83805524 skripta građansko pravo

Upload: sanjarh

Post on 11-Oct-2015

122 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • 2011

    by Grga

    [ GRAANSKO MATERIJALNO PRAVO GRAANSKO MATERIJALNO PRAVO ]Skripta je sastavljena po pitanjima za pravosudni ispit za 2010. godinu objavljenima na stranici Legalis i temelji se na izdvojenim zakonskim odredbama. Skripta NIJE predviena kao slubena literatura za polaganje pravosudnog ispita i autor se odrie svake odgovornosti za eventualni neuspjeh na ispitu:). Sretno!

  • OBVEZNO PRAVO:

    1. Osnovna naela ZOO............................................................................12. Pravna sposobnost, poslovna sposobnost..............................................43. Prava osobnosti......................................................................................54. Naelo monetarnog nominalizma, valuta obveze..................................5a. Indeksna klauzula i klizna skala.............................................................55. Ugovorne kamate...................................................................................66. Zatezne kamate.......................................................................................77. Alternativne obveze i fakultativna obveza i trabine.............................78. Djeljive obveze i nedjeljive obveze.......................................................89. Solidarnost dunika................................................................................910. Solidarnost vjerovnika.......................................................................1011. Pobijanje dunikovih pravnih radnji..................................................1112. Pravo zadranja..................................................................................1213. Cesija..................................................................................................1214. Preuzimanje duga...............................................................................1415. Pristupanje dugu.................................................................................1516. Preuzimanje ispunjenja......................................................................1517. Jamstvo...............................................................................................1518. Obnova novacija..............................................................................1819. Nagodba..............................................................................................1920. Prestanak obveza ispunjenjem obveze.............................................2021. Prijeboj................................................................................................2522. Nemogunost ispunjenja, sjedinjenje.................................................2623. Zastara................................................................................................2724. Zastoj i prekid zastare.........................................................................2925. Sklapanje ugovora..............................................................................3126. Mane volje..........................................................................................3627. Oblik ugovora.....................................................................................3728. Kapara.................................................................................................3829. Tumaenje ugovora............................................................................3930. Nitetni ugovori..................................................................................4031. Pobojni ugovori..................................................................................4132. Ugovorna kazna..................................................................................4233. Raskid ugovora zbog neispunjenja obveze.........................................4334. Izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti.................4435. Prekomjerno oteenje........................................................................4536. Ugovor o kupoprodaji pojam, oblik i bitni sastojci.........................4537. Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke................................5038. Ugovor o darovanju............................................................................5539. Opoziv darovanja................................................................................5740. Ugovor o zajmu...................................................................................5741. Ugovor o posudbi................................................................................5842. Ugovor o zakupu.................................................................................6043. Ugovor o najmu...................................................................................6344. Ugovor o dosmrtnom uzdravanju......................................................6745. Ugovor o doivotnom uzdravanju.....................................................6846. Ugovor o djelu, posebno odgovornost za nedostatke..........................6947. Ugovor o graenju...............................................................................7248. Ugovor o ortatvu................................................................................7449. Ugovor o ostavi ..................................................................................7750. Ugovor o organiziranju putovanja.......................................................8051. Ugovor o osiguranju............................................................................8452. Osiguranje imovine.............................................................................8953. Osiguranje osoba.................................................................................9154. Iskljueni rizici kod osiguranja...........................................................9455. Odgovornost za tetu po osnovi krivnje..............................................9556. Odgovornost za drugoga.....................................................................9757. Odgovornost po osnovi uzronosti.....................................................9858. Odgovornost za tete izazvane motornim vozilom u pogonu..........10059. Odgovornost za neispravan proizvod................................................10160. Pojam tete........................................................................................10261. Popravljanje neimovinske tete.........................................................10362. Popravljanje imovinske tete.............................................................10463. Odgovornost vie osoba za istu tetu................................................10764. Stjecanje bez osnove i pravila vraanja.............................................10765. Poslovodstvo bez naloga...................................................................10866. Nepravo poslovodstvo.......................................................................109

    STVARNO PRAVO:

    67. Predmet vlasnitva i drugih stvarnih prava (sposobnost stvari)......110 68. Stvari i njezine pripadnosti, dijelovi stvari, pripadak i koristi........111 69. Posjed................................................................................................11270. Kakvoa posjeda................................................................................11371. Zatita posjeda...................................................................................11472. Prestanak posjeda stvari i prava........................................................11673. Pravo vlasnitva Stjecanje..............................................................11674. Pravo vlasnitva, opa ogranienja i posebna ogranienja...............11675. Suvlasnitvo.......................................................................................11976. Poslovi redovite uprave i izvanredni poslovi....................................12077. Razvrgnue........................................................................................12278. Zatita prava vlasnitva.....................................................................12479. Zajedniko vlasnitvo........................................................................12780. Vlasnitvo posebnih dijelova nekretnine...........................................12981. Susjedska prava.................................................................................13782. Viestruko ugovaranje otuenja prava vlasnitva.............................140 83. Stjecanje prava vlasnitva graenjem................................................14184. Zatita prava vlasnitva.....................................................................14285. Prestanak vlasnitva..........................................................................14286. Slunosti pojam i stjecanje................................................................14387. Stvarne slunosti................................................................................14888. Osobne slunosti................................................................................15189. Zatita prava slunosti.......................................................................155 90. Prestanak prava slunosti..................................................................15691. Stvarni tereti......................................................................................15892. Pravo graenja i zatita prava graenja.............................................16393. Prestanak prava graenja...................................................................16594. Zalono pravo....................................................................................16695. Stjecanje zalonog prava...................................................................16896. Vjerovnikova ovlatenja do namirenja (kod zalonog prava).........17297. Ostvarenje prava na namirenje (kod zalonog prava).......................17698. Zatita zalonog prava.......................................................................17899. Prestanak zalonog prava..................................................................178100. Naelo pravnog jedinstva na nekretninama.....................................180101. Pravo stranih osoba na stjecanje prava vlasnitva nekretnina........183

    ZEMLJINE KNJIGE:

    102. Sastav zemljine knjige (glavna knjiga)..........................................185103. Knjini upisi....................................................................................187104. Uknjiba i uknjiba hipoteke...........................................................188105. Predbiljeba.....................................................................................190106. Prvenstveni red................................................................................191107. Zabiljeba........................................................................................192108. Prijedlog za upis..............................................................................193109. Odluivanje o prijedlogu za upis.....................................................195110. Pravni lijekovi.................................................................................196111. Brisovna tuba ................................................................................196

    NASLJEDNO PRAVO:

    112. Pravni temelji nasljeivanja............................................................197113. Zakonski nasljednici I. nasljedni red............................................197114. Pretpostavke valjanosti oporuke i sadraj oporuke.........................198115. Privatne oporuke..............................................................................200116. Javna oporuka..................................................................................200117. Oporuka u izvanrednim okolnostima..............................................201118. Opoziv oporuke...............................................................................202119. Zapisi...............................................................................................203120. Nuni nasljednici.............................................................................204121. Pravne posljedice povrede nunog dijela .......................................205122. Ustup i raspodjela imovine za ivota..............................................206123. Nasljednike izjave..........................................................................208124. Odgovornost nasljednika za dugove ostavitelja..............................210

    2

  • ..................O B E Z N O...P R A V O..............

    1. Osnovna naela ZOO

    (1) Naelo slobode ureivanja obveznih odnosaSudionici u prometu slobodno ureuju obvezne odnose, a ne mogu ih ureivati suprotno Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu drutva.

    (2) Naelo ravnopravnosti sudionika u obveznom odnosuSudionici u obveznom odnosu ravnopravni su.

    (3) Naelo savjesnosti i potenjaU zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa sudionici su duni pridravati se naela savjesnosti i potenja.

    (4) Naelo dunosti suradnjeSudionici obveznih odnosa duni su suraivati radi potpunog i urednog ispunjenja obveza i ostvarivanja prava u tim odnosima.

    (5) Naelo zabrane zlouporabe pravaZabranjeno je ostvarivanje prava iz obveznog odnosa suprotno svrsi zbog koje je ono propisom ustanovljeno ili priznato.

    (6) Naelo jednake vrijednosti inidabaPri sklapanju naplatnih pravnih poslova sudionici polaze od naela jednake vrijednosti uzajamnih inidaba. Zakonom se odreuje u kojim sluajevima naruavanje toga naela povlai pravne posljedice.

    (7) Naelo zabrane prouzroenja teteSvatko je duan suzdrati se od postupka kojim se moe drugome prouzroiti teta.

    (8) Naelo dunosti ispunjenja obvezeSudionik u obveznom odnosu duan je ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njezino ispunjenje.

    (9) Naelo ponaanja u ispunjavanju obveza i ostvarivanju pravaSudionik u obveznom odnosu duan je u ispunjavanju svoje obveze postupati s panjom koja se u pravnom prometu zahtijeva u odgovarajuoj vrsti obveznih odnosa (panja dobrog gospodarstvenika, odnosno panja dobrog domaina).

    3

  • Sudionik u obveznom odnosu duan je u ispunjavanju obveze iz svoje profesionalne djelatnosti postupati s poveanom panjom, prema pravilima struke i obiajima (panja dobrog strunjaka).Sudionik u obveznom odnosu duan je u ostvarivanju svog prava suzdrati se od postupka kojim bi se otealo ispunjenje obveze drugog sudionika.

    (10) Naelo dispozitivnostiSudionici mogu svoj obvezni odnos urediti drukije nego to je ovim Zakonom odreeno, ako iz pojedine odredbe ovoga Zakona ili iz njezina smisla ne proizlazi to drugo.

    (11) Naelo primjene obiaja i prakseU obveznim odnosima meu trgovcima primjenjuju se trgovaki obiaji iju su primjenu ugovorili i praksa koju su meusobno razvili.Trgovaki obiaji i praksa koju su trgovci meusobno razvili, za iju su primjenu ispunjene pretpostavke iz ovoga Zakona, primjenjuju se i ako su suprotni dispozitivnom propisu.U obveznim odnosima meu ostalim sudionicima primjenjuju se obiaji kad je njihova primjena ugovorena ili zakonom propisana.

    (12) Naelo postupanja u skladu sa statutom, drutvenim ugovorom, odnosno pravilimaPravne osobe u zasnivanju obveznog odnosa postupaju u skladu sa svojim statutom, drutvenim ugovorom, odnosno pravilima.Ali ugovor koji je sklopljen ili druga pravna radnja koja je poduzeta suprotno statutu, drutvenom ugovoru, odnosno pravilima ostaje na snazi, osim ako je za to druga strana znala ili je zakonom drukije odreeno.

    (13) Naelo zatite pravaOsoba koja smatra da je neko njezino pravo povrijeeno ovlatena ga je tititi i ostvarivati putem suda, ako zakonom odluivanje nije povjereno nekom drugom nadlenom tijelu.Tko bi samovlasno pribavljao ili titio neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada, prekoraivi time granice nune obrane ili druge zakonom doputene samopomoi, odgovoran je za to.

    2. Pravna sposobnost, poslovna sposobnost

    Sudionici obveznih odnosa su fizike i pravne osobe.

    - Pravna sposobnostSvaka fizika i pravna osoba sposobna je biti nositeljem prava i obveza. Uzima se da je zaeto

    dijete roeno, kadgod se radi o njegovim probicima, pod uvjetom da se rodi ivo. Smatra se da je dijete roeno ivo, ne utvrdi li se suprotno.

    U dvojbi koja je od vie osoba prije umrla, smatra se da su umrle istodobno, ne utvrdi li se da je jedna umrla prije druge. Pravna osoba stjee pravnu sposobnost danom svojega nastanka koji se utvruje posebnim propisima.

