slobodna bosna [broj 940, 13.11.2014]
TRANSCRIPT
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 1/68
EDWARD FERGUSON, AMBASADOR BRITANIJE: NA[ PLAN JE OZBILJA
MNOGO JE,KUME...
www.slobodna-bosna.
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 2/68
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 3/68
RASPODJELA PLIJENA^OVI] NE]E U VLAST BEZ DODIKA?Nakon {to je osigurao da HDZ-u pripadnusva hrvatska mjesta u budu}oj vlasti, liderove stranke Dragan ^ovi} ide korak dalje:ultimativno tra`i da u vlasti na dr`avnoj razini
sudjeluje i njegov vjerni partner Milorad Dodik
DISCIPLINIRANJEDR@AVNIH SLU@BENIKAKAZNA ZA NEPODOBNE,
NAGRADA ZA POSLU[NEInspektori SIPA-e su u posljednjih polagodine u vi{e navrata „okupirali“ Ministarstvokomunikacija i prometa BiH, izuzimali
slu`benu dokumentaciju i saslu{avalinekolicinu dr`avnih slu`benika, zbog sumnjeu milijunski kriminal; iako su njegovi najbli`isuradnici pod policijskom istragom, ministarDAMIR HAD@I] je do sada tra`io samodisciplinsku odgovornost za svog pomo}nika@ELJKA KNE@EVI]A, koji je „samo“inzistirao na zakonitom radu i disciplini svihslu`benika Ministarstva, uklju~uju}i iministrove povjerenike za tenderske komisije
AUTOCESTE I BRZE CESTEGRADIMO DA ZBRAJAMOKada je ENSAD KARI] postavljen nadu`nost direktora JP Autoceste FederacijeBiH, zatekao je 60 uposlenika i 155 milionaKM na ra~unu. Danas, kasa je prazna ikreditno zadu`ena preko 1,5 milijardi KM, uAutocestama FBiH radi 260 ljudi, a posloviu ovom javnom preduze}u dijeljeni su pofamilijarno-strana~kim vezama. U takvom,porodi~no-poslovnom okru`ju,isprepletenom strana~kim interesima, sva~uda su bila mogu}a
STARO ZA NOVOINICIJATIVA SA ZAPADASedam dana nakon {to su njema~ki i bri-tanski ministar vanjskih poslova obnaro-dovali svoju inicijativu za Bosnu iHercegovinu, komentatori i analiti~aripoku{avaju sagledati sa svih strana kojesu njene prednosti i mane. Ipak, jo{ uvijek
se ne zna ta~no {ta }e ova inicijativadonijeti jer tek predstoji izja{njavanjezemalja ~lanica i jasnije definisanje ciljeva.Slobodna Bosna priklju~uje se ovoj diskusi-
ji o inicijativi koja je, po nekima, mo`dazadnja {ansa za oporavak BiH i njen putka Evropskoj uniji
EDWARD FERGUSONAMBASADOR VELIKE
BRITANIJE U BiHBritanski ambasador u Bosni i HercegoviniEDWARD FERGUSON dane provodi u raz-govoru sa doma}im politi~arima, pred-stavnicima nevladinog sektora, gra|anima,poja{njavaju}i inicijativu iza koje stoje njego-va zemlja i Njema~ka. Reakcije su razli~ite,ali je ambasador “oprezno optimisti~an”. ZaSlobodnu Bosnu govori o inicijativi, daljimkoracima i mogu}im preprekama
SUDSKI EPILOG ^ISTKE USIPA-iPOVRATAK OTPISANIH POLICAJACAPro{log je tjedna Sud BiH doniopravomo}nu presudu kojom je direktoru
SIPA-e GORANU ZUPCU nalo`eno da uroku od petnaest dana vrati na du`nostnezakonito otpu{tenog na~elnikaRegionalnog ureda u Sarajevu RA[IDAPALI]A; iako su za disciplinski progon,suspenziju a potom i otkaz Pali}u kriviZubac i njegovi policijski inkvizitori,materijalna }e {teta ponovno biti namirenaiz dr`avnog prora~una
STARI GRADLOKALNI [ERIF MUBAREK OLSUNNa~elnik Op}ine Stari Grad IBRAHIMHAD@IBAJRI] svojim postupcima ipona{anjem uspio je ujediniti dvotre}inskuve}inu u Op}inskom vije}u protiv sebe.Vije}nici SDA, SDP-a, Na{e stranke, USDa, BPS-a, razmatraju mogu}nost
podno{enja nove prijave protiv na~elnikaHad`ibajri}a za nezakonite i kriminalneradnje
13.11.2014. I SLOBODN BOSN
SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija
IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]
SADR@AJ www.slobodna-bosna.b
22
36
30
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
32
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 4/68SLOBODN BOSN I 13.11.2014
NEPO@ELJNA @ELJKA
DNS i SPpristaju damandatar vlade
bude iz SNSD-a,ali ne}e glasatiza @eljkuCvijanovi}Obe}anje Milorada Dodika dato Petru
\oki}u da }e biti mandatar za sastavnove Vlade RS-a trajalo je samo jedandan. Dodiku je na pregovorima uBr~kom jedino bilo va`no da stvori privid
da je u koaliciji SNSD, DNS i SP sve uredu, da bi potom sve vratio na po~etaki odlu~io da mandatar mora biti izSNSD-a. Uz to, Dodik nikako ne}edozvoliti da ministarstva policije i finan-sija pripadnu njihovim koalicionim part-nerima, ve} }e te resore zadr`ati zasebe. Zbog toga su reagovali MarkoPavi} i Petar \oki}, poja~ani IgoromRadoji~i}em. Oni su pristali da SNSDpredlo`i mandatara za sastav noveVlade RS-a, ali pod uslovom da tonikako ne bude @eljka Cvijanovi}.DNS i Socijalisti tra`e novo lice koje }e,
Dodikovim rje~nikom re~eno, dati noveimpulse. Dodikov prijedlog daCvijanovi}ka ponovo bude premijerkaizazvao je veliko nezadovoljstvo i uzgradi Vlade RS-a, gdje Cvijanovi}kava`i za nekompetentnu i nedorasluosobu za tu funkciju a pri tome nemanikakav autoritet ni uticaj na ministre izVlade RS-a.
(M.D.)
Glavni dr`avni tu`itelj Goran Salihovi}
ne odustaje od „progona vje{tica“, bezobzira o kome se radilo; medijima koji su
kritizirali njegov dosada{nji anga`man,~elnicima dr`avnih agencija zadu`enih zakontrolu zakonitosti rada Tu`iteljstva BiH,ili o dr`avnim sucima. Nakon {to jenovinare Slobodne Bosne tu`io za klevetu,a protiv direktora Agencije za za{tituosobnih podataka Petra Kova~evi}a
zvani~no otvorio istragu, Goran Salihovi} je „udario“ i na predsjednicu Suda BiHMedd`idu Kreso. U pravosudnim sekrugovima, skoro pa kao anegdota,
prepri~ava da je {ef Tu`iteljstva BiH~lanovima Visokog sudskog i tu`iteljskog
vije}a pro{log tjedna uputio zahtjev, tra`e}ida se o~ituju o tekstu koji je 31. oktobraobjavljen u dnevnom listu Press ?!
No, da situacija bude jo{ apsurdnija,novinari Pressa su u tekstu pisali o{estomjese~nom izvje{}u o radu Suda BiH,koje je predsjednica Kreso uputilaDelegaciji Europske unije u Sarajevu. Utekstu je, izme|u ostalog, iznesena i internaocjena rada Tu`iteljstva BiH, odnosno,upozorenje na evidentan pad kvalitetaoptu`nica za ratne zlo~ine, a {to je naknadnokonstatirano i u dokumentu Europske unije.Znakovito je, me|utim, da Goran Salihovi}
nije od ~lanova VSTV-a tra`io da se
istodobno izjasne i o sadr`aju dokumenDelagacije EU-a, koji smo objavili prisedam dana, budu}i da se radi o do sad
najgorem izvje{}u o Tu`iteljstvu BiH.Pored ozbiljnih kritika na ra~u
dr`avnih tu`itelja, koje su iznijele europsdiplomate u Sarajevu, {efu Tu`iteljstva BiGoranu Salihovi}u ovoga tjedna predsto
jo{ jedan, za pretpostaviti je, neugodsastanak. U vrijeme kada ovaj brSlobodne Bosne bude u prodaji, u ~etvrta13. novembra, u slu`beni posjet SuduTu`iteljstvu BiH sti`e glavni ha{ki tu`iteSerge Brammertz. Povod tre}eg po redovogodi{njeg Brammertzovog dolaska BiH ponovno je, kako nezvani~n
doznajemo, spora provedba Dr`avnstrategije za rad na predmetima ratnzlo~ina, zbog ~ega je glavni ha{ki tu`iteve} otvoreno kritizirao Tu`iteljstvo BiKako, me|utim, od posljednjeg posjeSergea Brammertza Sarajevu nizabilje`en nikakav napredak, za o~ekivatida }e glavni ha{ki tu`itelj i ovoga puta b
jednako o{tar. No, ne treba isklju~iti mogu}nost da {ef Tu`iteljstva BiH GorSalihovi} kolegi iz Den Haaga priredi j
jedan „sve~ani do~ek“, odnosno da unjegov dolazak „prigodi“ novu akcihap{enja osumnji~enih ratnih zlo~inaca.
S. Mijatov
GORAN SALIHOVIĆ, SAM PROTIV SVIH
MINI MARKET
NAPAD JE NAJBOLJA ODBRANA Nakon novinara i ~elnika dr`avnih agencija,Goran Salihovi} je zaratio i sa dr`avnim sucima
Glavni državni tužitelj tražiood članova VSTV-a da se
očituju o novinskimtekstovima
@eljka Cvijanovi}
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 5/68
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]
13.11.2014. I SLOBODN BOSN
NAJMANJI KANTON,NAJVI[E STRANAKA
U Skup{tinuBosanskopodrinj
skog kantonaplasiralo se ~ak 11 stranaka,najve}i broj njihs jednim ili dvazastupnikaKoalicioni partneri SDA i DF u Skup{tini
Bosanskopodrinjskog kantona(Gora`de) ne mogu obezbijediti nat-polovi~nu ve}inu poslanika i prisiljeni suvlast podijeliti s jo{ najmanje tri stranke.U Skup{tinu BPK, koja broji 25 zastup-ni~kih mjesta, plasiralo se ~ak 11stranaka - prvoplasirana SDA ima {est,drugoplasirani SBB pet, a tre}eplasiraniDF samo dva zastupnika. Te bi tristranke imale komotnu ve}inu, no kako
je ranije lider SBB-a FahrudinRadon~i} rekao da ne}e koalirati saSDA, nedostaju}ih pet mandata, koliko
je potrebno za minimalnu natpolovi~nu
ve}inu (13), SDA i DF potra`it }e me|u~etiri partije od kojih svaka ima po dvamandata: SBiH, SDP, Stranka za boljeGora`de i BPS.Naravno, ostaje otvorena mogu}nost dase lider SBB-a Fahrudin Radon~i} ume|uvremenu predomisli i aminujekoaliciju sa SDA na ni`im razinamavlasti.
(M.A.)
MINI MARKET
Sastanak proizvođača mlijeka saVijećem ministara bez rezultata
FahrudinRadon~i}
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 6/68
ČETVRTAK,6. NOVEMBAR
Umro je i sahranjen prije dva-tri danaMAHIR CARINIK. Mahiru je Carinik bilo
prezime, a ne zanimanje; zanimanje mu je bilo pekar. Dr`ao je i odr`ao pekaru naKova~ima - ko se i{ta razumije u tegastronomske kerefeke sa tjesteninama, kunese da niko nikada bolju pizzu u ovom dijeludunjaluka nije pravio. Nisam u toj„disciplini“ meritoran, vi{e sam „za ka{iku“,ali vjerujem fanatikosima koji godinamatvrde da je najbolja pizza koja nam se desila
bila „Kod Mahira“.Mahir je bio veseo, vedar, rahat ~ovjek.
Ljetos smo razmijenili tri-~etiri obilne tureu kafani kod Hame; bolestan je bio, ali ga`e| za {egom nije popu{tala: poslije jeoti{ao na more i vi{e ga vidio nisam.
Jednom sam Mahiru, opet u jednojtrendy birtiji, otpjevao prepjevanu pjesmukoju je najbolje otpjevala SILVANAZILHA ARMENULI], a kajmak pokupila
NADA MAMULA. „Da sam pizza i daimam krila, ja bih c’jelu Bosnu nahranila/letila bih, nikad ne bih stala, dok se Bosnane bi na`derala.“
Zavalio se Mahir od {ege, pita jesam lito ja „izmislio“, velim nisam, na`alost negoDino [aran. „Iste ste vi budale“, zaklju~idobri Carinik. Mahir.
PETAK,7. NOVEMBAR
Film Otok ljubavi JASMILE @BANI], pi{u hrvatski mediji, u tamo{njim kinimavidjelo je ne{to malo vi{e od dvije hiljadeljudi.
To zna~i, gruba ra~unica mi govori, d je film u hrvatskim kinima utr`io astrnomskih desetak hiljada maraka, ili~etrdesetak tisu}a kuna. Iz prora~unHrvatske „Otok ljubavi“ je honoriran otprilike milion eura, a prora~unata „va`nevropska rediteljica“ @bani} objasnila je d
je skoro dvostruko vi{e novca ostalo Hrvatskoj tokom snimanja njenog najnov
jeg „humoristi~kog filma“.Ogromna je medijska, pa i idejn
poli ti~ka halabuka nadignuta, kulturskandal je to bio par ekselans, prije dvije-tgodine kada je federalna Fondacija zkinematografiju odbila (su)financirati no@bani}kin filmski „projekat“. Sada ispostavlja da je to bila jedna od mudrijihodgovornijih odluka federalnih institucijavrijeme „platforma{ke“ strahovladop}enito.
