Bilten Opcine Kakanj - Broj 3

Download Bilten Opcine Kakanj - Broj 3

Post on 01-Jul-2015

142 views

Category:

Documents

0 download

TRANSCRIPT

UVODNIK

Potovani graani!Tokom vruih augustovskih dana um plahovite Zgoe, bajkovite Ribnice, ivopisne Trstionice i Bosne to se razlijeva daleko u arobnom kakanjskom krajoliku prekidale su teke maine koje, gradei puteve, nagovjetavaju bolji ivotni ambijent u jezgri Bosne Kulina bana iz koje je potekla naa dravnost prema Drini na istoku i Sani na zapadu. Iz istog podneblja nekoliko vijekova kasnije OPINA KAKANJ Alije Izetbegovia 123 72240 Kakanj Tel. 032/771-800, 771-801 Fax 032 771-803 www.kakanj.com.ba e-mail: opcinaka@bih.net.ba IZDAVA: Opina Kakanj REDAKCIJA BILTENA OPINE KAKANJ: Tel: 032/555-301 Fax 032/771-803 e-mail:opcinaka@bih.net.ba; evelin.memic@gmail.com Glavni i odgovorni urednik: Evelin Memi Novinari: Evelin Memi Azra Fejzi Mersud Kova Alma Odobai Fahrudin Hardau Grafika obrada: Mersud Kova Lektor: Azra Fejzi DTP i tampa: Labirint Zenica Tira: 1000 primjeraka odailju se signali progresa, uspjeha, predanog rada, optimizma, nade, snage, elje i htijenja da se bude bolji, napredniji, uspjeniji... Dok teke maine trasiraju novu dionicu autoputa iza kakanjskih breuljaka i proplanaka, u gradu, u prigradskom pojasu, u selima i zaseocima saniraju se putevi, grade saobraajnice, prostire uareni asfalt po vrelom kamenu, uri se u bolje sutra, u napredak, u blagostanje... Radi se na realizaciji projekata iz oblasti cestovne infrastrukture koji se finansiraju iz Programa rasporeda sredstava iz cestovnih naknada i Programa rasporeda sredstava od koncesija. Uz signale progresa iz Kaknja se alje poruka da historija naeg kraja nije zaboravljena. Srednjovjekovna bosanska vremenitost ovjekovjeena stecima, misterija davnih vremena oliena u kamenoj kugli, te rudniki vagoneti sa tranicama simoli su dugogodinjeg usuda bosanske posebnosti i teke ivotne borbe. Ovi vijesnici prolih vremena skrasit e se u kakanjskom otvorenom muzeju taman pred jo jednu godinjicu pisanja Povelje Kulina bana, tog rodnog lista bosanske dravnosti. Dok su se nove asfaltirane saobraajnice stapale sa ljupkim pejzaom kakanjskoj javnosti svoje lijepo ureene avlije, dvorita, bate, balkone, poslovne krugove, mjesne zajednice predstavili su Kakanjci i Kakanjke koji slijede maksimu misli globalno, djeluj lokalno. Zavrila se akcija izbora najljepih oaravajuih kutaka i oaza zelenila, najljepe ureenih i dosanjanih kuica u cvijeu, organizirana s ciljem da podstakne ekoloku svijest i akciju graana i privrednih subjekata kako bi tek nabavljena mobilna stanica, koja e pratiti stanje okolia, donosila lijepe vijesti da Kakanj mijenja imid i da se pretvara u kraj prepoznatljiv po prirodnim i kulturno-historijskim vrijednostima u kojem se ostvaruje odrivi privredni razvoj. Sve ove poruke iz Kaknja poslane su bosanskohercegovakoj i svjetskoj javnosti kroz emisiju FTV Svako dobro BiH koja se uivo emitovala iz Kaknja 24. augusta 2008.godine, a zapis o svemu nabrojanom donosimo u treem broju Biltena Opine Kakanj. Evelin Memi glavni i odgovorni urednik Biltena

OPINE KAKANJ

3

LOKALNA SAMOUPRAVA KROZ HISTORIJU

Pretee Opinskog vijeaimenovanja, za privredu, za propise i organizaciona pitanja i za molbe i pritube. Poetkom ezdesetih zanimanje drutvenopolitikih faktora bilo je usmjereno na samu organizaciju unutar kadrovske politike, pa je novim statutom iz 1964. godine skuptina optine Kakanj uz optinsko vijee formirala i vijee radnih zajednica (umjesto vijea proizvoaa). Sedamdesetih godina razvija se i delegatski sistem i formirale su se mjesne zajednice (savjeti). Promijenila se i struktura organizacije optine pa sada postoje 3 vijea: vijee uduenog rada (46 lanova), vijee mjesnih zajednica (36 lanova) i drutveno-politiko vijee (10 lanova). Sjednice su se odravale i pojedinano, ali oko kljunih odluka bile su zajednike. Izvrni odbor bio je izvrni organ skuptine i bio je vielan. Rad ovih kakanjskih vijea bio je usmjeren na sistematino i konstruktivno rjeavanje problema s kojima su se Kakanj, a i poslijeratne BiH i Evropa susretali. Takva organizacija je trajala sve do 1992. godine. U tim ratnim godinama Statutarnom odlukom iz 1994. iznjedrila je i tzv. prijelazna vlast, sada ve Opine, a ne optine Kakanj, sa svojim organima: Opinskim vijeem i Opinskim naelnikom. Po toj Odluci lanovi vijea e se birati demokratskim putem na neposrednim izborima. Ti neposredni izbori desili su se ubrzo, odmah po zavretku rata, a mandat vijenicima je trajao dvije godine. Izbornim zakonom mandat je vijenicima produen na etiri godine, a Statutom Opine Kakanj njihov broj odreen je na 30.

