hrvatski jezik gramatika

Download Hrvatski jezik gramatika

Post on 15-Jan-2016

247 views

Category:

Documents

11 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Gramatika

TRANSCRIPT

GramatikaOsnove gramatike hrvatskoga standardnog jezika:FONETIKA I FONOLOGIJA GLASOVI, FONEMI I ALOFONI GLASOVI HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA GLASOVNE PROMJENE NAGLASAK U HRVATSKOME STANDARDNOM JEZIKUMORFOLOGIJA MORFEMI ALOMORFIVRSTE RIJEI: IMENICE ZAMJENICE PRIDJEVI BROJEVI GLAGOLI GLAGOLSKE VRSTE PRILOZI PRIJEDLOZI VEZNICI ESTICE USKLICISINTAKSA SINTAKSA I SINTAKTIKI ODNOSI REENICA PODJELA REENICA PREMA SASTAVU RED RIJEI U REENICI PREDIKAT SUBJEKT PRILONA OZNAKA OBJEKT APOZICIJA ATRIBUTLEKSIKOLOGIJA PODRUNA RASLOJENOST LEKSIKA VREMENSKA RASLOJENOST LEKSIKA FUNKCIONALNA RASLOJENOST LEKSIKA JEZINO POSUIVANJE IMENA

Glasovi, fonemi i alofoniGLAS najmanji odsjeak izgovorene rijei skup akustikih svojstava koji se opaaju i zovu se razlikovna obiljejaFONEM jezina jedinica koja nema znaenja nema znaenje, ali bitan je za znaenje po tome to udruivanjem s drugim fonemima nastaju rijei razliita znaenjaGovornik hrvatskoga jezika razlikuje rijeibrtiiprtina osnovi njihova glasovnoga sastava. Nizr a t iisti je u obje rijei, a razlikuju se glasovimabip.

ALOFON glasovna inaica fonemaIzgovor glasa ovisi o pojedincu (tj. o govorniku) i o okolini u kojoj se glas nae.U hrvatskom standardnom jeziku akustiki se relativno jednostavno mogu razlikovati sljedei alofoni: [], [], [], [F], [] i [].Tako se na primjer fonem /n/ ostvaruje kao alofon [] ispred /k/ ili /g/:banka[bka]

Glasovi hrvatskoga standardnog jezikaHrvatski standardni jezik ima 32 glasa u ulozi fonema. To su u fonolokoj transkripciji:/i, e, a, o, u,ie; v, m, n, , l, , r, r, j; p, t, k, b, d, g, c, , , , , f, s, h, z, /OPIS I PODJELA GLASOVA

Glasovi hrvatskoga standardnoga jezika koji predstavljaju foneme opisuju se prema prema njihovim akustikim i artikulacijskim svojstvima.I. AKUSTIKA SVOJSTVA GLASOVA: vokalnost, umnost, kompaktnost, difuznost, gravisnost, akutnost, nazalnost, neprekidnost, zvunost, stridentnost i napetost.

II. TVORBENA (ARTIKULACIJSKA) SVOJSTVA GLASOVA:GLASOVI I NJIHOVA ARTIKULACIJSKA SVOJSTVA

SAMOGLASNICI (OTVORNICI, VOKALI) U HRVATSKOM STANDARDNOM JEZIKU:Samoglasnici se po mjestu tvorbe dijele:1. prema vodoravnom poloaju jezika u odnosu prema tvrdom nepcu prednji:i,e,ie srednji:a stranji:o,u2. prema stupnju uzdignutosti jezika prema nepcu visoki:i,u srednji:e,o niski:a3. prema poloaju usana neutralan poloaj:e,i iroko otvorena usta:a malo ispupene usne i okrugli, uski otvor:o,u Slogotvorno rza razliku od suglasnikarima veu zvonkost i due traje pa ima vei broj treptaja. Po mjestu tvorbe slogotvornornenepani je, nadzubni glas kao i suglasnikr.Mukli, neodreeni glas va () nefonemski je vokal, koji se izgovara uz neslogotvorne glasove.SUGLASNICI (KONSONANTI) U HRVATSKOM STANDARDNOM JEZIKU:SUGLASNICI PREMA MJESTU TVORBE:1. prema sudjelovanju pominih govornih organa:A) usneni: dvousneni (bilabijali):p,b,m zubnousneni (labiodentali):v,fB) jezini: prednjojezini:,,,,c,z,s,t,d,n,l,r srednjojezini:j,lj,nj,, stranjojezini:k,g,h2. s obzirom na poloaj pominih govornih organa prema nepominima:A) ispred tvrdog nepca: usneni (labijali):p,b,m,v,f zubni (dentali):c,z,s,t,d,n nadzubni (alveolari):r,lB) na tvrdom nepcu nepanici ili palatali: prednjotvrdonepani:,,, stranjotvrdonepani:nj,lj,j,,C) iza tvrdog nepca mekonepani, velari:k,g,h

