aristotel - knjiga delta

Download ARISTOTEL - Knjiga Delta

Post on 27-Apr-2015

635 views

Category:

Documents

6 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

SVEUILITE U ZAGREBU, HRVATSKI STUUDIJI, FILOZOFSKI FAKULTET DRUBE ISUSOVE U ZAGREBU Studij filozofije i religijskih znanosti

Aristotel Metafizika, knjiga Delta

Profesor: Prof.dr.sc. Nikola Stankovi Student: Mladen Pavlovi

Zagreb, 22. studeni 2009.

ARISTOTEL

Grki: , Aristotls Roen: 384 pr. Kr.Stageira, Chalcidice Umro: 322 pr.Kr. kola/tradicija: Peripatetika kola, Aristotelijanstvo Glavni interesi: Fizika, Metafizika, Pjesnitvo, Muzika, retorika, Politika, Etika, Biologija, Zoologija Ideje: Zlatna sredina, razum, logika, strast Utjecaji na Aristotela: Parmenida, Sokrata, Platona, Heraklita, Demokrita Utjecaj Aristotela na: Aleksandra Velikog, Avicenu, Averrosa, Alberta Velikog, Tomu Akvinskog, Duns Scotta, Kopernika, Galileja i dr. Poznata izreka: Drag mi je Platon, ali mi je draa istina

1.IVOTOPIS1Rodio se 284 g. pr. Kr. U Stagiri na poluotoku Halkidici od oca Nikomaha koji je bio dvorski lijenik makedonskog kralja Aminta III. ivio je na kraljevskom dvoru u Peli, a

1

Usp. Platz Slavko Povijest filozofije I, Katoliki bogoslovni fakultet u akovu, 2005. str.95-97

2

nakon oeve smrti u Stagiri. Godine 368-367. pr.Kr. dolazi u Atenu gdje stupa u Platonovu Akademiju i ostaje punih dvanaest godina do Platonove smrti.

U Akademiji stjee poznavanje Sokratove i Platonove filozofije, te cijele predsokratovske filozofije. Nakon Platonove smrti odlazi sa Ksenokratom u grad As u Troadi kod vladara Hermija, gdje se se oenio Ptijavom. Nakon trogodonjeg boravka odlazi u Mitilenu na Lezbosu gdje ga je pozvao makedonski kralj Filip II da bude uitelj Aleksandru Velikom, kojem je predavao politiku i filozofiju. Nakon toga 335. pr. Kr. Vraa se u Atenu gdje je osnovao svoju kolu u LICEJ (Likeion) posveenu Apolonu Likeju. Njegovi uenici prozvani su peripatetici, zbog toga to je Aristotel pouavao eui po vrtu. Aristotelova kola stekla je vrlo velik glas, i dvanaestogodinji Aristotelov rad u Likeju njegov je vrhunac filozofskog razvitka. To je bilo vrijeme njegove zrelosti i samostalnosti kada je napisao gotovo sva svoja djela.

3

Nakon smrti Aleksandra Velikog u Atene se pojaala borba protiv makedonske prevlasti. Aristotel vie nije bio dobrodoao, te se povlai u Halkidu na Eubeji, gdje 322.g. pr.Kr. umire od bolesti eluca.

