bilten broj 1, 2013. godine
TRANSCRIPT
POLJOPRIVREDNA STRUČNA
SLUŽBA “AGROZAVOD” VRŠAC
Bilten Januar - Mart
2013 Broj 1
Datum: 31.03.2013.
Pripremili:
Snežana Kremić dipl. ing. voćarstva
Huanita Milutinović dipl. ing. agroekonomije
Euđen Baba dipl. ing. ratarstva
Bilten Januar - Mart 2013
2
Sadržaj:
I RATARSTVO
1. Organska Proizvodnja Hrane - kako započeti proizvodnju
2. Mikotoksini - uzorkovanje Žetva suncokreta
3. Tehnologija proizvodnje soje
4. Rezultati makroogleda suncokreta
5. Biotermički način zagrevanja zaštićenog prostora u proizvodnji povrća
6. Nitrati – štetne materije u povrću
II ZAŠTITA BILJA
1. Suzbijanje korova u pšenici
2. Zaštita pšenice od bolesti
3. Provera i održavanje prskalica
4. Zimsko prskanje voćaka
5. Suzbijanje obične kruškine buve (Psylla pyri)
6. Zbrinjavanje ambalaže od sredstava za zaštitu bilj
7. Monilija koštičavog voća
III AGROEKONOMIJA
1. Značaj kompostiranja na domaćinstvu
2. Značaj integrisane proizvodnje
IV INFORMATIKA
1. Predstavlјanje KnWeb Internet aplikacije
V LABORATORIJA
1. Izjava o validnosti metoda
3
5
6
8
10
12
13
15
17
19
20
22
24
26
28
30
34
Bilten Januar - Mart 2013
3
I RATARSTVO
1. Organska Proizvodnja Hrane - kako započeti proizvodnju
Organska proizvodnja zasniva se na prirodnim procesima i upotrebi organskih i prirodnih
mineralnih materija, Da bi se započela organska proizvodnja hrane neophodno je obezbediti
prostornu izolaciju zemljišnih parcela od mogućih izvora zagađenja susednih parcela
(pesticidi, otpadne vode, polen genetskih modifikovanih useva).
Uključivanje zemljišne parcele u organsku poljoprivredu može se započeti odmah ukoliko
parcela nije korišćena u poslednje dve odnosno tri godine kod višegodišnjeg zasada ili je
korišćena bez upotrebe sredstava sintetičko – hemijskog porekla.
Ako je parcela korišćena uz upotrebu sredstava sintetičko-hemijskog porekla, parcela se može
uključiti u organsku poljoprivredu po isteku prelaznog perioda od dve odnosno tri godine za
dugogodišnje zasade, bez upotrebe sredstava sintetičko - hemijskog porekla. U toku perioda
konverzije (prelazni period) proizvođač je dužan da vodi evidenciju o načinu korišćenja
proizvodne jedinice
Da bi proizvođač započeo organsku proizvodnju potrebno je da podnese prijavu za
uključivanje u organsku poljoprivredu, nadležnom republičkom organu na propisanom
obrascu. Prijava sadrži podatke: ime, naziv i adresu – sedište proizvođača, mesto gde če se
proizvodnja odvijati, informaciju da li su proizvodi iz organske poljoprivrede ranije dobili
sertifikat. Uz prijavu podnosi se i prilog karta ili skica sa ucrtanom lokacijom parcele - mesta
gajenja.
Na osnovu prijave inspektor za organsku poljoprivredu (kontrolor sertifikacijone organizacije)
izlazi na teren, proverava podatke iz prijave i utvrđuje ispunjenost uslova za organsku
poljoprivredu. Inspektor procenjuje koje jedinice proizvodnje može da prihvati kao
odgovarajuće za tekuću godinu, a koje predlaže da budu uključene u prelazni period. Za one
parcele koje su predviđene za prelazni period proizvođjač je dužan da vodi evidenciju o
načinu koriščenja zemljišne parcele predviđene za organsku poljoprivredu na propisanom
obrascu. Evidencija sadrži podatke o redosledu primenjenih operacija, đubrenju, obradi,
zaštiti, navodnjavanju is vim ostalim primenjenim operacija pre i posle žetve ili berbe.
Da li su ovi uslovi ispoštovani procenjuje kontrolor sertifikacione organizacije (inspektor)
nakon čega se pristupa zaključivanju govora o uključivanju proizvođača u organsku
proizvodnju.
Ugovor sadrži podatke o: ugovornim stranama; vrsti organske proizvodnje u koju se vrši
uključivanje; trajanju perioda konverzije; pravima i obavezama ugovornih strana, a naročito o
naknadi koja pripada ovlašćenoj organizaciji; uslovima i načinu ostvarivanja prava na
izdavanje sertifikata i načinu zaštite za slučaj neizvršenja ugovornih obaveza.
U periodu konverzije kao i nakon dobijanja sertifikata za organsku proizvodnju inspektor
može dolaziti u najavljene i nenajavljene posete-inspekcije radi kontrole ispunjenosti uslova
za bavljenje organskom poljoprivredom.
Za one proizvode za koje je proizvođjač dobio saglasnost da ih može uključiti u postupku
sertifikacije u tekućoj godini, proizvođjač podnosi zahtev za dobijanje sertifikata. Sertifikat
koji se izdaje za organski proizvod važi godinu dana od dana izdavanja. Sertifikat sadrži:
naziv, sedište i broj koda ovlašćene organizacije; naziv, adresu ili sedište proizvođača; vrstu
organskog proizvoda i njegovu procenjenu količinu za godinu dana; broj sertifikata; pečat
ovlašćene organizacije i potpis ovlašćenog lica u toj organizaciji.
Sertifikovan organski proizvod obeležava se u deklaraciji sa oznakom: "ORGANSKI
PROIZVOD", kodom ovlašćene organizacije i nacionalnim znakom. U deklaraciji organskog
Bilten Januar - Mart 2013
4
proizvoda navode se naziv proizvođača, odnosno uvoznika, zemlja porekla, godina
proizvodnje, rok trajanja proizvoda, broj i datum izdavanja sertifikata. Promet organskim
proizvodima može se obavljati na proizvodnoj jedinici, u maloprodajnim objektima na jasno
obeleženom mestu odvojeno od drugih proizvoda i na pijacama bez mešanja sa proizvodima
konvencionalne proizvodnje.
Savetodavac:
Dipl. ing. Baba Euđen
Bilten Januar - Mart 2013
5
2. Mikotoksini - uzorkovanje
Potencijalni proizvođači toksičnih metabolita, konstantno su prisutni u čovekovoj okolini
zavisno od pojedinih faktora (temperatura, relativna vlažnost i dr.). Toksigene plesni mogu da
stvore toksine u manjoj ili većoj koncentraciji. Mikotoksini su ekstracelularni toksični
metaboliti različitih plesni, koji kod živih organizama izazivaju različita oboljenja pod
nazivom Mikotoksikoze. Mikotoksini dospevaju u organizam direktnim i indirektnim putem.
Direktno, dospevaju u organizam konzumiranjem hrane kontaminirane toksinima tokom
neadekvatnog čuvanja, skladištenja ili neadekvatnih tehnoloških procesa proizvodnje.
Indirekno, konzumiranjem namirnica animalnog porekla (meso, proizvodi od mesa,
jaja,mleko i proizvodi odmleka). Mikotoksini izazivaju kod ljudi i životinja niz štetnih
efekata,u zavisnosti od vrste toksina, vrste organizma, pola, starosti organizma, zdravstvenog
stanja organizma i koncentracije unetog mikotoksina. Treba naglasiti da otpornost
mikotoksina prema dejstvu temperatura, kako visokih (pasterizacija,sterilizacija), tako niskih
(hlađenje, smrzavanje), je velika. Ovim procesima njihova struktura ili se ne razgrađuje ili
dolazi delimične razgrađuje. .
Najznačajniji segment određivanja mikotoksina predstavlja pravilno uzorkovanje (Pravilnik o
načinu uzimanja za vršenje analiza i superanaliza SL. list SFRJ br. 60,1978). Način
uzorkovanja, broj i količine uzoraka, razlikuju se i zavise od vrste proizvoda. Uzorkovanje
treba da bude izvođeno od strane stručnog lica. Prilikom uzorkovanja koristi se poseban
pribor namenjen za uzorkovanje.Od velikog značaja su i dalji koraci označavanje, pakovanje,
stavljanje uzorka u kontejnere namenjene za transport i slanje uzoraka u laboratorije
referentne za izvođenje mikotoksikoloških analiza. Ovim postupcima treba prikloniti veliki
značaj jer u suprotnom može doći do grešaka koje utiču na verodostojnost dobijenih rezultata.
Broj inicijalnih uzoraka zavisi od količine ispitanog materijala. Na primeru žitarica čija
količina ne prelazi 50 tona, broj inicijalnih uzoraka je deset do sto, svaki uzorak težine do sto
grama a težina zbirnog uzorka od jednog do deset kilograma. Više zbirnih uzoraka čine
prosečan uzorak, više prosečnih uzoraka čine test uzorak (tabela 1) .Težina test uzorka iznosi
od dvadeset do sto kilograma.
Tabela 1 Uzorkovanje žitarica i hrane za životinje prema propisima EU
Inicijalni uzorak Inicijalni uzorak Inicijalni uzorak Inicijalni uzorak
Zbirni uzorak
Savetodavac :
Dipl. ing Baba Euđen
Prosečan uzorak
Test uzorak
Bilten Januar - Mart 2013
6
3. Tehnologija proizvodnje soje
Soja je biljka koja se treba gajiti u plodoredu, ponovljena setva nije redak slučaj u praksi, ali
je treba izbegavati zbog pojave bolesti i korova. Inače pored ponovljene setve ne treba je
sejati ni posle suncokreta i uljane repice zbog zajedničkih bolesti.
Najbolji predusevi su strna žita, kukuruz je takođe dosta dobar predusev, ali se mora voditi
računa da žetveni ostaci budu dobro usitnjeni. Što se tiče šećerne repe poslednjih godina zbog
smanjenja unošenja stajnjaka, sabijanja tla... preovlađuje mišljenje da prinosi soje ne dostižu
onaj nivo koji bi se očekivao uzimajući u obzir đubrenje i obradu koja se primenjuje u
šećernoj repi.
Osnovnu obradu treba izvesti, zavisno od preduseva, krajem leta ili u jesen. Dubina oranja
treba da bude od 25 do 30cm. Veoma bitno je da se žetveni ostaci dobro usitne i zaoru.
Predsetvena priprema je u proizvodnje jako bitna, pored standardnih zadataka ove operacije
da se stvore povoljni uslovi za setvu i klijanje i nicanje biljaka kod soje je jako bitno da
zemljište bude što bolje poravnato zbog smanjenja gubitaka u žetvi.
