osnove prava skripta i i ii dio.doc

8/11/2019 OSNOVE PRAVA SKRIPTA I i II DIO.doc

1/33

1. OSNOVE PRAVA- KATALOG PITANJA 2014- I i II DIO

1. USTAVNI SUD I NJEGOVA NADLENOSTUstavni sud RH ini trinaest sudaca koje bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina iz reda istaknutipravnika, osobito sudaca, dravnih odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti.Ustavni sud RH! odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom! odluuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom! odluuje povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela, tijela

jedinica lokalne i podrune samouprave, te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su timodlukama povrije"ena ljudska prava i temeljne slobode! rjeava sukob nadlenosti izme"u tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti! odluuje o odgovornosti #redsjednika Republike.

2. VRSTE SUDOVA U RH

SUSTAV I VRSTE SUDOVA:

a) sudovi op !ad"#!os$i %&dov!i sudovi):

! op$inski sudovi

! upanijski sudovi! %rhovni sud Republike Hrvatske.

&p$inski sudovi rjeavaju u sporovima o osnovnim pravima i obvezama ovjeka, o pravima i obvezamRepublike Hrvatske, jedinica lokalne i podrune samouprave.&p$inski sudovi u parninom postupku uvijek sude u prvom stupnju i u sporovima

- izriu kazne i druge mjere poiniteljima kaznenih djela i prekraja utvr"enih zakonom i drugimpropisima'

- rjeavaju sporove o osobnim odnosima gra"ana, radne, imovinske i druge gra"anskopravnsporove (o uzdravanju, o ponitenju braka, o utvr"ivanju ili osporavanju oinstva ili materinstva)'

- rjeavaju ostavinske predmete'

- rjeavaju zemljino knjine predmete i vode zemljine knjige'- rjeavaju odluke stranih sudova- obavljaju poslove me"unarodne pravne pomo$i u postupcima iz svoje nadlenosti.

upa!i's(i sudovi:

- rjeavaju po albama na presude i odluke prvostupanjskih sudova'- provode istrani i javnobiljeniki disciplinski postupak zbog disciplinskih prijestupa i odluuju

tim prijestupima u prvom stupnju, kada je to zakonom odre"eno'- odluuju o albama protiv odluka u disciplinskim postupcima zbog neurednosti javnih biljenika '- provode izvrenje strane kaznene odluke.

) sp*i'a"i+i&a!i sudovi su:- prekrajni sudovi- trgovaki sudovi- %isoki prekrajni sud Republike Hrvatske- %isoki trgovaki sud RH- Upravni sud RH.

Osnove prava I i II dio str


2/33

T&,ova-(i sudovi u RH

*rgovaki sudovi, izme"u ostalog, rjeavaju osobito

! u sporove to proizlaze iz trgovakih ugovora i u sporovima za naknadu tete koja proizlazi iz tih ugovorizme"u osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost'

! sporove u povodu osnivanja, rada i prestanka rada trgovakih drutava kao i o raspolaganju lanstvomlanskim pravima u trgovakom drutvu'

! sporove izme"u lanova trgovakog drutava me"usobno te izme"u lanova drutva i drutva koji se tiupravljanja drutvom i vo"enja poslova drutva, kao i prava i obveza lanova drutva koji proizlaze iz njihovpoloaja u drutvu, sporova izme"u predsjednika i lanova uprave ili nadzornog odbora drutva i drutva njihovih lanova koji nastanu u svezi s njihovim radom u drutvo ili za drutvo'

- sporove o odgovornosti lana trgovakog drutva, lana uprave ili nadzornog odbora trgovakog drutvza obveze trgovakog drutva'

- sporove koji se odnose na zatitu i uporabu industrijskog vlasnitva, autorskog prava i srodnih pravadrugih prava intelektualnog vlasnitva, na zatitu i uporabu izuma i tehnikih unapre"enja te tvrtke, akposebnim zakonom nije drugaije odre"eno

- sporove u povodu dijela nelojalne trine utakmice, monopolistikih sporazuma i naruavanjravnopravnosti na jedinstvenom tritu Republike Hrvatske.

Viso(i $&,ova-(i sud Rpu"i( H&va$s( u pa&!i-!o pos$up(u:

- sudi u prvom stupnju u sluajevima predvi"enim zakonom- odluuje o albama protiv odluka trgovakih sudova donesenim u prvom stupnju

odluuje o sukobu mjesne nadlenosti izme"u trgovakih sudova

/. 0TO OUHVAA GRA3ANS4O 5RAVO6+ra"ansko (imovinsko) pravo obuhva$a

. &p$i dio gra"anskog prava navodi naela, pojmove i ustanove, sve ono to je zajedniko svim ostalimpodrujima gra"anskog prava.-. tvarno pravo koje regulira pravne odnose me"u subjektima prava s obzirom na stvari. .&vdje su najvanijpravne ustanove vlasnitva, posjeda, slunosti, itd./. &bvezno pravo, koje regulira obveznopravno odnose me"u subjektima prava kao to su odnos vjerovnikdunik, razni oblici pravnih potraivanja, ispunjenja obveza, inidbi iz tih odnosa, rokovi itd.#ravo drutava i gra"ansko pravo su povezani injenicom da se na trgovaka drutva osim prava drutavprimjenjuju i pravila gra"anskog prava.tvarno pravo $e biti mjerodavno za unoenje stvari u drutvo, tj.jesu li vlasnitvo ili samo pravo koritenjstvari, je li stvar optere$ena zalonim pravom, itd.0asljedno pravo, koje regulira odnose glede ostavitelja, nasljednika i odnosnog naslje"a. *u je rije o pravnim

institutima oporuke, oblika oporuke, prihva$anja i odbijanja nasljedstva, tzv. nasljednog reda, zakonskonaslje"ivanja itd.#ravo drutava i nasljedno pravo su u me"usobnoj vezi. #ostavlja se pitanje na koji nain utjee smrt landrutva na prestanak drutva, kakav je poloaj nasljednika, mogu li se udjeli naslje"ivati, mogu li nasljedniclana drutva odgovarati za obveze i uz koje uvjete.



3/33

7. NA8ELO TRODIOE VLASTI#rema Ustavu RH, vlast je u Republici Hrvatskoj ustrojena na naelu trodiobe vlasti, na zakonodavnu, izvrnusudbenu vlast.

. 1akonodavna vlast

- Hrvatski sabor-. 2zvrna vlast

- %lada Republike Hrvatske- 3ravna uprava

/. #redsjednik Republike Hrvatske4. udbena vlast

- %rhovni sud RH- 3%- 3ravno odvjetnitvo- Ustavni sud RH

5. 6okalna i podruna (regionalna) tijela uprave i samouprave

9. OSNOVNE NA8AJ4E SAORA RH

H&va$s(i sao&je predstavniko tijelo gra"ana i nositelj zakonodavne vlasti u RH.Hrvatski sabor je jednodomno zakonodavno tijelo s najmanje 77, a najvie 87 zastupnika (sadanji saziv im5/ zastupnika)1astupnici se biraju na temelju op$eg i jednakog birakog prava na neposrednim izborima tajnim glasovanjemna razdoblje od etiri godine.#rema Ustavu RH, abor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja5. sijenja 9 5. srpnja

5. rujna 9 5.prosinca2zvan razdoblja redovnog zasjedanja abor moe zasjedati i izvanredno na zahtjev #redsjednika Republike%lade ili ve$ine zastupnika.

as$up!i*i s u H&va$s(i sao& i&a'u !a -$i&i ,odi!.1astupnici imaju imunitet (radi osiguranja neovisnog djelovanja).1astupnici imaju sljede$e prava i dunosti

- sudjelovati na sjednicama abora i na njima raspravljati i glasovati'- podnositi prijedloge i postavljati pitanja'- postavljati pitanja predsjedniku %lade i lanovima %lade'- sudjelovati na sjednicama radnih tijela'- prihvatiti izbor koji im svojim odlukama odredi abor'- pravo na stalnu novanu naknadu te na naknadu odre"enih materijalnih trokova.

1astupniku miruje zastupniki mandat dok obnaa dunost za koju je zakonom odre"eno da je nespojiva szastupnikom duno$u (inkompatibilnost).

1astupniku prestaje mandat

- ako podnese ostavku'- ako mu je oduzeta poslovna sposobnost'- ako je pravomo$no osu"en na kaznu zatvora u trajanju duem od 8 mjeseci'- smr$u.



4/33

Na(o! oda!i; i+o&a +a +as$up!i( u H&va$s(o sao&u i p&o,"a


5/33

- preporuke- zakljuke- poslovnik o svom radu- daje vjerodostojna tumaenja zakona.-

5&avo p&d"a,a$i +a(o! ia sva(i +as$up!i(> ("uovi +as$up!i(a i &ad!a $i'"a H&va$s(o, sao&a $ %ladRH. #ostupak donoenja zakona pokre$e se dostavom prijedloga zakona predsjedniku abora.