2.DJELA2:Mnogo je njegovih spisa izgubljeno, spaenima se ne zna toan poredak nastanka. Prema objavljivanju postoje eksoteriki spisi spisi za iru javnost, literarna djela te dijaloge iz mladosti. Od njih postoje odlomke akroamatiki spisi ili estoerijski koje nije oblikovao za javnost(pragmatini spisi). Bitna promjena u nazoru o njegovim djelima uslijedila je nakon studije Wernera Jagera Aristoteles Grundlegung einer Geschichte seiner Entwicklung 1923.3 W. Jager razlikuje evoluciju Aristotelove znanstvene misli u tri stupnja: a) platonski period u Akademiji (pod posredstvom Platona) b) period razvoja u Asosu i Mitileni (naputa Platona, kritizira teoriju ideja) c) realist, drugi boravak u Ateni (naputa metafiziku, promatra prirodu) Iz toga proizlazi da je platon samostalan, donekle pod utjecajem Platona, no opet u domiljanju i raiavanju pojmova samostalan. Logiki spisi: Kategoriju, O tumaenju, Analitika prva i Analitika druga, Topica, O sofistikim dokazivanima, Organon (logiki spisi skupljeni od Aleksandra Afrodijzijskog); Filozofija o prirodi i kretanju: Fizika, Prva filozofija (kasnije po Androiniku iz roda nazvana Metafizika), Prirodnoznanstveni spisi: O nebu, O raanju i propadanju, Meteorologica, O povijesti ivotinja (zoologija), Etiki i politiki spisi: O dui, Nikomahova etika, Eudemova eitka, Dravno filozofske i pravno-filozofske misli: Atenska drava O govornikoj vjetini: Retorika O pjesnikoj umjetnosti: Poetika Navoenje Aristotelovih radova pokazuje da je njegov duh prilino drugaiji od Platonovog, jer je Aristotel bio vie za iskustveno i znanstveno i nije bio sklon razmatrati2 3

Usp. Platz Slavko Povijest filozofije I, Katoliki bogoslovni fakultet u akovu, 2005. str.95-97 vidi Aristotel poglavlje 4.Metafizika

4

objekte ovog svijeta kao neto nestvarno, ali ta razlika u sklonostima koje je vremenom postala sve naglaenija dovela je Aristotela do suprotstavljanja teoriji o idejama i dualistikoj psihologiji i do rairenog shvaanja o oprenosti izmeu tih velikih filozofa. Povijesno govorei, aristotelizam nije u suprotnosti platonizmu, ve njegov razvitak koji je ispravio jednostranosti teorije o idejama i Platonove dualistike psihologije, donosei vre utemeljenje u fizikalnim injenicama. Aristotel u razliitim prilikama razliito dijeli filozofiju, ali dominira sljedea podjela: 1. Teorijska filozofija tei se ka znanju kao takvom, a ne nekoj praktinoj svrsi a) fizika ili filozofija prirode - bavi se materijalnim predmetima podlonima kretanju b) matematika - bavi se onim nepokretnim ali odvojenim od materije c) metafizika - bavi se onim odvojenim, transcendentnim i nepokretnim 2. Praktina filozofija bavi se prvenstveno politikom naukom, a za pomone discipline ima strategiju, ekonomiju i retoriku 3. Poetika filozofija treba se baviti proizvodnjom, a ne djelovanjem kao takvim kojim se bavi praktina filozofija, a ukljuuje etiko djelovanje u irem ili politikom smislu; pojetina filozofija je po svojoj zamisli i svrsi teorija umjetnosti

3. ARISTOTELOVA KOLAKada je Aleksandar Veliki stupio na vlast, Aristotel odlazi drugi put u Atenu i tada osniva kolu 335 g. pr. Kr. Licej (Likion) nazvanu po Apolonu Likeionu, jer je bila u blizini njegova hrama. Poduava sve do smrti Aleksanda Velikog, dvanaest godina, nakon ega bjei iz Atene.

5

Peripatetiari, kako su iz zvali zbog toga to je Aristotel pouavao eui po vrtu, prouavali su Aristotelovo empirijsko usmjerenje uz mala preinaavanja i razvijanja posebno na podruju logike. Teofras dolazi poslije Aristotela na elo kole i djeluje na tom poloaju do smrti, posebno se istie na nastavljanju rada na podruju prirodnih nauka, bavei se botanikom. Aristoken je donio u kolu neke kasnije pitagorejske teorije, a svojim empirijskim prirodnoznanstvenim radovima i istraivanjima povijesti glazbe nastavlja Aristotelov put. Demetrije, uenik kole istakao se svojom politikom djelatnou.

