euroatlantski tjednik broj 62 (bilten)

8/14/2019 Euroatlantski tjednik broj 62 (bilten)

1/6

etvrtkom...

Afganistan: trasiranje puta prema sigurnosti,

stabilnosti i efikasnom upravljanju

Od 09. do 13. studenoga 2009. godine u organizaciji NATO Public

Diplomacy Division i Hertie School of Governance odran je etvr-ti po redu NATO Studentski Forum o Afganistanu. Forum je odr-an u prostorijama Hertie School of Governance uz vodstvo i mo-deliranje predstavnika NATO Public Diplomacy Division. UesniciForuma su bili studenti i postdiplomci koji se intenzivno bave i

zanimaju o zbivanjima u Afganistanu i podruju ire regije.

Forum je ugostio vie od 40 uesnika iz Europe (Portugal, Danska,Njemaka, Francuska, Litva, Albanija, Gruzija i Hrvatska) i Azije(Afganistan, Pakistan, Kazahstan, Turkmenistan, Uzbekistan, Kir-gistan i Tajikistan) koji su svi aktivno participirali u interaktivnim radionicama i predavanjima. Svi uesnici su tijekom prip-

remnog perioda prije dolaska u Berlin dobili zadatke za pripremu zajednikih prezentacija koje su tijekom odravanja Foru-ma prezentirali ostalim uesnicima i gostima. Europski studenti su imali zadatak pripremiti izlaganja o javnoj percepciji u

njihovim zemljama o NATO misiji u Afganistanu. Studenti iz zemalja Sredinje Azije pripremili su prezentaciju o perspekti-vi njihove regije po pitanju sigurnosnih trendova s posebnim naglaskom na poveznicu s Afganistanom. Dok su Pakistancipredstavili izrazito zanimljivu temu o perspektivi mladih u Pakistanu o afganistanskoj krizi i vienje meunarodne akcije uAfganistanu. Dodatnu zanimljivost u njihovoj prezentaciji je bio prikaz provedenog terenskog istraivanja kojeg su napravili

meu studentima u najveim pakistanskim gradovima kako bi pojaali snagu vlastitih stavova o miljenju mladih o afganis-tanskoj krizi. Njihova prezentacija je razumljivo izazvala veliku panju svih okupljenih kao i o ekivanu reakciju studenata iz

Afganistana. Najvei broj uesnika Foruma, studenti iz Afganistana, priredili su tri prezentacije, koje su bile i najzanimljivije,a to su: Openito o Afganistanu; Percepcija mladih u Afganistanu o meunarodnoj ukljuenosti u zbivanja u njihovoj zemlji,nain funkcioniranja provincijskih rekonstrukcijskih timova, suradnja i trening Afganistanske nacionalne vojske i Afganistan-ske nacionalne policije; Pogled mladih Afganistana na meunarodni nevojni doprinos njihovoj zemlji.

Forum je bio izrazito dinamino strukturiran te se pokazao izvrsnim mjestom za razmjenu informacija i miljenja o najaktual-

nijim zbivanjima u Afganistanu i svega povezanog uz probleme u regiji. Dodatna vrijednost Foruma je bila u tome to su svi

okupljeni slobodno i bez ustezanja iznosili svoja razmiljanja o uzrocima, posljedicama i eventualnim rjeenjima dananjihafganistanskih problema. Svi su bili suglasni da zemlja sama bez suradnje i pomoi kako susjeda ali i svjetskih sredita moinije u mogunosti poeti rjeavati probleme koji nisu samo regionalni ve su to problemi cijelog ovjeanstva.

Nastavak na strani 3

Euroatlantski tjednik (ET)Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

Web: http://www.opsa.hr; e-pota: [email protected]

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

www.opsa.hr

26. studenoga 2009.Broj 62, godina 2.

