ekonomske osnove drzave i prava - ispitna pitanja i odgovori (1)

EKONOMSKE OSNOVE DRAVE I PRAVA WWW.STUDOMAT.BA

1

PITANJA PISMENOG TESTA EKONOMSKE OSNOVE DRAVE I PRAVA Prvi dio

1. Ekonomija je nauka koja prouava:

a) kako pojedinci i drutva odluuju o koritenju resursa b) kako drutva koriste oskudne resurse da bi proizvela potrebne robe i

raspodijelila ih meu ljudima c) proizvodnju i prodaju robe

2. Prema predmetu prouavanja ekonomija se dijeli na: a) MAKROEKONOMIJU b) MIKROEKONOMIJU

3. ta se od navedenih podruju odnosi na izuavanja makroekonomije? a) proizvodni sektori, poduzea i domainstva b) nivo i rast proizvodnje, raspodjela dohotka c) ekonomski razvoj, uvoz i izvoz roba i usluga, inflacija i nezaposlenost d) odreivanje cijene proizvoda, odreivanje visine plaa, analiza trokova poslovanja e) sve gora navedeno f) nita od gore navedenog

4. ta od dole navedenog pripada podruju izuavanja mikroekonomije? a) odreivanje cijena proizvoda i odreivanje visine plaa b) analiza trokova poslovanja poduzea c) cijena kapitala, vrijednost akcija d) sve gore navedeno e) nita od gore navedenog

5. Mikroekonomija prouava: ponaanje pojedninih komponenti privrede, kao to su proizvodni sektori, poduzea i domainstva

6. Makroekonomija prouava: funkcionisanje privrede u cjelini 7. Navedite izvore ekonomskog znanja! Fundamentalna istr., primjenjena istr.,

pronalazatvo, razvojna istr. 8. Zadatak fundamentalnih istraivanja: je da otkrivaju temeljne spoznaje o prirodi,

ovjeku i drutvu, kao i zakonitosti koje se u tome javljaju 9. Zadatak primjenjenih istraivanja: je da istrae mogunosti praktine primjene

ostvarenih rezultata fund. istr. 10. Pronalazatvo ima za zadatak: da kreira nove proizvodne postupke ili pro. asortiman,

a usmjereno je na rjeavanje praktinih problema tehno-ekonomskog aspekta 11. Zadatak razvojnih istraivanja: je da kombinirajui rezultate fund. i primjenj. istr. sa

praktinim rezultatima, pronalaze nove tehnologije, proizvode i pro. procese 12. Navedite faze naune spoznaje! Utvrivanje podruja i predmeta izuavanja,

formuliranje polaznih pretpostavki, izbor modela istr., izbor i prikupljanje injenica, analiza i sinteza, objanjenje i konkretizacija uopavanja, provjera rezultata i zakljuaka

13. Ekonomski proces predstavlja:

a) sistem privreivanja b) sveukupni sistem proizvodnje c) jedinstvo P R Rz Pt

14. Odnosi ljudi u P, R, Rz, i Pt nazivaju se ekonomski odnosi.


2

15. Pravni izraz ekonomskih odnosa (kao odnosa ljudi u P-R-Rz-Pt), jeste vlasnitvo 16. Vlasnitvo u pravnom smislu je skup pravnih instituta i odrebada koje reguliraju

razna prava u raspolaganju, posjedovanju i koritenju sredstava za proizvodnju i potronju

17. Vlasnitvo u ekonomskom smislu je ekonomsko koritenje dobara i njihovo

prisvajanje. Ta dobra su sredstva za P i Pt. 18. Vrsta vlasnitva opredjeljuje nain koritenja sredstava za proizvodnju, ali i karakter

proizvodnih odnosa 19. Ekonomsku strukturu drutva ine odnosi ljudi u P-R-Rz-Pt 20. Strukturu drutveno-ekonomske formacije ini ekonomska osnova drutva zajhedno

sa cijelom drutvenom (pravcnom i politikom) nadgradnjom 21. Prepoznatljivi izrazi ili pojmovi kojima se slui ekonomija nazivaju se ekonomske

kategorije. Navedite neke od njih! Npr. Novac, profit, dohodak, kapital... 22. Ekonomski zakoni su teorijski izraz za stalnost, uzajamnu uvjetovanost i

meuovisnost sutinskih svojstava ekonomskih kategorija i nephodnih veza i kretanja

23. Osnovna obiljeja ekonomskih zakona su: trajnost, meuuvjetovanost, bitnost 24. Opi ekonomski zakoni su:

a) svojstveni svim oblicima proizvodnje u razvoju ljudskog drutva koji samo povremeno mijenjaju oblike ispoljavanja

b) koji se javljaju u skupini srodnih drutveno-ekonomskih formacija c) karakteristini za pojedine oblike proizvodnje

25. Pojedinani ekonomski zakoni su oni: a) koje susreemo samo na odreenoj razvojnoj etapi u okviru jednog naina

proizvodnje b) koje susreemo samo u odreenoj drutveno-ekonomskoj formaciji c) karakteristini za jedan nain proizvodnje

26. Posebni ekonomski zakoni su oni: a) koji se odvijaju u odreenom obliku proizvodnje i djeluju u kratkom vremenu b) karakteristini za odreene oblike proizvodnje c) koji se javljaju u skupini drutveno-ekonomskih formacija

27. Specifini ekonomski zakoni su oni: a) koje susreemo samo na odreenoj razvojnoj etapi u okviru jednog naina

proizvodnje b) koje susreemo samo u odreenoj drutveno-ekonomskoj formaciji c) svojstveni svim oblicima proizvodnje u razvoju ljudskog drutva koji samo povremeno

mijenjaju oblike ispoljavanja

28. Ekonomska aktivnost je: a) aktivnost ljudi kojom se ostvaruju unaprijed utvreni proizvodni ciljevi b) pokazatelj uspjeha u obavljanju odreenih ekonomskih aktivnosti c) sve navedeno d) nita od gore navedenog


3

29. Ekonomija rada je: a) ostvarivanje proizvodnih efekata uz to manje troenje tekueg ivog rada b) ostvarivanje proizvodnih efekata uz to manje troenje rada koji je ranije utroen u

sredstva kojima se koristimo c) sve navedeno d) nita od gore navedenog

30. Ostvarivanje ekonomske aktivnosti motivirano je ekonomskim stimulansima, a

pokazatelj uspjeha u obavljanju odreenih ekonomskih aktivnosti je ekonomska efikasnost

31. Ekonomska efikasnost iskazuje se kroz:

a) odnos ivog i opredmeenog rada b) uspjeh u obavljanju odreenih ekonomskih aktivnosti c) ostvarivanje uinaka uz najveu moguu ekonomiju rada d) sve navedeno e) nita od gore navedenog

32. Ekonomska racionalnost je:

a) pokazatelj uspjeha u poslovanju b) ostvarivanje ekonomskog cilja uz minimum utroka rada c) poticaj koji pokree ekonomsku aktivnost d) nita od gore navedenog

33. Princip ekonomske racionalnosti javlja se u dvije varijante: prin. max. uinka, prin. min. utroka

34. Kategorija ekonomskog optimaliteta odnosi se na optimalno koritenje sredstava kako

bi se postigao cilj ekonomske aktivnosti u skladu sa principima ekonomske racionalnosti, pri emu ek. rac. ne mora biti u potpunosti zadovoljena

35. Navedite metode provjeravanja ispravnosti ekonomskih procesa, zakona i kategorija!

Statistika mjerenja, historijska interpretacija, eksperimenti 36. Ekonomsko predvianje predstavlja:

a) prikupljanje informacija u cilju odabira rjeenja o budunosti b) uoavanje konkretnih injenica i dogaaja koji su na vidiku c) sloeni misaoni proces koji zahvata iri kompleks pitanja budueg razvoja i

funkcioniranje ekonomskog procesa

37. Navedite metode predvianja! RETROSPEKTIVNI, PROSPEKTIVNI 38. Karakteristike ekonomskog predvianja su: stohastinost, otvorenost, smanjenje

neizvjesnosti i rizika, dinaminost, antisipativnost, realnost 39. Sutina retrospektivnog pristupa predvianja je to se budunost smatra nastavkom

proosti i sadanjosti na osnovu utvrenih zakonitosti u proteklom periodu 40. Sutina prospektivnog pristupa predvianja jeste koritenje podataka i informacija o

drugaijoj budunosti od prolosti i sadanjosti. Ne prihvata se mehaniko prenoenje prolosti u budunost, ve se ukljuuju pretpostavke o razvojnim faktorima i ishodu namjeravanih aktivnosti

41. Navedite greke u ekonomskom zakljuivanju! Izolovanje dejstva vie faktora,

naknadna pogreka, subjektivnost u zakljuivanju, cjelina nije uvijek jednaka zbiru njenih dijelova

42. Nesposobnost u izoliranju djelovanja ostalih faktora na ekonomsku pojavu predstavlja

skrivenu greku u ekonomskom zakljuivanju


4

43. O naknadnoj pogreci u ekonomskom zakljuivanju govorimo ako pretpostavimo da je jedan dogaaj uvjetovao pojavu drugog, jer to logino izgleda, a to ne mora uvijek biti tano. Npr. Ako drava povea poreznu stopu, logino bi bilo da joj porastu prihodi, ali to nije tano (poreski prihodi e pasti, jer e doi do pada prihoda privrednih subjekata)

44. Razliitost pristupa u elaboraciji odreenih ekonomskih procesa rezultat je

subjektivnosti, kao jedne od greaka u ekonomskom zakljuivanju. 45. O greci u ekonomskom zakljuivanju da cjelina nije uvijek jednaka zbiru njenih dijelova

govorimokada se smatra da je ono to je istina za dio cjeline, istina i za cjelinu 46. Pozitivna ekonomija:

a) ukljuuje etike propise i sudove o odreenim vrijednostima b) opisuje injenice i ponaanje u nekoj nacionalnoj privredi c) prikuplja i sistematizira podatke koji su vezani za privredna kretanja

47. Normativa ekonomija: a) ukljuuje etike propise i sudove o odreenim vrijednostima b) opisuje injenice i ponaanje u nekoj nacionalnoj privredi c) prikuplja i sistematizira podatke koji su vezani za privredna kretanja

48. Navedite najmanje etiri granske discipline ekonomije! Ek. his., ek. geo., ek. pol., ek. statistika, ekonomika, ekonometrija, nauka o finansijama, kibernetika


5

PITANJA PISMENOG TESTA EKONOMSKE OSNOVE DRAVE i PRAVA Trei dio

1. Proizvodnja je djelatnost koja osigurava neophodna materijalna dobra na nain da

ljudi organizirano i svjesno, koristei se potrebnim sredstvima, steenim znanjima, iskustvima, vjetinama prerauju materiju iz prirode prilagoavajui je svojim potrebama

2. Zajednike karakteristike u svim razvojnim fazama proizvodnje su njena:

a) Tehnika strana, to znai da u svim fazama razvoja drutva ljudi prilagoavaju proizvode svojim potrebama

b) Ekonomska strana, iji je smisao u tome da se u proizvodnji vodi rauna o nunim utrocima da bi se postigao odreeni uinak

3. Objasnite razliku izmeu strukture i metoda proizvodnje! U strukturama se odluuje ta

i koliko proizvoditi, a u metodama se odluuje kako to proizvoditi, tj. kako kombinirati proizvodne inpute i outpute

4. Efikasna proizvodnja je ona koja se ostvaruje na krivoj proizvodnih mogunosti, tj. na

granici proizvodnih mogunosti 5. Privreda proizvodi efikasno onda kada je:

a) ispod granice proizvodnih mogunosti b) iznad granice proizvodnih mogunosti c) na granici proizvodnih mogunosti

6. Kriva prozvodnih mogunosti ima:

a) zaobljen izgled b) udubljen izgled c) pravolinijski izgled

7. Granica proizvodnih mogunosti ima krivi izgled zato to se izbor bilo koje alternative

temelji na: a) homogenosti proizvodnih resursa b) heterogenosti proizvodnih resursa c) promatranju jednog proizvodnog resursa

8. Kriva proizvodnih mogunosti opredjeljuje nain i smjer voenja ek. politike svake

zemlje u strukturiranju proizvodnje 9. Oportunitetni trokovi izraavju trokove jedne ekonomske aktivnosti mjerene

izgubljenom vrijedou najbolje alternative toj aktivnosti, koju smo mogli obaviti a nismo

10. Granica proizvodnih mogunosti predstavlja:

a) odreenu koliinu proizvodnje koju jedna privreda postie b) maksimalnu koliinu proizvodnje koju privreda jedne zemlje moe postii c) rast proizvodnje

11. Ako kriva proizvodnih mogunosti potvruje zakon oskudnosti proizvodnih resursa, ta to

znai za privredu jedne zemlje? Da privreda nastoji osigurati najvee proizvodne efekte i najpotpunije zadovoljiti potrebe stanovnitva a da pritom odri racionalan odnos u koritenju oskudnih faktora proizvodnje

12. U neskladu izmeu potreba proizvodnje i proizvodnih mogunosti situiran je zakon

oskudnosti 13. Podjela proizvodnih inputa na slobodne i ekonomske je prema tome da li se proizvodni

inputi koriste direktno iz privrede ili su prethodno bili predmet ljudskih aktivnosti


6

14. Ako se kao kriterij podjele proizvodnih inputa uzme uticaj inputa na proizvodni kapacitet, onda se dijele na: fiksne i varijabilne

15. Primarni proizvodni inputi su: rad, zemlja, kapital 16. Izvedeni proizvodni inputi su: poduzetnitvo, informacije 17. Proizvodna funkcija je ovisnost koliine proizvodnje Q nekog proizvoda, koja se uz

datu tehnologiju moe ostvariti iz odreenih koliina potrebnih proizvodnih inputa (A,B,C)

18. Objasnite i grafiki prikaite suspstitabilne kombinacije proizvodnih inputa! 19. Objasnite i grafiki prikaite komplementarne kombinacije proizvodnih inputa!