Kada je u pitanju đubrenje soje treba znati da ona sa 1 tprinosa iznese azota 65-80 kg, fosfora
12-20 kg i kalijuma 15-23 kg. Soja ima sposobnost da koristi azot iz više izvora. Naime ona
ostvaruje simbiozu sa bakterijom rhizobium japonicum i na korenu soje formiraju se kvržice,
ove bakterije imaju sposobnost da iz atmosfere koriste azot i pretvaraju ga u oblike koje moze
koristiti soja. Na ovaj način soja se obezbeđuje sa 2/3 potreba za azotom. Kako ovih bakterija
nema u dovoljnom broju u zemljištu, potrebno je izvrširi njihovo nanošenje na seme soje.
Nanošenje ovih bakterija (nitragin, azotofiksin) izvršiti u hladovini neposredno pred setvu
(ako se tretirano seme ne potroši isti dan potrebno je postupek ponoviti).
Slika 1. i 2. Proizvodnja soje
Na našem području seju se sorte iz 0,I i II grupe zrenja, dok ranije grupe oo i ooo dolaze u
obzir kod zakasnele setve, presejavanja i eventualno kao postrni usev (obavezno
navodnjavanje). Najbolji prinosi se ostvaruju setvom na međuredni razmak od 50 cm, mada
zbog dostupnosti mehanizacije, pogotovu kod proizvođača sa manjim posedom ova kultura se
često seje na 70 cm međurednog razmaka (ovakav način setve daje desetak posto niži prinos).
Setvu treba početi kad na dubini setve (3-5 cm) zemljište dostigne temperaturu 8-90 C.
Zavisno od grupe zrenja potrebno je posejati za 0 grupu zrenja 500000 biljaka /ha, za I grupu
zrenja 400-450000 biljaka/ha, dok za II grupu zrenja 350-400000 biljaka /ha, broj isejanih
zrna potrebno je uskladiti sa upotrebnom vrednošću semena ( klijavost, čistoća).
Kada su u pitanju mere nege treba pomenuti da u slučaju suše klijanje i nicanje mogu se
ubrzati primenom valjaka kako bi se ubrzalo podizanje vlage iz dubljih slojeva zemljišta. Na
zemljišta lošije strukture i pripreme posle jake kiše može se stvoriti pokorica. Razbijanje
Bilten Januar - Mart 2013
7
pokorice se vrši lakim drljačama ili rotacionim kopačicama. Postupak je vrlo rizičan jer može
doći do oštećivanja većeg broja klica pa usev ostaje proređen. Međuredno kultiviranje pored
toga što uništava korove ima pozitivne efekte i zbog toga što se razbija pokorica i prekida se
kapilarno penjanje vode.
Žetva je bila, a u velikoj meri i ostala najveći problem u proizvodnji soje, zbog pojave
relativno velikih gubitaka, koji dostižu i do 20 % od biološkog prinosa. Nedostatak
odgovarajuće žetvene tehnike i nepravilna podešenost, glavni su razlozi većih gubitaka
naročito ako je izravnatost zemljišta slabija. U žetvi soje najviše se koriste kombajni sa
standardnim žitnim hederom. Za kvalitetan rad ovim kombajnom neophodno je pridržavati se
sledećeg:
- Heder mora biti horizontalan a izravnava se promenom pritiska u prednjim pneumaticima.
- Izabrati odgovarajući položaj vitla hedera (gore -dole, napred -nazad, položaj pick – up
prstiju) u zavisnosti od stanja useva
- Obavezno uskladiti broj obrtaja vitla sa brzinom kretanja kombajna
- Broj obrtaja bubnja sniziti na 500 – 700 o/min u zavisnosti od vlažnosti semena.
- Zazor bubnja podesiti takođe u zavidnosti od vlažnosti semena uz obaveznu “repernu”
podešenost
- Otvore sita podesiti u zavisnosti od krupnoće semena a limove ventilatora potpuno otvoriti.
Slika 3. Kombajniranje soje
Savetodavac :
Dipl.ing. Joka Miodrag
Bilten Januar - Mart 2013
8
4. Rezultati makroogleda suncokreta
PSS Vršac na svom oglednom polju u Zagajici pored ogleda pšenice, ječma,kukuruza bio je
postavljen i makroogled suncokreta.Seme su dale 4 semenske kuće-Institut NS 7
hibrida,Singenta 8 hibrida,L.G. 4 hibrida,Majsadour 4 hibrida.
Ogled je posejan na zemljIštu tipa černozema na površini od 13 ari.Predusev je bila pšenica
gde je urađeno duboko oranje na 30 cm.Pred predsetvenu pripremu urađeno je đubrenje sa
MAP-om 150kg/ha i uree 130 kg/ha,a sve na osnovu analize zedmljišta.Predsetvena priprema
urađena je sa setvospremačom,i u jednom prohodu je napravljen idealan teren za
setvu.Suncokret je posejan 25.04.2012 godine sa razmakom u redu od 20-24 cm u zavisnosti
od hibrida .Zaštita od korova rađena je sa gardoprimom plus 4l/ha pre nicanja.
Svi hibridi su dobro ponikli, da bih posle toga uradili jedno međuredno kultiviranje, a kasnijei
jedno tretiranje protiv uskolisnih korova sa herbicidom Fusilade Forte 1,2l/ha.Ogled je
kombajniran 05. 09. 2012 godine.
U donjim tabelama vide se ostvareni prinosi,količine padavina i prosečne mesečne
temperature.
Tabela 2. Rezultati ogleda suncokreta za 2012.godinu
Semensk. Sorta Sklop Sklop vl kg/ha
kompanija Hibrid u setvi žetva % 14% vl
NS Novosadjanin 71000 67000 11.4 3470
NS Baća 71000 65500 11.3 3305
NS Branko 65000 59000 13.5 3220
NS Duško 65000 61000 11.9 3220
NS Sremac 65000 62500 10.6 2966
NS Sumo 65000 59000 10.1 3135
NS Rimi 65000 57000 9 3050
Sindženta Tristan 65000 58000 6.3 2966
Sindženta Neoma 65000 63000 8.2 3470
Sindženta Fortimi 65000 61500 8.3 3135
Sindženta Kondi 65000 62000 8.9 3389
Sindženta Dolbi 65000 63000 9.7 3470
Sindženta Kamen 65000 57000 9.2 2627
Sindženta Armoni 65000 63000 12.6 3559
Sindženta Roki 65000 61500 9.5 3305
L.G 56.65 65000 62000 12.6 3305
L.G 56.63 59000 55500 9.1 3220
L.G 55.80 65000 63500 12 3470
L.G 56.35 59000 55000 12.5 2881
Majsadur 84-E 65000 58000 13.1 3220
Majsadur 97-A 65000 56500 10.6 3050
Majsadur 98-M 65000 55000 9.9 2881
Majsadur 83-R 65000 57000 8.6 3135
Bilten Januar - Mart 2013
9
Tabela 3. Srednje mesečne temperature i padavine u 2012. godini
mesec
sred.mes.
temp. C
sred.mes.
pad. mm
april 13.6 80
maj 17.4 117
jun 23.7 39
jul 26 220
avgust 24.6 2
septembar 20.8 44
oktobar 16.3 9
511
Dipl.ing. Guteša Milan
Bilten Januar - Mart 2013
10
5. Biotermički način zagrevanja zaštićenog prostora u proizvodnji
povrća
Najintenzivniji oblik proizvodnje povrća je proizvodnja u zaštićenom prostoru. Gajenje
povrća u kontrolisanim uslovima odvija se u periodu kada klimatski uslovi ne omogućuju
proizvodnju na otvorenom polju. U našim klimatskim uslovima, to je proizvodnja povrća u
toku jeseni, zime i ranog proleća.
Proizvodnju u zaštićenom prostoru karakterišu velika investiciona ulaganja u objekte, a
naročito u opremu za zagrevanje. Sistem za zagrevanje zaštićenog prostora ima zadatak da
osigura optimalnu temperaturu za gajenje povrtarskih biljaka.Danas postoje različiti sistemi,
odnosno načini zagrevanja zaštićenog prostora, a upravo od izbora sistema i izvora energije
zavise i troškovi proizvodnje.
Jedan od ekonomičnijih sistema, odnosno načina zagrevanja zaštićenog prostora je
Biotermički način, koji se bazira na aerobnom ili anaerobnom razlaganju organske materije
radom termogenih mikroorganizama. Ovaj način zagrevanja odvija se direktno ili preko bio-
gas postrojenja. Direktno zagrevanje objekta je uz aerobnu razgradnju organske materije pri
čemu se intenzitet, a to znači temperatura i dužina trajanja razgradnje, regulišu sabijanjem
organske materije. Pri anaerobnim uslovima stvaraju se tzv. biogasovi koji sadrže najviše
Metana, i do 60%. Primera radi, za 80 dana od 1 m3
stajnjaka anaerobnim postupkom može se
dobiti do 50 m3 biogasa, što je značajno kao izvor energije u okviru biogas postrojenja.
Kvalitetna organska materija, koja se koristi za direktno zagrevanje najčešće toplih leja,
tunela, ali i kao dopunsko zagrevanje staklenika, treba da ima sposobnost brzog zagrevanja
(5-7 dana) do maksimalne temperature (tzv. „jare“), dug period razlaganja od 60-100 dana, sa
optimalnom temperaturom od 25-32oC, bez stvaranja štetnih gasova.
Konjski stajnjak je dobar bioenergetski materijal, jer sadrži oko 30% suve materije, 70% vode
i oko 1% azota. Radom mikroorganizama brzo se zagreva i nakon 4-8 dana dostiže
maksimalnu temperaturu od oko 70oC, koja postepeno opada, tako da je prosečna temperatura
u toku 60 dana oko 30oC. Goveđi stajnjak sadrži oko 20% suve materije, oko 0,6% azota i ima
kiselu reakciju. Sporo se zagreva, jer temperatura od 40oC postiže se tek nakon 15 dana, a
prosečna tokom 60 dana kreće se oko 20oC. Goveđi stajnjak najčešće se koristi u smeši sa
konjskim u odnosu 1:1, ili se meša u istom odnosu sa iseckanom slamom kako bi se povećao
udeo suve materije i na taj način dobio bolji kvalitet biotermičkog materijala. Ovčiji stajnjak
sadrži oko 35% suve materije, azota oko 1%, ali se pre korišćenja mora navlažiti. Vlažan
ovčiji stajnjak postiže 65oC za 7 dana, a prosečna temperatura u toku 60 dana iznosi oko
28oC. Ovčijeg stajnjaka ima malo i on se najčešće koristi u smeši sa goveđim ili sa nekom
drugom organskom materijom, kao što su slama, pozder, listinac. Svinjski stajnjak je slabog
kvaliteta, a sadrži vodu i do 90%. Kao bioenergetski materijal može se koristiti samo u smeši
sa materijalom koji sadrži dosta suve materije, uglavnom slamom ili drugim vrstama
stajnjaka.