- ukladno zakonskoj proceduri predloeni tekst novog zakona prolazi na sjednicama sabora sljede$e faze-

- . #rvo itanje

- -. 3rugo itanje- /.*re$e itanje ;- 4. Hitni postupak- 5.


6/33

%lada donosi odluke na sjednicama. jednice su javne, ali %lada moe odluiti da o pojedinim pitanjimraspravlja i odluuje bez prisustva javnosti (medija).

%lada odluuje natpolovinom ve$inom glasova svih lanova %lade. %lada odluuje dvotre$inskom ve$inom svlanova %lade kad nadlenim tijelima predlae

- promjenu Ustava RH- udruivanje ili razdruivanje s drugim dravama! promjenu granica RH! rasputanje Hrvatskoga sabora- raspisivanje dravnog referenduma- djelovanje oruanih snaga RH van njenih granica.-

A($i V"ad su u&d> pos"ov!i(> od"u(> +a("'u-*i i &'


7/33

1a vrijeme trajanja ratnog stanja predsjednik Republike moe donositi uredbe sa zakonskom snagom.

U suradnji s %ladom RH predsjednik Republike sudjeluje u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi (%ije$e znacionalnu sigurnost). 2menuje elnike sigurnosno!obavijetajnih slubi.

#redsjednik Republike, na prijedlog %lade, a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnikparlamentarnih stranaka moe raspustiti Hrvatski sabor ako na zahtjev %lade da se izglasa povjerenje, Hrvatsksabor %ladi izglasa nepovjerenje ili ako se u roku od -7 dana od dana predlaganja ne donese dravnproraun.

#redsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti.#redsjednik Republike moe povjeriti predsjedniku Hrvatskog sabora da ga zamjenjuje u sluaju kra$sprijeenosti uslijed odsutnosti, bolesti ili koritenja godinjeg odmora.

#redsjednik Republike podnosi ostavku predsjedniku Ustavnog suda. #redsjednik Hrvatskog sabora po siUstava preuzima dunost privremenog predsjednika (ostavka, smrt). 2zbori za novog predsjednika Republikmoraju se odrati u roku od 87 dana od dana preuzimanja dunosti privremenog predsjednika Republike. Urepredsjednika Republike smjeten je u kompleksu #redsjednikih dvora u 1agrebu, na #antovaku.

B. LO4ALNA I 5ODRU8NA %REGIONALNA) SACOU5RAVA

Ustav Republike Hrvatske jami hrvatskim gra"anima pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu. *pravo obuhva$a

- samostalnost u obavljanju lokalnih poslova- vlastite prihode- slobodno raspolaganje prihodima- samostalno ure"ivanje unutarnjeg ustrojstva- neposredan izbor lanova predstavnikih tijela.

#ravo na lokalnu i podrunu samoupravu ostvaruje se putem lokalnih i podrunih regionalnih tijela koja ssastavljena od lanova izabranih na slobodnim i tajnim izborima.

Jdi!i* "o(a"! saoup&av su opi! i ,&adovi.

@edinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebgra"ana, a osobito poslove koji se odnose na ure"enje naselja i stanovanja, prostorno i urbanistiko planiranjekomunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zatitu, odgoj i obrazovanje, kulturusport, zatitu potroaa, zatitu i unapre"enje zdravog okolia itd.

*eritorij Republike Hrvatske administrativno je podijeljen na -A gradova i 4-B op$ina.

&p$ina i grad pravne su osobe. 2maju svoj statut koji donosi njihovo predstavniko tijelo.

&p$insko vije$e u op$inama, odnosno gradsko vije$e u gradovima, predstavniko je tijelo gra"ana. 2zvrno j

tijelo u op$ini op$inski naelnik. 2zvrno je tijelo u gradu gradonaelnik.

Jdi!i* pod&u-! %&,io!a"!) saoup&av su #upa!i'.

Cijelo je podruje Republike Hrvatske podijeljeno na dvadeset upanija i +rad 1agreb.

Dupanije obavljaju poslove od regionalnog znaenja, a osobito poslove koji se odnose na

- kolstvo (obrazovanje)- zdravstvo- prostorno i urbanistiko planiranje- gospodarski razvoj



8/33

- promet i prometnu infrastrukturu- odravanje javnih cesta- planiranje i razvoj mree obrazovnih, socijalnih i kulturnih ustanova- izdavanje gra"evinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju.

Dupanijska skuptina predstavniko je tijelo gra"ana. Dupan je izvrno tijelo upanije.

. 5RAVNA S5OSONOST II84IH I 5RAVNIH OSOAvaka fizika osoba pravnu sposobnost stjee ro"enjem , a gubi je smr$u, odnosno proglaenjem nestaosobe umrlom. #ravnu je sposobnost nemogu$e ograniiti i oduzeti jer je svaki ivi ovjek (fizika osobasposoban biti nositeljem prava i obveza.

#ravna osoba stjee pravnu sposobnost danom svojeg nastanka koji se utvr"uje posebnim propisima. *aktrgovaka drutva (npr. d.o.o., d.d., k.d., j.t.d.) poslovnu sposobnost stjeu upisom u sudski registar, a razndruge tvorevine npr. udruge, ustanove i sl., tako"er, poslovnu sposobnost stjeu upisom u odgovaraju$i regista

&sim navedenog, da bi pravna osoba mogla sudjelovati u pravnom prometu kao nositelj prava i obvezaneophodno je da tim pravima i obvezama moe slobodno raspolagati i proizvoditi pravne uinke, dakle, da imaposlovnu sposobnost. #ravna osoba poslovnu sposobnost stjee u istom trenutku kad i pravnu sposobnosdanom svojeg nastanka. #oslovna sposobnost pravne osobe ne moe se ograniiti kao kod fizike osobe.

#ravnu i poslovnu sposobnost pravna osoba gubi brisanjem iz sudskog registra.. #ravna osoba moe prestatodlukom lanova, ostvarenjem cilja zbog kojeg je osnovana, temeljem propisa ili odlukom dravne vlasti.

1=. 5OSLOVNA S5OSONOST II84IH I 5RAVNIH OSOA#oslovnu sposobnost fizika osoba stjee punoljetno$u. 1a razliku od pravne sposobnosti, poslovna ssposobnost moe ograniiti.

#olaze$i od definicije poslovne sposobnosti i njezine funkcije koja je usmjerena na stvaranje pravnih uinakvlastitim oitovanjem volje, razumljivo je postavljanje odre"enih ogranienja u odnosu na poslovnu sposobnosnpr. djece, duevno bolesnih osoba i sl.

#ravna osoba poslovnu sposobnost stjee u istom trenutku kad i pravnu sposobnost, danom svojeg nastanka#oslovna sposobnost pravne osobe ne moe se ograniiti kao kod fizike osobe.

#ravnu i poslovnu sposobnost pravna osoba gubi brisanjem iz sudskog registra.. #ravna osoba moe prestatodlukom lanova, ostvarenjem cilja zbog kojeg je osnovana, temeljem propisa ili odlukom dravne vlasti

11. STVARNO 5RAVOF5OJAC I VRSTE

S$va&!o p&avoje ukupnost pravnih pravila kojima se ure"uju odnosi me"u ljudima koji nastaju s obzirom nstvari.

%rste i broj stvarnih prava odre"eni su 1akonom o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima.

3ijelimo ih na sljede$i nain

! pravo vlasnitva! prava slunosti! prava iz stvarnoga tereta! prava gra"enja! zalono pravo

tvari su tjelesni dijelovi prirode, razliiti od ljudi, koji slue ljudima za uporabu.

:oemo ih podijeliti na pokretnine i nekretnine.



9/33

#okretnine su stvari koje se mogu premjestiti s jednoga mjesta na drugo, a da im se ne povrijedi bit (supstanca

0ekretnine su stvari koje se ne mogu premjestiti s jednoga mjesta na drugo, a da im se ne povrijedi b(supstanca). *o su estice zemljine povrine, zajedno sa svime to je sa zemljitem trajno spojeno na povrini ispod nje.

12. 5OSJEDF 5OJAC>STJEANJE>5RESTANA4 I A0TITA

#osjed je faktina vlast glede neke svari. *o je odnos izme"u ovjeka i stvari (dranje stvari) koji predstavljfaktino stanje, a zakon tom odnosu prua pravnu zatitu.#osjednik je osoba koja ima faktinu vlast glede neke stvari.

S o+i&o !a (a(vou pos'd o# i$i:

F zakonit, ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed steeno pravnim poslom odlukom dravnih tijela),

! istinit, ako nije pribavljen silom, potajno ili prijevarom, zlouporabom povjerenja. vaki istinit posjed je i miraposjed, a neistinit posjed postaje miran nakon to proteknu rokovi za posjedovnu zatitu,

! poten, ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razlog

posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (ali potenje prestaje im posjednik sazna da mu pravo na taposjed ne pripada).

