hrvatski jezik

Download Hrvatski jezik

Post on 01-Nov-2014

516 views

Category:

Documents

10 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

gramatika - fonologija, fonetika, morfologija

TRANSCRIPT

HRVATSKI JEZIK I JEZINE VJEBE (Skripta za prvi kolokvij) JEZIK je apstraktan sustav znakova i pravila po kojima se ti znakovi kombiniraju. Jezici se razvijaju i nestaju, a pojavljuju se i novi jezici (esperanto). Govor je zvuna materijalizacija jezika. (govor = idiom) Hrvatski jezik je zajedniki jezik svih pripadnika hrvatskoga jezika. Pod hrvatskim jezikom podrazumijevamo sve junoslavenske idiome (govore) kojima govore Hrvati /u prolosti, sadanjosti, budunosti/ bez obzira na to na kojim prostorima ive. (indoeuropski-baltikoslavenski-junoslavenski-hrvatski) Idiom (govor) je pojavni oblik nekog jezika. Hrvatski jezik obuhvaa razliite jezine oblike (idiome/govore) koje djelimo na: Idiomi hrvatskoga . . . . I.organski idiom jezika . . . . II.neorganski idiom . . a)substandardni idiom . .

b)standardni jezik

I. ORGANSKI IDIOM (govor) je mjesni govori/govori, govor ue, najee seoskesredine (BILO)

II. NEORGANSKI IDIOMI: a) Substandardni idiom/govor nije vezan za usko odreenu sredinu, vezuju seuglavnom za urbana gradska podruja, a u njih ubrajamo: razgovorni (kolokvijalni) jezik, dobne argone (unike, studentske), profesionalne/strune argone te atrovaki i tajni jezik (BILO)

b)

Standardni jezik (idiom) - 3 narjeja

STANDARDNI JEZIK je svjesno normiran vid jezika koji omoguuje da svi govrnici hrvatskoga jezika sporazumijevaju bez potekoa, bez razlike odakle dolaze. Nitko nije govornik stadardnoga hrvatskog jezika samom pripadnou nekom od hrvatsih govora STANDARDNI SE JEZIK UI! (BILO) Znaajke hrvatskog standardnog jezika: (BILO) 1. AUTONOMAN vid jezika znai da je samostalan u odnosu na bilo koji koji idiom (i u odnosu na tok. narj.) 2. svjesno NORMIRAN norma je skup pravila za pisanje i govorenje koju propisuju normativni prirunici. (pravopis, gramatika, rjenik, jezini savjetnik) 3. Mora biti FUNKCIONALAN u svim komunikacijskim situacijama funkcionalni stilovi (knji.-umjetniki, znanstveni, publicistiki, administrativni i razgovorni)

4. STABILAN u prostoru i elastino stabilan u vremenu ostvaruje se na odreenom prostoru i vremenu 5. PRILAGODLJIV u vremenskom slijedu njime se mogu imenovati nove pojave/pojmovi nastali drut.razvojem Norma je skup pravila koji odreuju to je u jeziku ispravno, a to nije. Hrvatski standardni jezik je normiran. To znai da se sustavom pravila odreuje to je pravilno u hrv. stand. jeziku. Naravno, odreuje se i to je pogjreno i nepotrebno. No nije uvije lako odrediti normu, normirati jezik jer i jednom odreena norma nije vjena. Norma se uvijek dovodi u pitanje jer se jezik stalno mijenja. Opa standardnojezinanorma sastavljena je od: 1. 2. 3. 4. 5. pravopisna ili ortografska (pravopis, jezini savjetnici) pravogovorna ili ortoepska (gramatika naglasci, pravogovorni prirunici) gramatike norme (fonoloka, morfoloka, sintaktika) (gramatika) leksika norma (rjenici) stilistika norma (njome se bavi jezikoslovlje i teorija knjievnosti)

Sve norme zajedno zovemo kodifikacijske norme (zadane norme). (BILO) JEZIK JEZIK je apstraktan sustav znakova koji slue za sporazumijevanje. Ostvaruje se: govorom pismom: sluimo se slovima, razgodcima i pravopisom.

