građansko pravo opći dio.doc

Click here to load reader

Post on 18-Feb-2018

234 views

Category:

Documents

5 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    1/45

    www.pravokutnik.net

    Pojam gra ansko pravo:Graansko pravo u objektivnom smislu je grana privatnog prava koja kao skuppravnih pravila ureuje odnose pravnih subjekata povodom inidaba, stvari, imovine i njihovih osobnihneimovinskih dobara.Naziv graansko pravo:Naziv graansko pravo potjee iz rimskog prava kao prijevod latinskog IUS CIVILE. Ius civile je ionaziv za ukupni pravni poredak koji je va!io u rimskoj dr!avi i tim se pravom mogao slu!iti iskljuivo rimski graanin. Strancima je to

    pravo ilo nedostupno" ali su se za potree saora#aja sa strancima stvorila u rimskom pravu nova pravila koja su rimski pravnicinazvali IUS GENTIUM$ %o je pravo ilo oslooeno strogog &ormalizma pa su se njime rimski graani slu!ili i u meusonimodnosima.Car 'arakala je svojom poznatom konstitucijom Antoniana iz 212.g.n.e podijelio rimsko graanstvo svim sloodnim podanicimarimske dr!ave pa su onda instituti ius gentium postali sastavnim dijelom ius civile. Nakon toga se ius gentium poeo sadr!ajno kretati

    prema prirodnom pravu.(ostoji i naziv privatno pravo koje je povezano s podjelom cjelokupnog prava na javno i privatno prema Ulpijanu" pa i onda ilo

    javno pravo ono koje se odnosi na polo!aj dr!ave" a privatno ono koje se tie koristi pojedinaca.Ima jo jedan naziv imovinsko pravo.Graansko pravo preteno ureuje odnose imovinskog pravnog sustava. No to je preiroko, jer i neke druge

    grane imaju karakteristike imovinskog (porezno, industrijskog vlasnitva), a preuzak je jer ne obuhvaaneimovinske aspekte.Na ela gra anskogprava

    NAELA GRAANSKOG PRAA!) Na"e#o $trana"%e &i$pozitivno$ti) Na"e#o $trana"%e ravnopravno$ti

    ) I'ovin$%a $an%(i)a) Na"e#o pro'etno$ti

    NAELO *ISPO+ITINOSTI!

    *o+ se naziva naelo sloodne inicijative ili naelo autonomije. Na"e#o &i$pozitivno$ti , gra-an$%o' prav, zna"i &a gra-an$%opravni o&no$ na$ta)e 'i)en)a $e I pre$ta)e pona)pri)e

    vo#)o' pravni/ $,0)e%ata.

    Ljudi stupaju u odreene graanskopravne odnose u prvom redu da i zadovoljili svoje materijalne potree.

    (ri zasnivanju" promjeni ili prestanku graanskopravnog odnosa mora se uva!avati nji,ova volja. Naelo izra!ava injenicu da osoa sloodno raspola!e svojim osonim neimovinskim dorima.

    Na po&r,"), o0veznog prava na"e#o &i$pozitivno$ti izraava $e %ao SLOO*A ,govaran)a %o)a po&raz,'i)eva!) Sloodu svakog sudionika u prometu da se odlui ,o#e li u#i u neki ovezni odnos ili ne) Sloodu izora vrste ugovornog odnosa) Sloodu utvrivanja sadr!aja) !lobodu izbora oblika ugovornog odnosa

    Slooda utvrivanja ovezni, odnosa NI*E NE-/0NI1EN0$$

    1l. 2 3-- ka!e !3 S,&ioni(i , pro'et, $#o0o&no ,re-,), o0vezne o&no$e a ne 'og, i/ ,re-ivati $,protno U$tav, Rep,0#i%e4rvat$%e pri$i#ni' propi$i'a i 'ora#, &r,5tva.6Kao primjer ogranienja slobode u zasnivanju obveznih odnosa mogu nam posluiti oni obvezni odnosi koji nastaju

    mimo volje pravnog subjekta. Za te se odnose kae da nastaju po sili zakona, odnosno na temelju nekih injenica zakoje zakon vee postanak graanskopravnog odnosa I bez obzira na volju pravnog subjekta. Takav je sluaj primjer

    odgovornosti za tetu. pr. razbijanjem tueg prozora nastaje odgovornost za tetu bez obzira na to je li poinitelj

    imao ili nije imao namjeru zasnovati graanskopravni odnos odgovornosti za tetu.

    -granienja naela dispozitivnosti$

    "

    (rema naelu ravnopravnosti sujekata u graanskom pravu polo!aj strana u odnosu je%oor&inirani nema podreivanja jedne strane drugoj" tj.nema suordinacije.

    San%(i)aje +tetna posljedica koja trea pogoditi onoga koji se ne dr!i zapovijedi ilizarane izra!ene u pravnoj normi" a takoer je to +tetna posljedica i za onoga koji neispuni ovezu +to ju je na see preuzeo stupaju#i u graanskopravni odnos.

    'ada se govori o pro'etno$tiprava kao jednom od naelagraanskog prava trea imati naumu da se tu radi o prometu$,0)e%tivni/ gra-an$%i/ prava.

    Na"e#o $trana"%e &i$pozitivno$tiu graanskom pravu znai da graanskopravniodnos nastaje" prestaje i mijenja se ponajprije voljom pravni, sujekata.

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    2/45

    www.pravokutnik.net

    NAELO STRANAKE RAVNOPRAVNOSTI :(olo!aj stranaka u odnosu je KOOR*INIRAN" a to znai da nema podreivanja jedne strane drugoj ili drugim rijeima nemasuordinacije. -vo naelo je usko povezano s naelom dispozitivnosti. 4udu#i da graanskopravni odnos nastaje u pravilu voljomnjegovi, sudionika" logino je da te volje udu meusono ravnopravne. %o naelo je utvreno u l. 5 3--.1l. 5 3-- ka!e6 6S,&ioni(i , o0vezno' o&no$, ravnopravni $,73IOVINSKA SANK!I"A :Sankcija je +tetna posljedica koja trea pogoditi onoga koji se ne dr!izapovijedi ili zarane izra!ene u pravnoj normi. -na znai+tetnu posljedicu koja sti!e onoga koji ne ispuni ovezu +to ju je na see preuzeo stupaju#i u graanskopravni odnos. U graanskom

    pravu dolazi do priznanja iskljuivo imovinske sankcije za neispunjenje du!ne oveze.U poetku su sankcije najprije ile osone pa je du!nik koji nije platio dug postajao vjerovnikov ro$ 'asnije je morao i#i u du!nikizatvor. 7ok se danas recimo vjerovnik mo!e namiriti jedino iz du!nikove imovine" a nema nikakve vlasti nad osoom du!nika.

    PRIMJER IMOVINSKE SANKCIJE : Naruimo taksi da nas u 12 h da nas odveze na kolodvor jer moramootputovati ba vlakom koji odlazi u 12:30. Voza taksija ili jako zakasni ili uope ne doe ! mi ne sti"nemona vlak. #rema tome taksist nije ispunio preuzetu obvezu. $i "a zbo" to"a ne mo%emo strpati u zatvor& alimo%emo "a tu%iti za naknadu tete ako smo pretrpjeli tetu nje"ovom krivnjom. 'n e biti osuen platitiodreeni iznos nov(a& a ako nema nov(a zaplijenit e mu se nje"ove stvari ! one e se sudski prodati da bise namirila naa tra%bina.!z ovo"a vidimo da je "raanskopravna sank(ija imovinska& a ne osobna ! u ovom primjeru ona nije po"odilataksista ne"o nje"ovu imovinu.PROETNOST PRAVA:(ri prometnosti prava ima se na umu promet SU8EKTINI4graanski, prava.

    !ubjektivno graansko pravo je ovlatenje koje za sudionika KONKRETNOGgraanskog odnosa nastaje uokviru tog odnosa ureenog graanskim pravom u objektivnom smislu.pr. pravni odnos kupoprodaje ureen je pravnim pravilima objektivnog graanskog prava. u konkretnom kupoprodajnom odnosu

    kupac je ovlaten traiti od prodavatelja izruenje stvari. %o njegovo ovla+tenje naziva se SU8EKTINOpravo.Kupac moe dobrovoljnim sporazumom s nekom treom osobom prenijeti to svoje pravo na neku

    treu osobu. A je prodao aparat B-u, pa B moe svoje pravo da od A zatrai aparat

    prenijeti na C!

    %akoer ima sujektivni, prava koja su neprometna" npr.pravo osone slu!nosti" strogo osona prava kao +to su pravo na !ivot" ast"ugled itd.!rometnost subjektivnih prava posljedica je razmjene robe putem trita. Kolanje stvari u prometu se odraava kao

    prijenos prava. "toga ako netko preuzme obvezu da na drugog prenese neko pravo, pa to ipak ne uini, moe pravnim

    sredstvima biti na to prisiljen.

    S#STAV $RAANSKO$ PRAVAS,$tav gra-an$%og pravaje sinonim za cjelokupno privatno pravo.Poznata $, &va 'o&e#a , izgra&n)i $,$tava gra-an$%og prava!

    ) Institucijski) (andektni

    Kod nas je prihvaen pande!ni s"s!av pa se na#e $raanso pravo sas!oji od:1. -p#eg dijela graanskog prava2. Stvarnog prava9. -veznog prava:. Nasljednog prava

    Op;i dio gra-anskog prava sadriskup pravila i naela koja su zajednika svim dijelovima graanskog praStvarno pravoje skup pravnih pravila kojima se ureuju odnosi meu pravnim subjektima s obzirom na stvObvezno pravoje skup pravnih pravila kojima se ureuju oni drutveni odnosi u kojimaje jedna strana (vjerovnik) ovlatena od druge strane (du!nika) zahtijevati neku inidbu,a ona je du!na tu inidbu ispuniti.Naslje%no pravoje skup pravnih pravila kojima se za sluaj smrti jedne osobe (ostavitelja)

    #

    Pan&e%tni $,$tavgraanskog prava razvijen je unjemakoj pravnoj teoriji i primjenjen unjemakom raanskom zakoniku iz 89:;.g" asastoji se od < &i)e#ova6-p#i dio-vezno pravoStvarno pravo-iteljsko pravo

    Nasljedno pravo

    In$tit,(i)$%i $,$tavpotjee iz rimskog prava.aj u svojim institucijama ka!e da secjelokupno pravo kojim se koristimo odnosina6 1. (ersone

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    3/45

    www.pravokutnik.net

    ureuje prijelaz njezine imovine na druge osobe (njezine nasljednike).

    $dnos graanskog prava prema drugim granama prava%RAANSKO PRAVO & 'R%OVAKO PRAVO:raansko pravo I trgovako pravo ureuju istu vrstu odnosa I graansko pravo se prema trgovakom pravu odnosi kao op#e prema

    posenom.(vije s" varijan!e odnosa $raanso$ prava I !r$ova)o$ prava*

    ) 7ualistika koja se sastoji u potpunom odvajanju trgovakog od graanskog prava kao +to je to u Njemakoj" >rancuskoj Itd.) ?onistika prema kojoj se zadr!ava jedinstvenost graanskog prava za sve vrste sujekata I pravni, poslova s odreenim

    odstupanjima za trgovce I trgovake poslove kao +to je to u Italiji I @vicarskoj.+oo prihvaa ,onis!i)" varijan!"--(rema 3-- na trgovake se ugovore primjenjuju odrede koje se odnose na sve vrste ugovora" osim ako za trgovake ugovore nijeizrijekom drukije odreeno$ pr. kod ugovora o zajmu zajmoprimac se moe obvezati da uz glavnicu duguje I kamate, ali

    ako je to trgovaki ugovor onda zajmoprimac duguje kamate iako one nicu ugovorene.Pos!oji neo.io oso/i!os!i !r$ova)o$ prava:

    ) 'ra#i rokovi) Ne&ormalnost poslova) Nagla+ena potrea povjerenja) -p#i uvjeti poslovanja) 0d,ezijski I tipski ugovori) Va!nost trgovaki, oiaja) %endencija ujednaavanja pravila na meunarodnom planu

    $RAANSKO PRAVO & O'ITEL"SKO PRAVO: U nekim sustavima u graanskom pravu ou,va#eno je I oiteljsko pravo" dok je kod nas oiteljsko pravo izdvojeno kao

    samostalna grana prava. Slinost glede odnosa postoji poseno u imovinskim odnosima u raku I oitelji

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    4/45

    www.pravokutnik.net

    Pravni izvorisu razliiti obli&i u kojima se javljaju pravna pravila.I+VORE (JE0IMO NA:

    ) 1n"!arnji i.i ,a!erija.nopravni i2vori i.i vre.aprava = govori se o njima ako se kod pravnih izvorapostavlja teite na onu materijalnu drutvenu snagu koja daje sadraj pravnom pravilu,

    koja stvara to pravilo i prema tome je ne samo uzrok postanka nego i temelj opstanka

    same pravne norme.

    ) an)$%i i#i >or'a#nopravni izvori i#i vre#a prava = govorimo o njima ako se kod pravnihizvora postavlja teite na nain na koji se odreeni sadraj pravno izraava,

    dakle ako se teite postavlja na oblik u kojem se pojavljuju pravna pravila.