#osjed se smatra potenim, osim ako se dokae suprotno.

1akonit, istinit i poten posjed naziva se kvalificiranim posjedom.

#osjed je steen kad stjecatelj uspostavi svoju faktinu vlast glede stvari.

tjecanje moe biti izvorno, jednostranim inom kojim se uspostavlja faktina vlast nad stvari ili izvedenstjecanje, kad je stjecatelju prenesena faktina vlast nad stvari (predaja stvari).

#osjed traje dok traje posjednikova faktina vlast na stvari, ali on ne prestaje, niti se prekida, ako je smetnja iproputanje izvravanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno.

5os'd p&s$a':

! propa$u stvari! gubitkom stvari bez izgleda da se ponovno na"e

! kad posjednik svojom voljom napusti stvar.

a


10/33

a) ako je to nuno jer bi sudska pomo$ stigla prekasnob) ako je opasnost neposrednac) ako se za zatitu ne primjeni sila ve$e jakosti nego li je primjerena okolnostima.

Suds(a +a


11/33

U svim navedenim sluajevima pravo vlasnitva stjee se ispunjenjem zakonom odre"enih pretpostavki.

S o+i&o !a s$'*a$"'a> !a-i! s$'*a!'a o#o podi'"i$i !a:

1.) I+vo&!o s$'*a!' s$'*a$"' svo' p&avo v"as!i. glavne knjige-. zbirke isprave

Osnove prava I i II dio str.1


12/33

/. zbirke katastarkih planova4. pomo$nih popisa.

+lavna se knjiga sastoji od zemljinoknjinih uloaka. 1emljinoknjini uloak je dio glavne knjige koji se odnosna jedno zemljino knjino tijelo.

U +"'i

. zemljinoknjino tijelo i promjene na njemu-. stvarna i druga knjina prava glede zemljinoknjinoga tijela i promjene tih prava.

"'i

! uknjiba ! predbiljeba ! zabiljeba.

Uknjiba (bezuvjetan, konaan upis) je upis kojim se knjina prava stjeu, prenose, ograniuju ili prestaju beposebnoga naknadnog opravdanja.

#redbiljeba (uvjetan upis) je upis kojim se knjina prava stjeu, prenose, ograniuju ili prestaju samo pouvjetom naknadnoga opravdanja i u opsegu u kojemu naknadno budu opravdana.

1abiljeba je upis kojim se ine vidljivim odre"eni podatci mjerodavni za raspolaganje knjinim pravom.

19. 4ATASTARF 5OJAC I IS5RAVE 4OJE IDAJE

Fatastar nekretnina evidencija je o esticama zemljine povrine, zgradama i drugim gra"evinama koje trajnlee na zemljinoj povrini ili ispod nje, te o posebnim pravnim reimima na zemljinoj povrini.

*o je javni registar u kojem se evidentiraju nekretnine prema njihovim karakteristikama i time pojedinanopisuju.Fatastarsku evidenciju vode podruni uredi 3ravne geodetske uprave, a za +rad 1agreb, +radski ured z

katastar i geodetske poslove.Fatastarski su podatci javni i svatko ima pravo uvida u njih.iii

#odatci katastra nekretnina temelj su za zemljine knjige koje vode zemljinoknjini sudovi.

Isp&av u (o'ia su sada!i poda$*i dav! i+'& i (a$as$&a !(&$!i!a su:

! izvod ili prijepis posjedovnog lista! kopija katastarskoga plana! potvrde.

ve navedene isprave imaju snagu javne isprave.



13/33

2zvod iz posjedovnog lista ili prijepis posjedovnog lista sadri podatke o korisnicima katastarskih estica podatke o katastarskim esticama broj, adresa, nain uporabe, povrina).

Fopija katastarskog plana sadri precrtanu katastarsku esticu tako da su joj vidljive granice, zgrade koje su nanjoj izgra"ene i broj estice.

Fatastarski uredi na zahtjev gra"ana izdaju potvrde o odre"enim injenicama na temelju podataka o kojimvode evidenciju.

1@. OVRHAF5OJAC> OVR0NE I VJERODOSTOJNE IS5RAVE&vrni postupak je postupak po kojemu sudovi i javni biljenici provode prisilno ostvarenje trabina na temeljovrnih i vjerodostojnih isprava. Reguliran je &vrnim zakonom.Ov&

&vrha se odre"uje samo na temelju ovrne ili vjerodostojne isprave, te ih je stoga bitno tono odrediti.

Ov&

! ovrna sudska odluka i ovrna sudska nagodba! ovrna odluka arbitranog suda! ovrna odluka donesena u upravnom postupku i ovrna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako

glase na ispunjenje novane obveze, ako zakonom nije drukije

odre"eno! ovrna javnobiljenika isprava! druga isprava koja je zakonom odre"ena kao ovrnaisprava.

udske odluke su presuda, rjeenje, platni nalog, te druge odluke donesene u postupku pred sudom i izbranimsudom, a sudskom nagodbom smatra se nagodba sklopljena u postupku pred tim sudovima.

&dluke donesene u upravnom postupku su rjeenje i zakljuak koji su donijela tijela dravne uprave pravna osoba s javnim ovlastima.

V'&odos$o'!a isp&ava

%jerodostojne isprave su

! raun, (raunom se smatra i obraun kamata) ! mjenica ! ek s protestom i povratnim raunima kad je to potrebno

za zasnivanje trabine! javna isprava

! izvadak iz poslovnih knjiga! po zakonu ovjerovljena privatna isprava! isprava koja se po posebnim propisima smatra javnomispravom.

%jerodostojna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznaeni vjerovnik i dunik te predmet, vrsta, opseg vrijeme ispunjenja obveze.Fad se iz vjerodostojne isprave ne vidi je li i kad je trabina dospjela, ovrha $e se odrediti ako ovrhovoditelj prijedlogu za ovrhu navede datum dospjelosti trabine.

1. OVRHA NA TECELJU VJERODOSTOJNE IS5RAVE

#okre$e se podnoenjem prijedloga za ovrhu javnom biljeniku .1a odre"ivanje ovrhe nadlean je javni biljenije sjedite je u mjestu prebivalita,odnosno sjedita ovrenika.

5&i'd"o, +a ov&;u o&a sadava$i:



14/33

zahtjev za ovrhu u kojemu $e biti naznaena vjerodostojnost isprava na temelju koje se trai ovrha ovrhovoditelja i ovrenika te njihove osobne identifikacijske brojeve, tradbina ije se ostvarenje trai,sredstvkojim ovrhu treba provesti,po potrebi predmet u odnosu na koji ga treba provesti,druge podatke koji su potrebnza provedbu ovrhe&sim toga prijedlog za ovrhu na temelju vejrodostojne isprave mora sadravati i zahtjev da se naloi ovrenikda u roku od osam dana a u mjeninim i ekovnim sporovima u roku od tri dana od dostave rjeenja namirtradbinu s odmjerenim trokovima. Uz prijedlog za ovrhu ovrhovoditelj je duan priloiti vjerodostojni ispravu izvorniku ili ovjerovoljenom prijepisu.&vrhovoditelj moe u prijedlogu predloiti da se ovrha odredi na jednom ili vie predmeta ili da se ovrha odredop$enito na imovinu ovrenika bez navo"enja sredstava i predmeta ovrhe.


15/33

! nedostojan je za naslje"ivanje.1akonski nasljednici su osobe povezane s ostaviteljem najbliim krvnim srodstvom, branom, izvanbranomvezom i posvojenjem.

a(o!s(i !as"'d!i &dovi

1akonski nasljedni redovi odre"eni su 1akonom o naslje"ivanju. ?roj nasljednih redova je neogranien, no praksi $e izuzetno rijetko do$i do naslje"ivanja nasljednika 4. nasljednog reda.

1akonski nasljednici raspore"eni su u zakonske nasljedne redove

5&vi !as"'d!i &d

! brani ili izvanbrani drug! ostaviteljevi potomci djeca, posvojenici.

&ni ostavinu dijele na jednake dijelove.

D&u,i !as"'d!i &d

Fbrani ili izvanbrani drug (ako ne naslje"uje u prvom nasljednom redu, tj. kad ostavitelj ne ostavi potomke

G- dijela ostavine.! ostaviteljevi roditelji G- dijela ostavine (ako su oba roditelja umrla prije ostavitelja, brani drug naslje"uje cijelostavinu)

T&i !as"'d!i &d

9 ostaviteljevi djedovi i bakeG- ostaviteljevi djed i baka s oeve straneG- ostaviteljevi djed i baka s majine strane(kada ostavitelj nije ostavio potomke, branog druga ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka)

8$v&$i !as"'d!i &d

9 ostaviteljevi pradjedovi i prabake

U nasljednom pravu izjednaena su brana, izvanbrana i posvojena djeca, te brani i izvanbrani drug (ako jizvanbrana zajednica trajala minimalno tri godine ili kra$e ako je u njoj ro"eno zajedniko dijete i prestaltrenutkom ostaviteljeve smrti).

