1 www.ugriz.com

BIL TENUGRIZU

PORAST BROJA UGRIZA u zadnje 3 godine

Udruenje GRaana Iz Zenice

UUUUUzenica

SUGST

OPU

UZ

GRI Broj 1. maj 2013. Cijena 1,00 KM

PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O ZATITI I DOBROBITI IVOTINJA

UdrUga graana za zatitU ovjeka od Ugriza pasa-lUtalica

2

STOP UGRIZU !!!

www.ugriz.com

Udruga broji 470 lanova, od kojih je70 rtava ugriza pasa lutalica

Aktivni lanovi:

Adis Hrnji, dipl. ecc.Jasna Torlakovi, dipl. ecc.

Tajib Babi, mr. psih. Ibrahim Delibai, pravnik

Alen Pai, dr. veterineAsistenti:

Haris Deli, Alen Kopo, Renata uri Web designer: Adnan Omerdi

Predsjednica UGSUSanda Ljubi,profesor razredne nastave

Zamjenica UGSUeljka Mari,dipl. tehnolog

Tajnik UGSUKemal kaljo,dr. veterine

UUUUU zenicaSUGST

OPU

UZ

GRI

Udruga graana za zatitu ovjeka od ugriza pasa-lutalicaajdra 72, 72000 Zenica tel.: 063/961-496 E-mail: info@ugriz.com www.ugriz.com

Transakcijski raun: 161 055 002 665 0006 - Raiffeisen Bank, Zenica

3

STOP UGRIZU !!!

www.ugriz.com

1. Dana 26.7.2011. desio se napad od 4 psa lutalice, kod Rudarskog hotela. Od straha sam pravac kui, a nisam ni primjetila da su mi hlae bile pune krvi. Prim-ila sam injekcije protiv bjesnila i antitetanus u Hitnoj pomoi. Mogu da vas obavijestim da imam Hepatitis C, zato me je strah da taj pas ne ugrize nekog drugog!!!

M.D. (67)

2. Dok sam se vraala kui, napao me je opor razuz-danih i gladnih pasa lutalica u trosmajerovoj. Sagnula sam se da ih smirim, kako sam ula da treba, i jedan od njih ugrizao me je za obraz. Od tog dana sam potroila novaca i novaca na kozmetiku za oiljke. Bilo me je stid druiti se s kolegicama radi tog runog oiljka. Osjeala sam se slabo dugo vremena,klecanje, trnjenje udova, jezu, nakon ega sam se obratila doktoru i ustanovljen mi je povien holesterol u krvi.

H.. (68)

3. ivimo u Banlozima, u Romskom naselju, i u vie navrata smo prije obavjetavali i apu i Policiju i Opinu da se u naem naselju nalaze opori nesterilisanih, ne-markiranih pasa, pa da neko povede brigu o njima. Nikad se niko nije javljao na nae vapaje. A onda se, 6.6.12., desio ugriz moje supruge.

L.H. (32)

4. Odvezla sam sina na trening u Babinu rijeku. Na-kon 2 minute dolaze da mi jave da ga je ugrizao pas, i nakon toga ugledam sina i da mu je trenenka sva krvava. U Kantonalnoj bolnici Zenica odmah je operiran, jer mu je istrgan mii na desnoj nozi. Radilo se o tekoj povredi sa lezijom suralnog nerva i miia gastrocnemius. Na-kon 7 dana je opet imao opsenu kirurku intervenciju. Ukljuen je u program fizikalne terapjie. Danas ima veliki oiljak, duine oko 15 cm, ustanovljen mu je invaliditet od 70 %. i nesagledive posljedice (od tog dana ne jede meso). Pas je bio mjeanac dobermana i vujaka.

