam kako se možebiti politički korektan kadsu se daleko strašnijestvari događale od onihkoje su u filmovimaprikazane. Živimo u vremenu u kojem je sveispolitizirano ��

INTERVJU-jasna bery:INTERVJU - osnova.qxd 2.10.2013 21:06


NEKONVENCIONALNA I SVOJA

ATRAKTIVANIZGLED IGLUMA^KI TALENAT”Mnogi nisu u stanjuprepoznati da ste vi,mo`da, poredprivla~nog izgleda italentovana glumica,te da jedno ne morada isklju~uje drugo...Generalno, nikadanisam dijelila uloge na slobodnije i onekoje to nisu”


Akademije igrali u predstavi koja je bila diorepertoara Kamernog. To su bile jedno~inkeêstitam i Ljubavno pismo Koste Trif ko vi -}a. Igrali smo bez honorara, a kao nagradusu nas vodili na ekskurziju. Bili smo uMoskvi i Lenjingradu, Rimu, Napulju,Peskari. Moja prva uloga je bila u predstaviU~ene ène koju je reìrao doajenjugoslovenskog glumi{ta MMata Milo{evi}.

� Na filmu, televiziji i u pozori{tuodigrali ste stotinjak uloga. Za razliku odteatra, filmski redatelji nerijetko su Vamdodjeljivali uloge zavodnica, „fatalnih“èna... Je li Vas to kao mladu glumicu naneki na~in sputavalo, ili Vam je laskalo?

Ja sam osoba koja nikad nije robovalakonvencijama i kli{eima, kako privatno,tako i kad je moja profesija u pitanju. Uvijek

sam se borila za sebe, svoju slobodu iprofesionalni integritet. Moram priznati, umojoj karijeri izgled mi je vi{e odmagao nego{to mi je i{ao u prilog. Mnogi nisu u stanjuprepoznati da ste vi, mo`da, pored privla~nogizgleda i talentovana glumica, te da jedno nemora da isklju~uje drugo... Generalno, nikadanisam dijelila uloge na „slobodnije“ i onekoje to nisu. Ne razmi{ljam u timkategorijama. Za mene postoje dobre ili lo{euloge i svakoj ulozi pristupam studiozno. Ikao mlada glumica, imala sam velikosamopouzdanje i hrabro se hvatala uko{tac sasvakom ponu|enom ulogom.

� Va{a prva uloga na filmu bila je u„Mirisu dunja“ Mirze Idrizovi}a, 1982.Pored Idrizovi}a, sara|ivali ste i sa mnogimdrugim velikim redateljskim imenima sa

prostora biv{e Jugoslavije. Postoje li nekeuloge koje su Vas posebno obiljeìle nesamo profesionalno, nego i u privatnomsmislu?

U teatru sam imala sre}u raditi sa velikimrediteljima, od kojih sam dosta nau~ila. Prijesvega, tu je poljski reditelj TTadeu{ Minc, kojime je na neki na~in formirao kao glumicu isa kojim sam radila dvije velike predstave -Vjen~anje i Bijeli brak, za koje sam inagra|ivana, zatim SSlobodan Unkovski,Egon Savin,Vito Taufer, Branko Brezovac,Pezonti, u novije vrijeme DDino Mustafi} idrugi. Kad je rije~ o filmu, prekretnicu ukarijeri sam napravila kad vi{e ni na kastingunisam htjela da glumim uloge koje su mi uve}ini slu~ajeva nudili. Mislim da sam dobrouradila, jer sam poslije toga zaigrala u filmuJasmile @bani} Grbavica koji je, kao {toznate, u Berlinu dobio Zlatnog medvjeda.Slijedila je predivna uloga u filmu AAideBegi} Snijeg i Grand prix kritike u Cannesu,a izvrsnu saradnju imala sam i sa DDanisomTanovi}em, Angelinom Jolie, Ines Tanovi},Jasminom Durakovi}em, Nikolom Ljucom,Elmirom Juki}em, Namikom Kabilom,Kristijanom Mili}em...

� Kada govorimo o filmu, tek su Vasposljednjih godina, zahvaljuju}i ulogamau „Grbavici“ Jasmile @bani}, „Snijegu“Aide Begi}, „U zemlji krvi i meda“Angeline Jolie, i kriti~ari i publikaprepoznali kao izvrsnu karakternuglumicu. îni se da su ène - reditelji/cebolje „pogodile“ Va{ gluma~ki senzibilitetod mu{karaca?

Da, to je ta~no.Ve}ina mu{kih rediteljanije u stanju prepoznati da sam ja glumicasa velikom mo}i transformacije i da moguda igram razli~ite uloge, od fatalne ène doseljanke. Obi~no su to prepoznavalerediteljice.

� Vi ste jedna od glumica koja je,moglo bi se re}i, izabrala teì i sporiji put do

SLOBODNA BOSNA I 3.10.2013.

JASNA, JEDNA I JEDINA

�

� Posljednjih mjeseci publika uregionu prepoznaje Vas najvi{e poulogama u TV serijama „Dva smosvijeta razli~ita“ i „Ne daj se Nina“. Mo}televizije u pore|enju sa drugimmedijima je neupitna, a one malo starijegeneracije i danas se ìvo sje}ajulegendarnog Turbolilihipa, „prvogerotskog kviza“ na ovim prostorima,koji ste vodili sa Rambom Amadeusomna Televiziji SA3... Kako je izgledala taVa{a saradnja, ispred i iza kamera?

Rambo Amadeus je zaista ~udesan

~ovjek. Veoma inteligentan, beskrajnoduhovit, nekonvencionalan i kad mislite danema dalje, on vas nanovo iznenadi.Nalazili bismo se svaki dan u Holiday Innu,gdje smo imali kancelariju i pisali scenarijeza emisiju. Ponekad bi poslije samo polasata naglo ustao i rekao: „Vozi, idemo naru~ak“, iako smo bili u uàsnoj stisci savremenom. Poslije ru~ka bi samo po~eloda „sipa“ iz njega... Izuzetno dobro smo senadopunjavali, razmi{ljali smo na istojtalasnoj duìni. Rado se sje}am tihstvarala~kih trenutaka. �

„TURBOLILIHIP”, PRVI EROTSKI KVIZ NA OVIM PROSTORIMA

Sa Rambom sam sjajno sarađivala,beskrajno je duhovit i inteligentan

54

Sa MirjanomKaranovi} ufilmu Grbavica

Sa Angelinom Jolie na snimanjufilma U zemlji krvi i meda


uspjeha. Uprkos epitetu „seks-simbola“ kojiVas je pratio, niste se ba{ voljeli pretjeranomedijski eksponirati, dràli ste se podaljeod raznih klanova i politike... Koliko Vas jeto ko{talo u karijeri?

Naravno da sam zbog toga pla}alaveliku cijenu, ali sam se izborila za svojprofesionalni identitet i ono {to jeelementarno, a bez ~ega nijedan praviumjetnik ne moè da funkcionira, a to jesloboda. Nikada nisam pripadala nikakvojskupini, niti sam dobijala uloge prekoprijateljstava, rodbinskih veza, zajedni~kihinteresa ili zato {to sam bila „podobna“. I nato sam veoma ponosna.

� Va{ sin Vuk je tako|er krenuogluma~kim vodama. Podràvate li ga utome ili bi Vam bilo draè da je izabraodrugu profesiju?

Ne znam da li bi mi bilo draè da jeizabrao neku drugu profesiju. Upozorilasam ga, jer su danas druga vremena. To jeposao od kojeg po~etnici i manje afirmisani

glumci jedva mogu da zadovoljeegzistencijalne potrebe. U na{oj dràvimalo ko se zanima za kulturu, nikome nijestalo, ili bar ne na pravi na~in. Imamo malopozori{ta, a zbog financijske situacije neradi se dovoljno. Ve}ina mladih glumaca sene moè zaposliti ili predugo ~ekaju posao,i to onda kad bi trebali da najvi{e rade irazvijaju se. Svi ti mladi ljudi imaju talenta,neko manje, neko vi{e... Ali mora im sepruìti prilika da izbruse taj svoj talenat.