0asljednici blieg nasljednog reda iskljuuju nasljednike daljnjeg nasljednog reda.

21. O5ORU8NO NASLJE3IVANJEF 5OJAC I OLII O5ORU4E

Opo&u-!o !as"'?iva!'

&stavitelj moe za sluaj svoje smrti, oporukom odrediti krug osoba koje $e ga naslijediti (to mogu biti i njegovzakonski nasljednici), pri emudolazi do oporunog naslje"ivanja.

Opo&u(a

&poruka je razradba posljednje volje kojom oporuitelj raspolae svojom imovinom za sluaj svoje smrti.

1



16/33

&poruka je strogo osobni akt. 0e postoji mogu$nost da oporuitelj pri sastavljanju oporuke bude zastupan pzastupniku ili punomo$niku. 2zriito je formalan pravni posao, to znai da moe biti sastavljena samo zakonom odre"enoj formi.

Va"'a!os$ opo&u(

&poruka je valjana

! ako ju je sastavila fizika osoba koja je navrila 8 godina ivota i sposobna je za rasu"ivanje! ako je sastavljena u zakonom odre"enom obliku! ako ne postoje mane volje oporuiteljeve volje (prijetnja ili sila, oporuitej je bio natjeran na sastavljanjoporuke, prijevara, zabluda, oporuitelj je bio u zabludi o injenicama koje su utjecale na sastavljanje oporuke

O"i*i opo&u(

Rdov!a opo&u(a ' o!a (o'o s o# opo&u-i$i u sva(o' p&i"i*i. Rdov!a opo&u(a o# i$i:a) vlastoruna (holografska) oporukab) pisana oporuka pred svjedocima (alografska)c) javna oporukad) me"unarodna oporuka.

I+va!&d!a opo&u(aje ona kojom se oporuuje u izvanrednim okolnostima (ratno stanje, elementarnanepogoda)

e) usmena oporuka.

a(o! o !as"'?iva!'u di'"i opo&u( p&a o"i(u !a:

. privatne oporuke 9 sastavljene bez sudjelovanja javnih tijela (vlastoruna oporuka i pisana oporukpred svjedocima, usmena oporuka)

-. javne oporuke 9 sastavljene uz sudjelovanje javnih tijela.

22. O5OIV O5ORU4E

Opo+iv opo&u(

&poruitelj moe u svako doba opozvati oporuku, u cijelosti ili djelomino.

&poziv moe biti izriit, tako da oporuitelj sastavi formalni opoziv, ili preutan, sastavljanjem nove oporuke kojje sadrajno drugaija od prethodne, a oporuku moe opozvati i na nain da je unititi.

%rijedi uvijek posljednja oporuka (pod uvjetom da je formalno valjana), ali ako prijanja nije izriito opozvanavrijediti $e one njene odredbe koje nisu u suprotnosti s kasnijom oporukom.

2/. NUNO NASLJE3IVANJE

1akonom o naslje"ivanju predvi"ena je sloboda oporunog raspolaganja, pa ostavitelj moe svojom ostavinomslobodno raspolagati, no ipak uz odre"ena ogranienja. *a ogranienja odnose se na nuno nasljedno pravo.


17/33

#rvu skupinu nunih nasljednika ine ostaviteljevi potomci, njegovi posvojenici i njihovi potomci, te ostaviteljebrani drug, pod uvjetom da su po zakonskom redu naslje"ivanja pozvani na nasljedstvo.

0jihov nuni dio iznosi G- dijela koja bi svakom od njih pripala po zakonskom redu naslje"ivanja.

3rugu skupinu nunih nasljednika ine ostaviteljevi ro"itelji, posvojitelji i ostali pretci. &ni spadaju u krug nuninasljednika samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nunih sredstava za ivot, te ako su po zakonskomredu pozvani na nasljedstvo. 3a bi ova kategorija nasljednika postala nunim nasljednicima, moraju istodobnbiti ostvarene sve navedene pretpostavke.

0jihov nuni dio iznosi G/ njihovog zakonskog dijela.

27. OSTAVINS4I 5OSTU5A4

&stavinski postupak pokre$e se po slubenoj dunosti dostavom smrtovnice od strane matinog urednadlenom op$inskom sudu prema mjestu prebivalita ostavitelja.

0akon toga, sud rjeenjem povjerava javnom biljeniku provo"enje ostavinskog postupka.

@avni biljenik kao povjerenik suda ovlaten je poduzimati sve radnje u postupku i donositi odluke. U praksi $javni biljenik, prema podatcima iz smrtovnice, pozvati stranke na ostavinsko roite na kojem $e se utvrditi tksu ostaviteljevi nasljednici te koja imovina ulazi u sastav ostavinske imovine, nakon ega $e javni biljendonijeti rjeenje o naslje"ivanju.

&stavinski postupak je izvanparnini postupak, u pravilu je nesporan, to znai da $e u praksi javni biljeniprovesti postupak i donijeti rjeenje o naslje"ivanju. U sluaju da tijekom postupka izme"u nasljednika postansporne odre"ene injenice (npr. valjanost oporuke, veliina nasljednog dijela) javni biljenik $e spis vratinadlenom sudu radi upu$ivanja stranaka u parnicu.

29. OLII 5RAVNE 5OCOI 4OJU 5RUAJU ODVJETNII

&dvjetnitvo je neovisna i samostalna sluba koja osigurava pruanje pravne pomo$i fizikim i pravnimosobama u ostvarivanju i zatiti njihovih prava i pravnih interesa.iv

&dvjetnici smiju pruati sve oblike pravne pomo$i, a osobito

! davati pravne savjete

! sastavljati isprave (ugovore, oporuke, izjave i dr.)

! sastavljati tube, albe, prijedloge, zahtjeve, molbe, izvanredne pravne lijekove i druge podneske

! zastupati stranke. v

#ravnu pomo$ u Republici Hrvatskoj ovlateni su pruati samo odvjetnici, izuzev profesora i docenata pravnihpredmeta na sveuilitima u Republici Hrvatskoj koji smiju za nagradu davati pravne savjete i miljenja, ali ne druge oblike pravne pomo$i (sastavljanje ugovora, oporuka, izjava, tubi, albi, prijedloga, zahtjeva, molbiizvanrednih pravnih lijekova i drugih podnesaka).

#ruanje pravne pomo$i od strane drugih osoba koje na to nisu ovlatene, predstavlja neovlateno pruanjepravne pomo$i (nadripisarstvo).

1a tetu koju bi odvjetnik mogao poiniti tre$ima obavljanjem svoje djelatnosti, duan je osigurati se ododgovornosti, u kojem $e sluaju nastala teta biti podmirena iz tog obveznog osiguranja.



18/33

&dvjetnik je duan pruiti pravnu pomo$ svakoj stranci koja mu se obrati, a moe je uskratiti samo zbogzakonom propisanih razloga i to

! ako je on ili koji drugi odvjetnik koji je radio ili radi u istom uredu u istoj stvari ili stvari koja je s njomepravno povezana zastupao protivnu stranku ili obje stranke, dao im pravni savjet ili od njih primio uputu'

! ako je u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana radio kao odvjetniki vjebenik kododvjetnika koji je zastupao protivnu stranku'

! ako je u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana radio kao sudac, dravni odvjetnik ili kaoslubena osoba u upravnom ili drugom postupku'

! ako je odvjetnik ovlaten za pruanje specijalizirane pravne pomo$i, a zatraena pravna pomo$ nespada u podruje njegove specijalizacije,

! u drugim sluajevima predvi"enim zakonom, tatutom Hrvatske odvjetnike komore i Fodeksomodvjetnike etike.

1a svoj rad odvjetnici imaju pravo na nagradu i naknadu trokova prema tarifi koju utvr"uje Hrvatska

odvjetnika komora uz suglasnost ministra pravosu"a.vi

&dvjetnicima je u imovinskopravnim stvarimadoputeno ugovarati nagradu razmjerno uspjehu u postupku. *akav ugovor o pruaju pravne pomo$i mora bitzakljuen u pisanom obliku.

Hrvatska je odvjetnika komora duna osigurati besplatno pruanje pravne pomo$i socijalno ugroenosobama i rtvama 3omovinskog rata u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u vezi njihovim poloajem.