    4

  • - Poslovna sposobnostPoslovno sposobna osoba moe vlastitim oitovanjima volje stvarati pravne uinke. Poslovnu

    sposobnost fizika osoba stjee punoljetnou, a pravna danom nastanka, ako zakonom nije drukije odreeno.

    Osoba koja nije punoljetna moe stvarati samo pravne uinke odreene zakonom. Umjesto osobe koja nema poslovnu sposobnost oitovat e svoju volju njezin zakonski zastupnik ili skrbnik.

    Za pravnu osobu volju oituju njezina tijela u pravnim poslovima i postupcima koje poduzimaju u tome svojstvu. U sumnji je li osoba postupala u svojstvu tijela pravne osobe, smatrat e se da jest, ako trei nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da ta osoba postupa u tom svojstvu.

    3. Prava osobnosti

    Svaka fizika i pravna osoba ima pravo na zatitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrenim zakonom. Pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na ivot, tjelesno i duevno zdravlje, ugled, ast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog ivota, slobodu i dr.

    Pravna osoba ima sva navedena prava osobnosti, osim onih vezanih uz bioloku bit fizike osobe, a osobito pravo na ugled i dobar glas, ast, ime, odnosno tvrtku, poslovnu tajnu, slobodu privreivanja i dr.

    4. Naelo monetarnog nominalizma, valuta obveze - Indeksna klauzula i klizna skala

    - Naelo monetarnog nominalizmaKad obveza ima za inidbu iznos novca, dunik je duan isplatiti onaj broj novanih jedinica

    na koji obveza glasi, osim kad zakon odreuje to drugo.

    - Valuta obvezeDoputena je odredba ugovora prema kojoj se vrijednost ugovorne obveze u valuti Republike

    Hrvatske izraunava na temelju cijene zlata ili teaja valute Republike Hrvatske u odnosu prema stranoj valuti. U tom sluaju, ako strane nisu ugovorile drugi teaj, obveza se ispunjava u valuti Republike Hrvatske prema prodajnom teaju koji objavi devizna burza, odnosno Hrvatska narodna banka i koji vrijedi na dan dospjelosti, odnosno, po zahtjevu vjerovnika, na dan plaanja.

    Ako novana obveza protivno zakonu glasi na plaanje u zlatu ili stranoj valuti, njezino se ispunjenje moe zahtijevati samo u valuti Republike Hrvatske prema prodajnom teaju koji objavi devizna burza, odnosno Hrvatska narodna banka i koji vrijedi na dan dospjelosti, odnosno, po zahtjevu vjerovnika, na dan plaanja.

    - Indeksna klauzula

    5

  • Doputena je odredba ugovora kojom se iznos novane obveze u domaem novcu vee za promjene cijena dobara, robe i usluga izraenih indeksom cijena utvrenim od ovlatene osobe.

    - Klizna skalaU ugovorima u kojima se jedna strana obvezuje izraditi i isporuiti odreene predmete

    doputeno je ugovoriti da e cijena ovisiti o cijeni materijala, rada i drugih imbenika koji utjeu na visinu trokova proizvodnje, u odreeno vrijeme na odreenom tritu.

    - iznimke od naela monetarizma

    a) Odredbama o izmjeni ugovora zbog izmijenjenih okolnosti doputeno je sporazumno izmijeniti sadraj ugovornih obveza, tako i novane obveze.

    b) U sluaju povrata u prijanje stanje zbog nitavosti ugovora, ako nije mogue izvriti povrat, daje se novana naknada prema vrijednostima u vrijeme donoenja sudske odluke, a ne u vrijeme sklapanja ugovora.

    c) visina naknade materijalne tete odreuje se prema vrijednostima u vrijeme donoenja sudske odluke.

    d) Dosuena naknada tete u obliku rente moe se poveati ili smanjiti.

    5. Ugovorne kamate

    - Stopa ugovornih kamataStopa ugovornih kamata izmeu osoba od kojih barem jedna nije trgovac ne moe biti via od

    stope zakonskih zateznih kamata koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora, odnosno na dan promjene ugovorne kamatne stope, ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa.

    Stopa ugovornih kamata izmeu trgovaca, odnosno trgovca i osobe javnog prava ne moe biti via od stope zakonskih zateznih kamata, uveane za polovinu te stope.

    Ako su kamate ugovorene, ali nije odreena njihova stopa, izmeu osoba od kojih barem jedna nije trgovac, vrijedi kamatna stopa u visini etvrtine stope zakonskih zateznih kamata, a izmeu trgovaca polovina stope zakonskih zateznih kamata.

    Ako su ugovorene vie kamate od doputenih, primijenit e se najvia doputena kamatna stopa. Stopa ugovornih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine.

    - Kamate na kamateNije doputeno ugovoriti kamate na dospijele a neisplaene kamate, ali se unaprijed moe

    dogovoriti poveana kamatna stopa ako dunik zakasni s ispunjenjem.

    - Kamate u nenovanim obvezamaOdredbe ovoga Zakona o ugovornim kamatama na odgovarajui nain vrijede i za ostale

    obveze kojima su objekt inidbe stvari odreene po rodu.

    6

  • 6. Zatezne kamate

    - Kad se dugujuDunik koji zakasni s ispunjenjem novane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate.

    Stopa zateznih kamata na odnose iz trgovakih ugovora i ugovora izmeu trgovca i osobe javnog prava odreuje se, za svako polugodite, uveanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodita koje je prethodilo tekuem polugoditu za osam postotnih poena (9+8), a u ostalim odnosima za pet postotnih poena (9+5). Stopa zateznih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine. Hrvatska narodna banka duna je svakog 01. sijenja i 01. srpnja objaviti eskontnu stopu u Narodnim novinama.

    - Pravo na potpunu naknaduVjerovnik ima pravo na zatezne kamate bez obzira na to je li pretrpio kakvu tetu zbog

    dunikova zakanjenja. Ako je teta koju je vjerovnik pretrpio zbog dunikova zakanjenja vea od iznosa koji bi dobio na ime zateznih kamata, on ima pravo zahtijevati razliku do potpune naknade tete.

    - Kamate na kamateNa dospjele a neisplaene zatezne kamate ne teku zatezne kamate, osim kad je to zakonom

    odreeno. Na iznos neisplaenih kamata mogu se zahtijevati zatezne kamate samo od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu.

    7. Alternativne obveze i fakultativna obveza i trabine

    ALTERNATIVNE OBVEZE

    - Pravo izboraAko neka obveza ima dvije ili vie inidaba, ali je dunik duan ispuniti samo jednu da bi se

    oslobodio obveze, pravo izbora, ako nije to drugo ugovoreno, pripada duniku, i obveza prestaje kad on ispuni inidbu koju je izabrao.

    Izbor je uinjen kad strana kojoj pripada pravo izbora obavijesti drugu stranu o tome to je izabrala, i od toga trenutka izbor se vie ne moe mijenjati. Uinjenim izborom uzima se da je obveza od poetka bila jednostavna i da je njezin objekt od poetka bila izabrana inidba.

    - Trajanje prava izboraDunik ima pravo izbora sve dok u ovrnom postupku jedna od dugovanih stvari ne bude

    potpuno ili djelomino predana vjerovniku po njegovu izboru. Ako pravo izbora pripada vjerovniku, a on se ne oituje o izboru u roku odreenom za ispunjenje, dunik ga moe pozvati da uini izbor i za to mu odrediti primjeren rok poslije ijeg isteka pravo izbora prelazi na dunika.

    Ako izbor treba uiniti neka trea osoba, a ona to ne uini, svaka strana moe zahtijevati da izbor obavi sud.

    7

  • - Ogranienje na preostalu inidbuAko je jedna inidba postala nemogua zbog nekog dogaaja za koji ne odgovara nijedna

    strana, obveza se ograniuje na preostalu inidbu.

    - Ogranienje u sluaju odgovornosti jedne straneKad je jedna inidba postala nemogua zbog dogaaja za koji je odgovoran dunik, obveza

    se ograniuje na preostalu inidbu u sluaju da pravo izbora pripada njemu, a ako pravo izbora pripada vjerovniku, on moe po svojem izboru zahtijevati preostalu inidbu ili naknadu tete.

    Kad je jedna inidba postala nemogua zbog dogaaja za koji je odgovoran vjerovnik, dunikova obveza prestaje, ali u sluaju da duniku pripada pravo izbora, on moe zahtijevati naknadu tete i ispuniti svoju obvezu preostalom inidbom, a ako pravo izbora ima vjerovnik, on moe dati naknadu tete i zahtijevati preostalu inidbu.

    FAKULTATIVNE OBVEZE I FAKULTATIVNE TRABINE

    - Ovlatenje dunikaDunik ija obveza ima jednu inidbu, ali mu je doputeno da se oslobodi svoje obveze

    ispunjenjem neke druge odreene inidbe, moe se koristiti tom mogunou sve dok vjerovnik u ovrnom postupku ne primi potpuno ili djelomino ispunjenje inidbe.

    - Ovlatenja vjerovnikaVjerovnik u fakultativnoj obvezi moe zahtijevati od dunika samo dugovanu inidbu, ali ne i

    drugu inidbu kojom dunik, ako hoe, moe takoer ispuniti svoju obvezu. Kad dugovana inidba postane nemogua zbog dogaaja za koji dunik odgovara, vjerovnik moe zahtijevati samo naknadu tete, ali se dunik moe osloboditi obveze ispunjenjem onoga na to je ovlaten umjesto dugovane inidbe.

    FAKULTATIVNE TRABINE

    Kad je ugovorom ili zakonom predvieno da vjerovnik moe umjesto dugovane inidbe zahtijevati od dunika neku drugu odreenu inidbu, dunik je duan ispuniti mu tu inidbu, ako vjerovnik to zahtijeva.

    U ostalom, za fakultativne trabine vrijede, prema namjeri ugovaratelja i prema prilikama posla, odgovarajua pravila o fakultativnim i alternativnim obvezama.

    8. Djeljive obveze i nedjeljive obveze

    Pluralistike obveze su obveze s vie subjekata na bil kojoj strani ili na obje strane.

    Djeljiva ili razdijeljena obveza nastaje kad je iniba djeljiva, a u obveznopravnom odnosu se pojavljuje vie subjekata.

    Ako se ono to se duguje moe podijeliti i ispuniti u dijelovima koji imaju ista svojstva kao i cijela inidba i ako ono tom podijelom ne gubi nita od svoje ukupne vrijednosti, obveza je djeljiva.

    8

  • Iako svaki dio ima svoju samostalnost, ipak se djeljiva obveza tretira kao jedna cjelina iz razloga to je vee ista pravna osnova.

    Kada se u djeljivoj obvezi na jednoj strani pojavljuje vie vjerovnika, trabina se meu njima dijeli, ako nije nita drugaije ugovoreno, na jednake dijelove, i svaki od njih moe zahtijevati samo svoj dio inidbe.

    Ako na jednoj strani ima vie dunika, obveza se meu njima dijeli i svaki odgovara samo za svoj dio duga.

    Nedjeljive obveze nastaju kada se u obveznom odnosu na bilo kojoj strani nalazi vie subjekata a inidba nije djeljiva.

    Nedjeljiva je ona inidba koja se ne moe podijeliti u kvote, odnosno ako bi se podijelila pojedini dio bi se kvalitativno razlikovao od cijele inidbe. Nedjeljive su u pravilu inidbe kojima je predmet obveze injenje.

    Sluaj vie vjerovnika: Trabina je samo jedna, a svaki je vjerovnik subjekt cijele trabine. Ispunjenje trabine mogu zahtijevati samo svi vjerovnici zajedno. Jedan od njih moe od dunika zahtijevati da mu ispuni obvezu jedino ako je na to ovlaten od strane ostalih vjerovnika. Svaki vjerovnik ima samostalno pravo na tubu, ali u tubi mora istaknuti tubeni zahtjev kumulativno, odnosno su ime svih vjerovnika, a ne samo za sebe. Meusobni odnos vjerovnici ureuju sami meu sobom.