Gradsko smeće, po sadržaju suve materije takođe se može koristiti kao biotermički materijal,
ali se moraju odvojiti materijali kao što su metal, staklo, plastika. Sadržaj vode morao bi biti
oko70%. Po kaloričnoj vrednosti gradsko smeće je slično konjskom stajnjaku. Kondicionirano
gradsko smeće dostiže temperaturu od oko 65oC nakon 8-10 dana, a prosečna temperatura
tokom 60 dana kreće se oko 28oC.
Listinac, slama, pleva, pozder koriste se u mešavini sa stajnjakom u odnosu 1:3, uz obavezan
dodatak mineralnih đubriva (0,3-0,5 kg azota, fosfora i kalijuma na metar kvadratni).
Pri korišćenju stajnjaka i drugog biotermičkog materijala za zagrevanje zaštićenih leja, na dno
i sa strane rova stavlja se termoizolacioni sloj u debljini 10-15 cm, a zatim biotermički
materijal u sloju od 30-60 cm. Stajnjak treba dobro sabiti da bi procesi razlaganja tekli
usporeno bez obzira da li se puni trap leje ili se slaže na površinu zemljišta.
Bilten Januar - Mart 2013
11
Tabela 4. Osnovne karakteristike bioenergetskog materijala
Vrsta
materijala
Kiselost
pH
Prosečna
vlažnost u
%
Maksimalna
temperatura
u oC
Broj dana za
koji se
postiže
maksimalna
temperatura
Prosečna
temperatura
u oC
Dužina
perioda
Stajnjak :
Konjski
Goveđi
Ovčiji
Svinjski
8-9
6-7
7-8
6-7
65-75
75-80
65-67
73-77
60-72
40-52
55-60
20-30
7-9
18-20
9-10
20-30
33-38
12-20
30-35
14-16
70-90
75-200
90-120
60-70
Strugotina 5-6 30-40 30-40 20-25 15-20 40-60
Gradsko
smeće
7-9 35-60 60-65 10-12 36-48 80-100
Savetodavac :
Dipl.ing. Aleksandar Kremić
Bilten Januar - Mart 2013
12
6. Nitrati – štetne materije u povrću
Povrće, zbog sadržaja hranljivih i zaštitnih materija, zauzima značajno mesto u ishrani ljudi.
Pored mnogih korisnih materija ( ugljenih hidrata, proteina, masti, vitamina ), povrće sadrži i
neke štetne materije, kojima se u intenzivnoj i savremenoj povrtarskoj proizvodnji, daje sve
veći značaj. Ovo se pre svega odnosi na sadržaj nitrata, koji se u ljudskom organizmu,
mikrobiološkim i fiziološkim procesima lako transformišu u štetne nitrite.
Prema sadržaju nitrata, sve povrtarske kulture možemo podeliti u tri grupe:
1. Nitrofilno povrće, koje prilikom ishrane azotom znatno povećava prinose, ali u velikoj
količini akumulira nitrate. U ovu grupu povrća spadaju rotkva, rotkvica, cvekla, spanać,
zelena salata, keleraba.
2. Povrće koje prilikom azotne ishrane ima osrednju sposobnost akumuliranja nitrata. U ovu
grupu spadaju krompir, kelj, kupus, šargarepa.
3. Povrće kod koga dolazi do slabog akumuliranja nitrata prilikom ishrane azotom. To su
paprika, krastavac, paradajz, crni luk, grašak.
Povrće je, uz voće i konzervisano meso, glavni izvor nitrata i nitrita u ljudskoj ishrani. Nivo
nitrata u hrani je uglavnom veoma nizak i najčešće iznosi ispod 10 mg/kg, a retko prelazi 100
mg/kg. Određeno povrće, u zavisnosti od uslova gajenja, zatim povrće koje je oštećeno ili loše
skladišteno, kao i fermentisano i konzervisano povrće, sadrži 200 do 2500 mg nitrata po
jednom kilogramu. Upravo nitrofilno povrće, kao što su cvekla, spanać, zelena salata, rotkva,
keleraba, često sadrže nitrate u koncentracijama većim od 2500 mg/kg, naročito ako je gajeno
u zaštićenom prostoru.
Ultravioletno ( UV ) zračenje u staklenicima, nedostatak svetlosti, kao i niže temperature,
znatnoutiču na pojačano stvaranje nitrata u povrtarskim kulturama. Veći sadržaj nitrata u
povrću, osim od vrste, sorte ili hibrida, u velikoj meri zavisi od primene azotnih đubriva, kao i
od klimatskih uslova. Sadržaj nitrata zavisi i od stepena zrelosti, pri čemu je veći sadržaj u
zelenim plodovima povrća, nego zrelim.
Dozvoljene granične količine nitrata u hrani regulisane su zakonskim propisima, a prema
podacima FAO, dozvoljena dnevna količina nitrata iznosi 5 mg/kg telesne težine. Iako
pojedino povrće sadrži veće količine nitrata, njihov štetan efekat je umanjen zbog sadržaja
vitamina i enzima.
Tabela 5. Sadržaj nitrata u povrću
Vrsta povrća Sadržaj nitrata u svežoj materiji povrća ( mg/kg )
Branka Lazić i saradnici
Krastavac
Paprika
Paradajz
Krompir
Boranija
Brokola
Karfiol
Zelena salata
Spanać
Cvekla
Crni luk
Šargarepa
Rotkvica
60-270
63-316
60-286
45-350
139-376
84-810
19-1289
112-579
110-670
155-1200
40-286
112-362
350-3520
Savetodavac :
Dipl.ing. Aleksandar Kremič
Bilten Januar - Mart 2013
13
II ZAŠTITA BILJA
1. Suzbijanje korova u pšenici
Korovi su redovni pratioci gajenih biljaka, zastupljeniji su u okopavinama neretko i u strnim
žitima svojim prisustvom mogu značajno smanjiti prinos. Korovi najveće štete nanose
žitaricama od početka bokorenja pa do početka vlatanja Često stvaraju probleme pri
kombajniranju, stoga ih je neophodno suzbijati. Imajući u vidu činjenicu da je prošla godina
bila sušna, a jesen suva i topla. Ovakve vremenske prilike uticale su povoljno na porast
populacije glodara (voluharica i miševa) u polju. Glodari pričinjavaju štetu na iznikloj pšenici
tako što izgrizaju listove i korijenje mladih biljaka, čime proređuju usev i za posljedicu
imamo reducirani sklop biljaka, kao indirektnu štetu imamo smanjeni prinos po jedinici
površine. Osim toga u proređenom usevu bolji su uslovi za razvoj korova. Takođe, veoma je
važno pratiti razvoj useva jer učestale kiše sa visokim temperaturama za ovo doba godine
utiču na ubrzan porast biljaka. Proizvođači treba da znaju da u ovoj fazi razvoja pšenice
postojeći herbicidi za suzbijanje korova u strnim žitima deluju samo na korove koji su nikli.
Neophodno je pri donošenju odluke o primeni herbicida snimiti stanje na svakoj njivi u smislu
prisutnosti korova, vrste prisutnih korova, kao i fazu razvoja useva. Za efikasno delovanje
herbicida neophodni su povoljni vremenski uslovi u vreme primene (temperature vazduha
iznad 5o C, mirno i tiho vreme bez vetra) kao i ispravna i dobro kalibrisana prskalica.
Korove koje svakako treba suzbijati ukoliko su prisutni (za odluku o suzbijanju konsultovati
savetodavnu službu) su Galium aparine (prilepača, divlji broć) Cirsium arvense (palamida)
Polygonum convolvulus (vijušaca), Convolvulus arvensis (poponac), Ambrosia artemisifolia,
a često je problem i kamilica prava, dok gorušicu, mak crveni ili neke od prolećnih efemera
Veronica spp, Stelaria media (mišjakinja) suzbijati samo ako su prisutne u velikom broju.
Prilikom odabira herbicida voditi računa o zahtevima herbicida u pogledu fenofaze razvoja
pšenice i ječma pa ako je pšenica u fazi bokorenja mogu se koristiti herbicidi na bazi 2,4 D. U
ovoj fazi može se koristit i herbicid Lintur.
Slika 4.. Usev pšenice. Slika 5. Galium aparine
Bilten Januar - Mart 2013
14
U kasnijim fazama pšenice i ječma mogu se koristiti Sekator OD, Laren, Granstar, Starane...i
veliki broj herbicida sa istim aktivnim materijama i drugim nazivima. Ovo su herbicidi koji su
fleksibilniji za primenu u odnosu na fenofazu razvoja strnih žita i mogu se koristiti do pojave
lista zastavičara, naravno što se ne preporučuje, jer korove treba suzbijati u ranijoj fazi i
korova i useva.
Veoma je važno poznavanje korova, naročito vstu korova Galium aparine (prilepača, divlji
broć) čije prisustvo u usevu otežava kombajniranje, osim toga za efikasno suzbijanje ove
korovske vrste imamo uži spektar herbicida. Od navedenih herbicida dobro delovanje imaju
Sekator, Starane, Lyntur, Granstar, Mustang.
Prilikom odabira herbicida i vremena primene konsultovati se sa stručnjacima iz oblasti
zaštite bilja.
Savetodavac :
Mr Divna Marić
Bilten Januar - Mart 2013
15
2. Zaštita pšenice od bolesti
Na teritoriji koju pokriva Poljoprivredna stručna služba „Agrozavod” doo iz Vršca (Vršac,
Plandište, Bela Crkva i Kovin), u jesen 2012. godine pšenica je posejana na skoro 29.000 ha
što čini oko 20 % ukupno obradivih površina. Usled kišne i relativno tople jeseni koju smo
imali za nama, ali i blage zime, ostvarili su se uslovi za razviće gljivičnih oboljenja pšenice.
U vremenskom periodu od oktobra do marta meseca palo je ukupno 320 mm kiše po m²,
prosečna dnevna temperatura u pomenutom preriodu je iznosila 5,94°C. Potrebno je
napomenuti da smo u ovom vremenskom preriodu imali i određeni broj dana kada se usev
pšenice nalazio pod snežnim pokrivačem i kada su dnevne temperature iznosile i do - 15 °C i
- 20 °C.