Uvjeti, korisnici i nain ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomo$ u Republici Hrvatskoj regulirani sposebnim zakonom.vii

2@. JAVNI ILJENIIF5OJAC I 5OSLOVI 4OJE OAVLJAJU

@avno biljenitvo je javna sluba koju kao samostalnu i neovisnu djelatnost obavljaju javni biljenici. U hrvatskje pravni sustav javnobiljenika sluba uvedena ponovno BB/. godine.viii

0ain rada, ustrojstvo i djelokrug javnobiljenike slube, te uvjeti za imenovanje i prestanak javnobiljenikslube, propisani su 1akonom o javnom biljenitvu.i

@avnobiljenika mjesta, njihovo slubeno sjedite i podruje, odre"uje :inistarstvo pravosu"a, vode$i pri tomrauna da na podruju svakog zakonom odre"enog suda bude najmanje jedan javni biljenik. ?ro

javnobiljenikih mjesta je ogranien, to znai da je njihov broj tono odre"en, a utvr"uje ga :inistarstvpravosu"a na temelju zakonom odre"enih kriterija kao to su broj registriranih pravnih osoba, potreba z

javnobiljenikim uslugama, razvijenost gospodarskog i pravnog prometa, povjereni poslovi (ostavine) i ovrhe

te drugih zakonom propisanih kriterija.

Jav!oi"'#!i-(a s"u#a ou;vaa:

! slubeno sastavljanje i izdavanje javnih isprava o pravnim poslovima, izjavama i injenicama na kojimse utemeljuju prava ! slubeno ovjeravanje privatnih isprava ! primanje na uvanje isprava, novca i predmeta od vrijednosti radi predaje drugim osobama ili nadlenimtijelima ! obavljanje, po nalogu sudova ili drugih javnih tijela, postupaka odre"enih zakonom.



19/33

U okviru djelokruga svoje slube, javni biljenici obavljaju sve poslove u vezi sastavljanja akata potrebnih zaosnivanje trgovakih drutava i njihove statusne promjene. *ako"er obavljaju i poslove koji su im povjerenzakonom. *ako su javni biljenici ovlateni donositi rjeenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave, a prema1akonu o naslje"ivanju ovlateni su provoditi ostavinske postupke i donositi rjeenja o naslje"ivanju.

Jav!i i"'#!i(

@avni biljenik (notar) diplomirani je pravnik s poloenim pravosudnim i javnobiljeniim ispitom i potrebnimiskustvom, osoba je od javnog povjerenja, samostalan je i neovisan nositelj slube.

@avni biljenikje nepristrani povjerenik stranaka i u pravilu nije ovlaten zastupati stranke poput odvjetnikaosim u nespornim stvarima pred sudovima i drugim javnim tijelima ako su te stvari u neposrednoj vezi njegovom ispravom. 0jegova nepristranost znai da je povjerenik svih stranaka s ciljem pomo$i strankama ure"enju pravnih odnosa, a njegovo je djelovanje u interesu pravne sigurnosti s ciljem izbjegavanja skupihdugotrajnih sporova. ?ez opravdanih razloga biljenik ne smije odbiti poduzimanje slubenih radnji. U obavljanjposlova duan je uvati javnobiljeniku tajnu.

@avni biljenici na podruju Republike Hrvatske obvezatno se udruuju u Hrvatsku javnobiljeniku komoru.i

Rad javnih biljenika nadzire :inistarstvo pravosu"a i Hrvatska javnobiljenika komora.

2. OVJERA 5OT5ISA 4OD JAVNOG ILJENI4A

1a razliku od solemnizacije, kod ovjere (legalizacije) potpisa, javni biljenik ne ispituje ni sadraj ni formuprivatne isprave, nego samo potvr"uje da je stranka u njegovoj nazonosti svojeruno potpisala pismeno istavila svoj rukoznak, odnosno da je potpis koji se ve$ nalazi na pismenu, pred njim priznala kao svoj.

2B. JAVNOILJENI84I A4T I SOLECNIAIJA

Jav!oi"'#!i-(i a($isu isprave iji je sadraj strogo formalan, a nepotivanje odredaba o njihovom sadrajusastavu ima za posljedicu da takav akt nema snagu javne isprave.#ravni poslovi za iju je valjanost predvi"ena forma javnobiljenikog akta propisani su 1akonom o javnombiljenitvu.#ravni poslovi za koje nije propisana obvezna forma, odnosno privatne isprave o takvim pravnim poslovimmogu se potvrditi (solemnizirati) kod javnog biljenika.

So"!i+a*i'aje postupak potvrde privatne isprave u kojem $e javni biljenik ispitati da li isprava odgovarapropisanoj formi javnobiljenike isprave i propisanom sadraju javnobiljenikog akta, te objasniti strankamasmisao i posljedice pravnog posla koji sklapaju. *ako potvr"ena (solemnizirana) isprava ima snagu

javnobiljenikog akta.

2. ODVJETNI0TVO U RH

&dvjetniku djelatnost odvjetnik moe obavljati samostalno, u zajednikom odvjetnikom uredu ili uodvjetnikom drutvu. &dvjetnici u Republici Hrvatskoj obvezno se udruuju u Hrvatsku odvjetniku komoru.

&dvjetnici su svoju djelatnost duni obavljati savjesno, te u okviru pruanja pravne pomo$i poduzimati sve tomoe koristiti stranci koja ih je ovlastila. ve ono to je odvjetnik saznao u zastupanju stranke ili to mu jestranka povjerila, odvjetnik je duan uvati kao odvjetniku tajnu, a isto tako i druge osobe koje rade ili su radileu odvjetnikom uredu. U zastupanju stranke i poduzimanju pravnih radnji, odvjetnika moe zamijeniti drugodvjetnik ili odvjetniki vjebenik koji je zaposlen u njegovom uredu ili uredu koji ga zamjenjuje.



20/33

/=.TECELJNE OVEE I 5RAVA I RADNOG ODNOSA

#oslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao i za obavljeni posao isplatiti pla$u, a radnik jobvezan prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstama rada, osobno obavljati preuzeti posao.#oslodavac je duan radniku osigurati sigurne uvjete za rad i na nain koji ne ugrova zdravlje radnika .

1abranjena je izravna ili neizravna diskiminacija na podruju rada i radnih uvjeta, ukljuuju$i kriterije za odabiruvjete pri zapoljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, strunom osposobljavanju i usavravanjte prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima.

#oslodavac je duan zatititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadre"enihsuradnika i radnika s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju poslova ako je takvo postupanjneeljeno i u suprotnosti s posebnim zakonima.

/1. UGOVOR O RADU NA ODRE3ENO I NEODRE3ENO VRIJECE

U,ovo& o &adu !a od&?!o v&i'

Ugovor o radu moe se iznimno sklopiti na odre"eno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa iji je prestanaunaprijed utvr"en objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvrenjem odre"enog posla ili nastupanjemodre"enog doga"aja.

#oslodavac ne smije sklopiti jedan ili vie uzastopnih ugovora o radu na temelju kojih se radni odnos s istimradnikom zasniva za neprekinuto razdoblje due od tri godine( izuzetak kod zamjene privremeno nenazonoradnika).

#rekid kra$i od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine.

U,ovo& o &adu !a !od&?!o v&i'

Ugovor o radu sklapa se na neodre"eno vrijeme.

Ugovor o radu na neodre"eno vrijeme obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkae ili ne prestane na nekdrugi nain odre"en 1akonom.


21/33

! trajanju pla$enog godinjeg odmora na koji radnik ima pravo! otkaznim rokovima kojih se mora pridravati radnik, odnosno poslodavac! osnovnoj pla$i, dodacima na pla$u te razdobljima isplate primanja na koje radnik ima pravo! trajanju redovitog radnog dana ili tjedna./2. RADNO VRIJECE

Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem sspreman (raspoloiv) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljajili drugom mjestu koje odredi poslodavac.

1akonom je odre"eno puno radno vrijeme u maksimalnom trajanju od etredest sati tjedno, a nepunim radnivremenom se smatra svako radno vrijeme kra$e od punog radnog vremena.

U sluaju vie sile, izvanrednog pove$anja opsega poslova i u drugim slinim sluajevima prijeke potreberadnik na zahtjev posodavca mora raditi due od punog radnog vremena, ali najvie do I sati tjedno.#rekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati due od /- sata mjeseno niti due od I7 sati godinje.1abranjen je prekovremeni rad maloljetnih osoba.

0o$ni rad je rad radnika, neovisno o njegovom trajanju, koji se obavlja u vremenu izme"u -- sata uveer i 8 saujutro idu$eg dana, a u poljoprivredi izme"u -- sata uveer i 5 sati ujutro idu$eg dana.%ezano za dosadanje odredbe 1akona o radu kojim je bio reguliran no$ni rad ena u industriji 9 iste sizostavljene u novom 1akonu o radu, sukladno 3irektivi EU o ravnopravnosti mukaraca i ena.