    Dunik je duan ispuniti dugovanu inidbu samo svima zajedno, a jednome od vjerovnika samo samo kad je na to ovlaten od ostalih.

    Sluaj vie dunika: Odgovornost za ispunjenje cijele trabine tereti svakog dunika u cijelosti. inidba se ne moe ispuniti na dijelove, te je vjerovnik ovlaten od svakog dunika zahtjevati ispunjenje cijele trabine. Ali im je jedan od dunika ispunio dunu inidbu, obveza se prema svima u cijelosti gasi.

    Meusobni odnos izmeu dunika rjeava se na temelju prava regresa. Dunik koji je ispunio dugovanu inidbu ovlaten je od ostalih dunika zahtijevati da mu naknade dio koji na svakoga od njih otpada.

    9. Solidarnost dunika

    Solidarna obveza je takav obveznopravni odnos u kojemu je svaki od vie vjerovnika ovlaten zahtijevati ispunjenje cijele inidbe od bilo kojeg dunika, a svaki od vie dunika je cijelu inidbu obvezan ispuniti premda je inidba djeljiva.

    Ako je inidba ispunjena, namireni su svi vjerovnici i osloboeni svi dunici. Pasivna solidarnost postoji ako na dunikoj strani ima vie dunika.

    Pasivna solidarnost je takav obveznopravni odnos u kojem je svaki od vie dunika usprkos djeljivosti inidbe duan ispuniti cijelu trabinu bilo kojem vjerovniku.

    Dunik je ovlaten ispuniti i dio inidbe ako to vjerovnik zahtijeva. Smisao solidarnosti dunika jest da se vjerovniku prui vea sigurnos da e obveza biti ispunjena. Kod solidarne obveze dug je alternativan, ali je odgovornost kumulativna, to znai da vjerovnik moe od bilo kojeg dunika

    9

  • zahtijevati ispunjenje inidbe, ali im se od jednoga u potpunosti namiri, obveza se prema svim dunicima gasi.

    Solidarnost se u pravilu ne presumira. Za nastanak solidarne obveze potrebna je posebna pravna osnova (odgovornost za tetu nije ugovorna obveza!). Iznimka postoji kod trgovakih ugovora, gdje se solidarnost dunika presumira.

    Pasivna solidarnost nastaje:

    a) ugovorom

    b) odredbom posljednje volje

    c) zakonom

    Pasivna solidarnost prestaje:

    a) ispunjenjem inidbe u potpunosti

    b) prijebojem (i to bilo kojeg sudunika s vjerovnikom)

    c) otpustom duga (otpustom jednog od vjerovnika obveza se smanjuje za iznos koji na njega otpada, otpustom jednog od dunika oslobaaju se obveze i ostali sudunici, osima ako je namjera vjerovnika bila samo tog dunika otpustiti obveze u kojem sluaju se obveza smanjuje za dio koji otpada na tog sudunika).

    Dunik koji je ispunio cijelu trabinu stjee pravo regresa prema ostalim sudunicima.

    10. Solidarnost vjerovnika

    Aktivna solidarnost postoji kada na vjerovnikoj strani postoji vie vjerovnika, a svaki je vjerovnik ovlaten zahitjevati ispunjenje cijele inidbe od bilo kojeg dunika.

    Svaki od vjerovnika ovlaten je zahtijevati i ispunjenje dijela trabine. Kod aktivne solidarnosti svaki je vjerovnik alternativno subjekt cijele trabine. Dunik moe platiti vjerovniku kojem hoe, sve dok neki vjerovnik ne zatrai ispunjenje. Ali dunik mora platiti onom vjerovniku koji je prvi zatraio isplatu.

    Dunik se oslobaa obveze prema drugim vjerovnicima onda kada je onaj vjerovnik koji tui namiren, a ne ve onda kada se obveza utui.

    Aktivna solidarnost izmeu vjerovnika nastaje samo kada je ugovorena ili zakonom odreena, ali moe nastati i razradbom posljednje volje.

    Svaki solidarni vjerovnik moe traiti od vjerovnika koji je namiren da mu preda dio koji mu pripada. Ako nije drugaije ugovoreno, svakom vjerovniku pripada jednaki dio.

    11. Pobijanje dunikovih pravnih radnji

    10

  • Svaki vjerovnik ija je trabina dospjela za isplatu, i bez obzira kad je nastala moe pobijati pravnu radnju svog dunika koja je poduzeta na tetu vjerovnika. Smatra se da je pravna radnja poduzeta na tetu vjerovnika ako zbog nje dunik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove trabine. Pod pravnom radnjom razumijeva se i proputanje zbog kojega je dunik izgubio kakvo materijalno pravo ili kojim je za njega nastala kakva materijalna obveza.

    - Pretpostavke pobijanjaNaplatno raspolaganje moe se pobijati ako je u vrijeme raspolaganja dunik znao ili mogao

    znati da poduzetim raspolaganjem nanosi tetu svojim vjerovnicima i ako je treoj osobi s kojom je ili u iju je korist pravna radnja poduzeta to bilo poznato ili moglo biti poznato.

    Ako je trea osoba dunikov brani drug, ili krvni srodnik u ravnoj liniji, ili u pobonoj liniji do etvrtog stupnja, ili po tazbini do istog stupnja, smatra se da joj je bilo poznato da dunik poduzetim raspolaganjem nanosi tetu vjerovniku, osim ako dokae suprotno.

    Kod besplatnih raspolaganja i s njima izjednaenih pravnih radnji smatra se da je dunik znao da poduzetim raspolaganjem nanosi tetu vjerovniku, i za pobijanje tih radnji ne zahtijeva se da je treoj osobi to bilo poznato ili moglo biti poznato. Odricanje od nasljedstva smatra se besplatnim raspolaganjem.

    - Iskljuenje pobijanjaNe mogu se pobijati zbog oteenja vjerovnika uobiajeni prigodni darovi, nagradni darovi, a

    ni darovi uinjeni iz zahvalnosti, razmjerni materijalnim mogunostima dunika.

    - Sredstva pobijanjaPravna radnja dunika pobija se tubom ili prigovorom. Tuba za pobijanje podnosi se protiv

    dunika i tree osobe s kojom je ili u iju je korist poduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno protiv njezinih sveopih pravnih sljednika. Ako je trei otuio nekim naplatnim poslom korist pribavljenu raspolaganjem koje se pobija, tuba se moe podnijeti protiv pribavitelja samo ako je ovaj znao da se pribavljanje njegovih prednika moglo pobijati, a ako je tu korist otuio besplatnim poslom, tuba se moe podnijeti protiv pribavitelja i ako on to nije znao. Tuenik moe izbjei pobijanje ako ispuni dunikovu obvezu.

    - Uinak pobijanjaAko sud usvoji tubeni zahtjev, pravna radnja gubi uinak samo prema tuitelju i samo koliko

    je potrebno za namirenje njegovih trabina.

    - Rok za podnoenje tubeTuba za pobijanje moe se podnijeti u roku od jedne godine za naplatno raspolaganje, a za

    ostale sluajeve u roku od tri godine. Rok se rauna od dana kad je poduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno od dana kad je trebalo poduzeti proputenu radnju.

    12. Pravo zadranja

    - Pojam i sadraj

    11

  • Vjerovnik dospjele trabine u ijim se rukama nalazi neka dunikova stvar ima pravo zadrati je dok mu ne bude ispunjena trabina. Ako je dunik postao nesposoban za plaanje, vjerovnik ima pravo zadranja iako njegova trabina nije dospjela.

    - IznimkeVjerovnik nema pravo zadranja kad dunik zahtijeva da mu se vrati stvar koja je izala iz

    njegova posjeda protiv njegove volje. On ne moe zadrati ni punomo dobivenu od dunika, a ni druge dunikove isprave, iskaznice, dopise i ostale sline stvari, kao ni druge stvari koje se ne mogu izloiti prodaji.

    - Obveza povrata stvari prije namirenja trabineVjerovnik je duan vratiti stvar duniku ako mu ovaj dade odgovarajue osiguranje njegove trabine.

    - Uinak prava zadranjaVjerovnik koji dri dunikovu stvar na temelju prava zadranja ima pravo naplatiti se iz

    njezine vrijednosti na isti nain kao zaloni vjerovnik, ali je duan prije nego to pristupi ostvarenju naplate o svojoj namjeri pravodobno obavijestiti dunika.

    13. Cesija

    USTUP TRABINE (CESIJA)

    - Koje se trabine mogu prenijeti ugovoromVjerovnik moe ugovorom sklopljenim s treim prenijeti na ovoga svoju trabinu, osim one

    iji je prijenos zabranjen zakonom ili koja je strogo osobne naravi, ili koja se po svojoj naravi protivi prenoenju na drugoga. Ugovor o ustupanju nema uinak prema duniku ako su on i vjerovnik ugovorili da ovaj nee moi prenijeti trabinu na drugoga ili da je nee moi prenijeti bez dunikova pristanka.

    - Sporedna pravaS trabinom prelaze na primatelja sporedna prava, kao to su pravo prvenstvene naplate,

    hipoteka, zalono pravo, prava iz ugovora s jamcem, prava na kamate, ugovornu kaznu i sl. Ipak, ustupitelj moe predati zaloenu stvar primatelju samo ako zalogodavac pristane na to, inae ona ostaje kod ustupitelja da je uva za raun primatelja. Smatra se da su dospjele a neisplaene kamate ustupljene s glavnom trabinom.

    - Obavjeivanje dunikaZa ustup trabine nije potreban pristanak dunika, ali je ustupitelj duan obavijestiti dunika o

    ustupanju. Ispunjenje ustupitelju prije obavijesti o ustupanju pravovaljano je i oslobaa dunika obveze, ali samo ako nije znao za ustupanje, inae obveza ostaje i on ju je duan ispuniti.

    12

  • - Viestruko ustupanjeAko je vjerovnik ustupio istu trabinu raznim osobama, trabina pripada primatelju o kome je

    ustupitelj prvo obavijestio dunika, odnosno koji se prvi javio duniku.

    ODNOS PRIMATELJA I DUNIKA

    Primatelj ima prema duniku ista prava koja je ustupitelj imao prema duniku do ustupanja. Dunik moe isticati primatelju, pored prigovora koje ima prema njemu, i one prigovore koje je mogao istaknuti ustupitelju do asa kad je saznao za ustupanje.

    ODNOS USTUPITELJA I PRIMATELJA

    - Predaja isprava o duguUstupitelj je duan predati primatelju obveznicu ili drugu ispravu o dugu, ako ih ima, te druge

    dokaze o ustupljenoj trabini i sporednim pravima. Ako je ustupitelj prenio na primatelja samo jedan dio trabine, duan je predati mu ovjerovljeni prijepis obveznice ili koje druge isprave kojom se dokazuje postojanje ustupljene trabine. Ustupitelj je duan primatelju, na njegov zahtjev, izdati ovjerovljenu potvrdu o ustupanju.

    - Odgovornost za postojanje trabineKad je trabina ustupljena naplatnim ugovorom, ustupitelj odgovara za postojanje trabine u

    vrijeme ustupanja.

    - Odgovornost za naplativostUstupitelj odgovara za naplativost ustupljene trabine ako je to bilo ugovoreno, ali samo do

    visine onoga to je primio od primatelja, te za naplativost kamata, trokova oko ustupanja i trokova postupka protiv dunika.