GOVOR je konkretna realizacija jezika. SLOVO je pisani znak. PISMO - cjelina slova po svojim osnovnim obiljejima (latinica, glagoljica...) Hrvatsko pismo - latinica. Slovopis - sastav slova po kojima biljeimo glasove nekog jezika. Hrvatski slovopis Gajica, sastav od 30 slova, 27 jednoslova, 3 dvoslova. Latinika slova su prilagoena hrvatskom jeziku. Za nepeenike su nainjena slova na dva naina: 1. uz pomo dijakritikih znakova - 2. spajanjem po dva slova za jedan glas u dvoslov - d lj nj Pravopis ili ortografija je skup dogovorenih pravila Osnovno obiljeje pojedinog pravopisa je nain na koji se piu pojedine rijei: (OVO JE BILO) glasovni, fonoloki pravopis morfoloki pravopis Fonoloki pravopis - isti fonem se pie uvijek istim znakom, zasniva se na naelu kako izgovaram, tako piem. Morfoloki pravopis - isti morfem se uvijek pie istim slovima bez obzira to se u razliitim

glasovnim okolinama razliito izgovara (piem kod kue, izgovaramo kotkue). uva glasovni sustav tvorbenih sastavnica. Morfoloko naelo ogleda se u rijeima (d+c,,,s). (predsjednik, gradski, podsjetiti - ne biljei se jednaenje po zvunosti). Hrvatski pravopis - fonoloko-morfoloki, u okviru jedne rijei piemo najee fonoloki, a meurjene veze piemo morfoloki. (BILO!!!) FONETIKA I FONOLOGIJA FONOLOGIJA je znanstvena disciplina koja prouava funkcionalna svojstva glasova, tj.foneme koji imaju razlikovnu ulogu. FONEM je najmanja jezina jedinica koja nema svoje znaenje, ali ima razlikovnu ulogu (uvjetuje razliku u znaenju rijei). U hrv. jeziku to su sva slova abecede + otvornik ie i samoglasno r = 32 fonema

m/i/r

- s/i/r

- p/i/r - /i/r

Promjenom redoslijeda fonema rije ili gubi ili dobiva sasvim novo znaenje.

*suprotstavljanje rijei koje se razlikuju samo u jednom glasu zove se FONOLOKA OPREKA (OPOZICIJA) npr. crv krv, sad tad, duga tuga - te rijei ujedno ine i minimalni par * MINIMALNI PAR rijei kod kojih se razlikuje samo jedan glasom, a sve ostalo, i naglasak, isti! * Homonimi su rijei koje imaju isti izraz, a razliito znaenje (luk /hrana/ - luk /i stijela/; kupiti kupiti...)

ALOFON je glasovna razlika uvjetovana mjestom, pozicijom u rijei. uma (glas 'tvri') Otac mi je kupio. ena - groe lie (glas 'meki')

Otac ga nije volio. (ujemo alofon slian glasovima - dz)

FONETIKA je znanstvena disciplina koja prouava artikulacijska(mjesto i nain tvorbe) i akustika (zvunost) svojstva glasova, dakle prouava kako se glasovi tvore i uju. GLAS je najmanja govorna jedinica kojom se razlikuje znaenje rijei. Glas je skup akustikih svojstava koja se opauju istodobno.

-

najmanja jedinica jezika je FONEM najmanja jedinica govora je GLAS ili FON (Glas je najmanji govorni odsjeak)

Podjela glasova u hrvatskome standardnom jeziku Podjela glasova prema otvoru: a) otvornici (vokali) su: a, e, i, o, u i dvoglasnik ie. - su glasovi koji nastaju slobodnim prolaskom zrane struje kroz govorne organe a) zatvornici (konsonanti): b, c, , , d, d, , f, g, h k, j, 1, lj, m, n, nj, p, r, s, , t, v, z, . - su glasovi koji nastaju prolaskom zrane struje kroz djelomino ili potpuno zatvorene govorne organe Zatvornike moemo dijeliti prema: I.mjestu tvorbe, II.nainu tvorbe III.zvunosti. I.Zatvornici po mjestu tvorbe usnenici zubnousnenici jedrenici labijali labiodentali velari b,p,m v,f j,lj,nj,d,,,,, k,g,h zubnici dentali desnici alveolari d,t,z,s,n,c nepanici palatali r,l