Euroatlantskitjednik etvrtkom...

etvrti NATO Studentski Forum o Afganistanu

Pruite na Facebooku podrku pripadnicima Oruanih snaga RH u misiji ISAF

Uinite to na slijedeoj www adresi: http://apps.facebook.com/causes/333863?m=20931d3f

Student iz Afganistana iznosi stajalite


2/6

NATO-ov noviStrateki koncept, tre-nutano u izradi u Sa-vezu, mora u obziruzeti evoluciju sigur-nosnog zemljovida 21.stoljea. Ipak, kamen

temeljac Saveza bitrebala ostati kolektiv-na obrana, rekao jeSven Mikser, potpred-sjednik NATO Parla-mentarne skuptine

(NATO PA).

Obraajui se 55. godi-njem sazivu Skupti-ne nedavno odrane uEdinburghu, Mikser je objasnio da novi Strateki koncept ne mora radikalno mijenjati temeljna naela Saveza ba u svakom

smislu. "Htjeli bismo da se ponovno potvrdi lanak 5 i kolektivnu obranu kao temelj Saveza. To je sredinja stvar." Noveprijetnje kao to je cyber ratovanje i energetska sigurnost takoer moraju biti uvrteni, iako ne nuno na istim temeljima.

NATO Parlamentarna skuptina priprema niz preporuka na temu novog Stratekog koncepta koje bi trebao dobiti glavni taj-nik NATO-a Anders Fogh Rasmussen. Prijedlozi e se predati tijekom travnja, kako navodi Mikser, koji je takoer specijal-ni izvjestitelj za doprinos Skuptine Stratekom konceptu.

lanak 5 Washingtonskog sporazuma iz 1949. ukljuuje kolektivnu obranu Saveza koja se objelodanjuje u injenici da"oruani napad protiv jedne ili vie lanica u Europi ili Sjevernoj Americi, smatrat e se napadom na sve". Od tada su nastale

neke debate da li lanak pokriva sve nastajue prijetnje, a neki strunjaci tvrde da bi "konzultacije" u lanku 4 sporazumamogle biti prikladne za odgovor na cyber napade ili prekid dovoda energetskih resursa.

"Konzultacije su vane", kae Mikser, "kako bi otklonile vojne krize i takoer koordinirale politike saveznika na raznim pita-njima sigurnosti. Meutim, predanost saveznika lanku 5 i dalje je relevantan i vaan."

Mikser je govorio pred pet komiteta NATO PA, iznosei pritom razne prijedloge. Jedan od njih se tie irih prijetnji koje semoda ne mogu pokriti upotrebom lanka 5, kao to su cyber ratovanje, pomorska sigurnost i energetska sigurnost. Drugiprijedlog govori o potrebi pruanja dostatnih postrojbi za misije i specifino odbacuje kao "krivi izbor" sukob izmeu nekihmisija "izvan podruja" i obrane teritorijalne sigurnost. "Bez obzira gdje je prijetnja smjetena, imperativ je da NATO snagebudu sposobne, razmjetene i integrirane".

Novi Strateki koncept, prvi nakon 1999., morat e balansirati izmeu raznih prioriteta saveza koji se sve vie iri, sa zaleempunim novih prijetnji. "Ovo je prvi strateki koncept nakon 11. rujna, od pojave globalnog zagrijavanja kao glavnog sigurnos-nog izazova, kao i ostalih problema. Takoer je prvi strateki koncept koji ukljuuje nove istone saveznike", rekao je Mikseri dodao kako e posljedino novi strateki koncept morati reflektirati vei raspon prijetnji nego proli.

NATO PA takoer naglaava vanost poboljane suradnje s ostalim meunarodnim organizacijama, kao to je Europska uni-

ja. "Svi razumijemo politike okolnosti koje su postale preprekom NATO-EU suradnje, ali dvije organizacije s dvostrukimlanicama bi trebale nai naina za poboljanjem koordinacije i suradnje, ak ako to znai rad na ad-hoc bazi dok se ne razvi-je formalni okvir djelovanja" dodao je Mikser.