SUGLASNICI PREMA NAINU PROLAZA ZRANE STRUJE (NAINU TVORBE):A) sonanti: nosni (nazali):m,n,nj treperavi (drhtavi, vibranti):r spiranti:v,j boni (laterali):l,ljB) umnici: zatvorni (praskavi, okluzivi):b,p,d,t,g,k poluzatvorni (sloeni, sliveni, afrikate):c,,,, tjesnani (frikativi):s,,z,,f,h

SUGLASNICI PREMA DJELOVANJU GLASNICAzvunibdgz

bezvuniptksfch

Glasovne promjeneJOTACIJAJotacija je glasovna promjena u kojoj stapanjem (nepalatalnoga) suglasnika s glasomjnastaje novi (palatalni) suglasnik.Jotacija je i glasovna promjena u kojoj se izmeu usnenih glasovap,b,m,vi glasajumeelpa nastaju nastaju suglasniki skupoviplj,blj,mlj,vlj. Ovo se umetnutolnaziva i epentetsko l.t+j cvijet cvijeek+j plakati plaemc+j micati miemd+j sagraditi sagraens+j disati diemh+j gluh gluiz+j kazati kaemg+j vagati vaemn+j njkamen kamenjel+j ljspaliti spaljenp+j pljsnop snopljeb+j bljrob robljem+j mljgrm grmljev+j vljmrav mravljiSIBILARIZACIJASibilarizacija je promjena velarak,g,hispred vokala i u sibilantec,z,su nekim oblicima rijei:k,g,hc,z,s/_iSibilarizacija se provodi:1. U dativu i lokativu jednine imenica enskoga roda:ruka ruci, knjiga knjizi, snaha snasi2. U nominativu i vokativu mnoine imenica mukoga roda:vojnik vojnici, biljeg biljezi, grijeh grijesi3. U dativu, lokativu i instrumentalu mnoine imenica mukoga roda:vojnik vojnicima, biljeg biljezima, grijeh grijesima4. U 2. licu jednine imperativa:rekoh reci, legoh lezi.PALATALIZACIJAPalatalizacija je promjena velarak,g,hispred vokalaeiiu palatale,,u nekim oblicima rijei:k,g,h,,/_e,iPalatalizacija se najee provodi:1. U vokativu jednine imenica mukoga roda:vojnik vojnie, plug plue, duh due.2. U prezentu nekih glagola:peku peem, strigu striem.3. U 2. i 3. licu jednine aorista nekih glagola:rekoh ree; digoh die.4. Ispred pojedinih sufiksa:-(a)n muka muan; dug duan; suh suan-i rak rai; krug krui; trbuh trbui-etina ruka ruetina; knjiga knjietina; trbuh trbuetina-ina vojnik vojniina; koveg koveina; trbuhtrbuina-ica ruka ruica; draga draica; juhajuica-je otok otoje; iprag ipraje; orahoraje-ni mrak mrani; knjiga knjini; sluhsluni-ak dah daak-ke naopako naopake.Palatalizacijom se naziva i promjena glasovac,zu,:zeczee,knezknee;srcesran

JEDNAENJE PO ZVUNOSTIJednaenje po zvunosti dogaa se kada se jedan pored drugoga nau dva suglasnika razliite zvunosti pa se radi lakega izgovora izjednauju tako da oba postanu ili zvuni ili bezvuni, i to na nain da se prvi prilagoava drugome.Po zvunosti se ne jednae sonanti:m,n,nj,j,l,lj,r,v.zvunibdgzd

bezvuniptksfch

Z + B= BB obezvuivanjeb pvrabac vrapcad totpadak otpatkag kbogac bokcaz ssklizak skliska teak teka sme smekastB +Z = ZZ ozvuivanjep btop tobdijat dsvat svadbak gburek buregdijas zglas glazba za duu zadubina dsvjedoiti svjedodba

JEDNAENJE PO MJESTU TVORBEJednaenje po mjestu tvorbe dogaa se kada se u rijei jedan do drugoga nau dva glasa koja se tvore na razliitim mjestima u usnoj upljini.Jednaenje po mjestu tvorbe obuhvaa glasoves,z,hin, prema pravilima:s+,,lj,nj=+,,lj,njnositi nonjaz+d,,lj,nj=+d,,lj,njvoziti vonjah+,=+,orah orain+b,p=m+b,pprehraniti prehramben.Odstupanja: suglasnicisizne prelaze uina granicama morfema (sljubiti,razljutiti) te kada se nau isprednjiljkoji su nastali stapanjem glasovalinsjod dvoglasnika (snijeg snjegovi,slijep sljepilo).Jednaenje po mjestu tvorbe esto se provodi nakon nekih drugih glasovnih promjena, primjerice jotacije (grozd + je groze groe) ili jednaenja po zvunosti (raz + etvoriti rasetvoriti raetvoriti).