S.M., majka A.M. (14)

5. Tog 29.4.2011., desio se nemio dogaaj koji emo pamtiti do kraja ivota. Bilo je lijepo vrijeme i moj je sin s drugovima izaao u gradski park da se provoza biciklom. U momentu vonje, naiao je na grupu pasa koji su leali na travi. Jedan od njih je skoio i potrao za mojim sinom, te ga u trku ujeo u predjelu koljena. teta je mogla biti i vea da jedan sugraanin nije otjerao psa. Pas po imenu Mrvica, inae je pokazivao agresivnost i napadao i druge prolaznike. Moj sin inae voli ivotinje, ali je taj nesretan dan ostavio trajne posljedice.

otac H.S. (8)

6. Dana 21.9.2011. moj sin se vraao iz kole putem pored Poliklinike, prema Lameli. Kako je njegova grupa nekih 30 m. bila ispred njega, on je potrao da stigne drugove. U tom momentu je za njim potrao veliki pas, glasno lajui. Pas ga je stigao, a D. se uplaio i stao u mjestu. Pas ga je ugrizao za list noge, im ga je sustigao. Osjetio je otar bol, i kroz farmerice je potekla krv. U svom tom oku, D. je osjetio vrtoglavicu i slabost. Pao je na neki auto, i pri tomu pokrenuo alarm. Alarm je uplaio psa, i on je otiao. D. i danas ima oiljak na nozi, i veliki strah pri svakom sljedeem susretu sa psima lutali-cama. Iako imamo u kui velikog psa naucera, o kojem brinemo.

M.D. (12)

7. Dana 14.10.2011., ugrizao me je pas dok sam bila na Kamberovia polju. Vozila sam role, i priao mi je s lea, pa ga nisam vidjela, i nisam uspjela pobjei. Doivjela sam jedno veliko stresno iskustvo.

D.S. (12)

Prie rtava ugriza

4

STOP UGRIZU !!!

www.ugriz.com

prezentacije U kolaMa

***Projekt EDUKACIJE uenika niih razreda (od II.-V.r) o prevenciji i zatiti od ugriza pasa, te proceduri koja slijedi nakon ugriza, uspjeno je realiziran u 5 zenikih osnovnih kola, u razdoblju od 20.04.2012. do 12.6.2012. Projekt je osmiljen u suradnji sa strunim timom, s ciljem

zatite djece i poveanja opreza od realne opasnosti. Prezentacijama je nazoilo ukupno 232 osobe (193 djece i 39 odraslih osoba). Od 39 analiziranih listia, 35 je sa maksi-malnom ocjenom/brojem bodova (35), 4 su s niom ocjenom/brojem bodova (33). Uglavnom se svi slau da je prezentacija bila: konkretna, praktina, kratka, humana i pouna za sve. Sve reeno bilo je u cilju zatite djece, a nije bilo upereno protiv ivotinja. Prema evaluaciji, podaci koje su sudionici prvi put uli su: postojanje ureaja za odbi-janje pasa, bolesti prenosive sa pasa na ljude, postupci koji slijede na-kon ugriza, postojanje UG za zatitu ljudi, toan broj ugrienih osoba na podruju Opine Zenica. Ono to su ve od prije znali bilo je samo da je velik broj pasa-lutalica na naim uli-cama, i da grizu. Posebne napomene sudionika: - Bilo mi je zadovoljstvo uestvovati na predavanju - Odlino! Veoma korisno! - Trebalo bi jo puno ovakvih radionica realizirati u kolama! - Udruenju treba i pruam punu podrku, jer ima pozitivan stav prema problemu - Hvala vam to

ste doli u nau kolu! - Bolju pred-nost imaju psi-lutalice nego djeiji ivot - alosno je to su ivotinje vie zatiene od ljudi!

grUpne terapije, rad na

procesuiranju traumatskog iskustva.

