OPĆI DIO 1. Temeljna načela građanskog prava? Među načelima građanskog prava, u teoriji se ističu četiri: 1) Načelo stranačke dispozitivnosti; 2) Načelo stranačke ravnopravnosti; 3) Imovinska sankcija; 4) Načelo prometnosti ili prenosivosti imovinskih subjektivnih prava. Načelo stranačke dispozitivnosti- Naziva se i ‘’načelo slobodne inicijative’’ ili ‘’načelo autonomije’’. Načelo dispozitivnosti u građ. pravu znači da građanskopravni odnos nastaje, prestaje i mijenja se ponajprije voljom pravnih subjekata. Ravnopravnost subjekata- Položaj strana u građanskopravnom odnosu je koordiniran. To znači da u građ. pravu nema podređivanja jedne strane drugoj. Nema tzv. subordinacije. Imovinska sankcija- Načelom ravnopravnosti subjekata u građ. odnosu, nužno je došlo do priznanja isključivo imovinske sankcije za neispunjenje dužne obveze. Danas se vjerovnik može namiriti jedino iz dužnikove imovine i nema nikakve vlasti nad osobom dužnika (kao što je bilo u rimskom pravu). Prometnost prava- Pri prometnosti prava, podrazumijeva se promet subjektivnih građ. prava. Prometnost je posljedica razmjene robe putem tržišta. 2. Propisi koji su izvor građ. prava? To su: 1) Ustav, 2) Zakon, 3) Propisi stare Jugoslavije. U svim modernim pravnim poretcima, postoji zabrana retroaktivnog djelovanja propisa. 3. Što je oboriva, a što neoboriva predmnjeva? Oboriva predmnjeva (ili pravna predmnjeva ili praesumptio juris)- je pravna činjenica koja se smatra tako dugo dokazanom dok se ne dokaže suprotno. Kod pravne predmnjeve, nikad se ne dokazuje ono što se predmnjeva, nego ono što je predmnjevi protivno. U propisu se predmnjeva označava riječima ‘’smatra se’’. Ona se uvijek može oboriti protudokazom. Neoboriva predmnjeva (ili pravna predmnjeva i o pravu ili praesumptio iuris et de iure)- znači da se po propisu neka činjenica smatra dokazanom, a protudokaz nije dopušten. Ovdje se ne radi se samo o tome da se neka činjenica uzima kao dokazana, nego se kao dokazano uzima i samo pravo koje se iz te činjenice izvodi. Primjer: poznavanje stanja u zemljišnim knjigama. 4. Što je pravna osnova? Dva su poimanja pojma pravne osnove ili pravnog temelja u pravnoj teoriji: a) Prema jednom shvaćanju, pravna osnova je ona središnja pravna činjenica oko koje se grupiraju sve ostale potrebne pravne činjenice. Zato ona daje i određuje karakter samog građanskopravnog odnosa. Pravna osnova uvijek prethodi samo pravnom odnosu. Za nju je karakteristično da se njezino postojanje uvijek mora dokazati. b) Prema drugom gledištu, pravna osnova je pravno pravilo ili pravna norma koja sadrži ovlaštenje, dužnost, odgovornost ili zabranu određenog ponašanja. Za razliku od prvog shvaćanja, pravna osnova nije dio činjeničnog stanja, pa prema tome ni vrsta pravne činjenice. 5. Razlika između deliktne sposobnosti fizičke i pravne osobe? Deliktna sposobnost (uračunljivost, ubrojivost)- je svojstvo pravnog subjekta da bude odgovoran za svoja protupravna djelovanja. Deliktna sposobnost fizičke osobe nastupa s navršenom 14. godinom života. Prema tome, maloljetnik koji je navršio 14. godinu, potpuno je deliktno sposoban ako je duševno zdrav. Duševno zdravlje se predmnijeva. Iznimno, maloljetnik od 7-14 god. će biti deliktno sposoban ako se dokaže da je pri počinjenju građ. delikta bio sposoban za rasuđivanje. Kod pravnih osoba, priznavanjem poslovne sposobnosti, priznaje joj se i deliktna sposobnost. Kao što fizička osoba može povrijediti ugovornu i

zakonsku obvezu i počiniti tzv. građanski delikt, tako i pravna osoba može počiniti sve te vrste štetnih radnji. Kada je tijelo pravne osobe fizička osoba, tada se za krivnju traži ubrojivost. Budući da tijelo pravne osobe može biti i kolektiv, izgrađena su pravila po kojima je moguće zasnovati odgovornost pravne osobe i onda kad kao tijelo nastupa kolegij. 6. Pretpostavke za nastanak pravne osobe? Da bi neka društvena tvorevina postala pravnom osobom, potrebno je da se ispune određene pretpostavke: 1) društvena tvorevina mora imati čvrstu i stalnu organizaciju, tj. mora predstavljati organizacijsko jedinstvo; 2) mora imati svoju zasebnu imovinu, različitu i odvojenu od imovine njenih članova; 3) mora joj biti priznata pravna sposobnost. 7. Što je to nekretnina? Kriteriji za određivanje pojma nekretnine: 1) Kriterij prirodne kakvoće; 2) Kriterij pertinencije; 3) Kriterij posebnih ciljeva. Prema KRITERIJU PRIRODNE KAKVOĆE, nekretninama se smatraju: 1) Zemljišna čestica i sve što je s njom trajno spojeno, na površini ili ispod nje. 2) Zgrade i druge građevine izgrađene na površini zemlje, iznad ili ispod nje, a namijenjene da tamo trajno ostanu (stambene i poslovne zgrade, bunari, podrumi, bazeni itd.) 3) Sve što je u nekretninu ugrađeno, njoj dograđeno, na njoj nadograđeno ili je na neki način s njom trajno spojeno, sve dok se od nje ne odvoji (npr. instalacije, uređaji, strojevi, antene...). Prema KRITERIJU PERTINENCIJE, nekretninom se smatra i ona stvar koja je po svojim prirodnim fizičkim svojstvima pokretna. Pertinencija je pripadak neke druge stvari. Ako je pertinencija pokretna stvar, ona se po namjeni smatra nekretninom ako služi gospodarskim svrhama nekretnine. Prema KRITERIJU POSEBNIH CILJEVA smatra se neka pokretna stvar nekretninom zato što je zakonom tako određeno. Tako su se jedno vrijeme u nas pomorski brodovi smatrali nekretninama. Danas su pomorski brodovi pokretne stvari. 