    ' NN$!*I+ $ I$-I+ $N* /0 $1/02 N 1-AN0 I 1-'3*0N0 I$-0 -4) a dravni izvor prava karakteristi5no je da je 6ormalni tvora& prava ustavom odreeno zakonodavno t

    $snovni oblik u kojem se javlja pravno pravilo iz tog izvora je propis. *u se naglaava da je zakonodaizvor prava i tu obvezujuu snagu norma &rpi iz dravne vlasti. !tvaratelj norme nije istodobno adresat,norma je heteronomna7

    ) a drutveni izvor prava ili za tzv.autonomno pravo karakteristi5ni su samoureivanje meusobnih odnak&ija 5lanova odreenih aso&ija&ija. 8lanovima drutva i 5lanovima uih i irih aso&ija&ija u vlastitom interesu ureivanje meusobnih odnosa. !ve te razli5ite odnose drave 5esto ne moe ureivati pa togakod autonomnog prava u na5elu oni koji stvaraju normu istodobno i njezini adresati , stoga jeautonomna.

    Pravna pra%$a govori o izvori'a , >or'a#nopravno' $'i$#,777

    Izvori na5eg gra-an$%og prava $,! USTA(ropisi +AKONI(ravni oiaji PROPISI STARE 8UGOSLAI8ESudska praksa RETROAKTINOST PROPISA(ravna znanost

    1S'AV:) -drede Ustava za graansko pravo imaju prvorazredno znaenje.) Ustavom se kao temeljnim I najvi+im pravnim aktom jedne dr!ave ureuju osnove pravnog" politikog I gospodarskog sustava

    jedne dru+tvene zajednice.) Neke od va!ni, odredaa Ustava za graansko pravo su da jami pravo vlasni+tva I pravo nasljeivanja" zatim odreuje da

    pravo v#a$ni5tva o0vez,)e n)egove no$ite#)e I %ori$ni%e na &oprino5en)e op;e' &o0r,.) Ustavom se jame poduzetnika I tr!i+na slooda" a zaranjuje zlouporaa monopola.) Ustavne odrede se razrauju u odgovaraju#im zakonima I ine temelj pojedini, graanskopravni, instituta.

    +AKON:) 3akon je akt donesen od strane zakonodavnog tijela na ustavom propisan nain" a sadr!i apstraktno op#e pravno pravilo.) 3akon je najuoiajeniji pravni izvor.) Svaki zakon je propis" ali svaki propis ne mora iti zakon.) Na+e graansko pravo nije u cjelini ureeno novim zakonom" ono jo+ nije kodi&icirano.) (ravila oveznog prava sadr!ana su u 3-- 2BB." pravila stvarnog prava u 3akonu o vlasni+tvu I drugim stvarnim pravima

    [email protected]" a pravila nasljednog prava u 3akonu o nasljeivanju 2BB5.PROPISI STARE "#$OSLAVI"E:Izmeu stare I nove /ugoslavije nije bilo unutarnjeg pravnog kontinuiteta.+a%ono' o nevano$ti pravni/ propi$a &one$eni/ pri)e @.:.1?:1. i za vri)e'e nepri)ate#)$%e o%,pa(i)euinjen je prekid pravnogkontinuiteta izmeu stare I nove *ugoslavije.Stara pravna pravi#a &o#azi#a $, , o0zir $a'o , ovi' $#,"a)evi'a!

    1. 0ko odreena materija nije ila odreena propisima S>/*2. 0ko takva pravila nisu ila u suprotnosti s Ustavom S>/* I ustavima socijalistiki, repulika9. 0ko takva pravna pravila nisu ila u suprotnosti s naelima socijalistikog pravnog poretka S>/*

    3akonom o preuzimanju 3-- I 3akonom o osnovnim vlasnikopravnim odnosima iz 8::8.g ila je dopu+tena primjena odredaa-3)a I drugi, propisa koji su ili na snazi do 8:D8." ali glede tono odreeni, pravni, instituta I pod uvjetom da su u suglasnosti I sUstavom I s 3akonima /.Sva%o pravno pravi#o i'a &va o$novna e#e'enta!

    1. SA*RA8NI *IOsadr!aj niza konkretni, odnosa izra!en pomo#u pojmova2. NORMATINI *IOzapovijed ili zarana koja se odnosi na taj sadr!aj

    9

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    5/45

    www.pravokutnik.net

    U $taro) 8,go$#avi)i po$to)a#o )e 5e$t pravni/ po&r,")a!! rvatska I Slavonija austrijski -3 8988."! Slovenija I 7almacija novelirani -3#! Srija I ?akedonija Srpski graanski zakonik 89DD.$! 4osna I ercegovina tursko

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    6/45

    www.pravokutnik.net

    Trgovaki obiaji ne smiju biti protivni $stavu %&, kogentnim propisima i moralu drutva'

    S#(SKA PRAKSA:S)dskom praksomkao izvorom prava naziva se donoenje vie suglasnih presuda od strane istog suda oistom pravnom pitanju na temelju kojih se ustanovljuje op#eobvezatna pravna norma.Sudska praksa je NEI+RAANizvor prava$Sudska praksa kod nas nema karakter presedana.PRESE*ANkao pravni izvor znai takvu sudsku odluku koja je podignuta na rang op#eg pravila I proglaenakao obraza& za rjeavanje slinih sluajeva.

    'od nas odluka vi+eg suda djeluje na ni!i sud samo snagom svoje uvjerljivosti. /azumije se da je sudac koji je uvjeren da je vi+i suddonio ispravnu presudu ne#e u konkretnom sluaju dosuditi drukiju presudu. Sudska odluka djeluje kao izvor prava za same stranke zakoje je u konkretnom sluaju donesena.

    PRAVNA )NANOST:3nanstvena djela u kojima se teorijski orauju pravni prolemi imaju veliko znaenje za razvoj pravne znanosti.Izravno utjeu na struno I znanstveno uzdizanje pravnikog kadra" ali nemaju snagu izravnog pravnog izvora.(ravna znanost je NEI+RAANizvor prava. 1jeluje na sud samo snagom svoje uvjerljivosti.

    Graanskopravni odnosGra-an$%opravni o&no$je onaj dru+tveni odnos koji je ureen pravnim pravilima graanskog prava.

    CAKTINI MATERI8ALNI *RUDTENI

    Pravne "in)eni(e &i)e#e $e na!) r$te pravni/ "in)eni(a $ o0ziro' na >,n%(i),) r$te pravni/ "in)eni(a $ o0ziro' na po$tana%

    PRAVNE +N,EN+-E su injeni&e za koje pravo ve!e postanak , promjenu ili prestanak pravnogodnosa, a u vezi s tim postanak, prestanak ili promjenu subjektivnih prava.

    PRIRO*NI *OGAA8I postaju pravnim injenicama kad pravo za nji, ve!e pravne uinke ,n%(i),!

    ) (retpostavka) (ravna osnova pre$,'ptio i,ri$) (redmnijeva ili presumpcija) >ikcija pre$,'ptio i,ri$ et &e i,re

    Pretpostavkaje pravna injeni&a koja je doista kao injeni&a realno nastala u stvarnosti, a potrebna je da bipromijenio se ili prestao graanskopravni odnos.

    U graanskopravnoj terminologiji pod pretpostavkom razumijevamo injenicu za koju smo $ig,rni da se dogodila i ije postojanjeuvijek dokazati.>unkcija pretpostavke je da povezuje graanskopravni odnos sa stvarnim dru+tveno F gospodarskim odnosom u nerazluivo dij

    jedinstvo. 'ad nei postojale pretpostavke graanskopravni odnos i ledio u zraku.

    =

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    7/45

    www.pravokutnik.net

    Pravna osnova 'eona bitna pretpostavka za koju se ve!e postanak, promjena ili prestanak subjektivnihgraanskih prava ILI pravno pravilo ili pravna norma koja sadr!i ovlatenje, du!nost, odgovornost ilizabranu odreenog ponaanja.

    3to se tie pravne osnove mi imamo tu dva shva#anja4Sve pretpostavke nemaju podjednako znaenje I potpuno istu &unkciju kod nastanka graanskopravnog odnosa. 0naliza pokazuje daistodono sa samim graanskopravnim odnosom nastaju u tom odnosu I odreena prava za sujekte izmeu koji, je odnos nastao. %a

    prava koja doivaju sujekti unutar graanskopravnog odnosa nazivaju se sujektivna graanska prava. u svakom graanskopravnomodnosu arem je jedan sujekt nositelj sujektivni, graanski, prava. Sujektivna graanska prava proizlaze iz jedne pretpostavke. 7a

    i se ta pretpostavka za koju je povezano I iz koje nastaje sujektivno graansko pravo razlikovala od ostali, pretpostavki koje supotrene za postanak odnosa" ona se naziva pravnom osnovom. Nema graanskopravnog odnosa ez pravne osnove jer se za nju ve!epostanak sujektivni, prava. to je itna pretpostavka" dok su sve ostale samo potrene. 7akle" pravna osnova je itna pretpostavka zakoju se ve!e postanak" promjena ili prestanak sujektivni, graanski, prava. %o je sredi+nja pravna injenica oko koje se grupiraju sveostale potrene pravne injenice. Njezino se postojanje mora dokazati. -na daje I odreuje karakter samog graanskopravnog odnosa.raanskopravni odnos itno je ovisan o pravnoj osnovi. (ravna osnova uvijek pret,odi samom graanskopravnom odnosu.

    pr. pravne osnove kod nasljeivanja bi bila injenica iz koje odreeni nasljednik izvodi svoje pravo da naslijedi konkretnogostavitelja. +igurno je da svoje pravo ne izvodi ni iz injenice da je netko umro ni iz injenice d aje iza pokojnika ostala

    imovina. /n svoje pravo izvodi iz injenice da je postojala opor"a " nje$ov" oris! ako nema oporuke tada on svoje pravoizvodi iz injenice da je ostaviteljev brani drug srodnik0

    +! (rema drugom gledi+tu pravna osnova je pravno pravilo ili pravna norma koja sadr!i ovla+tenje" du!nost" odgovornost ilizaranu odreenog pona+anja. pr. pravna osnova oporunog nasljeivanja bila bi zakonska odredba na temelju koje se

    priznaje I doputa oporuno nasljeivanje zatim pravna osnova obveze odgovornosti za tetu bila bi odredba zakona kojom se

    nalae dunost naknade tete onome tko je drugom nanese.(rema tom gledi+tu ukupnost pretpostavaka potreni, za nastanak graanskopravnog odnosa te sujektivni, prava I oveza neiscrpljuje se injeninim stanjem. -sim injenica ou,va#eni, injeninim stanjem potrena je kao pravna pretpostavka I

    pravna norma kojom se odreuje odreeni graanskopravni odnos. U odnosu prema ostalim pretpostavkama pravna norma jevremenski I logiki prius. (rije I ez pravne norme nemogu iti poznate injenice koje se tra!e kao pretpostavke za nastanaknekog graanskopravnog odnosa" niti mogu imati pravno relevantno znaenje. 7a i nastao konkretni graanskopravni odnossa pravima I ovezama za odreene sujekte nije dovoljna pravna o$novanego je potreno da se ostvare I sve injenice kojese pravnom normom tra!e kao pretpostavke. -sim pravne osnove potrena je I "in)eni"na osnova koja se nalazi u uzronomkompleksu s pravnom osnovom. Utvrivanje postojanja konkretnog sujektivnog graanskog prava I pravne oveze

    podrazumijeva I ovezno dokazivanje nji,ove pravne I injenine osnove. #no po emu se razlikuje ovo shva(anje od

    prethodnog shva(anja je to da pravna osnova nije dio injeninog stanja niti vrsta pravne injenice. #na se

    nemoe poistovjetiti ni s pravnim izvorom, ustavom ili nekim drugim izvorom jer je ona uvijek odreenakonkretna pojedinana pravna norma.

    Predmn'eva i.i pres)mp/i'a je takva pravna injeni&a koja se smatra dokazanom dok se ne doka!eprotivno. Nikad se ne dokazuje ono to se predmnijeva, ve#ono to je predmnjevi protivno . ' propisima seoznaava rijeima 0S1ATRA SE2!4udu#i da sam pravni odnos odreuje da se neka injenica smatra tako dugo dokazanom dok se ne doka!e protivno" takva se pravnainjenica zove pravna predmnjeva ) PRESUMPTIO IURIS. (rema tome ne mo!e se svaka od potreni, pravni, injenica tretirati kao

    presumpcija nego samo ona za koju propis to odredi. %ime se sprjeava samovoljno stvaranje presumpcija. Izraz pravna presumpcijapostavljao se u pandektnom pravu kao suprotnost &aktinoj presumpciji gdje je sudac sloodnim logikim zakljuivanjem iz jedneop#epoznate ili dokazane injenice izvodio zakljuak da je istinita i neka druga injenica.pr.meu pravnim injenicama koje dovod edo oporunog nasljednog prava potrebna je I smrt ostavitelja. ,ogaa se da esto ovjeknapravi oporuku pa mu se izgubi svaki trag. /n je moda iv a moda ve I mrtav. &jegov sin eli upravljati imovinom budui da je

    nasljednik po oporuci pa tu pravo uskae sa presumcijom prema kojoj se otac smatra mrtvim I sin dobiva oevu imovinu.