***psiHoloki aspekti napada pasa-lutalica: Klijenti koji su se na-kon doivljaja napada i ujeda pasa-lutalica javljali u Centar za mentalno zdravlje Zenica (razliitih uzrasta: od djeaka S.LJ. 7 godina do penzionera F.K. 59 godina) uglavnom verbalizi-raju slinu neurotsku simptomato-logiju te sline psiholoke i psihoso-matske reakcije na stres: poveana intrapsihika uznemirenost, kogni-tivna smetenost, povremeno kon-fuznost misli, uz javljanje osjeaja anksioznosti, tjeskobe, strijepnje, nesigurnosti na ulici posebno pri-likom vienja pasa, uz gubitak sig-urnosti, interesovanja, intencio-nalnosti i osjeaja zadovoljstva te potrebu za stalnim okretanjem glave i gledanju iza sebe na ulici (napadi pasa-lutalica najee se deavaju s lea); navode tendenciju izbjega-vanja ulice i mjesta na kojem se napad dogodio, uz esto fobinih strahova vezanih za doivljeno trau-matsko iskustvo - strah od ponovnog napada pasa, kao i intruzivnih misli sa feed-backom traumatskog iskust-va i potrebom za plaem praenih oteanim usnivanjem - povremeno sanjaju komarne snove proganjanja uz buenje: uznemirenost, preznoja-vanje, subjektivni osjeaj munine u stomaku i povienje krvnog pritiska.Primijenjeni testovi linosti MMPI i CI za odrasle osobe te EPI JUNIOR za djecu primarno pokazuju povienje na neurotskim skalama: hipohondri-ja, depresija, histerija, psihastenija uz anksiozne, fobine i hipersenzi-tivne tendencije, dok Horowitzova skala utjecaja dogaaja (IES) koja ispituje dva simptoma posttrau-matskih stresnih reakcija: intruzije i izbjegavanje, generalno govorei,

pokazuju izraeno prisustvo intruzija - nametanja intruzivnih misli vezanih za doivljeno traumatsko iskustvo, uz izraeno prisustvo i izbjegavajuih simptoma posttraumatskih stresn-

ih reakcija kod naih klijenata, to sve zajed-no govori da razliite subjek-tivne psiholoke reakcije na stres nakon napada ili ujeda pasa-lutalica, ili neu-rotizacije linosti kao posljedice

doivljenih stresnih iskustava ili, kod dvije klijentice - razvijanje fobinog straha od pasa-lutalica zahtijevaju sveobuhvatnu odgovornu akciju cjelokupne Zajednice, budui da tre-nutnom situacijom nisu zatiena prava ni pasa-lutalica niti nas ljudi koja su, kao to znamo, zagaranti-rana Evropskom konvencijom o ljud-skim pravima.

***inFo-tand, lipanj, 2012.:

Poto smo uvidjeli da svi nivoi vlasti malo ta ine po pitanju smanjenja ugriza, a institucije prebacuju odgov-ornost jedni na druge, odluili smo se pozvati sve graane na zajedniku akciju: pomozimo jedni drugima, kao graanin graaninu! Sam naziv nae udruge poruka je svim odgovornim institucijama da ponu sa izmjen-ama i sprovoenjem izmjenjenog Zakona o zatiti i dobrobiti ivotinja, jer jedino tako dolazimo do naeg konanog cilja: sigurnost i sloboda kretanja graana! Ovo to inimo, inimo za bolju budunost nae djece, bez trauma!

to smo dosad uradili?

Mr. sc. Tajib Babi dipl.psiholog

5

STOP UGRIZU !!!

www.ugriz.com

PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O ZATITI I DOBROBITI IVOTINJA

poglavlje i. ope odredBe lanak 1. (predmet)

(2) Odredbe ovoga Zakona odnose se na sve ivotinje koje imaju razvijena osjetila zanadraaj i ivani sustav za reg-istriranje nadraaja koji mogu dovesti do bola.

I u HR i CG u Zakonu postoji dio koji bi to trebalo dodati i u BiH Zakon: (4) Ovaj zakon ne primjenjuje se na gazdo-vanje lovitima, kao ni na uzgoj riba i ribolov.

lanak 2.***SLUBENI VETERINAR???---nema definicije, a pojavljuje se u zakonu!

HR, SRB i CG zakoni su opirniji i pojanjavaju vie pojmova i daleko su detaljniji, npr.: - Divlje ivotinje: sve ivotinje, to ukljuuje i strane ivotinjske vrste, osim domaih ivotinja, kunih ljubimaca,

slubenih pasa i konja te radnih ivotinja, - Domae ivotinje: ivotinje koje je ovjek pripitomio i koje uzgaja radi proizvodnje hrane, hrane za ivotinje i nus-

proizvoda ivotinjskog podrijetla te u druge gospodarske svrhe, - Klanje: postupak kojim se uzrokuje smrt ivotinje njezinim iskrvarenjem, - Obredno klanje: klanje ivotinja bez prethodnog omamljivanja koje obavlja osoba ovlatena od vjerske zajednice - Radne ivotinje: psi koji slue kao tjelesni uvari i uvari imovine, psi vodii slijepih i oni koji slue za pomo, psi

tragai i psi koji slue obavljanju drugih poslova, konji i druge ivotinje kojima se ovjek slui u druge svrhe osim proizvodnje,