U tabeli 6. su dati podaci o kolicini padavina i srednjoj dnevnoj temperaturi za period oktobar
2012. – mart 2013. godine, podaci su dobijeni sa automatske meteorološke stanice PSS
„Agrozavod”
meseci oktobar novembar decembar januar februar mart
padavine(mm/m²) 77 20,4 28,4 59 57,2 78,6
temperatura (°C) 13,06 9.48 1,13 2,09 4,17 5,70
Poljoprivrednim proizvođačima se preporučuje da obiđu svoje parcele pod pšenicom i
vizuelnim pregledom ustanove da li na njihovoj pšenici postoje simptomi bolesti koji su
u ovom periodu razvoja najzastupljeniji. Ovi simptomi se mogu uočiti pregledom pšenice na
donjim listovima biljke, naročito u usevima sa gustim sklopom.
Bolesti pšenice na koje treba obratiti pažnju jer mogu da izazovu oštećenja na usevu, a time i
smanje prinos pšenice su: pepelnica pšenice (Erysphae graminis), lisna rđa pšenice
(Puccinia recondita), pegavost lista i plevica pšenice (Septoria tritici) i stabljična rđa
pšenice (Puccinia graminis).
Slika 6. Pepelnica pšenice Slika 7. Rđa pšenice Slika 8. Pegavost lista pšenice
Nakon utvrđivanja stanja u kom se nalazi pšenica potrebno je doneti odluku o tretmanu
pšenice fungicidima, preporuka je da se ovaj prvi tretman pšenice protiv bolesti odradi
zajedno sa tretmanom pšenice protiv korova. Simptomi bolesti u ovom periodu nalaze se u
početnoj fazi razvoja, pa primena fungicida može imati potpuni efekat na tretiranu pšenicu.
Tretman herbicidima i fungicidima primenjujemo istovremeno zbog ekonomičnosti, kao i
zbog smanjenja broja gaženja pšenice prilikom tretiranja. Izbor preparata kojim bi se rešio
problem gljivičnih oboljenja na našem tržištu je veliki, a neki od fungicida koji se
preporučuju, kao i njihove doze primene su:
Tilt 250 EC (0,5 l/ha)
Acanto plus (0,6 l/ha)
Bilten Januar - Mart 2013
16
Bumper 25 – EC (0,8 l/ha)
Zamir 400 EW (0,75-1,0 l/ha)
Opus Team (1,0 l/ha)
Duett Ultra (0,4-0,6 l/ha)
Falcon (0,6 l/ha)
Prosaro (0,75 – 1,0 l/ha)
Antre plus (1,5 l/ha)
Amistar Extra 280 SC (0,5 – 0,75 l/ha)
Artea 330 EC (0,5 l/ha)
Za prskanje koristiti prskalice u ispravnom stanju i po mogućstvu sa diznama protiv vetra
(anti-drift dizne). Tretman je potrebno izvesti po mirnom vremenu bez vetra i na
temperaturama između 5° i 25°C, kako ne bi došlo do oštećenja na pšenici i slabog delovanja
primenjenih fungicida. Za sva pitanja u vezi sa primenom i vremenom primene fungicida
konsultovati se sa stručnjacima poljoprivredne stručne službe.
Pitanje koje nam poljoprivredni proizvođači često postavljaju glasi: „Zašto je bitno prskati
pšenicu protiv bolesti?”
Naš odgovor je jednostavan: Tretirana pšenica može da nam donese veći prinos i bolji
kvalitet, a to je glavni cilj proizvodnje svakog poljoprivrednog proizvođača.
Dipl. ing. Željko Ančevski
Bilten Januar - Mart 2013
17
3. Provera i održavanje prskalica
Zaštita bilja predstavlja važnu meru u biljnoj proizvodnji, zato je veoma bitno da pre početka
sezone prskanja izvršimo detaljan pregled prskalica. Prilikom pregleda svojih prskalica
poljoprivredni proizvođači posebnu pažnju treba da obrate na:
- ispravnost pumpe, posebno proveriti stanje membrane, ventila i stanje ulja u
mehanizmu
- potrebno je pregledati creva i veze na prskalici, ako se primeti da nisu u dobrom stanju
treba izvršiti njihovu zamenu
- pregledati filtere i sita, zbog svoje važne uloge moraju biti neoštećeni i čisti
- proveriti da li su rasprskivači – dizne istog tipa, veličine i ugla, pošto je ovo veoma
bitno prilikom aplikacije pesticida.
Kada smo sve ovo obavili, prskalicu je potrebno dobro isprati čistom vodom, zatim očistiti
rasprskivače mekom četkom kako ne bi došlo do njihivog oštećenja. Prizvođači često
pokušavaju da rasprskivače – dizne očiste tako što će duvati kroz njih, ali to nije preporučljivo
zato što u njima uvek ostaju ostaci mešavina pesticida koji mogu biti OTROVNI.
Kada smo smo sve ovo pregledali i
obavili, naša prskalica je spremna za
korišćenje, ali posle svakog tretiranja isto
tako je potrebno oprati prskalicu i
pripremiti je za naredno prskanje.
Prskalicu treba isprati čistom vodom
tako da voda cirkuliše kroz sistem, zatim
treba ukloniti rasprskivače i filter, pa ceo
sistem isprati vodom sa dodatkom nekog
deterdženta ili namenskog proizvoda koji
se koristi za čišćenje prskalice.
Slika 9. Izgled savremena prskalice
Čišćenje i pranje prskalice potrebno je obaviti na mestima koja su namenski određena za
to, ako takvih mesta nema , što je čest slučaj u našim atarima, onda je najbolje da se čišćenje i
pranje prskalice obavi u polju. Ovaj posao nikako ne treba obavljati u ekonomskom dvorištu
ili na mestima na kojima bi se voda korišćena za čišćenje i pranje prskalice mogla pomešati sa
vodom iz reka ili kanala što bi dovelo do zagađenja životne sredine.
Svaki poljoprivredni proizvođač mora znati i sledeće:
da su sredstva koja se koriste za zaštitu bilja OTROVI
da se uvek prilikom pripreme i primene pesticide moraju koristiti zaštitna odela
da se prilikom tretiranja koristi traktor sa kabinom
da je za vreme prskanja obavezno imati posudu čiste vode
da se prskanje izvodi po mirnom vremenu bez vetra, jedino ako su na prskalici
montirane dizne protiv vetra (anti-drift dizne) tretiranje je moguće obaviti i po vetru
brzine do 5 m/s
da je najbolje vreme za tretiranje pesticidima rano ujutru ili predveče
Bilten Januar - Mart 2013
18
da je tretman potrebno izvesti na temperaturama između 5° i 25°C, kako ne bi došlo
do oštećenja na usevu i slabog delovanja primenjenih pesticida.
Dipl. ing. Željko Ančevski
Bilten Januar - Mart 2013
19
4. Zimsko prskanje voćaka
Zimsko prskanje voćaka je obavezna mera u intenzivnim zasadima i obično se radi posle
rezidbe tokom februara i marta meseca, odnosno tokom mirovanja vegetacije. Kod koštičavog
voća, tretman se može raditi do fenofaze kraja bubrenja pupoljaka,dok kod jabučastog voća
do fenofaze mišje uši.
Ovim tretiranjem, vrši se pre svega, opšta dezinfekcija voćaka, naročito rana od rezidbe i
oštećenja od mraza i drugih fizičkih oštećenja voćaka. Sprečavaju se infekcije koje
prouzrokuju bakterije (prouzrokovači rak-rana i izumiranja grana koštičavog i jabučastog
voća) i bolesti (šupljikavosti lista koštičavog voća, kovrdžavost lista breskve, sušenje cvetova
i grančica koštičavog voća, čađava krastavost i sl.). Takođe se suzbijaju i prezimljujuće forme
štetnih insekata ( lisnih minera, smotavaca lista i ploda, krvave vaši, crvenog pauka isl.) koje
se nalaze na kori, pukotinama i naborima grana voćaka. Da bi smo utvrdili i predvideli
brojnost populacije u sezoni, obavljamo zimski pregled voćaka i na osnovu toga određujemo
sa kojim sredstvima i dozama ćemo raditi tretman.
Od sredstava za zaštitu bilja za zimsko prskanje mogu se koristiti mineralna ulja (Galmin,
Belol, Letol, Ogriol, Eos ulje i sl),bakarni preparati (Bakarni oksihlorid 50, Cuprozin,
Funguran OH, Vitra WP,Neoram i sl.) i gotove formulacije - mineralno ulje + bakar (Plavo
ulje, Crveno ulje, Modro ulje). Za ove tretmane obično se koriste kombinacije mineralnog ulja
u koncentraciji 2-4% i bakarnih preparata u koncentraciji 0,5-0,7% (gotove formulacije se
primenjuju u koncentraciji 2-3%) i po potrebi se dodaju insekticidi na bazi piretroida, ili
organofosfata zbog pojačavanja insekticidnog dejstva. Mineralana ulja fizički onemogućavaju
respiraciju (guše) svih stadijuma insekata i grinja,a bakar je kontaktni fungicid i baktericid.
Zimsko tretiranje se obavlja kada su stabla voćaka suva i spoljašnja temperature iznad 5°C
(najbolje je oko 10°C), da bi se izbeglo izmrzavanje pesticida i moguća fitotoksičnost na
tretiranim biljkama. Raditi po tihom vremenu bez vetra i bitno je da se voćke dobro okupaju i
istretira celo stablo.Prilikom tretiranja obavezno koristiti zaštitnu opremu zbog velike
otrovnosti ovih preparata.
Slika 10 i 11.Zimsko prskanje voćaka atomizerom sa tornjem
Dipl.ing. Dejan Pantelić
Bilten Januar - Mart 2013
20
5. Suzbijanje obične kruškine buve (Psylla pyri)
Kruškina buva je monofag – što znači da se hrani isključivo na krušci. Godišnje ima 5 i više
generacija, a produkcija broja generacija zavisi od zdravstvenog stanja zasada. To je štetočina
intenzivne proizvodnje, u suprotnom u napuštenim zasadima nema ni kruškine buve. Štete
čine larve koje se hrane sišući sokove iz biljke. Javljaju se u vidu kolonija i ishranom mogu
izazvati potpuni zastoj rasta. Proizvode obilno mednu rosu i to su indirektne štete koje znaju
biti veoma značajne zbog toga što se na mednoj rosi razvija gljiva čađavica. Imago
prezimljava u krušiku i sa aktivnošću započinje već na temperaturama većim od 5°C kada se
mogu uočiti u zasadu. Polaganje jaja počinje na temperaturama od 10°C. U toku mirovanja
vegetacije ili u vreme dok još nema lisne mase, ženke polažu jaja u naborima pupljaka
ubadajući ih u koru. Tokom vegetacije jaja su položena na naličju pa i na licu lista. Sveže
položena jaja su bela, potom svetlo žuta pa tamno žuta da bi se pred piljenja mogle videti
ocele buduće larve. Larve se hrane na svim mestima na kojima je najintenzivniji protok
sokova a to su vršni letorasti, u pazuhu listova,ulaze i u cvetove, čašice plodova lučeći pri
ishrani obilnu mednu rosu. Što je zasad bolje ishranjen i bolje zaliven to je lučenje medne
rose intenzivnije.