ULOGA @IVOTA� Nezaobilazno je pitanje o saradnji sa

Angelinom Jolie na filmu „U zemlji krvi imeda“. Znam da ste se sa njom i BradPittom veoma zbliìli tokom snimanja, jesteli i dalje u kontaktu?

Moje iskustvo rada na tom filmu je bilopredivno i bila sam zadovoljna ura|enim

poslom, ali moram priznati da uz sve upu}enekomplimente od Angeline i Brada, nisamo~ekivala da }e tako mala uloga skrenuti tolikupozornost i dobiti tako dobre kritike. Angelinai Brad su predivni mladi ljudi i kad god bidolazili u Sarajevo, druìli su se sa svojimglumcima. Ali oni su velike zvijezde, veomasu zauzeti i nemaju ba{ previ{e vremena da sanama }askaju. Dobro, razumijem neke kolege{to taj odnos vama novinarima èle predstavitikao mnogo prisniji nego {to zapravo jeste.

� Kako komentirate sve te politi~kekonotacije koje su pratile film Jolieve, kao i„Grbavicu“ Jasmile @bani} i ve}inu drugihfilmova koji se bave ratom u BiH injegovim posljedicama - je li uop}e mogu}esnimati film o silovanim ènama i pri tomebiti „politi~ki korektan“, i koliko jeumjetnost danas generalno na ovim pro -storima isprepletena s razli~itim politi~kiminteresima?

Ne znam kako se moè biti politi~kikorektan kad su se daleko stra{nije stvaridoga|ale od onih koje su u tim filmovimaprikazane. @ivimo u vremenu u kojem susve vrijednosti poreme}ene, u kojem je sveispolitizirano. @ivimo u vremenu gdjevladaju nepotizam i korupcija koja sereflektuje na sve segmente na{ega dru{tva igdje je sve zasnovano na interesima. To je,naàlost, na{a stvarnost.

� Pro~itala sam negdje da ste izjavilikako jo{ uvijek ~ekate na svoju „uloguìvota“. Postoji li mo`da neka konkretnauloga koju ste èljeli, a niste imali prilikuodigrati?

Znam samo da nisam dala svojmaksimum i da imam da pruìm jo{ jakomnogo. I zato mislim da jo{ nisam odigrala,kako vi to kaète, svoju „ulogu ìvota“. �

55

NEKONVENCIONALNA I SVOJA

� Novinari su Vas ~esto dovodili uvezu sa poznatim li~nostima sa ovihprostora, poput Zdravka ôli}a i Go -rana Bregovi}a... Moète li nam nakonsvih ovih godina kona~no otkriti: jesu libili u pitanju samo tra~evi, ili?

Oduvijek sam ljubomorno ~uvala svojprivatni ìvot daleko od o~iju javnosti ikarijeru sam gradila isklju~ivo na osnovusvog posla. Trideset godina ni u jednomintervjuu nisam spomenula moj i Zdravkovodnos, jer smatram da je to na{a osobna

stvar. Tek poslije tri decenije dali smozajedni~ki intervju zagreba~kom Nacionalu ukojem smo ispri~ali na{u pri~u. Zdravko jebio moja prva i bezuvjetna ljubav. Vezala nasje emocionalna, ali i prijateljska linija, koja jenajva`nija u ìvotu. A {to se ti~e Gorana,novinari, uvijek èljni senzacije, naro~ito ùta{tampa, nerijetko su Bregu vezali za sveuspje{ne i zanimljive ène u to vrijeme. SBregom sam poslovno sura|ivala, pisao jemuziku za predstavu i film, i za njega meveè dugogodi{nje prijateljstvo. �

„SENZACIJE” @UTE [TAMPE

Zdravko Čolić bio je moja prva ibezuvjetna ljubav


INTEGRITET PRIJE SVEGANikada nisam pripadala nikakvoj skupini,niti sam dobijala uloge preko prijateljstava,rodbinskih veza...


Neke su stvari bile jako~udne, da se zapanji{:/kada je srpski reìm

progonio Albance, srpske/ suku}e obeleène krsti}ima, da sezaobi|u;/ a kada je na Albancedo{ao red da progone Srbe,/ tikrsti}i su pokazivali gde trebada ih traè. Ovim stihovima upjesmi Me|u ubijenima bila je iusamljena starica kosovskipjesnik AArben Idrizi iskazujeironi~nu prevrtljivost u }udihistorije: na Albance je „do{aored“ kao da je smjena tla~itelja itla~enog tek godi{njeg dobakoje se neumitno mijenja.ôvjek je kod Idrizijatragikomi~an jer je uklije{ten uapsurdnoj situaciji: kada seodupire inerciji i snazi mase ili`rvnju politike, on je satrven, akada ne poku{ava da digne glasprotiv nepravde, gluposti i zla,njegovo postojanje je potpunoobesmi{ljeno. Pjesni~ki glas jealternativa apsurdu i bezna|u,pjesnik je u prakti~nom smislunemo}an, ali time {to nabraja ispominje zlodjela, time {to upireprstom u be{~a{}a, on spa{avabarem ostatke ljudskosti.

Arben Idrizi je ove jeseniprvi put bio u Bosni iHercegovini i prvi je pisac kojije uspio da sa kosovskimpaso{em doputuje u na{uzemlju, ali kad ~itamo njegovupoeziju osjetimo kao da je onhroni~ar ovda{nje svakodnevice.Isti su to psi rata, isti tajkuni,beskrupulozni iznuriteljisirotinje, isti mladi}i koji odzvijezde do zvijezde rade zasitni nov~i} i iste starice kojeneko ubija bez savjesti i bezustezanja (Pitali su je za muà,

kojega nikad nije imala./ Reklisu joj da je ubijao i masakriraoAlbance./ Pitali su je za sinove,koje nikada nije imala./ Rekli sujoj da su ubijali i masakriraliAlbance.) (Post)ratno dru{tvooslikano Idrizijevim stihovimanam je blisko, a autorovoplediranje za povratak ljudskesolidarnosti i za smanjenjesvekolike nezaja`ljivosti jeuniverzalno i toliko nu`no.

Idrizijev lirski subjektobojen je tamnim tonovimadeprimiranosti: ~edo rata kojeje svijet upoznalo u ogoljenombrutalnom obliku nema vi{eiluzije potrebne za prijatan ipodno{ljiv ìvot. Ono imasamo porez na glad koji sepla}a povra}anjem. Ovaj gorkinepravedni porez je dio op{tegmedijskog i politi~kog jezikatranzicije koji je u Idrizijevimpjesmama suptilno parodirantako da je zadràna forma, asadràj prilago|en stvarnosti.U tom jeziku postoje tobo`njademokratija, svetost, ~ast,razvoj, ljubav prema otad`bini,

ali po{to okolnim svijetomvladaju, kako ih pjesniknaziva, nerasti demokratije, utom svijetu su obrnuti i logika ietika. Jeste li ~uli predsednikovgovor kada je rekao da je na{a

zemlja/ bezbedna, da se razvijai da nas ~eka svetla budu}nost- ovim pitanjem pjesnikispraznu dnevnopoliti~ku frazukoristi kao {lagvort za jednobijesno bitni~ki zagrcnutonabrajanje bijede i nepravdekoja se ìvi u toj istoj zemlji(tu obitavaju udovice, siro~ad,ljekari kasapi, bu|aviintelektualci, samozvaniumjetnici do grla ogrezli usvojim govnima, pokorenibuntovnici, glavna ulica koja jesto puta menjala ime kako sekome prohtelo, zlo koje {titedobri zakoni demokratije,prevejani prevaranti koji seprodaju kao dobro~initelji...).

