Ekonomske osnove države i

prava - VII

Prof. Dr. Amina Nikolajev

Raspodjela

Otvara brojna pitanja i dileme

Uzrok političkih sukoba, socijalnih nejednakosti, antagonizama

Pokretač revolucionarnih previranja, konfrontacija

Određuje sudbinu članova zajednice

Ukazuje na način raspodjele dohotka

Određuje socijalni status, sigurnost, perspektive, mogućnost obrazovanja,...

Raspodjela

Pojmovno određenje – aktivnost koja određuje kvantitativne udjele privrednih subjekata (pojedinci, poduzeća, država) u diobi novostvorene vrijednosti (dohotka)

Načini:

Direktna (naturalna privreda)

Indirektna/tržišna (putem tržišta)

Uloga države, sistem mjera i instrumenata ekonomske politike?

Raspodjela

Raspodjela vs. društvena pravda?

Pravednost procesa raspodjele? (svaki

pojedinac treba imati pravo na uživanje

plodova od korištenja resursa koje posjeduje –

djelovanje mehanizma tržišta – uloga države? –

svako snosi posljedice svojih odluka – nema

prinudne preraspodjele dohotka - ?)

Raspodjela

Može biti:

Funkcionalna (raspodjela dohotka na dohotke proizvodnih inputa)

Personalna (raspodjela dohotka među pojedincima)

Opća mjera nejednakosti: Lorencova f-ja –izražava odnos % stanovništva i % dohotka koji mu pripada

Plaće

Pojmovno određenje – dohodak od rada

Oblici plaćanja:

Po vremenu (za rad utrošen za određeno

vrijeme: sat, dan, sedmica,...mehanizacijska,

informatička, uslužna industrija)

Po učinku (za rad utrošen po jedinici

proizvedene robe)

Plaće

Razlike u plaćama:

Kvalitet poslova (kvalitet i privlačnost, kompenzirajući dodatak: opasnost, noćni, prekovremni, vikend, za vrijeme praznika)

Kvalitet ljudi (≠ u psiho-fizičkim sposobnostima, odgoj, obrazovanje, iskustvo, lična slava)

Nekonkurenta grupa zanimanja (profesije –posebni segmenti tržišta – nemogućnost prelaska – konkurencija?)

Plaće

Vrste:

Nominalna – novac koji radnika prima za svoj

rad

Realna – izražava kupovnu snagu radnika

(realna plaća = nominalna plaća / index

troškova života x 100)

Ponuda rada

Ponuda za radom - ukupan broj

raspoloživih radnih sati koje može

ponuditi stanovništvo jedne zemlje

Determinante:

Ukupan broj stanovnika koji mogu raditi

(radnosposobni) > prirodni priraštaj, migracije,

društvena emancipacija žena

Način korištenja radnog vremena (grafikon efekta supstitucije i efekta dohotka)

Ponuda rada

Šta određuje nivo plaća radnika u okviru

istih zanimanja?

Utjecaj ponude i tražnje za radom

R - pomjeranje krivih - nova tržišna ravnoteža -

novi nivo plaća

Efekat supstitucije i efekat dohotka

Sindikati

Oblik organiziranja radnika

Pregovaračka strana poslodavcima i državi (visina plaća, uvjeti rada,...)

Ugovor o radnim odnosima

Ekonomski paket mjera (visina plaće, naknade za prekovremeni rad, pravila o korištenju praznika, odredbe o penzionom i zdravstvenom osiguranju...)

Pravila rada (obaveze na poslu, vrsta poslova, sigurnost, pitanja otkaza s posla, postupak žalbi za rješavanju sporova...)

Vrste sindikata:

Strukovni (radnici određenih struka)

Industrijski (radnici određene privredne grane)

Opći (svi radnici)

Potrošnja i štednja

Potrošnja – potrošnja finalnih dobara i usluga s

ciljem zadovoljenja ličnih i porodičnih potreba

Koliko se izdvaja za potrošnju?

Štednja – dio dohotka koji nije potrošen

Koliko se izdvaja za štednju?

Izdvajanja za potrošnju i štednju vs. životni standard

stanovništva / ekonomski razvoj i rast

Potrošnja i štednja

P + Š = Dohodak

Međuovisnost P – Š – Dohodak

Odrednice P i Š su:

Nivo dohotka (permanenti rast vs. povremeni rast)

Imetak

Visina kamatne stope na štednju

Kvalitet socijalnih plaćanja stanovništvu

Borba za prestiž

Siromaštvo i bogatstvo

Raspodjela (nejednaka) - Siromaštvo vs. bogatstvo

≠ poimanje siromaštva i bogatstva

Egzistencijalni minimum:

ukupan trošak za hranu x 3

promjenjiva kategorija – zavisi od cijena životnih

namirnica, ukusa, običaja, navika,...

Siromaštvo i bogatstvo

Uzroci:

Nejednakost u dohocima od rada (sposobnosti, obrazovanje, zanimanje, intenzitet rada,...)