20. Objasnite ta znai Gss = Y/X! Granina stopa supstitabilnosti (Gss) jeste koliinski odnos meusobnog nadomjetanja jednog (Y)u odnosu na drugi(X) proizvodni input

21. Granina stopa supstitabilnosti pokazuje kolika koliina jednog proizvodnog inputa

(npr. maina) nadoknauje manju upotrebu drugog proizvodnog inputa (npr. rada) da bi se dobila odreena proizvodnja

22. Objasnite ta znai Q = f (K, R) Proizvodnja (Q) je funkcija utroene koliine rada (R)

i kapitala (K), ali i ostalih proizvodnih inputa 23. Konstantna ekonomija razmjera pokazuje:

a) konstantan rast proizvodnih inputa bez obzira na kretanje ukupne proizvodnje b) bri rast proizvodnje od rasta proizvodnih inputa c) poveanje proizvodnje razmjerno poveanju proizvodnih inputa

24. Zakon rastuih razmjera pokazuje: a) da granini proizvod raste istim intenzitetom rasta proizvodnih inputa b) bri rast graninog proizvoda od rasta inputa c) rast graninog proizvoda uz smanjen rast inputa

25. Zakon opadajuih razmjera iskazuje se kroz:

a) ravnomjeran rast outputa i inputa b) pad graninog proizvoda uz rast proizvodnih inputa c) pad ukupne proizvodnje uz rast inputa

26. U analizi proizvodnje razlikuju se tri vremenska roka: trenutani, kratki, dugi 27. Trenutani rok u analizi proizvodnje je tako kratko vrijeme da se mogu / ne mogu ostvariti

nikakve promjene u proizvodnim inputima. 28. Kratki rok je u analizi proizvodnje je tako vremensko razdoblje u kome je mogue /

nemogue mijenjati varijabilne inpute, dok se fiksni inputi ne mogu mijenjati. 29. Dugi rok u analizi proizvodnje je vremensko razdoblje u kome se fiksni i varijabilni inputi

mijenjaju / ne mijenjau. 30. Produktivnost rada je stvaralaka mo rada da u datoj jedinici vremena proizvede

veu ili manju koliinu dobara ili usluga 31. Individualna produktivnost rada je efikasnost troenja rada pojedinog proizvoaa

odnosno pojedinca 32. Posebna produktivnost rada je ako se produktivnost rada iskazuje na nivou

preduzea ili grane oblasti privrede


7

33. Drutvena produktivnost rada je efikasnost proizvodnje na nivou nacionalne privrede 34. Navedite faktore koji utiu na rast produktivnosti rada! Struno i radno znanje i

iskustvo radnika, razvoj nauke i tehnoloka primjena njenih rezultata, razvijenost sredstava za proizvodnju, organizacija rada, drutveni odnosi i proizvodni uslovi

35. U emu je znaaj produktivnosti rada u odnosu na ekonomski rast i razvoj?

Produktivnost rada stvara iri materijalni temelj za opstanak i razvoj drutva. Nema rasta i razvoja, niti poveanja ekonomskog blagostanja bez porasta produktivnosti rada

36. Rad je ovjekova aktivnost prema prirodi, u smislu da je, koristei se odgovarajuim sredstvima rada, prilagodi svojim potrebama proizvodei odgovarajua materijalna dobra

37. U emu se ogleda dvojako dejstvo rada? S jedne strane rad je uticaj na prirodu, koju

ovjek mijenja i prilagoava svojim potrebama, a s druge strane, rad istovremeno mijenja i samog ovjeka utjeui na njegove fizike i umne sposobnosti

38. Ljudski kapital je ukupnost svih raspoloivih osobina (umnih i fizikih) sa kojima raspolae ljudski proizvodni input

39. Demografija je nauka koja za predmet prouavanja ima stanovnitvo 40. Nauka koja za predmet prouavanja ima stanovnitvo naziva se demografija 41. Prirodni prirataj ini:

a) proizvod nataliteta i mortaliteta b) razlika nataliteta i mortaliteta c) zbir nataliteta i mortaliteta

42. Prema teoriji tranzicije stanovnitvo prolazi kroz tri razvojne faze, i to: predtranzicijska,

demografska i posttranzicijska faza 43. Glavna karakteristika predtranzicijske faze je:

a) nizak nivo nataliteta i mortaliteta b) visok nivo nataliteta i mortaliteta c) visok nivo nataliteta i nizak nivo mortaliteta

44. Fazu demografske tranzicije ine tri podfaze, i to: Rana, srednja, kasna 45. Posttranzicijsku fazu razvoja stanovnitva karakterizira:

a) nizak nivo nataliteta i visok nivo mortaliteta b) visok nivo nataliteta i mortaliteta c) nizak nivo nataliteta i mortaliteta

46. Starosna struktura stanovnitva odnosi se na djecu i starce, odnosno na dio

stanovnitva koji se, radi radi starosne dobi, ne moe ukljuiti u proces rada 47. Ekonomska struktura stanovnitva pokazuje kakav je raspored zaposlenog

stanovnitva po privrednim sektorima i granam privrede 48. Primarni sektor ine slijedee djelatnosti: agrarna proizvodnja, lov, ribolov, umarstvo

i rudarstvo 49. Sekundarni sektor ine slijedee djelatnosti: industrija, graevinarstvo, proizvodno

zanatstvo 50. Tercijarni sektor ine slijedee djelatnosti: industrija usluga i sve ostale privredne

djelatnosti


8

51. Kvartijarni i kvinarni sektor ine: informatika, astronomija, teleoptika i sl. Koji su nadgradnja prethodna tri sektora privredna sektora

52. Znanje predstavlja ukupnost spoznaja, vjetina, sposobnosti obrazovanog ovjeka

koji djeluje koritenjem visoke tehnologije i upotrebom mnogih informacija 53. Know how u javnoj domeni je znanje i iskustvo koje je:

a) ogranieno za koritenje b) dostupno za koritenje c) nedostupno za koritenje

54. Apsolutno tajni know how jesu: a) rijetka znanja u vlasnitvu veeg broja ljudi koja su dostupna za koritenje b) rijetka znanja u posjedu jednog subjekta nedostupna za koritenje c) iroka znanja sa ogranienom dostupnou

55. Relativno tajni know how obuhvata znanje i iskustvo: a) kojim raspolae ogranieni broj korisnika b) nedostupno za koritenje c) dostupno za koritenje svima

56. Patent je: a) izum koji je na raspolaganju veem broju korisnika b) zatieni izum c) izum ograniene upotrebe

57. Tehnoloka osnova kapacitet predstavlja sveukupnost proizvodnih inputa,

materijalnih i subjektivnih, koji su nuna osnova za primjenu savremenih metoda proizvodnje

58. Sa aspekta ekonomske reproduktivnosti prirodni resursi se dijele na :

a) reproduktivne, obnovljive ili regenerativne a to su biljni i ivotinjski svijet b) nereproduktivne, neobnovljive ili neregenerativne, a to su rudna bogatstva

59. Sirovine su predmeti rada koje ovjek proizvodi 60. Kapital je svaka vrijednost koja se ekonomskom aktivnou moe oploditi ili

ostvariti profit, zaradu 61. Sredstva za rad se mogu svrstati u dvije grupe, i to:

a) Sredstava za rad u uem smislu, a to su orua za rad koja ovjek koristi neposredno u preradi predmeta rada poput: mehanikih sredstava (alati, strojevi i pogonska sredstva) i sredstva za dranje tenosti

b) Sredstva za rad u irem smislu, a to su, pored sredstava za rad u uem smislu, jo i objektivni uvjeti proizvodnje (saobraajnice, eljeznice, mostovi, tvornice, elektrina mrea itd)

62. Tehnika je ukupnost svih sredstava i postupaka koji se koriste u procesu

proizvodnje, a tehnologija je spoj ivog rada i sredstava za proizvodnju

63. Tehniki progres u uem smislu ini napredak tehnologije i tehnike, a u irem smislu to je proces u kojem se odvijaju kvalitativne i kvantitativne promjene u proizvodnji izraene kroz unapreenje uvjeta, tehnike i metoda rada, organizacije proizvodnje, poboljanja postojeih i proizvodnja novih proizvoda te podizanje nivoa efektabilnosti i konkurentne sposobnosti date proizvodnje

64. Navedite faze tehniko tehnolokog progresa! Fze: invencije, inkubacije, inovacije,

difuzije, degradacije


9

65. Faza invencije tehniko tehnolokog progresa pokazuje:

a) vrijeme koje protekne od trenutka kada je otkrie nastalo pa do njegove primjene b) situaciju u kojoj se dolazi do novih spoznaja o proizvodnim procesima c) irenje primjene nekog izuma na vie korisnika

66. Faza inkubacije tehniko tehnolokog progresa pokazuje:

a) vrijeme koje protekne od trenutka kada je otkrie nastalo pa do njegove primjene

b) konkretnu primjenu datog otkria u praksi c) pad ivotnog ciklusa tehnologije

67. Faza inovacije tehniko tehnolokog progresa pokazuje: a) konkretnu primjenu datog otkria u praksi b) situaciju u kojoj se dolazi do novih spoznaja o proizvodnim procesima c) vrijeme koje protekne od trenutka kada je otkrie nastalo pa do njegove primjene

68. Faza difuzije tehniko tehnolokog progresa pokazuje:

a) pad ivotnog ciklusa tehnologije b) konkretnu primjenu datog otkria u praksi c) irenje primjene nekog izuma na vie korisnika

69. Faza degradacije tehniko tehnolokog progresa pokazuje: a) vrijeme koje protekne od trenutka kada je otkrie nastalo pa do njegove primjene b) irenje primjene nekog izuma na vie korisnika c) pad ivotnog ciklusa tehnologije

70. Tehniki suverenitet je osposobljenost neke drutvene zajednice da stvara i primjenjuje vlastitu tehnologiju

71. Ekonomski suverenitet je posjedovanje vlastite mogunosti odreene zemlje da

kreira i provodi autentinu strategiju drutveno ekonomskog razvoja 72. Poduzetnitvo je sposobnost da se pokrene neka akcija, da s epoduzme neto radi

postizanja odreenog cilja, uz istovremenu spremnost prihvatanja prateeg rizika i suprotstavljanja svim preprekama i nepredvidivim tekoama i nedaama

73. Bitne osobine poduzetnika su inicijativa, inovativnost, dinamika, smjelost 74. Osnovne odrednice savremenog poduzetnika su potreba za novim dostignuem i

uspjehom, kreativnsot, inicijativa, preuzimanje rizika, smjelost, vjera u sebe, potreba za neovisnou i autonomijom, motivacija, energija