U vremenu kolektiviteta,Idrizi progovara uvijek u imeindividue: ona se moè na}i sbilo koje strane, ne pretenduju}ida i{ta izjedna~ava iliopravdava, imenuju}i pojaveeksplicitno (masakr, plja~ka,albanski civili, srpska milicija,egzekutori, umobolnik...).Idrizijevo lirsko ja, iakorezignirano, nije bole}ivo nitisamosaàljivo. Zlo postojizahvaljuju}i na{oj trpeljivostiupozori}e pjesnik pozivaju}iautoironi~no na otpor (zlo~incine odustaju ni u ~emu, uvek suoko tebe, na klju~nimpoloàjima; ako nam iskopajuo~i, molimo ih da nam prodaju{tap za slepca, mada smopraznih dèpova).

Nasuprot jedva izdrìvomjavnom svijetu i ìvotubrutalnosti, pjesnik opjevavaintimni ljubavni i erotski svijetizme|u dvije individue kaojedinu stvarnu alternativu iuto~i{te, kao jedini svemir gdezaista nema boga. Ovaj drugiIdrizi je i po jeziku i pomotivima druga~iji od ovogjavnog ljutitog, on jekontemplativniji, hermeti~niji,ali tek zajedno ova dvarazli~ita dijela njegove poetike~ine zaokruèno i zrelo vi|enjeljudskog ìvota na historijskiturbulentnom prostoru. �


Pi{e: ADISA BA[I]

Time {to upire prstom u be{~a{}a pjesnik spa{ava barem ostatke ljudskosti

Arben Idrizi (1974.) jekosovski pjesnik i novinar.Objavio je dvije zbirkepjesama, Napa}eni i Knjigabi}a. Prevodi saitalijanskog. @ivi u Pri{tini.Septembar je proveo uSarajevu kao gostrezidencijalnog programaza pisce mreè TRADUKI iPEN Centra u Bosni iHercegovini.

O AUTORU

Zbirka pjesama

Arbena Idrizija „Zveri vole otadžbinu“

(KPZ Beton, Beograd, 2013.) u prevodu Škeljzena Malićija

KNJIGA MJESECA

Ljubav i intima, jedino utočište

Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd 2.10.2013 23:44 Page 2


IVAN ORLI]Mediteran i Bosna iHercegovina

Biv{i bh. ambasador uê{koj Ivan Orli} usvojoj novoj knjiziMediteran i Bosna iHercegovina (Synopsis,Sarajevo/ Zagreb, 2013.)podsje}a na ~injenicu dana{a zemlja pripadaMediteranu i to ne samo

na podru~ju neumskih plaà i ne samou ljetnoj sezoni. Knjiga govori odiplomatskim, ekonomskim i kulturno-historijskim osobenostima mediteranskeregije, te o Mediteranu kao politi~koj ane samo geografskoj odrednici. Cijenaje 35 KM.

PETAR LUKOVI]Jutro u banci i drugepri~e

Humorom protiv zla(pravosudnog, politi~kog,birokratskog...) slogan jekoji ukratko opisuje knjiguod tri stotine stranica:izbor iz rasko{nosva|ala~kih i zafrkantskihkolumni Petra Lukovi}a

objavljivanih na portalu e-novine. KnjigaJutro u banci i druge pri~e (Levo krilod.o.o., Beograd, 2012.) po~injeurnebesno, kolumnom po kojoj jenazvana: Lukovi} podu~ava ~itaocakako se nositi sa {alterskim kerberima ipodsje}a za{to ne treba (olako)pristajati na glupost. Cijena je 24 KM.

ROLF DOBELLIUmije}e jasnogmi{ljenja

[vicarski romanopisac,publicista i saradnikbrojnih uglednih svjetskihmedija Rolf Dobelliveliku popularnost stekaoje knjigom Umije}ejasnog mi{ljenja (Elitech,Zagreb, 2013.) u kojoj

otkriva naj~e{}e zamke u mi{ljenju isugeri{e kako da ih izbjegnemo. Ovuknjigu i Dobellija je donedavno hvalionjegov prijatelj i kolega NassimNicholas Taleb, autor Crnog labuda, alije prije nekoliko sedmica Taleb pre{ao unapad na Dobellija i optuìo ga da mu jezapravo pokrao ideje! Cijena je 32 KM.

NEVOLJE ZA PISCA

Kad ti Hollywooduništi knjigu

„[ta radi{kadHollywoodsnimigrozan filmpo tvomromanu?Pokunji{ se,pravi{ seda te nijebriga,smije{ sekad sena|e{ na

svadbi gdje sviraju pjesmu iz filma, ~eka{da sve pro|e. Kad se to kona~no desi ikad tvoja knjiga nadìvi film, ~uje{ kako seneko sjetio da nakon 30 godina napravi jo{gori remake“, napisao je ameri~kiknjièvnik Scott Spencer povodom najavefilma Beskrajna ljubav koji }e premijeruimati za Valentinovo 2014.

KNJIGA O VELIKOJ FILMSKOJ ROMANSI

Romy i AlainAlain je za nju bio pretjerani ljepotan,Romy za njega plava guska. Nakon togasu se Francuz i Austrijanka zaljubili i bilinajpoznatiji filmski par poslijeratne Evrope.Duge zaruke prekidaju zavr{iv{i ubrakovima sa drugim osobama, da bi seljubav ponovo rasplamsala i ostalaovjekovje~ena na filmu Swimmingpool iz1969. U kontaktu ostaju do kraja ìvota. Oljubavi Romy Schneider i Alaina Delona jepovodom 75. ro|endana preranopreminule glumice vrlo zanimljivu knjigunapisao be~ki histori~ar filma GünterKrenn.

NOVI PYNCHONOV ROMAN

O 11. septembru, zavjerama, spletkamaThomas Pynchon se priklju~io nekolicinivode}ih ameri~kih knjièvnika koji su u svojimdjelima obradili temu jedanaestog septembra(John Updike, Philip Roth, JonathanSafran Foer). Prije petnaestak dana objavljenje Pynchonov roman Bleeding Edge: radnjase de{ava septembra 2001., a glavnajunakinja je Maxine Tarnow, majka dvojicedje~aka i nekonvencionalna istraìteljica ulovu na finansijske prevarante ~iji se ìvotzakomplikuje kada odlu~i pre~e{ljatiposlovanje mo}ne kompjuterske firme.

IZ KNJI@EVNOG SVIJETAVRIJEME KNJIGE

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU

(Amazon)

1. Martin Dugard: Killing Jesus2. Rick Riordan: The House of Hades3. Brandon Stanton:

Humans of New York4. Stephen King: Doctor Sleep5. Malcolm Gladwell: David and Goliath

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH

(Knjižara V.B.Z., Sarajevo)

1. Bekim Sejranovi}: Sandale2. Dario Dàmonja:

Ako ti jave da sam pao3. Kenan Crnki}: 7 tajni uspjeha4. Fikret Hodì}: I ja sam iz Srebrenice5. S. J. Watson: Prije nego {to zaspim

Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd 2.10.2013 23:45 Page 4

SLOBODNA BOSNA I3.10.2013.58

KULT MARKETRAINBOW

BlackMasquerade

S povijesnoggledi{ta RichieBlackmoore jejedan odnajzna~ajnijih rockgitarista. Nakonrazlaza s DeepPurpleom osnovaoje grupu Rainbow,kroz koju su pro{li

neki od najpoznatijih rock glazbenikadana{njice kao {to su Ronnie JamesDio, Cozy Powell, Roger Glover, idrugi. Rainbow je nedavno objaviokompilaciju Black Masquerade.

MINISTRY

From Beer toEternity

Najdugovje~nijiameri~ki industrialmetal band Ministry,obiljeìt }e 32godina djelovanjanovim studijskimalbumom pod

nazivom From Beer To Eternity. Iako imje pro{le godine iznenada preminuodugogodi{nji gitarist Mike Sccacia,ameri~ki metalci odlu~ili su objavitialbum za koji smatraju da je najbolje{to su snimili u dosada{njoj karijeri.