8. Što su to komplementarne stvari? Komplementarne stvari- u skup fizički samostalnih stvari koje predstavljaju takvu cjelinu u kojoj pomanjkanje samo jedne stvari onemogućuje pravilnu i normalnu uporabu cjeline. Npr. šah, par rukavica, par cipela, igraće karte itd. 9. Što je imovina u pravnom smislu riječi? Imovina kao pravna kategorija- je skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim nositeljem. Pravni subjekti ulaze povodom objekata u različite građanskopravne odnose. U tim odnosima subjekti stječu određena subjektivna građanska prava i preuzimaju određene obveze. Stvari ulaze u imovinu u obliku prava koja taj određeni subjekt ima na stvarima prema drugim subjektima. 10. Vrste pravnih poslova? Vrste pravnih poslova: 1) Jednostrani (npr. ponuda, oporuka) i dvostrani pravni poslovi (npr. ugovor); 2) Pravni poslovi među živima (npr. posudba, kupoprodaja) i pravni poslovi za slučaj smrti (npr. darovanje za slučaj smrti); 3) Naplatni (npr. kupoprodaja, zamjena) i besplatni pravni poslovi (npr. darovanje); 4) Komutativni (npr. ugovor o najmu) i aleatorni pravni poslovi (npr. ugovor o doživotnom uzdržavanju); 5) Kauzalni (npr. posudba) i apstraktni pravni poslovi (npr. mjenični posao); 6) Formalni i neformalni pravni poslovi. 11. Pisani oblik pravnih poslova? Pravni je posao sklopljen u pisanom obliku onda kada su stranačka očitovanja volje dana pomoću pisanih riječi. Kad je za sklapanje ugovora potrebno sastaviti ispravu, ugovor je sklopljen kad ispravu potpišu ugovorne strane. Zahtjev pisanog oblika ispunjen je ako strane

razmijene pisma ili se sporazume pomoću drugog sredstva koje omogućuje da se sa sigurnošću utvrde sadržaj i identitet davatelja izjave. 12. Bitni sastojci pravnog posla? Tzv .essentialia negotii. To su oni sastojci koji su nužni za nastanak određenog tipa pravnog posla. Ako takvih sastojaka nema u sadržaju pravnog posla, onda nema ni određenog tipa pravnog posla. Bitni sastojci pravnog posla određeni su strogim propisom i zato ih zovemo objektivno bitnim. Npr. bitni sastojci kupoprodaje su predmet i cijena. 13. Simulacija? To je prividno sklapanje ugovora, tj. općenito pravnih poslova. To je također oblik svjesnog nesklada između volje i očitovanja. Apsolutna simulacija- sastoji se u sklapanju prividnog ili fiktivnog pravnog posla radi zaobilaženja propisa, prijevare trećih osoba ili u kakvu drugu svrhu. Relativna simulacija- je sklapanje prividnog pravnog posla da bi se njime prekrio neki drugi posao. 14. Zelenaški pravni poslovi? Zelenaškim se smatra ugovor kojim netko, koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću, ugovori za sebe ili za nekog trećega korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je on drugom dao ili učinio, ili se obvezao dati ili učiniti. Ništetan je. 15. Uzoci ništavosti pravnih poslova? To su: 1) poslovna nesposobnost stranaka; 2) nevaljanost i nesuglasnost očitovanja volje; 3) nemogućnost, nedopuštenost, neodređenost činidbe; 4) nedopuštenost pobude; 5) nedostatak potrebnog oblika. 16. Posljedice ništavosti pravnih poslova? To su: 1) Obaveza restitucije (restitutio in integrum); 2) Odgovornost za štetu. U slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna je vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije moguće, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje. Ugovaratelj koji je kriv za sklapanje ništetnog ugovora odgovoran je svome suugovaratelju za štetu koju trpi zbog ništetnosti ugovora ako ovaj nije znao ili prema okolnostima nije morao znati za postojanje uzroka ništetnosti. 17. Razlika između pobojnosti i ništavosti pravnih poslova? Ništetni poslovi- (apsolutno ništavi) su oni pravni poslovi koji ne proizvode pravne učinke koje bi, da su valjani, trebali proizvesti. Ništetnost nastupa ex lege, a sud na nju pazi ex offo . Ništetnost nastaje ex tunc, tj. od samog trenutka sklapanja posla. Pobojni pravni poslovi- (relativno ništavi) proizvode pravne učinke kao i valjani, ali se mogu, iz propisima predviđenih razloga i u predviđenom roku, poništiti. Pobojnost ne nastupa ex lege. Mora se podignuti tužba na pobijanje. Posljedice poništenja nastupaju ex tunc, tj. od dana njegovog sklapanja. Sud ne pazi na pobojnost po službenoj dužnosti, nego samo na zahtjev ovlaštene osobe. 18. Što je to univerzalna sukcesija? Univerzalna sukcesija (ili sveopća) znači prijelaz svih prava i obveza od dosadašnjeg subjekta na novi subjekt. To stjecanje biva jednim aktom. Npr. nasljeđivanje za slučaj smrti. U trenutku smrti ostavitelja sva njegova imovinska prava i obveze prelaze na nasljednika.