Pri zasnivanju zasada treba birati manje bujne sorte, izbegavati radikalnu rezidbu, uravnotežiti
mineralnu ishranu posebno azotom, zalivati samo kada je neophodno. Ovo su sve mere koje
doprinose da nema previše intenzivnog
prirasta na stablu. Međutim, ni željeni
prinosi se ne mogu ostvariti ako se
redukuju sve ove mere, pa je hemijsko
suzbijanje najčešće i osnovna mera borbe.
Ako je u zasadu kruške bila brojna
populacija kruškine buve,prvo suzbijanje
treba sprovesti još u jesen suzbijanjem
imaga da bi se smanjila populacija koja
ostaje na prezimljavanju. Tada se pre
pojave prvih zimskih mrazeva i potpunog
opadanja lišća primenjuju preparati na bazi
piretroida kao što su Talstar 10 EC,Fastac
10 EC,Decis 2,5EC,Fury 10 EC I drugi. Slika 12. . Kolonija larvi kruškine buve
U rano proleće, pre polaganja jaja primenjuju se mineralna ulja sa ciljem da se zamaskira
“miris” kruške i ženke dovele u zabunu gde treba da polože jaja. Registrovano je više
preparata za tu namenu: Belo ulje, Galmin, Crveno ulje i dr. I u ovom periodu se može
sprovesti i suzbijanje imaga primenom insekticida na bazi piretroida, ukoliko to nije uradjeno
tokom jeseni. Ova mera ima za cilj sprečiavanje razvučenog polaganja jaja što predstavlja
veliki problem za kasniju borbu sa ispiljenim larvama.
Na početku vegetacije treba pratiti dinamiku polaganja jaja i piljenje larvi da bi se odredio
moment za njihovo suzbijanje koje treba obaviti pre nego što kruškina buva formira kolonije i
počne sa lučenjem medne rose. U vreme pred piljenje larvi tj.kada se pojave prve larve, a
većina jaja bude tamno žuta primenjuju se insekticidi koji deluju na inhibiciju nove sinteze
masti kod larvi kao što su Movento 100-SC i Envidor 240 SC. Ovo su insekticidi sa dugim i
sporim inicijalnim delovanjem i ako se primene pravilno visoko su efikasni. U periodu pil
masovnog piljenja larvi primenjuje se insekticid na bazi aktivne materije abamektin: Vertimec
018-EC,Abastate. Treba znati pri primeni da se ova aktivna materija brzo razlaže na višim
temperaturama. Zato se njemu mogu dodati mineralna ulja u koncentraciji od 0,25% Belog
Bilten Januar - Mart 2013
21
ulja, za produženje trajanja preparata (perzistentnosti). Najbolje je ponoviti tretman nakon 10-
14 dana zbog razvučenog perioda piljenja larvi. Ako je došlo do formiranja medne rose
,insekticidima se dodaje Silwett L-77.
Ako postoji u zasadu intenzivan prirast, u drugoj polovini leta,krajem jula i u avgustu mesecu,
može populacija kruškine buve da se jako poveća. Iz tog razloga je održavanje brojnosti na
početku vegetacije od presudnog značaja kao i ne preterano đubrenje i navodnjavanje krušika.
U letnjem periodu se primenjuju insekticidi na bazi abamektina uz dodatak Silwett-a ako je
došlo do formiranja medne rose.
Dipl.ing. Vesna Jovančić
Bilten Januar - Mart 2013
22
6. Zbrinjavanje ambalaže od sredstava za zaštitu bilja
Primena sredstava za zaštitu bilja je sastavni deo savremene poljoprivredne
proizvodnje.Međutim,rešavanje ambalažnog otpada od pesticida je do sada bilo nerešeno
pitanje. Kod poljoprivrednih proizvođača treba da postoji saznanje o stepenu opasnosti koji
može da prouzrokuje neadekvatno odlaganje ambalažnog otpada.Godinama smo svedoci
divljih deponija sa odloženim kutijama i flašama kao i razbacanom ambalažom po putevima
i njivama. Stupanjem na snagu Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu (Sl.gl. RS 36/2009)
svi proizvođači i uvoznici sredstava za zaštitu bilja su u obavezi da zbrinu adekvatno
ambalažni otpad koji potiče od njihovih proizvoda.
Proizvođači,uvoznici ,pakeri/punioci i isporučioci su dužni da obezbede sakupljanje
,razvrstavanje i odnošenje otpada ili da angažuju operatera koji će taj posao učiniti umesto
njih.Ovaj članak ima za cilj da obavesti poljoprivredne proizvođače o načinu postupanja sa
ambalažom kao i o tome ko je od operatera i na koji način angažovan za sakupljanje
ambalaže od pesticida.
Kako postupiti sa ambalažom posle sipanja sadržaja u prskalicu?
Postoje dva osnovna načina za ispiranje prazne ambalaže:metodom ispiranja pod pritiskom i
metodom trostrukog ispiranja.Osnovno je da se bilo koji od ovih načina primeni odmah po
pražnjenju boce,jer će se osušeni pesticid teško sprati sa zidova ako se osuši.Voda
upotrebljena za ispiranje ambalaže sipa se u rezervoar prsaklice i iskoristiće se za
pripremanje rastvora za tretiranje.Metod trostrukog ispiranja može se primeniti za ispiranje
plastične,staklene i metalne ambalaže manje zapremine (do 25 lit) podrazumeva primenu
sledećih postupaka (prema uputstvima iz Uprave za zaštite bilja):
1.isprazniti sadržaj u rezervoar prskalice i ostaviti da se ocedi 30 sekundi
2.dodati vodu do 1/3 zapremine ambalaže
3.zatvoriti ambalažu originalnim zatvaračem i snažno promućkati sadržaj
4.skinuti zatvarač i pustiti da voda kojom je izvršeno ispiranje iscuri u rezervoar prskalice i
ostaviti da se ocedi 30 sekundi
5.ponoviti postupak još dva puta ,s tim da se ,svaki put pri ponavljanju postupka ispiranja
,koristi čista voda.
6.U skladu sa mogućnostima – oprati i navoje ambalaže i zatvarača
7.Ispranu ambalažu probušiti da ista ne bi bila ponovo korišćena
8.Ispranu ambalažu odložiti u posebnu vreću,specijalno napravljenu za odlaganje ambalažnog
otpada od sredstava za zaštitu bilja.Zatvarače odložiti odvojeno od boca.
Metod ispiranja pod pritiskom zahteva primenu specijalnih raspršivača koji usmeravaju mlaz
čiste vode u unutrašnjost ambalaže pod visokim pritiskom.Nastali vodeni rastvor sliva se u
rezervoar prskalice.Ispiranje pod pritiskom je mnogo brže i efikasnije.Savremene prskalice
imaju u svom sastavu ovaj sistem za ispiranje ambalaže.
Isprana ambalaža se odvaja od čepa i navoja i probuši na tri mesta da bi se onemogućila za
neku drugu upotrebu.Pri postupku ispiranja kao i pri primeni pesticida neophodno je koristiti
ličnu zaštitnu opremu.Ukoliko nije moguće isprati i zapušač,naročito njegove unutrašnje
navoje,trostruko ispranu ambalažu skladištiti odvojeno od čepova i na bezbedno
mesto.Prazna ambalaža treba da ima deklaraciju da bi se znalo poreklo pesticida.
Postupak trostrukog ispiranja koji je sproveden na napred opisan način smanjuje sadržaj
ostataka pesticida u tolikoj meri da se takva ambalaža može prevesti u kategoriju neopasnog
otpada. U tabeli je rezultat jednog istraživanja koje je sprovedeno u cilju ispitivanja sadržaja
aktivne materije koji ostaje u ispražnjenoj ambalaži,posle svakog koraka u postupku
trostrukog ispiranja (izvor: Obuka poljoprivrednih proizvođača za primenu pesticida,MPVŠ,
Uprava za zaštitu bilja 2007.)
Bilten Januar - Mart 2013
23
Tabela 7. Rezultati ispitivanja sadržaja aktivne materije koji ostaje u ispražnjenoj
ambalaži,posle svakog koraka u postupku trostrukog ispiranja
Korak ispiranja Ostatak pesticida
Neposredno posle pražnjenja 14,2g
Posle prvog ispiranja 0,2g
Posle drugog ispiranja 0,003g
Posle trećeg ispiranja 0,00005g
Ambalaža koja je isprana trostruko može dobiti karakter neopasnog otpada čime je postupak
za njeno uništavanje znatno pojednostavljen i manje košta.Ovakva ambalaža se može
reciklirati npr. ponovo iskoristiti za proizvodnju ambalaže.Trostruko isprana ambalaža se
pakuje u džakove ili u kontejnere za tu namenu a čepovi i navoji se smatraju i dalje opasnim
otpadom i pakuju se u posebne džakove za čuvanje opasnog otpada.Kontejnere ili džakove za
odlaganje ambalažnog otpada obezbeđuje operater zadužen za prikupljanje ambalažnog
otpada.
Šta dalje činiti sa ovako tretiranom i spakovanom ambalažom.
U ovom momentu,a to je početak 2013.godine obveznici , uvoznici i proizvođači sredstava
za zaštitu bilja su angažovali operatere koji vrše prikupljanje ambalaže za njih .Prikupljanje
vrše sledeći operateri:
- Operater SECOPAK –zbrinjava ambalažu od sredstava za zaštitu bilja za potrebe
članica inostranih proizvođača sredstava za zaštitu bilja u Srbiji – SECPA (Serbian
Crop Protection Association):BASF Srbija d.o.o.,Bayer d.o.o.,DuPont SRB
d.o.o.,Dow Agro Science,Syngenta Agro d.o.o.I Magan Agrochemicals d.o.o.,web site
adresa: www.secpa.rs i www.secopak.com
- Operater Ekostar pak sa svojim podoperaterom Envipak koja prikuplja ambalažu od
pesticida proizvođača Galenika Fitofarmacija a.d.,Agromarket kao I VST Hemovet,
internet adresa:www.envipack.rs
- Proizvođač Chemical Agrosava prikuplja svoj ambalažni otpad od onih kupaca sa
kojima sa kojima ima sklopljen Ugovor o zbrinjavanju opasnog I neopasnog
ambalažnog otpada od pesticida.
Ono što korisnici sredstava za zaštitu bilja treba da znaju jeste da je potrebno da razdvoje
ambalažu prema proizvođačima pesticida tj. da na džakovima obeleže kom proizvođaču
pesticida pripada ambalaža.