Pratei trend razvoja cijele Bosne i Hercegovine i opina Kakanj se kroz svoj historijski kontinuum dosta izmijenila u drutveno- politikom aspektu. Podruje dananje opine Kakanj, odmah poslije Drugog svjetskog rata, pripadalo je trima srezovima: visokom, zenikom i varekom. Naznake lokalne samouprave ogledale su se tada u mjesnim odborima kojih je daleke 1945. godine bilo 13. Ti mjesni odbori su imali od 7 do 15 lanova, u zavisnosti od broja naseljenih mjesta. Ovakva teritorijalna podjela odrala se do 1947. godine kada je broj mjesnih odbora smanjen, a broj odbornika povean, tako da je svako selo ili zaselak imalo svog predstavnika. Prvi mjesni odbori su imali zadatak da utvde tetu nastalu tokom rata, izraivali su liste za izdavanje kartica za prehrambene proizvode, vrili su raspodjelu tekstila po domainstvima, razmatrali planove sjetve... Daljom reorganizacijom mjesnih odbora formiraju se narodni odbori optina i narodni odbori gradova. Na naem podruju su se 1952. formirale dvije optine: Kakanj i Kraljeva Sutjeska, a ve 1955. formirana je i optina Kakanj. Optina Kakanj bila je u sastavu narodnog odbora zenikog sreza, a narodni odbor optine Kakanj sada ima 40 odbornika. Godine 1956. donesen je i statut kojim se naknadno utvrdilo da narodni odbor ima optinsko vijee (sa 42 odbornika) i vijee proizvoaa (sa 33 odbornika). Postojale su i stalne komisije: mandatsko-imunitetska, komisija za izbor i 4

TEMA BROJA

ZAVRENA AKCIJA IZBORA NAJLJEPE OKUNICE I BALKONATokom augusta zabiljeeno nekoliko akcija usmjerenih na unapreenje ivotne sredine, razvijanje ekoloke svijesti i kulture ivljenjaPrema odluci Organizacionog odbora najljepi je prilaz zgradi T 37 u ulici 7. muslimanske brigade, a najureenija je mjesna zajednica Kraljeva Sutjeska. Semka Zaimovi iz Bijelih Voda za najljepe ureeno dvorite vikend kue dobila je kosilicu koju je donirala Termoelektrana Kakanj. Dodijeljene su i 4 nagrade u vrijednosti od 45 KM (kolotura sa laufom za navodnjavanje donacija JP Vodokom" Kakanj), novani iznos od 50 KM i knjiga. Dobitnici su Remzija Veispahi iz Zgoe i Masija Sulji iz Slijevnica za ouvanost autohtonih vrsta biljaka, Senad ii za

Kakanjski vatrogasci ureuju svoje dvorite

kreativnost, Omer Obralija iz Obara za

primjer pravilnog planiranja sadnje. U U sali Opine Kakanj 1. augusta 2008.godine odrana kategoriji Najljepi poslovni krug" priznanja su je prezentacija aktivnosti Organizacionog odbora za dodijeljena privrednim subjektima: Delibai provoenje akcije izbora najljepih balkona i Poliuretani, Delta Petrol, GMK, Hotel Premium, okunica, te sveanost dodjele nagrada. Diploma, Tvornica cementa Kakanj. Posebna nagrada za novani iznos od 300 KM i knjiga Vrtna arhitektura angaman u ouvanju i ureenju okoline dodijeljena bosanskih avlija" za osvojeno prvo mjesto u kategoriji Najljepe okunice" pripali su Nihadi Berbi, za osvojeno drugo mjesto Muliji Harai iz Dumanca uz diplomu i knjigu dodijeljen je novani iznos od 200 KM, a za tree mjesto evali Kulovi je dodijeljen novani iznos od 150 KM. Za najljepi balkon proglaen je onaj kojeg brino ureuje Nijaz abaravdi iz Slijevnica kojem je uz knjigu i diplomu dodijeljen i novani iznos od 200 KM, drugo mjesto u kategoriji Najljepi balkoni" pripalo je Samiji Kubat koja je nagraena sa novani iznosom od 150 KM. Dodijeljene su i dvije tree nagrade: Naidi Kaldija i Enveru Gogi dodijeljen je iznos od 100 KM.

Misli globalno - djeluj lokalno5

TEMA BROJAnaelnika prioritet. Mladi ljudi su moja najvea radost i moja zebnja zbog vremena u kojem odrastaju, ali i razlog moje borbe za ljepi, ureeniji, napredniji i za ivot ugodniji Kakanj. Potvrda ove moje opredjeljenosti su realizirane aktivnosti na zatiti i unapreenju ivotne okoline, te brojne aktivnosti na spreavanju poroka kako bi se mladima osigurao siguran ambijent u kojem e, bezbrino odrastajui, svoj raskoni talent prezentovati kroz dokazivanja u sportu i nauci. Ove godine Opina Kakanj dodijelila je 105 stipedija za studente i 32 stipendije za uenike, stvoreni su preduslovi za formiranje privrednog parka, usvojena je Strategija je NVO Alternative Kakanj za uee u izradi LEAP-a, za aktivnu ulogu u zagovaranju za proglaenje Tajana spomenikom prirode, za projekte i akcije : Drvored lipa na ulazu u Kakanj"; 2007 rua za Kakanj"; Izgradnja djeijeg igralita u atiima"; te za radne akcije Bobovac 2006" i Bobovac 2007". Akcija izbora na naljepeg balkona i okunice sredine, predstavlja jo jednu u nizu aktivnosti Opine Kakanj usmjerenih unapreenje ivotne razvijanje ekoloke svijesti i kulture ivljenja. Tokom augusta nisu izostale ni kolektivne akcije na ureenju okoline. Opinski naelnik Mensur Jaarspahi-Suri prisustvovao je u utorak 12. augusta akciji ienja i uljepavanja grada koju su, povodom Meunarodnog kria dana Kakanj. mladih, organizovali lanovi Opinske organizacije Crvenog Opinski naelnik je za sve uesnike akcije obezbijedio osvjeenje. Akcija je zapoela pismo objavili referatom o ekologiji koje i itanjem svevremene poruke koju sadri poglavice u Seatllea broju smo prolom Biltena. razvoja opine Kakanj ija realizacija e rezultirati masovnijim zapoljavanjima, u toku je izgradnja omladinskog centra, znaajna su ulaganja u sport kao i sve druge segmente iz domena omladinske politike. Mladima Kaknja upuujem srdanu estitku povodom 12. augusta - Meunarodnog dana mladih. Na ureenju okoline radili su i kakanjski vatrogasci koji su uredili obalu rijeke Bosne, uredili travnjak i sportski poligon, pridruili se lokalnom ekolokom glasu koji svakog dana sve vie jaa, a dodatno se intenzivirao nabavkom mobilne stanice za praenje kvaliteta zraka.