    'ad i se dokazalo protivno onda i otac ponovno doio nazad imovinu svoju jer se nemo!e otvoriti nasljeivanje ako je ostaviteljdoista !iv.-sim pravne predmnjeve koja se uvijek mo!e ooriti protudokazom" u pravu je poznata i tzv.neo0oriva pre&'n)eva. Nazivamo je

    pravna pred,njeva i o prav" 6pres",p!io i"ris e! de i"re7Neo0oriva pre&'n)eva znai da se po propisu smatra neka injenica dokazanom" a protudokaz NI/0 '$G0 1$'3*0N7'odpres",p!io i"ris e! de i"rene radi se samo o tome da se neka injenica uzima kao dokazana" nego se uzima i dokazano i samo

    pravo koje se iz te injenice izvodi. 3og toga u takvim tono odreenim sluajevima pravo ne dopu+ta izvoenje protudokaza.pr. poznavanje stanja u zemljinim knjigama

    >

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    8/45

    www.pravokutnik.net

    3+K-+,Aje pravna injeni&a za koju se zna da se uop#e nije dogodila ili da se nikad ne#e ni dogoditi, ali seuzima kao da se dogodila da bi mogao nastati, promijeniti se ili prestati neki gra anskopravni odnos.$znaava se u propisu rijeima 0U4+1A SE2.I za &ikciju vrijedi naelo da se ne mo!e &ingirati svaka pravna injenica nego samo ona za koju propis to dopusti.pr.dijete zaeto a jo neroeno nebi moglo biti nasljednik svog oca koji je umro prije nego to mu se dijete rodilo. u pravo uskae

    pomou 2ikcije koja kae)*onaj koji e se roditi dri se da je ve roen 3 nasciturus pro iam nato #abetur*. 4rema // uzima se da je

    zaeto dijete roeno kad god se radi o njegovim probicima pod uvjetom da se rodi ivo555

    S*+jek,i graanskopravnog o%nosaPravni $,0)e%tje nositelj prava i oveza.

    Pravni $,0)e%t 'oe 0iti!) >izika ili naravna osoa) (ravna osoa

    *a 0i $e pravni $,0)e%t 'ogao ,%#),"iti , gra-an$%opravne o&no$e 'ora i'ati &va o$novna $vo)$tva!1. (ravnu sposonost2. (oslovnu sposonost

    9. 7eliktna sposonost

    PRAVNA SPOSO'NOSTje svojstvo iti noositeljem prava i oveza. Svaka &izika i pravna osoa sposona je iti nositeljemprava i oveza. (ravna sposonost je osnovno svojstvo pravnog sujekta i pravni sujekt ne mo!e postojati ez pravne sposonosti.POSLOVNA SPOSO'NOSTje sposonost da se svojim vlastitim oitovanjem volje stjeu prava i oveze. (oslovno sposona osomo!e svojim vlastitim oitovanjem volje stvarati pravneuinke. Svaki pravni sujekt mora imatipravnu sposonost" ali nemora imati i

    poslovnu sposonost.(ELIKTNA SPOSO'NOSTje svojstvo pravnog sujekta da udeodgovoran za svoja protupravna djelanja.3a deliktnu sposonosttra!i odreen stupanj svijesti. (onekad i poslono nesposone osoe mogu iti deliktnosposone" npr. alko,oliar mo!e itisvijestan kad je trijezan da ne smije razijat

    ?

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    9/45

    3izi"ka i.i naravna osobaje !iv ovjek kao subjekt prava.POSTANAK -I)IKE OSO'E:>I3I1'0 -S-40 (-S%0*E /-HEN*E?. %o znai da dijete im se rodi doiva pravnu sposonost i ak je dovoljno da pokazujeznakove !ivota i ne mora iti sposono za !ivot. (orod mora iti zavr+en. (o na+em pravu predmnjeva se da je dijete roeno !ivo.(ravilo je da dijete koje je roeno !ivo postaje pravnim sujektom. (onekad se ukazuje potrea da se i zaetom" ali jo+ neroenomdjetetu sauvaju neka prava te se tada u pravu slu!imo &ikcijom6 nasciturus pro iam nato ,aetur Juotiens de commodis eius agitur KUzi'a $e &a )e za"eto &i)ete ro-eno %a&go& $e ra&i o n)egovi' pro0i(i'a po& ,v)eto' &a $e ro&i ivo777'i,e 8in$ira,o pos!ojanje pravno$ s"/je!a ,aar je o)i$.edno da s"/je! jo# ne pos!oji i pri!o, ,ora,o pa2i!i na:

    8. 7a &ikcija mora i#i u korist nasciturusa2. 7a se dijete doista mora roditi !ivo.

    PRESTANAK -I)IKE OSO'E:>izika osoa prestaje smr#u i gui pravnu sposonost. 3a svr,e presaivanja dijelova tijela doneseni su propisi prema kojima sesmatra da je nastupila smrt osoe od koje se uzimaju dijelovi tijela radi presaivanja ako je u osnovi medicinski, kriterija i na

    propisan nain sa sigurno+#u utvren prestanak rada 'ozga i $r(a.PRO$LA.EN"E #RLI:' sluaju kad se ne zna da li je neka osoba !iva ili mrtva tad se pravo slu!i presum&ijom smrti. resum&ijusmrti pozna nae pravo u vidu ustanove proglaenja nestale osobe umrlom. $d proglaenja nestale osobeumrlom valja razlikovati postupak za dokazivanje smrti. ' tom se slu aju sigurno zna da je neka osobamrtva samo se ne zna tono kad je umrla. 'stanovljenje dana smrti va!no je za nasljedno pravo i da bi se umatinim knjigama mogla ubilje!iti smrt. onekad #e biti teko utvrditi tono vrijeme smrti, kad je re&imovie osoba umrlo u istoj prometnoj nesre#i pa treba utvrditi jesu li sve umrle u istom trenutku ili u razli itimtrenut&ima. rema $$ ako je umrlo vie osoba smatra se da su umrle istodobno ne utvrdi li se da je jednaumrla prije druge.POSLOVNA SPOSO'NOST -I)IKE OSO'E:(oslovna sposonost ima osnovnu &unkciju u za+titi pravni, sujekata. (ravo mora voditi rauna o razlici meu ljudima koja postoji sozirom na do itd. Institutom stupnjevanja poslovne sposonosti pravo za+ti#uje svoje sujekte.

    Pravna $po$o0no$t >izi"%e o$o0e!) NE ?-AE se oduzeti) NE?0 stupnjevanja izi"%e o$o0e po$to)e tri $t,pn)a!) (una poslovna sposonost) -graniena poslovna sposonost) (oslovna nesposonost

    P"na i.i po!p"na pos.ovna sposo/nos!stjee se po na+em pravu s navr+eni, 89. godina. -soe koje su navr+ile 89. odpostaju punoljetne osoe +to znai da same mogu sklapati pravne poslove. I maloljetna osoa s navr+eni, 8; godina mo!este#i potpunu poslovnu sposonost kad postane roditelj i kad je mentalno zrela o emu odluuje sud u izvanparninom

    postupku.

    O$rani)ena i.i dje.o,i)na pos.ovna sposo/nos! -soe s ogranienom poslovnom sposono+#u u pravilu mogu samesklapati pravne poslove ali samo kad i, odori zakonski zastupnik. %akav pravni posao naziva se @E(0VI (/0VNI (-S0-.rema $biteljskom zakonu maloljetnik koji se zaposli, a to moe s navrenih "< god i uz suglasnostroditelja, ima djelomi5nu poslovnu sposobnost. 1unost mu je jedino pridonositi za svojeuzdravanje.

    Po!p"na pos.ovna nesposo/nos!-soe koje su potpuno poslovno nesposone ne mogu uop#e same sklapati pravneposlove i za nji, pravne poslove sklapaju nji,ovi zakonski zastupnici.rema $biteljskom zakonu potpuno suposlovno nesposobni maloljetni&i do "?.god. (osim onih koji sklope brak ili postanu roditelji) i

    punoljetne osobe koje su odlukom suda potpuno lieni poslovne sposobnosti.(ELIKTNA SPOSO'NOST -I)IKI/ OSO'A:*e#i%tna $po$o0no$t >izi"%e o$o0e 'oe 0iti!

    ) (otpuna) -oriva nesposonost) Nesposonost

    7eliktna sposonost nastupa s 8D godina !ivota i maloljetnik koji je navr+io 8D godina potpuno je deliktno sposoan ako je dru+tvenozdrav. 7u+evno zdravlje se predmnjeva. ?aloljetnik od navr+ene god do navr+ene 8D god nije deliktno sposoan ali #e iznimno itiako se doka!e da je pri poinjenju graanskog delikta io sposoan za rasuivanje. %o je mogu#e zato +to je njegova deliktnanesposonost samo ooriva predmneva pa je dopu+teno dokazivati protivno.

    5

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    10/45

    Organ$%a teori)aTeori)a pravnerea#no$tiTeori)a ,$tanove

    Pravna osobaje drutvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao pravnu sposobnost.

    SKIA OSNONI4 PRANI4 TEORI8A O PRANO8 OSOI!1. Teori)a >i%(i)e2. Potvr&ne teori)e9. O&ri"ne teori)e:. Teori)a rea#ne egzi$ten(i)e

    Nag#a5ava &va o$novna na"e#a!1.da trea priznati postojanje pravne osoe

    2.da trea priznati sva prava pravnoj osoi

    rema teori'i 6k/i'e odreene drutvene tvorevine nisupersonaejer nisu bia obdarena vlastitom voljom.$nako kako ju je postavio [email protected], ona zna5i ne samo uspostavljanje rimskog kon&epta jedinstvenogsubjekta bez obzira na supstrat nego i pobjedu nad u5enjem prirodnopravne kole o pravnoj osobi koja juje svela na skup pojedina&a. *a teorija nije uspjela odrediti pretpostavke potrebne da bi neka tvorevinauope mogla biti proglaena pravnim subjektom. 1anas se teorija Ak&ije naziva klasi5nom teorijom.

    P o , v r % n e , e o r i j e:) Organska teori'a ; korijeni joj poniru u staro germansko pravo, zato se i zove organskom ali i

    germanskom teorijom. $snovna joj je zasluga to je upozorila na realnu egzisten&iju pravnih osoba ito je skrenula pozornost na vanost i zna5enje organa. Nedostatak joj je to je poistovjetilaorganizam i organiza&iju.

    ) Teori'a pravne rea.nosti ; razradila ju je 6ran&.&ivilisti5ka doktrina ; naglaava # osn.na5ela4a) da treba priznati postojanje pravne osobe, 5ak i u slu5aju zakonske utnjeb) da treba priznati prava pravnoj osobi, 5ak i preko zak.teksta, ako su takva prava potrebna za

    realiza&iju kolektivnog interesa. ' 6ond u5enja o pravnoj osobi ova teorija je unijela ove elemente4organiza&iju, realno djelovanje organa, interes i &ilj.

    ) Teori'a )stanove naglaava realnost organiza&ije ali time to &ilj kao jedan od esen&ijalnihelemenata pretvara putem ideje o &ilju zapravo u nov supstrat pravne osobnosti ; to jeneprihvatljivo.

    O % r i n e , e o r i j e:B Teori'a nam'enske imovine predstavnik Brinz, koji je bio uvjeren da mogu postojati subj.prava

    bez subjekata.

    B Teori'a destinatara /heringova teorija ; nedostajalo mu je pre&izno razlikovanje izmeuvlasnitva u gospodarskom i pravnom smislu.

    B Teori'a ko.ektivnog v.asni7tva!B Teori'a rea.ne egzisten/i'e u znanosti sporno pitanje u kojem trenutku drutv.tvorevina stje5e

    pravni subjektivitet. !matra se da su potrebne najmanje % pretpostavke da bi se nekadrutv.tvorevina mogla pojaviti kao subjekt u pravnim odnosima4". je da drutvena tvorevina mora imati 5vrstu i trajnu organiza&iju#. je zasebna imovina, odvojena od imovine svojih 5lanova%. je stje&anje pravnog subjektiviteta: prema sustavu slobodno" udru%ivanja& pravna osoba nastajeorganiziranjem, to se vidi iz statuta, nadlenom tijelu se podnosi prijava koja nema konstitutivnikarakter: prema sustavu normativno" akta drutv.tvorevina dobiva pravnu sposobnosti ilineposredno propisom ili se spe&.propisima odreuju pretpostavke koje se moraju ispuniti da bi nekaorg.postala pravna osoba: prema sustavu kon(esije& org.dobiva pravnu sposobnost posebnimaktom upravnog tijela ; odobrenjem.

    ravne osobe imaju i poslovnu i deliktnu sposobnost.$va teorija zasluna za sljedee elemente4 pojam, svojstvo, pretpostavke i po5etak pravne osobnosti.' -C prevladava normativni sustav.

    POSTANAK PRAVNE OSO'E:*a 0i ne%a &r,5tvena tvorevina po$ta#a pravna o$o0a potre0no )e &a $e %,',#ativno i$p,ne $#)e&e;e pretpo$tav%e!

    8

    Teori)a na')en$%e i'ovineTeori)a &e$tinataraTeori)a %o#e%tivnog v#a$ni5tva*r,ge o&ri"ne teori)a

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    11/45

    1. 7ru+tvena tvorevina mora imati vrstu i stalnu organizaciju" tj. mora predstavljati organizacijsko jedinstvo2. ?ora imati svoju zasenu imovinu" razliitu i odvojenu od imovine njezini, lanova9. ?ora joj iti priznata pravna sposonost

    *ana$ po$to)e 9 $,$tava g#e&e pretpo$tav%i potre0ni/ &a ne%a tvorevina &o0i)e pravn, $po$o0no$t!1. (o sustavu SLOO*NOG U*RUIAN8A pravna osoa nastaje organiziranjem. Nadle!nom se dr!avnom tijelu mora

    podnijeti prijava" ali ona nema konstitutivni karakter. 0ko cilj pravne osoe nije u skladu s postoje#im poretkom mora sedonijeti rje+enje kojim se zaranjuje rad toj pravnoj osoi.

    2. (o sustavu NORMATINOG AKTAdru+tvena tvorevina doiva pravnu sposonost na dva naina6aF U prvom je redu mogu#e da se izravno propisom" singularnom zakonskom odredom osnuje neka tono odreena

    pravna osoa0F U drugoj se varijanti u posenim propisima odreuju pretpostavke koje se moraju ispuniti da i neka tvorevina

    postala pravna osoa. (ravna se osonost stjee tek registracijom" a nadle!no tijelo ispituje samo jesu li ispunjenepo zakonu odreene pretpostavke i ako jesu onda mora izvr+iti registraciju

    9. (o sustavu KONESI8E dru+tvena tvorevina doiva pravnu sposonost posenim aktom upravnog tijela FO*O9REN,E1koje se daje po diskrecijskoj ocjeni.