- Usmrivanje: postupak koji se obavlja sredstvima i metodama odobrenim u tu svrhu i na propisani nain tako da se ivotinjama prouzroi najmanja mogua bol, patnja i strah.

U BH psi lutalice predstavljaju se kao naputene ivotinje, ali tumaenjem zakona jasno je da se ne uklapaju u tu definiciju. Na stranici 13/66 Stray Animal Control Practices (Europe) psi lutalice podijeljeni su u tri vrste:

- divlji psi (nemaju vlasnika ili odgajatelja, nalaze se na rubu urbanih i ruralnih podruja, preivljavaju skupljajui otpatke)

- naputeni psi (nekada su bili ovisni o vlasniku za njegu, vlasnik vie ne eli osigurati sredstva) - u vlasnitvu, ali bez kontrole (komijski psi)

lanak 3. (zabrana ubijanja i zlostavljanja)Zabranjeno je ivotinju bez opravdanog razloga ubiti, nanositi joj bol, patnju i tetu, zlostavljati je i namjerno izlagati stresu, strahu i sl.Postavlja se pitanje koji je to opravdan razlog? Treba dodati: izlagati strahu, protivno odredbama ovog Zakona.

- u CG zakonu postoje i dva lana koja nedostaju u naem zakonu i trebalo bi ih ubaciti: Briga o ivotinjama: l. 4. Pravo dranja ivotinja ima svako lice koje ispunjava uslove za zatitu ivota i dobrobiti ivotinja, u skladu sa ovim zakonom. Svako lice je obavezno da se stara o ivotinjama, a naroito o ivotinjama iji opstanak zavisi neposred-no od njega. Dralac ivotinje duan je da postupa prema ivotinji sa panjom dobrog domaina i da ivotinji obezbijedi ivotne uslove koji odgovaraju njenoj vrsti, rasi, polu, starosti kao i fizikim, biolokim i proizvodnim specifinostima, osobinama u ponaanju, odnosno zdravstvenom stanju ivotinje. Te da sprijei ivotinju da ugrozi ivot, bezbjednost ili imovinu drugog lica, odnosno ivot i bezbjednost druge ivotinje.Dralac ivotinje odgovoran je za ivot i dobrobit ivotinje, kao i za tetu koju ona moe nanijeti drugim licima ili ivotinjama.Obaveza pruanja pomoi lan 5.Dralac ivotinja duan je obezbijediti veterinarsku pomo u sluaju povrede, bolesti i oteanog poroaja ivotinje.

lanak 4. (zatita ivotinja za vrijeme dranja)Posebno je zabranjeno:d) nanositi bol, patnju ili ozljedu ivotinjama tijekom...?e) nanositi bol, patnju, ubijati ili ozljeivati ivotinje tijekom dresure; snimanja filmova, reklamnih poruka, izlaganja f) provjeravati otrinu ivotinje na drugoj ivotinji, hukati jednu na drugu, te prireivati borbe ivotinja, ukljuujui borbe pasa, bikova, medvjeda, pijetlova, te i svih ostalih ivotinja.TREBA IZMJENA: Zabranjeno je obuavati ivotinje za borbe, organizirati borbe ivotinja, osim tradicionalnih natjecanja bikova, ili sudjelovati u njima, posjeivati ih i oglaavati te u vezi s tim organizirati i sudjelovati u klaenju.

lanak 8. (registracija kunih ljubimaca)1. Posjednici pasa i maaka duni su registrirati pse i make u veterinarskoj organizaciji koja vodi upisnik ivotinja u

6

STOP UGRIZU !!!

www.ugriz.com

roku od sedam dana od dana stjecanja vlasnitva. 2. S ciljem identifikacije, sve ivotinje trebaju biti trajno oznaene, a posjednici pasa i maaka duni su trajno oznaiti

pse i make s pomou mikroipa, to obavlja samo veterinar. Zabranjeno je uklanjati mikroip, osim u sluaju ako za to postoje opravdani zdravstveni razlozi.

