aristotel politika

Download Aristotel   politika

Post on 18-Dec-2014

1.479 views

Category:

Documents

30 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

 

TRANSCRIPT

  • 1. BIBLIOTEKA EPISTEME Aristotel Politika Urednici GORAN GRETI BRANKO DESPOT ZVONKO POSAVEC VERA IIN-AIN Prijevod s izvornika i sedmojezini tuma temeljnih pojmova (grki, latinski, engleski, francuski, njemaki, ruski, novogrki) TOMISLAV LADAN Recenzenti GLOBUS/ZAGREB MISLAV JEI FRANJO ENKO SVEUILINA NAKLADA LIBER / ZAGREB
  • 2. Naslov izvornika ZNAENJE ARISTOTELOVE POLITIKE Predloak grkog teksta prema izdanju ARISTOTELIS POLITICARecognovit brevique adnotatione critica instruxit W. D. ROSS MCMLXXIII, PRIRODI POLITIKOG ZNANJA U suprotnosti prema Platonu, koji je principe teoretske spoznaje primijenio u spoznaji kako podruja vjenih biti tako i u podruju ljudskih stvari, Aristotel je prvi izradio specifine principe etiko-politikog podruja i time je prvi ocrtao pri rodu politikog znanja uope. Diferenciranje znanja na teoret sko i politiko poiva kod Aristotela na diferenciranju podruja u kojima se odvija ljudski opstanak. Jedno je sup- stancijalno podruje koje ne moe biti drugaije nego to jest. To podruje moemo samo spoznati i interpretirati, ali ga ne moemo promijeniti. U njega spadaju zvijezde, boanski pore dak kozmosa, boansko uope, matematiko; to je podruje teoretske znanosti i filozofije uope. U podruje praktine filozofije, koja obuhvaa etiku i politiku, spadaju ljudska djelovanja udoredno, lijepo i pravedno, praksa voenja ivota, razlikovanje i vrednovanja formi ivota, dobro i najboCIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveuilina biblioteka, Zagreb lje, tj. najvie dobro koje ovjek moe realizirati svojim djelo vanjem, ljudska srea, udoredno djelovanje i njegovo izvreU D K 172.1:321.15 nje, ljudska krepost u njezinim razliitim formama realizacije,ARISTOTELES dua - ukoliko je njezina spoznaja relevantna za teoriju prakse Politika / Aristotel ; prijevod s izvornika i sedmojezini tuma - ljudski afekti i dispozicije djelovanja, slobodna volja i namtemeljnih pojmova (grki, latinski, engleski, francuski, njemaki, jera, razmjena roba i funkcija novca, odnos prava i potenja,ruski, novogrki) Tomislav Ladan ; - Zagreb : Globus, 1988. umjerenost i nesuzdranost, razlikovanje i procjena formi- XXVIII, 295 str. ; 22 cm. - (Biblioteka Episteme) i dosega razliitih vrsti radosti, prijateljstva i samoljublja; razmatra se, nadalje, u izvjesnom smislu nadljudski-boanskiPrijevod djela: Aristotelous politikon biblia okto / Aristoteles, prema rang i uvjeti izvrenja svrhovito slobodne teorije kao i, napoizd. Aristotelis Politica, Oxford, 1973. - Str. V-XXVIII: Znaenje kon, predmeti politike filozofije kao znanosti dravi u uemAristotelove Politike / Zvonko Posavec. - Pogovor prevoditelja: str.287-288. - Kazala. - Biljeke uz tekst. smislu (politike). 1 Jednom rijeju predmet praktine i poli tike filozofije je cjelina ljudskog djelovanja i odluivanja kaoISBN 86-343-0412-4 i institucije koje su prilikom djelovanja uspostavljene. Zanim- 1 G. Bien, Einleitung Bemerkungen zum Aristotelischen Staatsphilosophie Objavljivanje ove knjige sufinancirala je Republika undzu den Grundsatzen der Aristotelischen Staatsphilosophie, u: Politik, Felix samoupravna interesna zajednica kulture-SR Hrvatske Meier, Hamburg 1981, str. XVIII. V