Mladi Kakanjci u akciji ienja

Opinski naelnik je mladima uputio poruku: Povodom Meunarodnog dana mladih upuujem poruku mladim Kakanjcima i Kakanjkama da su oni u mom radu i svim mojim aktivnostima koje obavljam u svojstvu Opinskog 6

Opinski naelnik sa uesnicima akcije i predstavnicima Crvenog kria

U SUSRET LOKALNIM IZBORIMA

REZULTATI RIJEBANJA ZA LOKALNE IZBORE 2008.U Kaknju je 01.08.2008. izvreno rijebanje za utvrivanje redoslijeda politikih subjekata ovjerenih za Izbore, izborne jedinice 094 Kakanj i birakih mjesta opine Kakanj za Izbore 2008. Politiki subjekti su izvueni kako slijedi: R/B 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. IFRA KOD 008 N34 027 001 502 L18 004 090 N23 B17 769 036 731 513 NAZIV POLITIKOG SUBJEKTA SDP SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA BIH SEJDI MIRSAD NEZAVISNI KANDIDAT IZ REDA NACIONALNIH MANJINA HDZ BIH HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA BIH BOSANSKOHERCEGOVAKA PATRIOTSKA STRANKA SEFER HALILOVI NARODNA STRANKA RADOM ZA BOLJITAK NEZAVISNA LISTA ZA KAKANJ K1 STRANKA ZA BOSNU I HERCEGOVINU SDA STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE AHMETOVI EVAD NEZAVISNI KANDIDAT IZ REDA NACIONALNIH MANJINA BJELOPOLJAK TAIB NEZAVISNI KANDIDAT HDZ 1990 HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA 1990 BOSS BOSANSKA STRANKA MIRNES AJANOVI EVROPSKA EKOLOKA STRANKA E-5 STRANKA PENZIONERA UMIROVLJENIKA BOSNE I HERCEGOVINE

Nakon toga izvuen je i redoslijed birakih mjesta kako slijedi: r/b 1. 2. 3. 4. 5. 6. Birako mj. broj 094A004 094A024 094A042 094A009 094A017 094A051 NAZIV BIRAKOG MJESTA SOPOTNICA KRALJEVA SUTJESKA ELJEZNIKA STANICA 1-B STARA JAMA POGON RIBNICA BRNJ BROJ BIRAA 472 BIRAA 565 BIRAA 481 BIRAA 743 BIRAA 261 BIRA 456 BIRAA BROJ LANOVA BIRAKOG ODBORA 3 lana birakog odbora 5 lanova birakog odbora 3 lana birakog odbora 5 lanova birakog odbora 3 lana birakog odbora 3 lana birakog odbora

7

U SUSRET LOKALNIM IZBORIMA7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 094A008 094A007 094A050 094A028 094A005 094A012 094A026 094A032 094A041 094A015 094A022 094A035 094A040 094A037 094A025 094A021 094A049 094A014 094A047 094A048 094A003 094A046 094A029 094AM 094A 501 i NNN 094A001 094A002 094A030 094A010 ATII-1 BREANI VARDA 2 PAPRATNICA DOM PENZIONERA-1 DOBOJ 1 KREVAC SLAPNICA DOM PENZIONERA- 2 LOVAKI DOM O M. M. BAESKIJA-1" TRE ZGOA VELIKI TRNOVCI NABILJ HALJINII ATII 2 VARDA 1 O M. M. BAESKIJA-2 ELJEZNIKA STANICA -2 BILJEEVO VATROGASNI DOM Doboj SEOCE MOBILNI TIM Odsustvo BIJELE VODE MODRINJE POPE BRNJIC 240 biraa 657 biraa 353 BIRAA 607 BIRAA 702 BIRAA 586 biraa 603 BIRAA 438 BIRAA 932 BIRAA 893 BIRAA 652 BIRAA 761 BIRA 411 BIRAA 712 BIRAA 718 BIRAA 836 BIRAA 819 BIRAA 744 BIRAA 287 BIRAA 333 BIRAA 789 BIRAA 542 BIRAA 913 BIRAA 719 BIRAA 879 BIRAA 342 BIRAA 680 BIRAA 423 BIRAA 5 lanova birakog odbora 5 lanova birakog odbora 3 lana birakog odbora 5 lanova birakog odbora 5 lanova birakog odbora 5 lanova birakog odbora 5 lanova birakog odbora 3 lana birakog odbora 5 lanova birakog odbora 5 lanova birakog odbora 5 lanova birakog odbora 5 lanova birakog odbora 5 lanova birakog odbora 3 lana birakog odbora 3 lana birakog odbora 5 lanova birakog odbora 5 lanova birakog odbora 5 lanova birakog odbora 5 lanova birakog odbora 5 lanova birakog odbora 3 lana birakog odbora 5 lanova birakog odbora 3 lana birakog odbora 3 ana birakog odbora 3 lana birakog odbora 5 lanova birakog odbora 3 lana birakog odbora 5 lanova birakog odbora 5 lanova birakog odbora