Preporuke naglaavaju da je vitalna javna komunikacija. Postoji zabrinutost da manjak razumijevanja NATO-ovih naela iaktivnosti vodi prema manjku potpore meu stanovnitvom to vodi i smanjivanju solidarnosti. I ovdje bi uloga NATO PAtrebala biti vana, rekao je Mikser, jer imamo odgovornost sluati javnost, ali i informirati ju.

Vedran Obuina

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 62, godina 2. EtZa novi strateki koncept vitalna komunikacija


3/6

Nastavak sa strane 1

Pored samih uesnika Foruma nekoliko zapaenih preda-vanja je imao i Michel Duray, voditelj Outreach Coun-tries Section, NATO Public Diplomacy Division. MihaiCarp, Crisis Management Policy Section, NATO Opera-

tion Division odrao je predavanje o ulozi NATO-a ukontekstu afganistanskih zbivanja. Profesor Christian

Wagener, voditelj katedre o Aziji na njemakom institu-tu za meunarodne i sigurnosne studije odrao je preda-vanje o ulozi Pakistana u regiji, dok je pukovnik njema-ke vojske Christian Freuding izloio stavove njemakevojske kao i osobna vienja njemakog angamana u

ISAF misiji u Afganistanu. Putem videokonferencije

predavanja su odrali i admiral Di Paola, predsjedavateljNATO vojnog odbora; SAD ambasador pri NATO-u IvoDaadler, oba iz Bruxellesa. Dok su posredstvom video-konferencije svoja izlaganja iz Kabula odrali PaulFritch, direktor osobnog ureda glavnog tajnika OSCE-a

i predstavnik njemake nevladine humanitarne organiza-cije Gesellschaft fuer Technische Zusammenarbeit, obao ulozi njihovih organizacija u humanitarnim projektimau Afganistanu.

Pored odravanja Foruma u prostorijama Hertie School

of Governance, organizatori su se pobrinuli za izrazitozanimljiva gostovanja u njemakim institucijama kao i

razgovorima s predstavnicima tih institucija. Tako smogostovali u Uredu kancelarke Angele Merkel gdje nas jeprimio dr. Detlef Wachter, zamjenik voditelja odjela zazemlje SAD, Kanadu, zapadne, sjeverne i june europske

drave, Tursku te provedbu policya po pitanju sigurnosti irazoruanja. Predvieno jednosatno gostovanje u njemakom parlamentu i razgovor s bivim predsjedavateljem Odbora za

vanjsku politiku Ruprechtom Polenzom (zbog nedavno odranih parlamentarnih izbora nije (re)izabran novi Odbor za vanj-sku politiku) zbog obostranog interesa uesnika i gospodina Polenza, pretvorilo se u okrugli stol u trajanju od nekoliko sati udva dana. Isto tako izrazito zanimljivo je bilo i gostovanje u berlinskoj gradskoj vijenici i razgovor s predstavnicima institu-cija Berlina.

Dodatni dio programa je obuhvaao prisustvovanje sveanosti povodom obiljeavanja 20 godina od ruenja Berlinskog zida;

razgledavanje uz struno vodstvo njemakog parlamenta, slubenu veeru s predstavnicima njemakog tiska.

Za cjelokupno medijsko praenje tijeka i programa odvijanja Foruma bili su zadueni NATO Public Diplomacy Division inovinari portala Orangelog.com.

Forum se pokazao kao jedinstveno mjesto razmjene miljenja i znanja mladih ljudi iz razliitih dijelova Europe i Azije, okup-

ljenih milju Afganistan je blizu nas!

Robert Mikac



Broj 62, godina 2.