Kako god, dva-tri miliona eurregionalnih i evropskih para ulupano ju @bani}kin film, odnosno ona je skr{iza svoj „uradak“ koji je ~ak i najdobrnamjerniji filmski kri~ar u Hrvatskokvalificirao kao „proma{aj“, odnosn„najlo{iji film u njenom opusu“. [to jtreba priznati, nakon povr{nog „N
putu“ i pora`avaju}eg „Za one koji nmogu da govore“ gotovo bilo nemogu}
posti}i. Nekada davno, seriozan, va`an srpsk
hrvatski filmski kriti~ar RANKO MUNTI] javno se zalagao da se u filmskindustriji primjenjuju pravila kao u ko{ar- kad napravi{ odre|en broj (pet) li~ngre{aka leti{ vani, zvao se ti R adivo
Kora} ili Veljko Bulaji}. Na sli~nom trag je razmi{ljao i K in|e Deliba{i}: „Kak
mo`e bek proma{iti dva slobodn
bacanja? “ Kako, dakle, neko sa dva-t
SLOBODN BOSN I 13.11.2016
Nemam dovoljno prostora dapobrojim, izredam, klasificiramsve logičke, stručne, uskopravneispade koje je MILAN TEGELTI-JA, predsjednik Visokog sudskogi tužilačkog vijeća BiH, večerasizgovorio u emisiji FTV-aPošteno, urednice i voditeljiceDuške Jurišić. Ima Duška sud-bonosan problem da umjesto dakaže da joj je „Slobodna Bosna“izvor informiranja o ocjenamaEvropske komisije o pravosuđu,tj. Tužiteljstvu BiH, veli„pojedini mediji“. Ali dobro,nek’ joj bude kao meni...Fond riječi koje koristi bivši
sudac općinskog suda u BanjojLuci, Tegeltija, nije prešao kvotuod dvadesetak biranih, ohrndalihfraza, koje ništa ne znače.„Jesi vidio kako Tegeltija braniMitra“, brzom brzinom menakon emisije provjerava poz-nanik iz Tužiteljstva BiH.„Kojeg, jadan ne bio, Mitra?“,„Pa, tužitelja Gorana Salihovića; jesi skontao da se frizurom furana pjevača Mitra Mirića?!“Malo šale nikad nije naodmet:da se čovjek ne nasmije, crko
bi...
SRPSKI SE YOUTUBE S KOSOVA ^UJE
No`, `ica, Srebrenica,Virovitica, Mitrovica
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 7/68
miliona eura mo`e snimiti grozan film i pritome o~ekivati da nesmetano, neka`njenonastavi „plodnu karijeru“.
Jedina utjeha sa lo{im filmovima jesteda ih niko ne gleda...
SUBOTA,8. NOVEMBAR
Na televiziji Posavina gledam op{iran idirljiv prilog o sve~anosti hrvatskedijaspore iz (ne samo) ovog dijela Bosne iHercegovine koja je nedavno odr`ana uglavnom gradu Austrije, Be~u. Najavljujuse nastupi kulturno-umjetni~kih dru{tava,
pored ostalog, iz Komu{ine. To je jedno prekrasno, pitomo, blagorodno selo, uogromnoj mjeri etni~ki kompaktno, uokolini Tesli}a ~ijih je dvije-tri tisu}estanovnika najhumanije mogu}e protjeranou prvim danima rata. Jedan moj poznanik izKomu{ine pri~ao mi je kako su im
progonitelji , lokalne srpske vlasti izTesli}a, objasnili da je posrijedi rutinsko,
bezbolno, nanasilno premje{tanje stanov-ni{tva i da ih, nakon {to napuste svojedomove, ~ekaju prazne srpske ku}e unekakvoj kupre{koj vukojebini, Gornjem iliDonjem Malovanu. „Tako su se oni gore
dogovorili“, bilo je obja{njenje.Ve}ini se nije i{lo na Kupres, pa su se
Komu{inci, vidim, radije opredijelili zaAustriju.
Zavi~ajni folklorno-umjetni~ki doga|ajhrvatsko-posavske dijaspore u Be~u, govoriautor televizijskog priloga, odr`an je uz visoko
pokroviteljstvo Veleposlanstva Hrvatske uAustriji i osobno njegove ekselencije,veleposlanika Gordana Bakote. Navodno iBosna i Hercegovina ima vele poslani-ka/ambasadoricu u Austriji, {to se iz ovetelevizijske reporta`e nije moglo zaklju~iti.Valjda su se tako dogovorili „oni gore“.
NEDJELJA,9. NOVEMBAR
„Bojanu }e biti puno lak{e u Brooklyn
Netsima, jer on ima mene, a ja kada sam
stigao nisam imao nikoga“, kazao je prijemjesec-dva najbolji bh. ko{arka{ MIRZATELETOVI] komentiraju}i dolazak najboljeg hrvatskog ko{arka{a, tako|er Hercegovca, BOJANA BOGDANOVI]Au njegov klub. Bojan je u „Netsima“ starter,~lan prve petorke, Mirza je {esti-sedmiigra~, {to ne zna~i ni{ta - u NBA ko{arcinisu najbolji oni koji po~inju utakmicu,nego oni igra~i koji je zavr{avaju.Argentinac MANU GINOBILI ve} jedeceniju rezervno-pri~uvni, „{esti igra~“San Antonio Spursa , ali je uz Parkera iDuncana tre}i najva`niji ko{arka{ najboljesvjetske ekipe u ovom stolje}u.
U ve~era{njoj utakmici protiv Orlando Magica , Bogdanovi} je bljesnuo, na istina~in je prije dvije no}i Teletovi} „ole{io“Detroit Pistonse . Posljednji Bojanovevropski trener, u Fenerbahceu , veliki@eljko Obradovi} kazao je da je
Bogdanovi} u Evropi igrao sa svega
„pedeset posto svojih potencijala“. U prvihtri-~etiri utakmice koliko sam gledaoBogdanovi}a na po~etku NBA sezonetrener „Netsa“ mu je u{kopio
polivalentnost, ili po na{ki svestranost,univerzalnost, reduciraju}i ga na pucanjetrojki. Nikome ni{ta dobroga (osimneponovljivom PE\I STOJAKOVI]U)nije donijelo isklju~ivo oslanjanje nadalekometne {uteve. Za aktiviranje onih
preostalih pedeset posto „uspavanih“ potencijala Mostarca Bogdanovi}a ve~eras je najzaslu`niji K evin Garnett. Pro{le jegodine trener „Netsa“, najbolji dodava~ u
povijesti ko{arke JASON KIDD na sli~anna~in upropastio sezonu Mirzi Teletovi}u -ostavio ga je na milost i nemilostsamo`ivim bekovima WILLIAMSU iJOHNSONU kojima su asistencije
posljednja rupa na svirali. BojanBogdanovi} jeste vrhunski „trica{“, ali nijesamo to, on je mnogo, mnogo vi{e od toga.
Nego, znate li onaj kada je u Sarajevusirota nana, tr~e}i, bez du{e uletila utramvaj i sva zadihana pita tramvajd`iju:„Sine, je li ‘trojka’?. „Nije, nano, nagazila
si liniju “
PONEDJELJAK,10. NOVEMBAR
Nemam dovoljno prostora da pobrojim,izredam, klasificiram sve logi~ke, stru~ne,uskopravne ispade koje je MILANTEGELTIJA, predsjednik Visokog sudskogi tu`ila~kog vije}a BiH, ve~eras izgovorio uemisiji FTV-a Po{teno , urednice ivoditeljice Du{ke Juri{i}. Ima Du{kasudbonosan problem umjesto da ka`e da joj
je „Slobodna Bosna“ izvor informiranja oocjenama Evropske komisije o pravosu|u,tj. Tu`iteljstvu BiH, veli „pojedini mediji“.Ali dobro, nek’ joj bude kao meni...
Fond rije~i koje koristi biv{i sudacop}inskog suda u Banjoj Luci, Tegeltija,nije pre{ao kvotu od dvadesetak biranih,ohrndalih fraza, koje ni{ta ne zna~e.
„Jesi vidio kako Tegeltija brani Mitra“, brzom brzinom me nakon emisije provjerava poznanik iz Tu`iteljstva BiH.„Kojeg, jadan ne bio, Mitra?“, „Pa, tu`itelja
Gorana Salihovi}a; jesi skontao da se
frizurom fura na pjeva~a Mitra Miri}a? “
Malo {ale nikad nije naodmet: da se~ovjek ne nasmije, crko bi...
UTORAK,11. NOVEMBAR„Stisnuta ruka je meni mnogo va`nija
od bilo kakvog sporazuma“, ka`eDRAGAN ^OVI], predsjednik HDZ-aBiH, komentiraju}i dogovor o uspostavivlasti koji su potpisali BAKIR IZETBEGOVI] (SDA), @ELJKO KOM-[I] (DF) i lideri stranaka okupljenih okoSaveza za promjene iz RS-a, MLADENBOSI], MLADEN IVANI] i DRAGAN^AVI]. Vlast na fedaralnoj razini, odnosnoonaj dio vlasti koji ustavno pripadaHrvatima, u potpunosti je prepu{ten
pobjedni~koj hrvatskoj stranci, ^ovi}evom
HDZ-u. Na dr`avnoj razini stvari stokompliciranije - ^ovi} inzistira da izvr{na vlast ne smije, niti mo`konstituirati bez njegovog strate{ko
partnera kojem je pru`io ruku, MiloradDodika.
Mladen Ivani}, srpski ~lan Predsjeni{tva BiH, u ^ovi}evoj interpretaci
postizbornog procesa nije legitima predstavnik „srpskog naroda“, odnosn pobjedni~ke stranke u RS-u. Ovla{a pogled na zvani~ne izborne rezultasvjedo~i da je Ivani} za ulazak Predsjedni{tvo BiH dobio skoro dvjeshiljada glasova vi{e od svog kolege ^ovi}
Naravno da ne treba, niti se smiju zbrajatkomparirati neuporedive ~injenice, babe`abe, ali nije naodmet podsjetiti da je Ivanna posljednjim izborima za ~lanPredsjedni{tva BiH dobio pedeset hiljadglasova vi{e nego prije ~etiri godine kadse bezuspje{no kandidirao na istu funkcija da je ^ovi} dobio isti broj glasova (cirk120 tisu}a) koji su ga prije deset godinuveli u trojno Predsjedni{tvo BiH.
Ka`e neki dan biv{i visoki predstavnu BiH PADDY ASHDOWN u obra}anj
britanskom Domu lordova kako je tokosvojeg mandata bio impresionirakooperativno{}u „lidera Hrvata Dragan^ovi}a“. ^ovi} je, i na to treba podsjetiti,Ashdownovo vrijeme bio pod istragoTu`iteljstva BiH, su|en i procesuiran, kroz „iglene u{i“ pro{ao nesankcioniratada stvar nije funkcionirala po drugarsko
principu „pru`ene ruke“, nego po represinom, ~esto efikasnom, sistemu „zavrtanruke“...
SRIJEDA,
12. NOVEMBARPovratak iz Haaga VOJISLAV[E[ELJA u Srbiju, u statusu manje-vi{slobodnog ~ovjeka, medicinski otpisanog,
politi~ki potentnog, razornog, osvetolj bivog, mora brinuti aktuelnu vlast u Srbij Njegova Srpska radikalna stranka je n posljednjim izborima potpuno deklasiranistjerana iz svake vrste vlasti, skrajnuta n
politi~ku i dru{tvenu marginu, me|utistvar se iz temelja mijenja dolaskom
povratkom Velikog Vo|e koji gordimodre{itim korakom, da parafraziram zloupotrijebim ludo hudog nobelovcKnuta Hamsuna kora~a „po zarasli(meta)stazama“.
Dok se stvar ne izbistri, izo{tri operativno (ne) realizira, zloupotrijebit }neposredna iskustva jednog svo
polupoznanika. „@ivio sam ti ja prije rataKrupcu, to ti je ono povi{‘ Ilid`e; fino `ivilo. Negdje pred rat usfalilo u granapsvega, ulja, mlijeka, {e}era, higijene. Jedadan, malo pred rat, kad se sve bizagovnalo, gazda granapa, Srbin, turio nulaz natpis na ]ERILICI: STIG
[E]ER. Neko je od ovih na{nepismenih hajvana to pro~itao i dalje {irkao ‘stigo [e{elj’, uglavnom, za dva-tri samuslimanskog uha u mom kom{iluku ni
bilo!“
13.11.2014. I SLOBODN BOSN
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 8/68SLOBODN BOSN I 13.11.2018
KRITIKUJE SUD, PRAVI SELUD
Odbjeglomgeneralu
Novaku \uki}u“nikako nijejasno” za{to muSud BiH nijeposlao poziv zaizdr`avanje
kazne!?General Novak \uki}, za kojim jeraspisana crvena Interpolova potjernica
jer se nije javio na poziv Suda BiH zaizdr`avanje kazne, pro{le nedjelje dao
je ekskluzivan intervju za emisiju Pe~at na RTRS-u. \uki}, koji je u bjekstvu uBeogradu, kritikovao je Sud BiH i tvrdioda nije postojao niti jedan razlog da seza njim raspi{e potjernicu “jer je Sudsvakog trenutka znao gdje se on nalazii to na osnovu medicinske doku-mentacije ustanove u kojoj se lije~io.“Na osnovu ~ega je Sud BiH mogao
zaklju~iti da se nisam odazvaoizdr`avanju kazne”, zapitao se \uki}.Pri tome \uki} nije objasnio gdje seta~no lije~i, od koje bolesti boluje i gdjega je ta~no mogu}e prona}i. \uki} jenegirao da se nakon raspisivanjame|unarodne potjernice prijavio policijiu Beogradu i srbijanskom Tu`ila{tvu.Generala \uki}a od izru~enja BiH “{titi”srbijansko dr`avljanstvo. (M.D.)