8

U SUSRET LOKALNIM IZBORIMA36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 094A034 094A019 094A036 094A039 094A038 094A042 094A011 094A031 094A043 094A052 094A027 094A044 094A023 094A053 094A033 094A013 094A006 094A020 094A016 094A018 094A045 HRASTOVAC DUBOVO BRDO ZAGRAE BUKOVLJE VUKANOVII ELJEZNIKA STANICA 1-a BAII RIICA ELEKTRO KAKANJ 1 CRNA HODII POPRENA GORA BITRANI ELEKTRO KAKANJ 2 STARPOSLE DOBOJ 2 BJELAVII DUMANAC DONJI KAKANJ KARAULSKO POLJE PLANDITE-STARA JAMA-POGON 194 BIRAA 248 BIRAA 347 BIRAA 508 BIRAA 317 BIRAA 529 BIRAA 326 BIRAA 577 BIRAA 517 BIRAA 326 BIRAA 472 BIRAA 147 BIRAA 272 BIRAA 541 BIRAA 240 BIRAA 903 BIRAA 851 BIRAA 677 BIRAA 763 BIRAA 132 BIRAA 794 BIRAA 3 lana birakog odbora 3 lana birakog odbora 3 lana birakog odbora 5 lanova birakog odbora 3 lana birakog odbora 5 lanova birakog odbora 3 lana birakog odbora 5 lanova birakog odbora 5 lanova birakog odbora 3 lana birakog odbora 3 lana birakog odbora 3 lana birakog odbora 3 lana birakog odbora 5 lana birakog odbora 3 lana birakog odbora 5 lanova birakog odbora 5 lanova birakog odbora 5 lanova birakog odbora 5 lanova birakog odbora 3 lana birakog odbora 5 lanova birakog odbora

Prema Uputstvu o utvrivanju kvalifikacija i broja lanova birakih odbora, postupku rijebanja i imenovanja birakih odbora za lokalne izbore 2008. godine (Slubeni glasnik BiH, br 65/08), lan 7, stav 2, take c, d i e: c) Popunjavanje mjesta u birakim odborima vri se na nain da se uzme prvo birako mjesto sa liste birakih mjesta i lanstvo u birakom odboru za to birako mjesto se popunjava sa nazivima politikih stranaka i nezavisnih kandidata sa liste politikih stranaka i nezavisnih kandidata prema redoslijedu koji je utvren rijebanjem, dok se ne popuni ukupno lanstvo tog birakog odbora. Uzima se drugo birako mjesto sa liste i lanstvo u birakom odboru se popunjava sa narednim nazivima politikih stranaka i nezavisnih kandidata sa liste politikih stranaka i nezavisnih kandidata. Postupak se ponavlja za svako birako mjesto do konane popune svih mjesta u birakim odborima za sva biraka mjesta. d) Ukoliko se doe do kraja liste politikih stranaka i nezavisnih kandidata, a preostalo je jo birakih mjesta, postupak se ciklino ponavlja sa poetka liste politikih stranaka i nezavisnih kandidata. e) Ukoliko broj ovjerenih politikih stranaka i nezavisnih kandidata prelazi ukupan broj lanova birakih odbora u datoj opini, izborna komisija popunjava mjesta u birakim odborima po redoslijedu rijebanja dok ne popuni sva mjesta u svim birakim odborima. 9

IZ PROTOKOLA

Mladi u gostima kod Opinskog naelnikaDjeca iz Srebrenice i Osnovnu muziku kolu Bratunca koja su u organiAvdo Smajlovi" u zaciji MDD Merhamet u Visokom. Melika Buza je Kaknju bila su u utorak na I Internacionalnom 29. jula 2008. gosti takmienju i XI Federalopinskog naelnika Mennom takmienju koje se sura Jaarspahia- Surija. odralo u aprilu 2008. Djeci koja su ovih dana godine u Sarajevu osvojila boravila u kakanjskim drugu nagradu u disciplini porodicama Opinski Klavir 1.kategorija", a naelnik je dodijelio na banjalukom bijenalu prigodne poklone, a koji je odran u maju posebna panja posvetila 2008. godine takoer je se i utiscima koje e osvojila drugu nagradu u Opinski naelik pripremio toplu dobrodolicu djeca ponijeti iz Kaknja. kategoriji Klavir-solo". Uz izraze dobrodolice Opinski naelnik koji je u gostima su predstavljeni osnovni podaci o Kaknju, a nekoliko navrata pomagao Melikin rad, danas se nakon prijema koji je uprilien u uredu Opinskog interesirao za dalje planove ove talentovane naelnika druenje je nastavljeno uz sladoled i djevojice koja je tokom prijema kazala da eli, kada fotografisanje uz gradsku fontanu. Opinskog odraste, raditi kao profesorica klavira. Svojoj goi naelnika su posjetili: Amra Hajdarevi ( 6. razred), Opinski naelnik je uruio prigodne darove. Emina Hasanovi (8.razred), Meliha Ali (5.razred), U sali Opine Kakanj u srijedu 6. avgusta 2008. Jasmina Bijeli (5.razred), Adisa Jusupovi (7.razred), godine, u organizaciji Opinskog naelnika, Lejla ehi (4.razred), Sabina Sinanovi (8.razred), uprilieno je predavanje o temi Sigurnost objekata Aldin Jaarevi (7.razred), Selmir Hajdarevi i graana. Predavai su bili Sulejman Spahi (6.razred), Sabrija Kurti (5.razred), Refik Muji direktor Agencije Condor Zenica i Mirnes (8.razred), Fahira Omerovi (8.razred), Ramiz Mehi Imamovi, komandir uniformisane slube Agencije. (8.razred), Senad Mehi (8.razred), Meho Muji Sastanku su prisustvovali direktori javnih preduzea (2.razred), Zaim Hodi (4.razred), Muharem i ustanova sa teritorije opine Kakanj. Sastanak je Jusupovi (3.razred) i Velid Jusupovi (2 razred). rezultirao zakljukom da se pokrenu aktivnosti na Opinski naelnik Mensur Jaarspahi-Suri je u svom sagladavanju potreba i modaliteta osiguranja uredu poetkom augusta ugostio Meliku Buza, imovine javnih preduzea i javnih ustanova od talentovanu kakanjsku djevojicu koja pohaa kraa, poara i sl.