NEPOSTOJANI SAMOGLASNICI: A, ENepostojani samoglasnici su oni koji se javljaju izmeu zadnja dva suglasnika u nekim oblicima imenica i pridjeva, dok se u nekim oblicima gube.Samoglasnikase gubi:1. U svim padeima jednine i mnoine mukoga roda osim nominativa jednine i genitiva mnoine, te akuzativa jednine za neivo:N jd.dvorac G jd.dvorca D jd.dvorcu ali G mn.dvoraca.2. U odreenom liku pridjeva mukoga roda i u mnoini pridjeva i zamjenica:neodr.sklizak odr.skliskineodr. jd.sklizak neodr. mn.skliskizamjenica m.r.jd.takav mn.takvi.3. U enskom i srednjem rodu neodreenoga lika pridjeva i zamjenica:

sklizakskliskaskliskotakavtakvatakvo.Samoglasnikese gubi u nekim kajkavskim toponimima i prezimenima:

akovecakovca;GubecGupca.

PRIJEGLASPrijeglas je zamjena samoglasnika o samoglasnikomeiza palatala i skupovat,d:1. u nominativu jednine imenica srednjeg roda:polje,godite2. u instrumentalu jednine imenica mukog i srednjeg roda:ruem,poljem3. u umetku za tvorbu duge mnoine imenica mukoga roda:ruevi,hrutevi.Prijeglas se ne provodi u instrumentalu jednine imenica koje u slogu ispred nastavka imaju samoglasnike(je jeom), u imenica enskoga roda (pralja praljom) te u posuenica, bez obzira na samoglasnik pred nastavkom (gauo gauom). Isto tako, prijeglas se ne provodi u sloenica sa spojnikom -o- (duobrinik, a neduebrinik!).

VOKALIZACIJAVokalizacija je zamjena suglasnikalsamoglasnikomona kraju rijei i na kraju sloga.Zamjenalsoprovodi se:1. u mukome rodu glagolskoga pridjeva radnog:pisaopisala;vidiovidjela2. u nominativu jednine imenica mukoga roda:posao posla,kabao kabla3. u mukom rodu pridjeva:zao zla,mio mila4. ispred sufiksa -ba:seliti seoba5. u oblicima imenica na -l(a)c osim u nominativu jednine i genitivu mnoine:etelac G jd.eteoca, N mn.eteoci, G mn.etelaca.Suglasniklse ne zamjenjuje sona kraju dugoga sloga (blnica,stlnjak), u umanjenica sa sufiksom -ce (ogledalce) te u nekih imenica slna kraju kratkoga sloga (molba,alba).

GUBLJENJE GLASOVAKada se dva jednaka suglasnika zbog glasovnih promjena ili tvorbe rijei nau u rijei jedan pored drugoga, jedan se gubi.raz + estiti raestiti raestitiod + dijeliti odijelitiUdvojeni suglasnici se piu:1. u superlativu pridjeva na j:najjai,najjednostavnije2. u nekim sloenicama radi lakeg razumijevanja:naddravni,superrevizija.

ISPADANJE GLASOVAIspadanje glasova odnosi se na glasoved,tis.Glasoviditne piu se:1. ispred glasova c i :otacoca,oev,sudacsuca,suev2. ispred sufiksa tina:gospodingospotina,Buzetbuzetina3. u skupovimast,t,zd,d, ako iza njih slijedi bilo koji suglasnik osimriv:nudanuni,boriliteborilini.Glasoviditpiu se :1. u stranim rijeima:azbestni,protestni2. u tvorenicama na-ski:sportski3. u tvorenicama na-stvo:narodstvo4. u skupu -stk u imenica enskoga roda izvedenih od imenica mukoga roda na-ist:laburistlaburistkinjaGlassne pie se u sufiksu-skiiza glasova,,s,:ribiki,plemiki,bjeloruski,plemenitaki.

ALTERNACIJE IJE/JE/E/I/Alternacijeije/je/e/i/dogaaju se u rijeima u kojima je nekada bio glas koji se naziva jatom. Da je u nekoj rijei bio jat, a ne tr