MINI MARKET
Na temelju ~injenice da nema nat- polovi~nu ve}inu ni u jednom ve}inski bo{nja~kom kantonu, koalicija SDA+DFnema ni polit~ku legitimaciju da pred-stavlja bo{nja~ki narod, prenosi Dnevni avaz “analizu”objavljenu na nekom por-talu iz Mostara. Kantonalne skup{tinevi{e su nego ikada ranije atomizirane i u
pravilu ih ~ine poslanici iz desetak razli~itih partija, no realni omjer snaga u
bo{nja~kom, kao i u hrvatskom i srpskomkorpusu jasno se vidi iz broja osvojenihmandata u najvi{em organu vlasti -
Parlamentu BiH.Parlament BiH broji 42 zastupnika, 14
iz RS-a i 28 iz Federacije BiH, a najvi{ezastupnika (20) dolazi iz reda najbrojni-
jeg, bo{nja~kog naroda, pri ~emu njih 13(dakle skoro 60 posto) dolazi iz dvijestranke - SDA i DF-a.
Koalicija SDA i DF-a ne samo da imanatpolovi~nu ve}inu Bo{njaka uParlamentu BiH, nego ima i natpolovi~nuve}inu svih zastupnika iz Federacije BiH- 15 od 28.
(S.B.)
ANALIZA NI IZBLIZA
Avaz prenio “analizu”mostarskog portala u kojoj
se tvrdi da SDA i DF nemaju
bošnjački legitimitet
Novi film Otok ljubavi sarajevske rediteljice Jasmile
@bani} do`ivio je pravi fijaskou hrvatskim i bosansko-hercegova~kim kinima. „Lju-
bavna komedija“ koju jeHrvatski audiovizualni centar (HAVC) izda{no finansirao sa3,1 miliona kuna, u kinodvoranama u Hrvatskoj po~ela
se prikazivati od 9. oktobra. Uukupno {esnaest kina imultipleksa diljem susjednenam dr`ave, tokom mjesecdana prikazivanja film je vidjelo tek ne{tovi{e od dvije hiljade gledalaca, {to gasvrstava me|u najslabije gledana ostvarenjau Hrvatskoj u posljednjih 20 godina.Gledanosti najnovijeg ostvarenja bh.rediteljice, koja se nakon turobnih temakojima se bavila u svojim prethodnimfilmovima odlu~ila posvetiti lepr{avojstrani `ivota i snimiti pri~u „za razonodu iopu{tanje“, nije doprinijela ni sveo bu-
hvatna (da ne ka`emagresivna) reklamna kampanj
brojna gostovanja ~lanovfilmske ekipe koji su se ndnevnoj bazi pojavljivali
prakti~no svim hrvatskimedijima.
Kako saznajemo, nima bolja situacija sa (ne)gldano{}u filma @bani}eve nije
u bh. kinima, u kojima se „Otoljubavi“ prikazuje od 16. okt bra. Da je interes za film daleispod o~ekivanog, govori
~injenica da nam iz distributerskkompanije Blitz film i video nisu `eljeli da
podatke o gledanosti, te su nas uputili da tu informaciju zovemo @bani}kin
producentsku ku}u Deblokada ?! Najvirazloga za razo~arenje, ipak, imaju susjeHrvati, koji }e sigurno dobro razmisl
prije nego {to ponovo ulo`e vi{emilionsiznos u neki sli~an projekat.
(M. R
PUST OTOK LJUBAVI
„Otok ljubavi“ JasmileŽbanić doživio fijasko na
kino-blagajnama
Novak \uki}
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 9/68
PRO ET CONTRA
13.11.2014. I SLOBODN BOSN
DOLIJAO LIJAN
Dr`avnotu`ila{tvonajavilo
pro{irenjeistrage protivJerka Lijanovi}ai ostalihNajava dr`avnog Tu`iteljstva da }eistraga protiv Jerka Ivankovi}aLijanovi}a biti pro{irena, zbog sumnjeu zlouporabu sredstava namijenjenih zapoticaje poljoprivrednicima, jo{ je jedna
potvrda da me|u pravosudniminstitucijama u BiH nema nikomunikacije, a kamoli suradnje ikoordinacije. Jerko Ivankovi} Lijanovi}
je uhap{en 10. septembra, zajedno sasvojom bra}om i poslovnim partnerima,zbog milijunskih carinskih i poreznihutaja, koje su po~inili prije ~etiri godine.[to se, pak, ti~e njegovog anga`manau federalnom Ministarstvu poljoprivredevodoprivrede i {umarstva, policijskaistraga je davno zavr{ena, u prolje}epro{le godine, kada je protiv ministraIvankovi}a Lijanovi}a podnesena
kaznena prijava. Osim Jerka Ivankovi}aLijanovi}a, Federalna uprava policije jeu maju 2013. Kantonalnom tu`iteljstvuu Sarajevu prijavila jo{ pedesetakosoba, zbog sumnje da su prora~unFederacije BiH o{tetili za blizu trimilijuna KM. Kako, me|utim, sarajevskoTu`iteljstvo istragu o nezakonitoj podjelinovca iz fondova za poljoprivrednepoticaje glasa~ima Narodne strankeRadom za boljitak nije zapo~elo niposlije godinu i pol dana, njihovimkolegama iz Tu`iteljstva BiH je ostalosamo da preuzmu predmet i da sekona~no uhvate posla. (S.M.)
MINI MARKET
ADIS ARAPOVI]
Menad`er uCCI
DAHDZ treba i mora biti diokoalicije ko god je ~inio.Smatram da se HDZ trebapriklju~iti koaliciji nadr`avnom nivou zboglegitimiteta, potrebne ve}inei politi~ke odgovornosti.
[EMSUDINMEHMEDOVI]
Zastupnik uZastupni~komdomuParlamenta
BiHDA
Smatram da ho}e jer je iHDZ potpisnik platformenarodnih stranaka koje su idobile izbore. Mi{ljenjasam da niko nema pravoucjenjivati i uslovljavatiizbornu volju gra|ana BiH.Samo privatni odnosi^ovi}a i Dodika moguusporavati implementacijuizbornih rezultata. Nakraju, izborna volja
gra|ana i parlamentarne
ve}ine se mora po{tovati,svidjelo se to pojedincu iligrupi, ili ne.
SEDIN ]ENAN
Urednik Informativnogprograma TV1
DARezultat koalicije okupljeneoko HDZ-a BiH je takouvjerljiv da su te strankenazaobilazne u formiranjuvlasti. Ako ovi} prihvatiulazak u vlast sa SDA, DF iSavezom za promjene,onda }e ove stranke moratinapraviti mnogo vi{e ustu-paka prema HDZ-u BiH odonog {to je nedavno pot-pisano u principima.
DAMIR BE]IROVI]
^lan Pred-sjedni{tvaDF-a
DARadi se o programskomsporazumu koji otvara vrataevropskoj Bosni iHercegovini. Odbijanjeovakvog sporazumapredstavlja ru{enje
budu}nosti na{e zemlje.
ALEKSANDRAPANDUREVI]
^lanicaGlavnogodbora SDS-a
DAVrata HDZ-a suotvorena. Njihov i intereshrvatskog naroda je dabudu dio ve}ine, i tomora biti iznad nekeprivatne relacije Dodik-^ovi}.
MILAN [UTALOUrednik Hrvatskogmedijskogservisa
DAPo mom mi{ljenju, HDZ BiH}e do kraja istrajavati uobrani na~ela da oni kojiformiraju vlast u RS-u tre-baju biti koalicijski partnerionima koji formiraju vlast uFBiH za formiranje vlada-
ju}e koalicije na razini BiH.Vlast trebaju formirati onikoji su izraz volje ve}ine trikonstitutivna i suverena
naroda u BiH.
Hoće li se HDZ priključitikoaliciji na državnom nivou?
Priredila: Ma{a ]osi}
Jerko Ivankovi} Lijanovi}
F o t o : M a r i o I l i ~ i }
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 10/68
Sude}i po prvim reakcijama naSarajevski sporazum SDA, DF-a iSaveza za promjene, lider HDZ-aDragan ^ovi} ne}e se, barem neskoro, pridru`iti novoj parlamen-
tarnoj ve}ini, {to bi u kona~nici moglorezultirati novom institucionalnom krizomnalik onoj od prije ~etiri godine. Znakovita
je ~injenica da se ~elnici HDZ-a svojskitrude izjedna~iti aktuelnu situaciju s onomiz 2010. godine, kada je nakon op}ih izborai vi{emjese~nog strana~kog nadmudrivanjauspostavljena vlast Platforme bez
sudjelovanja HDZ-a. Iz te krize HDZ je nakoncu iza{ao i kao moralni i kao politi~ki pobjednik, i nije te{ko pret postaviti da^ovi} ra~una na sli~an ishod i aktuelnekrize koja je o~igledno na pomolu.
VJE[TA^KA PARALELA
No, pore|enje je prili~no nategnuto, paralela je vje{ta~ki uspostavljena jer jesadr`aj politi~kog spora posve razli~it i, {to
je puno va`nije, argumenti Dragana ^ovi}as kojima istupa danas neuporedivo su blje|ii neuvjerljiviji od argumenata s kojima jeistupao i branio hrvatske interese prije ~etiri
godine.Parlamentarna kriza duga skoro 17
mjeseci prije ~etiri godine nastala je zbogstrana~kog spora oko izbora predsjeda-vaju}eg Vije}a ministara BiH. Kaorelativni pobjednik parlamentarnih izbora,SDP je smatrao da mu pripada pozicija„prvog me|u jednakima“ u Vije}uministara BiH, dok je HDZ, na drugoj
strani, brane}i nepisani princip nacionalnerotacije, tra`io da predsjedavaju}eg Vije}aministara BiH treba imenovati stranka snajve}om podr{kom hrvatskih glasa~a,dakle HDZ.
Prije ~etiri godine spor se vodio i okoraspodjele nacionalne kvote hrvatskihministara: SDP, kao multietni~ka stranka,tra`io je makar jedno ministarsko mjestokoje je ustavom zagarantirano Hrvatima,
dok je HDZ tvrdokorno insistirao da bezostatka preuzme sve hrvatske pozicije, uzobrazlo`enje da je na izborima dobionadmo}nu podr{ku hrvatskog naroda.
^OVI] U MISIJI SPA[AVANJA DODIKA
Ovoga puta, spor se uop}e ne vodi oko pozicije Hrvata u novoj vlasti. Tu su stvari potpuno jasne: sve ministarske pozicije u
novoj vlasti koje prema Ustavu pripadajHrvatima popunio bi HDZ sa svojikoalicionim partnerima iz HNS-a, a povtoga stranke potpisnice Sarajevskosporazuma pokazale su razumijevanje i zspecifi~nu `elju HDZ-a da nakon duljevremena imenuje ministra vanjsk
poslova BiH. Delegacija HDZ predvo|ena Draganom ^ovi}em pregovorima s delegacijom SDA nij
iznijela niti jednu jedinu primjedbu vezanza tretman hrvatskih kadrova u novvlasti. Dapa~e, bila je nemalo iznena|en~injenicom da Demokratska fronta @eljk
Kom{i}a nije, poput SDP-a Zlatk
Lagumd`ije prije ~etiri godine, tra`ila zsebe, ako ne ministarsko a ono makzamjeni~ko mjesto iz reda Hrvata, kako
barem simboli~ki o~uvala multietni~
SLOBODN BOSN I 13.11.20110
RASPODJELA PLIJENA
Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
Nakon što je osigurao da HDZ-u pripadnu sva hrvatska mjesta u budućoj vlasti,lider ove stranke Dragan Čović ide korak dalje: ultimativno traži da u vlasti na
državnoj razini sudjeluje i njegov vjerni partner Milorad Dodik
HO]E LI ^OVI],SPA[AVAJU]I DODIKA,PARALIZIRATI DR@AVU?
Bude li ^ovi} istrajavao u svojim zahtjevima, pred BiH
stoji jo{ jedna duga i duboka kriza
ULTIMATUMHDZ-a^ovi} se protivikoaliciji saSavezom zapromjene
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 11/6813.11.2014. I SLOBODN BOSN
^OVI] NE]E U VLAST BEZ DODIKA
PO^ETAR DETRONIZACIJEOskudna podr{ka na izborima uzdrmala jeMilorada Dodika i najavila po~etak njegovedetronizacije
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 12/68
imid` do kojeg jednako dr i kao SDP.Cijeli spor nastao je zbog nerealne
ambicije lidera HDZ-a Dragana ^ovi}a daizabere po`eljnog koalicionog partnera izsrpskog naroda. Ne ~ekaju}i progla{enjezvani~nih izbornih rezultata, u trenutkukada je bilo posve nejasno ko je stvarni(relativni) pobjednik u RS-u, ^ovi} je uMostaru 30. oktobra ugostio svog prijateljaMilorada Dodika i rezolutno najavio da }eosovinu nove vlasti ~initi HDZ i SNSD, uzvelikodu{nu ponudu bo{nja~kim partne-rima - ko god to bio - da se priklju~e ovomneupitnom srpsko-hrvatskom savezu.Dakle, mo`e, ali nije nu`no da se osoviniHDZ-SNSD priklju~i SDA, kao relativni
pobjednik unutar bo{nja~kog naroda,odnosno stranka koja u Parlamentu BiHima jednak broj zastupnika kao HDZ iSNSD zajedno. ^ovi} i Dodik pristali bi ina neku drugu bo{nja~ku kombinaciju,naprimjer SBB + DF. [tavi{e, ^ovi} je i
prije i nakon izbora potajno radio na toj
kombinaciji, ali o~ito bez uspjeha.BLIJEDI ARGUMENTI
SUMNJIVI PRINCIPI
Lider HDZ-a Dragan ovi} s nagla{enim patosom ka`e da je pru`io ruku i dao rije~Dodiku, i da je to za njega puno va`nije od
bilo kakvog potpisa. Zaboravio je da je, netako davno, tako|er pru`io ruku i dao rije~
liderima narodnja~kih partija s kojima je uSarajevu, pod paskom Evropske narodnestranke, potpisao Deklaraciju o evropskimvrijednostima i zajedni~kim ciljevimastranaka iz BiH koje pripadaju Evropskojnarodnoj stranci ili podr`avaju ENS. Upravosu te stranke potpisale i Sarajevski sporazumo postizbornoj suradnji, naravno s izuzetkomHDZ-a i njenog lidera Dragana ^ovi}a, kojiultimativno zahtijeva da koalicioni partner izRS-a bude isklju~ivo SNSD Milorada D-odika.
