hrvatski jezik-mmuhoberacdjurii†

Post on 06-Jan-2016

98 views

Category:

Documents

11 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Pripreme za maturu

TRANSCRIPT

  • www.pripreme-pomak.hr Polaznik

  • Nakladnik Pomak, Zagreb 1. Ferenica 45 tel.: 01/24 50 904, 01/24 52 809 mtel.: +385 (91) 513 6794 www.pripreme-pomak.hr Za nakladnika Branko Lemac Dizajn ovitka minimum d.o.o. Autori: Povijest knjievnosti Autori i djela (skripta prema gimnazijskom programu iz hrvatskog jezika) Mira Muhoberac, prof. Svjetska knjievnost do baroka Svjetska drama u 20. stoljeu Hrvatska knjievnost od srednjeg vijeka do 18. stoljea Dalibor Jurii, prof. Svjetska knjievnost do klasicizma (osim drame 20. stoljea) Hrvatska knjievnost od romantizma Hrvatski jezik (dodatak) Pomak, Zagreb, 2009. Intelektualno je vlasnitvo, poput svakog drugog vlasnitva, neotuivo, zakonom zatieno i mora se potovati (NN 167/03). Nijedan dio ove skripte ne smije se preslikavati ni umnaati na bilo koji nain, bez pismenog doputenja nakladnika. Skripta slui iskljuivo za internu uporabu na teajevima koji se, u okviru Priprema Pomak, odravaju kao pripreme za polaganje ispita iz hrvatskog jezika i knjievnosti na Dravnoj maturi.

  • PomakPripreme za Dravnu maturu 1

    POVIJEST KNJIEVNOSTI

    AUTORI I DJELA

    (skripta prema gimnazijskom programu iz hrvatskog jezika)

    PRIPREMILI:

    Mira Muhoberac

    SVJETSKA KNJIEVNOST DO BAROKA SVJETSKA DRAMA U 20. STOLJEU

    HRVATSKA KNJIEVNOST OD SREDNJEG VIJEKA DO 18. STOLJEA

    Dalibor Jurii SVJETSKA KNJIEVNOST OD KLASICIZMA (OSIM DRAME 20. STOLJEA)

    HRVATSKA KNJIEVNOST OD ROMANTIZMA

  • PomakPripreme za Dravnu maturu 2

    KLASINA KNJIEVNOST

    TEMELJNA CIVILIZACIJSKA KNJIEVNA DJELA

    BABILONSKO-ASIRSKA KNJIEVNOST

    GILGAME

    Gilgame je najvee i najistaknutije djelo babilonsko-asirske knjievnosti. Najstariji

    motivi potjeu iz sumerskoga doba, a samo je djelo nastalo oko 1700. prije Krista.

    Konaan oblik zapisan je na dvanaest nepotpuno sauvanih ploa, a pronaen je u

    knjinici asirskoga cara Asurbanipala (7. stoljee prije Krista). Ep je sadrajno

    podijeljen u dva dijela. U prvom dijelu (od prve do sedme ploe) prripovijeda se o

    prijateljevanju kralja Gilgamea, sumerskoga, babilonskoga i asirskoga nacionalnoga

    junaka, s Enkiduom, ovjek kojega karakterizira velika snaga i odrastanje u prirodi

    meu divljim ivotinjama. Drugi dio epa (od osme do dvanaeste ploe) prati

    dogaanja nakon Enkiduove smrti, a posveen je opisima Gilgameove tuge za

    prijateljem, Gilgameova straha od smrti i njegovih pokuaja da stekne besmrtnost.

    Premda je u formalnom smislu jednostavan i siromaan, Gilame se ubraja u najvea

    djela ovjeanstva: ep obiluje motivima koji e biti razraeni u biblijskoj i grkoj

    mitologiji (opi potop, ovjek napravljen od gline i oivljen, zmija koja krade

    besmrtnost, silazak u podzemlje, pojedini Gilgameovi pothvati kao predloak

    Heraklova mita, itd.) i brojnim uzoritim primjerima, unato pesimistikom ustroju i

    nesretnom zavretku, upornosti u traenju odgovora na temeljna pitanja ivota i smrti

    koja su oduvijek muila i mue ljudski rod.