75. Menader je organizator proizvodnje i prodaje, usklauje rad pojedinih

organizacionih djelova preduzea, pojedinaca te upravlja privrednim poslovima. Odgovoran je za uspjeh ili propast preduzea

76. Razlika izmeu poduzetnika i menadera ogleda se u tome to je poduzetnik

orjentisan na budunost, a menader se bavi svakodnevnim poslovima. Poduzetnik ima ideje i zamisli koje menader realizira

77. Informatika, kao nauka o informacijama, bavi se oblikovanjem, regulisanjem,

obraivanjem, prenoenjem i koritenjem informacija 78. Informacijska ekonomija je ona privreda u kojoj informacija postaje glavni resurs i

proizvodni input


10

79. Poduzee je organizovani skup ljudi koji koristei se sredstvima za proizvodnju, rukovoeni motivima profita, proizvode odreene proizvode ili obavljaju odreene uloge

80. Navedite razloge zbog kojih je poduzee uspjenije od drugih subjekata! Masovna

proizvodnja, osiguranje dodatnog kapitala, prednost organizacije proizvodnog procesa

81. Prema kriteriju djelatnosti kojom se poduzee bavi, poduzea se dijele na: proizvodna i

usluna 82. Prema veliini, poduzea se dijele na mala, srednja i velika 83. Prema kriteriju, smjetaja poduzea se dijele na domaa, meunarodna,

multinacionalna i globalna 84. Prema kriteriju vlasnitva, poduzea se dijele na: privatna i dravna

85. Drutva kapitala su poduzea ustrojena na naelima dioniarstva, to znai

objedinjavanje veeg broja sitnih kapitala u dioniarsko drutvo, iji lanovi za obaveze drutva odgovaraju samo u visini svog uloga

86. Dravna ili javna poduzea su ona u kojima je naglaen javni interes ili ona za koja

privatni kapital nema interesa 87. lanovi poduzea sa neogranienom odgovornou za svoje obaveze odgovaraju

neogranieno i cjelokupnom svojom imovinom (komplementor) 88. lanovi poduzea sa ogranienom odgovornou za svoje obaveze odgovaraju samo do

iznosa uloenih sredstava u preduzee (komanditor) 89. Navedite razloge zbog kojih su mala i srednja poduzea uspjenija od velikih! Postizanje

vee inovativnosti u radu, proizvodnja je veoma fleksibilna u odnosu na promjene u tehnologijama, cijena radnog mjesta je nia

90. Korporacija je akcionarsko drutvo (uglavnom krupno), to je pravna osoba, koja

moe voditi poslove i ima trajno postojanje bez obzira koliko puta njene akcije mijenjaju vlasnika

91. Navedite glavne karakteristike korporacije! Vlasnitvo odreuju oni koji dre dionice,

akcionari kontroliraju preduzea preko dioniarskih skuptina, biraju direktore i odluuju o brojnim pitanjima, menaderi i direktori su pravno ovlateni da donose odluke

92. Objasnite na koji nain dioniari kontroliraju poduzea u kojima imaju svoje akcije! Oni

preko dioniarskih skuptina posredno kontroliu poduzee, u skladu sa visinom svojih dionica ubiru dividende, postavljaju direktore i odluuju o bitnim pitanjima poslovanja (kod velikih korporacija sa milionima akcionara nema kontrole jer su toliko brojni)

93. Organi upravljanja u korporaciji su Dioniarske skuptine, menaderi i direktori 94. Objasnite odgovornost dioniara za loe poslovanje korporacije! Ta odgovornost je

ograniena , jer dioniari za dugove i gubitke snose rizik samo do visine svoje dionice, koju zbog loeg poslovanja mogu izgubiti

95. Sistem dvostrukog oporezivanja korporacija ispoljava se kroz plaanje poreza na profit korporacije i istovremeno plaanje poreza na pojedinani dohodak od dividendi


11

96. Objasnite u emu se ogleda veliina korporacije! Ogleda se u njenoj trinoj vrijednosti, ostvarenim profitima i visini zarade po dionicama

97. Magnat je poslovan ovjek koji vodi jedno slobodno dioniarsko drutvo. On je

najuticajniji ovjek pri donoenju odluka 98. Upravljanje poduzeem iskazuje se kroz donoenje odluka 99. Donoenje odluka sastoji se od tri faze, i to: pripremanje, donoenje, kontrole

domoenja odluka 100. Pripremanje odluke, kao jedne od tri faze donoenja odluke sadri: prikupljanje

informacija, selekcija relevantnih podataka, sagledavanje alternativnih mogunosti, izbor optimalnog rjeenja


12

PITANJA PISMENOG TESTA EKONOMSKE OSNOVE DRAVE I PRAVA etvrti dio

1. Ukupan Prihod Ukupan troak = Dobit 2. Ukupan troak + Dobit = Ukupan prihod 3. Ukupan prihod Dobit = Ukupan troak 4. Oportunutetni trokovi su mjera proputenog zbog istovremenog obavljanja druge

aktivnosti 5. Fiksni trokovi su oni koji se:

a) mijenjaju sa promjenom obima proizvodnje b) ne mijenjaju bez obzira na obim proizvodnje c) mijenjaju sa poveanjem obima proizvodnje d) mijenjaju sa smanjenjem obima proizvodnje

6. Fiksni trokovi po jedinci proizvoda su takvi trokovi koji: a) rastu sa poveanjem obima proizvodnje b) padaju sa poveanjem obima proizvodnje c) se ne mijenjaju bez obzira na obim proizvodnje

7. Varijabilni trokovi su izdaci koji: a) se mijenjaju u ovisnosti od promjene obima proizvodnje b) se ne mijenjaju u ovisnosti od promjene obima proizvodnje c) ostaju isti bez obzira na obim proizvodnje

8. Proprocionalni varijabilni trokovi su oni koji:

a) rastu bre od rasta obima proizvodnje b) rastu sporije od rasta obima proizvodnje c) se pomjeraju istim intenzitetom promjene obima proizvodnje

9. Progresivni varijabilni trokovi su oni koji:

a) rastu bre od rasta obima proizvodnje b) rastu sporije od rasta obima proizvodnje c) se pomjeraju istim intenzitetom promjene obima proizvodnje

10. Degresivni varijabilni trokovi su oni koji: a) rastu bre od rasta obima proizvodnje b) rastu sporije od rasta obima proizvodnje c) se pomjeraju istim intenzitetom promjene obima proizvodnje

11. Proporcionalni varijabilni trokovi po jedinici proizvoda su uvijek isti 12. Progresivni varijabilni trokovi po jedinici proizvoda padaju/rastu.(zaokruiti) 13. Degresivni varijabilni trokovi po jedinici proizvoda padaju/rastu.(zaokruiti)

14. Ukupne trokovi proizvodnje ine svi trokovi koji se naprave u procesu proizvodnje

neke robe, dakle i fiksni i varijabilni zajedno 15. Granini trokovi su:

a) dio prosjenih trokova b) trokovi koji su uvijek isti c) dodatni trokovi izazvani porastom proizvodnje

16. Ukoliko granini trokovi rastu proporcionalno s rastom obima proizvodnje ekonomska efikasnost proizvodnje se mijenja/ ne mijenja. (zaokruiti)


13

17. Do pada ekonomske efikasnosti dolazi onda kada granini trokovi rastu bre od rasta

obima proizvodnje. 18. Princip minimiziranja trokova podrazumijeva ostvarivanje odreenog nivoa

proizvodnje uz najmanje mogue trokove, a da se istovremeno dobije maksimalni iznos prihoda

19. Drutveno bogatstvo predstavlja:

a) zbir svih materijalnih vrijednosti kojima raspolae jedno drutvo b) ljudskim radom proizvedena dobra c) poznata prirodna bogatstva jedne zemlje d) sve navedeno

20. GNP je ekonomska kategorija kojom se mjeri uinak drutvene proizvodnje na nain koji iskljuuje viestruko obraunavanje predmeta rada, on je zbir amortizacije i nacionalnog dohodka

21. Amortizacija je prenesena vrijednost sredstava za rad i moe biti: funkcionalna i

vremenska 22. Po metodu toka finalne proizvodnje GNP predstavlja zbir: rashoda za linu potronju

(LP), bruto investicije (i), dravnog rashoda za dobra i usluge (dr) i saldo uvoza i izvoza (S). GNP = LP + i + DR + S

23. Po metodu toka prihoda proizvodnih inputa GNP predstavlja zbir: Nadnice (N), kamata

(K), rente (R), indirektnih poreza (IP), amortizacije (A), profita korporacije (P) i prihoda neinkorporiranih poduzea (PNP).

GNP = N + K + R + IP + A + P + PNP 24. Intermedijarna dobra su:

a) dobra koja se obraunavaju u svim fazama proizvodnje materijalnih dobara pri obraunu GNP

b) dobra koja se obraunavaju u pojedinim fazama proizvodnje materijalnih dobara pri obraunu GNP

c) dobra koja se iskljuuju iz obrauna GNP

25. Ukupna suma izdataka za potronju (kao komponente GNP) dobije se kada se potrona dobra i usluge pomnoe sa trinom cijenom

26. Dravne rashode za dobra i usluge (kao komponente GNP) ine: izdaci za plae

zaposlenih dravnih inovnika, ulaganja u izgradnju objekata od dravnog interesa, te kupovina raznih dobara

27. Razlika izmeu uvoza i izvoza je trgovinski saldo, koji moe biti pozitivan i negativan. 28. Pozitivan trgovinski saldo je kada je izvoz vei od uvoza, a negativan kada je uvoz vei

od izvoza. 29. Uticaj cijena na veliinu nominalnog proizvoda moe se eleiminirati postupcima:

deflacioniranja i inflacioniranja nominalnog proizvoda 30. Nominalni GNP predstavlja kretanje realnog proizvoda i kretanje cijena 31. Razlika izmeu nominalnog i realnog GNP je u tome to nominalni proizvod obuhvata

kretanje cijena, a realni iskljuuje kretanje cijena 32. Nomainalni i realni GNP mogu biti jednaki samo onda kada su cijene stabilne


14

33. Nacionalni dohodak je ekonomska veliina koja se dobije kada se od GNP odbije amortizacija i indirektni porezi. Zapravo, on je jednak ukupnim nadnicama, profitima, rentama i kamatama, dakle dohocima proizvodnih inputa

34. Nivo ekonomske razvijenosti ispoljava se kroz veliinu nacionalnog dohodka zemlje 35. GNP je jednak nacionalnom dohodku pod uvjetom da se od GNP oduzme amortizacija i

indireknti porezi 36. Nacionalni dohodak je jednak dohocima proizvodnih inputa, koje ine: madnice, rente,

profiti i kamate 37. Nacionalni dohodak per capita se dobije kada se:

a) ukupan nacionalni dohodak pomnoi sa ukupnim brojem stanovnika neke zemlje b) ukupan nacionalni dohodak podijeli sa ukupnim brojem stanovnika neke zemlje c) od ukupnog nacionalnog dohodka oduzmu dohoci stanovnitva neke zemlje

38. Raspoloivi dohodak je dohodak koji stvarno ostaje domainstvima na raspolaganje da ga mogu troiti

39. NEW je vei od GNP kada: a) obavljate odreenu zakonitu aktivnost, a niste je prijavili dravi b) obavljate odreenu nezakonitu aktivnost c) u konanom obraunu GNP se uraunavaju odreeni procenti neregistrirane privrede

40. NEW je vei od GNP: a) kada imate vie slobodnog vremena, a manje novca b) uz isti novac i vie slobodnog vremena c) uz vie novca, a manje slobodnog vremena

41. NEW je vei od GNP kada: a) imate vie novca i ivite u zagaenoj okolini b) imate manje novca i ivite u istoj sredini c) uz isti novac ivite u realtivno istoj sredini

42. Drutveno raunovodstvo se temelji na principu dvostrukog ili dvojnog knjigovodstva 43. Princip dvostrukog ili dvojnog knjigovodstva znai da se svaka poslovna promjena

biljei na dva rauna, na raun primitka i raun izdatka 44. Bilans stanja ini:

a) procijenjena vrijednost imovine poduzea ili njegovih prava b) novac ili obveznice koje poduzee duguje c) razlika izmeu ukupne aktive i pasive d) sve gore navedeno e) nita od gore navedenog

45. Bilans uspjeha pokazuje: a) ukupne prihode poduzea b) uspjeh u poslovanju c) stanje kapitala


15

PITANJA PISMENOG TESTA EKONOMSKE OSNOVE DRAVE I PRAVA Peti dio

1. Roba je:

a) proizvod koji moe zadovoljiti ljudsku potrebu b) proizvod koji je rezultat vlastite proizvodnje c) proizvod koji zadovoljava ljudsku potrebu na nain da se do njega dolazi putem

razmjene

2. Kvalitativna strana robe predstavlja sve one kvalitativne osobine robe koje se mogu korisno upotrijebiti i tada govorimo o njenoj upotrebnoj vrijednosti.