^ovi}ev zahtjev za sudjelovanjeSDSD-a u vlasti na dr`avnoj raznitemelji se na dva navodna principa koja
je sam promovirao i koje poku{avnametnuti kao neku vrstu demokratskoaksioma.
Prvi princip, da vlast treba praviodozdo, potpuno je besmislen jer vlast nini tehni~ki mogu}e graditi na drugi na~i
budu}i da ni`e razine vlasti stvaraju osnoza konstituiranje vi{ih razina. Alkonstituiranje vlasti podrazumijeva dstranke pobjednice nakon izbora izaberkoalicione partnere s kojima }e formiravlasti „odozdo“. Zar upravo ^ovi} i Dodnisu 30. oktobra u Mostaru dogovorkoaliciju na dr`avom nivou, mada ni tadkao ni sada nije jasno ko }e formirati vlau RS-u.
Drugi princip je jo{ manje uvjerlji^ovi} naime insistira na koaliciji sa SNSDom jer je ta stranka dobila najve}i br
glasova srpskog naroda. No, mandati dvsrpska bloka u Parlamentu BiH govodruk~ije; blok okupljen oko SNSD ima mandata, jednako kao i politi~ki blookupljen u Savezu za promjene. Oba s
bloka dakle podjednako legitimna, imaj jednaku demokratsku legitimaciju i ob potpuno ravnopravno mogu konkurirati zsudjelovanje u vlasti na dr`avnoj razini. Ptome je Savez za promjene u blag
prednosti jer iz tog bloka dolanovoizabrani srpski ~lan Prdsjedni{tva Bi(Mladen Ivani}) koji }e po prirodi stvatje{nje i efikasnije sura|ivati sa svoji
strana~kim i koalicionim kolegama negorivalskim blokom okupljenim oko SNSD-^ovi} se „principijelno“ zala`e da vlast pvertikali, od dna do vrha, tvori isgrupacija, mada je jednako va`an, ako ne
puno va`niji princip horizontalne istoronosti, da ~lan Predsjedni{tva BiH dolazi one grupacije koja formira vlast ndr`avnoj razini.
Naravno, „principi“ na koje se poziv^ovi} samo su paravan iza koga se kristvarni plan lidera HDZ-a da po svakcijenu uvu~e u vlast SNSD MiloradDodika, s kojim bi valjda lak{e ostvarvlastite politi~ke ciljeve.
SLOBODN BOSN I 13.11.20112
RASPODJELA PLIJENA
Pozicija u kojoj se nalazi Dragan^ovi} nije nimalo lagodna. Ne mo`e tektako raskinuti dugogodi{nje partnerstvo sMiloradom Dodikom, s kojim dijeli sli~nepoliti~ke ciljeve, makar je najve}i Dodikov
vanjski saveznik Rusija, ~iji je ambasadoru Vije}u sigurnosti Vitalij urkin naposljednjoj sjednici zaprepa{tenonegodovao zbog ~injenice da se “BiHgura u pravcu EU”!
^ovi} jedeklariraniEuropejac i bilobi logi~no dapoliti~kesaveznike tra`iu strankama
koje podr`avaBrisel a neMoskva. Osimtoga, dobro-voljno je staviopotpis na zajed-ni~kuDeklaraciju petnarodnja~kihstranaka, koja
je formuliranauz podr{kuEvropske naro-dne stranke.
DEKLARACIJA NARODNJA^KIH STRANAKA
Čovićev dug prema EPP-u
Skoro je izvjesno da }e Dragan^ovi} istrajavati na zahtjevu da se u
vlast uvede Dodikov SNSD i da }eblokirati konstituiranje vlasti nafederalnoj i dr`avnoj razini. HDZ }eformirati vlast u kantonima s hrvatskomve}inom, nakon ~ega bi mogla uslijeditivi{emjese~lna „pauza“ u kojoj }e se
federalni partneri nadmudrivati okoformiranja vlasti u Federaciji BIH i na
razini dr`ave.No, vrijeme ne radi u korist ^ovi}a.
[to dulje bude dr`ao ru~nu ko~nicupodignutu, sve su ve}i izgledi da mu
jednog dana ostane u ruci! @ivi bili pavidjeli.
BLOKADA NAKON KANTONALNIH SKUP[TINA
HDZ će preuzeti vlast u kantonimas hrvatskom većinom
IZME\U MOSKVE I BRISELA Vezanjem za Dodika ^ovi} dovodi upitanje svoju evropsku orijentaciju
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 13/68
Vije}e sigurnosti UN-a produ`ilo jemandat EUFOR-u za jo{ godinudana. Po prvi put od uspostaveove vojne misije EU, Rusija je
bila uzdr`ana prilikom glasanja,tako da je mandat produ`en glasovimaostalih 14 ~lanica Vije}a sigurnosti UN-a.
Posmatra~i u Njujorku vjeruju da seRusija na ovaj na~in `eli suprotstaviti politici EU-a u isto~noj Evropi, ba{ kao {to je to u~inila i u Ukrajini. Tamo se proruskiseparatisti bore protiv vlade u Kijevu koja`eli da se pribli`i Uniji.
Vitalij urkin, ruski ambasador pri UN-u,odbacio je prijedlog o produ`enju misijeEUFOR-a, izjaviv{i da me|unarodno
prisustvo u BiH mo`e da bude shva}enokao “instrument za ubrzavanje integracijeBiH u EU i NATO”. Za njega je “jednos-tavno neprihvatljivo da se BiH gura u tom
pravcu” i dodao da “postoji dovoljno lo{ih
primjera u kojima je uz pritisak iz inos-transtva jednoj zemlji nalo`eno da seokrene perspektivi ~lanstva u EU”. ^urkin
je o~ito pri tome aludirao na situaciju uUkrajini, na koju Rusija, ~ini se, gleda jed-nako na BiH.
Ambasadori SAD-a, Francuske i VelikeBritanije izrazili su `aljenje zbog ovakvogstava Rusije.
Francuski diplomata Philippe Bertoux
ukazao je na to da Rusija do sada nije imala primjedbi na podr{ku UN-a misiji EU uBosni i Hercegovini i preko twittera
objavio: “Rusija uvozi lo{u atmosferu izUkrajine u ne{to {to s tim nema nikakveveze. To je opasna igra. To nije dobro ni zaBiH ni za Vije}e sigurnosti.”
Ovo nije prvi put da se Rusija upli}e, ali jeste najskandalozniji na~in upli tanjaRusije u unutra{nje stvari BiH. Za razlikuod svih ostalih ~lanica Vije}a za imple-mentaciju mira, koje lokalne vlasti kritiku-
ju zbog sporog napredovanja BiH premaEU, Rusiji se ne svi|a smjer kretanja, a
pogotovo joj se ne svi|a da neko sa strane poma`e BiH da {to prije ispuni kriterije ina|e se u porodici evropskih demokratskih
dr`ava.
Na svu sre}u, Rusija je usamljena utom stavu, no nikako ne treba potcijenitinjen utjecaj na politi~ku elitu RepublikeSrpske, osobito onog dijela koji predvodiMilorad Dodik, ~iji se vanjskopoliti~ki
potezi ravnaju prema Moskvi puno vi{enego prema Briselu. U pravilu, vanjska
poli tika se izvodi iz unutra{nje, no u
Dodikovom slu~aju taj princip ne va injegova vanjska politika oblikuje se Moskvi.
Stoga ~udi uporno insistiranje lideHDZ-a Dragana ^ovi}a da i po cijenizazivanja parlamentarne krize u vlast ndr`avnoj razni uvu~e Milorada Dodik
notornog poslu{nika Moskve.
13.11.2014. I SLOBODN BOSN
S K A N D A L N E D J E L J
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Za Moskvu neprihvatljivo da se BiH nađe u porodici evropskihdemokratskih država!
Rusija jedina nije podržala produžetak mandataEUFOR-a u BiH jer je “neprihvatljivo da se BiH
gura u pravcu Evropske unije“
NEDOPUSTIVO MIJE[ANJE U BiHVitalij ^urkin, ruski ambasador pri UN-u, usprotivio se evropskom smijeru BiH
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 14/68SLOBODN BOSN I 13.11.20114
DISCIPLINIRANJE DR@AVNIH SLU@BENIKA
KADROVSKA ^ISTKA NA
KRAJU MANDATA
O D B R A N A I P O S L J E D N J I DA N I
DIKTATURA PROLETERIJATA SDP-ov ministar Damir Had`i} poku{ao se u protekle dvije i pol godine
rije{iti svih pomo}nika koji nisu imenovani u njegovom mandatu
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 15/68
Dr`avni ministar komunikacija i
prometa Damir Had`i} ponovnose, i to pred sami kraj mandata,obru{io na svog pomo}nika uSektoru za komunikacije i
informatizaciju @eljka Kne`evi}a. Nakon{to mu se nije dalo da Kne`evi}a prijegodinu i pol dana ostavi bez posla, Had`i}
je proljetos nalo`io da se protiv njegovog pomo}nika pokrene jo{ jedan, tre}i po redudisciplinski postupak, koji je okon~an
pro{log tjedna, dan poslije farsi~ne javnerasprave u re`iji Dalibora Mati}a,
predsjedavaju}eg Disciplinske komisijeAgencije za dr`avnu slu`bu BiH. Premda
je, po svemu, bio u ozbiljnom sukobuinteresa, upravni inspektor u Ministarstvu
pravde BiH Dalibor Mati} je, zarad vlastitihambicija, prihvatio povjerenu zada}u,
zajedno s Zoranom Andri}em, pomo}ni-kom dr`avnog ministra prometa ikomunikacija i jo{ jednim ~lanom inkvi-zitorske komisije. Kako god, fingirana jerasprava o odgovornosti @eljka Kne`evi}a,kojoj on sam zbog bolesti nije ni
prisustvovao, zavr{ena tako {to je optu`enidr`avni slu`benik progla{en krivim za
povredu slu`bene du`nosti, zlouporabu i prekora~enje ovlasti, te ka`njensmanjenjem pla}e za trideset posto unaredna ~etiri mjeseca.
„SAMO TI EVIDENTIRAJPA ]U TI ODBITI OD LE\A“U obrazlo`enju apsurdnog rje{enja
Disciplinske komisije navedeno je da je@eljko Kne`evi} odgovoran jer je, koriste}ise ovlastima za evidentiranje prisustvadr`avnih slu`benika na poslu, sa~inio la`nu
pismenu evidenciju o neopravdanimizostancima s radnog mjesta svog kolegeVlatka Drmi}a. Kne`evi} je, kako suzaklju~ili ~lanovi Disciplinske komisije,optu`io Drmi}a da u maju ove godine nije
bio na poslu, mada mu je bilo poznato da jetaj slu`benik obavljao svoje radne zadatke.@eljko Kne`evi} je, opet, u pismenomodgovoru Disciplinskoj komisiji jasnonazna~io da uredna evidencija podrazu-mijeva da svi uposlenici Ministarstvamoraju upisati vrijeme dolaska, ali iodlaska s radnog mjesta. „Dr`avni
slu`benik Vlatko Drmi} je upisivao i
potpisivao dolazak na radno mjesto, a onda
je isto samovoljno napu{tao, pa tako nije ni
mogao potpisivati vrijeme odlaska. Nije
tra`io dopu{tenje za napu{tanje radnog
mjesta, niti je ikada naknadno dostavio bilo
kakvo relevantno opravdanje prema
rukovoditelju Sektora“, napisao je
Drmi}ev {ef Kne`evi}, podsje}aju}i devidencija prisustva slu`benikMinistarstva na radnom mjestu, izme|ostalog, slu`i i kao osnova za mjese~obra~un pla}a, i da su {efovi svih sektodu`ni da po~etkom mjeseca izvje{}a dolasku i odlasku s posla svakouposlenika dostave u ured ministra. Kak
je, me|utim, Vlatko Drmi} (u javnos poznatiji kao predsjednik tenderskkomisije za digitalizaciju) dr`avslu`benik koji u`iva posebno povjerenministra Damira Had`i}a, a i njegov
prethodnika Bo`e Ljubi}a i R ud
Vidovi}a, ~ini se da je i u Ministarstvimao poseban status, uklju~uju}i i slobodda napusti ured kad god mu se }efnDodajmo tome da je svaki poku{aj @eljkKne`evi}a da disciplinira Vlatka Drmi}ostao bez uspjeha. „E ti ga meni evidentir
da sam izostao, a ja }u tebi odbiti od le|a
13.11.2014. I SLOBODN BOSN
KAZNA ZA NEPODOBNE NAGRADA ZA POSLU[N
Inspektori SIPA-e su u posljednjih pola godine u više navrata „okupirali“Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, izuzimali službenu dokumentaciju isaslušavali nekolicinu državnih službenika, zbog sumnje u milijunski kriminal;iako su njegovi najbliži suradnici pod policijskom istragom, ministar DAMIRHADŽIĆ je do sada tražio samo disciplinsku odgovornost za svog pomoćnika
ŽELJKA KNEŽEVIĆA, koji je „samo“ inzistirao na zakonitom radu i disciplinisvih službenika Ministarstva, uključujući i ministrove povjerenikeza tenderske komisije
@eljko Kne`evi}, pomo}nik ministra Damira Had`i}a,ka`njen jer je tra`io da slu`benici Ministarstva
komunikacija i prometa rade puno radno vrijeme?!