19. Dvije funkcije imovine? To su a) jamstvena ili garantna funkcija; b) olakšanje prometa. 20. Kauzalni i apstraktni pravni poslovi? Kauzalni su oni kod kojih je kauza naznačena kao bitan element pravnog posla, npr. posudba. Apstraktni su oni kod kojih se cilj posla ne vidi iz samog posla. Cilj se ne navodi kao bitan element pravnog posla, npr.mjenični posao. 21. Uzroci pobojnosti pravnih poslova? To su: a) ograničena poslovna sposobnost; b) mane volje (prijetnja, zabluda, prijevara); c) povreda načela jednake vrijednosti činidaba; d) pravne radnje dužnika na štetu vjerovnika. 22. Što je konstitutivno stjecanje prava? Konstitutivno stjecanje je takvo izvedeno stjecanje kod kojeg prednik ne prenosi na stjecatelja čitavo svoje pravo, nego na temelju svog prava osniva za stjecatelja novo pravo. Npr. vlasnik nekretnine osnuje služnost u korist susjedove oranice. Susjed je stekao služnost puta konstitutivno jer to pravo do tada nije postojalo na vlasnikovoj nekretnini. 23. Vrste pravnih činjenica s obzirom na postanak? S obzirom na postanak, pravne činjenice se dijele na: a) prirodne događaje, b) ljudske radnje. a) Prirodni događaji- postaju pravnim činjenicama kada pravo na njih veže pravne učinke. Npr. rođenje, smrt itd. b) Ljudske radnje- su manifestacije ljudske volje za koje su vezani pravni učinci. Dijele se na dopuštene (tzv. pravne radnje) i nedopuštene (tzv. delikti). 24. Što su opća dobra? Opća dobra ili Stvari izvan prometa (res extra commercium)- su stvari koje uopće ne mogu biti objekt imovinskih prava ili ne mogu biti objekt pravnih poslova (npr. javni putovi, parkovi itd.). Objekt prava vlasništva i drugih stvarnih prava ne mogu biti oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti nikoje fizičke ili pravne osobe. Npr. to su stvari na uporabu za sve kao što je voda u rijekama, jezerima i moru, atmosferski zrak. Zbog toga što su na uporabi svih nazivaju se opća dobra. 25. Pravni običaji kao izvor građ. prava (karakteristike)? Pravni običaji su pravila ponašanja koja su se kroz stanovito potrebno vrijeme oblikovala u društvenoj zajednici na osnovi nekog ponavljanjem utvrđenog sadržaja, a zakonski propis im je svojom normom izravno ili neizravno dao pravni karakter. 2 osnovne karakteristike pravnih običaja: 1) pravni običaji su subordinirani zakonskom pravu, jer važe samo onda ako ih zakon prizna; 2) pravni običaji su supsidijaran pravni izvor, što znači da dolaze u obzir samo onda ako određeni odnos nije propisom u cijelosti pravno uređen, a pravilo koje sadrži nije protivno načelima na kojima se temelji čitav pravni poredak određene zajednice. 26. Fikcija? To je pravna činjenica za koju se zna da se uopće nije dogodila ili da se nikad neće ni dogoditi, ali se uzima kao da se dogodila da bi mogao nastati, promijeniti se ili prestati neki građanskopravni odnos. U propisu se fikcija označava riječima ‘’uzima se’’. Npr. Nasciturus pro iam nato habetur (Onaj koji će se roditi, drži se da je rođen) kod oporučnog nasljeđivanja. 27. Sustav normativnog akta i sustav koncesije? Sustav normativnog akta- Društvena tvorevina dobiva pravnu sposobnost na dva načina: a) Moguće je da se izravno propisom, singularnom, najčešće zakonskom odredbom, osnuje neka točno određena, već individualizirana pravna osoba; b) U posebnim propisima se određuju pretpostavke koje se moraju ispuniti da bi neka tvorevina postala pravna osoba. Ali,

pravna sposobnost se stječe tek registracijom. Sustav koncesije- Društvena tvorevina dobiva pravnu sposobnost posebnim aktom upravnog tijela- odobrenjem. Ono se daje po diskrecijskoj ocjeni. U hrv. pravnom poretku ne postoji kruti i isključivi sustav koji bi beziznimno vrijedio za postanak svih vrsta pravnih osoba, bez obzira na njihov karakter. Sustav normativnog akta u nas se primjenjuje za stjecanje poslovne osobnosti gospodarskih subjekata- trgovačkih društava, političkih stranaka i raznih udruga građana. 28. Što su subjektivna građ. prava? Subjektivno građansko pravo- je skup ovlaštenja koja pravnom subjektu u određenom građanskopravnom odnosu priznaju norme objektivnog građanskog prava. Sadržaj subjektivnog građ. prava je: 1) pripadanje i ovlaštenje; 2) interes. Vrste prava u subjektivnom smislu su: a) apsolutna i relativna; b) prenosiva i neprenosiva; c) glavna i sporedna prava; d) preobražajna prava. 29. Pertinencija? Pripadak ili pertinencija- je sporedna, fizički samostalna stvar koja je određena da trajno služi gospodarskim svrhama neke glavne stvari (pokretnine ili nekretnine), a da pri tom ne postaje njezin sastavni dio. Prema ZV, to je pokretna stvar koju je njezin vlasnik namijenio da kao sporedna trajno služi svrsi glavne, a stoji u takvom prostornom odnosu prema glavnoj stvari da odgovara toj namjeni. Primjer, ključ i brava. 30. Sastavljene stvari sa nesamostalnim dijelovima? To su npr. željezne šipke u betonskom stupu. Sastavni dijelovi gube svoju raniju samostalnost, ali ipak zadržavaju raniju fizičku opstojnost. Sastavni dio ne može se odvojiti, a da se time cijela stvar ili on sam ne uništi. Nisu moguća zasebna imovinska prava na pojedinim sastavnim dijelovima. Sastavni dio koji se ne može fizički odvojiti od stvari ne može biti samostalnim objektom imovinskog prava, osim ako bi to bilo posebnim zakonima dopušteno. 31. Prekid zastare? Prekid zastare je nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara prestaje teći, a proteklo se vrijeme ne uračunava. U takvim slučajevima zastara može samo iznova početi. Okolnosti koje izazivaju prekid zastare su priznanje duga, podizanje tužbe i svaka druga radnja vjerovnika poduzeta protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom zbog utvrđivanja, osiguravanja ili ostvarenja tražbine (npr. prijava tražbine u stečajnom postupku). 