Nejednakost u dohocima od vlasništva (naslijeđeno ili stečeno bogatstvo, štednja, preuzeti rizik/poduzetništvo)

Uzroci postoje ako su izraz/rezultat:

iste startne pozicije

lične preferencije (izbora)

vlastitiih zasluga

Siromaštvo i bogatstvo

Stopa siromaštva - % stanovništva čiji dohodak je ispod apsolutnog nivoa granice siromaštva

Apsolutno - nemogućnost zadovoljenja osnovnih ljudskih potreba (hrana, voda, obuća i odjeća), “život na rubu“, bez pristupa zdravstvu i obrazovanju, bez doma,..

Relativno siromaštvo - životni standard znatno ispod standarda ostalih u državi a siromaštvo se povećava kako rastu prosječni troškovi (indikacija za apsolutno)

Siromaštvo i bogatstvo

Zašto danas kada postoji toliko bogatstva tako mnogo ljudi živi u siromaštvu?

Loše odluke? – napuštanje škole, piće, droga, kockanje? Loše investiranje?

Nisu svi ljudi sami krivi za siromaštvo

Promjene koje se događaju u privredi i na tržištu rada, porast cijena?

Najveći uzrok je nezaposlenost (praćena porastom kriminala, nasilja, konzumacije droge, broja samoubistva )

Siromaštvo i bogatstvo

Oni koji su pogođeni siromaštvom najčešće ne mogu utjecati na uzroke siromaštva

napuštanje domova zbog rata

političke manipulacije i propadanje ogromne količine hrane

rast cijena osnovnih životnih potrepština da ih siromašni ne mogu kupiti

neodgovarajuće politike države - nisu u stanju odgovoriti na potrebe svojih najsiromašnijih građana...

Siromaštvo i bogatstvo - BiH

Oko milion stanovnika Bosne i Hercegovine živi na granici

siromaštva, od toga njih više od 600.000 živi ispod te granice

U BiH je nešto više od 400.000 nezaposlenih (oko 56 % žene)

i nešto više 800.000 zaposlenih (oko 43 % žene)

U BiH je blizu 700.000 penzionera, od kojih više od 60% ima

minimalnu penziju

U BiH - postoji i oko 100 multimilionera ili milijardera čije

bogatstvo vrijedi nešto više od 10 milijardi KM

Odlazak stanovništva, demografska kretanja, omjer zaposlenih i penzironera, ...?!

Siromaštvo i bogatstvo - Svijet

Oko 3,5 milijarde siromašnih

Od 1990. do 2015. broj osoba koje žive s manje

od 1,90 USD smanjen je za 40%

Oko dvije millijarde ljudi živi s manje od 3,2 USD

dnevno, odnosno oko 753 miliona ljudi živi s

manje od 1,9 USD dnevno (ekstremno siromašni)

5,9 miliona djece umire prije nego što navrši pet

godina života, 59 miliona djece ne ide u osnovnu

školu, 2,4 milijarde ljudi nema odgovarajuće

sanitarne uslove

Siromaštvo i bogatstvo

Broj siromašnih raste 4x brže od rasta bogatih

Povećava se jaz između siromašnih i bogatih

Stotinu najbogatijih ljudi na svijetu zaradi toliko da može kroz odgovarajuća ulaganja okončati glad u svijetu - i to četiri puta

1% najbogatijih ljudi na svijetu povećao je svoje prihode u proteklih 20 godina za čak 60 %

Nešto više od 1/4 milijardera posjeduje 2/3 bogatstva

Osnovna socijalna zaštita za najsiromašnije u

svijetu koštala bi manje od 2% svjetskog BDP-a

Forbesova lista 2020. – svijet

Jeff Bezos (Amazon.com, 181 milijardu USD)

Bernard Arnault & family (LVMH,145 milijardi USD)

Elon Musk (Tesla, SpaceX, 135 milijardi USD)

Bill Gates (Microsoft, 118 milijardi USD)

Mark Zuckerberg (Facebook, 102 milijarde USD)

Forbesova lista 2020. – svijet

(žene u prvih 50#)

Francoise Bettencourt Meyers & family #12 (unuka

osnivača L‘Oreal-a, 72 milijarde USD)

Alice Walton #14 (kćerka osnivača Walmort-a, 69

milijardi USD)

MacKenzie Scott #19 (Amazon, 59 mlijardi USD)

Julia Koch & familiy #26(Koch industries, 45 mlijardi

USD)

Yang Huiyan & family #41(suvlasnica kompanije

za nekretnine, 29 mlijardi USD)

Forbesova lista 2019. – BiH

BiH:

Kenan i Damir Hastor (Prevent grupacija, neto vrijednost 771,1 milion KM)

Izudin Ahmetlić (Hifa grupa, neto vrijednost 681,3 milion KM)

Senad Džambić (Bingo, neto vrijednost 570,3 milion KM)

Tomislav Antunović (Antunović AGS, 338,6 miliona KM)

Stanić grupa (338,3 miliona KM)

Forbesova lista 2019. - regija

Hrvatska:

Ivica Todorić - formalno

Obitelj Lukšić

Emil Tedeschi

Srbija

Miodrag Kostić

Miroslav Mišković

Srđan Knežević

Slovenija:

Iza i Samo Login

Sandi Češko