Za sada operateri dolaze po pozivu kod poljoprivrednih proizvođača koji imaju veće količine
ambalažnog otpada.U narednom periodu radiće se na uspostavljanju sistema zbrinjavanja
ambalažnog otpada koji podrazumeva formiranje sabirnih mesta na kojima će se organizovati
preuzimanje ambalaže od individualnih (manjih) korisnika sredstava za zaštitu bilja čime bi
se sprovela šira i sveobuhvatna akcija za rešavanje ovog važnog problema.
Dipl.ing zaštite bilja
Jovančić Vesna
Bilten Januar - Mart 2013
24
7. Monilija koštičavog voća
Pojedinih godina monilija može izazvati velike štete u zasadima koštičavog voća.Pre svega
ova gljiva napada : višnju , trešnju , šljivu , kajsiju i breskvu i kod ovih voćnih vrsta štete su i
najveće.
Kod monilije moramo razlikovati dve vrste: Monilia laxa koja izaziva sušenje cvetova i
grančica i Monilia Fructigena koja izaziva trulež plodova.Monilia laxa i Monilia fructigena
su nazivi konidijskih formi ovih bolesti dok se savršene forme ovih bolesti javljaju veoma
retko (apotecije) i nazivaju se Sclerotinia laxa i Sclerotinia fructigena.
Vlažno vreme pogoduje razvoju ovih bolesti , tako da štete na koštičavim voćnim vrestama
mogu da budu veće od 50%. Infekcije nastaju u fazi cvetanja preko žiga tučka , zaraženi
cvetovi se suše a micelija ove gljive nastavlja širenje preko cvetne drške do mladara kada se i
oni suše i propadaju. Do ovih simptoma dolazi u vreme cvetanja i odmah nakon cvetanja.
Štete od ovog patogena naročito su velike ako u vreme cvetanja ovih voćnih vrsta nastupi
kišovito vreme.Za infekciju je dovoljno i ako su jake i dugotrajne rose , posebno u dolinama
reka ili lokalitetima gde je otežano provetravanje pa je biljna masa vlažna duže od 8 časova ,
kada se ostvaruju uslovi za infekciju cvetova.
Sasušeni cvetovi i listovi na osušenim letorastima ostaju na voćkama i posle opadanja lišća.
Što se tiče Monilie Fructigene koja je prouzrokovač truleži plodova do infekcije od ove
bolesti dolazi pre svega kroz povrede na plodovima bilo da su one izazvane od insekata i ptica
, mehaničke prilikom berbe plodova ili zbog pucanja plodova izazvanog viškom vode.Zaraza
se ostvaruje konidijama ove gljive a takvi plodovi postepeno gube vlagu , suše se i na kraju
mumificiraju , ostaju na granama do naredne godine i oredstavljaju izvor zaraze za narednu
vegetaciju.
Na sasušenim cvetovima letorastima i plodovima obrazuje se konidijski stadijum ove gljive u
vidu gomilica pepeljast boje. Gljiva prezimljava kao micelija u zarašenim delovima biljke , u
rak ranama , u kori zarašenih grančica kao i u mumificiranim plodovima koji su ostali na
stablu.
Kod suzbijanja ove bolesti kao osnovnu meru trebamo mehanički tj. rezidbom ukloniti sve
zaražene grane i grančice. Ovu rezidbu trebalo bi uraditi posle pojave simptoma bolesti tj.
letnjom rezidbom a ne čekati zimsku rezidbu.Ukoliko je nešto obolelih grana ostalo ili su se
naknadno osušile to treba ukloniti zimskom rezidbom kako ne bi predstavljale izvor zaraze za
narednu godinu. Kod uklanjanja osušenih grana treba obuhvatiti i nešto zdravog tkiva jer se
micelija širi kroz grančice a mi sa sigurnošću ne znamo dokle je zaraza dospela.
Slika 13. Monilija na cvetu Slika 14. Monilija na granama Slika 15. Monilija na plodu
Od hemijskih mera borbe dovoljno je uraditi dva do tri tretmana u vreme cvetanja ovih voćnih
vrsta. Prvi tretman treba sprovesti u vreme belih balona (ukoliko je vreme kišovito) a
Bilten Januar - Mart 2013
25
najkasnije do početka cvetanja (10% otvorenih cvetova).Drugi tretman treba sprovesti u fazi
punog cvetanja do početka precvetavanja. Ukoliko je u vreme cvetanja ovih voćnih vrsta
hladno i kišovito vreme , kada dola do produžavanja perioda cvetanja , između ova dva
tretmana potrebno je uraditi još jedan tretman kako bi cvetovi u toku celog perioda cvetanja
bili zaštićeni od ove bolesti. Ovo je posebno slučaj kod višnje sorte Oblačinska koja ima
neujednačeno cvetanje tj. razvučen period cvetanja posebno u uslovima vlažnog I hladnog
proleća.
Od preparata za hemijsku zaštitu preporučuje se primena fungicida:
-CHORUS 75 WG (Ciprodinil) – 300 gr/ha
-PIRUS 400SC (Pirimetanil)- 1,00 l/ha
- SIGNUM (Boskalid+Piraklostrobin)- 0,5-0,75 kg/ha
-OCTAVE (Prohloraz manganhlorid)-0,04kg/ha
-MIRAGE (Prohloraz manganhlorid)- 0,5 l/ha
-KUBIK PLUS (Iprodion + tiofanat metal) 2,5 l/ha
-GALOFUNGIN (Karbendazim) 0,05 %
Ove tretmane treba obaviti po mirnom i tihom vremenu, bez vetra , sa 500 litara vode po
metru visine krošnje. Za ova dva ili tri tretmana u fazi cvetanja treba koristiti preparate sa
različitim aktivnim materijama jer Monilija brzo stvara rezistentnost prema aktivnim
materijama ovih preparata, koji se koriste za njeno suzbijanje.
Prilikom primene preparata za zaštitu bilja treba se pridržavati uputstva za primenu propisane
od proizvođača, kako preporučenoh količina i koncentracija tako i mera zaštite onih koji
rukuju ovim preparatima.
Savetodavac
Dipl.ing Dragan Stefanovski
Bilten Januar - Mart 2013
26
III AGROEKONOMIJA
1. Značaj kompostiranja na domaćinstvu
Kompostiranje je bioagrotehnička mera koja koristi organsku biomasu pri čemu se ona
biotermički razlaže i transformiše u korisno organsko đubrivo - kompost.
Kompost je organski oplemenjivač zemljišta koji se koristi kao organsko đubrivo, deo
zemljišne smeše ili za malčovanje zemljišta u bašti.
Postoje različite metode kompostiranja, od jednostavnih pasivnih kompostnih gomila, preko
savremenih zatvorenih sistema za kompostiranje, pa do kompostiranja pomoću glista.
U toku samog procesa kompostiranja deo organskog ugljenika se oslobađa u obliku ugljen-
dioksida. Deo koriste mikroorganizmi za funkcionisanje sopstvenih ćelija, dok se deo
ugljenika humifikuje. Bakterije, gljive i aktinomicete aktivno učestvuju u procesu degradacije
organskog ugljenika. Aktivnost pojedinih grupa mikroorganizama je uslovljena fazom
kompostiranja, karakteristikama materijala i temperaturom.
Kvalitet proizvedenog komposta i vreme kompostiranja zavise od primenjene tehnologije, ali
i od sastava početne kompostne mase. Šest je osnovnih tipova izvornih materijala ili sirovina
za kompostiranje (Thompson, 2001):
Slika 16. i 17. Kompost
1. ostaci pri preradi hrane: materijal za kompostiranje nastao nakon prerade voća, povrća,
žitarica i mesa,
2. stajnjak i poljoprivredni nusproizvodi nastali u prasilištima, tovilištima, inkubatorima,
farmama, staklenicima, plastenicima i na drugim površinama,
3. ostaci iz šumarstva i drvne industrije uključujući koru drveta, piljevinu i vlaknaste ostatke
pri proizvodnji papira,
4. biootpad ili otpadni mulj nastao biološkim tretiranjem otpadnog mulja u postrojenjima za
pročišćavanje i recikliranje otpadnih voda,
5. lišće, žbunje, grančice i ostali biljni ostaci kao otpad iz dvorišta, okućnica i vrtova,
6. separirani organski otpad koji sadrži sortirane kompostirajuće frakcije komunalnog otpada.
Osnovni ciljevi kompostiranja različitih organskih sastojaka su:
1. razgradnja organskog dela otpada podložnog procesima truljenja u stabilno stanje i
proizvodnja sastojaka koji se mogu koristiti kao poboljšivač zemljišta ili u neke druge korisne
svrhe,
Bilten Januar - Mart 2013
27
2. razgradnja otpada u korisni proizvod; kompostiranje može biti ekonomski isplativije u
poređenju sa alternativnim odlaganjem otpada i može biti ekološki prihvatljivije nego
konvencionalni načini odlaganja otpada,
3. dezinfekcija patogenima inficiranog organskog otpada tako da može biti korišćen na
siguran način,
4. biološka razgradnja i privremena inaktivacija opasnog otpada kompostiranjem
Prelazak sa odluke da se otpaci bacaju na njihovo korišćenje u velikoj meri zavisi od stepena
društveno-ekonomskog razvoja, svesti i politike. U našoj zemlji osim manjih količina
klasičnih biljnih komposta koji se koriste kao organska đubriva, drugi organski otpaci nisu se
koristili.
Koristi koje se mogu ostvariti primenom otpada su:
• zaštita i unapređenje životne sredine (zdravija i kvalitetnija životna sredina),
• smanjenje ukupne količine otpada na osnovu kompostiranja,
• smanjenje obima spaljivanja organskih otpadaka,
• širenje kompostiranja na otpadne vode i druge organske frakcije,
• primena komposta u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i za melioracije zemljišta.
Zbog visokog sadržaja organske materije, kompost ima povoljno meliorativno dejstvo na
poboljšanje vodnog, vazdušnog, toplotnog i biološkog režima. Usled većeg sadržaja
mineralnih materija u odnosu na stajsko đubrivo, može da zameni mineralna đubriva. Može se
koristiti za „oživljavanje“ devastiranih i poboljšanje produktivne sposobnosti degradiranih
površina, u šumarstvu, a kao supstrat i u proizvodnji različitih biljnih vrsta.
Savetodavac :
Dipl ing. Huanita Milutinović
Izvor:
1. http://www.cqm.rs/2008/pdf/3/08.pdf
2. http://www.zdravahrana.com/organska-basta/odrzavanje-plodnosti-
zemljista/zna%C4%8Daj-komposta-i-njegova-primena.html
3. http://www.kompostiranje.hr/
Bilten Januar - Mart 2013
28
2. Značaj integrisane proizvodnje
Integralna proizvodnja/poljoprivreda je poljoprivredni sistem koji proizvodi visoko kvalitetnu
hranu i druge proizvode koristeći se prirodnim resursima i mehanizmima regulacije da bi se
smanjili elementi koji dovode do zagađenja i da se osigura održiva poljoprivreda.