32. Zastoj zastare? Zastoj zastare je nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara ne može započeti ili zbog kojih već započeta zastara prestaje teći tako dugo dok te okolnosti ne otpadnu. Kad te okolnosti ili zapreke otpadnu, zastara se nastavlja, te se proteklo vrijeme uračunava. Uračunava se vrijeme koje je proteklo do zastoja. Okolnosti koje uzrokuju zastoj zastare su: zastarijevanje ne teče za tražbine između bračnih drugova, između roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo, štićenika i staratelja, osoba na vojnoj dužnosti za vrijeme mobilizacije i rata. 34. Koje radnje može poduzeti vjerovnik, a koje dužnik za prekid zastare? Zastara se prekida kad dužnik prizna dug. Dug se može priznati ne samo izjavom vjerovniku nego i na posredan način, kao što su davanje otplate, plaćanje kamata, davanje osiguranja. Zastara se prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili

ostvarenja tražbine. Za prekid zastare nije dovoljno da vjerovnik pozove dužnika pisano ili usmeno da obvezu ispuni. Zastara prekinuta priznanjem od strane dužnika počinje teći iznova od priznanja. Ako je prekid nastao priznanjem duga od strane dužnika, a vjerovnik i dužnik su se sporazumjeli o obnovi obveze, nova tražbina zastarijeva za vrijeme za koje je određeno za njezinu zastaru. 35. Pretpostavke zastare? To su: 1) nepodignuće tužbe; 2) protek zakonom određenog vremena (rok zastare ili zastarni rok). 36. Zastarni rokovi? Rok zastare je zakonom određeno vrijeme nakon kojega se pravo više ne može ostvariti prisilnim putem. 1) Opći zastarni rok iznosi 5 godina. Ima i posebnih rokova od 3, 2 i 1 godinu. Opći zastarni rok primjenjuje se samo u onim slučajevima kad nije propisan posebni zastarni rok. 2) Trogodišnji zastarni rok vrijedi npr. za međusobne tražbine nastale iz ugovora o prometu robe i usluga, za tražbine zakupnine, najamnine i tražbine naknade štete računajući otkada je oštećenik saznao za štetu i osobu koja je štetu počinila. 3) Jednogodišnji zastarni rok predviđen je za tražbine koje se odnose na isporučenu električnu energiju domaćinstvima, za toplinsku energiju, plin, vodu. 37. Konverzija? To je pretvaranje ništetnog u valjani posao. Moguća je ako: 1) ništetan pravni posao sadrži pretpostavke dovoljne za valjanost nekog drugog pravnog posla; 2) se konverzijom postiže cilj koji su stranke namjeravale postići ništetnim pravnim poslom; 3) bi stranke sklopile konvertirani posao da su znale da će ovaj biti ništetan. 38. Singularna sukcesija? Singularna sukcesija znači da novi subjekt (stjecatelj) od dosadašnjeg subjekta (prednika) stječe samo pojedinačno pravo, npr. pravo vlasništva jedne stvari. 39. Sudska praksa kao izvor građ. prava? Sudska praksa je donošenje više suglasnih presuda od strane istog suda o istom pravnom pitanju na temelju kojih se ustaljuje općeobvezatna pravna norma. Sudska praksa je neizravan izvor prava: rješavajući konkretan slučaj, sudac se ne može pozvati na nijednu svoju raniju presudu, niti na presudu višeg suda kao na neki propis. 40. Razlika između poslovne sposobnosti fizičke i pravne osobe? Za pravnu osobu je karakteristično da ona u trenutku kada dobiva pravnu sposobnost, postaje istodobno i potpuno poslovno sposobna (dok kod fizičke osobe pravna i poslovna sposobnost ne nastaju istodobno. Poslovna sposobnost kod fizičke osobe nastaje punoljetnošću). Kod pravne osobe nema stupnjevanja poslovne sposobnosti (dok kod fizičke osobe ima, a to su puna poslovna sposobnost, ograničena poslovna sposobnost i poslovna nesposobnost). 41. Razlika između pravnih osoba javnog prava i pravnih osoba privatnog prava? Kriterij razlikovanja je cilj i zadaća pravne osobe, pa se u javne osobe svrstavaju one koje ostvaruju javne ciljeve i interese, a u privatne osobe one koje slijede privatne ciljeve i interese. U pravne osobe javnog prava ubrajaju se država, jedinice lokalne samouprave i uprave, crkva, javna poduzeća i dr. U pravne osobe privatnog prava ubrajaju se trgovačka društva, udruge građana itd. 42. Fizička i civilna dioba stvari? Fizička dioba znači da se stvar može mehaničkim putem podijeliti na dijelove i takva je dioba

uglavnom primjenjiva kod pokretnih stvari, npr. kolut sira razrežemo, ploču čokolade razlomimo. Civilna dioba je dioba po vrijednosti. Ako je potrebno podijeliti nedjeljivu stvar, npr. mačku, automobil, TV, moguće je tu stvar prodati pa onda podijeliti cijenu. Ustanovom civilne diobe pravo pomaže u onim situacijama kad život traži diobu stvari, a ona nije fizički ni geometrijski djeljiva. 43. Geometrijska i idealna dioba stvari? Geometrijska dioba- se primjenjuje kod zemljišta. Zemljišta se mogu ravnim crtama po njihovoj površini podijeliti na više parcela. Zgrade se mogu podijeliti okomito i vodoravno. Oba pravca diobe nisu u svim pravima dopuštena. Oni pravni sustavi koji stoje na načelu superficies cedit solo ne dopuštaju horizontalnu diobu. Ta prava ne dopuštaju da vlasnik zemljišta bude jedna osoba, a vlasnik zgrade na tom zemljištu druga osoba. Idealna dioba- svaka stvar neovisno o tome je li fizički djeljiva ili nije, može se pravno podijeliti na sadržajno jednake idealne dijelove. Njihova se veličina određuje računski u razmjeru prema cijeloj stvari. Najčešće je to u obliku razlomaka, pr. 1/3, 1/5. To je zemljišna ili idealna dioba stvari. Idealni dio stvari je u smislu ZV odvojiv dio stvari i prema tome može biti samostalan objekt imovinskih prava, npr. prava vlasništva. 