3. Kvantitativna strana robe predstavlja mogunost razmjene (kupovanja i prodavanja)

robe za odreenu koliinu novca, tj. drugu robu i tada govorimo o njenoj prometnoj vrijednosti vrijednosti.

4. Sutina radne teorije vrijednosti je u ideji da rad odreuje vrijednost robe. U svim

robama je uloen ljudski rad i one su njegov proizvod. O tome koliko je ljudskog rada uloeno u proizvodnju date robe ovisi i njena vrijednost. Po ovoj teoriji rad se javlja kao determinanta vrijednosti robe.

5. Sutina subjektivne teorije vrijednosti je u tome to se u objanjavanju vrijednosti

roba polazi od psiholokih momenata u smislu da je subjektivna ocjena njenih potroaa o korisnosti robe determinanta njene vrijednosti.

6. Sutina teorije trokova proizvodnje je u ideji da da su trokovi proizvodnje

determinanta vrijednosti robe. Razmijenjivati se mogu samo robe isith vrijednosti, odnosno iji su trokovi proizvodnje jednaki. Rije je o trokovima proizvodnih inputa, iskljuujui rentu.

7. Sutina sintetske teorije vrijednosti je u ideji da na vrijednost robe djeluju dva faktora:

trokovi proizvodnje (ponuda roba), i njihova korisnost (tranja). Ponudu robe determiniraju ukupni trokovi (primarni koji su varijabilni, specijalni i dodajni koji su fiksni). Tranja je opi zakon po kome se poveava koliina roba koja se trai ako cijene padaju i pada ako cijene rastu.

8. Prema Marxu, konkretan rad za rezultat ima stvaranje upotrebne vrijednosti robe, a

apstraktan rad stvara vrijednost robe. 9. Navedite karakteristine oblike vrijednosti roba (kroz historiju ekonomskog razvoja)!

Jednostavni, razvijeni, opi i novani oblik vrijednosti. 10. Novac je:

a) fascinantni predmet za studiranje b) nezamjenljivo sredstvo za sve one koji ga imaju i one koji ga nemaju c) opeprihvaeno sredstvo plaanja

11. Da bi novac mogao funkcionirati kao sredstvo plaanja mora ispunjavati sljedee uvjete:

PRENOSIVOST (pogodan za noenje i prijenos radi kupovina na razliitim lokacijama), TRAJNOST (fizika izdrljivost novca pri njegovoj manipulaciji, jer mu svako fiziko oteenje onemoguuje obavljanje funkcije), DJELJIVOST (kako se cijene ne podudaraju s vrijednostima novanih jedninica, novac se mora prilagoditi razliitostima tih cijena, zbog ega mora biti djeljiv razliiti apoeni novanica), STANDARDIZACIJA (novane jedinice isith nominalnih vrijednosti se ne smiju razlikovati ni po obliku ni po kvalitetu, i smao takve mogu sluiti kao ope sredstva plaanja), PREPOZNATLJIVOST (novanice se trebaju prepoznati, jer se u suprotnom mogu falsificirati )

12. Glavni monetarni agregati koji ine novanu masu jedne zemlje su: transakcijski novac

M1 i noana masa u irem smislu M2


16

13. Transakcijski novac M1 obuhvata: a) cash i bankarski novac b) kovani novac i papirne novanice c) novane depozite

14. Novana masa u irem smislu M2 obuhvata a) M1 i depozite b) depozite po kreditima i depozite na tednim raunima graana c) depozite za stambeno-komunalnu izgradnju

15. Inflacija, kao rezultat nestabilne privrede, usljed vee od potrebne koline novca na tritu dovodi do vee tranje za robama, to uvjetuje rast cijena.

16. Deflacija, kao rezultat nestabilne privrede, usljed manje od potrebne koliine novca na

tritu dovodi do manje tranje za robama, to uvjetuje pad cijena. 17. Navedite funkcije novca! Mjera vrijednosti, sredstvo prometa, stvaranje blaga,

sredstvo izraavanja odgoenih plaanja, svjetski novac. 18. Izraavanje strane valute u domaoj naziva se devizni kurs. 19. Novac zamjenjiv za svjetski priznate valute naziva se konvertibilan novac. 20. Fluktuirajui devizni kurs formira se na osnovu:

a) slobodnog djelovanja ponude i tranje na deviznom tritu b) fiksnog odnosa dvije valute, uz dozvoljeno odstupanje do 1% c) fiksnog odnosa dvije valute, uz odstupanje od 2-3%

23. Navedite faktore koji djeluju na koliinu novca u opticaju! --Monetarna tranja koja se

iskazuje kroz ukupnu tranju za robama koje se razmjenjuju u vremenu u kome se utvruje koliina novca, --brzina opticaja novca u prometu, --sume cijena onih roba koje su date na kredit, --suma dospjelih plaanja, --suma uzajamnih prebijanja u plaanju.

24. Uticaj drave na reguliranje koliine novca u opticaju ostvaruje se preko monetarne i kreditne politike.

25. Mjerama monetarno-kreditne politike centralna banka utie na novani opticaj, a time i

na stabilnost drutvene reprodukcije. 26. Eskontna stopa je procent koji poslovne (depozitne) banke plaaju centralnoj banci

za kratkorono kreditiranje. 27. Objasnite ta znai operacija otvorenog trita! Preko operacije "otvorenog trita"

kupovinom i prodajom kratkoronih hartija od vrijednosti koje emituje drava najdirektnije se utie na koliinu novca u opticaju.

28. Navedite osnovne funkcije centralne banke! --Centralizacija i kontrola emisije novca, --

odreivanje eskontne stope, --propisivanje obveznih rezervi likvidnosti banaka. 29. Bankarski poslovi u kojima se banka pojavljuje kao zajmodavac nazivaju se aktivni

bankarski poslovi. 30. Bankarski poslovi u kojima se banka pojavljue kao zajmoprimac nazivaju se pasivni

bankarski poslovi. 31. Neutralni bankarski poslovi su oni u kojima banka nije ni dunik ni povjerilac. To su

poslovi koje banka obavlja za svoje komitente, naroito u sferi domaeg i meunarodnog platnog prometa, kada svojim aktivnostima olakava plaanje roba i usluga svojih komitenata.


17

32. Profit banke ini razlika izmeu vie kamatne stope, po kojoj banke daju kredite, i nie kamatne stope koju ona plaa komitentima koji svoja sredstva dre u banci.

33. Multiplikator novane ponude predstavlja omjer ukupog zbira novokreiranih depozita i

zbira novokreiranih rezervi. 34. Trite je:

a) mjesto na kome se vri razmjena roba b) ekonomski prostor na kome se susreu ponuda i tranja roba c) prostor na kome se sureu ponua i traioc

35. Navedite trine mehanizme! --Ponuda, --tranja, --cijena, --konkurencija 36. Cijene su novani izraz vrijednosti robe, ijim poveanjem pada tranja, a raste

ponuda roba. 37. Ponuda i tranja na triti djeluju putem konkurencije, koja objanjava kolebanje

trinih cijena oko vrijednosti robe. 38. Podjela trita na ue (trite koje se odnosi na samo jednu vrstu robe) i ire (trita

sredstava za proizvodnju ivotnih sredstava i radne snage) je izvrena prema kriteriju robe koja je predmet kupovine i prodaje.

39. Podjela trita na svjetsko, meunarodno, nacionlano, regionalno i loklano izvrena je

prema kriteriju geografskog podruja. 40. Sa stanovita koliine robe kojom se trguje, trita se mogu podijeliti na: trita na veliko

(en gros) i trita na malo (en detail). 41. Tranja predstavlja:

a) mogunost kupca da na odreenom tritu, u odreeno vrijeme kupi robu po odreenim cijenama

b) koliinu robe koju ponua ima namjeru kupiti na odreenom tritu, u odreeno vrijeme i po odreenim cijenama

c) spremnost kupca da kupi odreene koliine robe na odreenom tritu, u odreeno vrijeme po odreenim cijenama

42. Zakon tranje pokazuje da:

a) rastom cijena pada tranja b) padom cijena pada tranja c) rastom cijena raste tranja

43. Garfiki prikaite krivu tranje i navedite faktore koji utiu na njen intenzitet! 44. Reagiranje tranje na promjene faktora tranje nazivamo elastinost tranje. 45. Reagiranje tranje na promjenu dohotka predstavlja dohodovna elastinost. 46. Reagiranje tranje na promjenu cijena predstavlja cjenovna elastinost. 47. Elastina tranja je ona koja:

a) reagira srazmjerno promjeni cijena b) reagira na promjenu cijena odreene robe c) kod koje je odnos izmeu relativnog pomjeranja tranje i relativnog pomjeranja

cijena vei od 1

48. Neelastina tranja je ona koja: a) sporije reagira od promjene cijena b) ne reagira na promjenu cijena jedne robe c) ima koeficijent elastinosti vei od 1


18

49. Jedinina elastina tranja pokazuje da je intenzitet promjene tranje: a) vei od 1 b) manji od 1 c) jednak intenzitetu promjene cijena

50. Grafiki prikaite i objasnite ekstremne sluajeve elastinosti tranje! 51. Navedite faktore koji utiu na intenzitet elasticiteta tranje! --Neophodnost

zadovoljavanja potreba odreenim dobrom, --stupanj dostupnosti supstituta nekog proizvoda, --vrijeme koje stoji na raspolaganju potroau da reagira na promjenu cijene.

52. Ponuda predstavlja:

a) mogunost ponuaa da na odreenom tritu, u odreeno vrijeme proda robu po odreenim cijenama

b) koliinu robe koju kupac ima namjeru ponuditi na odreenom tritu, u odreeno vrijeme i po odreenim cijenama

c) spremnost ponuaa da proda odreene koliine robe na odreenom tritu, u odreeno vrijeme po odreenim cijenama

53. Zakon ponude pokazuje da:

a) rastom cijena pada koliina robe koja se nudi b) padom cijena pada koliina robe koja se nudi c) rastom cijena raste koliina robe koja se nudi

54. Garfiki prikaite krivu ponude i navedite faktore koji utiu na njen intenzitet! 55. Reagiranje ponuene koliine robe na promjenu njene cijene nazivamo elastinost

ponude. 56. Elastina ponuda je ona koja:

a) neznatno reagira na promjene cijena b) kod koje ponuda prati promjenu cijena c) kod koje je se ponuda pomjera bre od cijena

57. Neelastina ponuda je ona koja: a) bre reagira od promjene cijena b) ne reagira na promjenu cijena jedne robe c) ima koeficijent elastinosti manji od 1

58. Jedinina elastina ponuda pokazuje da je intenzitet promjene ponude: a) vei od 1 b) manji od 1 c) srazmjeran promjeni cijena

59. Grafiki prikaite i objasnite ekstremne sluajeve elastinosti ponude! 60. Trina ravnotea je takvo stanje na tritu na kome je:

a) ponuena koliina robe vea od traene b) ponuena koliina robe manja od traene c) ponuena koliina robe jednaka traenoj

61. Ekvilibrijska cijena je ona kojom su zadovoljni i kupci i prodavci roba. 62. Grafiki prikaite i objasnite trinu neravnoteu usljed smanjene ponude i smanjene

tranje! 63. Grafiki prikaite i objasnite trinu neravnoteu usljed smanjene ponude i poveane

tranje!