    Nae zakonodavstvo i praksa se priklanjaju normativnom sustavu u njegovim razli5itim varijantama. Daoiznimka pojavljuje se i mogunost sustava kon&esije, pr. za udruenje strana&a i zadubine./edini&e lokalne samouprave stje5u pravnu osobnost izravno propisom. /edino je drava ve samim svojimpostojanjem pravna osoba. !ustav normativnog akta kod nas se primjenjuje za stje&anje pravnesposobnosti gospodarskih subjekata (trgova5kih drutava, politi5kih stranaka i raznih udruga graana). a

    sve spomenute vrste pravnih osoba postoje posebni propisi (pr. akon o trgova5kim drutvima, akon oudrugama itd.) kojima se propisuju da ti subjekti stje5u pravnu i poslovnu sposobost upisom u sudskiregistar, odn nadleni registar koji se vodi kod nadlenog tijela dravne uprave.PRAVNA SPOSO'NOST PRAVNE OSO'E:Pravna $po$o0no$t pravne o$o0e!

    ) ?-AE se oduzeti) ograniena je izi"%i/ o$o0a pre%o %o)i/ pravna o$o0a izraava $vo), vo#),.(E0IK'NA SPOSO4NOS' PRAVNE OSOS4E:(riznanje poslovne sposonosti pravne osoe ilo je polazana toka I za priznanje deliktne sposonosti pravne osoe.Pravna o$o0a 'oe!

    ) povrijediti ugovornu I zakonsku ovezu) poiniti tzv. raanski delikt

    Sposobnost pravne osobe i pravna osoba ima one 3 sposobnosti: pravnu, poslovnu i deliktnu. Fizika osoba

    moe poduzimati sve to nije zabranjeno, no pravna osoba moe raditi samo to je potrebno za ostvarenje

    njene djelatnosti, cilja, zato kaemo da fizika osoba ima opu pravnu sposobnost, a pravna osoba specijalnu

    ili posebnu pravnu sposobnost. Znai, razlika je u obujmu, no danas se zagovara opa sposobnost za pravneosobe.

    Pravna osoba im nastane ima punu poslovnu sposobnost, za razliku od fizikih (on se moe stupnjevati).

    Pravna osoba izraava svoju volju putem svojih tijela ili organa,to jetzv. dinamika volja, no ona izraava

    svoju volju i statutom i pravilima tzv. statika volja. Statutom se utvruje svrha i cilj pravne osobe, tijela i

    njihove ovlasti, imovina.

    Imaju i deliktnu sposobnost koja se sastoji u tome da pravna osoba odgovara za tetu koju uini drugome.

    Pitanje je samo kad se odgovara po kriteriju krivnje kako e se odrediti krivnja pravne osobe. Ona se utvruje

    prema odgovornom tijelu te pravne osobe.

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    12/45

    VRSTE PRAVNI/ OSO'A:r$te pravni/ o$o0a!

    ) Pravne o$o0e )avnog prava po cilju i) Pravne o$o0e privatnog prava zada#i) Korpora(i)e po supstratu) +a%#a&e pravne osonosti

    U pravne o$o0e )avnog prava ,0ra)a), $e!) 7r!ava) *edinice lokalne samouprave I uprave) /azliite ustanove koje doivaju sredstva iz dr!avnog prorauna) *avna poduze#a sl.

    KORPORA-+,A je organizirana zajedni&a osoba koja je samostalan pravni subjekt razliit od pojedinihlanova korpora&ije.

    B 'orporacija ima svoju imovinu" ali u supstratu pravne osonosti nije te!i+te na imovinskoj masi nego na skupuosoa.'orporacija nu!no mora imati svoje lanstvo.

    B -dnos lanova prema korporaciji i ornuto ureen je statutom i ugovorom.B Imovina korporacije razliita je od imovine lanova" a slu!i lanovima korporacije i svrsi korporacije.

    B 3a korporaciju je karakteristino da se njezin identitet ne mjenja promjenom lanovaB U tipine korporacije urajaju se npr. dionika dru+tva.)AKLA(Aja za odreenu svrhu namijenjena imovinska masakojoj je pravnim poretkom priznata pravnasposobnost. 1ominantan element njezine pravne sposobnosti je upravo I+$IN!D +!. +a%on o za%#a&a'a i >,n&a(i)a'a7O$niva $e!

    ) A%to' &ravne v#a$ti) Pravni' po$#o' >izi"%e i#i pravne o$o0e

    Moe 0iti!) Sa'o$ta#na za%#a&a) Ne$a'o$ta#na za%#a&a

    -#N(A!I"A se razlikuje od zaklade po tome to se osniva na razdoblje ne dulje od < godina. 3aklada mo!e

    iti osnovana i u razliite" op#ekorisne i dorotvorne svr,e. Svr,a se odreuje aktom zakladnika. (ri,odi koje ostvaruje zaklada moguiti namijenjeni odreenom krugu &iziki, osoa.pr. iz pri#oda razni# stipendijalni# zaklada daju se stipendije studentima.r$te pravni/ o$o0a pre'a na5e' prav,!

    ) 7ru+tvena pravna osoa) raanske pravna osoa

    Na osnovu ovoga mo!emo de&inirati &r,5tven, pravn, o$o0,kao onu dru+tvenu tvorevinu koja svoje ciljeve mo!e ostvariti samoanga!iranjem sredstava u dru+tvenom vlasni+tvu.Pod)ze;eje pravna osoba koja obavlja privrednu djelatnost radi stje&anja dohotka, odn. dobiti.+OP raz#i%,)e "etiri tipa po&,ze;a!

    1. *r,5tveno po&,ze;ekoje posluje sredstvima u dru+tvenom vlasni+tvu2. +a&r,no po&,ze;ekoje posluje sredstvima u zadru!nom vlasni+tvu9. M)e5ovito po&,ze;ekoje posluje sredstvima u dru+tvenom" zadru!nom i vlasni+tvu doma#i, &iziki, i graanski, pravni,

    osoa te vlasni+tvu strani, osoa:. Privatno po&,ze;ekoje posluje sredstvima u privatnom vlasni+tvu" tj.vlasni+tvu doma#i, &iziki, i graanski, pravni,

    osoa i strani, osoa

    "

    $d samostalne zaklade treba razlikovati nalog oporu5iteljakojim ostavlja dio ili &ijelu ostavinu ve postojeoj pravnojosobi da je koristi za ostvarenje neke doputene svrhe, npr.zbrinjavanje i kolovanje siro5adi. *akva oporu5na odredbapo svojoj je pravnoj naravi nalog ili modus, a imovinskamasa koja je ula u imovinsku masu ve postojee pravne

    *r,5tvena pravna o$o0a &e>inirana )a %ao pravni$,0)e%t %o)e', $e e%ono'$%a 0aza na#azi i$%#),"ivo ,&r,5tveno' v#a$ni5tv,.Pri)e $, na)vani)e &r,5tvene pravne o$o0e 0i#e!*ravaPo#iti"%oBteritori)a#ne )e&ini(eRa&ne organiza(i)e ,n,tar %o)i/ &o'inira), ,$tanovei po&,ze;a*r,5tvenoBpo#iti"%e za)e&ni(e

    Gra-an$%e pravne o$o0e $,0i#e one &r,5tvene tvorevine"i)a $e go$po&ar$%a o$novana#azi , gra-an$%o'v#a$ni5tv,.

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    13/45

    Pre'a +OP %ao te'e#)ni o0#i(i pravni/ o$o0a , go$po&ar$tv, nor'irani $,!) *avno trgovako dru+tvo) 'omanditno dru+tvo) 7ioniko dru+tvo) 7ru+tvo s ogranienom odgovorno+#u) ospodarsko interesno udru!enje

    #%r*ge su obli&i dobrovoljnog udru!ivanja Azikih i pravnih osoba radi zatite i promi&anja zajednikihekolokih, gospodarskih, humanitarnih, in6orma&ijskih, kulturnih, etikih i na&ionalnih, prosvjednih,so&ijalnih, strukovnih, portskih, tehnikih, zdravstvenih, znanstvenih i drugih interesa, &iljeva i uvjerenja,A+ 9E4 NA1,ERE ST,E-AN,A *O9+T+.

    PRAVNA OSO4A PRES'AJE:) propisom" aktom dr!avne vlasti

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    14/45

    Subjektivnim pravom pravno se izraava odreeni drutveni odnos izmeu subjekata prava, ali istodobnoi faktini odnos izmeu subjekata i objekata graanskopravnog odnosa.Gledajui sa stajalita objekta ta se veza izraava pripadanjemobjekta subjektu. Za objekt pravnogodnosa se mora znati iji je.ko elimo promatrati odnos izmeu objekta i subjekta sa stajalita subjekta tada tu vezu izraavamoputem ovlatenja. !zmemo li npr. da se u konkretnom sluaju radi o odnosu ovjeka prema stvarimoramo paziti na to da je svaka stvar "jelina mnogi# svojstava i ovjek prisvaja ta pojedina svojstva radizadovoljavanja odreeni# potreba. $konomsko prisvajane pojedini# svojstava stvari ako se obavlja unutar

    graanskopravnog odnosa se izraava kao ovlatenje.! subjektivnom pravu postoji jedno ili vie ovlatenja. !kupnost odreeni# ovlatenja ini odreenosubjektivno pravo. %o znai da subjektivnom pravu jednog subjekta odgovara obveza drugog subjekta, ane da bi moda pojedinom ovlatenju koje ulazi u sadraj subjektivnog prava odgovarala obveza drugogsubjekta u odreenom graanskopravnom odnosu.%ako je npr. pravo vlasnitva u subjektivnom smislu maksimalni skup ovlatenja koja pripadaju jednomsubjektu u pogledu neke stvari. &lasnik moe raditi sa svojom stvari to ga je volja, osim onoga to mu jepropisima zabranjeno. %o znai da vlasnik moe prisvajati sva mogua svojstva svoje stvari.Tipina vlasnika ovlatenja su:

    B posjedovanje Sva ta ovlatenja ostvaruju samoB uporaba jedno subjektivno pravo, a to jeB koritenje '(&) &*S+-%&B raspolaganje sa stvari

    pr. ako si netko svojata slunost puta preko tueg zemljita vlasnik nee tuiti zbog smetanja uporabe negoe podii tubu zbogsmetanja prava vlasnitva.

    (ostoje I takvi pravni odnosi u kojima sujekt ima samo jedno ovla+tenje koje sainjava sujektivno graansko pravo.pr.posudimo li od nekog sat moemo ga upotrebljavati ali ga ne smijemo prodati unititi itd jer smo ovlateni na prisvajanje samo

    jednog svojstva stvari.-vla+tenje koje pripada sujektu pokazuje da on ne+to 'oe i#i $'i)einiti" no on mo!e ne+to uiniti ne zato +to ima volju nego +tomu to ojektivno pravo dopu+ta I jami. %o istodono znai da pravni sujekt ne mora izvr+avati sam ta ovla+tenja. 3a njega to mo!euiniti netko drugi. 7ijete koje ima pravno relevantnu volju mo!e imati sujektivna prava.In,eresSmisao ovlatenja treba potraiti u njegovu "ilju. /ad s gledita "ilja promatramo ovlatenje tada u njimaotkrivamo interese, i to u prvom redu materijalne interese subjekata.pr.ako od svog prijatelja posudim automobil tada na temelju ugovora o posudbi dobivam ovlatenje da se u automobilu vozim.Smisao ovla+tenja najolje se pokazuje kada ga ostvarujem. 0 ostvarujem ga ne zato +to mi iz konkretnog odnosa pripada nego zato

    da time zadovoljim jedan svoj gospodarski interes.za5,jev4a;t'ev je objektivnim pravom zajamena mogu#nost da se od drugoga zahtjeva in ili propust kojiistodobno znai ostvarenje subjektivnog prava.!ubjektivnom pravu jednog subjekta nuno unutar pravnog odnosa odgovara obveza drugog subjekta.ostavlja se pitanje treba li subjektivno pravo razmotriti i s gledita onog subjekta koji je nositelj obveze.pr.subjektivnom pravu osobe $ odgovara obveza osobe %. $ko sad subjektivno pravo osobe $ promatramo s gledita nositeljaobveze %-a otkrit emo da subjektivno pravo $ prati za#tjev za ostvarenje.

    N(/. (ravo vlasni+tva u sujektivnom smislu prati za,tjev uperen protiv svi, da vlasnika nitko samovlasno I protupravno ne smeta uoavljanju njegovi, vlasniki, ovla+tenja.ravo vlasnitav u subjektivnom smislu bilo bi potpuno bespredmetno kad bi svatko mogao vlasnikasamovlasno smetati i kad bi mu svatko po volji mogao osporiti obavljanje vlasni5kih ovlatenja i timeonemoguiti ostvarenje opravdanih interesa.

    ato mogu u predavaoni&i pred svim sluateljima mirno pisati svojom olovkomFato to svi sluatelji znaju da ja na toj olov&i imam pravo vlasnitva koje prati pravnom osnovomzajam5eni zahtjev uperen prema svima da me ne smetaju u uporabi moje olovke. Imam mogunost da odsvih sluatelja traim da svaki od njih mora propustiti ono ponaanje ili djelovanje koje bi onemoguilomoju mirnu uporabu olovke.ahtjev koji prati subjektivno pravo odreuje ponaanje obveznika. ko ponaanje obveznika ne odgovarazahtjevu ovlatenika, zahtjev daje mogunost da se subjektivno pravo prisilno ostvari, pa u tom slu5ajuzahtjev dobiva oblik t)

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    15/45

    pr.zajmodavac ima subjektivno pravo prema zajmoprimcu da mu vrati pozajmljenu svotu. (eutim samo to subjektivno pravo bilobi bespredmetno kada ga nebi pratio za#tjev za ostvarenje. o znai da u sluaju kad zajmoprimac ne vrati dug moe zajmodavac svoj

    za#tjev ostvariti u obliku tube kojom trai povrat pozajmljene svote. tom sluaju za#tjev dobiva oblik tube.