OPSA na Facebook-uPridruite se Organizaciji za promicanje sjeverno-atlantskih integracija na popularnom socijalnom servisu Facebook

Naite nas na adresi:http://www.facebook.com/OPSA.NAPO

Etetvrti NATO Studentski Forum o Afganistanu


4/6

OPSA u Euroatlantskom tjedniku prijenosi u cijelosti prevedeniintervju s Glavnim tajnikom NATO-a koji je ekskluzivno obavljenza web stranicu Europskog parlamenta.

Kako vidite buduu suradnju izmeu EU i NATO-a u vrijemekad Europa razvija svoju vlastitu sigurnosnu i obrambenupolitiku?Prije svega, htio bih naglasiti da imam vrlo pozitivan stav premarazvoju snanijeg stupa obrambene i sigurnosne politike unutarEU-a. Smatram ga putem naprijed. Vrlo bih rado htio vidjeti EUsposobnu za upravljanje krizama i uvanje mira u suradnji s NA-TO-om. Ne smatram razvoj ESDP-a (Europska sigurnosna i ob-rambena politika) konkurencijom NATO-u, nego komplementarnu

NATO-u.

Mislim da je jaa suradnja smislena politiki, kao i vojno. Politiki, jer je veina drava lanica i jedne i druge organizacije.Ukoliko organiziramo pravilnu raspodjelu rada, dodali bi vrijednost, kao na Kosovu gdje NATO provodi vojne operacije, aEU vie civilne misije. U Bosni je drugaije: predali smo odgovornost za vojnu operaciju EU-u. To je odlian primjer kakomoemo postii politike sinergije.Vojno je smisleno ujediniti napore. Zajedniki prijevoz opreme, zajednike akvizicije, kolektivna rjeenja uope bi nam pru-

ila uinkovitija rjeenja. I ostvarili bi uinkovitije troenje novca.

NATO ima svoju Parlamentarnu skuptinu, koju ulogu bi Europski parlament i nacionalni parlamenti mogli imati u

sigurnosnoj i obrambenoj politici?Pa, postoje razlike meu naim lanicama koliko jako mogu parlamenti biti ukljueni u sigurnosnu i obrambenu politiku.Ponajvie ovisi o konstitucionalnim rjeenjima. Kao ovjek s dugim parlamentarnim iskustvom, izuzetno sam za jaanja ulo-

ge parlamentaraca u poslovima obrane i sigurnosti.U dananjem svijetu je od krucijalne vanosti jaanje povezanosti ljudi i donoenja odluka u sigurnosnim i obrambenim poli-

tikama. U antikim vremenima je postojala vrlo veliki odmak izmeu diplomatskih i vojnih krugova od ovjeka na cesti. Aliu dananjem svijetu vanjska politika, sigurnosna politika i obrambena politika su premreene i povezane sa svakodnevnimljudskim ivotima.

Poetkom prosinca putujete u Moskvu na razgovore s ruskim vodstvom. Kako vidite buduu strukturu i suradnjuizmeu NATO-a i Rusije?Moja dugotrajna vizija je uspostava stratekog koncepta izmeu NATO-a i Rusije. Moja analiza je da e naposljetku Rusija isaveznici unutar NATO-a dijeliti zajednike sigurnosne interese. Znam da imamo nesporazume, imamo i sporove kao to jeGruzija, jer moramo inzistirati na teritorijalnom integritetu i suverenosti Gruzije. Ali ti sporovi ne bi trebali bacati sjenu nainjenicu da smo sueljeni s istim sigurnosnim prijetnjama u nizu podruja.Jedan od njih je Afganistan. Rusi znaju vrlo dobro, na temelju svog iskustva, da ukoliko se Afganistan ostavi, i ako se terori-zam opet ukorijeni tamo, teroristi bi se mogli proiriti iz Afganistana diljem Sredinje Azije do Rusije.