19

64. Grafiki prikaite i objasnite trinu neravnoteu usljed poveane ponude i smanjene tranje!

65. Grafiki prikaite i objasnite trinu neravnoteu usljed poveane ponude i poveane

tranje! 66. Kod prilagoavanja ponude pri poveanoj tranji u razliitim vremenskim periodima

razlikuju se tri razdoblja: a) Vrlo kratko u kome se ponuda moe prilagoditi poveanoj tranji samo na nain

da iz postojeih zaliha roba dodatno reagira na poveane zahtjeve tranje. b) Kratko razdoblje u kome se ponuda prilagoava tritu tako da se poveava

postojea proizvodnja, ali samo putem boljeg koritenja raspoloivih kapaciteta, a ne irenjem proizvodnje.

c) Dugo razdoblje koje omoguuje ponudi da se prilagoava tritu proirenjem

proizvodnje putem izgradnje novih, kao i proirenjem postojeih kapaciteta. Agregatna ponuda ukupna koliina dobara i usluga koje ekonomija jedne zemlje moe proizvesti i ponuditi u odreenom vremenu i ovisi od nivoa cijena dobara, proizvodnih kapaciteta kojim raspolae privreda i nivoa ostvarenih trokova Grafiki prikaite! Agregatna tranja je suma troenja svih potroaa u jednoj zemlji koje ine razliiti sektori privrede i pojedinani potroai. Grafiki prikaite!

67. Navedite determinante agregatne tranje! Lina potronja, --investiciona potronja, --javna potronja, --neto izvoz.

68. Navedite determinante agregatne ponude! --Nivo potencijalnog proizvoda, --nivo

trokova proizvodnja. 69. Drava se mijea u zakone poude i tranje putem: --Neposrednog reguliranja cijena

gotovih proizvoda na tritu (plafoniranje cijena), --indirektnim uticajem na cijene gotovih proizvoda kroz odreivanje cijena proizvodnih inputa.

70. Direktna dravna intervencija na tritu na reguliranje cijena gotovih proizvoda ogleda se

u plafoniranju cijena, na nain da vlade zakonom odreuju maksimalnu cijenu onih proizvoda koji su od vitalnog znaaja za ekonomiju te zemlje.

71. Indirektno reguliranje cijena gotovih proizvoda odnosi se na utvrivanje cijene putem

odreivanja cijena proizvodnih inputa (utvrivanje granica minimalnih nadnica, kontrolom visine stanarina, plafoniranjem kamatnih stopa)

72. Potpuna konkurencija je ona u kojoj djeluje:

a) veliki broj kupaca i prodavaca sa neogranienim mogunostima u meusobnoj konkurenciji

b) veliki broj kupaca i prodavaca koji mogu uticati na promjenu cijena prema promjeni ponude

c) veliki broj kupaca i prodavaca ija je ekonomska mo izjednaena tako da ne mogu uticati na promjene cijena

73. Navedite uvjete pod kojima potpuna konkurencija djeluje na strani ponude! Veliki broj

poduzea koja meusobno konkuriraju, --visok stupanj pokretljivosti poduzea, potpuna informiranost svakog poduzea o djelatnosti drugih poduzea i njihovoj profitnoj stopi u grani u kojoj posluju.


20

74. Navedite uvjete pod kojima potpuna konkurencija djeluje na strani tranje! Veliki broj kupaca od kojih ni jedan ne moe presudno uticati na cijene koje bi uvjetovale promjenu obima proizvodnje, --informiranost kupaca o cijenama roba koju ele kupiti na svim drugim tritima, --nepostojanje tekoa ili trokova transporta koji bi onemoguili kupce da iskoriste povoljnost razlika u cijeni roba koje se javljaju na drugim tritima, --homogenost tj. kupci prihvataju proizvod bilo kojeg poduzea kao supstitut bilo kojeg drugog poduzea.

75. Objasnite institut Price taker! Svijet potpune konkurencije je svijet prihvatanja date

cijene (price taker). To znai da je na strani ponude jako puno poduzea koja su pojedinano toliko mala da ne mogu utjecati na trine cijene. Zato oni jedino mogu poslovati u smislu da iznose vie ili manje robe na trite i tako se prilagoavaju cijeni kao datoj veliini koju oni prihvataju (price taker onaj koji uzima, prihvata cijenu).

76. Granini trokovi proizvodnje determiniraju isplativost proizvodnje na nain da granini

trokovi po jedinici proizvoda budu manji od trine cijene. 77. U uvjetima slobodne konkurencije poduzee e maksimizirati profit onda kada svoju

proizvodnju podesi na onaj nivo na kome su granini trokovi po jedinici proizvoda jednaki trinoj cijeni.

78. Objasnite pojam granina korsinost! Granina korisnost nekog proizvoda je porast

korisnosti dodajnog proizvoda u odnosu na prethodni. 79. Za monopolistiku strukturu trita karakteristino je da na strani ponude stoji samo

jedan ponua - monopolist, a na strani tranje samo jedan kupac monopsonist. 80. Osnovna karakteristika monopola je da moe slobodno odrediti cijenu robe koju

prodaje, bez obzira na koliinu koju nudi ili potrauje. 81. Stvaranje monopola je rezultat procesa koncentracije i centralizacije kapitala. 82. Koncentracija kapitala je proces okrupnjavanja kapitala putem akumulacije koji se

ostvaruje pod kontrolom jednog ili vie vlasnika. 83. Centralizacija kapitala je dobrovoljno ili nasilno spajanje veeg broja kapitala u

jedan. 84. Ako monopolistike organizacije nastaju povezivanjem raznih privrednih djelatnosti koje

imaju istu proizvodnu osnovu rije je o horizontalnoj kombinaciji. 85. Ako monopolistike organizacije nastaju povezivanjem niza uzastopnih djelatnosti koje

ine proizvodni proces rije je o vertikalnoj kombinaciji. 86. Ako monopolistike organizacije nastaju povezivanjem horizontalne i vertikalne

kombinacije u jednu cjelinu rije je o kombinaciji kombinacija. 87. Karteli su takav oblik monopolistikog udruivanja u kome udruena poduzea:

a) zadravaju ekonomsku samostalnost b) gube ekonomsku samostalnost c) zadravaju samo finansijsku samostalnost

88. Trustovi su oblik monopolistikog udruivanja u kome se udruena poduzea: a) organiziraju u akcionarska drutva i gube svoju pravnu samostalnost b) utapaju u jedinstveno poduzee sa jednim organom uprave c) organiziraju u akcionarska drutva i gube svoju finansijsku samostalnost


21

89. Holding kompanije su: a) d.d. u kojima poduzea zadravaju pravnu i ekonomsku samostalnost, a

veinsko vlasnitvo nad kapitalom ima zajednika firma b) ista d.d. c) d.d. u kojima poduzea zadravaju pravnu samostalnost i veinu kapitala

90. Koncerni su: a) poduzea jedne grane proizvodnje pod vodstvom jednog vlasnika kapitala b) poduzea jedne grane proizvodnje pod vodstvom grupe monih vlasnika c) poduzea raznih grana proizvodnje pod vodstvom jednog vlasnika kapitala ili

grupe monih vlasnika

91. Korner je takav oblik monopolistikog udruivanja u kome se poduzea sporazumijevaju o povlaenju veih koliina svojih proizvoda s trita, stvarajui vjetake nestaice, kako bi time poveali cijene i maksimalno ovladali tritem

92. Pul je takav oblik monopolistikog udruivanja u kome poduzea stupaju u interesnu

zajednicu radi usklaivanja proizvodnje, razmjene pronalazaka i iskustva, zajednikog osiguranja rizika, diobe dobiti itd. zadravajui pri tom svoju ekonomsku i pravnu samostalnost.

93. Ring je takav oblik monopolistikog udruivanja u kome se poduzea dogovaraju o

zajednikom nastupanju na tritu, s tim da svaki pojedinac i dalje kupuje i prodaje za svoj vlastiti raun.

94. Finansijski kapital nastaje povezivanjem dvije vrste kapitala: Bankovnog i industrijskog. 95. Finansijsku oligrahiju ini skupina vodeih magnata koji kontroliraju goleme koliine

kapitala, i na toj osnovi, vladaju ekonomskim i politikim ivotom zemalja u kojim djeluju.

96. Monoplist e maksimizirati svoj profit tako to e podeavati koliinu proizvodnje na

onaj nivo cijena na kome su granini trokovi nii ili jednaki s graninim prihodima. 97. Monopolska konkurencija postoji u situacijama kada proizvodu monopola konkuriraju

brojni proizvoai supstituta monopolovog proizvoda. 98. Navedite oblike monopolske konkurencije! Namjerna i nenamjerna. 99. Navedite etiri naina diferenciranja proizvoda, kao posebnih oblika monopolske

konkurencije! Promjena sastava proizvoda, --dodajne koristi pri nabavci proizvoda, --promjena vanjskog izgleda proizvoda, --specifina obiljeja proizvoda.

100. Antimonopolsku politiku vode vlade trinih privreda, usmjeravajui je u dva pravca:

--Donoenje konkretnih zakona kojima se zabranjuju odreene radnje na jaanju monopola, --novi pristup antitrustovskoj politici poslije 1980. godine.

101. Sutina antitrustovskih zakona u politici cijena ogleda se kroz: Ograniavanje i

zabranu odreenih ilegalnih postupaka koje poduzimaju monopoli, te odredbama o veliini poduzea.

102. Nova antitrustovska politika ogleda se u ukidanju antitrustovskih zakona ali i

zabrani svih sporazuma kojim se ograniava konkurencija. Zapravo se nastoji podrati onaj koji je efikasan.

103. Prijelazni oblici ograniene konkurencije iskazuju se kroz djelovanje: Duopola i

oligopola


22

104. Duopol je stanje kada se na tritu javljaju dva ponuaa, odnosno dva traioca proizvoda.

105. Oligopol je stanja kada se na tritu javlja vie ponuaa, odnosno vie traioca

proizvoda. 106. Oligopolisti se u odnosu na druge oligopoliste mogu ponaati dvojako: --sa tim

drugim prave odreene sporazume (tajen ili javne) o zajednikom djelovanju, ili --samostalno poduzimaju mjere bez dogovaranja sa drugim to ovisi od njihove ekonomske snage

107. Obzirom na nivo ukljuenosti nacionalnih ekonomija u meunarodne trgovinske tokove postoje dva tipa privrede, i to: Autarhina i otvorena privreda.

108. Navedite osnovne razloge zbog kojih zemlje stupaju u meunarodnu robnu razmjenu!

--Razliitost uvjeta proizvodnje, --opadajui trokovi proizvodnje, --preferencije potroaa.

109. U sljedeem primjeru objasnite koja zemlja ima komparativnu prednost u proizvodnji

koje robe i zato! 110. Objasnite teoriju komparativnih prednosti! Prema ovoj teoriji, ostvarivanje

obostrane koristi od razmjene mogue je ako se svaka zemlja specijalizirala za proizvodnju i izvoz robe u kojoj najmanje relativno zaostaje (ima komparativnu prednost), a uvozi robu u ijoj proizvodnji najvie relativno zaostaje (ima komparativno zaostajanje)

111. Carina je:

a) kontrola uvoza robe b) porez koji se plaa na uvoz robe c) ogranienje koliine uvoza robe

112. Kvota je: a) ogranienje koliine uvoza robe b) podsticajni faktor za uvoz robe c) zabrana uvoza robe

113. Prohibitivne carine su one koje: a) imaju stupanj ogranienja uvoza robe b) sprjeavaju bilo kakav uvoz robe c) sprjeavaju izvoz

114. Prohibitivne kvote su one koje: a) imaju stupanj ogranienja izvoza robe b) sprjeavaju izvoz robe c) sprjeavaju bilo kakav uvoz Razlika izmeu carina i kvota ogleda se u tome da carine donose prihod dravi s kojim ona moe uticati na privredne tokove (smanjivati poreze, investirati u razvoj), dok kvote omoguuju prisvajanje profita koji nastaje kao razlika izmeu domae i uvozne cijene, samo od strane uvoznika zatiene robe ukoliko drava nije donijela drugaiju odluku.

115. Rezident je fiziko ili pravno lice ije je sjedite u zemlji, a nerezident je fiziko ili pravno lice ije sjedite nije u zemlji.

116. Prikaz novanih transkacija izmeu rezidenta i nerezidenta iskazuje se u platnoj

bilanci, i to kao kredit i kao debit.