    POSEBNI SLUAJEVI USTUPANJA TRABINE

    - Ustupanje umjesto ispunjenja ili radi ispunjenjaKad dunik umjesto ispunjenja svoje obveze ustupi vjerovniku svoju trabinu ili jedan njezin

    dio, sklapanjem ugovora o ustupanju dunikova obveza se gasi do iznosa ustupljene trabine. Ali kad dunik ustupi svome vjerovniku svoju trabinu samo radi ispunjenja, njegova se obveza gasi, odnosno smanjuje tek kad vjerovnik naplati ustupljenu trabinu. U oba sluaja primatelj je duan predati ustupitelju sve to je primio preko iznosa svoje trabine prema ustupitelju.

    U sluaju ustupanja radi ispunjenja dunik ustupljene trabine moe ispuniti svoju obvezu i prema ustupitelju, ak i kad je obavijeten o ustupanju.

    - Ustupanje radi osiguranjaKad je ustupanje uinjeno radi osiguranja primateljeve trabine prema ustupitelju, primatelj je

    duan brinuti se s panjom dobrog gospodarstvenika, odnosno dobrog domaina o naplati ustupljene

    13

  • trabine te nakon naplate, poto zadri koliko je potrebno za namirenje vlastite trabine prema ustupitelju, ovome predati viak.

    14. Preuzimanje duga

    - Ugovor o preuzimanju dugaDug se preuzima ugovorom izmeu dunika i preuzimatelja, na koji je pristao vjerovnik. O

    sklopljenom ugovoru moe vjerovnika izvijestiti svaki od njih, i svakome od njih moe vjerovnik priopiti svoj pristanak na preuzimanje duga. Smatra se da je vjerovnik dao svoj pristanak ako je bez ograde primio neko ispunjenje od preuzimatelja, koje je ovaj uinio u svoje ime.

    Ugovaratelji, a i svaki od njih napose, mogu pozvati vjerovnika da se u odreenom roku oituje, pristaje li na preuzimanje duga, pa ako se vjerovnik u odreenom roku ne oituje, smatra se da nije dao svoj pristanak.

    Ugovor o preuzimanju duga ima uinak ugovora o preuzimanju ispunjenja sve dok vjerovnik ne bude dao svoj pristanak na ugovor o preuzimanju duga, ili odbije dati pristanak.

    - Kad je dug osiguran hipotekomKad je prilikom otuenja neke nekretnine na kojoj postoji hipoteka ugovoreno izmeu

    pribavitelja i otuitelja da e pribavitelj preuzeti dug prema hipotekarnom vjerovniku, smatra se da je hipotekarni vjerovnik dao pristanak na ugovor o preuzimanju duga, ako ga, na pisani poziv otuitelja, nije odbio u roku od tri mjeseca od primitka poziva. U pisanom pozivu vjerovniku se mora skrenuti pozornost na ovu posljedicu, inae e se smatrati kao da poziv nije upuen.

    - Promjena dunikaPreuzimanjem duga preuzimatelj stupa na mjesto prijanjeg dunika, a ovaj se oslobaa

    obveze. Ali ako je u vrijeme vjerovnikova pristanka na ugovor o preuzimanju duga preuzimatelj bio prezaduen, a vjerovnik to nije znao niti je morao znati, prijanji dunik ne oslobaa se obveze, a ugovor o preuzimanju duga ima uinak ugovora o pristupanju dugu. Izmeu preuzimatelja i vjerovnika postoji ista obveza koja je dotle postojala izmeu prijanjeg dunika i vjerovnika.

    - Sporedna pravaSporedna prava koja su dotle postojala uz trabinu ostaju i nadalje, ali jamstva te zalozi koje

    su dale tree osobe prestaju ako jamci i zalogodavci ne pristaju da odgovaraju i za novog dunika. Ako nije to drugo ugovoreno, preuzimatelj ne odgovara za nenaplaene kamate koje su dospjele do preuzimanja.

    - PrigovoriPreuzimatelj moe isticati vjerovniku sve prigovore koji proistjeu iz pravnog odnosa izmeu

    prijanjeg dunika i vjerovnika iz kojega potjee preuzeti dug, a i prigovore koje preuzimatelj ima prema vjerovniku. Preuzimatelj ne moe isticati vjerovniku prigovore koji potjeu iz njegova pravnog odnosa s prijanjim dunikom, a koji odnos je bio temelj preuzimanja.

    14

  • 15. Pristupanje dugu

    - Ugovor o pristupanju duguUgovorom izmeu vjerovnika i treega, kojim se ovaj obvezuje vjerovniku da e ispuniti

    njegovu trabinu prema duniku, trei stupa u obvezu pored dunika.

    - Pristupanje dugu u sluaju preuzimanja neke imovinske cjelineOsoba na koju prijee na temelju ugovora neka imovinska cjelina (poduzee i sl.) pojedinca ili

    pravne osobe, ili dio te cjeline, odgovara za dugove koji se odnose na tu cjelinu, odnosno na njezin dio, pored dotadanjeg imatelja i solidarno s njim, ali samo do vrijednosti njezine aktive. Nema pravni uinak prema vjerovnicima odredba ugovora kojom bi se iskljuivala ili ograniavala odgovornost utvrena u stavku 1. ovoga lanka.

    16. Preuzimanje ispunjenja

    Ispunjenje se preuzima ugovorom izmeu dunika i nekog treega kojim se ovaj obvezuje ispuniti njegovu obvezu prema njegovu vjerovniku. On odgovara duniku ako pravodobno ne ispuni obvezu vjerovniku te ovaj zatrai ispunjenje od dunika. Ali on ne preuzima dug, niti pristupa dugu i vjerovnik nema nikakvo pravo prema njemu.

    17. Jamstvo

    - PojamUgovorom o jamstvu jamac se obvezuje prema vjerovniku da e ispuniti valjanu i dospjelu

    obvezu dunika, ako to ovaj ne uini. Ugovor o jamstvu obvezuje jamca samo ako je izjavu o jamenju uinio u pisanu obliku. Ugovorom o jamstvu moe se obvezati samo tko ima potpunu poslovnu sposobnost.

    - Jamenje za poslovno nesposobnogTko se obvee kao jamac za obvezu neke poslovno nesposobne osobe, odgovara vjerovniku isto kao jamac poslovno sposobne osobe.

    - Za koje se obveze moe datiJamstvo se moe dati za svaku pravovaljanu obvezu, bez obzira na njezin sadraj. Jamiti se

    moe i za uvjetnu obvezu, a i za odreenu buduu obvezu. Jamstvo za buduu obvezu moe se opozvati prije nego to obveza nastane, ako nije predvien rok u kojem ona treba nastati. Jamstvo se moe dati i za obvezu nekoga drugog jamca (jamev jamac).

    - Opseg jameve odgovornostiJameva obveza ne moe biti vea od obveze glavnog dunika, a ako je ugovoreno da bude

    vea, ona se svodi na mjeru dunikove obveze. Jamac odgovara za ispunjenje cijele obveze za koju je jamio, ako njegova odgovornost nije ograniena na neki njezin dio ili na drugi nain podvrgnuta

    15

  • lakim uvjetima. On je duan naknaditi potrebne trokove koje je vjerovnik uinio radi naplate duga od glavnog dunika.

    Jamac odgovara i za svako poveanje obveze koje bi nastalo dunikovim zakanjenjem ili dunikovom krivnjom, ako nije drukije ugovoreno. On odgovara samo za one ugovorene kamate koje su dospjele nakon sklapanja ugovora o jamstvu.

    - Prijelaz vjerovnikovih prava na jamca (subrogacija)Na jamca koji je namirio vjerovnikovu trabinu prelazi ta trabina sa svim sporednim pravima

    i osiguranjima njezina ispunjenja.

    ODNOS VJEROVNIKA I JAMCA- Oblici jamstva

    Od jamca se moe zahtijevati ispunjenje obveze ako je glavni dunik ne ispuni u roku odreenom u pisanom pozivu. Vjerovnik moe zahtijevati ispunjenje od jamca iako nije prije toga pozvao glavnog dunika na ispunjenje obveze, ako je oito da se iz sredstava glavnog dunika ne moe ostvariti njezino ispunjenje ili ako je glavni dunik pao pod steaj.

    Ako se jamac obvezao kao jamac platac, odgovara vjerovniku kao glavni dunik za cijelu obvezu i vjerovnik moe zahtijevati njezino ispunjenje bilo od glavnog dunika bilo od jamca ili od obojice u isto vrijeme. Jamac za obvezu nastalu iz trgovakog ugovora odgovara kao jamac platac, ako nije to drugo ugovoreno.

    - Solidarnost jamacaVie jamaca nekog duga odgovaraju solidarno, bez obzira na to jesu li jamili zajedno ili se

    svaki od njih obvezao prema vjerovniku odvojeno, osim kad je ugovorom njihova odgovornost ureena drukije.

    - Gubitak prava na rokAko je dunik izgubio pravo na rok odreen za ispunjenje njegove obveze, vjerovnik ipak ne

    moe zahtijevati ispunjenje od jamca prije isteka toga roka, ako nije drukije ugovoreno.

    - Steaj glavnog dunikaU sluaju steaja glavnog dunika vjerovnik je duan prijaviti svoju trabinu u steaj i o tome

    obavijestiti jamca, inae odgovara jamcu za tetu koju bi ovaj imao zbog toga. Smanjenje obveze glavnog dunika u steajnom postupku ne povlai za sobom i odgovarajue smanjenje jameve obveze, te jamac odgovara vjerovniku za cijeli iznos svoje obveze.

    - Smanjena odgovornost dunikova nasljednikaJamac odgovara za cijeli iznos obveze za koji je jamio i u sluaju kad bi se od dunikova

    nasljednika mogla zahtijevati isplata samo onoga njezina dijela koji odgovara vrijednosti naslijeene imovine.

    - Jamevi prigovoriJamac moe isticati protiv vjerovnikova zahtjeva sve prigovore glavnog dunika, ukljuujui i

    prigovor prijeboja, ali ne i osobne dunikove prigovore. Dunikovo odricanje od prigovora te njegovo priznanje vjerovnikove trabine nema uinak prema jamcu.

    Jamac moe isticati protiv vjerovnika i svoje osobne prigovore, na primjer, nitetnost ugovora o jamstvu, zastaru vjerovnikove trabine prema njemu, prigovor prijeboja uzajamnih trabina.

    16

  • - Dunost obavjeivanja jamca o dunikovu proputanjuAko dunik ne ispuni svoju obvezu na vrijeme, vjerovnik je duan obavijestiti o tome jamca,

    inae e mu odgovarati za tetu koju bi jamac pretrpio zbog toga.

    - Osloboenje jamca zbog vjerovnikova odugovlaenjaJamac se oslobaa odgovornosti ako vjerovnik, na njegov poziv poslije dospjelosti trabine, ne

    zahtijeva ispunjenje od glavnog dunika u roku od mjesec dana od toga poziva. Kad rok za ispunjenje nije odreen, jamac se oslobaa odgovornosti ako vjerovnik, na njegov poziv poslije isteka jedne godine od sklapanja ugovora o jamstvu, ne dade u roku od mjesec dana od toga poziva potrebnu izjavu za odreivanje nadnevka ispunjenja.

    - Osloboenje jamca zbog gubitka osiguranjaAko vjerovnik napusti zalog ili koje drugo pravo kojim je bilo osigurano ispunjenje njegove

    trabine ili ga izgubi svojom krivnjom i tako onemogui prijelaz toga prava na jamca, ovaj se oslobaa svoje obveze prema vjerovniku za onoliko za koliko bi mogao dobiti ostvarenjem toga prava.

    ODNOS JAMCA I DUNIKA

    - Pravo zahtijevati naknadu od dunikaJamac koji je isplatio vjerovniku njegovu trabinu moe zahtijevati od dunika da mu naknadi

    sve to je isplatio za njegov raun, a i kamate od dana isplate. On ima pravo na naknadu trokova nastalih u sporu s vjerovnikom od asa kad je obavijestio dunika o tom sporu, a i na naknadu tete ako bi je bilo.