Rusija je takoer patila zbog teroristikih napada. Proliferacija oruja za masovno unitenje i naini njihove isporuke je treiprimjer. Svi znamo da je Rusija unutar mete iranskih projektila. Piratstvo je etvrto podruje, gdje smo svi suoeni s istimprijetnjama.Stoga, kad u ii u Moskvu u prosincu, bit e to vrlo vaan zadatak u pokuaju uvjeravanja ruskog vodstva da NATO nijeneprijatelj Rusije, NATO nije uperen protiv Rusije. Upravo suprotno, dijelimo interese u brojnim podrujima.U vrijeme afganistanskih izbora rekli ste da je samo oko tri posto izbornih mjesta bilo napadnuto. NATO je u inio izvrsna

posao kad je sigurnost u pitanju. Nakon toga su nastale optube za prijevaru, mislite li da je NATO izdan od strane afganis-tanskih vlasti?I dalje je istino da su iz sigurnosnog pogleda izbori bili prilino uspjeni jer su se otvorila gotovo sva biralita i samo tri postoih je bilo napadnuto. Ali nema razloga skrivati injenicu da su izborni procesi bili teko vrijeme za sve nas, odvijali su sepredugo i na nain koji je ostavio dojam manjak vjerodostojnosti. Stoga, suoimo se s tim da se radi o problemu.Sada je na izazov, i to je razlog zato moramo obnoviti ugovor izmeu meunarodne zajednice i predsjednika Karzaija injegove vlade, kako bi bili sigurni da oni pruaju dobro upravljanje i osiguravaju osnovne usluge afganistanskom narodu te,

ne najmanje vano, da se bore uinkovito protiv korupcije. Dok se to ne ostvari, trebamo pojaanu predanost meunarodnezajednice.



Broj 62, godina 2. EtEU i NATO bi trebali suraivati politiki i vojno


5/6

Javno mnijenje u Europi postaje nervoznije zbog rtava u Afganistanu. U kojoj toki e NATO rei da je misija ispu-

njena? Koji su kriteriji koji kau da je posao obavljen?Misija e biti ispunjena kad e Afganistanci biti spremni preuzeti odgovornost za svoju vlastitu sigurnost i upravljanje zem-ljom. Oito nisam u mogunosti prikazati tonu vremensku tablicu, ali mogu opisati napredak. On se tie prijenosa odgovor-nosti Afganistancima, po provincijama, sve dok njihovi kapaciteti se dostatno ne razviju.Zato moramo obuavati i obrazovati afganistanske vojnike i policiju i poveati afganistanske sigurnosne snage. NATO je

odluio osnovati trening misiju i od kljune je vanosti osigurati da je stabilna i da se odrava, kao i da ima svu potrebnu op-remu.Realistino, vjerujem da bi prijenos odgovornosti mogao poeti idue godine u podrujima i distriktima koji imaju uvjete zato. Ovakav postupni prijenos odgovornosti za sigurnost e se dogoditi na koordiniran nain unutar NATO-a i ISAF-a.

Predsjednik Obama je na rubu odluke o slanju novih trupa u Afganistan. Imate li osjeaj to e oni raditi i koje e bitiposljedice?Mislim da emo zavriti s vie resursa, vie trupa, ali je malo prerano prikazati bilo kakve brojke. Trenutano smo u intenziv-

noj fazi konzultacija meu saveznicima i partnerima unutar meunarodne ISAF koalicije koju sainjava 43 zemlje. Smatrampotrebnim potronju dovoljne koliine vremena da bi bilo sifurno da smo zaista donijeli dobru odluku. Posebno sam usredo-toen na trening misiju jer zaista mislim da je put naprijed preuzimanje vodstva od strane Afganistanaca. Ali, jo je uvijekrano govoriti o preciznim podacima.

