hrvatski jezik - uvod

Post on 19-Jul-2015

1.562 views

Category:

Documents

3 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD

PREDMET:

HRVATSKI JEZIK

Molimo uitelje i ostale strunjake da OBAVEZNO PROUE OBJANJENJA I NAPOMENE prije itanja tema i tablica za pojedini razred u prvih deset poglavlja!

Hrvatski nacionalni obrazovni standard SADRAJ

Hrvatski jezik

0. PREDGOVOR 1. UVOD1.1. SVRHA NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA

2. POSEBNOSTI NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA2.1. NASTAVNO PODRUJE HRVATSKI JEZIK 2.1.1. Jezine djelatnosti Primanje i proizvodnja Osnovne jezine djelatnosti Drugotne jezine djelatnosti Sloene jezine djelatnosti 2.1.2. Ovladavanje jezinim djelatnostima i jezino osvjeivanje Poetno itanje i pisanje 2.1.3. Ovladavanje standardnim idiomom Hrvatski jezik i njegovi idiomi Od komunikacijskoga osposobljavanja prema jezinome osvjeivanju Fonoloki razvoj i nastava 2.2. NASTAVNO PODRUJE JEZINO IZRAAVANJE 2.2.1. Razine jezine sposobnosti Jezino primanje Jezina proizvodnja Jezino meudjelovanje 2.3. NASTAVNO PODRUJE KNJIEVNOST 2.3.1. Lektira Interpretacija lektire Slobodne lektire Broj i izbor djela za lektiru 2.3.2. Igrokazi 2.4. NASTAVNO PODRUJE MEDIJSKA KULTURA 2.4.1. Izbor filmova 2.4.2. Napomena uz medijsku kulturu

3. ZADAE NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA3.1. OSNOVNA POSTIGNUA 3.1.1. Znanje 3.1.2. Sposobnosti i vjetine 3. 2. OBRAZOVNI CILJEVI I SADRAJI 3. 3. OVLADAVANJE STRATEGIJAMA UENJA I SLUENJA ZNANJEM 3. 4. ODGOJNI CILJEVI I SADRAJI 3.4.1. Hrvatski jezik 3.4.2. Jezino izraavanje 3.4.3. Knjievnost 3.4.4. Medijska kultura 3.5. CILJEVI POVEZANI S DRUTVENIM I KULTUROLOKIM SADRAJIMA 3.6. USKLAENOST S EUROPSKIM JEZINIM OKVIROM

4. VANE NAPOMENE ZA NASTAVU UZ TEME4.1. TEME I NASTAVNI SATI

1

Radna nelektorirana verzija

Hrvatski nacionalni obrazovni standard 4.2. REDOSLIJED TEMA 4.3. VERTIKALNA I HORIZONTALNA POVEZANOST MEU TEMAMA 4.4. TEME I UDBENICI 4.5. TEME I UENIKOVA ZNANJA I SPOSOBNOSTI 4.5.1. Kljuni pojmovi i obrazovna postignua za sve uenike 4.5.2. Izborne teme i sadraji 4.6. TEME I IZVORI ZNANJA 4.6.1. Preporueni tekstovi i autori tekstova za itanke 4.6.2. Preporuena djela za izbor lektire, igrokaza i filmova

Hrvatski jezik

5. METODIKE NAPOMENE5. 1. KORELACIJA 5.1.1. Unutarpredmetna korelacija 5.1.2. Meupredmetna korelacija 5.1.3. Hrvatski i strani jezici 5. 2. JEZINA ODSTUPANJA I POGRJEKE 5. 3. NAPOMENE UZ VRJEDNOVANJE 5.3.1. Dijelovi vrjednovanja 5. 4. NAPOMENE O NASTAVI 5.4.1. Nastavni oblici 5.4.2. Nastavna komunikacija 5.4.3. Nastavnikove uloge 5.5. METODIKE PREPORUKE ZA RAD 5.5.1. itanje - primjer sustavnoga razvoja nastavne teme od 1. do 8. raz. 5.5.2. Stvaralako prepriavanje - primjer sustavnoga razvoja jezinih sposobnosti i vjetina u podruju jezinoga izraavanja 5.5.3. Sklonidba imenica - primjer pristupa i oblikovanja nastavnoga sata u obradi teme 5.5.4. Oblikovanje sata u komunikacijskome nastavnome sustavu 5.5.5. Prijedlog pristupa lektirnomu satu i primjeri lektirnih zadataka