Naglasak se stavlja
• na holistički sistemski pristup koji uključuje čitavo gazdinstvo kao osnovnu jedinicu,
• na centralnu ulogu ekosistema,
• na balansirane cikluse hranljivih materija i
• na dobrobit svih vrsta na životinjskom gazdinstvu.
Očuvanje i unapređenje plodnosti zemljišta, raznolikog okruženja i pridržavanje etičkih i
društvenih kriterijuma su važne komponente.
Biološki, tehnički i hemijski metodi pažljivo su balansirani uzimajući u obzir zaštitu prirodne
sredine, profitabilnost i socijalne zahteve. Koncept je zasnovan na korišćenju prirodnih
resursa i regulatornih mehanizama kako bi se zamenili potencijalni zagađujući inputi i
osigurala održiva proizvodnja. Agrotehničke mere i biološke/fizičke/hemijske metode
se pažljivo biraju i uravnotežuju, uzimajući u obzir zaštitu zdravlja kako proizvođača tako i
potrošača i životne sredine. Bitne komponente Integrale proizvodnje su očuvanje i poboljšanje
plodnosti zemljišta, biodiverzitetu u životnoj sredini i poštovanju etičkih i socijalnih
kriterijuma. Sve biološke, tehničke i hemijske metode su pažljivo uravnotežene uzimajući u
obzir zaštitu životne sredine, profitabilnost i socijalne zahteve.
Ciljevi IP su sledeći:
Integrisanje prirodnih resursa i regulatornih mehanizama u poljoprivrednim
aktivnostima;
Osiguravanje održive proizvodnje kvalitetne hrane i ostalih proizvoda kroz ekološki
bolje i sigurne tehnologije;
Održavanje prihoda na farmi;
Eliminisanje ili smanjenje izvore zagađenja životne sredine izazvane poljoprivrednim
aktivnostima;
Podržavanje multifunkcionalnosti poljoprivrede;
Principi IP su:
IP se primenjuje samo holistički;
Smanjenje eksternih troškova i neželjenih uticaja;
Implementacija IP na celoj farmi;
Znanje poljoprivrednika o IP mora stalno da se usavršava;
Stalno održavanje stabilnosti agro eko sistema;
Ishrana biljaka mora biti uravnotežena, plodnost zemljišta se mora čuvati i
poboljšavati;
IPM - Integralna Zaštita Bilja je osnova za donošenje odluka o zaštiti useva;
Podržavanje biodiverziteta;
Ukupan kvalitet proizvoda je bitna karakteristika održivosti kvaliteta poljoprivrednog
proizvoda;
Dobrobit životinja.
Bilten Januar - Mart 2013
29
Integralna zaštita bilja (IPM) je deo Integralne Proizvodnje koji se odnosi na suzbijanje
štetočina i bolesti. IPM program koristi aktuelne i sveobuhvatne informacije o štetočinama i
njihovoj interakciji sa životnom sredinom. Ove informacije, zajedno sa raspoloživim
metodama za kontrolu štetočina i bolesti, se koriste za ublažavanje štete i posledica na
najekonomičniji način i uz najmanju moguću opasnost po ljude, imovinu i životnu sredinu.
IPM ne predstavlja jedinstven metod kontrole, već serija odluka koje se donose na osnovu
evaluacije pojave štetočina i bolesti, i primene najefikasinijih metoda kontrole koja ne
ugrožava ekosistem. U praksi, IPM proizvođači koji su svesni potencijalnih zaraza, prate
sledeća četiri koraka:
1. Procena ekonomske štete na osnovu praga štetnosti
2. Identifikovanje i praćenje štetočina - IPM program radi po principu praćenja i
preciznog identifikovanja štetočina, kao bi se donele odgovarajuće odluke o kontroli u
skladu sa pragom štetnosti.
3. Prevencija - takvu negu useva i primenu onih agrotehničkih mera koje sprečavaju ili
minimalizuje mogućnost da one postanu pretnja (plodoreda, izbor otpornih sorti i
sađenje zdravog sadnog materijala/semena).
4. Kontrola - Preduzimaju se efektivne mere, uključujući hemikalije kao što su feromoni
koji će onemogućiti razmnožavanje štetočina, ili nekih mehaničkih metoda.
Savetodavac :
Dipl ing. Huanita Milutinović
Izvor:
1. http://www.poljostandardi.com/strana/sta-je-integralna-proizvodnja-ip-i-integralna-zastita-
bilja-ipm 2. http://www.iobc-
wprs.org/ip_ipm/01_IOBC_Principles_and_Tech_Guidelines_2004_SERBIAN_.pdf
Bilten Januar - Mart 2013
30
IV INFORMATIKA
1. Predstavlјanje KnWeb Internet aplikacije
Koristeći Internet aplikaciju "KnWeb" može se pretražiti baza podataka katastra
nepokretnosti. Baza podataka predstavlјa centralnu bazu podataka katastra nepokretnosti u
Republici Srbiji i sadrži podatke koji se održavaju u službama za katastar nepokretnosti
Republičkog geodetskog zavoda.
Aplikacija se nalazi adresi http://katastar.rgz.gov.rs/KnWebPublic/.
Slika 18. Početna stranica KnWeb aplikacije
Katastar nepokretnosti je javna knjiga koja predstavlja osnovnu evidenciju o nepokretnostima
i pravima na njima. Katastar nepokretnosti sadrži podatke o zemlјištu (naziv katastarske
opštine, broj, oblik, površinu, način korišćenja, bonitet, katastarsku klasu i katastarski prihod
katastarske parcele), zgradama, stanovima i poslovnim prostorijama, kao posebnim delovima
zgrada (položaj, oblik, površinu, način korišćenja, spratnost i sobnost) i drugim građevinskim
objektima, kao i podatke o pravima na njima i nosiocima tih prava, teretima i ograničenjima.
Što se tiče informacija koje se mogu dobiti, pretraživanjem baze podataka dobijaju se samo
osnovne informacije o nepokretnosti i osnovne informacije o imaocima prava (ime i prezime
Bilten Januar - Mart 2013
31
odnosno naziv pravnog subjekta kao i adresa imaoca prava). Prema Zakonu o zaštiti podataka
o ličnosti nije moguće pretraživati podatke po matičnim brojevima imaoca prava, niti se ova
informacija prikazuje kod pregleda podataka.
Nakon biranja opcije “Javni pristup” otvara se prozor na kome se može birati administrativna
opština za koju želimo da pretražimo bazu podataka.
Posle ove operacije sledi biranje katastarske opštine i u okviru nje pretraživanje katastarskih
parcela, odnosno pretraživanje objekata preko adrese (Slika 19.).
Slika 19. Biranje administrativne opštine
Pretraživanje baze podataka katastra nepokretnosti se može vršiti na dva načina:
preko broja parcele (broj parcele može se uneti u formatu [br.parcele/pod.br.parcele])
preko adrese (kucaju su početna slova naziva ulice, najmanje 2 znaka, a ubrzo nakon toga
dobiće se lista sa nazivima ulica koja počinju slovima koji su prethodno uneti. Preporučuje se
biranje ulice iz liste. Mogu se uneti i latinični znaci, aplikacija će ih automatski konvertovati
u ćirilicu.
Za kućni broj unosi se osnovni broj. Web aplikacija će prikazati sve objekte koji imaju traženi
kućni broj na navedenoj adresi, zatim se bira želјena nepokretnost. Na primer, ako se
pretražuje kućni broj 1 kao rezultat pretrage dobiće se svi objekti sa tim brojem 1, 1a, 1b, 1c,
itd.
Kao primer korišćenja navodi se rezultat pretrage parcele sa katastarskim brojem 1000 u
Izbištu.
Pretraživanje
katastarskih
parcela
Pretraživanje objekata
preko adrese
Bilten Januar - Mart 2013
32
Slika 20. Unos broja parcele KO Izbište i verifikacionog koda
U prozor “broj parcele” unosi se željeni broj, u našem slučaju 1000, a potvrdni (verifikacioni)
kod je vid zaštite od automatskog preuzimanja podataka od strane računara koji obavlja datu
operaciju automatski (Slika 20).
Rezultat pretrage predstavlja sledeći prozor:
Slika 21. Rezultat pretrage parcele sa katastarskim brojem 1000 u Izbištu
Za uneti broj parcele, dobija se tabelarni pregled Podaci o zemlјištu (parcela i delovi parcela)
sa osnovnim podacima: broj parcele, broj dela parcele, površina u m², ulica/potes, način
korišćenja zemlјišta i vrsta zemlјišta (Slika 21.). Ukoliko postoje objekti na izabranom delu
parcele, dobiće se tabelarni pregled Podaci o zgradama i drugim građevinskim objektima
(objekti na izabranom delu parcele). Podaci koji se mogu videti su: ulica, kućni broj, kućni
Bilten Januar - Mart 2013
33
podbroj, površina u m², način korišćenja objekta i status objekta. Posebni delovi izabranog
objekta ukoliko postoje sadrže podatke o: evidencijskom broju, broju ulaza, broju stana,
podbroju stana, načinu korišćenja i korisnoj površini u m².
Da bi se pojavio tabelarni pregled o objektima, potrebno je da se prethodno selektuje red sa
parcelom za koju se traže podaci (u tabeli sa podacima o zemlјištu i parcelama), takođe za
tabelarni pregled o posebnim delovima objekata, potrebno je da se selektuje red sa objektom
za koji se traže podaci (u tabeli sa podacima o objektima).
Za selekciju određenog reda u tabelarnom pregledu potrebno je kliknuti na ikonicu . Za
pregled informacija o nepokretnosti u tabelarnom pregledu potrebno je kliknuti na ikonicu .
Selektovanjem i biranjem drugog reda u prozoru dobijenog rezultata (parcela 1000/2) iz Slike
21. dobijaju se sledeći podaci:
Slika 22. Detaljne informacije o parceli 1000/2
Strane su prilagođene za štampanje, potrebno je da se klikne na ikonicu u gornjem desnom
uglu strane.
Web aplikacija KnWeb predstavlja moćnu aplikaciju čija je svrha olakšavanje pristupa
podacima iz službi za katastar nepokretnosti zainteresovanim građanima, a ujedno se
rasterećuje i posao službe katastra nepokretnosti.
Bibliografija: Kratko uputstvo za korisnike sa sajta.