Da li je NATO rastegnut, ako doe do nekog drugog sukoba da li bi imao dovoljno resursa?NATO je trenutano najjai svjetski vojni savez s ogromnim kapacitetima, ali, dakako, sad smo prilino usredotoeni na naumisiju u Afganistanu, jer jer mnogo toga na kocki za afganistanski narod, ali prije svega brinemo o naoj sigurnosti i sigur-nosti meunarodne zajednice. Da naglasim zato smo u Afganistanu. Radi se o sigurnosti. Teroristi koji su napali SAD11.9.2001. stvoreni su u Afganistanu i idui dan je NATO pozvan, po prvi put u svojoj povijesti, na lanak 5, na klauzulu okolektivnoj obrani, koji kae da je napad na jednu lanicu napad na sve. Misija jo nije zavrena zato smo usredotoeni na

Afganistan. Radi se takoer i o teritorijalnoj obrani.Naglasio bih i to da je glavni zadatak NATO-a teritorijalna obrana savezniki nacija ali trebamo shvatiti da u dananjem svi-

jetu obrana naih granica esto poinje daleko od njih, kao u Afganistanu, pa je i zbog toga Afganistan na prirotet broj jedan.

NATO je u procesu razvijanja novog stratekog koncepta. Zemlje poput SAD-a, Velike Britanije, Nizozemske i Dan-ske prieljkuju vie globalnu strategiju, dok Francuska i mnoge nove zemlje lanice bi htjele vie regionalni fokus.Va komentar?

Ne vidim nikakve kontradikcije. Ovo e biti jedan od glavnih dijelova agende u naem novog stratekom konceptu. Otkad jeNATO stvoren prije 60 godina teritorijalna obrana prema lanku 5 je bila i ostaje kljuna funkcija.Danas smo takoer suoeni s novim prijetnjama, ukljuujui cyber napade, i kako bi odgovorili na te nove prijetnje, moramotransformirati nae vojne snage.

Oko 70 posto naih vojnih snaga u Europi je stacionarno. Ukoliko elimo kredibilniju teritorijalnu obranu, onda moramo osi-gurati da zapravo moemo micati ljude, nae trupe moraju biti mobilnije, fleksibilnije i sposobne da se vojno rasporede.

Zakljuno, ne vidim kontradikcije izmeu teritorijalne obrane i globalnog dosega ili globalne perspektive. Moja je uloga gra-

diti mostove.

Kako biste opisali razliku izmeu bivanja premijerom Danske i glavnog tajnika NATO-a?Puno puta dobivam to pitanje. Postoje slinosti i razlike. Mislim da se u mojem sluaju radi vie o slinosti nego o razlici.Naravno da je poseban izazov Glavnom tajniku NATO-a osigurati konsenzus 28 nacija, 28 individualnih suverenih nacija sa

svojih 28 interesa.S obzirom na to, kao voa vlade u Danskoj, takoer sam bio u poziciji gdje sam kreirao konsenzus unutar koalicijske vlade,koja je takoer bila manjinska vlada. I tada sam morao stvoriti veinu u parlamentu.Stoga smatram da sam doao iz politikog okruenja gdje smo navikli na konsenzus. Postoji razlika u djelovanju u striktno

nacionalnom okruenju i meunarodnom u Bruxellesu, ali nije to toliko razliito.U Danskoj sam se tjedno sastajao s vladom utorkom. Ovdje imam tjedni susret sa Sjevernoatlantskim vijeem srijedom. Mo-

da je razlika samo izmeu utorka i srijede.

www.europarl.europa.eu



Broj 62, godina 2. EtEU i NATO bi trebali suraivati politiki i vojno


6/6

Iako naslov poinje s "kako", mi emo najprije rei zato mislimo da i Vi trebate pomoi rad OPSA-e.