    0ko odreeno vrijeme posjedujemo neku pokretnu stvar pa nas netko tu!i vlasnikom tu!om tvrde#i da je stvar koju posjedujemonjegova" mo!emo ako je posjed io kvali&iciran

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    16/45

    ) 7ioa po kriteriju prirodni, svojstava) -dnos izmeu pojedini, stvari

    *io0a $tvari po %riteri), pro'etno$ti!) Stvari u prometu

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    17/45

    2. 4GRA*E + *RUGE GRAEV+NEizgraene na povr+ini zemlje" iznad ili ispod nje" a namjenjene da tamo trajno ostanu.-sim stameni, i poslovni, zgrada" i razni, drugi, graevina tu spadaju i unari" podrumi" azeni itd. Nisu djelovi zemlji+ta onezgrade i drugo +to je s njima spojeno samo radi neke prolazne namjene" kao pr. arake" kiosci itd. (rema 3V ne smatraju sedijelovima zemlji+ta ni one zgrade i druge graevine koje su trajno &iziki spojene sa zemlji+tem" ali su od njega pravnoodvojene nekim stvarnim pravom koje ovla+#uje svog nositelja da na tuem zemlji+tu ima zgradu ili drugu graevinu u svomvlasni+tvu. %akvo stvarno pravo mo!e iti pravo graenja" ali isti uinak ima na zakonu osnovana koncesija na op#em doru.

    9. SVE TO ,E U NEKRETN+NU UGRAENO= N,O, *OGRAENO= NA N,O, NA*OGRAENOili je na nekinain s njom trajno spojeno" sve dok se od nje ne odvoji >>amjenjive i nezamjenjive stvari (res 6ungibiles i res non 6ungibiles)4am'en'ive stvarisu one stvari koje se u prometu odreuju po vrsti, rodu, broju, mjeri itd. r.!ito, vino,e#er... to su G0N0-I1N0 !*-I.npr. ako sam pozajmio 1"" kg penice tada ne moram vratiti istu tu penicu vano jeda vratim 1""kg

    Nezam'en'ive su one stvari koje u prometu dolaze kao strogo odreena pojedinost, individualnost.r.umjetnika slika !0I0!Dod pitanja radi li se u nekom konkretnom slu5aju o zamjenjivim i nezamjenjivim stvarima nije uvijekodlu5an objektivni kriterij prirodne kakvoe, nego se uzima u obzir i volja subjekata.Po,ro4ne i nepo,ro4ne s,vari 6res 0ons*mp,i+iles & res non 0ons*mp,i+iles7Po,ro4ne s,vari su one stvari koje se jednokratnom upotrebom unitavaju ili im se vidljivo smanjisupstan&ija. pr. ito vino novacNepo,ro4nesu one stvari koje se prvom uobiajenom uporabom ne unitavaju niti im se vidljivo smanjujesupstan&ija. pr. zgradaDod pitanja potronosti vana je prva jednokratna upotreba. ! objektivnog i realnog gledita sve su stvaripotrone. !vaka se stvar uporabom troi i umanjuje. npr.zgrada s pravnog gledita je nepotrona stvar a s

    gospodarskog potrona jer se uporabom postupno troi i oteuje.

    *reba naglasiti da potronost nije identi5na sa zamjenjivou. otrone stvari su obi5no zamjenjive, ali nemora uvijek biti tako. npr.ako za neku izlobu posudimo birano voe moramo nakon svretka vratiti ba to isto voe ilinpr.roendanska torta je potrona ali nezamjenjiva stvar.

    3amjenjive stvari mogu istodono iti i nepotro+ne

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    18/45

    ) Civilna dioa *IOA PO RI8E*NOSTIF) Idealna dioa *IOA NA I*EALNE *I8ELOEF

    Eizika diobaznai da se stvar mo!e me,anikim putem podijeliti na dijelove i takva je dioa ugl. (rimjenjiva kod pokretni, stvari.pr. kolut sira razreemo plou okolade razlomimo

    Geometrijska diobase primjenjuje kod zemlji+ta. 3emlji+ta se mogu ravnim crtama po nji,ovoj povr+ini podijeliti na vi+eparcela. 3grade se mogu podijeliti okomito i vodoravno. -a pravca dioe nisu u svim pravima dopu+tena.-ni pravni sustavi koji stoje na naelu super2icies cedit solo ne dopu+taju ,orizontalnu diou. %a prava ne dopu+taju da vlasnik

    zemlji+ta ude jedna osoa" a vlasnik zgrade na tom zemlji+tu druga osoa.Na prihvaa na5elo superA&ies &edit solo i sukladno njemu uspostavlja na5elo jedinstvenostinekretnine. emljite zajedno sa zgradom i svim drugim to je s njim trajno spojeno 5ini jednu &jelinu,jednu nekretninu, pa stvarna prava glede zemljita postoje i na svemu to je s njim trajno povezano.ravno odvajanje zemljita od zgrade je mogue pod uvjetom da je provedeno po na5elimastvarnopravnog ureenja i na odgovarajui na5in upisano u zemljinu knjigu.

    ivilna diobaje dioa po vrijednosti. 0ko je potreno podijeliti nedjeljivu stvar" npr. maku automobil ;" mogu#e je tu stvarprodati pa onda podijeliti cijenu. Ustanovom civilne dioe pravo poma!e u onim situacijama kad !ivot tra!i diou stvari" a ona nije&iziki ni geometrijski djeljiva.I%ealna %io+aF svaka stvar neovisno o tome je li &iziki djeljiva ili nije" mo!e se pravno podijeliti na sadr!ajno jednake idealnedijelove. Nji,ova se veliina odreuje raunski u razmjeru prema cijeloj stvari. Naje+#e je to u oliku razlomaka" pr. 1

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    19/45

    Pripa%ak ili per,inen0ijaPERTINEN!I"A ILI PRIPA(AKje sporedna stvar koja je odreena da trajno slu!i gospodarskim svrhamaneke glavne stvari (pokretnine ili nekretnine), a da pri tom N0 postaje njezin sastavni dio 2I slijedi pravnusudbinu glavne stvari (a&&esorium seHuitur prin&ipale) ++rema to je pokretna stvar koju je N/0IN vlasnik namijenio (subjektivni element) da kao sporednatrajno slu!i svrsi glavne (subordina&ija), a stoji u takvom prostornom odnosu prema glavnoj stvari daodgovara toj namjeni.(ripadak je &iziki samostalna stvar koja se nalazi u odnosu podreenosti prema glavnoj stvari. (odreenost pripatka oituje se u tome+to u gospodarskom pogledu gospodarsku svr,u cjeline odreuje glavna stvar. U pravnom pogledupodreenost se oituje u tome +to

    pripadak slijedi pravnu sudinu glavne stvari. (ravni posao o glavnoj stvari za,va#a I pripadak.

    ' emu je razlika izmeu pripatka I samostalnog sastavnog dijelaFPripa&a%!) Sporedna stvar koja pretpostavlja postojanje gotove glavne stvari" pr. 'oni tok pripadak je nalivpera. &alivpero je gotova stvar

    I bez konog toka. ok slui samo tome da se nalivpero ouva I lake nosi

    ) >izika veza sa glavnom stvari niti je potrena niti je dovoljna da neku stvar uini pripatkom" pr.gudalo I violina ljetni prozoriSa'o$ta#ni $a$tavni &io!B Neop,odan je za itavu stvar jer ez tog dijela stvar nije potpuno gotova stvar"pr.kola bez kotaa kota nije pripadak nego

    samostalni dio kola

    B /edovito se nalazi u &izikoj vezi sa itavom stvariKarakteristike pripatka:) >iziki samostalna stvar) (okretna stvar ) Ima odnos podreenosti prema glavnoj stvari) Slijedi pravnu sudinu glavne stvari) Element trajnosti) U vezi je sa postankom I opstankom stvariKod pretvaranja samostalne stvari u pertinenciju odluna je volja vlasnika glavne stvari. Oodreuje neku od drugih svojih stvari da postanu pripatkom prve. To znai da vlasnik glavnstvari I vlasnik pripatka mora biti ista osoba.pr. vlasnik glavne stvari ne moe indirektno postati vlasnikom tu

    stvari time to bi tuu stvar uinio pripatkom svoje stvari.

    'od postanka pripatka dolazi do izra!aja $,0)e%tivni e#e'ent.

    Vlasnik ne mo!e ilo koju stvar uiniti pripatkom.NI*E pripadak ona stvar koja se prema s,va#anju u prometu ne smatra pripatkom

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    20/45

    ) Civilni plodovi pr. najamnina zakupnina kamateRSTE PRIRO*NI4 I IN*USTRI8SKI4 PLO*OA

    ) Vise#i plodovi

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    21/45

    pravnom temelju ne pripadaju nekoj drugoj osobi, pr. plodouivatelju ili zakup&u. ostojanje posebnopravnog temelja dokazuje onaj koji se na njega poziva.#k*pnos, s,vari:#K#PNOST STVARI (universitas rerum) razumijeva zbroj Aziki samostalnih I meusobno kooridiranistvari koje su ujedinjene zajednikom gospodarskom svrhom i u prometu se javljaju pod zajednikimnazivom.-jekt pravnog odnosa su pojedine stvari unutar skupine. pr. stado ovaca biblioteka skladite robe itd.Dod ukupnosti stvari nema odnosa glavne i sporedne stvari, stvari su meusobno u istom odnosu

    samostalne su Azi5ki.+ogu li objekt pravnih odnosa i objekt subjektivnih prava biti samo pojedine stvari ili se kao objekpravnog odnosa moe pojaviti i skupna stvarFo $Gu kod skupine stvari nije objekt pravnog odnosa skupna stvar kao &jelina nego su objekti prava pravnih odnosa samo pojedine stvari unutar skupine. pr. pravo vlasnitva ne stjee se na biblioteci kao cjelini nego n

    pojedinim knjigama.

    KOPLEENTARNE STVARI su skup Aziki samostalnih stvari koje predstavljaju takvu &jelinu u kojopomanjkanje samo jedne stvari onemogu#uje pravilnu i normalnu uporabu &jeline. pr. a# par rukavica pacipela igrae karte itd.

    anost razlikovanja komplementarnih stvari unutar skupine stvari o5ituje se u slu5aju obveza upravljeni

    na predaju stvari.pr. ako naruimo biblioteku od !"" knjiga a prodavatelj nam isporui samo 1"" on je tada manjkavo ispunisvoju obvezu. (eutim ako naruimo > pari cipela br.A= a dobijemo 1" lijevi# cipela prodavatelj tada uope nije ispunio svoj

    obvezu.

    NOVA! I PRO!"EN"IVOST STVARI:Nova& slui kao mjerilo vrijednosti i kao mjerilo &ijene.Pro0jenjive (res aestimabiles) su one stvari ija se vrijednost mo!e izraziti novanim ekvivalentomnpr.naknada tete, dioba suvlasnike zajedni&e.Nepro0jenjive (res inaestimabiles) su one stvari koje se nemogu svesti na novani ekvivalent,npr.pramen kose gruda zemlje(rocjenjivost stvari dolazi do izra!aja u nizu pravni, situacija" pr.kod diobe suvlasnike zajednice naknade tete itd.osebno je vana kategorija pro&jenjivosti pri utvrivanju vrijednosti stvari u imovinskoj masi pravnosobe.

    VRSTE -+,ENA:) /edovita cijena e%(i)$%o' (i)eno'razumijeva se posenasujektivna vrijednost koja nije procjenjivaojektivnim mjerilima. %u se kod procjene uzimau ozir samo vrijednost koju odreena stvar ima zaodreeni sujekt ez ozira na njezinu prometnuvrijednost i ez ozira na njezinu vezu s drugimojektima.

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    22/45

    u vezi s kompletom. &o ako je vlasnik trilogije dobio tu trilogiju od autora s posvetom tada se ne moe ni po kakvim objektivnimkriterijima ustanoviti vrijednost sveska koji je uniten. /teenik ovdje nee za#tjevati naknadu tete voen iskljuivo imovinskim

    interesima nego e tu biti kljuno mjerilo njegova osjeajnost prema tom svesku njegovo znaenje za vlasnika osobno. 4a stoga

    iako se a8eijsa ijenaizraava u novcu ona ipak nije objektivna imovinska kategorija nego je izraz vlasnikova subjektivizma pa sta cijena ni ne odreuje po mjerilima koja vrijede u prometu.

    ini%+aini%+aje svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je du !nik na temelju obveznog odnosa du!aizvriti vjerovniku.1inida je ojekt graanskopravni, odnosa" I to ojekt oveznopravni, odnosa. -vezno pravo kao I nadgradnja nad prometom

    pretpostavlja postojanje dioe rada" razmjenu doara te stupanj razvitka dru+tveno)gospodarski, odnosa koji za,tjeva da se dnevnom !ivotu ne gleda samo na sada+njicu nego I na udu#nost. -veznopravni odnos ne dovodi odma, do stvarnopravnog uinknego je takav uinak odgoen u udu#nost. pr. kad kupim nekretninu nisam odma# postao I njezin vlasnik nego samo imaobveznopravni za#tjev prema prodavatelju da mi ispuni inidbu tj. ,a mi preda nekretninu u posjed a to se u pravilu ne dogaa u

    trenutku sklapanja ugovora. o znai da izmeu vjerovnika I dunika postoji stanovit odnos povjerenja da e se odrati zadana rije.Kara%teri$ti%e "ini&0e!