  • 3. ljivo je da Aristotel nema struni izraz za etiku kao posebnu logiku, fiziku, metafiziku, politiku i poetiku. Ovu idilinuznanost. Predmete etike naziva on TA ETIKA, ali znanost sliku razorio je u potpunosti W. Jaeger (1888-1961) tezom dau cjelini POLITIKE, i to u svim trim Etikama. Metodu, koju je Corpus Aristotelicum skrivao dug, raznolik i zamren razvojon primjenjuje u etici, naziva politikom (METHODOS . . . Aristotelovog miljenja, a da je taj razvoj bio neprestanoPOLITIKE: NE 1094 b l l ) . 2 u toku, pa stoga svako tumaenje Aristotela mora to uvaiti. Kakav je karakter politike znanosti (POLITIKE) koja nije Osnovne postavke od kojih polazi W. Jaeger su slijedee:izvedena ni iz znanja bitka, a nije ni samo neko praktino 1. - najraniji Aristotelovi spisi odluno zastupaju Platonovusnalaenje u situaciji? Kakav je vlastiti karakter politikog filozofijuznanja - kad se Aristotel sam dvoumi, s jedne strane, izmeu 2. - najranija djela nesumnjivo su autentinaprograma znanstvene politike u kojem je teorija neodvojiva od 3. - oiti platonizam ranih spisa stoji u suprotnosti premaprakse (zakonodavac-filozof konstituira idealnu dravu uzi aristotelizmu kasnih spisamajui za normu djelovanja nepromijenjeni fysis, kao to 4. - kasne Aristotelove rasprave neosporno su autentinekormilar ima oi uperene u vjenu realnost) i jednostavnog 5. -jedini mogui nain da se dovedu u vezu rani platonov-empirijskog sabiranja materijala ustava s druge strane, napu ski s kasnim aristotelovskim spisima, a da se autentinosttajui svaku transcendentnu formu i zaboravljajui savjet iz obiju zadri, sastoji se u tome da se prihvati teza kako jeProtreptika, gdje kae: Na isti nain kao to nije dobar Aristotel svoj filozofski razvitak poeo kao platoniararhitekt onaj koji ne upotrebljava pravilo (KANON), ni bilo a zavrio kao aristotelovac. 4koji instrument ove vrste, nego uzima samo model na drugim Ova jednostavna pravila imala su dalekosean utjecaj napostojeim graevinama, isto kao i onaj koji, kad daje zakone tumaenje Aristotelovih djela. itav Corpus Aristotelicumdravi ili se bavi politikom, smatra da bi imitirao druge akcije doveden je u pitanje. Djela koja su do sada smatrana jedini druge ljudske ustave, bilo da su lakedemonski ili kretski, ili stvenim sistemom razlazu se u dijelove koji pokazuju razliitobilo kog drugog naroda, te ne bi bio dobar zakonodavac; jer doba nastanka i nude razliita miljenja. U konkretnoj analizinemogue je da bi imitacija neke stvari koja nije dobra bila pojedinih djela vidi se da su neki dijelovi nastali ranije, a drugilijepa i da bi imitacija neke stvari koja nije u svojoj prirodi ni kasnije. Tako su, npr., neki dijelovi Metafizike nastali ranijeboanska ni trajna bila sama besmrtna i trajna. nego drugi. U ovisnosti prema vremenu njihova nastanka, Izmeu ta dva pola smjeteni su i sami dijelovi Politike. razliita je i njihova misaona teina, u ranijim spisima, tako jeTako jedan pol predstavlja teorija idealne drave koja izvodi smatrao Jaeger, osjea se jae utjecaj Platona, a u kasnijimpraksu iz teorije (knjige II, III, VII i VIII), a drugi se oslanja slabije. Knjige Metafizike koje su nastale ranije naziva Jaegerna empirijske opservacije i klasifikacije praktinih savjeta, da Urmetaphysik; tu spadaju knjige A, , poglavlje 1-8,