hrvatski jezikhrvatski jezik prrrrrdhrvatski jezik prrrrrdhrvatski jezik prrrrrdhrvatski jezik...

Download Hrvatski jezikHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prrrrrdHrvatski jezik prr

Post on 03-Jan-2016

548 views

Category:

Documents

6 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Hrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jezikHrvatski jeziksdasa

TRANSCRIPT

  • J J ]

    qaJ5ez 'JoJd ';>!AafIOpU!W !IaN J

    'll d

    ~1 .d

    "lId

    >lIZ3[ I>lSl.VJ\~H

    l. ;;rr r L I~

    - "

    L ! l ,

  • HRVATSKI JEZIK 1. GLAS (FONETIKA I FONOLOGIJA)

    1.1. Jezik i govor (govorno priopavanje) 2 1.2. Hrvatski standardni jezik 3 1.3. Glasovi (nastajanje i podjela glasova, funkcija glasova u jeziku, fonem) .4 1.4. Pismo (grafija) i pravopis (ortografija), grafem, pisanje i izgovor i , d i 5 1.5. Morfonologija (morfem) 8 1.6. Glasovne promjene 9 1.7. Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika 17 1.8. Vrednote govorenoga jezika, interpunkcija 20 1.9. Stilistika pisma i glasova; hrvatski standardni jezik i narodni govori, idiom 20 1.10. Hrvatska narjeja 24

    2. RIJE - OBLICI I VRSTE RIJEi (MORFOLOGIJA) 2.1. Morfem. Podjela morfema 26 2.2. Osnova rijei. Vrste osnove 27 2.3. Gramatike kategorije. Vrste rijei 28 2.4. Promjenjive vrste rijei. .29 2.5. Nepromjenjive vrste rijei 44

    3. REENICA (SINTAKSA) 3.1. Odnosi u gramatici. Sintaksa. Sintagma .46 3.2. Reenica kao jezina jedinica. Gramatiko ustrojstvo reenice .47 !r' 3.3. Vrste reenica 48 3.4. Tekst. Ustrojstvo teksta. Red rijei. Interpunkcijski znakovi u tekstu 50 k.J

    4. LEKSIK! RJENiKI SUSTAV (LEKSIKOLOGIJA) , 4.1. Semiologija, semantika. Leksikologija. Leksem 52

    L4.2. Raslojenost jezika (vremenska. podruna. funkcionalna - stilovi) 53 4.3. Leksiko posuivanje. Purizam. Onomastika. Frazeologija 54 4.4. Tvorba rijei 56 r lj

    5. POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA 58 L 6. HRVATSKI PRAVOPIS (kratka povijest) 63

    KNJiEVNOST f' 1. Knjievnost. Znanosti o knjievnosti. Podjela knjievnosti. RODOVI I VRSTE 64 ,I L 2. STILISTIKA (stilske figure) 65 3. VERSIFIKACI..IA (stihotvorje) 67 J 4. Temeljna civilizacijska djela (Stari Istok) 75 L5. Klasina/antika knjievnost (grka knjievnost, rimska knjievnost) 76 6. Srednjovjekovna knjievnost 79 r 7. Predrenesansa 82 I

    L8. Hrvatski humanizam 84 9. Renesansa 85

    r'10. Barok 91 u 11. Klasicizam 95 L 12. Prosvjetiteljstvo 96 13. Hrvatska knjievnost 18. st. 97 r ~ 14. Romantizam 100 L 15. Protorealizam (enoino doba) 106 16. Realizam .i naturalizam 108 r17. Modernizam 114 L 1R Moderna knjievnost 20. st. Avangarda. Moderna poezija, proza i drama 119 19. Hrvatska knjievnost od 1914. do 1929 127 ,: 20. Hrvatska knjievnost od 1929. do 1952 128 .1 L21. Druga moderna (1952. - 1969.) 131 22. Postmodernizam (1970. - 1995.) 136 s :

    ~. 23. asopisi i novine 140 LDRAVNA MATURA 142

    1

    rI

  • l "l

    l

    'I HRVATSKI JEZIK , J

    1. GLAS (fonetika i fonologija) ~I 2. RIJE - oblici i vrste (morfologija) ~ J 3. REENICA (sintaksa) '] 4. LEKSIK/RJENIKI SUSTAV (leksikologija)cl ~ I J

    GLAS ] (fonetika i fonologija) r~ ul JEZIK I GOVOR nf! j: GOVORNO PRIOPAVANJE - SPORAZUMIJEVANJE (KOMUNIKACIJA) U

    To je proces prenoenja poruke, slanje poruke i primanje poruke od poiljatelja do primatelja (od govornika do sluatelja ili sugovornika).p

    Sporazumijevanje je osnovna funkcija jezika. L Poruka je obavijest koju prenosimo.