CARLA BRUNI

Little FrenchSongs

Iako je unekolikoposljednjihgodina javnostipoznatija kaosupruga biv{egpredsjednikaFrancuskeNicolasa

Sarkozyja, Carla Bruni iza sebe imazapaènu glazbenu i gluma~ku karijeru,s posebnim osvrtom na film Pono} uParizu velikog reìsera WoodyjaAllena. Carla je objavila svoj ~etvrtistudijski album pod nazivom LittleFrench Songs.

Deset punih godina glazbena javnost~ekala je na nove SStingove autorske pjesme.Upravo ovih dana o~ekuje se i slu`benapromocija njegovog albuma The Last Ship,koji je zapravo glazbena pratnja zaistoimenu kazali{nu predstavu koja }e svojupremijeru doìvjeti idu}e godine na~uvenom Broadwayju.

Gordon Matthew Thomas Sumner, ilisamo Sting, rodio se prije 62 godine uWallsendu u sjeveroisto~noj Engleskoj.Lak{e je nabrojati instrumente koje ne znasvirati nego one koje svira, pa nije pogre{nore}i da svira gotovo sva ì~ana, veliki brojpuha~kih i udara~kih glazbala. Vlasnik je{esnaest Grammyja, Zlatnog globusa,nagrade Emmy dok je Brit Award osvajaotri puta. U{ao je u Rock’n’Roll ku}uslavnih, ali i u Songwriters Hall of Fame.Bio je ~lan jedne od najve}ih glazbenihtrojki svih vremena, grupe The Police, skojom je stekao svjetsku slavu snimiv{i petalbuma u nakladi od preko pedeset milijunaprimjeraka. No, vratimo se dugoo~ekivanom albumu The Last Ship.

Zanimljivo je kako je Sting za potrebenovoga albuma okupio poznata glazbenaimena. Tu su engleski pjeva~ i glumac JJimmyNail, britanska gusla~ica i gajda{ica KKathrynTickell, band The Wilson Brothers, a kaonajve}e iznena|enje je gostovanje Stingovogprijatelja iz djetinjstva BBriana Johnsona,pjeva~a legendarne australske grupe AC/DC.Album The Last Ship sadrì dvanaestpjesama, a otvara ga istoimena melankoli~napjesma povijesne tematike.

Sting je na novi album uvrstio za ni mlji -ve kombinacije i stilove. Ima tu reci tator -sko-pjesni~kih izleta poput onog u pjesmi

Dead Mens Boots, ili jazz tepiha s molskimharmonijama kao u pjesmi And Jet. Jednaod najsna`nijih kompozicija na ovomalbumu svakako je Practical Arrangement.Jednostavan klavirski molski uvod, uzStingov jedinstveni glas i puha~e, izrasta uizvrnu pjesmu. Tu su i engleske tradi cio -naln e melodije protkane u Balad of TheGreat Eastern i What Have We Got, ali iizvrsna balada I Love Her But She LovesSomeone Else. Album zatvara uvodnapjesma s izmijenjenim aran`manom, TheLast Ship.

Uzmemo li u obzir kako se radi o glazbikoja prati kazali{nu predstavu, ali itematiku iz pro{losti kojom je Sting“zaraèn” jo{ od suradnje s jednim odnajboljih lutnjista dana{njice EEdinomKaramazovim, ovaj album ispunio jeo~ekivanja. (M.Ili~i})

MUZIKA

Stingov album “The Last Ship”

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Klangkarussel: Sonnentanz2. Dub Mafia: Sending Love (ft. Buggsy)3. Mayer Hawthorne: Her favourite song4. Erlend Oye: La prima estate5. Seeed ft. Fefe: Blink Blink6. Ayah Marar: Lethal Dose7. Liam Bailey: When will they learn8. Professor Green ft. Miles Kane: Are

you getting enough9. Asian Dub Foundation: Radio

Bubblegum10. Arctic Monkeys: Why’d you only call

me when you’re high

Potraga za izgubljenimbrodom

DUGO OÊKIVANOSvoj novi album Sting je snimio udru{tvu poznatih imena iz svijetamuzike

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 2.10.2013 15:43

U ranoj fazi, uz ideju za ovaj film bio jevezan MMartin Scorsese, da bi potom na mjestoreìsera do{ao JJonathan Demme, autorostvarenja Kad jaganjci utihnu, koji jesnimanje napustio nakon neslaganja sproducentima. U ovaj dokumentarni projekttada je u{ao 44-godi{nji [kot MMacdonald, kojise, po vlastitim rije~ima, za fenomen Marleyzainteresirao nakon {to je u Ugandi snimaopoliti~ku dramu Posljednji {kotski kralj. On jeu predgra|ima Kampale prvi put shvatiokultni status i parareligijsko oboàvanje kojeprema Marleyju gaji subsaharska, crna Afrika.

Film, u kojem po prvi puta do sadamoèmo vidjeti i video materijale iznjegove obiteljske arhive, realiziran je naJamajci, u Gani, Japanu, Velikoj Britaniji.Ovo je prvi slu`beno odobreni biografskifilm o ìvotu i djelu jednog od najve}ih inajutjecajnijih glazbenika na svijetu,tekstopisca, aktiviste... Iako je Marleyjevìvot, naàlost, bio prekratak, zaista je punotoga uspio stvoriti.

O glazbenom pravcu reggae i njegovomuticaju na taj pravac mislim da ne trebagovoriti. Snimio je album Exodus, koji }edugo poslije njegove smrti biti odabran zanajbolji u 20. stolje}u. Bio je politi~ki guru,religijski propovjednik, dekolonizirao jepopularnu glazbu i prvi unutar muzi~keindustrije razbio monopol anglosaksonskogsjevera, otvoriv{i vrata za “world music”.Njegov je lik znak identiteta marginalnih,ne samo ljudi... Taj suosje}ajni mag nije jeomeso ìvotinja! Sve to Bob Marley u~inioje u osam intenzivnih godina, izme|u1973., kad prvi put snima album zabritansku firmu i postaje globalno slavan, i1981. kad }e u bolnici Mount Sion uMiamiju umrijeti od metastaze na mozgu.

Tih osam godina kondenzirani su ekstraktjedne velike muzi~ke i ìvotne pri~e. Ali,{to je bilo prije toga? Tko je Bob Marley?Film je prikazan na Berlinskom festivaluizvan konkurencije.

Toliko toga o ìvotu velikog, dobrogBoba se moè re}i. Najbolje da pogledatefilm. Za kraj teksta stihovi drugog velikanaglazbe i pravednosti, koji veli: “Hey, BobbyMarley Sing/Something good to me/Thisworld go crazy/It’s an emergency...”Neobja{njivo je kako mnogi ne razumijuovaj zadnji dio stihova. It‘s emergency!Mijenjajmo se. Ne folirajmo. Volimo.Iskreno volimo. Ne ubijajmo!

KINO KRITIKA


KULT MARKETKRALJ BUDALA

Boris QuerciaKraljbudala jeigrani filmBorisaQuercijeproduciranu îleu2006.

godine. Boris Quercia uz reìjupotpisuje i scenario ovog filma. Dobri,naivni taksist Anselmo, kojem su svidrugi bitniji od njega samoga,simpatizira djevojku svog prijatelja, te{uti. U taksiju netko izgubi torbu pununovca, koju on naravno vrati, te dobijenadimak “kralj budala”... Ocjena: 4

NAPU[TENI

Arpad SopsitsNapu{teni jemadàrskifilm iz 2001.,za koji jescenarionapisao, tega reìrao

Arpad Sopsits. Aron je dje~ak koji se usiroti{tu na{ao nakon {to mu se majkarazboljela. Djeca i nastavnici se lo{eodnose prema njemu. To ga sveoja~ava, no i dovodi u neèljenenevolje.