Kada je skupina entuzijasta prije tri godine krenula u osnivanje OPSA-e, imali smo jasnu viziju onoga to elimo napraviti.Ideja irenja informacija, pribliavanja euroatlantske tematike graanima, a posebno mladima bila je misao vodilja. Nitko ne

moe osporiti da smo tu napravili veliki iskorak, poglavito kada se uzme u obzir da je sve to rezultat rada entuzijasta, pojedi-naca, koji i dalje tee istomu. U poetku, uz OPSA-u su bili samo lanovi, danas su tu i nai itatelji (pa i ovog biltena), tisu-e onih koji svaki tjedan posjeuju nae web stranice, stotine koji svaki tjedan u e-sandui primaju nae biltene. Tu su i broj-ni, a posebno mladi ljudi koji nas prate na socijalnim servisima Facebooku i Twitteru, tamo nas je zajedno nekoliko stotina isvakim danom sve vie i vie Naravno, neemo zaboraviti niti brojne pojedince koje smo susretali na seminarima, konfe-rencijama, a s kojima smo ostali u kontaktu

OPSA je napornim radom pokazala da se euroatlantska tematika moe itekako pribliiti graanima. Pokazali smo da euroat-lantska tematika, na prvi pogled potpuno neinteresantna iroj populaciji, a posebno mladima, moe prona i svoju publiku.Takav svakodnevni uspjeh OPSA-inim lanovima je bio i ostat e motivacija, ne samo u nastavku kvalitetnog rada, nego i unovim inovacijama i projektima. U budunosti planiramo nove regionalne projekte, nove publicistike projekte, prijevode

Zbog svega toga potrebna nam je i Vaa pomo!

Moete nam pomoi na vie naina! Kao pojedinac. Moete postati na lan. Aktivan koji ne plaa lanarinu, pasivan kojimjesenom uplatom pomae na rad, ili kao podupirujui lan koji lanstvom jasno istie stav! Financijski nam se moe po-magati i bez ulaska u lanstvo OPSA-e. Pri tomu svaku donaciju OPSA-i moete koristiti kao poreznu olakicu!*Kao tvrtka ili organizacija. Takoer moete postati podupirujui lan, s tim da se podupirujua lanarina takoer smatra

donacijom, koja se tvrtkama tretira kao priznati porezni rashod!* Moete nam pomoi i obinom donacijom, koja Vau tvrtkune tereti, nego ju koristite kao priznati porezni rashod!* Moete nam pomoi i donacijom roba i usluga, jer postoje tolike

stvari koje nam mogu pomoi, a lanovi OPSA-e znaju cijeniti svaku pomo!

Na kraju, ali nikako ne manje vano. Moete nam pomoi povratnom informacijom! Javite nam se sa kritikom, prije-dlogom, ili pohvalom. Svaki kontakt nam izuzetno puno znai

ET/OPSA

* Obveznici poreza na dobit mogu u svoje rashode poslovanja koji im umanjuju osnovicu poreza, ukljuiti darovanja u naraviili u novcu, udrugama (OPSA) koje ove djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% ukupnog priho-

da ostvarenog u prethodnoj kalendarskojgodini.Obveznici porez na dohodak mogu po osnovu danih darovanja za neprofitne namjene poveati svoj osobni odbitak (osobniodbitak je neoporezivi dio dohotka) za iznose danih darovanja, najvie do 2% ukupnih primitaka ostvarenih u prethodnoj

kalendarskoj godini (2008.).

Porezna olakica pri davanju donacija propisana je i za sve fizike osobe nezavisno iz kojeg izvora ostvaruju dohodak. Takoza primjer osoba koja ostvaruje dohodak samo temeljem radnog odnosa, a tijekom godine daruje za neku od nabrojanih nep-rofitnih namjena, moe podnoenjem godinje prijave poreza na dohodak ostvariti pravo na poveani osobni odbitak za svotuizdatka za darovanja, te tako umanjiti poreznu osnovicu.

OPSA iro raun (kunski): 2360000-1101937149 (ZABA);OPSA iro raun (devizni): 2100374869, IBAN: HR5423600001101937149 (ZABA)



Broj 62, godina 2. EtKako i zato pomoi rad Organizacije za promicanje

sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)!?

euroatlantski tjednik broj 62 (bilten)

Documents