    ) 1inida mora iti #),&$%a ra&n)a) 1inida mora imati i'ovin$%i %ara%ter) 1inida mora iti 'og,;a) 1inida mora iti pravno &op,5tena) 1inida mora iti o&re-ena i#i 0are' o&re&iva

    a( inidba mo a biti ljudska adnja = Obveznopravni odnos je drutveni odnos I 5inidba kaobjekt tog odnosa morabiti mani6esta&ija 5ovjekove djelatnosti ili proputanja. ato djelovanje kojpotje5e od elementarne sile, ivotinje, automata nije 5inidba. okreti automata smatraju se radnjomnjegova vlasnika, odn. radnjom osobe koja se slui automatom.

    b( inidba mo a imati imovinski ka akte ; Izravni imovinski karakter 5inidbe pokazuje se slu5aju kad dunikova radnja neposredno izaziva promjenu u imovinskoj masi vjerovnika. pr. imamobvezu da se preda stvar. ;jerovnik do ispunjenja inidbe nije tu stvar imao u svojoj masi. 'ad dunik izvri duno davanj

    imovinska se masa vjerovnika [email protected]:.Neizravno se imovinski karakter 5inidbe vidi u slu5aju kad 5inidba slui za zadovoljenje nekkulturne potrebe.pr.ako je C&' preuzelo obvezu da tjedno daje = besplatne karte studentima 4D tada je to obvezkoja se odnosi na imovinsku inidbu jer da nema te obveze onda bi morali studenti iz vlastitog depa platiti ulaznice. a tim

    bi izazvali promjene u svojoj imovinskoj masi.

    Imovinski karakter imaju I one 5inidbe koje kao objekt obveznog odnosa ne izazivaju izravn

    promjene u imovini, ali se sama obveza zbog povrede pretvara u odgovornost za tetu. pr.susjed kosvira klavir obvee se svom susjedu da u odreeno vrijeme dana nee svirati klavir kako bi ovaj drugi mogao u mir

    obavljati nekakav posao. $ko bi klavirist usprkos preuzetoj obvezi ipak svirao moe ga susjed tuiti za naknadu tete koju j

    pretrpio jer nije mogao u miru obavitisvoj posao. 4laanjem otete dolo je do promjene u imovinskim masama.Imovinski karakter inide znai da se njezino ispunjenje izravno ili neizravno oituje u promjeni imovinske mase jedne ioiju strana. Veza izmeu inide I imovinske mase pokazuje nam da inida nije samo pravni nego I gospodarski pojam.

    /( inidba mora biti mogua; od mogunou 5inidbe razumijeva se pozitivna ili negativna radnjkoja mora biti objektivno mogua. $no to je ob'ektivno nemog)Fene moe uope biti sadraobveze jer to nitko ne moe izvriti. $bveza s objektivno nemoguom 5inidbom pravno jnev.'ana, zapravo obveza nije ni nastala.pr. sluaj kad se netko obvee da e za ! dana izgraditi podzemn

    eljeznicu u E.

    O0veza ne na$ta)e a%o )e "ini&0a , tren,t%, $%#apan)a po$#a 0i#a o0)e%tivno ne'og,;aB to )e tzv. Prvo0itnne'og,;no$t "ini&0e.

    3to ako je prvobitna nemogu#nost naknadno otpalaFko je inidba naknadno postala mogua obveza se ne pretvara u valjanu, ne konvalidiraznimno e obveza nastati samo ako je pravni posao sklopljen pod odgodnim uvjetom ili rokom,inidba koja je u poetku bila nemogua postane naknadno mogua prije ispunjenja uvjeta ili rokaObratno, ako je prvobitno mogua inidba bez krivnje dunika postala naknadno nemogua, obveza s

    ne gasi, a ako je postala nemogua njegovom krivnjom, obveza se pretvara u odnos odgovornosti ztetu.S,0)e%tivna ne'og,;no$tznai da inidu nije u stanju izvr+iti konkretni sujekt" du!nik koji se ovezao izvr+iti juSujektivna nemogu#nost ne utrnjuje ovezu nego je pod odreenim pretpostavkama pretvara u odgovornost za +tetu.

    ""

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    23/45

    d( inidba mora biti pravno doputenaF 1inida je pravno dopu+tena ako se njen sadr!aj ne protivi Ustavu /prisilnim propisima ili moralu dru+tva. (ravna nedopustivost nije jednaka &izikoj" ojektivnoj nemogu#nosti. 1inida mo!iti ojektivno mogu#a" a pravno nedopu+tena" pr.kupoprodaja stvari izvan prometa

    e( inidba mora biti odreena ili bar odrediva F 1inida je o&re-ena u onom sluaju kad je u svimpojedinostima tono oznaena" individualizirana. 'od odreene inide tono se zna oveza du!nika I pravo vjerovnika.pr.dunik je obvezan 1.8.!""8 predati vjerovniku osobni automobil tono odreeni# karakteristika 3 marke jaine motora

    godine proizvodnje itd. Naprotiv" inida je o&re&iva kad nije ve# u samom postanku oveze tono odreena" ali pravnposao sadr!i podatke s pomo#u koji, se mo!e odrediti ili su strane ostavile tre#oj osoi da ju odredi.

    Me-, neo&re-ene a#i ipa% o&re&ive "ini&0e $pa&a),!) 0lternativne inide) >akultativne inide) enerine inide

    Al,erna,ivne )ini%+esu inidbe kod kojih du!nik duguje dvije ili vie inidaba, ali im jednu od njih ispunoslobaa se obveze.-ak*l,a,ivnesu inidbe takve kod kojih du!nik duguje samo jednu inidbu, ali mu je doputeno ispunineku drugu inidbu da bi se oslobodio obveze. pr. ako je ugovorena odustatnina dunik se moe osloboditi osnovnugovorne obveze ako plati odustatninu drugoj ugovornoj strani.

    $eneri)ne )ini%+esu one inidbe kod kojih je sadr!aj, odn objekt inidbe odreen samo po vrsti, pa sdu!nik oslobaa obveze davanjem odreene stvari unutar vrste.pr. netko je obvezan prodati 1""kg penice. %ududa tu pravilo izbora ima dunik on je obvezan prodati 1""kg penice srednje kakvoe bez obzira na tip penice.

    Sa%r;aj )ini%+e:) 7avanje

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    24/45

    ko 5ovjeka ne promatramo kao apstraktni pravni subjekt nego kao bie od krvi i mesa, vidimo da je jedaod njegovih osnovnih interesa ; interes za odravanje vlastitog ivota. 1a bi odrao materijalni ivot omora imati materijalna dobra. !kup svih gospodarskih dobara koja pripadaju i slue 5ovjeku zzadovoljenje njegovih potreba nazivamo njegovom imovinskom masom i.i imetkom. Budui da jepravna osoba u svojoj realnoj pojavi jedna konkretna drutvena organiza&ija, ona takoer mora imati zostvarenje svojih zadataka odreen krug gospodarskih dobara, pa prema tome i pravna osoba ima svojimovinsku masu odn. imetak.Imovina kao pravna ka,egorijaje skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim nositeljemravni subjekti ulaze povodom objekata u razli5ite graanskopravne odnose. ' tim odnosima subjektstje5u odreena subjektivna graanska prava i preuzimaju odreene obveze.Kako s,vari *laze * imovin*1!tvari ulaze u imovinu u obliku prava koja taj odreeni subjekt ima nstvarima prema drugim subjektima. pr.moj sat kao materijalna stvar nije dio imovine. +at je dio moje imovinske mase. +a

    je moj I na njemu imam pravo vlasnitva. o pravo vlasnitva dio je moje imovine. ,akle sat je uao u moju imovinu u obliku prav

    vlasnitva koje imam na njemu.Iz tog slijedi da ni imovinska masa ne ulazi direktno u imovinu odreenog sujekta" nego ona ulazi njegovu imovinu u oliku razliiti, sujektivni, prava koja ima taj sujekt na pojedinim dijelovima mase

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    25/45

    *u 6unk&iju imovine moemo potpuno razumjeti samo ako poveemo imovinu I imovinsku masujerovnik e se e6ektivno namiriti iz predmeta koji sa5injavaju dunikovu imovinsku masu. 1a bi sznalo koji predmeti sa5injavaju imovinsku masu dunika mora se znati kakva prava na njima imdunik. !tvar sama za sebe ne pokazuje 5ija je. jerovnik se moe namiriti I iz trabine koju njegodunik ima prema treim osobama. li I te trabine ulaze u imovinu kao subjektivna prava. takpomou imovine moemo svesti na zajedni5ki naziv I stvari I 5inidbe. Imovinska masa jmaterijalna podloga imovine. $na postaje pravno upotrebljiva onda kad se izrazi pomou imovinejer pravno samo dunikova imovina moe vjerovniku sluiti kao jamstvo za namirenje trabina.

    ) O#a%5an)e pro'eta pomo#u imovine omogu#uje se da prava I obveze jednog subjekta kao jedinstvkolaju u prometu. Bez kategorije imovine nebi se moglo zamisliti nasljedno pravo. Budui da slu5aju smrti Azi5ka osoba prestaje postojati kao pravni subjekt, trebala bi tom u trenutku utrnusva njezina prava I obveze. Dad bi to tako bilo onda bi nastali poremeaji u prometu.Bez kategorije imovine ne bi bilo samo nemogue postojanje nasljednog prava, nego bi bez tkategorije bilo nemogue udovoljiti suvremenim zahtjevima prometa, koji trai da se pravnimposlovima meu ivima omogui prijelaz 5itave imovine ili dijela imovine s jednog subjekta ndrugi. pr. preuzimanje imovine sklapanjem ugovora o ustupanju I raspodjeli imovine za ivota ugovor o doivotnouzdravanju darovanje imovine.

    rijelaz 5itave imovine s jednog subjekta na drugi dogaa se kod pripajanja trgova5kidrutava. No tu uvijek jedan subjekt prestaje postojati. rijelaz imovine s jednog subjekta na drugmoe se dogoditi i aktom vlasti koji je temeljen na zakonu. *ako bi npr.bez postojanja kategorij

    imovine bilo teko zamisliti i jo tee ostvariti konAska&iju i na&ionaliza&iju.

    Karak,eris,ike imovinea( 'edinstvenost ; zna5i da odreeni pravni subjekt moe imati samo jednu imovinu. Nosite

    imovine ne moe svoju imovinu samovoljno razdijeliti u pojedine grupe jer tada vjerovnik nikad nbi znao iz koje se imovinske grupe moe namiriti. +eutim, pravni poredak doputa iz odreenirazloga da se unutar jedinstvene imovine mogu razlikovati pojedini 6ondovi koji slue postizanjposebnih &iljeva, npr. brani dru"ovi imaju vlastitu imovinu i branu steevinu . Isto tako u imovinnasljednika mogu se pojaviti # zasebna imovinska 6onda. rema N u trenutu smrti ostaviteljnjegova imovina prelazi na nasljednike. li vjerovni&i ostavitelja mogu zatraiti odvajanje ostavinod imovine nasljednika. -ezultat toga odvajanja je da se vjerovni&i ostavitelja mogu namiriti samiz ostavine, a nemogu plijeniti imovinu nasljednika. jerovni&i e traiti odvajanje u onom slu5ajkad je nasljednik prezaduen. a svoje obveze trgova5ko drutvo odgovara &ijelom svojomimovinom, bez obzira na postojanje 6ondova u kojima je njegova imovina rasporeena. /edinstvimovine omoguuje da se imovina pojavi kao objekt odreenih graanskopravnih odnosa. /edan oelemenata koji omoguuju odreivanje imovine kao objekta graanskopravnog odnosa je njezinjedinstvo koje se izraava pomou jednog nositelja. *o je s gledita samog objekta van'ske.ement. 1rugi, tzv. 'nutarnji element omoguuje utvrivanje odreenosi imovine kao objekta jtzv! +dentitet imovine.

    b( identitet ; zna5i da imovina pravno ostaje jednaka samoj sebi makar pojedini dijelovi iz nje izlazila drugi u nju ulazili. Identitet imovine omoguuje njenom nositelju aktivno sudjelovanje u prometuomoguuje razmjerno lako utvrivanje odreenosti imovine kao objekta graanskopravnih odnosaNjezin nositelj moe neprestano mijenjati njezin sustav, moe jedna prava stje&ati, a druga gubita da usprkos tome s pravnog gledita njegova imovina ostaje ista. romjene nisu pravnprouzrokovale postanak neke druge imovine.

    Oso+na neimovinska %o+ra$sobna neimovinska dobra pravnih subjekata su objekti graanskog odnosa. Neimovinski odnosi prodiru graansko pravo relativno kasno i postupno.

    Prava o$o0no$ti pre'a +OO $,!) (ravo na !ivot) (ravo na tjelesno I du+evno zdravlje) (ravo na ugled" ast I dostojanstvo

    ) (ravo na ime) (ravo na privatnost osonog I oiteljskog !ivota) (ravo na sloodu

    "%

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    26/45

    O$o0na nei'ovin$%a &o0ra >izi"%e o$o0e $,!) Aivot) *jelesno zdravlje) 1uevno zdravlje) 'gled) 1ast

    ) 1ostojanstvo) Ime) rivatnost osobnog I obiteljskog !ivota) !loboda

    O$o0na nei'ovin$%a &o0ra pravne o$o0e $,!) 'gled I dobar glas) 1ast) Ime odn. *vrtka) oslovna tajna) !loboda privreivanja

    Osobnost je ukupnost neimovinskih dobara koja pripadaju svakoj naravnoj I pravnoj osobi samominjeni&om njezina postojanja kao pravnog subjekta.Pravo osobnosti mo!e se deAnirati kao skup ovlatenja koja pravnom subjektu priznaju normeobjektivnog prava na osobnim neimovinskim dobrima.*va $, te'e#)na ov#a5ten)a na o$o0ni' nei'ovin$%i' &o0ri'a %o)a "ine $a&ra) prava o$o0no$ti!