Ocjena: 4

PANDORINA KUTIJA

Georg WilhelmPabst

Pandorinakutija jestari, crno- bijeli,nijemi filmiz 1929.godine.Scenarij zafilm premadramamaFranka

Wedekinda napisali su JosephFleisler, Georg Wilhelm Pabst iLadislauds Vajda. Ovo ostvarenjeprikazuje tragi~nu pri~u o Lulu,prostitutki i plesa~ici koja ubija bogatogljubavnika. Bjeì u Pariz...

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Prisoners (Denis Villeneuve)2. Podmuklo: 2. Poglavlje (James Wan)3. Malavita (Luc Besson)4. No se Aceptan Devoluciones

(Eugenio Derbez)5. Battle of the Year (Benson Lee)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Divna stvorenja(Richard LaGravenese, Warner Bros.Pictures, Blitz film i video)

2. Mafija{i starog kova (Fisher Stevens,Lionsgate, Blitz film i video)

3. Iron Man 3 (Shane Black, MarvelStudios, Paramount Pictures,Continental film)

4. Smrt ~oveka na Balkanu(Miroslav Mom~ilovi}, Living Pictures,Blitz film i video)

5. Metak u glavu(Walter Hill, Warner Bros. Pictures, Blitz film i video)

Suosjećajni Marley

GLOBALNO SLAVANBob Marley, znak identiteta marginalnih

Film “Marley” (SAD, Velika Britanija, Jamajka), rediteljaKevina Macdonalda

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 2.10.2013 15:41


U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFONovinari, antijetseteri su film gledali u

Meeting Pointu, a elita, uklju~uju}i i onunovinarsku, u multipleksu Cinema City. Sveu Sarajevu. I film sarajevske rediteljiceJasmile @bani} Za one koji ne mogu dagovore, koji je premijerno prikazan naFilmskom festivalu u San Sebastijanu.“Ostali” po kadrove ovog filma mogu od 3.oktobra, u Cinema City.

Od 2. do 5. oktobra, svakim danom od 9do 19 sati, u Galeriji Akademije likovnihumjetnosti u Sarajevu bi}e postavljenaizlo`ba Zanati na kvadrat, u sklopu projektaValorizacija tradicionalnog zanatstva.Predstavljeni radovi rezultat su saradnje tribosanskohercegova~ke akademije - ALU-au Sarajevu, [irokom Brijegu i u Trebinju.

Tako|e od 2. oktobra, ali u ovom slu~ajudo 17. novembra, traja}e manifestacijaDani kulture Bosne i Hercegovine u Be~u, uorganizaciji Ambasade BiH u glavnom graduAustrije. Za nas izuzetno vaàn kulturnidoga|aj u srijedu je otvorila ambasadoricaBiH u Austriji Tanja Mila{inovi}-Martinovi}.

I jo{ ne{to je otvoreno 2. oktobra...Povodom Dana oslobo|enja Tuzle, uGaleriji Bosanskog kulturnog centra,predstavljena je izlo`ba Slobodna Tuzla.“Izlo`ba se odràva u organizaciji Javneustanove Muzej isto~ne Bosne Tuzla, aautor postavke je Nata{a Peri}“. SlobodnuTuzlu otvorio je na~elnik Op{tine TuzlaJasmin Imamovi}.

U Sve~anom salonu Bosanskogkulturnog centra u Sarajevu u ~etvrtak, 3.oktobra u 14 sati bi}e promovisana knjigaRatna komunikologija prof. dr. [emseTucakovi}a. Promotori su prof. dr. IsmetDizdarevi}, prof. dr. Besim Spahi} i mr. sc.Marijo Peji}. Autor je redovni profesor naFakultetu politi~kih nauka u Sarajevu.

“Pod generalnim pokroviteljstvomFabrike duhana Sarajevo, u Olimpijskojdvorani Zetra u Sarajevu }e 26. oktobra, sapo~etkom u 21 sat, biti odràn koncert usklopu opro{tajne turneje grupe Vaya ConDios”, obavje{tavaju nas iz sarajevskeAgencije Linden. “Girls don’t cry forLouie/Louie wouldn’t cry for you...”

Jo{ pro{le godine KKristijan Jalovi~i}bio je vo|a benda Vrtlog, ~iji je prvialbum objavljen i u na{oj dràvi, uHayat Productionu, ali i u Hrvatskoj, na

adresi Croatia Recordsa. No... ““Vrtlogje dosegnuo svoj maksimum mnogoprije po~etka moje solisti~ke karijere.Onog trenutka kada sam shvatio daumjesto stopostotnog poklanjanjapa`nje publici moram pola svoje snageutro{iti na podizanje elana ~lanova,znao sam da je vrijeme za vlastitimuzi~ki put. êkao sam samo povoljantrenutak. Nema tu mnogo pameti”, veliJalovi~i}.

Ba{ kad smo zavr{avali ovaj brojpromovisao je svoj prvi samostalnisingl: ““Da te imam je moja ljubavnaporuka jednoj èni. Neke se ljubavijednostavno ne dese. Kada jako èli{da osvoji{ nekoga, a nemogu}e je izbilo kojeg razloga, èlje se pretvarajuu ~e`nju i postaje{ `rtva sopstvenekreacije. Tada jednostavno mora{sru{iti sve da bi i{ao dalje. A album neplaniram raditi u skorijoj budu}nosti.Za takvo {to nema potrebe. Planiramsvakih tri, ~etiri mjeseca raditisinglove i spotove. Imam svoj studio,odli~ne kolege muzi~are i mnogoenergije.”

Neke se ljubavi jednostavno ne deseKRISTIJAN JALOVIČIĆ, muzičar iz Sarajeva

DALIDA KARIĆ-HADŽIAHMETOVIĆ,grafička dizajnerica

DALIDA KARI]-HAD@IAHMETOVI]“Svoje radove sam predstavila i ljetos, na izlo`bi Challenges of Modern Livingpostavljenoj u podrumima Dioklec ijanove palate u Splitu”

Foto: S. Hadìmusi}

Cetri oka:Cetri oka.qxd 2.10.2013 21:55


� Zabranjeno pu{enje }e deseti studijskialbum Radovi na cesti objaviti 10.10. u 10sati. [ta sad ho}ete?

Ho}emo pare! Ho}emo da se vratimo nastare staze slave i uspjeha. Ho}emo da nasprepoznaju kao brend i kao nacionalno blagoBosne i Hercegovine...

� Kona~no?Jest, kona~no. Ho}emo da u|emo ~itanke i

u dje~iju literaturu.

� A, koji su vam aduti?Pa, eto, ve~eras (2. oktobar, op.a.) je

premijera na{eg drugog spota, a samim tim isingla sa na{eg novog albuma, Ti voli{sapunice. Spot je reìrao @@are Batinovi}, kojije i autor spota za na{ najavni singl sa albumaRadovi na cesti, pjesmu Bo{ko i Admira. Uistom trenutku, u 21 sat, spot }e biti emitiranna portalima Klix.ba (BiH), Net.hr (Hrvatska), Telegraf.rs(Srbija), Cdm.me (Crna Gora), Siol.net (Slovenija) iIdividi.com.mk (Makedonija).

� Kako bi izgledalo to taksativno nabrajanje vezano zaRadove na cesti: broj pjesama, autori pjesama, studio,producenti, mastering...

Po{to album izlazi 10.10. u 10 satipjesama }e biti - jedanaest. Ista je ekipa kao ina Muzeju revolucije. Uz mene i gitaristuTonija Lovi}a tu je i TTomo Andri}, na{pridruèni ~lan, koji je du{om uz nas ipomaè nam oko tekstova, iako je iz @ivinicapreselio u daleku Australiju. Radove na cestisnimali smo u zagreba~kom studiju Plavifilm, producenti smo Toni i ja, izvr{niproducent je DDario Vitez, Ideologija radiomot, a za mastering je bio zaduèn JJohnDavis iz Londona, dobar majstor.