    - Pravo jamca solidarnog dunikaJamac jednog od vie solidarnih dunika moe zahtijevati od bilo koga od njih da mu naknadi

    ono to je isplatio vjerovniku, a i trokove.

    - Pravo jamca na prethodno osiguranjeI prije nego to namiri vjerovnika, jamac koji se obvezao sa znanjem ili odobrenjem dunika

    ima pravo zahtijevati od dunika da mu dade potrebno osiguranje za njegove eventualne zahtjeve u sljedeim sluajevima: ako dunik nije ispunio svoju obvezu o njezinoj dospjelosti, ako je vjerovnik zatraio sudskim putem naplatu od jamca i ako se dunikovo imovinsko stanje znatno pogoralo nakon sklapanja ugovora o jamstvu.

    - Gubitak prava na naknaduDunik moe koristiti protiv jamca koji je bez njegova znanja podmirio vjerovnikovu trabinu

    sva pravna sredstva kojima je u asu podmirenja mogao odbiti vjerovnikov zahtjev.Jamac koji je podmirio vjerovnikovu trabinu, a o tome nije obavijestio dunika, te je i ovaj u

    neznanju da je trabina podmirena ovu ponovno podmirio, ne moe zahtijevati naknadu od dunika, ali ima pravo zahtijevati od vjerovnika da mu podmireno vrati.

    - Pravo na povrat podmirenogJamac koji je bez dunikova znanja podmirio vjerovnikovu trabinu koja je kasnije na

    dunikov zahtjev ponitena, ili ugaena prijebojem, moe samo zahtijevati od vjerovnika povrat podmirenog.

    PRAVO REGRESA

    17

  • Kad ima vie jamaca, pa jedan od njih podmiri dospjelu trabinu, on ima pravo zahtijevati od ostalih jamaca da mu svaki naknadi dio koji pada na njega.

    ZASTARAZastarom obveze glavnog dunika zastarijeva i obveza jamca. Kad je rok za zastaru obveze

    glavnog dunika dulji od dvije godine, obveza jamca zastarijeva nakon isteka dvije godine od dospjelosti obveze glavnog dunika, osim kad jamac odgovara solidarno s dunikom.

    Prekid zastare trabine prema glavnom duniku djeluje i prema jamcu samo ako je do prekida dolo nekim postupkom vjerovnika pred sudom protiv glavnog dunika.

    Zastoj zastare obveze glavnog dunika nema uinka prema jamcu.

    18. Obnova novacija

    - PretpostavkeObnova nastaje ako se vjerovnik i dunik suglase da postojeu obvezu zamijene novom i ako

    nova obveza ima razliitu glavnu inidbu ili razliitu pravnu osnovu. Sporazum vjerovnika i dunika kojim se mijenja ili dodaje odredba o roku, o mjestu ili nainu

    ispunjenja, zatim naknadni sporazum o kamatama, ugovornoj kazni, osiguranju ispunjenja ili o kojoj drugoj sporednoj odredbi, a i sporazum o izdavanju nove isprave o dugu ne smatraju se obnovom.

    Izdavanje mjenice ili eka zbog neke prijanje obveze ne smatra se obnovom, osim kad je to ugovoreno.

    - Volja za obnovomObnova se ne predmnijeva, pa ako strane nisu izrazile namjeru da ugase postojeu obvezu kad

    su stvarale novu (animus novandi), prijanja obveza ne prestaje, ve postoji i dalje pored nove.

    - Uinak obnoveUgovorom o obnovi prijanja obveza prestaje, a nova nastaje. S prijanjom obvezom prestaju i

    zalog i jamstvo, osim ako je s jamcem ili zalogodavcem drukije ugovoreno. Isto vrijedi i za ostala sporedna prava koja su bila vezana za prijanju obvezu.

    - Nevaljanost i utrnue prijanje obvezeObnova je bez uinka ako je prijanja obveza bila nitetna ili ve ugaena. Ako je prijanja

    obveza bila samo pobojna, obnova je valjana ako je to duniku bilo poznato. Moe se obnoviti zastarjela obveza, ako je dunik moe priznati i ispuniti moe je i obnoviti.

    - Uinak ponitajaKad je ugovor o obnovi poniten, smatra se da nije ni bilo obnove i da prijanja obveza nije ni

    prestala postojati.

    18

  • 19. Nagodba

    - PojamUgovorom o nagodbi osobe izmeu kojih postoji spor ili neizvjesnost o nekom pravnom

    odnosu, uzajamnim poputanjima, prekidaju spor, odnosno otklanjaju neizvjesnost i odreuju svoja uzajamna prava i obveze. Postoji neizvjesnost i kad je ostvarenje odreenog prava nesigurno.

    - U emu se sastoje uzajamna poputanjaPoputanje se moe sastojati, meu ostalim, u djelominom ili potpunom priznavanju nekog

    od zahtjeva druge strane ili u odricanju od nekoga svog zahtjeva; u uzimanju na sebe neke nove obveze; u smanjenju kamatne stope; u produljenju roka; u pristajanju na djelomine otplate; u davanju prava na odustatninu. Poputanje moe biti uvjetno. Kad samo jedna strana popusti drugoj, na primjer, prizna pravo druge strane, onda to nije nagodba, te ne podlijee pravilima o nagodbi.

    - SposobnostZa sklapanje ugovora o nagodbi potrebna je sposobnost za raspolaganje pravom koje je

    sadraj nagodbe.

    - SadrajSadraj nagodbe moe biti svako pravo kojim se moe raspolagati. Valjana je nagodba o

    imovinskim posljedicama kaznenog djela. Ne mogu biti sadrajem nagodbe sporovi koji se tiu statusnih odnosa.

    - Primjena odredaba o dvostranoobveznim ugovorimaZa ugovor o nagodbi vrijede ope odredbe o dvostranoobveznim ugovorima, ako za taj ugovor

    nije to drugo predvieno. Kad pod nazivom nagodbe ugovaratelji sklope neki drugi pravni posao, na njihove se odnose ne primjenjuju odredbe zakona koje vrijede za nagodbu, ve one koje vrijede za stvarno sklop ljeni posao.

    - Prekomjerno oteenjeZbog prekomjernog oteenja ne moe se zahtijevati ponitaj nagodbe.

    - Uinak nagodbe prema jamcima i zalogodavcimaAko je nagodbom uinjena obnova obveze, jamac se oslobaa odgovornosti za njezino

    ispunjenje, a prestaje i zalog koji je dao netko trei. Jamac i trei koji je dao svoju stvar u zalog ostaju i nadalje u obvezi, a njihova odgovornost moe biti smanjena nagodbom, ali ne i poveana, osim ako su se suglasili s nagodbom.

    Kad dunik nagodbom prizna spornu trabinu, jamac i zalogodavac zadravaju pravo da istaknu vjerovniku prigovore kojih se dunik nagodbom odrekao.

    - Nagodba o nevaljanom pravnom posluValjana je nagodba o pravnom poslu iji je ponitaj mogla traiti jedna strana, ako je ona u

    asu sklapanja nagodbe znala za tu mogunost. Nitetna je nagodba o nitetnom pravnom poslu i kad su ugovaratelji znali za nitetnost i htjeli je nagodbom otkloniti.

    - Nitetnost nagodbe

    19

  • Nagodba je nitetna ako je zasnovana na pogrenom vjerovanju obaju ugovaratelja da postoji pravni odnos koji ustvari ne postoji, i ako bez toga pogrenog vjerovanja ne bi meu njima bilo ni spora ni neizvjesnosti.

    Isto vrijedi i kad se pogreno vjerovanje obaju ugovaratelja odnosi na injenice. Odricanje od ove nitetnosti nema pravnog uinka i ono to je dano na ime ispunjenja obveza iz takve nagodbe moe se traiti natrag.

    - Nitetnost jedne odredbe nagodbeOdredbe nagodbe ine cjelinu, te ako je jedna odredba nitetna, cijela nagodba je nitetna,

    osim kad se iz same nagodbe vidi da se ona sastoji od neovisnih dijelova.

    20. Prestanak obveza ispunjenjem obveze

    Obveza prestaje suglasnou volja sudionika u obveznom odnosu, ispunjenjem i u drugim zakonom odreenim sluajevima. Prestankom glavne obveze gase se jamstvo, zalog i druga sporedna prava.

    Ispunjenje je prestanak obveznopravnog odnosa urednim i pravilnim ispunjenjem dugovane inidbe.

    ISPUNJENJE

    TKO MOE ISPUNITI I TROKOVI ISPUNJENJA

    - Ispunjenje od strane dunika ili tree osobeObvezu moe ispuniti ne samo dunik nego i trea osoba. Vjerovnik je duan primiti

    ispunjenje od svake osobe koja ima neki pravni interes da obveza bude ispunjena, ak i kad se dunik protivi tom ispunjenju. Vjerovnik je duan primiti ispunjenje od tree osobe ako je dunik s tim suglasan, osim kad prema ugovoru ili naravi obveze ovu treba ispuniti dunik osobno.

    Vjerovnik moe primiti ispunjenje od tree osobe bez dunikova znanja, pa i u sluaju kad ga je dunik obavijestio da ne pristaje da trei ispuni njegovu obvezu. Ali ako mu je dunik ponudio da sam ispuni odmah svoju obvezu, vjerovnik ne moe primiti ispunjenje od tree osobe.

    - Ispunjenje poslovno nesposobnogI poslovno nesposobni dunik moe pravovaljano ispuniti obvezu, ako je njezino postojanje

    nesumnjivo i ako je dospjela. Ali se moe osporavati ispunjenje ako je takva osoba isplatila zastarjeli dug ili dug koji potjee iz igre ili oklade.

    - Trokovi ispunjenjaTrokove ispunjenja snosi dunik, ako ih nije prouzroio vjerovnik.

    KOME SE MOE ISPUNITI OBVEZA

    20

  • Obveza se mora ispuniti vjerovniku ili osobi odreenoj zakonom, sudskom odlukom, ugovorom izmeu vjerovnika i dunika ili onoj koju odredi vjerovnik. Ispunjenje je pravovaljano i kad je uinjeno treoj osobi, ako ga je vjerovnik naknadno odobrio ili ako se njime koristio.

    - Ispunjenje poslovno nesposobnom vjerovnikuObveza ispunjena poslovno nesposobnom vjerovniku oslobaa dunika samo ako je to bilo

    korisno za vjerovnika ili se predmet ispunjenja jo nalazi kod njega. Poslovno nesposoban vjerovnik moe odobriti, poto postane poslovno sposoban, ispunjenje koje je primio u vrijeme svoje poslovne nesposobnosti.

    PREDMET ISPUNJENJA

    Ispunjenje se sastoji u izvrenju onoga to ini sadraj obveze, te niti ga dunik moe ispuniti neim drugim, niti vjerovnik moe zahtijevati neto drugo. Nema pravovaljanog ispunjenja ako ono to je dunik predao kao dugovanu stvar, a vjerovnik kao takvu primio, to uistinu nije, i vjerovnik ima pravo vratiti ono to mu je predano i zahtijevati dugovanu stvar.

    - Zamjena ispunjenjaObveza prestaje ako vjerovnik u sporazumu s dunikom primi neto drugo umjesto onoga to

    mu se duguje. U tom sluaju dunik odgovara isto kao prodavatelj za materijalne i pravne nedostatke stvari dane umjesto onoga to je dugovao.

    Ali vjerovnik umjesto zahtjeva po osnovi odgovornosti dunika za materijalne ili pravne nedostatke stvari moe zahtijevati od dunika, ali ne vie od jamca, ispunjenje prvotne trabine i naknadu tete.