44. Sastavljene stvari sa samostalnim dijelovima? Sastavni dijelovi ne zadržavaju samo fizičku opstojnost, nego i stanovitu samostalnost. Prema ZV to su dijelovi koji nisu bitni ili odvojivi dijelovi, npr. briljant u zlatnom prstenu, kotač u automobilu. Na odvojivim dijelovima takve sastavljene stvari moguća su zasebna prava koja nisu identična sa pravom na cijeloj stvari, npr. ako vlasniku kola posudim svoj kotač, time nisam izgubio vlasništvo kotača. 45. Sadržaj činidbe? To su: a) Davanje (dare); b) Činjenje (facere); c) Propuštanje (non facere); d) Trpljenje (pati). 46. Formalni i neformalni pravni poslovi? Formalni pravni poslovi su oni za koje je oblik određen, bilo propisom, bilo voljom strana, a neformalni su oni za koje oblik nije određen neki određeni oblik. To je ustvari posao sklopljen u usmenom obliku. 47. Kod izmjena i dopuna ugovora, vrijedi li načelo pariteta oblika ili ne? Ako je oblik ugovora propisan zakonom, pravilo je da sve kasnije izmjene i dopune ugovora moraju biti u tom istom obliku. Od tog pravila o paritetu oblika, predviđena su dva izuzetka prema kojima će kasnije usmene dopune formalnom, najčešće pisanom, ugovoru biti pravno valjane: 1) Jedan je kad se usmena dopuna odnosi na sporedne točke o kojima u formalnom ugovoru nije ništa rečeno, a to nije protivno cilju radi kojega je oblik propisan. 2) Drugi je kad se kasnijim usmenim pogodbama umanjuju ili olakšavaju obveze jedne ili druge strane, a oblik je propisan isključivo u interesu ugovornih strana. 48. Načelo dispozitivnosti? Naziva se i ‘’načelo slobodne inicijative’’ ili ‘’načelo autonomije’’. Načelo dispozitivnosti u građ. pravu znači da građanskopravni odnos nastaje, prestaje i mijenja se ponajprije voljom pravnih subjekata. Na području obveznog prava, načelo dispozitivnosti izražava se kao sloboda ugovaranja, odnosno kao sloboda uređivanja obveznih odnosa. Sloboda uređivanja obveznih odnosa nije neograničena. Svaki pravni poredak utvrđuje opće granice slobode ugovaranja koje pravni subjekti ne smiju prekoračiti. U hrv. obveznom pravu, te su granice ustanovljene trojnom formulom: sudionici u prometu ne mogu uređivati obvezne odnose

suprotno Ustavu RH, prisilnim propisima te moralu društva. Kao primjer ograničenja slobode u zasnivanju obveznih odnosa su oni obvezni odnosi koji nastaju protiv volje pravnog subjekta. Na području stvarnog prava, djelovanje načela dispozitivnosti očituje se u slobodnom korištenju i raspolaganju stvarima i pravima koja imamo na stvarima (npr. pravo vlasništva). Na području nasljednog prava, načelo dispozitivnosti izražava se u slobodi oporučnog raspolaganja. 49.Razlika između pravne sposobnosti pravne i fizičke osobe? Razlika između tih pravnih subjekata je u obujmu pravne sposobnosti fizičke i pravne osobe. Fizička osoba može biti nositelj svih subjektivnih prava i obveza koje predviđa objektivno pravo. Obujam prava koje nosi neka pravna osoba, ovisi o cilju koji ta pravna osoba treba ostvariti. Budući da je pravna sposobnost fizičke osobe šira od pravne sposobnosti pravne osobe, za fizičku osobu se kaže da ima opću pravnu sposobnost, a za pravnu osobu se kaže da ima posebnu pravnu sposobnost. Fizička osoba djeluje u krugu onoga što nije zabranjeno, a pravna osoba djeluje u okviru onoga što joj je određeno. 50. Razlika između korporacija i zaklada? Korporacija- je organizirana zajednica osoba koja je samostalan pravni subjekt različit od pojedinih članova korporacije. Ona ima svoju imovinu, ali u supstratu pravne osobnosti nije težište na imovinskoj masi, nego na skupu osoba. Imovina korporacije različita je od imovine članova, a služi njenim članovima i njenoj svrsi. Korporacija mora imati svoje članstvo. Zaklada- je za određenu svrhu namijenjena imovinska masa kojoj je pravnim poretkom priznata pravna sposobnost. Zakladom upravljaju fizičke osobe, no dominantni element supstrata njezine pravne osobnosti je imovinska masa. Osniva se ili aktom državne vlasti ili pravnim poslom koji poduzima fizička ili pravna osoba. 51. Preobražajna prava? Pod preobražajnim pravom razumijeva se ovlaštenje pravnog subjekta da jednostranom izjavom volje zasnuje, promijeni ili okonča građanskopravni odnos s drugim subjektom bez njegova pristanka. Prema učincima koje izazivaju, preobražajna prava se mogu podijeliti na: 1) Preobražajna prava nastanka građanskopravnog odnosa, npr. prihvat ponude; 2) Preobražajna prava promjene građanskopravnog odnosa, npr. pravo izbora kod alternativnih obveza; 3) Preobražajna prava prestanka građanskopravnog odnosa, npr. otkaz ugovora. 52. Nalog? Nalog (ili namet ili modus)- je nuzgredna odredba dodana besplatnom pravnom poslu kojom se stjecatelju nameće neka dužnost. To ne pretvara besplatni pravni posao u naplatni jer nalog nema karakter protučinidbe. Materiju nameta određuju ZN i ZOO. Namet se može dodati besplatnim pravnim poslovima među živima, u oporuci ili pravnim poslovima za slučaj smrti. Naplatnim pravnim poslovima ne može se dodati namet. Tipičan besplatan pravni posao među živima je darovanje. Može mu se dodati namet kao uzgredna odredba. Time dobivamo darovanje s nametom. Npr. dajem ti 3 000 KN, ali s tim da odeš mjesec dana na oporavak. Ako obdarenik to prihvati, to je darovanje s nametom kod kojeg namet ide u korist samog primatelja. 53. Osobine činidbe? Činidba mora: 1) biti ljudska radnja; 2) imati imovinski karakter; 3) biti moguća; 4) biti pravno dopuštena; 5) biti određena ili bar odrediva.