Prijem su pratili kakanjski mediji10

Talentirana Kakanjka Melika Buza i Opinski naelnik

AKTUELNOSTI

NOVANA POMO ZA NABAVKU UDBENIKAPo konkursu objavljenom dana 30.06.2008.godine u Dnevnom avazu za dodjelu novane pomoi za nabavku udbenika djeci branilaca u 2008/2009. kolskoj godini prijavljeno je ukupno 349 kandidata. Na osnovu Uredbe o prednosti u kolovanju branilaca i lanova njihovih porodica (Slubene novine Zeniko-dobojskog kanto- na broj 12/07) pomo je odobrena za 257 kandidata koji ispunjavaju uslove za dodjelu navedene pomoi. da je po Javnom pozivu za obnovu stambenih jedinica za potencijalne korisnike hrvatske nacionalnosti zaprimljena 21 prijava od toga jedna prijava van roka, sve prijave su otvorene, pregledane u smislu zadovoljavanja opih kriterija, te je utvreno da je 9 prijava kompletnih, a za 11 prijava e se traiti pismena dopuna dokumentacije u roku od 8 dana. Lista potencijalnih korisnika donacije kojima nedostaje dokumentacija, objavljena je i na oglasnoj ploi Opine. Taan broj korisnika bit e utvren nakon pregleda terena i nakon provedenog postupka izbora projektantske kue i izvoaa radova. Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice u Sarajevu dostavljeni su i prijedlozi projekata za podrku odrivom povratku i to iz tri oblasti: vodovod, kanalizacija i putevi.

PRISPJELE PRIJAVE ZA OBNOVU STAMBENIH JEDINICANa osnovu podnesenih prijava za obnovu stambenih jedinica, a po Javnom pozivu koji je objavljen 03.07.2008. godine, Komisija za odabir korisnika, odrala je prvu sjednicu 12.08.2008. godine, na kojoj je usvojila Poslovnik o radu Komisije i otvorila prispjele prijave. Komisija je konstatovala slijedee:

NASTAVLJAJU SE RADOVI NA ADAPTACIJI CENTRA ZA MLADE I GRADSKE GALERIJESa firmom Zanat d.o.o Kakanj potpisan je novi ugovor za zavretak radova na objektu Centra za mlade opine Kakanj. Vrijednost ovog ugovora je 14.807,00 KM, a odnosi se na elektro, zanatske, vodoinstalaterske i radove na instalaciji grijanja, ime e biti realiziran projekat adaptacije ovog Centra. U ranijoj fazi izvreni su grubi graevinski radovi ija je vrijednost iznosila 23.755,79 KM. Takoer,u toku su aktivnosti na realizaciji projekta gradske galerije sa muzejom gdje je uraen idejni projekat, a izrada glavnog projekta je u zavrnoj fazi.

ZAPOELE AKTIVNOSTI NA IZRADI BUDETA OPINE KAKANJ ZA 2009. GODINU

OPINSKI NAELNIK, MENSUR JAARSPAHI-SURI IMENOVAO RADNU GRUPU ZA IZRADU PREDNACRTA BUDETA ZA 2009. GODINUU skladu sa Zakonom o budetima u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj 19/06) i Operativnim budetskim kalendarom za izradu i donoenje budeta za 2009. godinu i dokumenta okvirnog budeta za period od 2009. do 2011. godine (Slubene novine Opine Kakanj, broj 6/2008), Opinski naelnik, Mensur Jaarspahi-Suri je 31.07.2008. godine imenovao Radnu grupu za izradu prednacrta budeta Opine Kakanj. Zadatak Radne grupe je da na bazi pokazatelja o izvrenju budeta iz prethodnih godina i pokazatelja o izvrenju budeta u 2008. godini izvri realnu procjenu budetskih prihoda i rashoda, a to e biti osnova za izradu nacrta budeta, a potom i samog budeta za 2009. godinu. Navedenim Zakonom i Operativnim budetskim kalendarom Opine Kakanj predvieno je da se budet donese do kraja godine za narednu godinu, a s obzirom da su aktivnosti na izradi budeta ve poele, oekivati je da e taj rok biti ispotovan. 11

AKTUELNOSTI

IZ KAKNJA SE ODAILJU SIGNALI PROGRESA, USPJEHA, PREDANOG RADA, OPTIMIZMA, NADE, SNAGE, HTIJENJA...U toku realizacija Programa utroka sredstava iz cestovnih naknada i Programa utroka sredstava od koncesijautroka sredstava od koncesija na teritoriji opine Kakanj za 2008. godinu. Predmeti ugovora su: asfaltiranje puta od damije u Donjem Kaknju prema Mramoru (iznos sa uraunatim PDV-om 4.985, 40 KM); sanacija dionice puta za selo Mramor duine 1 200 m (20.050,00 KM); sanacija puta Dumanac izgradnja puta u selu (24.918,00 KM); sanacija puta Bitrani-Jasike (10.181,00 KM); sanacija asfaltnog zastora u MZ Doboj prema Studencima (15.000,00KM);

Breani, august 2008.Opinski naelnik Mensur Jaarspahi-Suri i direktor kakanjskog Trgopeda Iso Zaimovi potpisali su 1.augusta 2008.godine, nakon to je proveden otvoreni postupak, ugovore o realizaciji nekoliko projekata, na osnovu Okvirnog sporazuma od 25. jula 2008. godine. Ugovorne strane su se sporazumjele da e izvrilac osigurati usluge redovnog odravanja i sanacije cesta po Programu utroka sredstava iz cestovnih naknada i Programu