Savetodavac :
magistar tehničkih nauka Roman Magda
Bilten Januar - Mart 2013
34
V LABORATORIJA
1. Postupak validacije i procene merne nesigurnosti dokumentovanih
metoda
1.1. Određivanje sadržaja humusa po Tjurinu
Tokom 11.04.2012. na osnovu kriterijuma uputstva pr.2.06 o validaciji metoda i proceni
merne nesigurnosti, analizom uzorka 1-klu/12 dokumentovanom metodom DM.UP.4.05
Odredjivanje sadržaja humusa u zemljištu metodom po Tjurinu, volumetrijski, (izvršioci
analiza Dušica Orlić i Dragan Zec), potvrđeno je da je primenjena dokumentovana metoda
pouzdana za zahtevani opseg ispitivanja i da se može koristiti u Laboratoriji.
Izveštaj dostavio:
Živomir Petrović, dipl. hemičar
U prilogu je predstavljen tabelarni prikaz izvršenih analiza, grafička predstava i statistička
obrada prikupljenih podataka.
Bilten Januar - Mart 2013
35
1. Cilj validacije
Laboratorija za ispitivanje PSS Agrozavod Vršac koristi dokumentovanu metodu DM
UP.4.05 Određivanje sadržaja humusa u zemljištu metodom po Tjurinu (volumetrijski).
Prema zahtevu standarda SRPS ISO/ IEC 17025 tačka 5.4. laboratorija treba da validuje
nestandardne metode, odnosno da pruži objektivne dokaze da su zadovoljeni pojedinačni
zahtevi za predviđenu specifičnu namenu.
2. Opis validacije
U ovom radu prikazani su rezultati validacije nestandardnih dokumentovanih metoda .
Određene su karakteristike izvođenja :
1. Tačnost (bliskost dobijene vrednosti tačnoj vrednosti)
2. Preciznost
- ponovljivost- preciznost koja odgovara merenjima izvršenim pod uslovima ponovljivosti
(ista metoda, isti analitičar, ista oprema, isti materijal, kratak period ispitivanja)
- reproduktivnost- tip preciznosti koji odgovara merenjima pod uslovima reproduktivnosti
(isti uzorak, ista metoda, drugi operater...)
Bilten Januar - Mart 2013
36
Validacija dokumentovane metode DM UP.4.05 Određivanje humusa u zemljištu
metodom po Tjurinu
1. Metoda:
Ispitivanje se obavlja po metodi istraživanja i određivanja hemijskih svojstava zemljišta
preporučenim od PRIRUČNIKA za sistemsku kontrolu plodnosti zemljišta i upotrebu đubriva
Beograd, 1968 godina.
Princip metode- odredjivanje humusa u zemljištu, metoda po Tjurinu sastoji se sledećem:
odmeri se 0.3 g vazdušno suvog zemljišta doda 0.1g Ag2SO4 kao katalizatora i prelije sa 10
ml 0.4N K2SO4, zatim se vrši tkz. mokro spaljivanje na rešou sa sa termoregulaciju, ohladi i
vrši titracija sa rastvorom 0.1N Morove soli uz antranilnu kis. kao indikator. Zabeleži se
potrošeni volumen Morove soli i vrši izračunavanje.Određivanje humusa metodom po Tjurinu
vrši se na osnovu UP.4.05
2. Reagensi:
H2SO4 c.c ; K2Cr2O7 p.a ; FeSO4 x(NH4 )2 x6 H2O ; N-fenil antranilna kiselina ; Na2CO3 za
spravljanje indikatora i Ag2SO4 (katalizator).
3. Rastvori:
-0.4N K2Cr2O7, u erlenmajer od 2 l odmeri se 39.20g K2Cr2O7 i prelije sa 1 l dest. vode,
zatim postepeno dodavati 1 l H2SO4 c.c uz stalno hlađenje. 0.1N Morova so. U normalni sud
od 1 l odmeriti 39.22 g Morove soli, dodati 20 ml H2SO4 c.c i dest. vodu do crte.
4. Oprema:
-Mlin za mlevenje zemlje- U.2.23
-Analitička vaga – M.1.07
-Tehnička vaga- M.2.31
-Sušnica U.2.01
-Rešo sa 6 radnih mesta sa termoregulacijom U.2.08
-Aparat za destilaciju vode U.2.03
Potrebno je još i automatske birete-2 kom, erlenmajer široko grlo 100 ml 60 kom. ,levkovi fi
45, 60 kom, 1 menzura od 25 ml, 1 menzura od 1 lit, 1 čaša od 250 ml, vegeglas za suvi
kalijum-bihromat, eksikator sa silikagelom, 1 špric boca mala, 1 kapalica za N-fenil
antranilnu kis. , 1 boca od 2 l za H2SO4 1:1 (V), 1 boca od 5 l za 0.4N za kalijum-bihromat.
4.1 Izračunavanje rezultata
Izračunavanje rezultata vrši se pomoću sledeće formule:
% humusa= 0.1724 x (Vs-Vt) x Fms , gde je Vs = zapremina slepe probe, Vt = zapremina
utrošene 0.1N Morove soli za odmereni uzorak zemljišta. Odvaga je najčešće 0.3 g
Fms= 30.00/br ml utrošenih za titraciju 0.1471 g K2Cr2O7— sledllllleća for
k
Bilten Januar - Mart 2013
37
5. Prikaz izvršenih analiza, grafičko predstavljanje i statistička obrada podataka
Šifra
uzorka Izvršioci
Broj
humus (%) ponavljanja 1-k
lu/1
2
Ime i prezime
Dušica Orlić 1
1 2.72
2 2.73
3 2.68
4 2.65
5 2.69
6 2.70
1-k
lu/1
2
Ime i prezime
Dragan Zec 2
1 2.71
2 2.74
3 2.67
4 2.70
5 2.72
6 2.65
Sr. vrednost 2.70
STDEV 0.03
SV+2*STDEV 2.76
SV-2*STDEV 2.64
SV+3*STDEV 2.79
SV-3*STDEV 2.61
Uzorak 1-klu/12-zemljišni u poremećenom stanju pripremljen u skladu sa uputstvom UP.4.44
Sadržaj humusa u zemljištu metoda po Tjurinu br.ponavljanja: 12
Srednja vrednost: 2.70
STDEV: 0,03
Granica akcije=Sv±2xSTDEV (2.64 ; 2.76)
Granica upozorenja=Sv±3xSTDEV (2.61 ; 2.79)
Legenda:
D. Orlić
D. Zec
D.Orlić = D. Zec
Dijagonala / gornja, donja granica akcije
Srednja vrednost
Dijagonala / gornja, donja granica upozorenja
Unutarlaboratorijsko poređenje, uzorak 1-klu/12
Bilten Januar - Mart 2013
38
Analiza dobijenih uzoraka:
-Sve kontrolne vrednosti u X-grafiku su unutar granica akcije
-Nema trenda rasta ni opadanja
Ispitivanjem predstavljenih serija 12 ponavljanja može se konstatovati da su metoda i
dobijeni rezultati pod kontrolom.
6. Zaključak
Na osnovu statističkih parametara može se zaključiti da se dokumentovana metoda DM
UP.4.05 pouzdana za određivanje sadržaja humusa u zemljištu.
Bilten Januar - Mart 2013
39
Odredjivanje sadržaja humusa u zemljištu metodom po Tjurinu, volumetrijski DM UP.4.05
Tačnost uzorak 1-klu/12
Odredjuje se analizom materijala iz medjulaboratorijskog poredjenja
Odgovor(Cf) % Odgovor(Csr) % Razlika(Cd) % Recovery(%)
1 2.72 2.640 0.08 96.97
2 2.73 2.640 0.09 96.59
3 2.68 2.640 0.04 98.48
4 2.65 2.640 0.01 99.62
5 2.69 2.640 0.05 98.11
6 2.70 2.640 0.06 97.73
Tačnost
min%Rec. 99.62
Max%.Rec. 96.59
Istinitost Sr.%Rec. 97.92
Odstupanje Isr.%Rec.-100I 2.08
Legenda:
Cf- vrednost dobijena iz ponavljanja
Csr-sred. vrednost medjulabor. poredjenja
Cd-razlika Cf i Csr
Bilten Januar - Mart 2013
40
Odredjivanje sadržaja humusa metodom po Tjurinu, volumetrijski DM UP.4.05
Ponovljivost uzorak 1-klu/12
Odredjuje se analizom materijala iz medjulaboratorijskog poredjenja
Odgovor(C) %
1 2.72
2 2.73
3 2.68
4 2.65
5 2.69
6 2.70
Srednja vrednost X sr 2.70 %
Standardna devij. Sr 0.028809721 %
Relativna stan.devijacija
reproduktivnosti %RSDr 1.067
uz K= 0.5
Bilten Januar - Mart 2013
41
Odredjivanje sadržaja humusa metodom po Tjurinu, volumetrijski DM UP.4.05
Preciznost/uzorak 1-klu/12
Odredjuje se analizom materijala iz medjulaboratorijskog poredjenja
Odgovor(C1) % Odgovor(C2) % Srednja vred. % st.dev. var.(s
2) sum(var)
1 2,72 2,74 2,715 0,0071 0,0001
0.0033
2 2,73 2,74 2,735 0,0071 0,0001
3 2,68 2,67 2,675 0,0071 0,0001
4 2,65 2,70 2,675 0,0354 0,0013
5 2,69 2,72 2,705 0,0212 0,0004
6 2,70 2,65 2,675 0,0354 0,0013
Ukupna srednja vrednost X sr 2,696
Std. srednje vrednosti Sx 0,0256255 %
Std u okviru grupe Sw=((var)/p)1/2 0,02345208 %
Std u izmedju grupa Sb 0,01953274 %
Ukupna stdev. St 0,03052094 %
Relativna stdev RSD 1,132 %
Sb=(Sx2Sw
2/n)
1/2 P= 6
St=(Sb2+Sw
2)1/2
Bilten Januar - Mart 2013
42
Odredjivanje sadržaja humusa metodom po Tjurinu, volumetrijski DM UP.4.05
Unutarlaboratorijska reproduktivnost uzorak 1-klu/12
Odredjuje se analizom materijala iz medjulaboratorijskog poredjenja
Odgovor(C1) %
Odgovor(C2) %
1 2,72 2,71
2 2,73 2,74
3 2,68 2,67
4 2,65 2,70
5 2,69 2,72
6 2,70 2,65
Srednja
vrednost xsr 2,695 % 2,697 %
Ukupna srednja vrednost xsr
2,696 %
Standardna devijacija Sd 0,02880994492 %
0,033115958 %
Stand.devij.reproduktivnosti SDR
0,01994492 %
Relativna standardna devijacija
reproduktivnosti %RSDR
0,740 %
Živomir Petrović, dipl. hemičar
Bilten –Agrozavod januar - Mart 2013
43