54. Oblici pravnih poslova? Najčešći oblici pravnih poslova su: 1) usmeni; 2) pisani; 3) sa svjedocima; 4) sudjelovanjem nadležnih tijela. 55. Šutnja? Šutnja spada među oblike očitovanja volje, ali je prihvaćeno suvremeno pravilo prema kojem šutnja ponuđenika ne znači prihvat ponude. Suglasno tome, odredba u ponudi da će se šutnja ponuđenog ili njegov propust da odbije ponudu smatrati prihvatom, nema nikakav pravni učinak i ništetna je. Iznimke prema ZOO: a) Prva se iznimka odnosi na slučaj kad ponuđeni stoji u stalnoj poslovnoj vezi sa ponuditeljem u vezi s određenom robom; b) Druga se iznimka odnosi na osobe koje su se ponudile izvršavati naloge druge osobe za obavljanje određenih poslova kao i osobe u čiju poslovnu djelatnost spada obavljanje takvih naloga, npr. odvjetnici; c) Treća iznimka se zagovara u teoriji, prema kojoj bi se šutnja mogla smatrati prihvaćanjem ponude, ako bi se ona odnosila na ugovor u isključivu korist ponuđenoga. 56. Konvalidacija? To je naknadno osnaženje nevaljanih pravnih poslova. Ništetni pravni poslovi ne mogu konvalidirati, iznimno a) zabranjenih- ako je zabrana manjeg značenja i ako je posao ispunjen; b) zelenaških- pod uvjetima ako oštećenik istakne zahtjev da se njegova obaveza smanji na pravičan iznos, ako takav zahtjev podnese u roku 5 godina od sklapanja pravnoga posla, ako sud udovolji tom zahtjevu. Pobojni pravni poslovi mogu konvalidirati. Mogućnost konvalidacije ovisi o ponašanju strana, u prvom redu one strane u čijem je interesu pobojnost ustanovljena. Ona odlučuje hoće li se koristiti pravom da zahtjeva poništenje ili ne. 57. Dioba stvari? Dioba stvari: 1) Dioba po kriteriju prometnosti: a) Stvari u prometu (res in commercio); b) Stvari ograničene u prometu; c) Stvari izvan prometa (res extra commercium). 2) Dioba po kriteriju prirodnih svojstava: a) Pokretne i nepokretne stvari (res mobiles i res immobiles); b) Zamjenjive i nezamjenjive stvari (res fungibiles i res non fungibiles); c) Potrošne i nepotrošne stvari (res consumptibiles i res non consumptibiles); d) Djeljive i nedjeljive stvari (res divisibiles i res indivisibiles). 3) Odnos između pojedinih stvari: a) jednostavne stvari; b) sastavljene stvari. 58. Prirodni sastojci pravnog posla? To su oni sastojci koji se u pravnom poslu podrazumijevaju jer proizlaze iz same prirode, odnosno pravne naravi određenog pravnog posla. Bez njih pravni posao može nastati i postojati, pa je stoga pušteno na volju stranama da u sadržaju pravnog posla uvaže ili ne uvaže prirodne sastojke. Prirodni sastojci se određuju propisom. Propisi kojima se određuju prirodni sastojci spadaju u jus dispositivum. Prirodni sastojci pravnog posla određuju one učinke koji osim osnovnih, redovito i prirodno proizlaze iz određenog pravnog posla. 59. Razlika između uvjeta i roka? Uvjet- je nuzgredna odredba dodana pravnom poslu kojom se učinci pravnog posla čine ovisnim o nekoj budućoj i neizvjesnoj okolnosti. Rok (dies)- je nuzgredna odredba dodana pravnom poslu kojom se učinak pravnog posla ograničuje vremenom, tj. učinak pravnog posla nastaje tek od određenog vremena ili pak traje do određenog vremena. Za razliku od uvjeta, rokovi se mogu uređivati propisom i ne javljaju se isključivo samo kod pravnih poslova. Kod roka nema neizvjesnosti.