//.ODCORI I DO5USTI

S$a!(a> d!v!i odo&> $'d!i odo&> ,odi

0a radnike na pomorskim ribarskim plovilima ne primjenjuju se odredbe 1akona o radnom vremenu, stanci te dnevnom i tjednom odmoru.

2sto tako na radnika koji je kao rukovode$e osoblje statutom, drutvenim ugovorom, izjavom o osnivanju drugim pravilima ovlaten voditi poslove poslodavca i koji samostalno donosi odluke o organizaciji radaposlovanja poslodavca, te na radnika lana obitelji poslodavca fizike osobe koji ivi u zajednikom ku$anstvu poslodavcem i koji u radnom odnosu obavlja odre"ene poslove za poslodavca, ne primjenju se odredb1akona o radnom vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom odmoru ako su s poslodavcem ugovorsamostalnost u njihovom odre"ivanju.

5"a!i i !p"a!i dopus$

*ijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobo"enje od obveze rada uz naknadu pla$e, za vanosobne potrebe, a osobito u svezi sa sklapanjem braka, porodom supruge, teom bolesti ili smr$u lana obiteljiu ukupnom trajanju od A radnih dana godinje.



22/33

Jlanom ue obitelji smatraju se suprunik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi suprunici, bra$a i sestrepastorad i posvojenici, djeca povjerena na uvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, posvojiteljosoba koju je radnik duan po zakonu uzdravati te osoba koja s radnikom ivi u izvanbranoj zajednici.

Radnik ima pravo na pla$eni dopust za vrijeme obrazovanja ili strunog osposobljavanja i usavraavanja.

#oslodavac moe radniku na njegov zahtjev odobriti nepla$eni dopust za vrijeme kojeg prava i obveze iz radnoodnosa miruju.

/7. REDOVITI OT4A UGOVORA O RADU

#oslodavac moe otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to imopravdani razlog u sluaju

) ako prestane potreba za obavljanjem odre"enog posla zbog gospodarskih, tehnikih ili organizacijskrazloga (poslovno uvjetovani otkaz)

-) ako radnik nije u mogu$nosti uredno izvravati svoje obveze iz radnog odnosa zbog odre"enih trajnosobina ili sposobnosti(osobno uvjetovani otkaz)

/) ako radnik kri obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponaanjem radnika)#oslovno i osobno uvjetovani otkaz doputen je samo ako poslodavac ne moe zaposliti radnika na nekimdrugim poslovima, odnosno ako poslodavac ne moe obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugimposlovima.

#oslodavac tako"er mora voditi rauna o trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdravanjkoje terete radnika

#oslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije 8 mjeseci na istim poslovimzaposliti drugog radnika.


23/33

Rok odre"en na mjesece, odnosno na godine istjee onog dana, mjeseca ili godine koji po svom broju odgovardanu kad je pismeno dostavljeno, odnosno danu u koji pada doga"aj od kojega se rauna trajanje roka.


24/33

Uputom o pravnom lijeku stranka se obavje$uje moe li protiv rjeenja izjaviti albu ili pokrenuti upravni spor,kojem tijelu, u kojem roku i na koji nain.

Ro( +a do!o


25/33

Upravni ugovor je nitetan i kad je nitetan dio toga ugovora, osim ako bi ugovor proizvodio pravne uinke i betog dijela.

0itetnost upravnog ugovora utvr"uje sud nadlean za upravne sporove na temelju tube stranke javnopravnog tijela.

0itetan upravni ugovor ne proizvodi pravne posljedice.

Ras(id up&av!o, u,ovo&a

Fad se javnopravno tijelo i stranka ne suglase o izmjeni ugovora ili ako javnopravno tijelo ili tre$e osobukljuene u upravni ugovor na takvu izmjenu ne pristanu, javnopravno tijelo moe jednostrano raskinuti upravnugovor.


26/33

Fad je postupak okonan nagodbom, svaka stranka snosi svoje trokove, osim ako nagodbom nije drukijodre"eno.

72. 5OGODOVANJE VJEROVNI4A %-".29= 4)

Fazneno djelo ini onaj tko znaju$i da je on ili osoba koju zastupa postala nesposobna za pla$anje, ispuni iosigura tradbinu vjerovniku koji nema pravo na ispunjenje ili osiguranje na takav nain ili vrijeme. Faznendjelo ini se na primer namirenjem vjerovnika mimo redosljeda naplate!isplatom duga ili na nain stavljanjkojeg vjerovnika u povoljniji poloaj glede naplate njegove tradbine,to je prouzroilo ote$enje najmanj

jednog od poinitiljevih vjerovnika.

7/. UTAJA 5OREA I DRUGIH DAVANJA

U$a'a po&+a i *a&i!a %-".29@ 4) Fazneno djelo ini onaj tko s ciljem da on ili druga osoba potpuno djelomino izmbjegne pla$anje poreza ili carine daje netone ili nepotpune podatke o dohocima,predmetima idrugim injenicama koje su od utjecaja na utvr"ivanje iznosa porezne i carinske obveze ili tko s istim ciljem sluaju obvezne prijave na prijavi prihod ,predmet ili druge injenice koje su od utjecaja na utvr"ivanje poreznecarinske obveze pa zbog toga do"e do smanjenaj ili neutvr"ivanja porezne ili carinske obveze u iznosu koprelazi -7 tis kuna.

77. 5RIJEVARA U GOS5ODARS4OC 5OSLOVANJU -".27 4

#oinitelj je onaj tko u gospodarskom poslovanju s ciljem da svojoj ili drugoj pravnoj osobi pribavi protupravnimovinsku korist dovede nekoga lanim prikazivanjem ili prikrivanjem injenica u zabludu ili ga odrava zabludi i time ga navede da na tetu svoje ili tu"e imovine neto uini ili ne uini.

79.S4LA5ANJE 0TETNOG UGOVORA

7@. 5OVREDA DUNOSTI 8UVANJA TAJNE I NETO8NO 5RI4AIVANJE ICOVINS4OGSTANJA

5ov&da du#!os$i -uva!'a $a'! -".@2 TD ovim lankom propisana je odgovornost lana uprave,izvrnodirektora,lana nadzornog,odnosno upravnog odbora ili likvidatora drutva,revizzora ili njeogovog pomo$nikradi otkrivanja proizvodne ili poslovne tajne drutva.Fod ovog kaznenog djela kazneni postupak provodi ssamo na prijedlog drutva.

N$o-!o p&i(a+iva!' iovi!s(o, s$a!'a -".@29 TD. &vo kazneno djelo ini lan uprave,odnosno izvrdirektor,lan nadzornog odnosno upravnog odobora ili likvidator koji u prikazima ili pregledima o imovinskomstanju u izlaganjima ili obavjetenjima koja daje u skuptini drutva netono prikae ili prikrije prilike drutvukljuujui i odnose s povezanim drutvima ili dade netone podatke ili netono prikae ili prikrije prilike drutvu razjanjenjima ili obavjetenjima koje daje revozorima drutva.

7. 5OVREDA DUNOSTI U SLU8AJU GUIT4A> 5READUENOSTI ILI NES5OSONOSTIA 5LAANJE -".@2@ TD

&vim lankom propisana je kaznena odgovornost lana uprave odnosno izvrnog direktora u sluaju nsazivanja skuptine drutva i ne izvje$ivanja da u drutvu postoje gubici u visini polovine temeljnog kapitadrutva.. 2sto tako propisuje se odgovornost lana uprave drutva za propust to nije u roku od - dana podnioprijedlog za otvaranje steajnog postupka raunaju$i od dana nastupanja insloventnosti ili prezaduenosdrutva.3akle propisuje se kaznena odgovornost svjesnog proputanja obveze otvaranje steajnog postupkzbpg nesposobnosti za pla$anje trgovakog drutva .

3jelo se ini s izravnom namjerom (svjestan okolnosti!nesposobnosti za pla$anje i dunosti otvaranja steajnopostupka) a poinitelj moe biti lan drutva koji vodi poslove javnog trgovakog ili komanditnog drutva,la



27/33

uprave odnosno izvrni director dionikog drutva ,lan uprave doo likvidator dionikog drutva ,odnosndrutva s ograni.odgovorno$u,lan uprave ili likvidator gospodarskog interesnog udruenja.