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
MOBING, DISKRIMINACIJA, MARGINALIZACIJA Protiv pomo}nika u Ministarstvu komunikacija i prometaBiH @eljka Kne`evi}a podnesene su tri disciplinske prijave
MOBING, DISKRIMINACIJA, MARGINALIZACIJA Protiv pomo}nika u Ministarstvu komunikacija i prometaBiH @eljka Kne`evi}a podnesene su tri disciplinske prijave
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 16/68
poru~io je Drmi} svom nominalnom {efuKne`evi}u, prije nego {to je pre{ao s
prijetnji na djela.
^LANOVI KOMISIJE U
SUKOBU INTERESA
I mada je @eljko Kne`evi} oskandaloznom pona{anju Vlatka Drmi}aodmah obavijestio Damira Had`i}a izatra`io pokretanje disciplinskog postupka,ministar je najprije ignorirao njegovaupozorenja, a onda je krenuo kontraudar.Umjesto sankcija za bahatog dr`avnogslu`benika Drmi}a, ministar Had i} jenalo`io tajniku Ministarstva komunikacija i
prometa Igoru Peji}u da podnesedisciplinsku prijavu protiv pomo}nikaKne`evi}a. Budu}i da je prethodnidisciplinski postupak, koji je protivKne`evi}a pokrenut nakon {to je javnoupozorio da je Had`i}ev savjetnik Mehmed
Agovi} uzurpirao ovlasti ministra, zavr{enu njegovu (Kne`evi}evu) korist, ovoga puta
ni{ta nije prepu{teno slu~aju.O odgovornosti @eljka Kne`evi}aodlu~ivala je, naime, peto~lana Disciplin-ska komisija Agencije za dr`avnu slu`buBiH, u kojoj su dva predstavnika bilaitekako sporna. Prvi je predsjedavaju}iKomisije Dalibor Mati}, koji je nedavnokonkurirao na radno mjesto glavnoginspektora u dr`avnom Ministarstvukomunikacija i prometa?! Po okon~anju
prvog dijela konkursne procedure Mati} se(o~ekivano) na{ao na listi ~etiri najbolje
plasirana kandidata, s tim da }e kona~nuodluku o izboru najboljeg donijeti Komisija
Ministarstva komunikacija i prometa BiH,odnosno ministar Damir Had`i}. Pojasnimoi da su u Komisiju koja }e odlu~ivati o
izboru budu}eg glavnog inspektora ranijeimenovani tajnik Ministarstva komuni-kacija i prometa Igor Peji} (koji je formalno
podnio prijavu protiv Kne`evi}a) i ZoranAndri}, pomo}nik ministra Had`i}a,istodobno i ~lan Disciplinske komisije zadiscipliniranje @eljka Kne`evi}a?!
Znakovito je, tako|er, da je Kne`evi}evodvjetnik odmah zatra`io izuze}e DaliboraMati}a i Zorana Andri}a, ali njegove, posve
utemeljene prigovore, Agencija za dr`avnslu`bu nije prihvatila. Na koncu su, sude
barem prema zapisniku s javne rasprav~lanovi Komisije uva`ili samo izjavVlatka Drmi}a, koji je {efa optu`io zzlostavljanje na radnom mjestu, i nekoliknjemu naklonjenih radnih kolegica. Tvrdn
@eljka Kne`evi}a da je ve} dvije godinizlo`en mobingu i pritiscima od stranministra Damira Had`i}a i njegovnajbli`ih suradnika, na {to su raniupozorili i Ombdusmani BiH, kako stostvari, Disciplinska komisija uop}e nirazmatrala. Jednako je tako izostala reakcija Upravne inspekcije Ministarstv
pravde BiH, koju je @eljko Kne`evi} raniobavijestio da je ministar Had`nezakonito prenio dio svojih ovlasti ntajnika Ministarstva komunikacija
prometa Igora Peji}a. Reagirali sme|utim, inspektori Dr`avne agencije zistrage i za{titu (SIPA), koji su po~etkoovog tjedna satima saslu{avali tajnikPeji}a, pretpostavlja se u skopu vi{mjese~ne istrage o kriminalu Ministarstvu komunikacija i prometa BiHU proteklih su pola godine istra`itelSIPA-e nekoliko puta „okupiral
prostorije Ministarstva, izuzimali slu`bendokumentaciju i ispitivali neke od najbli`ministrovih savjetnika, ali niti prot
jednog dr`avnog slu`benika koji se na{a pod policijskom istragom, Damir Had`i}do danas nije pokrenuo disciplins
postupak.
SLOBODN BOSN I 13.11.20116
DISCIPLINIRANJE DR@AVNIH SLU@BENIKA
Budu}i da su @eljko Kne`evi} i IzetBajramba{i} jed ini pomo}nici uMinistarstvu komunikacija i prometa BiHkoji nisu imenovani za mandataaktualnog ministra Damira Had`i}a,
javna je tajna da su obojica potpunomarginalizirana. Pomo}nik ministra uSektoru za komunikacije i informatizacijuKne`evi} se, istina, prvi na{ao na „crnojlisti“, nakon {to se usprotivio prijedloguprocesa digitalizacije javnih medija, nadkojim su kasnije kontrolu preuzeli
ministar Had`i}, njegov savjetnik Agovi}i tajnik Peji}, te nekoliko njima lojalnihdr`avnih slu`benika. Za njih je ministrovsavjetnik [emsudin Had`i} ljetosorganizirao dru`enje na izleti{tu kodHad`i}a, na koje je pozvano dvadesetakuposlenika Ministarstva. Odabrane jegoste ~ekalo janje na ra`nju, obilje hranei pi}a, {to ne bi bilo sporno da su seslu`benici dru`ili u dane vikenda, a neusred radnog tjedna, i da na teferi~ nisui{li slu`benim vozilima.
PRIRODA I DRU[TVO
Savjetnici ministra Damira Hadžićausred radnog vremena organizirali„izlet u prirodu“, poziv dobili samo
lojalni suradnici
MINISTROVI SPECIJALNIPREDSTAVNICI
Igor Peji} i Mehmed Agovi}
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 17/68
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 18/68
Dru`enje u sarajevskoj Pivnici za
odabranju klijentelu nakonotvaranja dionice autocesteVlakovo - Tar~in JP AutocesteFederacije BiH ko{talo je 18
hiljada KM. Me|utim, veliko je pitanje dali bi se takva fe{ta, koja je imala sveelemente predizbornog skupa, moglaodr`ati sada kada su poznati rezultati op}ihizbora. Pa ipak, katastofalan porez SDP-ana op}im izborima nije sprije~io upravuAutocesta FBiH da 31. oktobra objavime|unarodni tender za izgradnju i nadzor nad izgradnjom dionice autoputa Zenica
sjever - Zenica jug, poddionica Klop~e -Donja Gra~anica. Uprava Autocesta na ~elusa generalnim direktorom Ensadom
Kari}em ovaj posao namjerava {to prije privesti kraju, jer ni Kari} ni njegova ~etiriizvr{na direktora ne znaju koliko dugo }eostati na pozicijama koje su (za)uzeli.
KADROVSKA POLITIKA
Kada je u martu 2011. godine EnsadKari} postavljen na du`nost direktora JP
Autoceste Federacije BiH, zatekao je 68uposlenika, 155 miliona KM na ra~unu,ugovorene i otvorene radove na izgradnjiautoceste na dionicama Kakanj - Bilje{evovrijedan 43,5 miliona eura, Gorica -
Drivu{a vrijedan 24 miliona eura, i raskinutugovor od 55 miliona eura sa slovena~kimSCT-om za radove na tunelu Vijenac.Ukupna vrijednost ugovorenih radova ~ijeizvo|enje je bilo u toku iznosila je 122,5miliona eura sa PDV-om. Tri i po godinekasnije, u Autocestama FBiH radi 260 ljudi,sa praznom kasom kreditno zadu`enom
preko 1,5 milijardi KM, zavr{enimdionicama koje su zatekli, ugovorenim iotvorenim radovima i nezavr{enimdionicama Bija~a - Zvirovi}i, Vlakovo -Tar~in i Svilaj - Od`ak, ~ija realizacija }eko{tati ugovorenih 527 miliona eura.
No, vratimo se problematici zapo{lja-vanja, odnosno pitanju iz kojeg razloga i pokojem kriteriju je u svom mandatu upravana ~elu sa Kari}em primila skoro 200 novihuposlenika. Tim prije, ako se zna daAutoceste FBiH nisu imale Nadzorniodbor. Jedno je sigurno, da razlozi i kriterijiza zapo{ljavanje novih uposlenika nisuusagla{eni s postoje}om propisanomzakonskom legislativom za zasnivanje
SLOBODN BOSN I 13.11.20118
AUTOCESTE I BRZE CESTE
Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILI^I]
Kada je ENSAD KARIĆ postavljen na dužnost direktora JP Autoceste FederacijeBiH, zatekao je 60 uposlenika i 155 miliona KM na računu. Danas, kasa je praznai kreditno zadužena preko 1,5 milijardi KM, u Autocestama FBiH radi 260 ljudi, aposlovi u ovom javnom preduzeću dijeljeni su po familijarno-stranačkim vezamaU takvom, porodično-poslovnom okružju, isprepletenom stranačkim interesima,
sva čuda su bila moguća
NA PUTU BEZ POVRATKA
Ukupan prihod Autocesta FBiHkoji je ostvaren od naplate cestarine iiz akcize iznosi oko 566,5 milionamaraka, a direktor Ensad Kari}trebao bi odgovoriti na pitanjegdje su i kako su (po)tro{ena
spomenuta sredstva
A U T O C E S T E F E D E R A C I J E B i H
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 19/68
radnog odnosa u javnom preduze}u, niti s bili u interesu Autocesta FBiH.
Da }e se ne{to ~udno de{avati kadrovima u ovom preduze}u, moglo naslutiti ve} prilikom imenovanja generanog direktora i ~etiri izvr{na direktor
Naime, da bi bili imenovani odabrani ljudkriteriji koji su zakonom bili propisamijenjani su i prilago|avani odabranikadrovima i uslovima koje su o
ispunjavali. Na pet direktorskih poziciimenovano je pet ljudi, od kojih su dvojima{inski in`injeri, direktor Ensad Kariina~e kum premijera Nermina Nik{i}a, ~
je brat Mirsad Nik{i}, tako|e ma{insin`injer, postao je izvr{ni direktupravljanja i odr`avanja. Pored ma{inskin`injera, direktorska mjesta dobila su dvojica diplomiranih ekonomista - Iva
13.11.2014. I SLOBODN BOSN
GRADIMO DA ZBRAJAM
POLITI^KI „POKROVITELJI“Ensad Kari} u dru{vu sa premijerom Nerminom Nik{i}em, dopremijeromJerkom Ivankovi}em Lijanovi}em i ministrom Damirom Had`i}em
(AUTO)PUT PUTUJEUkupna potrebna kreditna sredstva za
izgradnju autoceste po osnovnimugovorima za sve dionice, a ima ih
ukupno devet, su 655,21 miliona eura
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 20/68
[akota, familijarno vezan sa porodicomLijanovi}, izvr{ni je direktor za finansije, aAnte Zori} izvr{ni je direktor za pravne
poslove. Jasmin Bu~o, izvr{ni direktor projektovanja i gra|enja, zet je generalnogdirektora Kari}a i doktor gra|evinskihnauka koji je kompletno obrazovanjestekao van granica BiH. U trenutkuimenovanja na mjesto izvr{nog direktora
projektovanja i gra|enja u AutocestamaFBiH Bu~o je imao dionice u IPSA-institutu koji je imao vi{e nego bogatu
poslovnu saradnju sa tim javnim preduze}em. Niko od imenovanih nije imaoni dana radnog iskustva na istim ili sli~nim
poslovima.Kako radno zbrinjavanje dvjestotinjak
novih uposlenika, po mi{ljenju uprave, nijedalo o~ekivane rezultate, u zadnje vrijemese poduzimaju aktivnosti da se u okvirusektora upravljanja i odr`avanja formiraslu`ba odr`avanja i vatrogasna slu`ba. Ovo
bi imalo smisla da FBiH ima dovoljno
izgra|enih kilometara autoputa. Naime, postoji ura|ena studija koja je obradila idokazala ekonomsku opravdanost formi-ranja ovih slu`bi, odnosno njihovuekonomsku isplativost. Me|utim, formira-nje slu`bi odr`avanja i vatrogasne slu`be zacilj ima otvaranje novih radnih mjesta u
javnom preduze}u za podobne i poslu{nekadrove. Na~in imenovanja upraveAutocesta FBiH na ~elu sa direktoromKari}em dao je naslutiti da }e se u ovom
javnom preduze}u zapo{ljavanje i dijeljenje{efovskih pozicija i}i po familijarno-strana~kim vezama. „Autoceste FBiH
imaju pravnika vi{e nego NATO, a
ekonomista vi{e nego Svjetska banka.