    II Priopajni ili komunikacijski kanal jest put kojim poruka ide od govornika sugovorniku,

    od poiljatelja poruke do primatelja poruke. Put poruke: i proces slanja i proces primanja poruke ide u tri faze: psiholoka,

    fizioloka i fizika (i obrnuto). Bukom u kanalu nazivamo smetnje i tekoe u sporazumijevanju do kojih dolazi ukoliko samo jedan segment ili odsjeak poruke nije primljen rB onako kako je poslan (lonac/konac). Stvara se nesporazum u komunikaciji. L

    JEZIK. GOVOR. JEZINI ZNAK. [ JEZIK je sustav znakova kojima se ljudi sporazumijevaju. KOD je sustav znakova (zbornik) za sporazumijevanje. JEZICNI ZNAK odnosi se na stvarni svijet, a ima sadraj i izraz. Jezine znakove ostvarujemo

    kao razlikovne glasove (foneme), u pismu kao slova (grafeme), a znaenje ili sadraj ostaje [ isti. Rije ima IZRAZ (oznaitelj ili oznaka) i ZNAENJE ili SADRAJ (oznaeno). Izraz jezinog znaka: njegova materijalna strana, oblik (glasovi, slova). r~

    l: Sadraj jezinog znaka: njegovo znaenje. GOVOR je ostvarivanje jezika u izgovoru. Jezik se mijenja kroz vrijeme (dijakronija) i na

    prostoru (dijatopija). J. ~

    JEZINA (LINGVISTIKA) EKONOMIJA jest nastojanje da se sa to manje izraza izreeL to vie sadraja. . ZALIHOST ili redundancija jesu oni elementi koje moemo razumjeti zahvaljujui . r~ okolini ili kontekstu (ostalim elementima poruke) i koji su, zato to su pretkazivi, suvini

    (ova crven_ jabuka, mi bi_). To je vei broj znakova, jezinih sredstava, nego to je L potrebno za razumijevanje. Zalihost je, dakle, viak obavijesti zbog konteksta. ~ " fi Lc

    2 ~ " L

  • HRVATSKI STANDARDNI JEZIK

    Indoeuropski jezici: veina jezika kojima se nekad govorilo od Indije do zapadne Europe. Indoeuropska jezina zajednica raspala se oko 2000. g. pr. Kr. i nastalo je vie srodnih skupina: indoiranska, albanska, grka, itaiska (dananji romanski jezici), keltska, germanska i baltoslavenska. Baltoslavenska skupina raspala se u 2. tisuljeu prije Krista na baltiku i slavensku (praslavensku). Sve do 3. stoljea Slaveni su govorili jednim jezikom. Nema pisanih spomenika. Praslavenska jezina zajednica jedna je od najsrodnijih unutar indoeuropske jezine zajednice. Slavenska skupina: istonoslavenska, zapadnoslavenska i junoslavenska.

    Junoslavenska skupina: hrvatski, slovenski, srpski, makedonski, bugarski i staroslavenski jezik. Staroslavenski je prvi zapisani slavenski jezik. To je knjievni jezik Konstantina irila utemeljen na jednom junoslavenskom narjeju,

    IDIOMI HRVATSKOGAJEZIKA (idiom = govor) Idiom je zajedniki termin za svaki pojedini idiolekt (govor pojedinca), lokalni jezini

    sustav, dijalekt i jezik. Idiomi hrvatskoga jezika: organski idiomi (govor ue, najee seoske sredine, plemena,

    roda) i neorganski idiomi (substandardni idiomi i standardni jezik). Substandardni idiomi: govori koji nisu usko vezani uz odreenu sredinu, tj. govori

    izmeu organskog idioma i knjievnog (standardnog) jezika. Substandardnim idiomima pribrajamo: razgovorni ili kolokvijalni jezik, dobne argone (naratajne, uglavnom

    uenike i studentske), strune ili profesionalne argone, atrovaki jezik kao jezik rubnih drutvenih skupina.