Radovi u Novom naselju - Varda sanacija puta Bjeloevii" (14.972,50 KM); sanacija puta do Gornje Papratnice (nasipanje

Finaliziraju se radovi na ulazu u dvorite SS12

i rjeavanje odvodnje 9.991,50KM); sanacija puta od Gornje Papratnice prema Sebinju - samo nasipanje (7.054,00 KM); sanacija puta Plandite od srednjih kola do raskrsnice za Bare, kua Bajtarevia, nastavak ( 14.731,00 KM); sanacija puta puta Gornji Banjevac Tre ( 4.988,00KM); sanacija puta Bukovlje obe (10.034,50 KM);

AKTUELNOSTI sanacija puta MZ atii Vina (6.527,00 KM); sanacija asfaltnog zastora Dom Bjelavii,

prema naselju (8.626,00 KM); sanacija asfaltnog zastora u MZ Slapna Gora, put do kole (14.858,00 KM); sanacija puta Slapnica (10.000,00 KM); sanacija puta u naselju Hrasno atii (14.809,00KM); sanacija puta za Poivale u Velikim Trnovcima (9.940,00KM); sanacija puta u Breanima (10.087,00 KM); sanacija puta ivalji Riica (14.900,00 KM); sanacija puta Zgoa Alagii Crna (9.810,00 KM); sanacija puta atii Mlinii (9.970,00KM); sanacija puta u selu Subotinje (29.718,00 KM); sanacija puteva u MZ Povezice (19.922,00 KM);

Zapoelo postavljanje eline konstrukcije na mostu izrada pjeako-rekreativne staze na stadionu

Zabiljeeno u Donjem Kaknju sanacija asfaltnog zastora u MZ Doboj

FK Mladost" Doboj (12.030,00 KM); sanacija puta Breani Crkvenjak (39.714,00 KM). Do zakljuenja ovog broja Biltena zavreni su radovi u Breanima (Antulijina kua), radovi na sanaciji I dionice puta u Novom naselju - Varda, radovi na sanaciji puta u Subotinju, Povezicama , radovi na sanaciji puta od doma u Bjelaviima prema naselju te sanacija puta od Gornje Papratnice prema Sebinju. Radovi na rekonstrukciji mosta preko rijeke Bosne na izlazu iz Kaknja se izvode intenzivno. Zapoeli su radovi na postavljanju eline konstrukcije koju je izradio kakanjski Rudstroj. Finaliziraju se i radovi na ulazu u dvorite Srednje strune kole Kakanj. Cilj ovih radova je uenicima osigurati sigurniji pristup koli.

Begii koridor Vc (10.008,00 KM); sanacija putnog pravca Brnj zaselak Gaj (9.942,00 KM); sanacija putnog pravca Varda, stadion boraka zgrada sa nabavkom materijala za sanaciju pjeake staze Varda (29.089,00 KM); sanacija putnog pravca Gornja Varda Elektro" Kakanj Gornja Varda (24.494,00 KM); sanacija i dionice puta u Novom naselju Varda (15.035,00 KM);

Zavreni radovi u Bjelaviima13

AKTUELNOSTI

ODRANA MANIFESTACIJA DANI ORGANSKE PROIZVODNJE, KAKANJ 2008"U organizaciji Asocijacije organskih proizvoaa ljekovitog bilja i jagodiastog voa SBK, a pod generalnim pokroviteljstvom opinskog naelnika Mensura Jaarspahia-Surija, u Kaknju je, na platou filijale IK banke, u subotu 16.augusta 2008.godine, odrana manifestacija pod nazivom Dani organske proizvodnje, Kakanj 2008". Suorganizatori ove manifestacije su bili UGP Bagrem" Kakanj i ZZ Terraprim Kakanj, a sponzori su Federalno ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva ZDK. Asocijacija organskih proizvoaa ljekovitog bilja i jagodiastog voa SBK dodijelila je Opinskom naelniku zahvalnicu za pokroviteljstvo. U okviru ove manifestacije upriliena je promocija i degustacija proizvoda, a Opinski naelnik je prisutnima podijelio odreenu koliinu jagoSvjetski brend organske proizvodnje i u diastog voa. naem gradu svoju proizvodnju. Sve to Nermin proizvede je bez upotrebe zatitnih sredstava, prava organska proizvodnja. Inae, Nermin Marui je i korisnik opinskih podsticaja za plasteniku proizvodnju, pa e Opina Kakanj pouena dobrim rezultatima i ubudue podsticati ovakve i sline proizvoae.

Opinskom naelniku uruena zahvalnica za pokroviteljstvo

Raznovrsna ponuda organskih proizvodapaprike i paradajza. U svom plasteniku Nermin ima razliitih sorti paradajza, a izdvajamo egipatsku sortu gdje ima primjeraka koji tee i preko jednog Opinski podsticaji kilograma. Nermin u svom urodili plodom plasteniku takvih primjeraka ima Posjetili smo domaina Nermina na desetine, a na svom imanju Maruia iz MZ Dumanac koji se uzgaja i kalifornijske gliste, te bavi plastenikom proizvodnjom proizvodi kompost koji koristi za

PARADAJZ TEAK 1,2 KILOGRAMA!