60. Vrste rokova? To su: 1) Početni rokovi (dies a quo); 2) Završni rokovi (dies ad quem); 3) Jednostavni rokovi; 4) Složeni rokovi. 61. Paulijanske tužbe? To je tužba kojom se pobija radnja dužnika na štetu vjerovnika (actio Pauliana).Ovisno o tome koje se posebne pretpostavke pobijanja traže, razlikujemo: 1) Dolozna paulijanska tužba: 2) Kulpozna paulijanska tužba; 3) Obiteljska paulijanska tužba; 4) Kvazipaulijanska tužba. 62. Kakav može biti nesklad između volje i očitovanja? Mane volje su slučajevi nesklada između volje i očitovanja. Slučajevi nesklada mogu se podijeliti na svjesni i nesvjesni nesklad. Svjesni nesklad između volje i očitovanja postoji u onim slučajevima kad osoba namjerno očituje ono što uistinu neće, npr. šala, simulacija. Nesvjesni nesklad- postoji u onim slučajevima kad osoba nesvjesno očituje ono što uistinu ne želi, npr.zabluda, neznanje. 63. Stupnjevanje poslovne sposobnosti? Tri su stupnja poslovne sposobnosti kod fizičke osobe: 1) puna poslovna sposobnost, 2) ograničena poslovna sposobnost, 3) poslovna nesposobnost. Puna ili potpuno poslovna sposobnost- stječe se punoljetnošću, s navršenom 18. godinom života. Punoljetna osoba može sama sklapati pravne poslove. Pri sklapanju pravnih poslova, može se poslužiti ugovornim zastupnikom (npr. odvjetnikom). Ograničena i djelomična- osobe s ograničenom poslovnom sposobnošću mogu, u pravilu, same sklapati pravne poslove. Takvi pravni poslovi važe onda kada ih odobri zakonski zastupnik kojeg ima ta osoba- to su šepavi pravni poslovi (negotium claudicans). Potpuna poslovna nesposobnost- osobe koje su potpuno poslovno nesposobne ne mogu uopće same sklapati pravne poslove. Za njih pravne poslove sklapaju njihovi zakonski zastupnici. 64. Kada se stječe, a kada prestaje pravna sposobnost? Fizička osoba pravnu sposobnost stječe rođenjem, a gubi je smrću. Pravilo je da dijete koje je rođeno živo postane pravno sposobno, tj. pravni subjekt. Pravna osoba pravnu sposobnost stječe danom svojega nastanka, koji se utvrđuje posebnim propisima, a gubi je svojim prestankom. Pravna osoba može prestati propisom ili aktom državne vlasti (zabranom). 65. Kada se stječe, a kada prestaje poslovna sposobnost? Fizička osoba poslovnu sposobnost stječe punoljetnošću, a iznimno maloljetnik koji je postao roditeljem, a stariji je od 16 godina i mentalno je zreo, a može se ograničiti nakon punoljetnosti odlukom suda gdje sud određuje krug poslova koje takva osoba nije sposobna samostalno poduzimati ili osoba može biti potpuno lišena poslovne sposobnosti. Pravna osoba poslovnu sposobnost stječe u trenutku kada i pravnu, tj. danom svojega nastanka, a gubi je svojim prestankom. 66. Pravni poslovi? Pravni posao- je stranačko očitovanje volje koje je, samo za sebe ili u svezi s drugim potrebnim pravnim činjenicama, usmjereno na postizanje dopuštenih pravnih učinaka, među kojima su najvažniji postanak, promjena ili prestanak nekog građanskopravnog odnosa. Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora. Svaki ugovor je pravni posao, ali svaki pravni posao nije ugovor.

67. Što su delikti? Delikti su nedopuštene ili protupravne ljudske radnje uz koju pravila građ. prava i mimo volje štetnika vežu postanak odnosa odgovornosti za štetu. 68. Superficies solo cedit? Znači da Građevina slijedi pravnu sudbinu zemljišta. Oni pravni sustavi koji stoje na načelu superficies cedit solo ne dopuštaju horizontalnu diobu. Ta prava ne dopuštaju da vlasnik zemljišta bude jedna osoba, a vlasnik zgrade na tom zemljištu druga osoba. Naš ZV prihvaća načelo superficies cedit solo i sukladno njemu uspostavlja načelo jedinstvenosti nekretnine. Zemljište zajedno sa zgradom i svim drugim što je s njim trajno spojeno čini jednu cjelinu, jednu nekretninu, pa stvarna prava glede zemljišta postoje i na svemu što je s njim trajno povezano. 69. Objasnite možete li vi biti objektom pravnih odnosa? Ne mogu, jer građanskopravni odnos uređuje one društveno-gospodarske odnose u koje ljudi i njihove udruge (pravni subjekti) ulaze povodom stvari, činidaba, imovine i njihovih osobnih neimovinskih dobara. 70. Objasnite jeste li vi pravni subjekt? Pravni subjekt je nositelj prava i obveza, a može biti fizička (ljudsko biće, živ čovjek) i pravna osoba (društvena tvorevina). Stoga, da. 71. Prometna sposobnost stvari? Prometna sposobnost stvari je sposobnost stvari da se pojave kao objekti subjektivnih prava i kao objekti pravnih poslova. Prometna sposobnost stvari nije isključivo prirodno svojstvo stvari nego je zapravo kombinacija prirodnih i pravnih kvaliteta stvari. Prometna sposobnost se ne smije miješati s prometnom vrijednošću. Jedno je pravna, a drugo ekonomska kategorija. 72. Stvari izvan prometa? Tzv. rex extra commercium- su stvari koje uopće ne mogu biti objekt imovinskih prava ili ne mogu biti objekt pravnih poslova (npr. javni putovi, parkovi itd.). Objekt prava vlasništva i drugih stvarnih prava ne mogu biti oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti nikoje fizičke ili pravne osobe (npr. zrak, morska voda). Zbog toga što su na uporabi svih nazivaju se opća dobra. Ako bi na temelju koncesije bile izgrađene zgrade i druge građevine na općem dobru, one se ne smatraju dijelovima općeg dobra nego zasebnom stvari, odnosno zasebnom nekretninom dok traje koncesija. 73. Prekluzivni rokovi? To su strogi zakonski rokovi unutar kojih strana mora poduzeti određene radnje ako neće da joj se ugasi zahtjev i samo subjektivno pravo. Na prekluzivni rok sud pazi po službenoj dužnosti i kod prekluzivnih rokova nema zastoja ni prekida roka. 74. Što su plodovi i vrste plodova? Plodovi su proizvodi i prinosi koji neposredno ili posredno nastaju od neke stvari ili prava. Plodovi stvari su proizvodi koje ona daje prirodno ili posredovanjem nečijeg rada, a i sve drugo što ona daje s obzirom na svoju namjenu, a plodovi prava su prinosi koje to pravo daje s obzirom na svoju prirodu, npr. pravo plodouživanja. S obzirom na način postanka, dijele se u tri kategorije: 1) prirodni; 2) industrijski; 3) civilni. Prirodni i industrijski plodovi dijele se na: 1) viseće; 2) odvojene; 3) ubrane; 4) potrošene, nepotrošene i zanemarene. Civilni plodovi se dijele na: 1) dospjele; 2) nedospjele.