3. Ured e voditi registar svih oznaenih pasa i maaka.Potivanje lana 8 je bitno za smanjivanje populacije pasa lutalica, ali se grubo kri kao da ne postoji.

poglavlje iv. UsMrivanje ivotinja

lanak 13. (Usmrivanje) Usmrivanje ivotinja moe se provesti ako:1. je usmrivanje ivotinje kraljenjaka potrebno radi odravanja prirodne ravnotee u lovitu, sukladno Zakonu o

lovstvu (Sl. novine FBiH, broj: 4/06 i Sl. glasnik RS, broj 4/02);2. se odvija u okviru mjera za unitavanje tetoina, a na drugi se nain ne moe sprijeiti, onda se usmrivanje smije

provesti samo ako to nee prouzroiti vie od nunih bolova.

lanak 14. (eutanazija) 1. Eutanazija ivotinja moe se provesti ako:

a. se ivotinja ne moe izlijeiti, a ostanak u ivotu uzrokovat e joj nepotrebne bolove i patnju;b. je ivotinja dostigla visoku starost te joj otkazuju osnovne ivotne funkcije;c. ivotinja boluje od neizljeive i/ili zarazne bolesti, osobito one koja moe ugroziti ljude;d. je ivotinja opasna za okolinu; e. je ivotinja u agoniji.

Nijedan pas nije eutanaziran zbog ovog! DODATI: f): ivotinja iz sklonita koja se ne vrati vlasniku, a koju nije mogue dalje drati ili udomiti, moe se nakon 7 dana usmrtiti. (Evropski prosjek je 12 dana, varira od 5 do 60 dana )

2. Za sluajeve iz stavka (1) to. a) i b) ovoga lanka o usmrivanju odluuje posjednik ivotinje, na preporuku veteri-nara, a za sluajeve iz stavka (1) to. c), d) i e) ovoga lanka veterinar.

lanak 15. (nain usmrivanja)1. ivotinju moe usmrtiti osoba osposobljena za te poslove - doktor veterinarske medicine. Usmrivanje se vri na

nain koji e ivotinji osigurati brzu smrt, bez patnje koja se moe izbjei.3. Usmrivanje ivotinja koje je protivno odredbama ovoga lanka smatrat e se zlostavljanjem ivotinja i narediti e

se mjere iz l. 41. i 42. ovoga Zakona.

poglavlje v. zatita ivotinja pri klanjUlanak 16. (omamljivanje i klanje)

1. ivotinja se smije klati samo ako je prije iskrvarenja bila omamljena, osim ako se radi o posebnom postupku klanja odreenim vjerskim obredom ili ako je ivotinja u agoniji.

2. Omamljivanje se izvodi na struan nain: a) mehanikim nainom; b) elektrinim nainom; c) plinom.3. Omamljivanje i klanje mora obavljati osposobljena osoba koju je Ured licencirao i koja ne smije koristiti sredstva

za omamljivanje kojima se ivotinji nanosi nepotrebna bol.4. Ured e poblie propisati uvjete za obavljanje ritualnog klanja.U hrvatskom zakonu razdvojeni su pojmovi obrednog (vjerskog) klanja od ritualnog, te se ivotinje smiju zaklati bez prethodnog omamljivanja samo u sluaju prisilnog klanja i pri obrednom klanju, dok je zabranjeno omamljivanje, klanje, usmrivanje ili ubijanje ivotinja u ritualne svrhe

poglavlje vi. zatita ivotinja pri prijevozU lanak 18. (prijevoz ivotinja) Iz lana 18. - Prijevoz ivotinja nisu iskljueni prevozi domaih ivotinja poljoprivrednim i drugim vlastitim prijevoznim sredstvima u sluajevima sezonskog preseljenja ivotinja u druga klimatska podruja i prevoza vlas-tite ivotinje na udaljenost do 50 km od svoga gospodarstva (kao to je uinjeno u hrvatskom zakonu). Usvojen je Pravilnik o zatiti ivotinja tijekom prijevoza i s prijevozom povezanih postupaka, ali ipak je to podzakonski akt koji nije usklaen sa Zakonom.

poglavlje vii. zatita divljiH ivotinja Pojam divljih ivotinja nije definisan u Zakonu (u HR i SRB zakonu jeste). Pojam prirodno stanite vezuje se za divlje ivotinje!!!

lanak 21.(prirodna stanita) Korisnici lovita moraju osigurati divljim ivotinjama u prirodnim stanitima!!!