II. Podjela zatvornika po tvorbenome nainu a) UMNICI: I. II. III. zapornici b,p,d,t,g,k tjesnanici z,s,,,f,h slivenici c,,,d,

b)ZVONANICI j,lj,nj,r,l,m,m,v III. Podjela zatvornika po zvunosti Zvunici Bezvunici b t d k g d s z c h f -

p

Napomena: iz ovih podjela bude neko pitanje, bilo je nabrojiti podjelu zatvorenika prema mjestu tvorbe, koji su zubnici kako se jo zovu!

zvune/bezvune moete razlikovati tako da poloite dlan (prema dolje) na vrh glave... kad izgovarate zvune, osjetit ete vibraciju, a kod bezvunih, vibracije nema

Raznovrsnost glasovnih podjela : po po po po na otvoru mjestu tvorbe tvorbenome nainu zvunosti samoglasnike i suglasnike

GLASOVNE PROMJENE - su promjene glasova koje nastaju zbog tvorbe rijei/oblika rijei uz meusoban utjecaj glasova slinih ili razliitih zvunih i izgovornih svojstava.

-

mogu se dogaati na granici dviju rijei ili izmeu morfemske osnove i morfema.

U hrvatskom jeziku dolazi do zamjene/alternacijefonema na morfemskoj granici i to na: 1. 2. 3. 4. granici sufiksa i osnove osnove i prefiksa unutar same osnove osnove i nastavke

Pri tome se zamjenjuju samoglasnici, suglasniki skupovi i nulti element. Promjenjeni izrazi kojima pridruujemo isti sadraj zovu se alterante. Razlikujemo fonoloki i morfoloki uzrokovane alternacije. Fonoloki uvjetovane alternacije su: 1. jednaenje suglasnika po zvunosti 2. jednaenje po tvorbenom mjestu 3. gubljenjenje suglasnika One su uvjetovanje sastavom fonetskog skupa na granici morfema. Morfoloki uvjetovane alternacije odreene su morfolokom i tvorbenom kategorijom:

1. palatalizacija (k, g, h ispred e prelazi u ,,) junak junae; peem-peku) 2. sibilarizacija (k, g, h ispred i prelazi u c, z,s) majka majci, ali- baka 3. jotacijabaki ne mijenja se uvijek nepalatal + j = palatal (k+j= /pek+jem=peem/, t+j= /list+je=lie/, s+j = /nos+jen=noen/

4. alternacije i, je, ije, e - refleksi jata 5. vokalizacija l>o /kotao kotla; itali >itao/ 6. prijevoj

7. nepostojani suglasnici: a ili e, / borac-borca/ /akovec-akovca/ 8. prijeglas om > em iza palatala, skupova t, -d, -c... polj-em, kralj-em,dud-em... 9. navezak (Petrovog-a)

1.JEDNAENJE PO ZVUNOSTI Jednaenje po zvunosti glasovna fonoloki uvjetovana promjena u kojoj se umnici koji se razlikuju po svojstvu zvunosti jednae se tako da se prvi suglasnik skupa zamjenjuje suglasnikom po zvunosti jednakom drugom suglasniku skupa.Zvuni Bezvuni b d p g t z k s d f c h

Kada se jedan do drugoga nau dva umnika razliita po zvunosti, dolazi do njihova JEDNAENJA PO ZVUNOSTI, nakon kojega oba umnika postaju zvuna ili bezvuna. Uvijek se prvi glas zamjenjuje svojim zvunim ili bezvunim parom prema drugom glasu. Dakle, mogua su dva sluaja: Zvuni + Bezvuni = BB = OBEZVUENJE Bezvuni + Zvuni = ZZ = OZVUIVANJE

Npr. pod-pisati > *podpisati > potpisati - Z+B=BB (rob+stvo >ropstvo; uz+put>usput, od+hraniti>othraniti) svat-ba > *svatba > svadba - B+Z=ZZ (naru+ba > narudba, burek+dija>buregdija) vrabac *vrabca vrapca (Z+B=BB) + nepostojano a ODSTUPANJE u pismu:

-

ukoliko se umnik d nae ispred c,,,s, ostat e u pismu nepromijenjen! dc: podcijeniti d: odepiti, nadovjek d: odunuti, ds: predsjednik, predstava, gradski d: odkrinuti, odetati

-