6. PREDUVJETI ZA OSTVARENJE CILJEVA I STANDARDA POUAVANJA 7. POSEBNE SKUPINE UENIKA7.1. DAROVITI UENICI 7.2. DVOJEZINI I VIEJEZINI UENICI 7. 2.1. Govornici manjinskih jezika 7. 2.2. Potomci hrvatskih iseljenika 7. 2.3. Viejezini razredni odjeli 7. 2.4. Uenici koji vladaju stranim jezicima 7.3. UENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA 7.3.1. Struna pomo 7.3.2. Metodike i sadrajne napomene (1) Uenici s oteenjem vida (2) Uenici s oteenjem sluha (3) Uenici s poremeajima glasovno-jezino-govorne (4) Uenici s motorikim poremeajima i kroninim bolestima (5) Uenici sa snienim intelektualnim funkcioniranjem (blai stupanj) (6) Uenici s poremeajima pozora/hiperaktivnosti (7) Uenici sa specifinim tekoama u uenju (8) Uenici s poremeajima u ponaanju i emocionalnim poremeajima (9) Uenici s autizmom

2

Radna nelektorirana verzija

Hrvatski nacionalni obrazovni standard

Hrvatski jezik

8. LITERATURA 9. POPIS TEMA PO RAZREDIMA 10. POPISI LEKTIRE I IGROKAZA 11. POPIS FILMOVA 12. RAZRAENE TEME OD 1. DO 8. RAZREDA 13. OKOMITI PRIKAZ TEMA U UNUTARPREDMETNOJ KORELACIJI 0. PREDGOVORHrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS, tj. Hnos) za predmet hrvatski jezik nastao je iz potrebe za rastereenjem nastavnih programa i usklaivanjem nastavne hrvatskoga jezika s ostalim predmetima. eljelo ga se uskladiti i s europskim standardima u promiljanju ciljeva i sadraja nastave materinskoga jezika uz potovanje nacionalnih posebnosti i okvirnih uvjeta kolskoga sustava. Rad na Hnosu poeo je na poticaj Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, strunjacima razliitih podruja (defektolozi, pedagozi, psiholozi, lingvisti itd.), a nadasve s nastavnicima koji rade u koli. Zapoeo je u travnju 2004. godine i zavrio 2. travnja 2005. Potom je rad na drugi nain nastavljen tijekom 200. i 2006. kada su odabrane kole radile prema Eksperimentalnome programu. Na temelju toga programa i steenoga iskustava s njime u nastavi izraen je novi Plan i program (PIP, tj. Pip). Na Hnosu za hrvatski jezik radili su brojni suradnici, veina od poetka, neki su se poslije ukljuili. Na kraju predgovora naveden je popis suradnika koji su sudjelovali u zavrnoj izradi Hnosa. Na poetku su u Povjerenstvu suraivali i drugi kolege koje nisu mogli ostati do kraja iz razliitih razloga. Kad bi bilo mogue, rado bismo naveli i sve nastavnike hrvatskoga jezika: uitelje razredne nastave, profesore hrvatskoga jezika u viim razredima osnovne kole, znanstvenike i druge strunjake koji su sudjelovali u javnoj raspravi ili kao lanovi prosudbenih povjerenstava. U pismenome su obliku pristigle primjedbe brojnih vijea, kola, aktiva, skupina i pojedinaca, od kojih je veina prouila Hnos, objavljen kao prijedlog Kataloga znanja, sposobnosti i vjetina. Zahvaljujemo svima koji su se ukljuili u javnu raspravu i poslali svoje primjedbe. Smatramo da je njihov udio u Hrvatskome nacionalnome obrazovnome standardu za nastavu hrvatskoga jezika u osnovnim kolama znatan, ak i ako nismo usvojili (sve) njihove prijedloge. Posebno zahvaljujemo svima koji su doista pozorno proitali tekst, ukljuujui i vrlo vane uvodne napomene, primijetili to je uinjeno, oitovali se o tome, uoili nae propuste, dali korisne prijedloge, podrali nas u novome ili predlagali da se vrati dotadanje. Pristigle primjedbe posluile su nam za preispitivanje uinjenoga, provjeru, izmjene, dopune. ao nam je zbog onih iji dopisi nisu stigli do nas, iako su poslali svoje primjedbe. Cijenimo trud kolega to su odvojili svoje vrijeme i prouili na prijedlog, razmislili o njemu, raspravljali s drugima, napisali i poslali svoje primjedbe. Samu injenicu da im je bilo vano da nama kau to misle smatramo jako dobrim pokazateljem koliko je onima koji se svakodnevno bave hrvatskim jezikom u koli stalo do vlastitoga jezika, knjievnosti i struke. Takav nas pristup ohrabruje u ovome izazovnome i vrlo tekome poslu koji je trebalo dovriti u sasvim odreeno vrijeme. Zbog broja nastavnika hrvatskoga jezika u osnovnim kolama koji su se ukljuili u raspravu, ne samo pisanu nego i usmenu na sastancima, seminarima za stuno usavravanje i raznim drugim mjestima, ini nam se da imamo prilino jasnu sliku o prihvaenosti Hnosa meu onima koji predaju hrvatski jezik. Zahvaljujemo i recenzentima ije su nam primjedbe ili prijedlozi pomogli u poboljanju teksta. Zahvaljujemo lanovima Povjerenstva koji su sudjelovali u tekstu Hnosa, posebno Ruici Razum na suradnji u dijelu teksta o odgojnim ciljevima. Zahvaljujemo i lanovima Predmetnoga povjerenstva za Plani i program za hrvatski jezik koji su s nama radili na tekstu i tablicama Hnosa poetkom ljeta 2006. godine: za jezino izraavanje i jezik