23

117. U platnoj bilanci kredit predstavlja obaveza nerezidenta prema rezidentu (to je priliv sredstava u zemlju).

118. U platnoj bilanci debit predstavlja obaveza rezidenta prema nerezidentu (to je odliv

sredstava iz zemlje) 119. Platna bilanca se sastoji iz: Bilance tekuih transakcija i bilance kapitalnih

transakcija

Bilanca tekuih transkacija u platnoj bilanci obuhvata tekua plaanja u meunarodnoj razmjeni i ine je tri podbilance: --Bilanca uvoza i izvoza roba, --bilanca uvoza i izvoza usluga, --bilanca jednostranih transfera

120. Kapitalne transakcije u platnoj bilanci obuhvataju promjene imovine rezidenata u inostranstvu i nerezidenata u zemlji i mogu se iskazati kao: --Direktne investicije i --portfolio investicije

121. Direktne investicije iskazane u platnoj bilanci predstavljaju dugorono meunarodno kretanje kapitala sa ciljem sticanja vlasnitva i ostvarenja profita.

122. Portfolio investicije u platnoj bilanci imaju za cilj ostvarivanje profita bez sticanja

vlasnitva.


24

PITANJA PISMENOG TESTA EKONOMSKE OSNOVE DRAVE I PRAVA esti dio

21. Raspodjela se moe definirati kao aktivnost pomou koje se odreuju kvantitativni

udjeli (srazmjere) pojedinaca, privrednih subjekata, dravnih organa i drugih uesnika u diobi novostvorene vrijednosti, odnosno dohotka.

22. Raspodjela dohotka na dohotke proizvodnih inputa naziva se funkcionalna raspodjela.

23. Raspodjela dohotka meu pojedincima je personalna raspodjela. 24. Lorencova funkcija izraava odnos izmeu procenta stanovnitva i procenta dohotka

koji mu pripada. 25. Potpuna jednakost u raspodjeli dohotka podrzaumijeva da istom procentu stanovnitva

pripada isti procent dohotka. 26. U drutvu s niskim stupnjem razvoja u kome dominira naturalna privreda raspodjela je

direktna, to znai da se od ukupno ostvarenih rezultata proizvodnje prvo podmiruju line potrebe ("prema obiaju i potrebi") za sve lanove domainstva, zatim se odvaja dio potreban za daljnja ulaganja u proizvodnju (novo orue, sjeme i sl.), a jedan dio se ostavlja kao rezerva za nudu.

27. Na viem stupnju razvoja robne proizvodnje raspodjela se odvija indirektno (putem

trita), to znai da dio drutvenog bogatstva koji pripada pojedinim drutvenim grupama i pojedincima ostvaruje se na nain da proizvoai prvo iznesu svoje proizvode na trite, prodaju ih i tek na taj nain ostvaruju prihode koje mogu raspodjeljivati. U ovom sluaju je ispoljen uticaj trita na prihode, bilo da ih smanjuje ili poveava, ime indirektno utie na kvantitativne i kvalitativne odnose u raspodjeli.

28. Politika dohotka predstavlja sistem odgovarajuih mjera i instrumenata ekonomske

politike, na koji nain se sputava potpuno i slobodno djelovanje trita, pa prema tome i uspostavljanje odnosa u raspodjeli koji su determinirani tritem.

29. Mjeoviti mehanizam raspodjele podrazumijeva: pored dravnog uticaja na sistem

raspodjele, i uticaj planiranja na raspodjelu putem koga se, u dobroj mjeri, korigira trino djelovanje na sistem raspodjele.

30. Plaanje radnika moe biti (sa kraim objanjenjima): --Plaanje po vremenu

(nadoknada radnicima za rad utroen u proizvodnji za odreeno vrijeme sat, dan, sedmica, mjesec), --Plaanje po uinku (ili akordni sistem, je u stvari plaanje radniku po svakom proizvedenom komadu, metru, kilogramu robe dnevna nadnica ovisi od koliine proizvedene robe)

31. Navedite razloge za i protiv plaanja po vremenu i po uinku sa stanovita vlasnika kapitala! ZA:Briga o kvalitetu proizvoda se prenosi na radnike, --smanjuje nadzora nad procesom proizvodnje, --radnici proiruju svoje kvalifikacije, --razvija se konkurencija meu radnicima, smanjuje se potranja za novim radnicima. PROTIV: --Ovaj nain plaanja je teko primjenjiv u savremenoj industriji, tamo gdje jeste mogu, deava se da radnici prisvajaju rezultate rasta produktivnosti

32. U sljedeem primjeru objasnite nominalnu plau radnika u januaru i u februaru, a zatim

izraunajte iznos realne plae u februaru! Plaa radnika u januaru = , u februaru = . Cijene ivotnih namirnica u januaru = , u februaru = .

Realna cijena se rauna ovako: nominalna plaa/indeks trokova ivotaX100 33. Nominalna plaa je iznos novca koji radnik prima za svoj rad.


25

34. Realna plaa je ekonomska kategorija koja izraava kupovnu snagu radnika tj. to je nominalna plaa poveana u skladu sa porastom cijene ivotnih namirnica

35. Determinante koje opredjeljuju visinu realnih plaa su: --Kretanje nominalne plae, --

promjena u kretanju indeksa trokova ivota

36. Nivo plaa, u uvjetima slobodne konkurencije, odreuje njena granina produktivnost, tj. da e plaa svakog zaposlenog radnika biti samo na nivou najnieg graninog proizvoda posljednjeg radnika.

37. Ponuda rada neke zemlje predstavlja ukupan broj raspoloivih radnih sati koje moe

ponuditi stanovnitvo te zemlje.

38. Zakonitost koja je uspostavlja u odnosu ponude rada i nivoa plaa ( meuovisnosti i uvjetovanosti ponude rada i nivoa plaa) izraava se injenici da poveane plae utiu na poveanje ponude rada, ali samo do odreene granice, kada poinje da se smanjuje ponuda rada, bez obzira to su plae visoke.

39. Grafiki prikaite i objasnite efekat supstitucije i efekat dohotka u ponudi rada! 40. Navedite razlike u plaama (uz kraa objanjenja)! Kvalitet poslova (neki poslovi nisu

interesantni za radnike, i zato se moraju vie platiti sa tzv. kompenzirajuim dodatkom, da bi ih neko obavljao), --Kvalitet ljudi (ljudi se razlikuju po mentalnim i tjelesnim sposobnostima, pa shodno tome neki budu bolje plaeni jer su npr. ulagali u svoje obrazovanje, jer su sposobniji itd.), --Lina slava (mnogi imaju jako visoke plae zbog specifinih poslova kojim se bave npr. istaknuti sportisti, estradne zvijezde, umjetnici itd.), --Segmentiranost trita na nekonkurentne grupe zanimanja (razne profesije ine posebne segmente trita i pojedinci tih profesija se teko mogu prebacivati iz jedne u drugu profesiju, pa svaka profesija mora dijeliti sudbinu ponude i tranje unutar svog okvira i na toj osnovi diferencirati plae)

41. Grafiki prikaite i objasnite opu ravnoteu na tritu rada! 42. Drutveno-ekonomske organizacije radnika nazivaju se sindikat i s obzirom na ulogu

koju ove organizacije imaju u drutveno-politikom ivotu dijele se na neovisne i ovisne sindikate.

43. Neovisni sindikati su oni:

a) u kojima je lanstvo radnika dobrovoljno b) koji su samostalni i neovisni u odnosu na poslodavce i dravni aparat c) koji se bore za ekonomska prava i interese radnika d) sve navedeno e) nita od gore navedenog

44. Dominatni oblici organiziranja sindikata su (uz kraa objanjenja): --Strukovni sindikati (u kojim su organizirani radnici odreenih struka), --Industrijski sindikati (koji okupljaju radnike odreene privredne grane), --Opi/Generalni sindikati (svi radnici bez obzira na struku ili privrednu granu u kojoj rade)

45. Ugovor o radnim odnosima sadri dva paketa mjera, i to: ekonomski paket mjera i

pravila rada 46. Ekonomskim paketom mjera u ugovoru o radu reguliraju se sljedea pitanja: --Visina

nadnice, --naknada za prekovremeni rad, --pravila za koritenje praznika i pauza za rad, --odredbe o ostalim beneficijama, --klauzula o usklaivanju visine nadnica s visinom trokova u uvjetima djelovanja inflacije


26

47. Pravila rada kojima se reguliraju obaveze na poslu obuhvataju sljedea pitanja: --Otkaz na poslu, --postupak albi za rjeavanje sporova, --potrebni broj radnika na odreenom poslu

48. Podizanje nadnica iznad konkurencijskog nivoa sindikati mogu ostvariti primjenom

sljedeih metoda: --Ograniavanje nivoa ponude rada, --ugovaranje viih standardnih plaa, --poveanje tranje za radom, --borba protiv monopsonistike moi poduzea.

49. Objasnite metod ograniene ponude rada koji koriste sindikati u borbi za rast nadnica!

Sindikati poduzimaju razne mjere kojim izazivaju vjetaku nestaicu rada na tritu i tako utiu na restrikciju njegove ponude (uvoenje barijere za osiguranje imigrantskih radnika, zakonsko reguliranje maksimalnog radnog vremena, dugo izuavanje zanata, ogranienje prijema novih lanova u sindikat, zabrana zapoljavanja radnicima koji nisu lanovi sindikata).

50. Objasnite metod ugovaranja viih standardnih plaa koji koriste sindikati u borbi za rast

nadnica! Veina sindikalnih pregovora ne ograniavaju ponudu rada direktno ve nastoje natjerati poslodavce da plate standardnu nadnicu koja bi bila iznad preovlaujuih nadnica na tritu tako to blokiraju alternativnu ponudu rada.

51. Objasnite metod poveanja tranje za radom koji koriste sindikati u borbi za rast nadnica!

Sindikati plae mogu poveati provodei politiku poveanja tranje za radom razliitim mjerama poput: poveanjem produktivnosti (jer tada pada cijena proizvoda i raste tranja za njim, a samim tim i za radom), reklamama, propagandom, zatitnim carinama, monopolskim cijenama itd.

52. Objasnite metod borbe protiv monopsonistike moi poduzea koji koriste sindikati u

borbi za rast nadnica! Monopsonisti su monopolisti na strani kupovine roba. Neki od njih dou u poziciju da diktiraju uslove na tritu rada i nastoje maksimizirati svoj profit niskim nivoom plaa. Tada sindikat nastupa kao pandan poslodavcu monopsonistu i pregovara sa njim o poveanju plaa do nivoa izjednaenja graninog prihoda sa visinom plaa.

53. Pokreta svih ekonomskih aktivnosti je ostvarenje profita, koji se osigurava

posjedovanjem kapitala. 54. Navedite determinante koje opredjeljuju visinu profita! Uloeni kapital u proizvodnju, --

poslovni rizik i inovacija u proizvodnji, --poloaj na tritu. 55. Objasnite kako uloeni kapital u proizvodnju utie na visinu profita! Profit vlasnika

kapitala je nagrada za uloeni kapital u proizvodnju i za vlastiti rad u njoj. 56. Objasnite kako poslovni rizik i inovacija u proizvodnji utie na visinu profita! Profit je i

nagrada za neizvjesnost, za preuzeti rizik u poslovanju i za svaku uspjenu inovaciju.

57. Objasnite kako poloaj na tritu utie na visinu profita! Profit je nagrada za

monopolistiki poloaj na tritu. 58. Profitna stopa je pokazatelj uspjenosti plasiranja kapitala i izraava se po obrascu

Pf1=Pf/Kx100; Pf1-profitna stopa, Pf-profit, K-kapital 59. U sluaju da je poduzetnik pored vlastitog kapitala angairao i tui kapital, profitna stopa

se rauna uzimajui u obzir i pozajmljeni kapital, to se izraava po obrascu Pf1=Pf+k/K+Zkx100; Pf1-profitna stopa, Pf-profit, K-kapital, k-kamata, Zk-zajmovni kapital


27

60. Navedite determinante efikasnosti uloenog kapitala! Brzina obrtanja kapitala, --Struktura proizvodnih inputa, --Minimiziranje fiksnog i cirkulirajueg kapitala, --Kvalitet proizvedenih dobara.