    - Predaja radi prodajeAko je dunik predao vjerovniku stvar ili koje drugo pravo da ih proda i da iz postignutog

    iznosa naplati svoju trabinu, a ostatak mu preda, obveza prestaje tek kad se vjerovnik naplati iz postignutog iznosa.

    - Djelomino ispunjenjeVjerovnik nije duan primiti djelomino ispunjenje, osim ako narav obveze drukije ne nalae.

    Ali je vjerovnik duan primiti djelomino ispunjenje novane obveze, osim ako ima poseban interes da ga odbije.

    - Obveza davanja stvari odreenih po roduAko su stvari odreene samo po rodu, dunik je duan dati stvari barem srednje kakvoe. Ali

    ako mu je bila poznata namjena stvari, duan je dati stvari odgovarajue kakvoe.

    URAUNAVANJE ISPUNJENJA

    Kad izmeu istih osoba postoji vie istorodnih obveza, pa ono to dunik ispuni nije dovoljno da bi se mogle namiriti sve, onda e se, ako o tome ne postoji sporazum vjerovnika i dunika, uraunavanje obaviti onim redom koji odredi dunik najkasnije prilikom ispunjenja.

    21

  • - Kad nema dunikove izjave o uraunavanju, obveze se namiruju redom kako je koja dospjela za ispunjenje.- Ako je vie obveza istodobno dospjelo, prvo se namiruju one koje su najmanje osigurane, a kad su sve podjednako osigurane, prvo se namiruju one koje su duniku najtegotnije.- Ako su u svemu naprijed reenom obveze jednake, namiruju se redom kako su nastale, a ako su istodobno nastale, ono to je dano na ime ispunjenja rasporeuje se na sve obveze razmjerno njihovim iznosima.- Ako dunik pored glavnice duguje i kamate i trokove, prvo se namiruju trokovi, zatim kamate i napokon glavnica.

    VRIJEME ISPUNJENJA

    Dunik je duan ispuniti obvezu u roku koji je predvien ugovorom. Ako rok ispunjenja nije predvien ugovorom, dunik je duan ispuniti obvezu u roku koji je predvien zakonom.

    Ako rok nije odreen ni ugovorom niti zakonom, a cilj posla, narav obveze i ostale okolnosti ne zahtijevaju stanovit rok za ispunjenje, vjerovnik moe zahtijevati odmah ispunjenje obveze, a dunik sa svoje strane moe zahtijevati od vjerovnika da odmah primi ispunjenje.

    - Novana obveza kod trgovakih ugovoraAko trgovakim ugovorom ili ugovorom izmeu trgovca i osobe javnog prava nije predvien rok

    za ispunjenje novane obveze, dunik je duan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti tu obvezu u roku od 30 dana koji poinje tei:

    od dana kad je dunik primio raun ili drugi odgovarajui zahtjev za isplatu, od dana kad je vjerovnik ispunio svoju obvezu, ako nije mogue sa sigurnou utvrditi dan

    primitka rauna ili drugog odgovarajueg zahtjeva za isplatu ili ako je dunik primio raun ili drugi odgovarajui zahtjev za isplatu prije negoli je vjerovnik ispunio svoju obvezu,

    od dana proteka roka za pregled predmeta obveze, ako je ugovorom ili zakonom predvien odreeni rok za takav pregled, a dunik je primio raun ili drugi odgovarajui zahtjev za isplatu prije proteka toga roka.

    Nitetna je odredba ugovora kojom je ugovoren dui rok za ispunjenje novane obveze, ako na temelju okolnosti sluaja, a poglavito trgovakih obiaja i naravi predmeta obveze, proizlazi da je tako ugovorenim rokom ispunjenja, suprotno naelu savjesnosti i potenja, prouzroena oigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na tetu vjerovnika.

    - Pravo na ispunjenje prije rokaKad je rok ugovoren iskljuivo u interesu dunika, on ima pravo ispuniti obvezu i prije

    ugovorenog roka, ali je duan obavijestiti vjerovnika o svojoj namjeri i paziti da to ne bude u nevrijeme. U ostalim sluajevima, kad dunik ponudi ispunjenje prije roka, vjerovnik moe odbiti ispunjenje, a moe ga i primiti i zadrati pravo na naknadu tete, ako o tome bez odgaanja obavijesti dunika.

    Vjerovnik ima pravo zahtijevati ispunjenje prije roka ako mu dunik nije dao obeano osiguranje ili ako na njegov zahtjev nije dopunio osiguranje smanjeno bez njegove krivnje, te kad je rok ugovoren iskljuivo u njegovu interesu.

    - Kad je odreivanje roka ostavljeno jednoj strani

    22

  • Kad je odreivanje vremena ispunjenja ostavljeno na volju vjerovnika ili dunika, druga strana moe, ako ovlatenik ne odredi rok ni poslije opomene, zahtijevati od suda da odredi primjeren rok za ispunjenje.

    - Plaanje putem banke ili potomAko se plaa posredovanjem banke ili druge pravne osobe kod koje se vodi raun vjerovnika,

    smatrat e se, ako ugovorne strane nisu drukije odredile, da je dug namiren kad banci, odnosno spomenutoj pravnoj osobi stigne novana doznaka u korist vjerovnika ili nalog (virman) dunikove banke, odnosno druge pravne osobe da odobri raunu vjerovnika iznos naznaen u nalogu.

    Ako je ugovoreno plaanje potom, smatra se da su se strane suglasile da je uplatom dugovanog iznosa poti dunik namirio svoju obvezu prema vjerovniku, a ako takav nain plaanja nije ugovoren, dug je namiren kad vjerovnik primi novanu doznaku.

    Ako je posebnim propisom ili ugovorom predvieno plaanje ekovnom uplatnicom na odreeni raun, smatra se da su se strane suglasile da je isplata obavljena onda kad dunik uplati dugovani iznos ekovnom uplatnicom u korist oznaenog rauna.

    MJESTO ISPUNJENJA

    - Mjesto ispunjenja nenovanih obvezaDunik je duan ispuniti obvezu, a vjerovnik primiti ispunjenje, u mjestu odreenom pravnim

    poslom ili zakonom.Kad mjesto ispunjenja nije odreeno, a ne moe se odrediti ni po cilju posla, naravi obveze ili

    ostalim okolnostima, obveza se ispunjava u mjestu u kojem je dunik u vrijeme nastanka obveze imao svoje sjedite, odnosno prebivalite, a u nedostatku prebivalita, svoje boravite.

    Ali ako dunik ima vie jedinica u raznim mjestima, mjestom ispunjenja smatra se sjedite jedinice koja treba obaviti radnje nune za ispunjenje obveze, ako je vjerovniku ta okolnost pri sklapanju ugovora bila poznata ili morala biti poznata.

    - Mjesto ispunjenja novanih obvezaNovane obveze ispunjavaju se u mjestu u kojem vjerovnik ima sjedite, odnosno prebivalite,

    a u nedostatku prebivalita, boravite.(2) Ako se plaa virmanom, novane obveze ispunjavaju se u sjeditu pravne osobe kod koje se vode vjerovnikova novana sredstva.(3) Ako je vjerovnik promijenio mjesto u kojem je imao svoje sjedite, odnosno prebivalite u vrijeme kad je obveza nastala te su zbog toga poveani trokovi ispunjenja, to poveanje pada na teret vjerovnika.

    ZAKANJENJE

    ZAKANJENJE DUNIKADunik dolazi u zakanjenje kad ne ispuni obvezu u roku odreenom za ispunjenje. Ako rok

    za ispunjenje nije odreen, dunik dolazi u zakanjenje kad ga vjerovnik pozove da ispuni obvezu,

    23

  • usmeno ili pisano, izvansudskom opomenom ili zapoinjanjem nekog postupka iji je cilj da se postigne ispunjenje obveze.

    ZAKANJENJE VJEROVNIKAVjerovnik dolazi u zakanjenje ako bez osnovanog razloga odbije primiti ispunjenje ili ga

    svojim ponaanjem sprijei. Vjerovnik dolazi u zakanjenje i kad je spreman primiti ispunjenje dunikove istodobne obveze, ali ne nudi ispunjenje svoje dospjele obveze. Vjerovnik ne dolazi u zakanjenje ako dokae da u vrijeme ponude ispunjenja, ili u vrijeme odreeno za ispunjenje, dunik nije mogao ispuniti svoju obvezu.

    - Uinci vjerovnikova zakanjenjaDolaskom vjerovnika u zakanjenje prestaje zakanjenje dunika, i na vjerovnika prelazi rizik

    sluajne propasti ili oteenja stvari. Od dana vjerovnikova zakanjenja prestaju tei kamate. Vjerovnik u zakanjenju duan je naknaditi duniku tetu nastalu zbog zakanjenja za koje odgovara, a i trokove oko daljnjeg uvanja stvari.

    POLAGANJE I PRODAJA DUGOVANE STVARI

    - PolaganjeKad je vjerovnik u zakanjenju ili je nepoznat, ili kad je neizvjesno tko je vjerovnik, ili gdje se

    nalazi, ili kad je vjerovnik poslovno nesposoban, a nema zastupnika, dunik moe za vjerovnika poloiti dugovanu stvar kod suda ili kod za to zakonom ovlatene osobe. Isto pravo pripada i treim osobama koje imaju pravni interes da obveza bude ispunjena. O polaganju dunik je duan obavijestiti vjerovnika ako zna za njega i za njegovo boravite.

    - Mjesto polaganjaDugovana stvar se polae kod stvarno nadlenog suda ili kod zakonom ovlatene osobe u

    mjestu ispunjenja, osim ako razlozi ekonominosti ili narav posla zahtijevaju da se polaganje obavi u mjestu gdje se stvar nalazi.

    Svaki drugi stvarno nadlean sud, odnosno zakonom ovlatena osoba mora primiti stvar u polog, a dunik je duan dati naknadu vjerovniku, ako je ovaj polaganjem kod drugog suda, odnosno druge zakonom ovlatene osobe pretrpio tetu.

    - Predaja na uvanje drugoj osobiKad je objekt obveze neka stvar koja se ne moe uvati u sudskom pologu, dunik moe

    zahtijevati od suda da odredi osobu kojoj e predati stvar da je uva o troku i za raun vjerovnika. U sluaju obveze iz trgovakog ugovora, predaja takve stvari javnom skladitu na uvanje za raun vjerovnika ima uinak polaganja kod suda. O predaji na uvanje dunik je duan obavijestiti vjerovnika.

    - Uzimanje poloene stvari natragDunik moe uzeti natrag poloenu stvar. O uzimanju stvari dunik je duan obavijestiti

    vjerovnika. Pravo dunika da uzme poloenu stvar prestaje kad dunik u pisanom obliku izjavi sudu, odnosno zakonom ovlatenoj osobi da se odrie toga prava, kad vjerovnik izjavi da prima poloenu stvar, a i kad bude utvreno pravomonom odlukom da polaganje udovoljava uvjetima urednog ispunjenja.

    24

  • - Uinak polaganjaPolaganjem dugovane stvari dunik se oslobaa obveze u trenutku polaganja. Ako je dunik

    bio u zakanjenju, njegovo zakanjenje prestaje. Od trenutka kad je stvar poloena rizik sluajne propasti ili oteenja stvari prelazi na vjerovnika. Od dana polaganja prestaju tei kamate.

    Ako dunik uzme natrag poloenu stvar, smatra se kao da nije bilo polaganja, a njegovi sudunici i jamci ostaju u obvezi.

    - Trokovi polaganjaTrokove pravovaljanog i neopozvanog polaganja snosi vjerovnik ako prelaze trokove

    ispunjenja to ih je duan snositi dunik.