7B. EURO5S4A UNIJA 5OJAC I OSNOVNE NA8AJ4E

Europska je unija utemeljena #arikim ugovorom iz B5. godine, te Rimskim ugovorima iz B5A. godine.#otpisnice #arikog ugovora bile su prve drave lanice, njih est 0jemaka, ?elgija, Krancuska, 2talija6uksemburg i 0izozemska.Ugovor je potpisan u #arizu I. travnja B5. godine, a francuska je verzija njegov jedini tekst. tvorene setiri glavne institucije %ije$e (u kojemu su predstavljene drave lanice), Fomisija (nadnacionalno izvrntijelo), kuptina i ud.+odine BA/. zajednicama se pridruuju tri drave 3anska, 2rska i %elika ?ritanija. BI. deseta drava lanicpostaje +rka, a Lpanjolska i #ortugal ulaze BI8. godine. Uslijedilo je proirenje BB5. godine (LvedskaKinska i podi'"'! (op"!$a&!.Is("'u-iv ov"as$i Eu&ops( u!i' $a(sa$iv!o su !avd!:

! carinska unija! uspostava pravila o trinoj utakmici koja su nuna za funkcioniranje unutarnjeg trita! monetarna politika za drave lanice ija je valuta euro! ouvanje morskih biolokih resursa u okviru zajednike politike ribarstva! zajednika trgovinska politika! zakljuivanje me"unarodnih ugovora (kada je ono predvi"eno zakonodavnim aktom Unije ili j

nuno da bi se omogu$ilo Uniji izvravanje njenih unutarnjih ovlasti ili ukoliko njegovzakljuivanje moe utjecati na zajednika pravila ili mijenjati njegov doseg).

U podi'"'! ov"as$i u&a'a'u s s"'da pod&u-'a:

! unutarnje trite! socijalna politika za aspekte definirane Ugovorom! ekonomska, socijalna i treitorijalna kohezija! poljoprivreda i ribarstvo, ukljuuju$i ouvanje morskih biolokih resursa! okoli! zatita potroaa! transport



28/33

! transeuropske mree! energija! podruje slobode, sigurnosti i pravde! zajednika sigurnosna pitanja u stvarima javnog zdavlja za aspekte definirane ugovorom.

4op"!$a&! ov"as$i Eu&ops( u!i' u (o'ia U!i'a ia ov"as$ podava$i (oo&di!i&a$i i dopu!'avaa($iv!os$i dava -"a!i*a su:

! zatita i poboljanje ljudskog zdravlja! industrija

! kultura! turizam! obrazovanje, profesionalno usavravanje, mlade i sport! gra"anska zatita! upravna suradnja.

9=. IVORI 5RAVA EURO5S4E UNIJE

2zvori prava u Uniji su pisani i nepisani.#isani izvori prava dijele se na primarno pravo, kojemu pripadaju Ugovori o osnivanju sa svim kasnijimizmjenama i dopunama te s pripadaju$im prilozima i protokolima. *zv. sekundarnom pravupripadaju smjerniceuz uredbe, odluke, preporuke i miljenja.

2zvori su nepisanog prava obiajno pravo i op$a pravna naela.2zvore prava Europske unije moemo, dakle, podijeliti na

! Ugovore o osnivanju! 3ruge ugovore koje su izme"u sebe zakljuile drave lanice!


29/33

direktiva moe obvezati drave lanice da smanje emisiju ugljinog dioksida za 7=. Fako $e to posti$i, stvar jnjihovog izbora (ugradnja katalizatora, pove$anje poreza zaga"ivaima, porezne olakice MistojN industriji...). 1razliku od uredbi, direktive uvijek moraju biti prenesene u nacionalno pravo (donoenjem novog zakona iizmjenom postoje$egGpostoje$ih).&dluke su akti u cjelosti obvezuju$i, a ako poblie opisuju kome su upu$ene, onda su obvezuju$e samo za njima navedene adresate.#reporuke i miljenja nisu obvezuju$i pravni akti.

92. IRAVNI U8INA4 I NADRE3ENOST 5RAVA EU

I+&av!i u-u!a(#ravo Europske unije ima izravni uinak u dravama lanicama Europske unije a primjenjuju ga nacionalnsudovi.&p$enito uzevi, pravni je uinak svojstvo pravnog pravila (norme) da utjee na nastanak, promjenu prestanak nekog pravnog odnosa. Fada neko pravilo (norma) ima pravne uinke, ono stvara subjektivna pravaza fizike i pravne osobe, a za ta su subjektivna prava nacionalni sudovi obvezni pruiti pravnu zatitu izravnna temelju prava Europske unije#ojam izravni uinak oznaava svojstvo pravnih pravila, osobito ustavnog, me"unarodnog i europskog pravada stvaraju subjektivna pravila neposredno, bez ikakve dodatne regulatorne aktivnosti zakonodavne ili izvrnvlasti.Fad je u pitanju me"unarodno pravo, izravni uinak njegovih normi ovisi o nacionalnim ustavimaiii. 0a drugopak strani, u pravnom poretku Europske unije izravni uinak proizlazi iz op$e prakse Europskog suda, poev

od presude u predmetu Van Gend en Loos iz B8/. godine.iv3a bi neka pravna norma prava Europske unije mogla imati izravni uinak, ona mora biti jasna, nedvosmislenabezuvjetna. *o znai da mora sadravati odre"eno ili odredivo subjektivno pravo, te da za njegovo ostvarenjpred nacionalnim sudom nije potrebna nikakva dodatna regulatorna aktivnost zakonodavne ili izvrne vlaspojedine drave. U dosadanjoj praksi Europski sud priznao je izravan uinak brojnim odredbama &snivakiugovora, uredbama, direktivama, ugovorima s tre$im dravama te aktima donesenima na njihovoj osnovUkoliko neka norma prava Europske unije ima izravni uinak, nacionalni zakonodavac ne smije donosnacionalne propise, makar i ustavne naravi, koji bi mogli stajati na putu izravnom uinku prava Europske unij3rugim rijeima, izravni uinak pravnih pravila prava Europske unije ne ovisi o nacionalnom ustavnom pravuve$ iskljuivo o pravu Europske unije.

Nad&?!os$ p&ava EU

0orme prava Europske unije nadre"ene su pravu drava lanica.#ravno shva$anje Europskog suda da je pravo zajednice nadre"eno nacionalnom pravu, bez obzira na to kom se obliku ono nalazilo, dobro je utvr"eno u praksi suda poevi od presude u sluaju Costa v ENELB84. godine.v

2zravni uinak, kako je prikazano gore, znai da $e za pojedinca nastati subjektivno pravo izravno na temeljeuropske norme. Rijeima koje esto koristi ud, pravo EU stvara subjektivna prava za fizike i pravne osobkoje su nacionalni sudovi duni tititi. 0o, to jo nije dovoljno da bi pojedinci takvo subjektivno pravo ostvarpred nacionalnim sudom. 0aime, paralelno s europskom normom moe postojati i nacionalna norma, modak i kasnija, koja pojedincu ne priznaje neko pravo iz europske norme.1a primjer se moe uzeti situacija iz predmeta %an +end en 6oos. 0izozemski je sud pred sobom imao dvijme"usobno iskljuuju$e norme 9 europsku, koja kae da je carina 5= i nizozemsku zakonsku normu koja ka

Mcarina je I=N. ud ne moe nikako primijeniti obje norme istodobno, ve$ se mora odluiti za jednu od njih0izozemskom sudu njegov vlastiti Ustav diktira primjenu europske norme. 0o talijanskom bi sucu u potpun

jednakoj situaciji Ustav diktirao primjenu doma$eg zakona. 3a bi izravni uinak doista bio koristan, morao je binadogra"en i nadre"eno$u europskog prava, a ona nije mogla ovisiti o nacionalnim ustavima.*vrdnjom kako zbog svoje specifine prirode europsko pravo nadvladava doma$e pravo, pa bilo ono i zakoEuropski je sud je omogu$io da da se konflikt europske i doma$e norme uvijek rijei u korist europske normeKormulacija iz predmeta Costa v E0E6 je sljede$a

N2z svega navedenoga slijedi da pravo koje proizlazi iz Ugovora, neovisnog izvora prava, ne bi moglozbog svoje posebne i originalne prirode, biti zamijenjeno doma$im zakonskim odredbama bez obzira nto kako su one formulirane, a da pri tome ne izgubi svoj karakter prava 1ajednice te da se pri tome ndovede u pitanje sam pravni temelj 1ajednice.