  • PomakPripreme za Dravnu maturu 3

    HEBREJSKA KNJIEVNOST

    BIBLIJA

    (Knjiga Postanka, Knjiga Izlaska, Judita, Pjesma

    nad pjesmama, Psalmi, Evanelje po Ivanu)

    Biblija je zbornik svetih knjiga judaizma i kranstva nazivanih i Sveto pismo Staroga

    i Novoga zavjeta, a dobila je ime prema grkoj rijei biblia (u znaenju: knjige).

    Nastajala je od 13. stoljea prije Krista do 1. stoljea za vrijeme Krista. Knjige Staroga

    zavjeta ine izbor religioznih i svjetovnih tekstova bogate starohebrejske knjievnosti, a

    za svoje ih je potrebe prikupilo i sredilo idovsko sveenstvo u razdoblju od 400. do

    100. godine prije Krista. Svi ti tekstovi, nastajali su od 13. do 1. stoljea prije Krista,

    svoj konaan oblik dobili su od 10. do 1. stoljea prije Krista, a napisani su u prozi,

    stihu ili u dramskom obliku, u Bibliji su razvrstani u povijesne knjige (meu njima su i

    knjige Pentateuha ili idovski Tora Zakon), mudrosne knjige (u njih se ubrajaju i

    Pjesma nad pjesmama i Psalmi) i proroke knjige. Veina starozavjetnih knjiga

    napisana je hebrejskim jezikom, a samo manji dio srodnim aramejskim; pojedine su

    knjige bile donedavno bile poznate samo u grkom prijevodu, a neke najmlae knjige

    bile su i napisane na grkom. Starozavjetne knjige, nastajale u razliitim razdobljima i

    pod utjecajem raznih knjievnosti, meusobno se izrazito razlikuju u duhu i izrazu.

    Biblijski likovi postali su opim dobrom ovjeanstva i beskrajno su puta obraivani u

    europskoj knjievnosti i umjetnosti (najee: Adam i Eva, Kain i Abel, Abraham i

    Izak, Lot i njegove keri, Samson i Dalila). Poznavanje Biblije uvjet je za svako

    dublje poznavanje i razumijevanje europske kulturne batine. Novi zavjet (1. stoljee

    nakon Krista) priznaju samo kranske crkve, a pisan je najveim dijelom grkim

    jezikom i

    sastoji se od evanelja, djela apostolskih, poslanica i Otkrivenja Ivanova ili Apokalipse.

  • PomakPripreme za Dravnu maturu 4

    Knjievna vrijednost novozavjetnih spisa zaostaje za vrijednou starozavjetnih spisa.

    Znimku ine pojedini ulomci i Otkrivenje, koje je meu svim novozavjetnim knjigama

    duhom i izrazom najblie starozavjetnim knjigama.

    Knjiga Postanka (Geneza, 13. 4. stoljee prije Krista), kojom zapoinje Biblija, prva

    je knjiga Petoknjija (gr. Pentateuh), koje se prema predaji veim dijelom pripisuje

    Mojsiju (13. stoljee prije Krista), ali je do nas dolo u tekstu nastalom izmeu 8. i 4.

    stoljea prije Krista. Jednostavnim, jasnim i jezgrovitim stilom u Knjizi Postanka

    iznosi se idovsko vjerovanje o stvaranju svijeta, odnosno o stvaranju Zemlje i svemira,

    o prvim ljudima, o izgonu prvi ljudi iz raja i opem potopu te povijest idova do

    odlaska u Egipat. U mnogim je dijelovima vidljiva veza s babilonskom i

    staroegipatskom mitolokom literaturom.

    U Knjizi izlaska svjedoi se o izlasku Izraelaca iz egipatskoga ropstva. Spoznali su

    Boju milost i zatitu te su prema Bogu osjeali duboku zahvalnost. Mojsije je

    iskoristio upravo taj njihov zanos da bi od dvanaest plemena stvorio jedan narod koji

    e se nadati boljoj budunosti koja je zajamena Sinajskim savezom. Nakon toga Boji

    je narod kroz pustinju vodio u predvorje Obeane zemlje.