� Vi, zapravo, u posljednjih ko znakoliko godina uop{te niste pravili koncertnupauzu. Non-stop traje regionalna, evropska,pa i svjetska turneja. Naprimjer, uskoro ste uSkandinaviji... [ta jo{ najaviti?

Na{ veliki koncert u Skenderiji, sagostima, 28. decembra, kada }emo proslaviti

trideset godina albuma Das ist Walter. Prije koncerta bi}eotvorena izlo`ba Novi primitivizam za po~etnike, koju saminicirao pro{le godine, kada sam po~eo prikupljati materijal. Odtridesetak eksponata na prvoj izlo`bi u Beogradu, preko NovogSada, Ljubljane i Banje Luke, do{li smo do stotinjak, koliko }eih i biti predstavljeno u Sarajevu, ali jo{ ne znam u kojemprostoru.

SEJO SEXON, šef “Zabranjenog pušenja”

Nakon {to je za svoj rad-plakatWoman is Not An Object dobila nagraduPoster for Tomorrow 2012 u Parizu tenagradu Udruènja likovnih umjetnikaprimijenjenih umjetnosti i dizajna BiH(ULUPUBiH) ove godine, grafi~kadizajnerica i docentica na Akademijilikovnih umjetnosti u Sarajevu naOdsjeku grafi~kog dizajna Dalida Kari}-Hadìahmetovi} osvojila je i nagrade uNew Yorku i u Torontu.

“U New Yorku sam dobila nagradeGraphis Gold za Design Annual 2014 teGraphis Gold za Poster Annual 2014.Graphis. A International Journal forVisual Communication svake go di -ne dodjeljuje nagrade i u svojimgodi{njacima objavljuje najzna~ajnije inajutjecajnije radove iz cijelog svijeta izoblasti dizajna, fotografije i ilustracije”,obja{njava Dalida Kari}-Hadì ahme to -vi}. U Torontu je, pak, Dalidin radnagra|en sa RGD So(cial) Good Design Awardom 2013 i bi}e

predstavljen na DesignThinkerskonferenciji u Torontu u novembru ovegodine.

Ovo vi{estruko nagra|ivanoumjetni~ko djelo, podsje}amo,problematizira pitanje uloge ène uporodici i dru{tvu i jedan je u nizuangaòvanih plakata koje na{asagovornica dizajnira ve} mnogo godinai za koje je dobila brojna doma}a iinternacionalna priznanja - zlatnumedalju na IX Internacionalnom bijenaluplakata u Meksiku 2006., po~asnopriznanje III Internacionalnog bijenalasocio-politi~kog plakata u Auschwitzu,nagradu ULUPUBiH-a za 2002., 2004. i2011. godinu itd. ““Nakon izlo`bi uZagrebu, Rijeci i u Zaboku, svoje radovesam predstavila i ljetos, na izlo`biChallenges of Modern Living po stav -ljenoj u podrumima Dioklec ijanovepalate u Splitu.” Kadar iz Dioklecijanove

palate moète vidjeti na stranici desno...

Ho}emo pare, staru slavu i uspjeh!

@ena, porodica i dru{tvo

Foto: Mario Ili~i}

Cetri oka:Cetri oka.qxd 2.10.2013 21:55


1. Da li su djeca vojska najja~a?Apsolutno.

14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih dozvolio ljudima poput DDamiraMarjanovi}a da daju ostavku.

19. Tange ili badi}? Boratov monokini.

21. Poruka~itaocimana{egmagazina?Samo vedroi veselo...

16. S kim biste voljeli otplesati tango? Za taj ples potrebno je da je dama otresita,pa neka bude sa DDu{ankom Majki}.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? ‘Ta }e mi to?!

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Kuhar ili stolar.

11. Da li je {utnja zlato? U to sam se uvjerio vi{eputa, ali nisam nau~io!

13. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ruàn i glup? Lijep i pametan, po{to znam kako je biti ruàn i glup.

2. Kako }e se “zingiri-pingiri” izjasnititokom popisa stanovni{tva?Onako kako se osje}am.

4. [ta ne morate imati u friìderu? Obrano mlijeko, light colu, lightmargarin, light majonezu i sve light...

10. Koliko ima istine u izreci: “Koje sretan ni u hali nije gladan?”Zavisi od snabdjevenosti hale.

15. Opi{ite Branka Kockicu u tri rije~i? Rata-ta-tira.

18. Mala Duba ili Veliki Drvenik?Ipak, Mali Drvenik.

20. Begova ili {kembe ~orba? Begova, {kembe ve} imam.

17. Osoba koja Vam ide na ganglije? Sveznaju}a i svemogu}a...

12. [ta obla~ite kada èliteizgledati moderno?Jelek i opanke.

6. [ta obavezno nosite na plaù? Durbin i priglavke.

8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? U Op{tinskom vije}u NovoSarajevo smatraju da sam bioKonfu~ije.

by DINO BAJRAMOVIC

MIRSAD ABDAGIĆ KIKE, TV voditelj:

“Ne bih dozvolio ljudima poput

Damira Marjanovića da daju ostavku”

9. Jeste li meteoropata? To je sad “in”, parazmi{ljam da postanem.

Foto: Mario Ili~i}

3. A kako se osje}ate u Sarajevu?

Kao riba u akvarijumu manjih dimenzija.

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 2.10.2013 19:52

KLIN ÔRBA

Imala sam dosad mnogo susreta s Dunavom; uvijek unjegovom gornjem i srednjem toku. Neke od tihdunavskih pri~a uvrstila sam prije nekoliko godina u

roman Kijamet via Vranduk, ne slute}i da }e mi gotovoslu~ajno spominjanje Dunavske komisije za osiguranjeslobodne plovidbe Dunavom od Ulma do Braile, shodnoversajskom sistemu mirovnih ugovora od 1919. iKonvenciji o definitivnom statusu Dunava od 1921.godine, u budu}nosti «prizvati» poziv rumunjskihpjesnika na Internacionalni pjesni~ki festival Balcanica uBraili. No, o~ito, sve je sa svim u nekoj tajnoj i trajnojvezi, {to se pokatkad pokaè kao slu~ajnost.

Bilo kako bilo, pro{log sam tjedna boravila u Braili skolegama SStevanom Tonti}em i MMilom Stoji}em, koji su seovom prilikom okitili i festivalskim nagradama. Ono ~imesmo svih troje nagra|eni jeste rumunjska antologija u kojojsu objavljeni ciklusi na{e poezije u prijevodu LLjubice Rajki},i, prije svega, nesvakida{nja toplina i srda~nost s kojom sunas obasule rumunjske kolege, kao i izuzetno laskave kritikevode}ih rumunjskih knjièvnih kriti~ara. Ovo je jedna odonih situacija u kojima osjeti{ ponos na svu specifi~nostbosanskog identiteta; vidi{ koliko si, unato~ svim tugaljivimkomplikacijama na{ih ìvota, negdje u svijetu ispaodobitnik, vrijedan po{tovanja i divljenja.

Bila je ovo i lijepa prilika da upoznamo isto~nuRumuniju, grad Brailu i Dunav u njegovomzavr{nom toku. Samo trosatno putovanje autom od

aerodroma u Bukure{tu do Braile omogu}ilo nam je jedanfini melanholi~ni uvod u predjele nepreglednih ìtnihpolja, prije nego {to prispijemo u jednu od najzna~ajnijihìtnih luka u Evropi. A u Braili je sve u tom znaku. @ito iteretni brodovi, kvartovi s lijepim ku}ama nekada{njihgr~kih moreplovaca i mo}ni Dunav koji je ovdje dubokpreko ~etrdeset metara.