30/33

#rijenos prava i obveza koji proizlaze iz Ugovora, s pravnih sustava drava lanica na pravni susta1ajednice, povlai za sobom trajno ogranienje njihovih suverenih prava nad ime ne moe prevladanaknadni jednostrani akt koji nije u skladu s pojmom 1ajednice. #rimjerenu tomu, l.AA. mora sprimijeniti bez obzira na bilo koji doma$i zakon svaki put kada se pojave pitanja koja se odnose natumaenje Ugovora.O

9/. EURO5S4I 5ARLACENT I EURO5S4O VIJEE

Eu&ops(i ' pa&"a!$predstavniko tijelo gra"ana drava lanica Europske unije #ostoji od samih poetaktriju izvornih Europskih zajednica, a od BAB. godine njegovi se lanovi biraju izravno, na izborima u dravamlanicama. #ravnu osnovu za izbore u #arlament predstavlja


31/33

Europska komisija zastupa op$e interese Unije i nije politiki odgovorna dravama lanicama. Fomisiju ini -povjerenika (komesara) koje na 5 godina, u sloenom postupku, biraju Europsko vije$e, drave laniceEuropski parlament. Fomisiju imenuje Europsko vije$e kvalificiranom ve$inom uz suglasnost drava lanica, Europski je parlament obinom ve$inom potvr"uje. :e"utim, jednom izabrana Fomisija je odgovorna samEuropskom parlamentu koji joj moe izglasati nepovjerenje.Fomisija ima iskljuivo pravo zakonodavne inicijative, osim u podruju zajednike vanjske i sigurnosne politikegdje EU ne moe donositi zakonodavne akte. #ravo zakonodavne inicijative ini komisiju pokretakom silomUnije' ona priprema prijedloge europskih politika i pravnih akata (sekundarno pravo) te ih, kada budu prihva$enprovodi. Fomisija nadalje upravlja proraunom Europske unije@edna od znaajnijih zada$a Fomisije je da, kao uvar Ugovora, nadzire kako drave lanice primjenjuju pravo

Europske unije

99. EURO5S4I SUD

&d zaetaka Europske integracije, jo u okvirima Europske zajednice za ugljen i elik, drave su lanice institucionalnoj strukturi zajednike organizacije eljele i sud. #ostojanje suda pokazalo se izuzetno bitnim zrazvoj integracije. Europski sud odigrao je presudnu ulogu u trenucima zastoja politikog procesa, te je njegovzasluga to je dolo do konstitucionalizacije pravnog poretka Europske unije.&rganizacija uda ure"ena je Ugovorom o Europskoj uniji, Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, tatutomuda i #ravilima postupka.Eu&ops(i s sud -i! / suda: Eu&ops(o, sud> Opi sud i S"u#!i-(i sud.am Europski sud postoji od poetka integracije 9 osnovan je Rimskim ugovorom B5-.godine. 3va su sud

osnovana dvama Rimskim ugovorima (po jedan za EE1 i Euroatom), pa su te tri institucije B5I. godine spojenu jednu. +odine BIB. pridodan mu je novi, tada nazvan ud prvog stupnja, kojeg je 6isabonski ugovopreimenovao u &p$i sud. &snivanjem &p$eg suda dio postupaka koji se do tada odvijao u samo jednomstupnju postao je dvostupanjski' u prvom stupnju neki se postupci danas odvijaju pred &p$im sudom, a nnjegove odluke moe se aliti Europskom sudu. Razlog za osnutak &p$eg suda treba traiti, prije svega, preoptere$enosti Europskog suda brojem predmeta to je utjecalo na kvalitetu donesenih odluka, ali i vrijempotrebno za njihovo donoenje. 0o i nakon njegova osnutka pokazalo se da niti ta dva suda nisu dovoljna zrastere$enje rada Europskog suda u cjelini. toga je Ugovor iz 0ice otvorio mogu$nost stvaranja novih sudovkoji $e u pojedinim sluajevima suditi u prvom stupnju s mogu$no$u albe na njihove odluke &p$em sudu.6isabonski ugovor predvi"a mogu$nost uspostave specijaliziranih sudova na europskoj razini. &va jmogu$nost do danas iskoritena samo za jednu kategoriju sporova, tzv. slubenike sporove, tj. one u kojima j

jedna strana zaposlenik ili potencijalni zaposlenik u jednoj od europskih institucija, a druga strana institucija ka

poslodavac. &d -775. godine u toj kategoriji sporova u prvom stupnju sudi novoosnovani lubeniki sud.Europski sud je sud ogranienih nadlenosti. &n nije ovlaten odluivati u svim sporovima koji se rjeavaju ntemelju europskog prava, ve$ samo o onim pitanjima na koja ga izriito ovla$uje &snivaki ugovor.Opa +adaa suda ' osi,u&a$i da s u i!$&p&$a*i'i i p&i'!i U,ovo&a po Sudu su dodi'"'! (o!(&$! !ad"#!os$i> od (o'i; su $&i !a'va#!i':

- Sud od"u-u' u pos$up*ia (o'> +o, p&opus$a u ispu!'ava!'u ov+a u$"'!i; !p&avu Eu&ops( u!i' p&o$iv dava -"a!i*a po(& Eu&ops(a (oisi'a i"i d&u, dav -"a!i*

- Sud !ad+i& p&av!u va"'a!os$ a(a$a i!s$i$u*i'a> $i'"a> u&da i a,!*i'a Eu&ops( u!i'- Sud od"u-u' o p&$;od!i pi$a!'ia (o'a u upuu'u sudovi dava -"a!i*a> a (o'a s

o,u od!osi$i !a i!$&p&$a*i'u i"i !a o*'!u va"'a!os$i !o&i u&ops(o, p&ava.



32/33Osnove prava I i II dio str.3


33/33

iZakon o zemli!nim kni"ama# $arodne novine %r. 91&96# 68&98# 137&99# 114&01# 100&04# 107&07# 152&08

ii'ttp(&&e-izvadak.pravos)de.'riii'ttp(&&***.katastar.'rivZakon o odvetni!tv)# $arodne novine %r. 9&94# 117&08# 50&09 i 75&09v+l. 3. Zakona o odvetni!tv)vi,aria o na"radama i naknadi tro!kova za rad odvetnika# $arodne novine %r. 148&09 od 11.12.2009.viiZakon o %esplatno pravno pomoi# $arodne novine 62&08 od 30.05.2008.viii/od nas se prvi notari avla) ) I. stole) ) )%rovnik).iZakon o avnom %ileni!tv)# $arodne novine %r. 78&93# 29&94# 162&98# 16&07 i 75&09$aziv %ilenik dolazi od latinske rie+i notari)s !to zna+i pisar#

odnosno avni %ilenik - notari)s p)%li)si'ttp(&&***.'k.'r

ii)%ektivno pravo e pravnim poretkom o%ektivnim pravom poedin) podieleno ovla!tene na osnovi koe" ta

poedina pravno moe ne!to +initi ) svr') zadovolena svoi' potre%a.iii

,ako ) pravnom poretk) ep)%like rvatske pravna pravila me:)narodno" avno" prava pod odre:enim )vetima ima)

izravan )+inak sliedom +lanka 140. ;stava ;stav o%avlen e ) $$ 41&2001iv

end en @oos e

pokren)o post)pak pred nizozemskim arinskim s)dom ,arieommissie traei poni!tene odl)ke arinske )prave ipovrat razlike# pri +em) se pozivao na tada!ni +l. 12. ;"ovora o BBZ-). $avedeni +lanak propisivao e sledee(

Drave +lanie e se s)zdrati od me:)so%no" )vo:ena novi' arina na )voz E i od poveana oni' koe se

ve primen)) ) ni'ovo me:)so%no tr"ovini.D

Farinski s)d $izozemske pokren)o e pret'odni post)pak pred B)ropskim s)dom pri +em) e od B zatraiointerpretai) +lanka 12. ;"ovora o BBZ-) i postavio m) sledea pitana(

G1. Ima li +l. 12. ;"ovora o BBZ-) izravn) primen) na podr)+) drave +lanie# odnosno# mo") li se dravlanitakve drave# temelem to"a +lanka# pozivati na za!tit) s)%ektivni' prava koa s) s)dovi d)ni !tititiH

G2. ; sl)+a) da e od"ovor pozitivan# predstavla li primena )vozne arine od 8C na )voz )rea ormalde'ida s

porieklom iz $ema+ke# koa e naplaena t)itel) ) post)pk) pred naionalnim s)dom# nezakonito poveane arine )

smisl) +l. 12. ;"ovora o BBZ-)# ili e rie+ o raz%orito promeni arine primenive prie 1. o)ka 1960. "odine# ko)# iakoe )rodilapoveanem s aritmeti+ke to+ke "ledi!ta# sveedno ne tre%a smatrati za%ranenom temelem +l. 12.

vi)die Foniliatore zastao e s post)pkom i )p)tio

B)ropskom s)d) temelem +lanka 177. BBZ Ksada 234. ;BZL pitana vezana )z interpretai) odreda%a ;BZ-) o dravnimmonopolima komerialne naravi. por e nastao kada e Alaminio Fosta od%io platiti edan %a"atelni ra+)n za potro!n)

elektri+ne ener"ie o%razla)i to tvrdnom da e naionalizaia talianski' pod)zea za proizvodn) i distri%)i) elektri+ne

ener"ie %ila s)protna odred%ama ;"ovora o BBZ-) koima se za%ran)) dravni monopoli komerialno" karaktera.

osnove prava skripta i i ii dio.doc

Documents