4.METAFIZIKA, PODJELA NA POGLAVLJAMetafizika je jedan od najvie izuavanih spisa antike filozofije. Pitanja koja se u njemu postavljaju i naini na koje se na njih pokuava odgovoriti, te pitanja vezana uz povijest, strukturu, i utjecaj samog spisa, predmet su brojnih istraivanja razliitih usmjerenja i metodologija. U analitikim tekstovima trae se filozofski argumenti, nerijetko argumenti koji na neki nain doprinose filozofskim raspravama koje su u tijeku. Ti se argumenti podvrgavaju razliitim vrstama analize kako bi se uoili i izolirali misaoni momenti koji dovode do pojedinih rjeenja ili iskljuuju druga mogua rjeenja4. Naslov Metafizika za zbirku Aristotelovih rasprava po prvi put se spominje kod Nikolaja Damascenskog negdje pred kraj 1 st. pr. Kr. Grki prijevod doslovno znai stvari iza prirodnih stvari. Pretpostavlja se da je naslov Metafizika dao Androik s Roda upravitelj peripatetike kole u 1. st. pr.Kr. kojem je bilo povjereno ureivanje Aristotelove ostavtine.

4

vidi Pavel Gregori i Filip Grgi - Aristotelova Metafizika: Zbirka rasprava, Kurzak 2003., predgovor

6

Metafizika kakvu danas imamo predstavlja zbirku sastavljenu izmeu 4 i 1. st.pr. Kr. A ini je 14 rasprava. Kada bismo ih pokuali razvrstati, na jednu stranu stavili bi knjige: ABEZHIMN, a na drugu stranu K ove tri knjige su oiti umetci. Knjiga A ini uvod u filozofiju prirode, ili teorijske znanosti openito, a autentinost je upitna jo od antike. U knjizi nalazimo popise razliitih znaenja tridesetak pojmova od kojih se veina javlja u Aristotelovim metafizikim istraivanjima5. Knjiga K donosi saetke rasprava u knjigama BE i izvatke iz Aristotelove Fizike II, III i IV. Knjige ZH ine jedinstvenu raspravu o supstanciji, MN jedinstvenu raspravu o filozofiji matematike. Knjiga I koja se bavi znaenjima jednog i istog i srodnih pojmova i knjiga koja je nova rasprava o supstanciji ine jedinstvene rasprave. ABE ine jednu cjelinu, svaka od njih skicira zamisao prve mudrosti ili teologije kako je naziva Aristotel. Knjiga A govori o prvim uzrocima; B prikazuje niz aporija6 o toj i takvoj znanosti; knjiga i knjiga E metafiziku predstavljaju kao univerzalnu znanost o biima razmotrenim s obzirom na to da postoje. Knjiga E takoer takvu znanost odreuje kao teologiju. Zanimljivo je to da postoji jezini pokazatelji koji ukazuju da su razliite cjeline nastajale u razliitim razdobljima. Na osnovu takvog suda Werner Jaeger je pokuao rekonstruirati redoslijed kojim redom su nastajali dijelovi, kao bi takoer potkrijepio tezu da je Aristotel imao tri stvaralake faze7. Wernerov pristup, naime ima brojne slabosti. On pretpostavljajui, da Aristotelova djela predstvljajuu zaokruene rasprave koje, jednom napisane ine gotove radove. No Aristotelovi spis nisu takvi. Aristotel svoje spise, tonije ezoterine kojima pripada i Metfizika, nije namijenio iroj publici. On ih je itao u krugu Liceja, a studenti su pisali ili moda itali te spise. Iz tog razloga mogue je da su ti spisi bili nadopunjavani, pa se stoga pitanje o vremenu nastanka ini manje vanim od pitanja njihova izlaganja. Ali, dananja Metafizika ima zacijelo smislen redoslijed. Knjige ABE imaju razliite uvode u neto to se naziva mudrost. Knjiga govori da u sreditu znanosti i onom to jest u kojoj raspravlja i u E a to je prouavanje supstancije, prirodno je da slijedi rasprava o supstanciji ZH. Knjiga I slijedi najavu iz , govorei o znanosti kao problemima mnotva; Knjige MN nastavak su ZH, morava voditi pitanju postoje li i nematerijalne supstancije.5 6

vidi odlomak 5 knjiga Delta Aporija stanje poetne neprilike uslijed postojanja suprotstavljenih teza o nekom predmetu. 7 vidi odlomak 3. Aristotel djela.

7

Za preosta