Sredi{nji dio Braile obnovljen je u periodu austro-ugarske vladavine te uvelike podsje}a na sarajevskicentar. Od centralnog Trajanovog trga (gdje smo bilismje{teni u hotelu Trajan) grad se lepezasto {iri, tako dasve ulice vode ka Dunavu. Nemalo je bilo na{e ~u|enje{to na dunavskom molu ne postoji niti jedna kafana. Iina~e, moète {etati gradom i po pola sata a da ne nai|ete

na ugostiteljske objekte. Ovo je miran ravni~arski gradradni~ke klase, poljoprivrednika i mornara, sa oko230.000 stanovnika. Kafana je malo, ali je zato muzejapreko stotinu. I svi rade, za razliku od potpuno obrnutesituacije u Sarajevu. Doma}ini su nas s neskrivenimponosom odveli i u Pozori{te Braile, veleljepno zdanje,rasko{no ure|eno jo{ u doba ^̂au{eskua.

Kad smo ve} kod zlo}udnog diktatora koji je odnjihovih ìvota napravio pakao, jo{ u njima tinjabijes. Drè da je smrt, koliko god brutalna, bila

nedovoljna kazna zlikovcu zbog kojeg su ~etrdeset godinaìvjeli u bijedi svake vrste. Nismo razgovarali o VVladuTepe{u, ~uvenom grofu Drakuli, ali da jesmo, vjerujem dabi na{i doma}ini bili daleko naklonjeniji njemu. Uostalom,Vlad Tepe{ osnovao je i rumunjsku metropolu Bukure{t,danas moderan evropski grad sa preko dva milionastanovnika. Rumunji se sporo oporavljaju od stegazlosretnog komunizma. Vidi se to na svakom koraku.Premda su ~lanica Evropske unije, ̀ ivot je ovdje daleko odevropskih standarda. Tvrde da im je prosje~na pla}a oko250 eura. Cijene pi}a i hrane u ugostiteljskim objektima supribli`ne sarajevskim. Recimo: veliko doma}e pivo Silvako{ta pet leja, bolji viski oko 10 leja. Odnos doma}e valutei eura je 4,20:1. Pu{enje na javnim mjestima jo{ uvijek jedozvoljeno. Uz hotelske objede sluè se velike koli~inekruha, a na jelovniku dominiraju jela od ìtarica:pala~inke, knedle, krofne, pura, {trudla, kola~i.

Ono {to me je posebno ganulo, ali mi je u krajnjembilo i neprijatno, jeste da je hotelski meni za oko 60u~esnika knjièvnog festivala Balcanica prilago|enjednoj jedinoj meni koja sam k‘o biva muslimanka, takoda niti jedan obrok nije sadràvao svinjetinu. Ne znamho}e li se ikada vi{e desiti u Sarajevu da se nekome ugodiu suprotnom pravcu. îsto sumnjam.

Istina je da mi u prosjeku ̀ ivimo malo bolje nego {to je toslu~aj u Rumuniji, ali je pitanje koliko smo se udaljili oddobrih starih obi~aja da se o drugom i druga~ijem vodi vi{era~una nego o samom sebi. [to se toga ti~e, na{i rumunjskidoma}ini zasluùju ~istu peticu za gostoprimstvo. Ove divneljude itekako vrijedi upoznati. Kao i njihov komad Dunava,koji se tek malo niè ra~va u drugu po veli~ini deltu u Evropi,uvr{tenu na UNESCO-vu listu svjetske ba{tine. �

Ono što me je posebno ganulo, ali mi je u krajnjem bilo i neprijatno,jeste da je hotelski meni za oko 60 učesnika književnog festivalaBalcanica prilagođen jednoj jedinoj meni koja sam k‘o biva musliman-ka, tako da niti jedan obrok nije sadržavao svinjetinu. Ne znam hoćeli se ikada više desiti u Sarajevu da se nekome ugodi u suprotnompravcu. Čisto sumnjam...

DUNAVOM BRODOVI PLOVE

Pi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 2.10.2013 15:01


«Opel Monza Concept»: Tehnologije budu}nosti!

Opel je automobilski div, svi|alo se tonekome ili ne. Kada neka tvrtka postojivi{e od 150 godina, i pri tome uz razne

neda}e ostvaruje velike rezultate. Udokumentarcu o kompaniji Opel koje jenedavno emitiran na najboljem europskomtv kanalu posve}enom auto-industriji,AutoMotor und Sport, prikazane su gotovosve vrline i mane, dobri i lo{i trenutci odosnutka Opela. Iza tvrtke je 150 godinapostojanja prepunih inovacija, a tvrtka jeupravo na nedavno odrànom frankfurt{komauto-salonu predstavila svoj posljednjinovitet, revolucionarni konceptni model OpelMonza.

Monza najavljuje ono {to Opelove kupceo~ekuje u budu}nosti. Fokusira se na dvijeteme koje }e biti glavni prioriteti za vi{e od6.000 inènjera, tehni~ara i dizajnera uRüsselsheimu, a to su u~inkovitost ipovezivost. Konceptnu Monzu krasiaerodinami~nost i revolucionarna pogonskarje{enja. Dizajnerski futuristi~kih crta,Concept Monzu odlikuju glatke linije te jasnodefinirani poklopac motora i dojmljivaku}i{ta prednjih svjetala. Dodatno razvijeneprepoznatljiveOpelove dizaj -nerske teme

utka ne su u cjelokupan izgled poputprepoznatljivog nabora na poklopcu motorakoji se sada ~ini jo{ vi{e trodimenzionalnim,dok je kromirana pre~ka re{etke na kojoj senalazi Opelov logotip podignuta prema gores krilcima na krajevima. Dvije karakteristi~neo{trice ispod prednjih svjetala poja~avajusportski dojam.

Sportska privla~nost Opelovih modelaoduvijek je povezana s funkcionalno{}u paje tako i konceptna Monza «hommage»utjecajnom kupeu Opel Monza koji seproizvodio izme|u 1978. i 1986. godine. Itada je Opel kombinirao elegantan idinami~an stil s pametnim i funkcionalnimrje{enjima za voza~a i putnike. Sli~nostiizme|u dva automobila vidljive su uelementima dizajna, poput velikihostakljenih povr{ina i niske sredi{nje linije.

Izvorna je Monza bila prvi automobil natrì{tu koji je na upravlja~koj plo~i imaodigitalni zaslon, a Concept Monza nastavljas tom inovativnom temom. Monzapredstavlja revolucionarne tehnologije zabudu}e informacijsko-multimedijske sustavei povezivost, pokazuju}i kako }e nova

generacija Opelovih automobila rije{itipotrebe blisko povezanog dru{tva u kojemuse dijele sadràji.

Concept Monza samo je posljednja unizu Opelovih vizionarskih studija koje suzapo~ete 1965., modelom Experimental GT.

U to je vrijeme Opel bio prvi proizvo|a~automobila koji je u Europi napraviokonceptnu studiju i predstavio je na sajmuautomobila. Experimental GT predstavljao jepo~etak budu}ih konceptnih automobila koji}e inovativnim idejama razvijati tuautomobilsku kategoriju. Opelove studije iz{ezdesetih bile su tako uspje{ne da su svieuropski konkurenti nakon toga po~elirazvijati i predstavljati vlastite koncepte. �

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]

Auto:CRNA.qxd 2.10.2013 15:00

Kao {to sigurno ne znate, ili se nesje}ate, mi smo Vam se ve} direktnoobra}ali kao Udruènje dioni~ara„Dividenda“, s na{im sugestijama iprijedlozima {ta bi trebalo u~initi u ciljusre|ivanja stanja na trì{tu vrijednosnihpapira u FBiH. To pismo je sigurno jo{ isada kod jednog od Va{ih savjetnika.Jedina reakcija na to pismo je prekidsvake komunikacije izme|u Va{ihsavjetnika i ovog udruènja.