Imaju socijalnog radnika, saobra}ajnog
in`injera za odbojnu ogradu, prave
vatrogasnu brigadu, a za zapo{ljavanje
gra|evinskih in`injera osnovni kriterij je
bio da su godi{te izvr{nog direktora...“,ka`e na{ sagovornik podsje}aju}i da su se
poslovi u ovom javnom preduze}u dijelili po familijarno-strana~kim vezama od vrhado dna. U takvom, porodi~no-poslovnomokru`ju, isprepletenom strana~kim interesi-ma, sva ~uda su bila mogu}a.
RAZVIJEN SISTEM POTRO[NJE
Autoceste Federacije BiH javno je preduze}e koje je u januaru 2011. godinenastalo iz Direkcije za upravljanje,gra|enje i odr`avanje autocesta, a koja je
bila osnovana i radila u sklopu federalnogMinistarstva prometa i komunikacija. Dok
je radila kao Direkcija u sklopu spome-nutog ministarstva, po~ela je da ostvaruje
prihode od naplate cestarine i akcize izgoriva. Na osnovu ovih ostvarenih prihoda,kad je direkcija u{la u sastav Autoceste, nara~unu je imala 155 miliona KM. Lako se
mo`e do}i do procjene ukupnih prihoda
koje je ostvarila Direkcija, a kasnije JPAutoceste FBiH. Prihod od naplate
cestarine je po~eo da se ostvaruje krozotvoreni sistem naplate od juna 2008.godine i bio je u funkciji do juna 2012.godine, sa prosje~nim godi{njim prihodomod oko 10 miliona KM. U ovom perioduostvaren je, dakle, prihod od oko 40miliona KM. Zatvoreni sistem naplatecestarine do Kaknja pu{ten je u junu 2012.godine i za godinu dana ostvareni su
prihodi od 20 miliona KM. U junu 2013.
godine zatvoreni sistem naplate cestarinuveden je do Bilje{eva, {to je dovelo d
pove}anja prihoda od naplate cestarine periodu od juna 2013., do juna 201godine pa je ostvareni prihod za ovaj perioiznosio 25 miliona KM. U augustu 201godine u zatvoreni sistem naplate uveden
je i dionica Bilje{evo - Drivu{a, {to trebalo da pove}a prihode naplate cestarinna 30 miliona KM godi{nje. Na osnovgore navedenih ~injenica mo`e se do}i d
procjene prihoda za period od juna 2008. d
AUTOCESTE I BRZE CESTE
20
Kod realizacije ugovora izgradnjeautoceste, gdje su izvo|a~i stranapreduze}a, kr{i se zakonska legislativa, pa~ak i Ustav BiH. (O diskriminaciji doma}ihfirmi ne treba ni govoriti.) Strane kompanijeimaju ugovore vrijedne stotine milionamaraka, a koji se realizuju tako da tekompanije uop{te nisu registrovane u BiH.Na taj na~in izbjegavaju pla}anje poreza,
~ime su o{te}eni bud`eti po raznimosnovama i na raznim nivoima. Kao primjerdiskriminacije doma}ih firmi, mo`emonavesti sarajevsku Hidrogradnju kojoj se nedozvoljava da u~estvuje na tenderima zbogneizmirenih poreskih obaveza, obavezaprema PIO-u i zdravstvenom osiguranju. Sadruge strane, strane kompanije ne morajupla}ati obaveze zbog kojih Hidrogradnja
nema pravo ni da u~estvuje natenderu. Tako|er, postoji velikavjerovatno}a da odobrena kreditnasredstva uop{te ne ulaze u platnipromet BiH nego se direktno upla}ujuna bankovne ra~une stranihkompanija u njihovim mati~nimzemljama u kojima su registrovane. U
javnim istupima svi vole naglasiti kakosu doma}a preduze}a izvela radove,{to je ta~no, samo {to je profit zavr{iokod stranih firmi koji su nosiociugovora, dok su na{a preduze}apodizvo|a~i.
DISKRIMINACIJA
Domaće firme grade autoput,strane skupljaju „kajmak“
SLOBODN BOSN I 13.11.201
DIREKTOR S PEDIGREOMMa{inski in`injer Ensad Kari},direktor JP Autoceste FBiH, ukumskim je vezama sapremijerom NerminomNik{i}em
^engiz
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 21/68
januara 2015. godine i on je oko 99 milionaKM.
Prihod od akcize uvedene na gorivogodi{nje je iznosio oko 85 miliona KM. S
obzirom da se akciza po~ela napla}ivati u
junu 2009. godine, do januara 2015. godineostvaren je prihod od akcize od oko 467milona KM. Dakle, ukupan prihod koji jeostvaren od naplate cestarine i iz akcize
iznosi oko 566,5 miliona maraka. Direktor
Kari} trebao bi odgovoriti na pitanje gdsu i kako su tro{ena i potro{ena spomenusredstva. Naime, rije~ je o namjenskisredstvima, odnosno prihodi od naplacestarine su namijenjeni za plate uposleniki odr`avanje, a prihodi od akcize zekspropijaciju zemlji{ta i vra}anje rakredita. Navodno, ova sredstva s
potro{ena, a tek treba da po~ne otplata rakredita.
Autoceste FBiH za izgradnju autopukreditno su se zadu`ivale kod evropsk
banaka EBRD-a i EIB-a, s tim da EBR banka ne daje kreditna sredstva za pla}anPDV-a. Ukupna potrebna kreditna sredstvza izgradnju autoceste po osnovniugovorima sa PDV-om su za sve dionice,ima ih ukupno devet, iznose 655,21 milioeura.
,,Kolika su kreditna sredstva uzeta z
izgradnju ovih dionica nikad nije javn
re~eno, ali znamo da su znatno ve}a o
vrijednosti koja je ugovorena jer su pore
kreditnih sredstava uzetih od EBRD-a
EIB-a uzimani krediti od ^e{ke banke
komercijalnih banaka pa se govori
kreditnom zadu`enju za izgradnju ov
dionica od oko 780 miliona eura, {to je
oko 130 miliona eura vi{e nego {to
vrijednost ugovora“, tvrdi na{ sagovornkoji je vi{e nego dobro upu}en u poslovanjAutoceste FBiH.
Autoceste FBiH su mo`da jedino javn preduze}e koje nema Nadzorni odbor i kojem direktor i uprava zapravo ne pola`ra~un nikome. Mo`da upravo iz torazloga niko ne postavlja pitanje za{to se
autoput ugra|uju materijali kojih ima i BiH i grade ceste koje su u nadle`nosdrugih javnih preduze}a. Tako je na Bijaugra|ivan asfalt iz Hrvatske, a niko ne zn
po kojem osnovu. Po kojem osnovu sAutoceste napravile 11 kilometara ceste oLjubu{kog do Bija~e, a po kojem osnovse pravi cesta Me|ugorje - Trebi`aPostoji statut i postoje zakoni, ali Kari}samo njemu znanih razloga tu|u ku}
pravi svojim, odnosno na{im param„Aktuelna uprava Autocesta razvila
sistem kako potro{iti pare i ni{ta drugo a
~ine preko raznih izmjena glavno
projekta“, ka`e na{ sagovornik navode}i dse zapravo ne radi o izmjenama glavno
projekta nego se radi o izmjenamtehni~kih rje{enja koja ~ine glav
projekat. „Dozvoljeno je mijenja
tehni~ko rje{enje iz glavnog projekta sam
ako se radi o tehni~ki korektnom rje{en
koje je jeftinije od rje{enja u glavno
projektu, odnosno ukoliko se novi
rje{enjem ostvaruju u{tede. Me|utim, ovi
Autocestama ne znaju {ta je urbanisti~k
{ta je gra|evinska dozvola, a o glavno
projektu da i ne govorimo“, ka`e n
sagovornik.
13.11.2014. I SLOBODN BOSN
GRADIMO DA ZBRAJAM
Kod realizacije izvo|a~kih ugovorapostoji ~lan kojim je propisano da izvo|a~treba platiti penale u slu~aju probijanjarokova, koji se uop{te nije primjenjivao, arokovi u pojedinim ugovorima su probijenii do 60 posto. Kako se (ne) {titi interesAutocesta FBiH, najbolji je primjerizgradnja tunela Vijenac. Prvi ugovor oizgradnji ovog tunela potpisan je saslovena~kom firmom SCT krajem jula2010. godine, za cijenu od 54,6 milionaeura sa PDV-om. Da bi otpo~eli sradovima, SCT je morao da dostavi dvijebankovne garancije u iznosu po 10 postood vrijednosti ugovora, oko 11 milionaeura, {to su oni i uradili. Po~etkom 2011.godine SCT je objavio bankrot i ugovor jeraskinut. U ovom slu~aju trebalo je odmahpokrenuti naplatu bankovnih garancija itu`bu protiv SCT-a za nadoknadu {tetekoja je nastala raskidom ugovora.Umjesto da pokrenu sve ove aktivnosti,uprava Autocesta je pokrenula naplatusamo jedne garancije u iznosu od 5,5miliona eura. Dalje su poduzete aktivnostina potpisivanju ugovora sadrugoplasiranim na tenderu, a to je (opet!)
slovena~ka firma Primorje i ugovor jepotpisan po~etkom maja 2011. godine zaponu|enu cijenu od 62 milona eura.Ovdje treba naglasiti da su u ovomugovoru ponovo ugovoreni i radovi koje jeizvela firma SCT, a trebalo ih je izbiti iztro{kovnika. Dalji postupak je isti kao i uslu~aju SCT-a. Primorje je moralo dadostavi dvije bankovne garancije u iznosuod oko 12,5 miliona eura. Sredinom 2012.godine Primorje je objavio bankrot i snjima je raskinut ugovor. I u ovom slu~ajutrebalo je odmah pokrenuti naplatubankovnih garancija i tu`bu protivPrimorja za nadoknadu {tete koja jenastala raskidom ugovora. Umjesto dapokrenu sve ove aktivnosti, upravaAutocesta je pokrenula naplatu samo
jedne garancije u iznosu od 6,25 milionaeura. Da su ura|ene sve potrebneaktivnosti na za{titi interesa Autocesta,odnosno da su napla}ene bankovnegarancije u visini od 23,50 miliona, a ne11,75 miliona eura i nadoknada {tete kojau ovom slu~aju ne bi bila manja od 50miliona eura, tunel Vijenac bi AutocesteFBiH do{ao skoro d`aba.
U TUNELU USRED MRAKA
(Ne)naplata bankovnih garancija ioprost bankrota slovenačkimfirmama
TUNEL VIJENACIzgradnja tunela 1. mart trajala je vi{e od~etiri godine, od potpisivanja prvog ugovorasa SCT-om jula 2010., do pu{tanja u prometkrajem avgusta 2014. godine
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 22/68
N
akon {to je po~etkom mjeseca britanska i njema~ka vladaobjavila novi plan kojim `ele
ubrzati reforme u Bosni iHercegovini, po~etni entuzijazamsve vi{e zamjenjuje skepticizam. Vi{e od 75gra|ana koji su odgovorili na anketno
pitanje jednog od lokalnih portala o tomeda li vjeruju da }e lokalni politi~ari ovu ini-cijativu i ono {to se rodi iz nje po{tovativi{e nego sve one - a broj im se ne zna - dosada, odgovorilo je negativno. Analiti~ari,doma}i i strani, tako|er imaju malo povje-renja u lokalne politi~are, ali izra`avajusumnju i da je fokus na ekonomska pitanjai zapo{ljavenje, koji ima ova inicijativa,
prioritet u ovom trenutku.
S druge strane, ambasador Velike
Britanije, ali i jo{ nekih zapadnih zemaljakoje su podr`ale inicijativu, ba{ u njoj vide
rje{enje i lobiraju za podr{ku me|ulokalnim politi~arima, ali i nevladinimorganizacijama i gra|anima. Jo{ uvijek nije
jasno definisano kakve mjere ova inicijati-va predla`e i kako i ko }e osigurati njihovo
provo|enje, {to bi trebalo biti odre|eno tek ako prijedlog dobije podr{ku na nivouEuropskog vije}a, koje ~ine ministri vanjs-kih poslova zemalja ~lanica.
Senada [elo [abi}, profesoricaFakulteta politi~kih znanosti u Zagrebu,ka`e kako je ovakva inicijativa potrebna idobro do{la, ali da ipak zahtijeva odre|enioprez. “Oprez dolazi iz ~injenice da ovo
nije prva inicijativa takve vrste koja je
najavljena, zapo~eta i onda napu{ten
Tako|er, oprez proizilazi iz ~injenice {
jo{ ne znamo dovoljno o ovoj inicijativ
O~ekivati da }e lokalni politi~ari po{tova
potpisane izjave tako|er je u na{oj dos
da{njoj politi~koj realnosti bila ~is
naivnost. No, mo`da se stvari i promijene
budu}nosti”, ka`e za Slobodnu Bosnu [e[abi}.
PISMENA OBAVEZA
Plan koji su predstavili njema~ki i brtanski ministar vanjskih poslova Fran
Walter Steinmeier i Phillip Hammond traod novih-starih politi~kih lidera da se i pimeno obave`u na provo|enje ekonomsk
socijalne i pravne reforme. Kao nagrad
SLOBODN BOSN I 13.11.20122
STARO ZA NOVO
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MARIO ILI^I] Njema~ko-britanska slamka spasa
za Bosnu i Hercegovinu
Sedam dana nakon što sunjemački i britanski
ministar vanjskih poslovaobnarodovali svoju
inicijativu za Bosnu i
Hercegovinu,komentatori i analitičaripokušavaju sagledati sa
svih strana koje su njeneprednosti i mane. Ipak,
još uvijek se ne zna tačnošta će ova inicijativa
donijeti jer tek predstoji
izjašnjavanje zemaljačlanica i jasnije definisa -nje ciljeva. Slobodna
Bosna priključuje se ovojdiskusiji o inicijativi koja
je, po nekima, moždazadnja šansa za oporavak
BiH i njen put ka
Evropskoj uniji
POSLJEDNJI VOZ ZA BRISEL
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 23/68
obe}avaju kona~no stupanje na snagSporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanjkoji su lideri potpisali jo{ 2008. godine, {t
bi omogu}ilo BiH pristup europskim finansijskim fondovima. Istovremeno, dvojicministara predla`u da provo|enje odlukSejdi}-Finci bude u drugom planu naspraekonomskih i drugih reformi.