7

STOP UGRIZU !!!

www.ugriz.com

lanak 28. (sklonita za ivotinje) 4. Sklonite za ivotinje osniva fizika ili pravna osoba, jedinica lokalne samoupraveopina, grad, kanton ili entitet.5. Nadleno upravno tijelo kantona, grada ili opine izdaje dozvolu za osnivanje sklonita za ivotinje na temelju

uputa koje propisuje nadleno ministarstvo, a na prijedlog Ureda, te vodi upisnik sklonita za ivotinje.lanak 30. (Financiranje sklonita i higijenskih servisa)

Sklonita i higijenski servisi financiraju se iz: a) prorauna entiteta, kantona, gradova i opina; b) drugih vidova fi-nanciranja (donacije, pokloni itd.).

lanak 34. (etiko povjerenstvo)1. Nadleni ministar, zajedno s federalnim ministrom okolia i turizma i ministrom znanosti i tehnologije Republike

Srpske, osniva Etiko povjerenstvo koje ima sedam lanova, ukljuujui ugledne prirodnjake, medicinare, veterin-are i znanstvenike, kao i predstavnike nevladinih organizacija koji imaju zatitu ivotinja kao zakonsku obvezu.

3. Etiko povjerenstvo daje savjete o pitanjima etike i dobrobiti ivotinja u postupcimaupotrebe ivotinja u pokusimalanak 35. (struno vijee)

3. Zadaci Strunog vijea su da:a) ocjenjuje stanje u podruju zatite i dobrobiti ivotinja;b) odreuje strategiju zatite i dobrobiti ivotinja;c) prati i ocjenjuje provedbu ovoga Zakona;d) daje savjete u vezi sa zatitom i dobrobiti ivotinja;e) daje miljenje i predlae propise u vezi sa zatitom i dobrobiti ivotinja.

4. Broj i lanove Strunog vijea, na prijedlog Ureda, imenuje nadleni ministar. Struno vijee radi prema svojem poslovniku o radu. lanovi Strunog vijea za svoj rad primaju naknadu. Struno vijee financira se iz prorauna nadlenog ministarstva.lanovi 34. i 35. vezani su za Etiko povjerenstvo i Struno vijee. Izmeu ostalog, zadatak Strunog vijea je da prati i ocjenjuje provedbu ovog Zakona. Postavlja se pitanje da li su ikada osnovani Etiko povjerenstvo i Struno vijee, kao i kako Struno vijee ocjenjuje provedbu Zakona?

poglavlje Xii. nadzorlanak 36. (nadzor nad provedbom zakona)

Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provodi Ured, nadlena tijela entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine posredstvom slubenih veterinara.

poglavlje Xiv. kaznene odredBelanak 42. (prekraj pravnih i fizikih osoba)

1. Novanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 200.000,00 KM kaznit e se za prekraj pravna osoba akopoglavlje Xv. prijelazne i zavrne odredBe

lanak 43. (rok za donoenje podzakonskih akata) 1. Podzakonske akte iz ovoga Zakona donijeti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.2. Posjednici pasa i maaka duni su u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona mikro ipirati i

upisati u registar svoje kune ivotinje roene, odnosno nad kojima je steeno vlasnitvo prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

3. Sklonita za ivotinje iz lanka 28. ovoga Zakona moraju biti osnovana u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

4. Dok tijela predviena ovim Zakonom ne osnuju sklonita za ivotinje iz lanka 28. ovoga Zakona, veterinarske stanice e, u suradnji s nadlenim opinskim tijelima, provoditi kastraciju, sterilizaciju i obiljeavanje naputenih ivotinja, naroito pasa-lutalica, te njihovo ponovno putanje na mjesta prirodnog stanita, a u svrhu stabilizacije populacije naputenih ivotinja kontrolom njihove reprodukcije u kratkom roku.