    U biblijsku knjigu Mudre izreke skupljene su u 6. ili 5. stoljeu prije Krista dvije

    zbirke poslovica, zbirka pounih izreka i usporedaba iz kasnijih stoljea. Kao knjievna

    vrsta mudrosne su pouke bile omiljene na starom Istoku. Autorstvo dvjema zbirkama

    poslovica predaja pripisuje idovskom kralju i graditelju jeruzalemskoga hrama

    Salomonu (vladao je u 10. stoljeu prije Krista).

    Knjiga o Jobu (5. stoljee prije Krista) ubraja se u tzv. mudrosne biblijske knjige, a

    prethodnike joj pronalazimo u sumerskoj i babilonskoj te staroegipatskoj knjievnosti.

    Napisano u obliku tetralogije s prologom i epilogom, sa stalnim smjenjivanjem proze i

    stihova, dri se jednim od najljepih i najdubljih dijelova biblijske knjievnosti. U

    velikoj je mjeri utjecala na eurospku knjievnost, pa i na Goetheova Fausta.

  • PomakPripreme za Dravnu maturu 5

    Propovjednik (3. stoljee prije Krista), jedna od mudrosnih knjiga, raspravlja o

    trpljenju, o smislu ivota i smrti, napisana je najveim dijelom u prozi. Pisac je

    nepoznat.

    Izaijina proroka knjiga: najstarija od tzv. prorokih knjiga pripisuje se Izaiji (8.

    stoljee prije Krista), starozavjetnom proroku i savjetniku na dvoru judejskih kraljeva,

    premda je vei njezin dio nastao kasnije, kao djelo Izaijinih uenika. Izaija je u svojim

    spisima predvidio propast Izraela, dolazak Mesije i smak svijeta, pa se novozavjetna

    literatura esto poziva na njegove izreke. Slikama i izrazom svojih alegorijskih vizija

    Izaija je djelovao na svu kasniju apokaliptinu literaturu.

    Pisac je jedne od tzv. biblijskih prorokih knjiga i kraljevski savjetnik i svjedok

    propasti Jeruzalema Jeremija (7. do 6. stoljee prije Krista), koji je napisao i knjigu od

    pet tualjki, previenih za pjevanje.

    Psalmi (nastajali od 11.do 4. stoljea prije Krista) pjesme su za pjevanje uz glazbenu

    pratnju te najvaniji oblik hebrejske religiozne poezije. Biblijska knjiga psalama sastoji

    se od 150 pjesama razliita karaktera; to su hvalospjevi (himne), tubalice, zahvalnice,

    pokornike, liturgijske, hodoasnike, poune i proroke pjesme. Predaja je psalme

    pripisivala kralju Davidu, kojemu vjerojatno pripadaju najstariji psalmi, a znatan dio

    psalama nastao je u doba babilonskoga suanjstva. Psalmi su lirski zaokruene cjeline,

    ali nisu pisani u stihovima, nego u proznim stavcima ili versetima razne duine, koji se

    ritmiki i sadrajno dijele na dva dijela. Oblik verseta, koji nasljeduje formalne strane

    egipatske himne i babilonske pokornike pjesme, s paralelizmom lanova, preao je i u

    ostalu hebrejsku poeziju, a odigrao je veliku ulogu i u stvaranju slobodnoga stiha.

    Knjiga o Jobu (5. stoljee prije Krista) ubraja se u tzv. mudrosne biblijske knjige, a

    prethodnike joj pronalazimo u sumerskoj i babilonskoj te staroegipatskoj knjievnosti.

    Napisano u obliku tetralogije s prologom i epilogom, sa stalnim smjenjivanjem proze i

    stihova, dri se jednim od najljepih i najdubljih dijelova biblijske knjievnosti. U

  • PomakPripreme za Dravnu maturu 6

    velikoj je mjeri