    - Prodaja umjesto polaganja stvariAko stvar nije prikladna za uvanje ili ako su za njezino uvanje ili odravanje potrebni

    trokovi nerazmjerni s njezinom vrijednou, dunik je moe prodati na javnoj prodaji u mjestu odreenom za ispunjenje, ili nekom drugom mjestu ako je to u interesu vjerovnika, a postignuti iznos, nakon odbitka trokova prodaje, poloiti kod suda ili za to zakonom ovlatene osobe.

    Ako stvar ima tekuu cijenu ili ako je male vrijednosti u usporedbi s trokovima javne prodaje, dunik je moe prodati iz slobodne ruke. Ako je stvar takva da moe brzo propasti ili se pokvariti, dunik je duan prodati je bez odgaanja na najpogodniji nain.

    U svakom sluaju dunik je duan obavijestiti vjerovnika o namjeravanoj prodaji kad god je to mogue, a nakon prodaje o postignutoj cijeni i njezinu polaganju kod suda, odnosno kod zakonom ovlatene osobe.

    21. Prijeboj

    Prijeboj je prestanak obveznopravnog odnosa prebijanjem utuive i dospjele protutrabine s trabinom.

    Dunik moe prebiti trabinu s protutrabinom vjerovnika, ako obje trabine glase na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i iste kakvoe i ako su obje dospjele. Prijeboj ne nastaje im se ispune pretpostavke za to, nego tek izjavom o prijeboju. Nakon izjave o prijeboju smatra se da je uinak prijeboja nastao onoga trenutka kad su se ispunile pretpostavke za to.

    - Odsutnost uzajamnostiDunik ne moe prebiti ono to duguje vjerovniku s onim to vjerovnik duguje njegovu jamcu.

    Ali jamac moe prebiti dunikove obveze prema vjerovniku s dunikovom trabinom prema vjerovniku.

    Tko je dao svoju stvar u zalog za tuu obvezu, moe zahtijevati od vjerovnika da mu vrati zaloenu stvar kad se udovolji pretpostavkama za prestanak te obveze prijebojem te kad vjerovnik propusti svojom krivnjom obaviti prijeboj.

    - Zastarjela trabinaDug se moe prebiti sa zastarjelom trabinom samo ako ona jo nije bila zastarjela u asu kad

    su se stekle pretpostavke prijeboja. Ako su pretpostavke prijeboja nastale poto je jedna od trabina zastarjela, prijeboj ne nastaje ako je dunik zastarjele trabine istakao prigovor zastare.

    25

  • - Prijeboj s ustupljenom trabinomDunik ustupljene trabine moe prebiti primatelju one svoje trabine koje je do obavijesti o

    ustupu mogao prebiti ustupitelju. On mu moe prebiti i one svoje trabine prema ustupitelju koje je stekao prije obavijesti o ustupu, a iji rok za ispunjenje nije bio dospio u asu kad je obavijeten o ustupu, ali samo ako taj rok pada prije roka za ispunjenje ustupljene trabine ili u isto vrijeme.

    Dunik koji je bez ograde izjavio primatelju da pristaje na ustup ne moe mu vie prebiti nikakve svoje trabine prema ustupitelju.

    Ako je ustupljena trabina upisana u javne knjige, dunik moe uiniti prijeboj primatelju samo ako je njegova trabina upisana kod ustupljene trabine ili ako je primatelj obavijeten prilikom ustupanja o postojanju te trabine.

    - Sluajevi kad je prijeboj iskljuenNe moe prestati prijebojem:

    1) trabina koja se ne moe zaplijeniti,2) trabina stvari ili vrijednosti koje su duniku bile dane na uvanje ili posudbu, ili koje je dunik

    uzeo bespravno ili ih bespravno zadrao,3) trabina nastala namjernim prouzroenjem tete,4) trabina naknade tete nanesene oteenjem zdravlja ili prouzroenjem smrti,5) trabina koja potjee iz zakonske obveze uzdravanja.

    - Zabrana na trabinu druge straneDunik ne moe obaviti prijeboj ako je njegova trabina dospjela tek poto je netko trei

    stavio zabranu na vjerovnikovu trabinu prema njemu.

    - Uraunavanje prijebojemKad izmeu dviju osoba postoji vie obveza koje mogu prestati prijebojem, prijeboj e se

    obaviti po pravilima koja vrijede za uraunavanje ispunjenja.

    22. Nemogunost ispunjenja, sjedinjenje

    Obveza prestaje kad njezino ispunjenje postane nemogue zbog okolnosti zbog kojih dunik ne odgovara. Dunik mora dokazati okolnosti koje iskljuuju njegovu odgovornost.

    - Kad su objekt obveze stvari odreene po roduAko su objekt obveze stvari odreene po rodu, obveza ne prestaje ak i kad sve to dunik ima

    od takvih stvari propadne zbog okolnosti za koje on ne odgovara. Ali kad su objekt obveze stvari odreene po rodu koje se imaju uzeti iz odreene mase tih stvari, obveza prestaje kad propadne cijela ta masa.

    - Ustupanje prava prema treemu odgovornom za nemogunost ispunjenjaDunik odreene stvari koji je osloboen svoje obveze zbog nemogunosti ispunjenja duan je

    ustupiti vjerovniku pravo koje bi imao prema treoj osobi zbog nastale nemogunosti. Obveza prestaje sjedinjenjem kad jedna te ista osoba postane i vjerovnik i dunik. Kad jamac postane vjerovnik, obveza glavnog dunika ne prestaje. Obveza upisana u javnoj knjizi prestaje sjedinjenjem tek kad se izvri upis brisanja.

    26

  • 23. Zastara

    Zastara je institut koji oznaava gubitak zahtjeva zbog proteka vremena. Nastupanjem zastare ne prestaje trabina, prestaje samo zahtjev vjerovnika kojim moe zahtijevati ispunjenje obveze. Iz tog razloga ako dunik ispuni zastarjelu trabinu, njegovo ispunjenje je valjano.

    Zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze. Zastara nastupa kad protekne zakonom odreeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze. Sud se nee obazirati na zastaru ako se dunik nije na nju pozvao.

    - Kad zastara poinje teiZastara poinje tei prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje

    obveze, ako zakonom za pojedine sluajeve nije to drugo propisano. Ako se obveza sastoji u tome da se neto ne uini, da se propusti ili trpi, zastara poinje tei prvog dana poslije dana kad je dunik postupio protivno obvezi.

    Zastara nastupa kad istekne posljednji dan zakonom odreenog vremena. U vrijeme zastare rauna se i vrijeme koje je proteklo u korist dunikovih prednika.

    Pravnim poslom ne smije se odrediti dulje ili krae vrijeme zastare od onoga vremena koje je odreeno zakonom. Pravnim poslom ne smije se odrediti da zastara nee tei za neko vrijeme. Dunik se ne moe odrei zastare prije nego to protekne vrijeme odreeno za zastaru.

    - Pisano priznanje i osiguranje zastarjele obvezePisano priznanje zastarjele obveze smatra se odricanjem od zastare. Isti uinak ima davanje

    zaloga ili kojega drugog osiguranja za zastarjelu obvezu.

    - Uinak ispunjenja zastarjele obvezeAko dunik ispuni zastarjelu obvezu, nema pravo zahtijevati da mu se vrati ono to je dao, ak

    i ako nije znao da je obveza zastarjela.

    - Vjerovnik ija je trabina osiguranaKad protekne vrijeme zastare, vjerovnik ija je trabina osigurana zalogom ili hipotekom

    moe se namiriti samo iz optereene stvari ako je dri u rukama ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi. Meutim, zastarjela trabina kamata i drugih povremenih davanja ne moe se namiriti ni iz optereene stvari.

    - Sporedne trabineKad zastari glavna trabina, zastarjele su i sporedne trabine, kao to su trabine kamata,

    plodova, trokova i ugovorne kazne.

    - Kad se ne primjenjuju pravila o zastariPravila o zastari ne primjenjuju se u sluajevima kad su u zakonu odreeni rokovi za

    podnoenje tube ili izvrenje odreene radnje pod prijetnjom gubitka prava.

    27

  • - Opi rok zastareTrabine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije odreen neki drugi rok zastare.Trabine povremenih davanja koja dospijevaju godinje ili u kraim razdobljima, pa bilo da se

    radi o sporednim povremenim trabinama, kao to je trabina kamata, bilo da se radi o takvim povremenim trabinama u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao to je trabina uzdravanja, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakoga pojedinog davanja. Isto vrijedi za anuitete kojima se u jednakim unaprijed odreenim povremenim iznosima otplauju glavnica i kamate, ali ne vrijedi za otplate u obrocima i druga djelomina ispunjenja.

    - Zastara pravaPravo iz kojega proistjeu povremene trabine zastarijeva za pet godina, raunajui od

    dospjelosti najstarije neispunjene trabine. Kad zastari pravo iz kojega proistjeu povremene trabine, vjerovnik gubi pravo ne samo da zahtijeva budua povremena davanja nego i povremena davanja koja su dospjela prije te zastare. Ne moe zastarjeti pravo na uzdravanje odreeno zakonom.

    - Meusobne trabine iz trgovakih ugovora o prometu robe i uslugaMeusobne trabine iz trgovakih ugovora o prometu robe i usluga, odnosno ugovora koje

    sklope trgovac i osoba javnog prava o prometu robe i usluga te trabine naknade za izdatke uinjene u vezi s tim ugovorima zastarijevaju za tri godine. Zastara tee odvojeno za svaku isporuku robe, izvreni rad ili uslugu.

    - Zakupnina i najamninaTrabina zakupnine i najamnine, bilo da je odreeno da se plaa povremeno, bilo u jednom

    ukupnom iznosu, zastarijeva za tri godine.

    - Naknada teteTrabina naknade tete zastarijeva za tri godine otkad je oteenik doznao za tetu i za osobu

    koja je tetu uinila. U svakom sluaju ta trabina zastarijeva za pet godina otkad je teta nastala. Trabina naknade tete nastale povredom ugovorne obveze zastarijeva za vrijeme odreeno za zastaru te obveze.

    - Naknada tete prouzroene kaznenim djelomKad je teta prouzroena kaznenim djelom, a za kazneni progon je predvien dulji rok zastare,

    zahtjev za naknadu tete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme odreeno za zastaru kaznenog progona. Prekid zastare kaznenog progona povlai za sobom i prekid zastare zahtjeva za naknadu tete.

    - Jednogodinji rok zastareZastarijevaju za jednu godinu:

    1) trabina naknade za isporuenu elektrinu i toplinsku energiju, plin, vodu, za dimnjaarske usluge i za odravanje istoe, kad je isporuka, odnosno usluga obavljena za potrebe kuanstva,

    2) trabina radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu radioprijamnika i televizijskog prijamnika,

    3) trabina pote, telegrafa i telefona za uporabu telefona i potanskih pretinaca te druge njihove trabine koje se naplauju u tromjesenim ili kraim rokovima,

    28

  • 4) trabina pretplate na povremene tiskovine, raunajui od isteka vremena za koje je tiskovina naruena.

    - Trabine utvrene pred sudom ili drugim nadlenim tijelomSve trabine koje su utvrene pravomonom sudskom odlukom ili odlukom drugoga

    nadlenog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadlenim tijelom, odnosno javnobiljenikim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koja zakon inae predvia krai rok zastare.

    Meutim, sve povremene trabine koje proistjeu iz takvih odluka ili nagodbe, odnosno javnobiljenikog akta i dospijevaju ubudue zastarijevaju u roku predvienom za zastaru povremenih trabina.

    - Rokovi zastare kod ugovora o osiguranjuTrabine ugovaratelja osiguranja, odnosno tree osobe iz ugovora o osiguranju ivota

    zastarijevaju za pet, a iz ostalih ugovora o osiguranju za tri godine, raunajui od prvog dana poslije proteka kalendarske godine u kojoj je trabina nastala.