    1. /aspolaganje2. 3a+tita prema tre#ima

    Kao osnovne osobine prava osobnosti mog) se navesti da 'e:) Neimovinsko pravo) psolutno je (erga omnes djelovanje)) Neprenosivo (strogo osobno)) Neotuivo) Ne nasljeuje se

    Pravni posaoPRAVNI POSAOje stranako oitovanje volje koje je, samo za sebe ili u svezi s drugim potrebnim pravniminjeni&ama, usmjereno na postizanje doputenih pravnih uinaka, meu kojima su najva!niji postanak,promjena ili prestanak nekog graanskopravnog odnosa.

    'govor je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastoj&ima ugovora.#dredbe ovoga Z## koje se odnose na ugovore na odgovaraju(i se nain primjenjuju i na druge pravne poslove.Sva%i ,govor )e pravni po$ao a#i $va%i pravni po$ao ni)e ,govor777O/ve2no pravni "$ovoripre,a +OO i,aj" !ri /i!ne ara!eris!ie :

    1. %akvim se ugovorima zasnivaju oveze I protuoveze I ovdje je namjera ugovorni, strana usmjerena na zasnivanjeoveze2. U takvim ugovorima do maksimuma je izra!eno naelo dispozitivnosti ili naelo autonomije pravni, sujekata" koji se ne

    oituju samo u tome da oveznopravni odnos nastaje" mijenja se I prestaje nji,ovom voljom" nego I sloodnom odreivanjusadr!aja ugovornog odnosa

    9. -veznopravni ugovori nastaju pri,vatom ponude$sim obveznopravnih ugovora, u obveznom pravu postoje i poslovi za go,ovo, npr.realna kupoprodaja.Dod takvih ugovora strane ne zasnivaju obveze, nego je njihova namjera upravljena na izmjenu 5inidbe iprotu5inidbe. Na takve se ugovore ne mogu uope primjeniti pravila o ispunjenjuJneispunjenju 5inidbe kojavrijede za obveznopravne ugovore.

    *akoer, postoje i poslovi raspolaganjakojima strane ne zasnivaju obveze, ne izmjenjuju se 5inidbe,nego strane na odreeni na5in raspolau svojim subjektivnim pravima, a da pritom uope ne dovode upitanje promjenu identiteta postojeeg obveznog odnosa, npr.&esija.-ekli smo da je pravni posao o5itovanje volje. +eutim, graanskopravno na5elo strana5ke ravnopravnostine doputa da se kod pravnog posla jedna stranka prema drugoj odnosi kao vlast.pr.izdavanje upravnog akta donoenje presude itd. nisu pravni poslovi. $li kad opinsko poglavarstvo kao tijelo opine sklopi sa

    zidarskim majstorom ugovor o popravku opinske zgrade tad se tu opina ne javlja kao vlast nego kao ravnopravni sudionik u

    jednom pravnom poslu. u opina ne djeluje iure imperii nego iure gestionis555

    ravni poredak za odreena o5itovanja volje vee odreene pravne u5inke, makar strane i ne znaju za njih,pa 5ak moda i ne ele da oni nastupe. pr.kad prodavatelj prodaje stvar on sigurno eli da za nju dobije odreenu cijenu.

    "&

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    27/45

    +klapajui kupoprodajni ugovor on preuzima na sebe odgovornost za mane prodane stvari. /n moda i nezna da je s kupoprodajnimugovorom povezana odgovornost za mane prodane stvari ali svejedno taj uinak kupoprodaje nastupa.

    ! odreenim pravnim poslom nastupa onaj u5inak koji su strane u pravilu i htjele postii ( nam'eravanipravni )@in/i), ali istodobno nastaju i svi drugi pravni u5in&i koje pravni poredak vee za takav pravniposao (nenam'eravani pravni )@in/i).ravni u5in&i koje subjekti ele postii odreenim o5itovanjem volje treba biti doputen. !toga delikt nijepravni posao.Vrs,e pravni5 poslovar$te pravni/ po$#ova!

    ! 8e&no$trani pravni po$#ovi*vo$trani pravni po$#ovi

    2. Pravni po$#ovi 'e-, ivi'a Pravni po$#ovi za $#,"a) $'rti#! Ko',tativni pravni po$#ovi

    A#eatorni pravni po$#ovi$! Ka,za#ni pravni po$#ovi

    Ap$tra%tni pravni po$#ovi

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    28/45

    Kod uvjetnih poslova prava i obveze strana su poznate u trenutku njihova sklapanja,

    ali je njihov nastup jao uinak pravnog posla uinjen ovisnim o nekoj buduoj i

    neizvjesnoj okolnosti. Kod aleatornih pravnih poslova ne ovisi o neizvjesnom

    dogaaju njihov nastanak, nego sadraj.

    na5enje ove diobe je u tome to se aleatorni poslovi ne mogu pobijati zbog prekomjernogoteenja.e( ka*zalni i aps,rak,ni

    Ka*zalnisu oni kod kojih je kauza nazna5ena kao bitan element pravnog posla, pr. posudba. 'adposudim knjigu ?a#eli tada je iz samom ugovora vidljivo da joj je predajem na besplatnu uporabu. 4raktina gospodarskasvr#akoju ?a#ela eli postii je da proita knjigu a pravno oblikovana ta ista svr#a pokazuje nam se kao stjecanje prava na

    besplatnu uporabu knjige.

    Aps,rak,ni su oni kod kojih se &ilj posla ne vidi iz samog posla. -+, se ne navodi kao bitanelement pravnog posla.pr.mjenini posao. $ko imamo pred sobom mjenicu mi iz same mjenine isprave ne vidimo

    zato se mjenini dunik obvezao mjeninom vjerovniku. +amo znamo da dunik ima platiti odreeni iznos novca.

    ( 8ormalni i ne8ormalni pravni posao5or,a.ni pravni pos.ovi su oni za koje je olik odreen" ilo propisom" ilo voljom strana" a ne>or'a#ni su oni za kojeolik nije odreen neki odreeni olik. %o je ustvari posao sklopljen u usmenom oliku.

    Sa%r;aj pravni5 poslovaaF +i,ni sas,oj0i pravnog posla 6essen,ialia nego,ii7*o su oni sastoj&i koji su nuni za nastanak odreenog tipa pravnog posla. Npr.bitni sastoj&ikupoprodaje su predmet i &ijena.ko takvih sastojaka nema u sadraju pravnog posla onda nema ni odreenog tipa pravnog

    posla. !itni sastojci pravnog posla odreeni su strogim propisom i zato ih zovemo

    objektivno bitnimza razliku od subjektivno bitnih satojaka,tj. onih za koje strane

    same ugovore da se smatraju bitnima. "ropisi o bitnim sastojcima su jus strictum#

    !itni sastojci pravnog posla ureuju osnovne uinke pravnog posla#

    0F priro%ni sas,oj0i pravnog posla 6na,*ralia nego,ii7*o su oni sastoj&i koji se u pravnog posla podrazumijevaju jer proizlaze iz same prirode, odnosnopravne naravi odreenog pravnog posla .Bez njih pravni posao mo

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    29/45

    Uzima se da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje" protivno naelu savjesnosti i po+tenja" sprijei strana na iji jeteret odreen" odnosno da nije ispunjen ako njegovo ispunjenje" protivno naelu savjesnosti i po+tenja" prouzroi strana uiju je korist odreen.

    Vrs,e *vje,a:) O&go&ni $,$penzivniF ,v)et6 odgaa uinak pravnog posla do vremena dok se uvjet ne ispuni ili ne izjalovi.

    ko je sklopljen pod odgodnim uvjetom pa se uvjetu udovolji, u5in&i ugovora nastaju od trenutkanjegova sklapanja, osim ako iz zakona, naravi posla ili volje strana ne proistje5e to drugo. ko seuvjet izjalovi do u5inka pravnog posal nee ni doi. pr.dat u ti knjigu ako poloi ispit555

    ) Ra$%i&ni rezo#,tivniF ,v)et! takav uvjet ijim nastupom prestaju uinci pravnog posla. ko je sklopljen podraskidnim uvjetom, u5in&i ugovora prestaju kad se uvjetu udovolji.-vdje uinak pravnog posla nastaje odma, ali trajanje uinka ovisno je o ispunjenju uvjeta. 0ko se uvjet ispuni uinak

    pravnog posla prestaje" ako se izjalovi onda #e uinak ostati trajan.pr.darujem ti knjigu ali ako padne na ispitu treba miju vratiti.

    ) A>ir'ativni ,v)et6 onaj uvjet koji zahtijeva da se neto dogodi. -na udu#a I neizvjesna okolnost u sluajuispunjenja uvjeta mora nastupiti. I onda se nastupom te okolnosti mijenja dosada+nje stanje.pr.ako se oeni

    ) Negativni ,v)et!onaj uvjet koji zahtijeva da se neto ne dogodi . 3a negativni uvjet se tra!i da ne nastane onaneizvjesna I udu#a okolnost" tj tra!i se da se dosada+nje stanje ne mijenja.pr.ako se ne oeni.Negativan uvjet je ispunjentek onda kad je sigurno da vi+e ne mo!e do#i do promjene koja je uvjetovana.

    ) Pote$tativan ,v)et!onaj uvjet kod kojeg je ispunjenje one okolnosti koja je postavljena kao uvjet ovisnoo volji I odlu&i uvjetno ovlaetnog. Uvjetno ovla+teni trea ne+to poduzeti jer se ispunjenje potestativnog uvjetasastoji u djelanju ili propu+tanju uvjetno ovla+tenog.pr.ako sutra otputuje

    ) Ka,za#ni ,v)et! onaj uvjet 5ije ispunjenje ovisi o nekom prirodnom dogaaju ili volji nekog treeg.Ispunjenje kauzalnog uvjeta ovisi o slu5aju I ispunjenje takvog uvjeta lei izvan ovlatenikove voljnes6ere.pr.ako bude lijepo vrijeme ako 7ura doe kod mene

    ) Mi%$tni i#i ')e5oviti ,v)et6 onaj uvjet ije ispunjenje ovisi o volji uvjetno ovla+tenog I o nekom vanjskom dogaaju ilidjelovanju neke tre#e osoe. pr.ako se oeni Eabrijelu (arinac

    PRAV+ UV,ET+

    NEPRAV+ UV,ET+:) N,ni ,v)et! onaj kod kojega okolnost koja se trea dogoditi je udu#a" ali ni)eneizvjesna.pr.ako && umre.ravni posao sklopljen pod nunim odgodnim uvjetom'e va.'an, jer je stvarno bezuvjetan. osaosklopljen pod nunim raskidnim uvjetom je postaje nevaljan, jer tu strane veui ga za okolnost kojaje izvjesna, stvarno ne ele da njihov posao proizvede pravne u5inke.pr.dajem ti auto ali mora mi gavratiti ako sutra osvane555

    ) Pravni ,v)et! to nije uvjet nego jedna od pretpostavki potrebnih po propisu za postanak nekogpravnog odnosa.pr. kupit u ti auto pod uvjetom da odgovara za tetu koju njime poini5

    ) Ne'og,;i ,v)et:onaj uvjet koji se ne moe ostvariti niti Azi5ki niti pravno. pr. ako prstom dotakne +unce5Dod nemoguih uvjeta je vaan trenutak sklapanja pravnog posla jer se u tom trenutku odlu5uje je liuvjet mogu il nemogu. ko je uvjet u trenutku sklapanja pravnog posla bio mogu pa je istomkasnije postao nemogu, smatra se da se uvjet izjalovio. *o je vano zato to nemogui uvjet dodanpravnom poslu moe izazvati nitetnost samog pravnog posla. ' prvom redu treba paziti je li

    nemogu uvjet odgodni ili raskidni. *akoer nije svejedno je li nemogu uvjet dodan pravnom posluinter vivos ili mortis &ausa.'govor sklopljen pod nemoguim odgodnim uvjetom nitetan je, a nemogu raskidni uvjet

    smatra se nepostojeim.Kprema tome je posao sklopljen pod nemoguim raskidnim uvjetom valjan.

    *akvo rjeenje slijedi iz logike stvari. ko je posao sklopljen pod ovakvim uvjetom4Ldat u ti " MMMako prstom dotakne !un&e7L ; jasno je da posla ne moe biti i da je nitetan. li ako se kae4Ldatu ti " MMM ali treba mi vratiti ako prstom dotakne !un&e7Ljasno je da nema vraanja jer setakav uvjet smatra nepostojeim.rema N nemogui uvjeti u oporu&i se takoer smatrajunepostojeim. -azumljivo je da nema ostavitelja pa nema vie nikoga da takvu odluku promjeni.

    "5

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    30/45

    B Ne&op,5teni ,v)et B onaj uvjet koji je protivan 'stavu -C, prisilnim propisima ili moralu drutva .Ni7tetan 'e ugovor u kojem je postavljen odgodni ili raskidni uvjet protivan 'stavu -epublikeCrvatske, prisilnim propisima ili moralu drutva.

    ) Ne'ora#an ,v)et B onaj uvjet koji je protivan moralu drutva . -n je u isto vrijeme i nedopu+ten po na+em pravu$1jelovanje uvjeta*)e#ovan)e ,v)eta tre0a pratiti %roz &va vre'en$%a raz&o0#)a!