61. Objasnite kako brzina obrta kapitala utie na veliinu profita i profitne stope! Kapital se oplouje kroz proces kretanja iz prometne faze (proces kupovine proizvodnih inputa) i proizvodne faze (proces sjedinjavanja proizvodnih inputa) i iz proizvodne ponovo u prometnu. Takav ekonomski krug jeste obrt kapitala i svaki obrt donosi odreeni profit, i to ih je vie profit je vei.

62. Objasnite kako struktura proizvodnih inputa utie na veliinu profita i profitne stope! Pod

strukturom proizvodnih inputa podrazumijeva se relativni odnos izmeu kapitala uloenog u sredstva za proizvodnju i kapitala uloenog u rad. Ulaganjem u moderniju tehnologiju i izborom jeftinijih proizvodnih inputa postie se vea efikasnost kapitala i nii trokovi proizvodnje, to znai vei profit.

63. Objasnite kako minimiziranje fiksnog i cirkulirajueg kapitala utie na veliinu profita i

profitne stope! Za efikasnost uloenog kapitala veoma je bitno vrijeme zadravanja kapitala u pojedinim fazama ekonomskog procesa, pa postoji tzv. fiksni i cirkulirajui kapital. Fiksni je onaj kapital koji se zadrava due u ekonomskom procesu, koristi se u vie navrata i kao takav se postepeno troi u procesu reprodukcije. Cirkulirajui kapital se troi jednokratno u proizvodnom ciklusu. Efikasnost fiksnog kapitala se poveava ako se bolje koristi u ekonomskom procesu i krae u njemu zadrava, a kod cirkulirajueg kapitala za efikasnost je znaajno vrijeme njegovog zadravanja u proizvodnom procesu svesti na minimum. Odravanjem efikasnosti kapitala postie se vei profit.

64. Objasnite kako kvalitet proizvedenih dobara utie na veliinu profita i profitne stope! kart

u proizvodnji umanjuje efikasnost kapitala jer poveava trokove proizvodnje, i cijenu proizvoda. S druge strane kupac eli samo najkvalitetnije proizvode i okree se robi sa najviim stepenom kvaliteta i viegodinjom garancijom trajnosti i otpornosti proizvoda. Pridobijanjem takve naklonosti velikog broja kupaca znai i poveani profit u odnosu na konkurente.

65. Trgovaki kapital je kapital uloen u trgovinu. 66. Proizvoai ustupaju dio svog profita trgovcima iz sljedeih razloga: --Skrauje se

vrijeme pometa, --trgovaki kapital oslobaa industrijski kapital od obaveze uvanja suvinih robnih i novanih rezervi.

67. Trgovaki profit je zahvatanje proizvodnog profita od strane trgovca, kao naknada za obavljeni posao, na nain da trgovac robu kupuje jeftinije i prodaje je skuplje.

68. U sljedeem primjeru izraunajte prosjenu profitnu stopu! Industrijski kapital ki = .; Trgovaki kapital kt = .; Profitna stopa =

Prosjena profitna stopa se rauna ovako:Ppf'=Pf/(ki+kt)x100 69. Krajnji rezultata selenja kapitala je ujednaavanje profitnih stopa u svim oblastima

privrede koje se iskazuje kroz prosjenu profitnu stopu privrede u cjelini. 70. Svi trokovi koji prate proces kupoprodaje robe nazivaju se prometni trokovi, i dijele se

na : produktivne i neproduktivne (iste) trokove prometa. 71. Produktivne trokove prometa ine: trokovi transporta, uvanja i skladitenja robe. 72. iste prometne trokove ine: trokovi koji proizilaze iz same prirode trgovanja

(trokovi odravanja i funkcioniranja trgovake mree, reklamiranja, knjigovodstva, plaanja uposlenicima, odravanja itd.). Ovi trokovi se ne pokrivaju iz profita trgovca ve se tretiraju kao gubitak za kapital u cjelini.


28

73. Zajmovni kapital je onaj kapital koji se daje na koritenje drugom uz odreenu naknadu koja se naziva kamata. Kretanje zajmovnog kapitala iskazuje se kroz kredit.

74. Kreditom se stvara odnos izmeu zajmodavca i zajmoprimca, ije se obaveze ogledaju

u tome da je zajmodavac obavezan pozajmiti novac ili robu zajmoprimcu, a zajmoprimac je obavezan tu robu ili novac vratiti u ugovorenom vremenskom roku uz uvjete koji su utvreni.

75. Krediti doprinose unapreenju ekonomije putem (uz kraa objanjenja): --Bra

cirkulacija kapitala (zahvaljujui kreditima kapital se bre seli iz grane u granu jer se prevazilaze tekoe poput nedostatka kapitala, neprilagodljivosti postojeih kapaciteta u odnosu na nove proizvodne procese itd.), --Ubrzava proces razmjene (manjom sumom novca se moe ostvariti vei broj robnih razmjena, time se poveava broj obrta i proiruje proizvodnje, a sve to znai vei profit), --Baza za stvaranje velikih korporacija (krediti pospjeuju centralizaciju i koncentraciju kapitala, kapital raste u cjelini to je povoljno za razvoj privrede)

76. U ovisnosti da li je zajmoprimac drava ili privatno lice krediti se dijele na: javne i privatne kredite.

77. Prema vijeku trajanja krediti se dijele na (navesti vrijeme trajanja): kratkorone (do godinu dana, slue osiguranju dodatnih obrtnih sredstava) i dugorone (dui od godine dana, slue za kupovinu sredstava za rad)

78. U ovisnosti da li je predmet kredita novac ili roba, krediti se dijele na (uz kraa objanjenja): komercijalne (prodaja robe kupcu koju on ne plaa odmah) i bankovne (pozajmljivanje novca koji vre banke) kredite.

79. Mjenica je pismeni dokument kojim se kupac obavezuje da e po isteku odreenog

roka kupljenu robu platiti prodavcu. 80. Najvaniji izvori zajmovnog kapitala su: Amortizacija, akumulacija, fond plata, fond

osiguranja, rezervni fond, profit itd. 81. Ako je povjerilac dao u zajam duniku iznos kredita od KM i za godni dana naplatio

kamatu od .. KM, po kojoj kamatnoj stopi je dunik uzeo kredit? k'=k/gx100 k'-kamatna stopa, g-glavnica, k-kamata

82. Ako je povjerilac dao u zajam duniku iznos kredita od .. KM, po kamatnoj stopi od

%, koliko je povjerilac naplatio kamate za godinu dana? k=gxk'/100 k'-kamatna stopa, g-glavnica, k-kamata

83. Kamata je naknada za pozajmljeni kapital, tj. kamata je cijena kapitala kao robe. 84. Preduzimaka dobit je ostatak profita koji ostaje proizvodnom vlasniku kapitala. 85. Objasnite gornju ili prirodnu granicu kamatne stope! To je ona granica koja dostie

visinu prosjene profitne stope u trenutku zakljuivanja ugovora o kreditu-zajmu. 86. Objasnite donju granicu kamatne stope! Ona nije egzaktno odrediva, to zavisi od

brojnih okolnosti (stepen rizika, solventnost i afirmacija zajmoprimca, stepen osiguranja povrata zajma i sl.)

87. Grafiki prikaite i objasnite utjecaj ponude i tranje na visinu kamatne stope! 88. Dividenda je dobit koju donosi akcija kao pravna potvrda o suvlasnitvu u

akcionarskom drutvu.

89. Akcija je vrijednosni papir, zapravo potvrda kojom se dokazuje vlasnitvo nad kapitalom koji je uloen u akcionarsko drutvo.


29

90. Navedite slinosti i razlike izmeu dividende i kamate! SLINOSTI: obje predstavljaju

dohodak od svojine; RAZLIKE: stupanj izvjesnosti (visina dividende se, za razliku od kamate, unaprijed ne zna), uee u profitu (dividenda nije dio profita akcionarskog drutva, za razliku od kamate, koja je uvijek dio industrijskog profita), rizik (dividenda je rizian oblik dohotka, i za razliku od kamate, potpuno je preputen riziku trinog poslovanja).

91. Akcijski kapital nastaje udruivanjem individualnih kapitala u jedinstveni kapital, tj. to

je zapravo spajanje veeg broja manjih kapitala, s ciljem stvaranja i snaenja krupnih kapitala.

92. Obine dionice su one dionice koje jednim dioniarima osiguravaju pravo

upravljanja u skuptini dioniara, a drugim se to pravo uskrauje. 93. Privilegirane dionice su one dionice koje njenim vlasnicima unaprijed garantuju

visinu dividende koja e im pripasti bez obzira da li je dioniarsko drutvo ostvarilo profit ili ne.

94. U sljedeem primjeru izraunajte kolika je dividenda!

Temeljni kapital drutva Tk = KM; dividendna stopa d = .% D=Tkxd'/100 D-dividenda, d'-dividendna stopa, Tk-temeljni kapital drutva

95. U sljedeem primjeru izraunajte kolika je vrijednost akcije!

Nominalna cijena akcije N = KM; dividendna stopa d = %; kamatna stopa k = % D=Tkxd'/100 D-dividenda, d'-dividendna stopa, Tk-temeljni kapital drutva

96. Specifinost ulaganja novanog kapitala u kupovinu akcija ogleda se u tome da akcionar vie nije u mogunosti da uloeni kapital povrati u svoje vlasnitvo na nain da povue svoj novac iz akcionarskog drutva.

97. Berza predstavlja trite hartija od vrijednosti - akcija, ija kupovina i prodaja se vri po sistemu aukcija, koja predstavlja takvu kupovinu po kojoj najvia cijena akcije koju kupac ponudi ima prednost nad niim cijenama, a najnia cijena akcije koju prodavac ponudi ima prednost nad viim ponudama.

98. Berzanski posrednici u kupovini i prodaji akcija nazivaju se brokeri. 99. Nominalna vrijednost akcije je vrijednost po kojoj bi se akcija prodavala da nema

utjecaja trita tj. visine dividende koja opredjeljuje cijenu akcije u smislu d aona moe biti via ili nia od nominalne.

100. Navedite determinante cijene akcije! Nominalna vrijednost akcije, visina dividende

(dividendna stopa), visina kamatne stope. 101. Ulaganje kapitala u kupovinu zemlje ne predstavlja proizvodno ulaganje, nego

stjecanje privatnog vlasnitva nad zemljom, koje njenom vlasniku, samo po tom osnovu, donosi prihod.

102. U raspodjeli novostvorene vrijednosti u poljoprivredi uestvuju:

a) Poljoprivredni radnici koji ostvaruju plae b) Zakupac zemlje koji ostvaruje profit c) Vlasnik zemlje koji ostvaruje rentu

103. Zakupnina je odnos izmeu zakupca zemlje i njenog vlasnika i sastoji se od: --rente kao naknade za ustupljeno zemljite, --amortizacije kapitala investiranog u zakupljeno zemljite, --kamate na uloeni kapital.

104. Renta koja se naplauje i za najloije parcele zemlje naziva se apsolutna renta.


30

105. Diferencijalna renta je ekstra dobit koju prisvaja vlasnik zemlje, a javlja se kao razlika izmeu niih individualnih trokova proizvodnje i trokova koji se priznaju na tritu poljoprivrednih proizvoda.

106. Diferencijalna renta I nastaje zbog razlika u plodnosti pojedinih parcela zemljita i

razlika u poloaju poljoprivrednih povrina u odnosu na trite.

107. Diferencijalna renta II se pojavljuje kao rezultat nejednakih prinosa od zemljita koji su uzrokovani dodatnim izlaganjem kapitala u to zemljite.

108. Monopolska renta je rezultat monopolske cijene izuzetno rijetkih proizvoda,

poput specijalnih vina, rane i kasne isporuke voa i povra itd. 109. U sljedeem primjeru izraunajte koliko kota parcela zemljita!

Godinja renta r = KM; kamatna stopa k = % Cz=rx100/k' Cz-cijena zemlje, r-renta, k'-kamatna stopa

110. Ukoliko je godinja renta nia od kamate vlasnik kapitala bi se opredijelio na:

d) kupovinu zemlje e) ulaganje u proizvodnju f) pozajmljivanje kapitala

111. Potronja domainstva je zapravo potronja finalnih dobara i usluga s ciljem zadovoljavanja linih porodinih potreba.

112. tednja domainstva je dio dohotka koji nije utroen na potronju.