    Ako zainteresirana osoba dokae da nije znala da se osigurani sluaj dogodio, zastara poinje od dana kad je za to saznala, s tim da u svakom sluaju trabina zastarijeva kod osiguranja ivota za deset, a kod ostalih za pet godina. Trabine osiguratelja iz ugovora o osiguranju zastarijevaju za tri godine.

    24. Zastoj i prekid zastare

    ZASTOJ ZASTARE

    Zastara ne tee:1) izmeu branih drugova,2) izmeu roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo,3) izmeu tienika i njegova skrbnika te upravnog tijela socijalne skrbi za trajanja skrbnitva i

    dok ne budu poloeni rauni,4) izmeu osoba koje ive u izvanbranoj zajednici, dok ta zajednica postoji.

    Zastara ne tee:1) za vrijeme mobilizacije, u sluaju neposredne ratne opasnosti ili rata za trabine osoba na vojnoj

    dunosti,2) za trabine koje imaju osobe zaposlene u tuem kuanstvu prema poslodavcu ili lanovima

    njegove obitelji koji zajedno s njim ive, sve dok taj odnos traje.Zastara ne tee za sve vrijeme za koje vjerovniku nije bilo mogue zbog nesavladivih prepreka

    sudskim putem zahtijevati ispunjenje obveze.Ako zastara nije mogla poeti tei zbog nekoga zakonskog uzroka, ona poinje tei kad taj uzrok

    prestane. Ako je zastara poela tei prije nego to je nastao uzrok koji je zaustavio njezin daljnji tijek,

    29

  • ona nastavlja tei kad prestane taj uzrok, a vrijeme koje je isteklo prije zastoja rauna se u zakonom odreeni rok za zastaru.

    Zastara tee i prema maloljetniku i drugoj poslovno nesposobnoj osobi, bez obzira na to imaju li zakonskog zastupnika ili nemaju. Meutim, zastara trabine maloljetnika koji nema zastupnika i druge poslovno nesposobne osobe bez zastupnika ne moe nastupiti dok ne proteknu dvije godine otkad su postali potpuno poslovno sposobni ili otkad su dobili zastupnika.

    Ako je za zastaru neke trabine odreeno vrijeme krae od dvije godine, a vjerovnik je maloljetnik koji nema zastupnika ili neka druga poslovno nesposobna osoba bez zastupnika, zastara te trabine poinje tei otkad je vjerovnik postao poslovno sposoban ili otkad je dobio zastupnika.

    PREKID ZASTAREZastara se prekida kad dunik prizna dug. Dug se moe priznati ne samo izjavom vjerovniku

    nego i na posredan nain, kao to su davanje otplate, plaanje kamata, davanje osiguranja.Zastara se prekida podnoenjem tube i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom

    protiv dunika pred sudom ili drugim nadlenim tijelom radi utvrivanja, osiguranja ili ostvarenja trabine.

    Prekid zastare izvren podnoenjem tube ili kojom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dunika pred sudom ili drugim nadlenim tijelom radi utvrivanja, osiguranja ili ostvarenja trabine, smatra se da nije nastupio ako vjerovnik odustane od tube ili radnje koju je poduzeo. Isto tako, smatra se da nije bilo prekida ako vjerovnikova tuba ili zahtjev bude odbaen ili odbijen, ili ako odreena mjera osiguranja bude stavljena izvan snage.

    Ako je tuba protiv dunika odbaena zbog nenadlenosti suda ili kojega drugog uzroka koji se ne tie biti stvari, pa vjerovnik ponovno podnese tubu u roku od tri mjeseca od dana pravomonosti odluke o odbacivanju tube, smatra se da je zastara prekinuta prvom tubom. Isto vrijedi i za pozivanje u zatitu, i za isticanje prijeboja trabine u sporu te u sluaju kad je sud ili drugo tijelo uputilo dunika da svoju prijavljenu trabinu ostvaruje u parninom postupku.

    Za prekid zastare nije dovoljno da vjerovnik pozove dunika pisano ili usmeno da obvezu ispuni.

    - Rok zastare u sluaju prekidaNakon prekida zastara poinje tei iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne rauna

    se u zakonom odreeni rok za zastaru. Zastara prekinuta priznanjem od strane dunika poinje tei iznova od priznanja. Kad je prekid zastare nastao podnoenjem tube ili pozivanjem u zatitu, ili isticanjem prijeboja trabine u sporu, odnosno prijavljivanjem trabine u nekom drugom postupku, zastara poinje tei iznova od dana kad je spor okonan ili zavren na neki drugi nain.

    Kad je prekid zastare nastao prijavom trabine u steajnom postupku, zastara poinje tei iznova od dana okonanja toga postupka. Isto vrijedi i kad je prekid zastare nastao zahtjevom ovrhe ili osiguranja.

    Zastara koja poinje tei iznova poslije prekida navrava se kad protekne onoliko vremena koliko je zakonom odreeno za zastaru koja je prekinuta.

    Ako je prekid nastao priznanjem duga od strane dunika, a vjerovnik i dunik su se sporazumjeli o obnovi obveze, nova trabina zastarijeva za vrijeme koje je odreeno za njezinu zastaru.

    25. Sklapanje ugovora

    30

  • Obvezni ugovori su dvostrani pravni poslovi koji smjeraju na zasnivanje obveznopravnog odnosa.

    Ugovor nastaje suglasnim oitovanjem volje najmanje dviju strana. Izjava ili oitovanje volje one strane koja nudi sklapanje ugovora zove se ponuda.

    Ponuda je akt kojim bilo koja od buduih ugovornih strana inicira nastanak ugovora. Drugim rijeima, ponuda je prijedlog ugovora koji sadri sve bitne sastojke ugovora.

    Ponuda se u pravilu upuuje poimence odreenoj osobi, ali se moe staviti i neodreenom broju subjekata. Ponuda mora sadravati sve bitne sastojke ugovora na koji se odnosi, odnosno mora sadravati barem bitne sastojke ugovora bez kojih ugovor ne bi mogao opstati. Razlika izmeu ponude i reklame je u tome to u ponudi mora biti jasno izraena namjera da se sklopi ugovor. Reklama nije ponuda nego poziv da se stavi ponuda.

    Ponuda je u pravilu neformalni akt, ali ponuda ugovora za ije sklapanje se trai propisani oblik nalae da i ponuda mora biti u istom obliku.

    Ponuda je jednostrani akt. Ponuda postaje jednostrani pravni posao onog trenutka kada stigne ponueniku. Od tog trenutka ponuda se ne moe jednostrano opozvati. Jednostrai opoziv ponude vrijedi jedino kada je ponueniku stigao prije ponude ili istodobno s ponudom.

    Ponuditelj je vezan ponudom do isteka roka koji je u ponudi odredio. Ako u ponudi nije odredio rok, smatra se da je njome vezan onoliko koliko je primjereno da ponuda stigne ponueniku, da ju on razmotri i o njoj se oituje. U praksi se smatra da taj rok iznosi osam dana.

    Smrt jedne od ugovornih strana nema uinke na valjanost ponude, osima ako se radi o strogo osobnim poslovima.

    Prihvat je pozitivno oitovanje volje one strane kojoj je upuena ponuda. Prihvat mora sadrajno odgovarati ponudi. Ukoliko ponueni izjavi da prihvaa ponudu uz stanovite izmjene, takva se izjava ne smatra prihvatom nego novom ponudom.

    Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora.

    - Obvezno sklapanje i obvezni sadraj ugovoraAko je netko po zakonu obvezan sklopiti ugovor, zainteresirana osoba moe zahtijevati da se

    takav ugovor bez odgaanja sklopi. Odredbe propisa kojima se, djelomino ili u cijelosti, odreuje sadraj ugovora sastavni su dijelovi tih ugovora te ih upotpunjuju ili stupaju na mjesto ugovornih odredbi koje nisu u skladu s njima.

    - Izjava voljeVolja za sklapanje ugovora moe se izjaviti rijeima, uobiajenim znakovima ili drugim

    ponaanjem iz kojega se sa sigurnou moe zakljuiti o njezinu postojanju, sadraju i identitetu davatelja izjave. Volja za sklapanje ugovora moe se izjaviti i pomou razliitih komunikacijskih sredstava. Izjava volje mora biti uinjena slobodno i ozbiljno.

    - Suglasnost i odobrenjeKad je za sklapanje nekog ugovora potrebna privola tree osobe, ta privola moe biti dana

    prije sklapanja ugovora, kao suglasnost, ili poslije njegova sklapanja, kao odobrenje, ako zakonom nije propisano to drugo. Suglasnost, odnosno odobrenje moraju biti dani u obliku propisanom za ugovore za ije se sklapanje daju.

    31

  • - PregovoriPregovori koji prethode sklapanju ugovora ne obvezuju. Ali strana koja je pregovarala ili

    prekinula pregovore suprotno naelu savjesnosti i potenja odgovorna je za tetu koja je time prouzroena drugoj strani. Suprotno je naelu savjesnosti i potenja, izmeu ostalog, ako strana ue u pregovore s drugom stranom bez prave namjere da s tom stranom sklopi ugovor.

    Ako je jedna strana u pregovorima dala drugoj strani povjerljive obavijesti ili joj omoguila da doe do njih, druga ih strana, ako nije drukije ugovoreno, ne smije uiniti dostupnim treima niti ih koristiti za svoje interese, bez obzira je li naknadno ugovor sklopljen ili nije.

    Odgovornost za povredu ove obveze moe se sastojati u naknadi time prouzroene tete i predaje oteeniku koristi koju je tetnik tom povredom ostvario. Ako se drukije ne sporazumiju, svaka strana snosi svoje trokove oko priprema za sklapanje ugovora, a zajednike trokove snose na jednake dijelove.

    - Vrijeme i mjesto sklapanja ugovoraUgovor je sklopljen u trenutku kad ponuditelj primi izjavu ponuenika da prihvaa ponudu.

    Smatra se da je ugovor sklopljen u mjestu u kojem je ponuditelj imao svoje sjedite, odnosno prebivalite u trenutku davanja ponude.

    - PonudaPonuda je prijedlog za sklapanje ugovora uinjen odreenoj osobi koji sadri sve bitne

    sastojke ugovora. Ako su ugovorne strane nakon postignute suglasnosti o bitnim sastojcima ugovora ostavile neke sporedne toke za kasnije, ugovor se smatra sklopljenim, a sporedne toke, ako ugovaratelji ne postignu suglasnost o njima, utvrdit e sud vodei rauna o voenim pregovorima, utvrenoj praksi izmeu ugovaratelja i obiajima.

    - Opa ponudaPrijedlog za sklapanje ugovora upuen neodreenom broju osoba koji sadri bitne sastojke

    ugovora ijem je sklapanju namijenjen vrijedi kao ponuda, ako drukije ne proizlazi iz okolnosti sluaja ili obiaja.

    - Izlaganje robeIzlaganje robe s naznakom cijene smatra se ponudom, ako drukije ne proizlazi iz okolnosti

    sluaja ili obiaja.

    - Uinak ponudePonuditelj je vezan ponudom osim ako je svoju obvezu da odri ponudu iskljuio ili ako to

    iskljuenje proizlazi iz okolnosti posla. Ponuda se moe povui samo ako je ponuenik primio izjavu o povlaenju prije primitka ponude ili istodobno s njom.

    - Do kad ponuda obvezujePonuda u kojoj je odreen rok za njezin prihvat obvezuje ponuditelja do isteka toga roka. Ako

    je ponuditelj u pismu ili brzojavu odredio rok za prihvat, smatrat e se da je taj rok poeo tei od nadnevka naznaenog u pismu, odnosno od dana kad je brzojav predan poti. Ako pismo nije datirano, rok za prihvat ponude tee od dana kad je pismo predano poti.

    32

  • Ponuda uinjena odsutnoj osobi u kojoj nije odreen rok za prihvat