3

Radna nelektorirana verzija

Hrvatski nacionalni obrazovni standard

Hrvatski jezik

Marijani ei (koja je sastavila i velik dio t. 5: Metodike preporuke za rad) i Vesni Novak, za knjievnost Nadi Babi, za medijsku kulturu Dubravki Rovinanec. Posebno zahvaljujemo Zrinki Jelaski i Karol Visinko koje su napisale veinu dijelova u prvih sedam poglavlja Uvoda i uskladile cijeli tekst. I na kraju, zahvaljujemo i svima drugima, znanima i neznanima, koji su bilo na koji nain pomogli u stvaranju Hnosa za hrvatski jezik. U Zagrebu 13. srpnja 2006. Povjerenstvo za hrvatski jezik Akademik Stjepan BABI, HAZU, Zagreb, voditelj - savjetnik Povjerenstva Marija BALIEVI, prof., profesor mentor, O Franje Kreme, Osijek Zdenka BAROVI, uitelj mentor, O Marjan, Split Branka BILI PRCI, uiteljica, O A. B. imia, Zagreb Ankica BLAINOVI KLJAJO, prof., O Brestje, Sesvete Vesna BOBINSKI, uiteljica, O S. S. Kranjevia, Zagreb Sandra BREZEC, uiteljica, O Bistra, Bistranska Poljanica Itana BUKOVAC, Puko otvoreno uilite, Samobor Akademik Stjepan DAMJANOVI, HAZU, Zagreb, voditelj Povjerenstva Ivan URI, uitelj mentor, O Gradite Boica JELAKOVI, prof., profesor savjetnik, XV. gimnazija, tajnica Povjerenstva Prof. dr. sc. Zrinka JELASKA, Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet, Zagreb Melita KUNTI, prof., O S. S. Kranjevia, Zagreb Ana LOVRI, prof., XI. gimnazija, Zagreb Prof. dr. sc. Dubravka MALE, Odsjek za pedagogiju, Filozofski fakultet, Zagreb Renata OPAI, uiteljica, O S. S. Kranjevia, Zagreb Milan PAUN, prof., O Dragutina Tadijanovia, Susedgrad, Zagreb Prof. dr. sc. Dunja PAVLIEVI FRANI, Uiteljska akademija, Zagreb Marina SABOLOVI, prof., profesor mentor, I. O Luka, Sesvete, zamjenica voditelja Mirjana SUEVI, uitelj savjetnik, O Josipa Raia, Zagreb Prof. dr. sc. Dubravka TEAK, Uiteljska akademija, Zagreb Ivana TOLJA, prof., O brae Radi, Botinec, Zagreb Antica TOMLJANOVI, prof., O Brestje, Sesvete Prof. dr. sc. Karol VISINKO, Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet, Rijeka Renata ULJ, prof., O J. J. Strossmayera, Zagreb (uenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama)

1. UVODHrvatski jezik, najopseniji je predmet osnovnokolskoga obrazovanja, bitan je i za ovladavanje drugim predmetima kojima je hrvatski jezik osnovno sredstvo sporazumijevanja. Predmet se svih osam godina ostvaruje