113. U sljedeem primjeru izraunajte iznos potronje i funkciju tednje!

Dohodak D = KM; tednja = KM. D=P+, FP=P/Dx100

114. U sljedeem primjeru izraunajte iznos tednje i funkciju potronje! Dohodak D = KM; Potronja P = KM. D=P+, FP=P/Dx100

115. Funkcija potronje pokazuje odnos izmeu nivoa potronje i nivoa raspoloivog dohotka i iskazuje se po obrascu FP=P/Dx100

116. Funkcija tednje pokazuje odnos izmeu nivoa tednje i dohotka i iskazuje se po obrascu F=/Dx100

117. Grafiki prikaite i objasnite funkciju potronje! 118. Grafiki prikaite i objasnite funkciju tednje! 119. Granina sklonost potronji je dio svake dodajne jedinice dohotka koji ide na

potronju 120. Granina sklonost tednji je dio dodajnog dohotka koji se koristi za dodatnu

tednju 121. Objasnite kako se ponaaju potronja i tednja domainstva s obzirom na promjenu

dohodka! Rastom dohotka pada granina sklonost potronji uz istovremeni rast granine sklonosti tednji i obrnuto. Dakle, to dohoci bre rastu, vie se izdvaja za tednju, manje za potronju i obratno.

122. Navedite odrednice nivoa potronje i tednje! Nacionalni dohodak, imetak, visina

kamatne stope, kvalitet socijalnog snabdijevanja stanovnitva, borba za presti itd. 123. Nejednakost u raspodjeli proizvodnih uinaka manifestira se pojavom: siromatva i

bogatstva.


31

124. Minimalni egzistencijalni dohodak se dobije kada se ukupan troak za hranu pomnoi sa tri.

125. Navedite uzroke pojave bogatstva i siromatva! Nejednakost u dohocima od rad i

nejednakost u dohocima od vlasnitva 126. Nejednakost u dohocima od rada (kao jedan od uzroka bogatstva i siromatva) se

manifestira kroz razlike u sposobnostima, razlike u intenzitetu rada, razlike meu zanimanjima, razlike nivoa naobrazbe i sl.

127. Nejednakost u dohocima od vlasnitva (kao jedan od uzroka bogatstva i siromatva)

se manifestira kroz razlike u naslijeenom ili steenom bogatstvu, tednji i riziku.


32

PITANJA PISMENOG TESTA EKONOMSKE OSNOVE DRAVE I PRAVA

Sedmi dio 1. Ekonomski razvoj definira se kao dinamiki proces poveanja stepena zadovoljavanja

ljudskih potreba, a izraava se kroz rast realnog nacionalnog dohotka.

2. Brzina ekonomskog razvoja mjeri se stopama rasta realnog nacionalnog dohotka. 3. Razvojni pokazatelj, kao mjerilo ivotnog standarda stanovnitva (usvojen od UN) naziva

se indeks humanog razvoja (human development index). 4. U mjerenju brzine ekonomskog razvoja problem predstavlja vrijeme u kome se iskazuje,

na nain da s e moe desiti da neka zemlja u kratkom roku ostvari visoku stopu rasta nacionalnog dohotka, ali da to ne utjee na dugoroni razvoj, jer je ta zemlja i dalje nerazvijena. Zato se mjerenje ekonomskog razvoja najee uzima za dui rok, koji opet nije do kraja precizno odreen.

5. Razlika izmeu ekonomskog razvoja i rasta ogleda se u Ekonomski rast je samo jedan

dio ekonomskog razvoja, on je njegova kvantitativna strana. Preko ekonomskog rasta mi ne vidimo kakve su kvalitativne promjene nastale u ekonomskom procesu.

6. Navedite faktore ekonomskog razvoja (uz kraa objanjenja)! Ljudski kapital (ponuda

rada, obrazovanju, radna disciplina i radna motivacija ), --Prirodni resursi (zemlite, rude, goriva, klima), --Kapital (novac, strojevi, tvornice, ceste), --Tehnologija (nauka, ininjering, upravljanje, poduzetnitvo), i drugi poput veliine zemlje, --drutveno-ekonomskog ureenja, --struktura privrede, --struktura investicija, --uvjeti meunarodne razmjene itd.

7. Ekonomski razvoj iskazuje se kroz rast realnog nacionalnog dohodka, kao funkcije rada

(R), kapitala (K) i tehnologije (L), to se izraava po obrascu RND=f(R,K)xL 8. Investicije obuhvataju sva mogua ulaganja u proizvodnju. 9. Navedite izvore ulaganja (investicija)!Akumulacija, amortizacija, pozajmljena sredstva. 10. Akumulacija predstavlja izdvajanje djela nacionalnog dohotka za nabavku dodajnih

faktora razvoja i ovisi od (navesti): visine nacionalnog dohotka i raspodjele nacionalnog dohotka.

11. Objasnite kako veliina nacionalnog dohodka determinira mogunost izdvajanja za

akumulaciju! Ako je nacionalni dohodak manji, mogunost izdvajanja za akumulaciju je suena i obrnuto.

12. Objasnite kako raspodjela nacionalnog dohodka utie na nivo akumulacije! Ako se vei

dio dohotka izdvaja za potronju, manji dio preostaje za akumulaciju i obrnuto. 13. Novana akumulacija je dio nacionalnog dohotka izdvojen za razvoj. 14. Stvarna akumulacija je akumulacija koja je stvarno uloena u proces proizvodnje tj.

u nabavku novih sredstava i radne snage. 15. Stopa akumulacije izraava se po obrascu Ap=A/NDx100 (Ap-stopa akumulacije, A-

akumulacija, ND-nacionalni dohodak ) i pokazuje procentualno uee akumulacije u nacionalnom dohotku.


33

16. Sa stanovita obuhvatnosti investicije se dijele na (uz kraa objanjenja): --Bruto investicije (ukupna izdvajanja iz proizvodnih uinaka za potrebe reprodukcije), --Neto investicije (ulaganja namijenjena za proirenje proizvodnje), --Nove investicije (potpuno nova ulaganja u fiksne i obrtne fondove i njihovu fiziku veliinu i sposobnost uestvovanja u procesu proizvodnje)

17. S obzirom na vrstu ulaganja investicije mogu biti (uz kraa objanjenja): --Investicije u

fiksne fondove (ulaganje u kapacitete dueg vremenskog trajanja), --Investicije u obrtne fondove (ulaganja u poveanje vrijednosti obrtnih sredstava), a po ovom kriteriju mogu se dijeliti i na Privredne (ulaganje u stalne i obrtne fondove u privredi) i Neprivredne (ulaganja u vanprivredne djelatnosti).

18. S obzirom na izvore sredstava investicije mogu biti (uz kraa objanjenja): --Iz domaih

izvora (amortizacija i akumulacija) i Iz stranih izvora (izvan okvira ekonomije jedne zemlje)

19. U ovisnosti od toga ko donosi investicione odluke investicije se dijele na (uz kraa

objanjenja): --Individualne (odluke o investiranju donosi odreeno individualno poduzee), --Krupnih korporacija (odluke o investiranju donosi odgovarajui organ upravljanja nekog akcionarskog drutva), --Javne (odluke o investiranju donosi odgovarajui dravni organi),

20. S obzirom na motivaciju nosilaca investicionih odluka, investicije se dijele na (uz kraa

objanjenja): --Inducirane (direktno motivirane poveanom tranjom za odgovarajuom robom na tritu) i Autonomne (motivirane potrebom da se putem investicija stvore uvjeti za normalno funkcioniranje privrede).

21. Navedite odrednice investicija! Investicioni uinci, trokovi investicija, predvianja

buduih kretanja u privredi. 22. Izbor odgovarajue strategije razvoja ovisi od: postavljenih ciljeva i raspoloivih

mogunosti faktora razvoja (prema funkciji s=f(c,fr) gdje je s-strategija razvoja, c-postavljeni ciljevi i fr-faktori razvoja)

23. Grafiki prikaite i objasnite karakteristike Kvadranta I u izboru koncepta razvoja! 24. Grafiki prikaite i objasnite karakteristike Kvadranta II u izboru koncepta razvoja! 25. Grafiki prikaite i objasnite karakteristike Kvadranta III u izboru koncepta razvoja! 26. Grafiki prikaite i objasnite karakteristike Kvadranta IV u izboru koncepta razvoja!

Globalizacija kao proces obuhvata meunarodno kretanje trgovine, finansija i informacija na svjetskom tritu, a javlja se i u drugim sferama ivota kao to su kultura, politika, rat, demografija, zatita okolia i sl.

27. Osnovne karakteristike globalizacije mogu se iskazati kroz: Snano djelovanje transnacionalnih kompanija na svjetskoj ekonomskoj sceni, dinamino kretanje meunarodnog kapitala na svjetskom tritu, snana komunikacijska i informatika integracija svjetskog ekonomskog prostora, snani razvoj univerzalnog potroakog drutva.


34

28. Navedite najvanije institucije globalizacije (uz kraa objanjenja)! Svjetska trgovinska organizacija (WTO World Trade Organisation, globalna meunarodna organizacija koja radi na uspostavljanju, praenju, ispitivanju i unapreenju pravila trgovine meu zemljama lanicama), --Meunarodni monetarni fond (IMF International Monetary Fund, globalna meunarodna organizacija koja djeluje u sferi meunarodnih finansijskih odnosa), --Meunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD International Bank for Reconstruction and Development, druga svjetska meunarodna finansijska institucija koja putem kredita, ekonomskih savjeta i preporuka pomae manje razvijenim i nerazvijenim zemljama)

29. Ciljevi WTO (Svjetska trgovinska organizacija) su: Trgovina bez diskriminacije, vei

stepen slobodne trgovine, porats meunarodne trgovine, znaajnije uee zemalja u razvoju, fer konkurencija,

30. Ciljevi IMF (Meunarodni monetarni fond) su: Unapreenje meunarodne kooperacije,

postizanje ekspanzije i uravnoteenog rasta meunarodne trgovine, unapreenje stabilnosti deviznih kurseva, odravanje deviznih aranmana, izbjegavanje konkurentskih devalvacija, uspostavljanje multilateralnog sistema plaanja za tekue transakcije, eliminacija deviznih restrikcija, pruanje mogunosti zemljama da koriguju platnobilansnu neravnoteu.

31. Opredjeljenje IBRD (Meunarodne banke za obnovu i razvoj) je da putem kredita,

ekonomskih savjeta i preporuka pomae manje razvijenim i nerazvijenim zemljama na suzbijanju siromatva i podizanja nivoa i kvaliteta ivotnog standarda stanovnitva tih zemalja.

32. Konjunkturni ciklusi su zaokreti (pad, rast, stagnacija) u ukupnim rezultatima

poslovanja ekonomije jedne zemlje , a nazivaju se i ekonomskim krizama.

33. Konjunkturni ciklusi su rezultat nemirnih uvjeta poslovanja i poremeaja koji se tim povodom javljaju.

34. Konjunkturni ciklusi predstavljaju fluktaciju u zaposlenosti, ukupnoj proizvodnji i

realnom nacionalnom dohotku i prate se kroz kretanje pojedinih ekonomskih kategorija, kao to su: cijene, profit, dobit, krediti, proizvodnja i sl.

35. Suvremeni ekonomisti konjunkturne cikluse dijele na etiri faze, od kojih su najznaajnije dvije (uz kraa objanjenja): --Ekspanzija (svi pokazatelji privredne aktivnosti rastu, ekspanziona faza dolazi do svoje najvie prijelomne take - vrhunca), --Kontrakcija (nakon dostizanja vrhunca u ekspanzionoj fazi sada svi pokazatelji privredne aktivnosti padaju - depresija)

36. Prema vremenu trajanja konjunkturni ciklusi se dijele na velike i male cikluse. 37. Eksterne teorije uzroke konjunkturnih ciklusa objanjavaju fluktuacijom faktora koji

djeluju van privrednog sistema (politika dogaanja, ratovi, suneve pjege, tehnoloke inovacije i sl.)

38. Interne teorije uzroke konjunkturnih ciklusa objanjavaju samopokretakim

mehanizmom koji djeluje u o

ekonomske osnove drzave i prava - ispitna pitanja i odgovori (1)

Documents