Domae je najbolje14

Plastenika proizvodnja - modus samozapoljavanja

Vrijedni domain ubire plodove svoga rada

OBAVJETENJA

KANTONALNA NOVANA PODRKA ZA PROIZVODNJU KONZUMNIH JAJAObavjetavamo poljoprivredne proizvoae sa podruja opine Kakanj da je Ministarstvo za poljoprivredu, umarstvo i vodoprivredu ZDK planiralo za tekuu godinu novanu podrku za proizvodnju konzumnih jaja u iznosu od 1 KM po pilenki. Premira se proizvodnja zapoeta najranije od 01.08.2007 godine, a najkasnije do 31.08.2008 godine nabavkom 18 nedjeljnih pilenki lahkih linija. Datum nabavke 18 nedjeljnih pilenki prema raunu/otpremnici smatra se poetkom proizvodnje. Pravo na ostvarivanje podrke imaju kandidati (fizika lica) koja ispunjavaju slijedee uslove: da na teritoriji Zeniko-dobojskog kantona na vlastitom ili zakupljenom objektu imaju organiziranu proizvodnju konzumnih jaja sa minimalno 1.500 komada pilenki lahkih linija. Poljoprivredni proizvoai duni su dostaviti slijedeu dokumentaciju: Obrazac zahtjeva sa unesenim podacima, taksiran sa 3,00 KM kantonalne administrativne takse; Raun o nabavci pilenki registriranog proizvoaa; Dokaz o vlasnitvu objekta; Ugovor o zakupu objekta u koliko se radi o zakupu; Rjeenje o upisu u sudski registar za pravna lica. Zainterisirani mogu preuzeti originalni obrazac zahtjeva na prijemnoj kancelariji Opine Kakanj, te uz neophodnu dokumentaciju i predati na mjestu preuzimanja, najkasnije do 28.10.2008. godine.

KANTONALNA NOVANA PODRKA ZA UZGOJ BROJLERAObavijetavamo poljoprivredne proizvoae sa podruja opine Kakanj da je Ministarstvo za poljoprivredu, umarstvo i vodoprivredu ZDK planiralo za tekuu godinu novanu podrku za uzgoj brojlera u iznosu od 0,20 KM po brojleru. Raun o nabavci brojlera za tov od

registriranog proizvoaa; Ugovor o utvrenom plasmanu brojlera

pravnom licu registriranom za preradu brojlerskog mesa ili registriranom za otkup ive stoke ili peradi; Pravo na ostvarivanje podrke imaju kandidati Dokaz o vlasnitvu objekta; (fizika lica) koja ispunjavaju slijedee uslove: Ugovor o zakupu objekta za tov u koliko se radi potrebno je da na teritoriji Zeniko-dobojskog o zakupu; kantona na vlastitom ili zakupljenom objektu Raun/otkupni blok o plasmanu brojlera; imaju organiziranu proizvodnju brojlera od Rjeenje o upisu u sudski registar za pravna najmanje 5.000 komada brojlera u turnusu; lica. potrebno je da imaju zasnovan kooperantski Zainterisirani mogu preuzeti originalni obrazac odnos sa registriranim zahtjeva na prijemnoj kancelariji Opine Kakanj, te otkupljivaem/preraivaem brojlerskog uz neophodnu dokumentaciju i predati na mjestu mesa. Poljoprivredni proizvoai duni su dostaviti preuzimanja, najkasnije do 28.10.2008. godine. Dodatne informacije vezano za ostvarivanje slijedeu dokumentaciju: kantonalnih i federalnih podrki, mogu se dobiti u Obrazac zahtjeva sa unesenim podacima, taksiran sa 3,00 KM kantonalne administrativne kancelariji broj 20, III sprat, zgrada Opine Kakanj. takse;15

OBAVJETENJA

POELA ISPLATA PRVE RATE OPINSKIH STIPENDIJANakon provedenog konkursnog postupka za dodjelu stipendija za studente i ake koji je Opina Kakanj raspisala 11.06.2008. godine, 04.08.2008. god. poela je isplata prve rate stipendija za studente i ake koji su ostvarili pravo na stipendiju. Isplata se vri preko IK banke dd Kakanj uz podnoenje slijedeih dokumenata: za punoljetne osobe kopija LK i CIPS-ovo uvjerenje o prebivalitu za maloljetne osobe - rodni

list, LK jednog roditelja, CIPS-ovo uvjerenje o prebivalitu za istog roditelja. Podsjeamo, Opina Kakanj je na osnovu planiranih sredstava u Budetu Opine za 2008.godinu odobrila 105 stipendija za studente i 32 za ake srednjih kola. Pored toga iz ovih sredstava izdvojena su novana sredstva za 19 korisnika studentskih kredita koji su sa Fondom za kreditiranje potpisali ugovor o kreditiranju do zavretka kolovanja.

POMO UGROENIM PORODICAMA NA PODRUJU OPINE KAKANJVlada Zeniko-dobojskog kantona na sjednici najsiromanijim porodicama i pomo u funkciji odranoj 29.04.2008.godine donijela je Program poboljanja socijalno-intervenirajuih mjera za 2008. godinu porodica. Ministarstvom za rad i socijalnu politiku uslova Mjerom stanovanja Pomo siromanih najsiromanijim kojim je predvieno da opine Kantona zajedno sa porodicama predvieno je da se za deset porodica sa podruja opine Kakanj dodijeli uestvuju u provoenju dvije mjere: Pomo novana pomo u iznosu od po 500,00KM. U tom smislu formirana je Radna grupa koja se sastoji od predstavnika Opine i Centra za socijalni rad , koja je na osnovu prijedloga predstavnika mjesnih zajednica utvrdila stanje na terenu i sainila socijalnu anamnezu za svaku porodicu pojedinano, te Ministarstvu dostavila prijedlog liste kandidata sredstava. O obuhvatu opina i visini sredstava po opinama za realizaciju pomoi za poboljanje uslova stanovanja siromanih porodica, Ministarstvo e donijeti posebnu odluku.16