Naravno, nije to zbog pisma negozbog ~injenice da smo se malo poslijena{li na suprotnim stranama. Mi smoVam trebali samo dok smo Vam koristili uVa{oj operaciji RAM iliti Haden SA. Jersva ta Va{a kobajagi borba za spasBosnalijeka, na koju ste se zaklinjali pomedijima, bila je zapravo borba zanjegovu okupaciju. A svi se danas morajusloìti s ~injenicom da je Bosnalijekzapravo okupiran. Molim Vas da VamVa{i pravnici na|u neki autenti~niji izrazza opis stanja u Bosnalijeku.

Dru{tvom u ovom trenutku zapravove} nekoliko mjeseci upravljaju ljudi kojinisu ~ak ni u radnom odnosu. A jedino {toVi radite sve to vrijeme je konstantnazloupotreba funkcije u cilju legalizacije teokupacije. A po~eli ste jo{ prije vi{e odgodinu dana. Ovo podsje}anje je nu`no,ne zato {to ste Vi to zaboravili, nego zbogtoga da shvatite da postoje ljudi koji nepristaju na to da ih neko pravi budalama,pa makar to bio i premijer.

Dakle, na pismeni zahtjev potpisnikaovog pisma da Komisija za vrijednosnepapire Skup{tinu Bosnalijeka od07.07.2012. godine proglasi nelegalnom,prva reakcija iz KOMVP je bila izjavajednog od tri ~lana podnosiocu zahtjeva uprisustvu nekoliko ljudi: „Va{a predstavkanam je dragocjena i ovog puta }emonapraviti presedan, donijet }emo rje{enjea ne mi{ljenje.“ Na pitanje podnosioca dali to zna~i da punomo} onog Libijca nijevaljana, jer je to bio razlog podno{enjazahtjeva, odgovor je bio „Ne mogu vamni{ta vi{e re}i, bit }ete zadovoljni.“

Isti ishod svih prigovora na legalnostte skup{tine na kojoj je Arslanagi} izabraoNO sa prof. Trivunom na ~elu, taj ~lan jeponovio i Va{em savjetniku. A nakon togaje obavio razgovor s Vama. I naravnoodgovor na prestavku je bio negativan!Gospodin ]elam me uputio na Sud i jo{mi uz odgovor priloìo kopiju te punomo}iiz koje se iz aviona vidjelo da je falsifikat,

ra|en u Bosnalijeku! Znali su da }epodnosilac i}i na sud pa neka mu se na|upri ruci i dokazi.

Tuìla{tvo nije reagiralo na tu prijavu.Sud nije prihvatio nikakav zahtjev Vladeza privremenom mjerom jer se zapravoniko ozbiljno nije time ni bavio, pa sekona~no oglasio i predsjednik KOMVPgospodin Hasan ]elam. Tri mjesecanakon podnesenog zahtjeva objavljeno jeprvo mi{ljenje a zatim i rje{enje kojim seskup{tina od 7.7. progla{ava nelegalnomi odbija upis NO koji je izabran na tojskup{tini.

Mi smo ranije ve} shvatili o ~emu seradi pa smo objavili pismo pod naslovom:„Najve}i udar na imovinu malih dioni~araKomisije za vrijednosne papire podvodstvom Hasana ]elama“. Jer svo tootezanje bilo je u tu svrhu.

U me|uvremenu je vi{e od 15%dionica Bosnalijeka promijenilo vlasnikaskoro po fiksnoj cijeni, izme|u 12 i 14 KMpo dionici. A to je zapravo bio cilj teoperacije, stvaranje atmosfere Arsl anag -i}e ve svemo}i i nesigurnosti ulaganja uBosnalijek, {to je trebalo da navededioni~are da svoje dionice prodaju po{tomogu. Naravno, Vi ste sve to podgrijavalisvojim tvrdanjama po medijima o kriminaluu Bosnalijeku. Nastavili ste sve to domomenta kada je Haden do{ao do blizu30% i ne poku{avaju}i da se izjasnite ovalidnosti anonimnog investitora kaopartnera Vladi u upravljanju Bosnalijekom.Na na{e zahtjeve da Komisija insistira naobjavljivanju vlasnika Hadena radi kontroleeventualne veze sa drugim dioni~arima, izKOMVP su nas pozivali na saslu{anje!

A kada je Haden pokazao za{to jezapravo kupio tih 30%, kada je zakazaovanrednu skup{tinu Bosnalijeka, Vijednostavno niste poslali predstavnikaVlade na tu skup{tinu. Za ponovljenuskup{tinu odbili ste predloìti kandidateza NO u ime Vlade, jednostavno ste htjelida Haden izabere svih pet ~lanova NO.Ovdje Vas moram podsjetiti da su u tommomentu mali dioni~ari sa Vladom ipredstavnikom Libije imali zajedno vi{eglasova od Hadena, koji nije biraosredstva do do|e do njih.

Ali nismo imali za koga glasati! Viniste dali da Vlada predloì svojekandidate a prijedlog malih dioni~arajednostavno je odba~en! Naravno, Va{a injihova KOMVP je konstatovala da je tavskup{tina regularna, ali ne nakon tri

mjeseca kao u naprijed spominjanomslu~aju, nego nakon petnaest dana!

I onda su onaj glavni finansijeroperacije berzanski me{etar iz Osijeka sahercegova~kim korijenima, notar izBeograda i Rus iz Imperije, u{li uBosnalijek. Naravno, uvijek je tu i nekiAvdi}, Galija{evi} i sl. Eto zato me sve topodsje}a na onu famoznu operaciju Ramiz devedesetih.

A kada se pojavila ona presudaVrhovnog suda, Vi ste nastavili daodra|ujete svoj dio obaveze. Trebalo jesve to legalizovati. Posegnuli ste zaautenti~nim tuma~enjem.

Jer u Zakonu o Komisiji za vrijednosnepapire stoji da ~lanovi Komisije ne moguodgovarati za {tetu koju nanesu rade}i uokviru ovla{tenja. A ako su bez ovla{tenjaod 2009. godine, kako je to ustvrdioVrhovni sud, onda mo`da jednog dana iodgovaraju za sav kriminal u kome susudjelovali na SASE. Uklju~uju}i naravnoi trgovinu dionicama Bosnalijeka pofiksnoj cijeni u skoro tri mjeseca trgovanjai trgovinu dionicama Bonusa radipodizanja cijene, a sve radi plja~ke FDS-a.I jo{ ko zna koliko slu~ajeva.

Naravno, nisu jo{ legalizirali niokupaciju Bosnalijeka. Neka drugakomisija mo`da i ne bi smatralalegitimnom Skup{tinu dru{tva koja sezakazuje kada dru{tvo nema NO i nijeusvojilo Finansijski izvje{taj a da pri tomena dnevnom redu nije usvajanje togizvje{taja a smjenjuje se NO koji nepostoji! Zapravo, siguran sam da je ovozadnje najja~i Va{ razlog da se tolikoborite za ovo „autenti~no“. Bojite seautenti~ne Komisije!

I na kraju: Molimo Vas da odgovoritekako se to Vi zalaète da Vlada upravljasvojom imovinom u Bosnalijeku ako steODBILI da predloìte kandidate za NO? Ina koji }ete na~in, kako ste izjavili,obezbijediti da po~inioci krivi~nih djelaodgovaraju ako im naknadno dajeteovla{tenja koja ih {tite? I kako uop{temislite prodati Vladine dioniceBosnalijeka po iole pristojnoj cijeni kadaste omogu}ili vlasniku sa manje od 30%dionica da upravlja i udjelom Vlade?Jednog dana }ete sigurno moratiodgovoriti na ta pitanja!

U ime UG „Dividenda“Halil êngi}


REAGIRANJAOtvoreno pismo premijeru FBiH Nerminu Nik{i}u

Bojite se autentične komisije!

Reagiranja:Reagiranja.qxd 2.10.2013 15:45

www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh

slobodna bosna 882

Documents