    HRVATSKI STANDARDNI JEZIK Knjievni jezik jednoga naroda (i pisani i govorni oblik) slui tom narodu kao univerzalno

    sredstvo sporazumijevanja. Uz taj termin rabi se i termin standardni jezik (standard = norma, mjerilo, pravilo).

    Standardni je jezik autonoman vid jezika, svjesno normiran i polifunkcionalan. Znaajke hrvatskoga knjievnog (standardnog) jezika

    Potpuno je autonoman (samostalan) u odnosu na bilo koji idiom; ui se! Normiran je. Normu ini skup pravila, sustav propisa. Mora biti funkcionalan u svim komunikacijskim situacijama. Funkcionalni stilovi: knjievno

    umjetniki, znanstveni, publicistiki, administrativni i razgovorni. Ostvaruje se u odreenom prostoru (stabilan u prostoru) i prilagodljiv u vremenskom

    slijedu (elastino stabilan u vremenu). Norma i normiranje standardnoga jezika

    Norma: sustav propisa kojima se odreuje to je u standardnome jeziku pravilno, a to nije. Normativni prirunici: pravopis, gramatika, rjenik i jezini savjetnik. Vrste norma: ortografska (pravopisna), ortoepska (pravogovorna), gramatika

    (morfoloka - morfemi i rijei; sintaktika - reenice), leksika i stilistika.

    ZNANSTVENE DISCIPLINE U OKVIRU LINGVISTIKE

    FONETIKA prouava glas sam po sebi (fon), artikulacijska i akustika svojstva glasova. FONOLOGIJA prouava foneme, glasove u funkciji, njihova funkcionalna svojstva. MORFOLOGIJA prouava morfeme i rijei. MORFOFONOLOGIJA (MORFONOLOGIJA) prouava funkciju fonema u morfemima. SINTAKSA prouava spojeve rijei ili sintagme, reenicu i tekst. SEMANTIKA prouava sadraj, znaenje jezinoga znaka. LEKSIKOLOGIJA prouava i opisuje rjeniki sustav. LEKSIKOGRAFIJA se bavi sastavljanjem rjenika. ETIMOLOGIJA prouava podrijetlo i razvoj pojedinih rijei. STILISTIKA se bavi stilom, povezana je i s teorijom knjievnosti.

    3

    ~

    ~1

    , ]

    "j

    ~ 1 ~ 1 ~ 1 " J

    r 1 d r--l

    ~J

    ~

    L

    [ 1

    L

    l L

    r l, IL rL r L

    i

  • . l

    l GLASOVI

    "] Nastajanje glasova

    Glas je najmanji odsjeak izgovorene rijei. , ] Govorni organi se dijele na pomine i nepomine.

    Glas stvara zrana (fonijska) struja koja nastaje skupljanjem i irenjem plua. Ona se modificira prolazei kroz dunice, dunik, grlo, usnu (i nosnu) upljinu.

    Glasovni oblik dobiva provlaei se kroz glasiljke. Dalje dolazi u grlo, nad grlom je drijelo ~ ] koje vodi u usnu ili nosnu upljinu gdje dobiva konaan oblik. Pri njezinu oblikovanju sudjeluju jezik, donja (pomina) i gornja (nepomina) eljust, zubi (dentes), usne (Iabiae), desni (a/veo/I), nepce (pa/atum), i to tvrdo (pa/atum durum) i meko (pa/atum ve/um) i resica] (uvu/a).

    Visina glasaovisi o broju i duini titraja glasiljki. Jaina glasa ovisi o otvoru glasiljaka.

    Podjela glasova po nainu kako nastaju] Prema nainu nastajanja svi se glasovi dijele na otvornike izatvornike. Prema funkciji u rijei glasovi se dijele na samoglasnike ili vokale (slogotvorne glasove) i

    suglasnike (neslogotvorne glasove). Pri izgovoru je suglasnika prolaz zranoj struji potpuno ] otvoren i ona nesmetano prolazi iz plua do usana. Ovako nastali glasovi zovu se otvornici. ]

    Pri izgovoru suglasnika govorni su organi potpuno ili djelomino zatvoreni. Ovako nastali glasovi zovu se zatvornici. Zatvornici se dijele na zvonanike ili sonante (nastaju ako je prolaz zranoj struji djelomino zatvoren) i umnike ili konsonante (prolaz potpuno zatvoren).

    SLOGje dio rijei koji se izgovara kao cjelina. n Nositelj sloga je otvornik (kao jezgra), a uz njega obino dolazi izatvorni