za

dodjelu

novanih

IZ MATINIH UREDA

IZVJETAJ IZ MATINIH UREDAza period od 18.07.2008 - 21.08.2008. godineMatini ured KAKANJRoeni: Amidi Anes, ehaji Berina, ehaji Edina, elebi Imad, izmi Almedin, Durakovi Sedad, Delo Lamija, Gai Sinan, Gorak Enis, Rami Eldar, Spahi Nermana; Vjenani: Amidi Almedin i Gafurovi Irmela, abanovi Sanel i Silajdija Indira, emi Amir i Hrusto Arnesa, Delibai Ermin i Husika Adisa, kulj Elvedin i Begi Habiba, anar Almin i eki Adisa, Subai Mirza i Kadri Eldisa, Harai Muhedin i ehi Mahira, Silajdija Fikret i Aliji ehzada, Sikira Naser i ati Edina, Smaka Sumedin i ljivo Arnela, ati Edin i Alajbegovi Melisa, Merdanovi Adis i Jaarspahi Azra, Kordi Adis i Ribi eherzada, Skopljakovi Azmir i Dervi Elvedina, Javora Emir i Bai Amerisa, ehi Sedin i Muflizovi Dalila, Zahirovi Ermin i Neimarlija Alma, Hadi Senad i Buhi Harisa, Omerovi Asko i Sadikovi Sadeta, Motro Mujo i Ljubovi Alma, Durakovi Seid i Bei Fatima, Beni Damir i Burekovi Denita, Turudi Haris i Skomorac Mersima, Dedi Alen i Trako Vildana, Pora Muhamed i Gani Elma, Gai Ekrem i Neimarlija Rediba, ehi Amir i elikovi Elmina, Ibrahimspahi Senahid i osi Elvira, Ismi Eldin i Belija Senada, Delibai Mirnes i Kafedi Elma, Puul Elvis i Musi Fatima, Subai Izet i Arnaut Merzada, deli Josip i Kapetanovi Kristina, Kulovi Suad i Harai Irnesa, Goralija Enhar i Dervi Ferida, Mula Amer i izmi Elma, Arnautovi emal i Habibovi Jasminka, Mai Almedin i Junuzi Naila, Zaimovi Eldar i Fazli Emina, Strika Samir i Sikira Nasiha, Silajdi Emir i Alajbegovi Evelina, Agii Zijad i Husi Belma, Lopo Mahiri Aslani Adisa, Softi Haris i Kovaevi Ramiza, Pipo Nurudin i Gladovi Hafiza, Heganovi Uzeir i Deli Alma, ivi Nermin i Smaji Harisa, Kumbara Adis i Sai amila; Umrli: Balei Senad, Jaarevi Nazif, Kesi Ana, Kubat Munib, Lovri Anto, Mija Jozefina, Peja Ramiz, Pipo Hanumica, Sabljakovi Munira, Sinanovi Mima, Velmid Stanko, imi Ilija

Matini ured BiljeevoRoeni: -; Vjenani: Bei Alen i Sokolovi Mahira; Dizdarevi Mujo i Muinovi Adisa; Habovi Rusmir i Dervievi Dinela; Umrli: Kadi Tajib.

Matini ured BrnjicRoeni: - ; Vjenani: Kova Zajko i Memievi Medina; ehaji Elvir i Kova Ilda; ljivo Edin i Deli Enesa; Umrli: Musi Omer.

Matini ured Kraljeva SutjeskaRoeni: Vjenani: Lovri Mijo i Turbi Marina; Rojo Nasir i Malanovi Elvisa; Umrli: Neimarlija Salem, Pavlovi Ana, Vehab Refija, Muija Ibrahim, Bjelopoljak Kada, Kadri Rabija, Bradari Ivo.17

ZANIMLJIVOSTI

PLASTINE VREICE POTREBA ILI LUKSUZ?koje dolaze, pa i za vas same bit e mnogo - nosite platnenu vreicu, ili, kako mi to kolokvijalno kaemo ceker. Ako koristite platnenu vreicu, sauvat ete svoju okolinu od tetnog utjecaja otprilike 22.176 plastinih vreica za vrijeme svog ivotnog vijeka. Zlo koje se zove plastika prepoznali su npr. Kina koja je ak i utedjela, posluajte nakoji nain: Plastine vreice se proizvode od polietilena i termoplastike koja se dobija iz nafte. Zabranom besplatnih vreica u trgovinama Kina e utedjeti 37 miliona barela nafte. Irska se drugaije obraunala sa ovim problemom, ona je 2002, kao prva zemlja u Evropi, uvela porez na plastine vreice i tako smanjila njihovu potronju za 90%. San Francisko je zabranio njihovu upotrebu kao prvi grad u SAD-u. Izrael, Kanada, Indija, Kenija, Juna Afrika su ili uveli zabranu ili kane to uiniti. Mi smo jo daleko od ovako naprednih sprovoenja radikalnih mjera, ali makar svi znamo ta je ceker. Zato slijedei put kad vam ljubazna prodavaica ponudi besplatnu vreicu, neka vam ne bude teko odbiti je jer ste sa sa sobom ponijeli ceker.

Ameriki Zavod za zatitu okoline je 2003. objavio stranu injenicu da je godinja svjetska potronja plastinih vreica izmeu 500 i 1000 milijardi komada. ta mi zapravo znamo o tome? Koliko nas se danas 2 ili 3 puta svrati u trgovinu i nekoliko puta uzme besplatnu vreicu? Na kraju sedmice imate ih u prosjeku 10 ili vie. Gdje one zavre? Nekima je to pogodna vreica u koju e odloiti smee, ukoliko ive u stanovima, i ujutro kad krenu na posao baciti je u kontejner i ne osvrui se. Gdje one zavre poslije toga, malo ko i misli o tome. Vjetar ih raznosi po kopnu, veina ih zavri u rijekama i morima. Dokazano je da one tete i ivotinjama a neposredno i ljudima, na svjetlosti se razgrauju u otrovnije petropolimere koji truju tlo i vodu. To za posljedicu ima mikroskopske otrovne estice koje ulaze u prehrambeni lanac. Za ivotinje u divljini posljedice su katastrofalne, a tek za ovjeka! Koja su rjeenja ovakvog loeg trenda? injenica je da se oko 1% vreica reciklira, jer je jeftinije proizvesti novu, nego reciklirati staru. Ono to vi moete uraditi je sasvim jednostavno, a za generacije18