75. Redovita, izvanredna i afekciona cijena? S obzirom na procjenjivost stvari, razlikujemo tri vrste cijene: 1) Redovita cijena (pretium orinarium)- Pod redovitom cijenom podrazumijeva se obična, normalna prometna vrijednost. Naziva se i tržišnom cijenom. Ta vrijednost se procjenjuje po objektivnom kriteriju koji nam daje promet. 2) Izvanredna cijena (pretium extraordinarium)- Pod izvanrednom cijenom razumijeva se subjektivna vrijednost stvari koja je ipak procjenjiva objektivnim mjerilima. Izvanredna vrijednost dobiva se tako da se kod procjene uzimaju u obzir posebne okolnosti korisnika stvari. 3) Afekcijska cijena (pretium affectionis)- Pod afekcijskom cijenom razumijeva se posebna subjektivna vrijednost koja nije procjenjiva objektivnim mjerilima. Tu se kod procjene uzima u obzir samo vrijednost koju određena stvar ima za određeni subjekt bez obzira na njezinu prometnu vrijednost i bez obzira na njezinu vezu s drugim objektima. 76. Može li zelenaški pravni posao konvalidirati? Može, pod određenim pretpostavkama: 1) da oštećenik istakne zahtjev da se njegova obveza smanji na pravičan iznos; 2) da takav zahtjev podnese u roku 5 god od sklapanja pravnog posla; 3) da sud udovolji tom zahtjevu, a udovoljit će mu ako je to moguće. U tom slučaju, posao sa odgovarajućom izmjenom ostaje na snazi, tj. postaje valjan. 77. Kada pravna osoba prestaje biti subjektom prava? Pravna osoba može prestati propisom ili aktom državne vlasti (zabranom). Ako je pravna osoba bila osnovana radi postizanja određenog cilja, može prestati i ostvarenjem toga cilja. U tom slučaju, njeno daljnje postojanje bi postalo bespredmetno. Pravna osoba može prestati i zbog toga što se broj članova smanjio ispod određenog broja koji je, npr. predviđen statutom pravne osobe. Pravna osoba može prestati i odlukom članova koji je sastavljaju te nestankom imovine i stečajem. 78. Dioba stvari na pokretne i nepokretne? Pokretne (res mobiles) su one stvari koje mogu mijenjati položaj u prostoru, a da se pritom ne poništi nihova bit, odnosno da se time ne promijeni njihova struktura, npr. životinja. Nepokretne (res immobiles) stvari su one stvari koje ne mogu mijenjati položaj u prostoru, a da im se kod toga ne uništi bit ili ne promijeni struktura. To je npr. čestica zemljišne površine zajedno sa svime. 79. Dioba stvari na djeljive i nedjeljive? Djeljive (res divisibiles) su one stvari koje se mogu rastaviti na više istovrsnih dijelova tako da im se ne uništi prvobitna bit ili im se nerazmjerno ne smanji vrijednost. Npr. ploča čokolade. Nedjeljive (res indivisibiles)su one stvari kod kojih bi se diobom uništila njihova bit ili bi im se srazmjerno umanjila vrijednost. Npr. živa životinja, dijamant. 80. Dioba stvari na potrošne i nepotrošne? Potrošne (res consumptibiles) stvari su one stvari koje se jednokratnom upotrebom uništavaju ili im se vidljivo smanji supstancija. Npr. žito, vino, novac. Nepotrošne (res non consumptibiles) su one stvari koje se prvom uobičajenom uporabom ne uništavaju niti im se vidljivo smanjuje supstancija. Npr. zgrada. Kod pitanja potrošnosti važna je prva jednokratna upotreba. 81. Dioba stvari na zamjenjive i nezamjenjive? Zamjenjive (res fungibiles) stvari su one stvari koje se u prometu određuju po vrsti, rodu, broju, mjeri itd. Npr.žito, vino, šećer...Nazivaju se i generične stvari. To je jednaka količina istovrsnih stvari jednaka drugoj količini istovrsnih stvari i zamjenljiva je s njome.

Nezamjenjive (res non fungibiles) su one stvari koje u prometu dolaze kao strogo određena pojedinost, individualnost. Npr. umjetnička slika. Nazivaju se species. 82. Mane volje (koje uzrokuju ništavost, a koje pobojnost)? Ništavost pravnih poslova uzrokuju: 1) školski primjer i šala; 2) simulacija; 3) nesporazum; 4) sila (vis absoluta). Pobojnost pravnih poslova uzrokuju: 1) prijetnja; 2) zabluda; 3) prijevara. 83. Što je fundacija? Fundacija se razlikuje od zaklade samo po tome što se osniva za razdoblje ne dulje od 5 godina. A zaklada je za određenu svrhu namijenjena imovinska masa kojoj je pravnim poretkom priznata pravna sposobnost. 84. Fikcija ispunjenja i izjalovljenja uvjeta? Fikcija ispunjenja- smatra se da je uvjet ostvaren ako njegovo ostvarenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi strana na čiji je teret određen. I za uvjetno ovlaštenog nastaju neke obveze za vrijeme pendencije. Pozicija uvjetno ovlaštenog prelazi i na njegove nasljednike. Fikcija izjalovljenja- smatra se da uvjet nije ostvaren ako njegovo ostvarenje protivno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje strana u čiju je korist određen. 85. Vrste uvjeta? Pravi uvjeti su: 1) odgodni (suspenzivni); 2) raskidni (rezolutivni); 3) afirmativni; 4) negativni; 5) potestativni; 6) kauzalni; 7) mikstni ili mješoviti uvjeti. Nepravi uvjeti su: 1) nužni; 2) pravni; 3) nemogući; 4) nedopušteni; 5) nemoralni uvjeti. 86. Koji se pravni poslovi sklapaju uz sudjelovanje javnih tijela? Ovdje najčešće spadaju pravni poslovi koji se sklapaju u obliku sudskog zapisnika ili javnobilježničkog akta. Pravni poslovi u obliku sudskog zapisnika sklapaju se u sudu pred sucem. Npr. javna oporuka u obliku sudskog zapisnika. Za neke poslove potreban je javnobilježnički akt. Osobe koje znaju čitati i pisati mogu načiniti oporuku u obliku sudskog zapisnika, pred sucem u općinskom sudu ili pred sudskim savjetnikom. Osobe koje ne znaju čitati i pisati mogu sastaviti oporuku samo u obliku javne oporuke. Oblik sudskog zapisinika kao oblik pravnih poslova često se zahtijeva za pravne poslove koje sklapaju slijepi i gluhi.