zahtjevamo: da se izbaci pojam psi-lutalice! da se izbaci pojam prirodno stanite(pojam vezan za divlje ivotinje)!!!da se uvede praksa eutanazije pasa u azilu, a ne beskonanog dranja ili vraanja na mjesto gdje je uhvaen: europski prosjek je 12 dana dranja pasa u azilu: 7 dana - vedska i velika Britanija; 8 dana - panija; 14 dana - Bugar-ska, estonija, Maarska, norveka i Holandija; 15 dana - Belgija i Finska; 30 dana - srbija i slovenija; 60 dana - Hrvats-ka.dopuniti sasvim novi lan koji bi graane BiH liio strahova, trauma i bolova: naputene ivotinje (prioritetno pse) hvataju uposlenici nadlenih organa: sluba za komunalne poslove i ekologiju, drutvo za zatitu ivotinja, slubeni veterinar (definiran lanom 2.),smjetaju ih u sklonita gdje se dre 7 dana. Uko-liko se za to vrijeme vlasnik ivotinje ne pojavi, ivotinja se moe eutanazirati.

Izvori: WSPA_RSPCA International stray control practices in Europe 2006_2007; Zakon o zatiti i dobrobiti ivotinja BiH/ RH /Crne Gore /Srbije

UUUUUzenica

SUGST

OPUUZGRI

tabelarni prikaz rjeenja problema naputenih pasa izmjenom zakona za 1 do 30 godina, ovisno o vremenskom dranju pasa u azilima!

R/br

Br pasa

Br.danadranjapasa u azilu

Iznos KM

Ciklus

Broj ciklusa za rjeenje problema

5.000 pasa, bez razmnoavanja pasa

Iznos potreban za sprovoenje svih

ciklusa u KM

Vrijeme za rjeenjeproblema 5.000 pasa,

bez razmnoavanja(u godinama)

1 120 60 157 37.680 42 1.570.000 6,9

2 120 15 157 9.420 42 392.500 1,7

3 120 7 157 4.396 42 183.167 0,8

4 60 60 157 18.840 83 1.570.000 13,9

5 60 15 157 4.710 83 392.500 3,5

6 60 7 157 2.198 83 183.167 1,6

7 30 60 157 9.420 167 1.570.000 27,8

8 30 15 157 2.355 167 392.500 6,9

9 30 7 157 1.099 167 183.167 3,2

STOP UGRIZU !!!www.ugriz.com

Bolesti prenosive sa pasa na ljudeBedrenica, Bruceloza, Q - groznica, Psea traka-vica, Mikrospiroza, Toksokoroza, Toksoplazmoza, Leptospiroza, Kokcidiodomikoza, Histoplazmoza, Blastomikoza, Amebna dezinterija, uga i krpelji, Parazit: Ehinokokus, Bjesnilo (u roku od 9 sati se razvija). Zoonoze su posebno opasne za bebe i djecu, trudnice, starije osobe, te za ljude iji je imunoloki sustav oslabljen zbog neke teke bolesti. ovjek se moe zaraziti ugrizom ili ogre-botinom, kontaktom sa slinom, izmetom, urinom i dr. Dr. veterine Kemal kaljo i Alen Pai

zeniki vulkanizeri:

vulkanizerska radnja gumirad - Blatua

Huseinspahi ekrem: Tokom prole godine, zabiljeili smo oko 70 popravki automobil-skih guma, oteenih ugrizom pasa...

vulkanizerska radnja lutvo - carina

Miran Fejzagi, kae da se u radnji sedmino popravi od 4 do 6 guma, koje su nastra-dale od ugriza pasa, te ima takvih oteenja, koja se ne mogu vul-kanizerski popraviti, i za koje, niko ne moe vjerovati da su nastali ugrizom pasa.

KA

TOL

IK

I

KO

LS

K I C

E N TA R SVETI PA

VA

O Z

EN

ICA

1 9 9 5

SPONZORI