U provo|enju plana, objavili sambasadori ove dvije zemlje u BiH, o~eku
se pomo} iz susjedstva, prije svega oHrvatske i Srbije. Hrvatska ministrica vanskih poslova Vesna Pusi} je u novoj inicijtivi prepoznala ideju koju je sama promovrala ovog prolje}a. “Smatram to na{i
velikim uspjehom jer je to ne{to {to
Hrvatska predlo`ila i pokrenula po~etko
godine. Tada sam rekla da to ne}u smatra
uspjehom sve dok ne postane i europski pr
jedlog”, rekla je Pusi} novinarima pojaniv{i da je su{tina novog pristupa da se “pasivne uvjetovanosti pre|e u aktivnu”.
Inicijativu sada razmatraju minist
vanjskih poslova zemalja ~lanica, a bit }na dnevnom redu na njihovom sljede}esastanku koji je zakazan za 12. decembar. svom osvrtu na novu inicijativu u tekstu z
list Economist , ugledni novinar Tim Juda
upozorava kako lokalni politi~ari morajshvatiti da ova inicijativa nije ideja u detonskom stilu, nego prijedlog “uzmi ostavi” , s obzirom da EU i zapadni svij
imaju i druge probleme sa kojima istovremeno moraju nositi, ukazuju}i prisvega na Ukrajinu i Rusiju.
Inicijativa je lansirana nakon {to Europska komisija objavila do sadnajnegativniji izvje{taj o napretku u BiH.
IZME\U ISTOKA I ZAPADA
O tome {ta ova inicijativa zna~i, razgvaralo se protekle sedmice i u Zagrebu nokruglom stolu, gdje su neki od u~esnikizrazili ozbiljne sumnje u uspjeh. ProfesUniverziteta u Grazu Florian Bieber smat
da nema ni{ta novo u ovom prijedlog
13.11.2014. I SLOBODN BOSN 2
INICIJATIVA SA ZAPAD
SENADA ŠELO ŠABIĆ:“Da budem još preciznija,možete imati ekonomskirast i bez ovoga, ali ne ukontekstu približavanja
EU, a onda vam trebajuneke druge pretpostavkekoje BiH nema. Evropskabudućnost je najboljaopcija za BiH”
BRITANSKO-NJEMA^KAINICIJATIVA
Na sjednici Evropskog vije}a,sredinom decembra, raspravljat
}e o novoj inicijativi za BiH
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 24/68
“Vi{e to vidim kao analizu {to se do sada
nije uspjelo, ali jo{ ne vidim neku novu
strategiju. Vidim priznanje da stavljanje
previ{e prevelikih uvjeta prerano u procesu
nije bio uspje{an pristup, zna~i inzistiranje
na slu~aju Sejdi}- Finci u tako ranom pro-
cesu integracije je bio gre{ka. To je ve}
mjesecima bilo priznavano u debatama. To
nije ne{to novo, ali ovo je prvi puta da se to
i formalno vidi, i mislim da je to jako
dobro.“
Zagreba~ki politolog, donedavni savjet-nik hrvatskog predsjednika Ive Josipovi}a
Dejan Jovi} zagovara~ je ideje da EU {to prije primi {to vi{e dr`ava Balkana, a kako bi time bilo sprije~eno ja~anje nekih drugihutjecaja, prije svega Rusije, Turske i arap-skih zemalja, te u tome vidi i jedan odrazloga za pokretanje ove inicijative. Adam
Fagan, profesor europskih politika na uni-verzitetu Queen Mary u Londonu, zaSlobodnu Bosnu ka`e kako inicijativu vidikao potvrdu da je BiH u krizi i “prihvatanje
~injenice da me|unarodna zajednica vi{e ne
mo`e sjediti sa strane i ignorisati
nedostatak napretka… Na kraju krajeva, ne
smijemo zaboraviti da je nedugo nakon
Daytona dogovoreno da budu}nost BiH
jeste u EU i da zemlji mora biti ponu|ena
europska perspektiva, te da je europeizacija
klju~ i jedini mehanizam za pokretanje
prema naprijed. ^injenica da je BiH nije
napravila nikakav napredak prema
priklju~ivanju predstavlja ne samo neuspj-
eh me|unarodnog liderstva, nego je odmi-
canje od obaveza koje su dogovorene
nakon rata”. Fagan je jedan od onih koji sskepti~ni da pravi pristup za bilo kakvnovu inicijativu mo`e biti baziran nekonomskim pitanjima. “Naravno da post
ji potreba da se rije{i pitanje nezaposleno
ti, problem nedostatka napretka, ali ovo ni
klju~ni problem: bosanski problemi su fu
damentalno politi~ki. Ne postoji taj stepe
ekonomskog rasta koji mo`e potisnu
korupciju i neodgovornost elita unutar pol
ti~kih i dr`avnih institucija. Mislim da sm
to nau~ili iz Putinove Rusije, zar ne?
poja{njava Fagan svoj stav.Fokus na ekonomskim pitanjima pro
lemati~an je i za profesoricu [elo [abikoja ka`e da ekonomski oporavak nimogu} ako nisu osigurani vladavina pravfunkcionalne institucije i njihova punkoordinacija. “Da budem jo{ preciznij
mo`ete imati ekonomski rast i bez ovog
ali ne u kontekstu pribli`avanja EU, a ond
vam trebaju neke druge pretpostavke ko
BiH nema. Evropska budu}nost je najbol
opcija za BiH.”
MRKVA I [TAP
[elo [abi} upozorava i da budu}i pla baziran na ovoj inicijativi, mora predvidjesankcije za one koji ne budu radili u skladu
SLOBODN BOSN I 13.11.20124
STARO ZA NOVO
Britanski profesor Adam Fagan jene{to pa`ljiviji i ka`e da }emo tek vidjeti{ta }e ova inicijativa donijeti i kako }e pri-
jedlozi koji do|u iz nje biti provo|eni. “Javidim i problem, a to je da apsolutnonema entizijazma za dalje pro{irenje u
Velikoj Britaniji me|u gra|anima i eli-tama. Na`alost, malo je {anse da }e seto promijeniti ~ak i nakon izbora umaju 2015. Ipak, moje iskustvo u radusa Ministarstvom vanjskih poslova uLondonu, i sa timom u Sarajevu, migovori da BIH ne}e ispasti iz fokusaVelike Britanije.”
I u BiH i Europi smatraju da Briselmora {to prije dati datum za pristupanjeBiH, i ako to ne urade, to mo`e imati jakonegativne posljedice. “Ako taj datum nebude ispo{tovan, onda }e to biti znak za uzbunu i za me|unarodnu zajednicu
– Bosna u EU ima jo{ samo jednu pri-liku”, zaklju~uje Fagan.
ZADNJA [ANSA
Bosna u EU ima još samo jednupriliku
FLORIANBIEBERNa Zapaduni{ta novo
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 25/68
dogovorenim. “Dosada{nji problem i jeste b
da je EU definirala ciljeve, a onda ih je, zbo
nesuradnje lokalnih politi~ara, korigiral
Ako se takvo ne{to ponovi, onda ova inicij
tiva ne samo da ne}e biti jo{ jedan proma{a
nego i opasna - jer situacija u BiH }e se jo
vi{e zao{triti, i ekonomski i politi~ki. M
kako strpljivi i trpeljivi gra|ani BiH bili,
njima }e u jednom trenutku ‘puknuti film’.”
Analiti~ari upozoravaju da EU mora b
vrlo jasna u definisanju onog {to o~ekuje o bh. lidera da urade, {to do sada nije uvijek bslu~aj. [elo [abi}, kao i njen kolega Jovikao jedan od mogu}ih razloga za{to je ovinicijativa pokrenuta ba{ sada navodi poku{spre~avanja uticaja na BiH od nekih zemal~iji se interesi ne poklapaju sa interesima EU
Inicijativa ipak ima {anse, ponajprizbog toga {to iza nje stoji Njema~ka, koja
jako utjecajna u EU, ali i regionu. “S drug
strane, i kontekst u BiH je druga~iji - protes
s po~etka ove godine, iako relativno kratk
nisu zaboravljeni. I gra|ani BiH postavlja
zahtjeve, za sada dodu{e jo{ uvijek tiho, al
njihov glas }e biti jasniji i odlu~niji. @eli
vjerovati da je dvadeset godina `ivljen
postratne tranzicije dovoljno te{ko i bolno d
bi iko po`elio tu agoniju produ`avati. @eli
vjerovati da imamo snagu zamisliti ljep{
budu}nost. I volju stvoriti bolju sada{njost
zaklju~uje [elo [abi}.
13.11.2014. I SLOBODN BOSN 2
INICIJATIVA SA ZAPAD
VESNA PUSI]Nova inicijativa je prelazak izpasivne u aktivnu uvjetovanost
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 26/68
Sedam dana, koliko je pro{lo odkada su ministri vanjskih poslova
Njema~ke i Velike Britanije pred-stavili inicijativu koja bi trebalaubrzati put BiH ka EU,
ambasadori ove dvije zemlje proveli su poja{njavaju}i javnosti {ta ona zna~i, te
testiraju}i podr{ku. Prvi utisak ambasadoraVelike Britanije Edwarda Fergusona je dasu lokalni politi~ari spremni uraditi ne{to{to }e zemlju odvesti ka reformama.
“Razgovarali smo sa puno politi~kihlidera u ovoj zemlji tokom posljednjihsedam dana, da budem odre|eniji, saBakirom Izetbegovi}em, @eljkom Kom-
{i}em, Fahrudinom Radon~i}em, Milorad-
om Dodikom, Cvijanovi}, R adoji~i}em,Bosi}em, \oki}em, ^ovi}em, Ivani}em. SaMartinom Ragu`om nisam razgovaraodirektno, ali otprilike znam njegov stav imo`da se sretnemo. Mislim da sam dobio
prili~no dobru sliku o tome gdje neki odklju~nih ljudi, izabranih na izborima, stoje po ovom pitanju, i generalno sam ohrabren.Svi su rekli da podr`avaju ono {to
poku{avamo posti}i. Mislim da inicijativadolazi u pravo vrijeme, kada vidimo prom-
jene u postizbornim politi~kim narativima,kada se govori o stvarima oko kojih semogu slo`iti. A svi se sla`u da postoji potre-
ba za brzim formiranjem vlasti. Sla`u se ida moraju djelovati brzo i uraditi ne{to prije
prolje}a. I ~ini se da je to generalni konsen-zus unutar politi~kih elita, ako `elite da ihtako zovem. Te{ko je re}i odakle to dolazi,
ali ~ini se da smatraju da ako ne urade ne{todo godi{njice protesta morat }e odgovarati
javnosti. Tako|er moram re}i da postojigeneralni osje}aj postojanja konsenzusaoko nekih pitanja, prema kojima
poku{avamo prefokusirati EU pristup, posebno socio-ekonomskim pitanjima i vla-davini zakona.
Svjedoci smo potpisivanja sporazumaizme|u partija koje istovremeno razgovara-
ju sa SNSD-om i HDZ-om, i ako se svislo`e oko su{tine, posti}i }e sporazum.Tako da su se u tom procesu pregovora okoformiranja vlasti od{krinula vrata za ono{to mi `elimo uraditi i to moramo iskorisi-titi i poku{ati predstaviti pitanja reforme, iugraditi ih u njihove planove. Dakle, ne}ese samo raspravljati ko }e koji posao uzeti,nego {ta }e ko uraditi. Istina, o~ito je vrlorano i sva{ta jo{ mo`e krenuti naopako, alisam ipak vrlo obazrivi optimista koji vjeru-
je da }e se debata odma}i od specifi~nihustavnih pitanja - Sejdi}-Finci - ilitehni~kih - mehanizma za koordinaciju - i
pro{iriti se na druga pitanja koja politi~ari
smatraju bitnim za ljude u ovoj zemlju,mislim da se mi s tim sla`emo”, ka`e n
po~etku razgovora ambasador Ferguson.
STRAH OD PROTESTA
Spomenuli ste strah od novih prote
ta u prolje}e. Zna~i da imate neke inform
cije ili samo pretpostavljate da novi tala
mo`e do}i uskoro?
Nemam, samo govorim ono {to ~ujemMislim da se o tome puno spekuli{e. Bitn
je da politi~ari vjeruju da ljudi `ele prom jene i ako im to ne daju, smatrat }e odgovornim. I mislim da je to ve} promjna u politi~kom kontekstu, i to bitn
Naravno, `elimo vidjeti da ekonomska st bilizacija i ja~anje vladavine prava postan prioritet. I to je u skladu sa onim {to lju`ele, prije svega vladavina zakona. Ak
pogledate istra`ivanja javnog mnijenja priizbora, ljudi govore {to i svuda u svijetu,to je da nisu zainteresovani za etni~ke pod
jele, nego za radna mjesta, pravdu, bolobrazovanje, zdravstveni sistem… M
poku{avamo da EU prihvati takav redosl
jed. Nadamo se da }e to osigurati podr{k javnosti za ono {to `elimo posti}i i da } prihvatiti ohrabrenje koje dolazi sa vrha, ome|unarodne zajednice, dok istovremen
postoji ohrabrenje koje dolazi od gra|ana,u sredini su politi~ari koji odgovaraju poztivno na sve to.