    ". (rvo razdolje se naziva vri)e'e pen&en(i)e#. 7rugo razdolje nastupa od onog trenutka kad se uvjet i$p,ni i#i iz)a#ovi

    Vri'eme penden/i'e ((onditio pendet) je razdoblje koje zapoinje sklapanjem pravnog posla i traje svedok se uvjet ne ispuni ili ne izjalovi. *o je razdoblje o5ekivanja I neizvjesnosti. ko je pravni posao skopljenpod odgodnim (suspenzivnim) uvjetom tada je nastao pravni odnos, ali je odgoen njegov u5inak. *o zna5ida je odgoen postanak, prestanak ili promjena odreenog graanskopravnog odnosa. $naj koji seobvezao pod odgodnim uvjetom nije postao dunik prije ispunjenja uvjeta.pr.dat u ti 1 """B ako poloi ispit.rema $$4O*ko izvri isplatu znajui da nije duan platiti, nema pravo zahtijevati vraanje, osim ako jezadrao pravo na povrat, ako je platio da bi izbjegao prisilu ili ako isplata duga zavisi od ispunjenja uvjeta.OIako za vrijeme penden&ije nije nastao namjeravani pravni odnos, ipak se uvjetno optereeni ne moe I nesmije ponaati kao da uope nije sklopljen pravni posao. 'vjetno optereeni ima I za vrijeme penden&ijeneke obveze. *o nisu obveze iz pravnog posla koji bi trebao nastati sklapanjem pravnog posla, nego su toobveze koje proizlaze iz postojeeg pravnog stanja.-IK!I"A ISP#N"EN"A -smatra se da je uvjet ostvaren ako njegovo ostvarenje" protivno naelu savjesnosti i po+tenja" sprijeistrana na iji je teret odreen$ I za uvjetno ovlatenog nastaju neke obveze za vrijeme penden&ije. ozi&ija

    uvjetno ovlatenog prelazi I na njegove nasljednike. *o pravilo ne vai doslovi&e kod poslova mortis &ausasklopljenim pod suspenzivnim uvjetom. ko je nekome ostavljeno pod suspenzivnim uvjetom onda je uprvom redu potrebno da uvjetno ovlateni preivi ispunjenje uvjeta. rema tome, ako ovjetno ovlateniumre u vrijeme penden&ije onda njegovi nasljedni&i ne stupaju na njegovo mjesto.-IK!I"A I)"ALOVL"EN"A F smatra se da uvjet nije ostvaren ako njegovo ostvarenje protivno naelu savjesnosti i po+tenja"uzrokuje strana u iju je korist odreen$ 0ko je ugovor sklopljen pod odgodnim uvjetom" vjerovnik ije je pravo uvjetovano mo!eza,tijevati odgovaraju#e osiguranje toga prava ako je njegovo ostvarenje ugro!eno. )ko je pravni posao sklopljen pod raskidnimuvjetom tada je djelovanje takva uvjeta za vrijeme pendencije suprotno djelovanju suspenzivnog uvjeta. $vjetno

    ovlateni kao stjecatelj postaje odmah vjerovnik odn vlasnik, dok uvjetno optere(eni je postao dunik odmah utrenutku sklapanja ugovora odn pravnog posla.I$p,n)en)e ,v)eta:

    B ondi!io e9is!i!F uvjet je ispunjen kada se dogodilaMnastala ona okolnost koja je predviena u dispoziciji. Ispunjenje uvjetaznai kraj pendencije.

    B ondi!io de8ii!F uvjet se izjalovio kada je sigurno da se okolnost postavljena kao uvjet vi+e ne#e ispuniti.

    *ako se npr. aArmativni uvjet ispunio kad je nastao onaj dogaaj koji je bio predvien kao uvijet. ko takavdogaaj nije nastupio, a sigurno je I da nee, uvjet se izjalovio. Negativni se uvjet ispunio ako nije nastaodogaaj koji je bio predvien kao uvijet, a istodobno je postalo sasvim sigurno da se nee dogoditi. ko sedogaaj postavljen kao uvjet zbio, onda se negativni uvjet izjalovio. Ispunjenjem odgodnog uvjetaautomatski nastaju u5in&i sklopljenog pravnog posla. *o zna5i da onaj koji je bio pod odgodnim uvjetomprenio vlasnitvo prestaje ispunjenjem uvjeta biti vlasnik. Isto tako, tko se pod odgodnim uvjetom obvezaopostaje ispunjenjem uvjeta pravi dunik kojeg protivna strana moe tuiti na ispunjenje dune 5inidbe.oznato je pravilo da nitko ne moe podii tubu na ispunjenje odgodnog uvjeta. rema tome, odgodniuvjet se razlikuje od naloga. '/0* $1GP, N0 !I2I7 N2$G !I2I, N0 $1GP7 D$ !0 odgodni uvjetizjalovio, uope vie ne mogu nastati nikakvi u5in&i pravnog posla. Izjalovljenjem uvjeta nastaje stanje kao

    da pravni posao nije uope bio sklopljen. oseban je slu5aj kad je nekome neto ostavljeno pod odgodnimnegativnim uvjetom, ili pod odgodnim negativnim ili potestativnim uvjetom.pr. ostavljam kuu $ pod uvjetom dane ode u inozemstvo. 4ostavlja se pitanje kad e $ zaista dobiti kuu koja mu je ostavljena. &a ispunjenje uvjeta trebalo bi ekati do

    $-ove smrti. Ispunjenjem raskidnog uvjeta prestaju u5in&i pravnog posla. Ispunjenje raskidnog uvjeta ima Iobveznopravni I stvarnopravne u5inke.0ko je sklopljen pod odgodnim uvjetom pa se uvjetu udovolji" uinci ugovora nastaju od trenutka njegova sklapanja" osim ako izzakona" naravi posla ili volje strana ne proistjee +to drugo. 0ko je sklopljen pod raskidnim uvjetom" uinci ugovora prestaju kad seuvjetu udovolji.Rok

    #8

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    31/45

    ?/' @ dies: je nugredna odreda dodana pravnom poslu kojom se uinak pravnog posla ograniuje vremenom" tj. uinak pravnogposla nastaje tek od odreenog vremena ili pak traje do odreenog vremena. 3a razliku od uvjeta" rokovi se ?-U ureivatipropisom i NE javljaju se iskljuivo samo kod pravni, poslova. 'od roka nema neizvjesnosti.VRS'E ROKOVA:

    ! Po"etni ro%ovi roendan ali je neizvjesno #oe li

    ga obdareni doivjeti) dies iner!"s an er!"s

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    32/45

    moe zahtijevati ispunjenje nameta ili raskid ugovora. Neispunjenje nameta kod pravnog posla za slu5ajsmrti ima u5inak ispunjenja raskidnog uvjeta.O+lik oi,ovanja voljeod ob.ikom vo.'etreba razumjeti razliite oblike i razliite mogu#nosti u kojima se izra!ava unutarnjavolja subjekta. olja za sklapanje ugovora moe se izjaviti rije5ima, uobi5ajenim znakovima ili drugim ponaanjem izkojega se sa sigurnou moe zaklju5iti o njezinu postojanju, sadraju i identitetu davatelja izjave.olja za sklapanje ugovora moe se izjaviti i pomou razli5itih komunika&ijskih sredstava.

    Izjava volje mora biti u5injena slobodno i ozbiljno.O0#i(i i >or'e o"itovan)a vo#)e $,!aF U$'eno o"itovan)e vo#)e!oitovanje pomo#u !ive izgovorene rijei

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    33/45

    ) UsmeniB (isaniB Sa svjedocimaB Sudjelovanjem nadle!ni, tijela

    aF -lik pravni, poslova sklopljeni, pred nadle!nim tijelom) Sudski zapisnik) *avnoilje!niki akt

    0F (otvrivanje

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    34/45

    !'govor o kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira"!kreditivi#!Bankarsko jamstvo

    Pravni posao sklopljen pre% svje%o0ima:1anas se ne trai sudjelovanje svjedoka kod sklapanja pravnih poslova. *akav oblik $$ ne predvia. litipi5an primjer sklapanja pravnog posla pred svjedo&ima je pisana oporuka.ravni poslovi uz sudjelovanje javnih tijela4

    a) Ob.ik pravni; pos.ova sk.op.'eni; pred nad.e

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    35/45

    zajam je valjan makar je sklopljen u usmenom oliku" ali zadu!nica je samo dokazna isprava I to je olik ad proationem.&F Upi$ , )avni regi$tarF ako se na temelju pravnog posla !eli izvr+iti upis prava u javni registar ->>- F ne&op,5teno$t o$nove , novo' +OO to ne'aF

    Pos.ovna nesposobnost:rema propisima -C od Azi5kih osoba poslovno su nesposobne maloljetne osobe (osim onih koji sklopebrak ili postanu roditeljem) i punoljetne osobe koje su liene poslovne sposobnosti. ravni poslovi kojesklope te osobe bili bi nitetni777

    4ravna osoba moe sklapati ugovore u pravnom prometu u okviru svoje pravne sposobnosti.4ravni poslovi koje sklopi pravna osoba s treima izvan djelatnosti koje ine predmet njezina poslovanja valjani su.

    Dad je statutom, drutvenim ugovorom ili pravilima pravne osobe odreeno i u registru u kojemu sepravna osoba vodi upisano da njezin zastupnik moe sklopiti odreeni ugovor samo uz suglasnost nekognjezina tijela, suglasnost se moe dati prethodno, istodobno ili naknadno, ako to drugo nije upisano uregistar. 1ruga strana ima pravo pozvati pravnu osobu da se njezino ovlateno tijelo u primjerenom roku

    o5ituje daje li suglasnost, pa ako to ono ne u5ini, smatrat e se da suglasnost nije dana. Naknadnasuglasnost ima povratni u5inak ako druk5ije nije ugovoreno. ko suglasnost nije dana, smatrat e se daugovor nije sklopljen.

    %evaljanost i nesuglasnost oitovanja volje#

    Neva.'anost 'e:) svako o5itovanje volje koje nije u5injeno slobodno i ozbiljno) ako postoje drugi obli&i nesuglasnosti izmeu volje i o5itovanja mane volje) ako o5itovanja ugovornih strana nisu meusobno suglasna

    #%

    Mane vo#)esu sluajevi nesklada izmeu volje i oitovanja.

  • 7/23/2019 Graansko pravo opi dio.doc

    36/45

    Ni5tetno$t pravni/ po$#ova ,zro%,)e $#)e&e;e 'ane vo#)e!a. 5%o#$%i pri')er i 5a#aF oitovanja volje dana u svr,u +kolskog primjera i u +ali predstavljaju odstupanje od za,tjeva

    oziljnosti oitovanja. /ije je o olicima tzv. Svjesnog nesklada izmeu volje i oitovanja F kad netko svjesno oituje ono+to ne !eli. pr. oitovanja dana na kazali+noj predstavi

    0. $i',#a(i)aF prividno sklapanje ugovora" odn. op#enito pravni, poslova. %o je takoer olik svjesnog nesklada izmeu voljei oitovanja.

    ) Ap$o#,tna $i',#a(i)asastoji se u sklapanju prividnog ili &iktivnog pravnog posla radi zaoila!enja propisa" prijevare tre#i,osoa ili u kakvu drugu svr,u.

    ) Re#ativna $i',#a(i)aje sklapanje prividnog pravnog posla da i se njime prekrio neki drugi posao.(. Ne$poraz,' B Ne$poraz,' nastaje kad ugovorne strane vjeruju da su suglasne" a ustvari meu njima postoji nesuglasnost o

    pravnoj naravi ugovora koji sklapaju ili o kojem itnom sastojku ugovora.'ad strane vjeruju da su suglasne" a ustvari meu njima postoji nesporazum o pravnoj naravi ugovora ili o kojem itnomsastojku ugovora" ugovor ne nastaje. (r. 0 izjavi da posuuje knjigu 4)u" a 4 to s,vati kao darovanje.

    &. Si#avi$ a0$o#,taF = [email protected] si.apodrazumjeva izvravanje akata nasilja nad nekom osobom u trenutkuo5itovanja i radi iznuivanja o5itovanja volje. r. netko primora drugog da potpie ugovor nasilnimvoenjem njegove ruke pri potpisivanju.Ugovor sklopljen uporaom sile prema ugovornoj strani ni+tetan je.

    Ne,o$"nos!= nedop"#!enos!= neodreenos! i.i neodredivos! )inid/e:'ad je inida nemogu#a" nedopu+tena" neodreena ili neodrediva" ugovor je ni+tetan.

    a Ne'og,;no$t = razlog nevaljanosti pravnog posla ako je inida ila ojektivno nemogu#a u vrijeme sklapanja pravnogposla. 4r. ako se netko obvee da e za ! tjedna iskopat >""m tunela. od mogunou 5inidbe razumijeva sepozitivna ili negativna radnja koja mora biti objektivno mogua. $no to je ob'ektivno nemog)Fene moe uope biti sadraj obveze jer to nitko ne moe izvriti. $bveza s objektivno nemoguom

    5inidbom pravno je nev.'ana, zapravo obveza nije ni nastala.pr. sluaj kad se netko obvee da e za !dana izgraditi podzemnu eljeznicu u E.O0veza ne na$ta)e a%o )e "ini&0a , tren,t%, $%#apan)a po$#a 0i#a o0)e%tivno ne'og,;aB to )e tzv. Prvo0itnane'og,;no$t "ini&0e.3to ako je prvobitna nemogu#nost naknadno otpalaFko je inidba naknadno postala mogua obveza se ne pretvara u valjanu