Jedan lokalni portal je napravio ank
tu s pitanjem da li gra|ani vjeru
politi~arima da }e zaista ovaj put ne{to ura
diti. Vi{e od 75 posto je reklo da im n
vjeruju. Oni su skepti~ni, a v
optimisti~ni…
Ja sam vrlo oprezan optimista…
SLOBODN BOSN I 13.11.20126
EDWARD FERGUSON
Razgovarala: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MARIO ILI^I]
dane provodi u razgovoru sa domaćim političarima, predstavnicima nevladinog
sektora, građanima, pojašnjavajući inicijativu iza koje stoje njegova zemlja iNjemačka. Reakcije su različite, ali je ambasador “oprezno optimističan”. ZaSlobodnu Bosnu govori o inicijativi, daljim koracima i mogućim preprekama
INTERVIEW
EDWARD FERGUSON Britanski ambasador u Bosni i Hercegovin
Svi zajedno moramo iskoristitiovaj trenutak
MOGUĆNOST ZAPROMJENE:“Kada sam se pripremaoda dođem ovamo kaoambasador, rekli su mi da je sve već pokušano. Alimislim da je kontekstpromijenjen, i to je ključ”
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 27/6813.11.2014. I SLOBODN BOSN
AMBASADOR VELIKE BRITANIJE U Bi
OPREZNI OPTIMISTEdward Ferguson, ambasad
Velike Britanije u B
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 28/68
Ipak, optimisti~niji nego ve}ina. Na
osnovu ~ega?
Mo`da jer sam relativno kratko u ovojzemlji i jo{ nemam li~na iskustvarazo~arenja. Mnogi su mi rekli da je biloinicijativa i prije, ali moj osje}aj je da jesada kontekst druga~iji. I ~ak da ovo nijeni{ta novo, ljudi vjeruju da jeste. Ali~injenica da politi~ki lideri koji razgovarajusa mnom ka`u kako misle da se situacija
promijenila, da je drugi kontekst, i da mora- ju na}i odgovore, ono je {to je bitno. Naravno, vidjet }emo. Rano je. Tek je pro{lo sedam dana od inicijative. No, ve}smo vidjeli neku kristalizaciju ideja. Ve}inalidera to javno govori nakon sastanaka samnom ili njema~kim ambasadorom,uklju~uju}i Dodika i Izetbegovi}a, i ka`u da
podr`avaju inicijativu. Sa~ekajmo. Ono {tomogu re}i je da mi nismo naivni i ne mis-limo da }e biti lako, ali ne bismo po~injalida nismo predani tome. Generalni osje}aj jeda je ekonomija bitna za preporod ove
zemlje i da moramo ne{to brzo uraditi. Znakovito je da inicijativa dolazi
od Velike Britanije, zemlje u kojoj im
puno skepticizma prema budu}e
{irenju EU i gdje dio gra|ana razmi{l
vrijedi li ostati u Uniji. Kako }ete na
podr`ati da u|emo u EU ako v
iza|ete?
Mislim da imam problem sa va{o premisom da Velika Britanija ne podr`av
pro{irenje. Podr`avamo, ali istina je da potoje neke ta~ke koje zabrinjavaju stanvni{tvo. Posebno je to pitanje migracij
politike otvaranja granica. U isto vrijemuvijek smo podr`avali ulazak u EU ovodijela svijeta, ako zemlje ispune uslovZato jer vjerujemo da je ovo jedan oklju~nih alata koje imamo u smislu poztivnog poticaja za ohrabrivanje odre|enreformi koje mogu pomo}i zemljama d
prosperiraju i budu stabilnije. Imamo strate{ki interes kao zemlja koja je godinma investirala ovdje i gdje je dosta na{vojnika poginulo. Imamo strate{ke intere
i vjerujemo da }e oni biti najbol
SLOBODN BOSN I 13.11.20128
EDWARD FERGUSON
PRIORITETI:“Apsolutno ne napuštamopolitičke reforme negopredlažemo da po nekimtežim pitanjima, posebnoustav, možemo biti
fleksiblini kada je riječ orokovima i redoslijedustvari”
POKRETA^ PROMJENAPoliti~ari se pla{e novih
protesta ako ne urade ni{ta
F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v
i }
NOVI POKU[AJInicijativa mo`da nijenova, ali jeste kontekst ukojem je predstavljena
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 29/68
ispo{tovani ako se priklju~ite EU i NATO-u.
A {ta ako vi iza|ete za dvije godine?
Pa… vidjet }emo {ta }e se desiti. Neznam da li }emo napustiti Uniju za dvijegodine. Politika na{e vlade je da mi `elimoreformisati EU kako bi bila bolja, ne samoza nas nego za svih 28 ~lanica, da budekonkurentnija, efikasnija. Na{ premijer je
jasno rekao da ako uspije posti}i takve
reforme, on }e promovirati ostanak u EU.
STARO ZA NOVO
Puno je kritika inicijative. Dio
kriti~ara ka`e da nije dobro da ekonomija
bude prioritet naspram politi~kih problema.
Koji je va{ odgovor na ovu vrstu kritika?
Pa mislim da to nije pitanje izbora. Ovone zna~i da nismo i dalje zainteresovani za
poli ti~ke reforme, ali mislimo da jeekonomija bitna i da bez nje nije mogu}a
politi~ka stabilnost. A ekonomsko stanje uovoj zemlji ne ohrabruje, posebno kada je
rije~ o privla~enju stranih investicija, ili pitanju nezaposlenosti mladih koja jenajvi{a u svijetu, ili mladih koji odlaze, po~emu je BiH druga u Europi. To nisu dobrestatistike za bilo koga i moramo to rije{iti.Ako zemlja mo`e pru`iti prave mogu}nosti,
posebno mladim ljudima, obrazovanje izaposlenje, onda }e ljudi imati osje}aj da jeto zemlja u koju vrijedi ulagati. Tako damislim da je ekonomija u osnovi centralni
problem. Istovremeno, kao {to sam rekao,apsolutno ne napu{tamo politi~ke reformenego predla`emo da po nekim te`im pitanji-ma, posebno ustav, mo`emo biti fleksibilni
kada je rije~ o rokovima i redoslijedu stvari.Ali, jako elimo vidjeti reforme koje }eu~initi ovu zemlju funkcionalnijom, efikas-nijom. Tu je i pitanje pravosu|a, vladavine
prava i `elimo vidjeti predanost tim pitanji-ma, prije svega u smislu ja~anja neovisnos-ti, ali i efikasnosti agencija za provo|enjezakona, pravosu|a i sudstva.
Neki ka`u da u ovom {to inicijativa
jeste nema ni{ta novo, te iskazuju sumnju
da }e se desiti bilo kakve promjene.
Sljede}e godine je 20. god{njica
Dejtonskog sporazuma i u tom periodu jesigurno bilo puno inicijativa. Kada sam se pripremao da do|em ovamo kao ambasador,rekli su mi da je sve ve} poku{ano. Ali mis-lim da je kontekst promijenjen, i to je klju~.Ima i novih stvari sa ovim pristupom -
predla`emo na{im EU partnerima, i nadamose da }e se ministri vanjskih poslova koji sesastaju u decembru slo`iti, da ne mijenjamouslove za ulazak, nego rekonstrui{emo imijenjamo redoslijed. I, naravno, nadamose da }e to dati momentum koji }e odvestika daljim, komplikovanijim promjenama.Mislim da }e svi shvatiti da nema puno
puteva nego da pro{irimo agendu, jer
posljedice ako to ne uradimo mogu bitiozbiljne.
Novinar lista “Economist” Tim Judah
je u svom tekstu o inicijativi, kojoj daje
podr{ku, rekao da ovo nije ne{to u stilu dej-
tonskih pregovora, nego prijedlog koji je
ponu|en na “uzmi ili ostavi” osnovi jer svi-
jet ima druge prioritete. Koliko je to istina?
Ne svi|a mi se fraza uzmi ili ostavi. To
Dayton i jeste. Ono {to ne}emo raditi jesda ne}emo ni{ta nametati. Na stolu je dob
ponuda koju dajemo sa puno vjere otvorenih ruku. I nadamo se da }e vlas
pokazati neki napredak, {to bi dozvolime|unarodnoj zajednici da uvidi da vlad
koja }e se uspostaviti ima politi~ku voljusposobnost da u~ine neki napredak. Onda }ne samo svi vidjeti prednost toga, neg}emo vas nagraditi i progresom ka EU.
13.11.2014. I SLOBODN BOSN 2
AMBASADOR VELIKE BRITANIJE U Bi
[ta je prvi sljede}i korak za dobijanje
podr{ke za ovu inicijativu?
Prvo moramo nastaviti obja{njavati o~emu se radi. Zaista `elimo u ovo uklju~iti
civilno dru{tvo i {iru populaciju, da imka`emo kako je ono {to poku{avao uraditiu skladu sa onim {to EU govori i {to }eodmah pozitivno uticati na `ivote gra|ana.Drugi dio je pridobiti na{e me|unarodne
partnere. Predla`emo promjenu EU strate-gije, ne politike, i treba nam podr{ka na {ta}emo se koncentrisati do 12. decembra,kada se sastaje Europsko vije}e. Do sadasmo imali dobar po~etak sa izjavamakomesarke Mongerini, kao i nekih drugih.Tre}i dio je rad sa ovda{njim politi~arimakroz proces formiranja vlasti, a kako bismo
poku{ali unijeti neke osnovne stvari u pre-govore, ali isto tako testirati razmi{ljanje ome|unarodnom anga manu, da budemosigurni da je ono {to radimo i ambiciozno,ali mogu}e. Poku{avamo iskoristiti trenu-tak. Ne `elimo prerano podi}i ljestvicu
previsoko, ali `elimo vidjeti neke brzeuspjehe. I `elimo osigurati da }e ono {to jena stolu biti razmatrano.
PERSPEKTIVE INICIJATIVE
Potrebno je ići korak po korak
FEDERICA MONGERINI[efica EU diplomatije dala je pod{rkuNjema~ko-britanskoj inicijativi
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 30/68
Drugostupanjsko vije}e Suda BiHdonijelo je pro{log tjedna pravo-mo}nu presudu o vra}anjuRa{ida Pali}a na novo-staroradno mjesto na~elnika Regional-
nog ureda Dr`avne agencije za istrage iza{titu (SIPA) u Sarajevu. Dugogodi{nji
policajac Pali} je, podsjetimo, bez poslaostao jo{ u prolje}e 2012., kada jesuspendiran odlukom direktora SIPA-eGorana Zupca, zbog navodne te`e povredeslu`bene du`nosti, koja nikada do kraja nijeutvr|ena. Potom je protiv Ra{ida Pali}aekspresno pokrenut disciplinski postupak,koji je okon~an rje{enjem o smanjenju
pla}e i zabranom napredovanja u slu`bi unaredne tri godine. No, ako se tada ~inilo da
je Pali}u izre~ena drakonska kazna, unarednim }e se mjesecima pokazati da je{efu sarajevskog ureda SIPA-e policijskakarijera ve} bila zape~a}ena.
KADA TE ZUBAC UZME NA ZUB
Ra{id Pali} je zvani~no bez posla ostaokrajem januara 2013., poslije montiranogdisciplinskog postupka u kojem, od samog
po~etka, nije imao nikakve {anse na
pravi~nu obranu. Nakon prve disciplinskekazne u julu 2012., inspektori iz Odjela zaunutarnju kontrolu SIPA-e pokrenuli su useptembru iste godine novu istragu protiv
SLOBODN BOSN I 13.11.20130
SUDSKI EPILOG ^ISTKE U SIPA-i
Prošlog je tjedna Sud BiH donio pravomoćnu presudu kojom je direktoru SIPA-eGORANU ZUPCU naloženo da u roku od petnaest dana vrati na dužnost
nezakonito otpuštenog načelnika Regionalnog ureda u Sarajevu RAŠIDA PALIĆAiako su za disciplinski progon, suspenziju a potom i otkaz Paliću krivi Zubac i
njegovi policijski inkvizitori, materijalna će šteta ponovno biti namirena iz
državnog proračuna
PRVA IZGUBLJENA BITKA
Sud BiHpresudio da je
SIPA radila
nezakonito
G O R A N Z U B A C
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
KADROVSKA I ETNI^KA ^ISTKA Unato~ sudskim presudama direktor SIPA-e Goran Zuba
nastavio je s discipliniranjem “neposlu{nih” policajaca
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 31/68
svog kolege, ovoga puta jer je, navodno,organizirao rad Regionalnog ureda uSarajevu suprotno Strategiji BiH za
prevenciju i borbu protiv terorizma. U
me|uvremenu je Pali}u na teret stavljenoda se nije pridr`avao Pravilnika ounutarnjoj organizaciji SIPA-e, Instrukcijao primjeni posebnih istra`nih radnji, da je
postupao samovoljno, izbjegavao konzul-tacije s pomo}nikom direktora zaKriminalisti~ko-istra`ni odjel An|elkom
Hrgi}em... I mada su za trajanja postupkasamo dvojica nezadovoljnih policajaca, odukupno 40 saslu{anih svjedoka, iznijeli
primjedbe na Pali}ev rad, ~lanovi suDisciplinske komisije bez ijednogmaterijalnog dokaza presudili kolegi.Prethodno su, tako|er nezakonito,zabranili Ra{idu Pali}u da ga zastupanjegov odvjetnik Sanel Neziri}. Naknadnosu, ponovno uz vi{emjese~ne opstrukcije,sramotnu odluku o otkazu Pali}u potvrdilii ~lanovi Odbora za `albe policijskihslu`benika, kojim je predsjedavao An|elkoHrgi}.
Sud BiH je prvu presudu u koristRa{ida Pali}a donio 13. februara ove
godine, ali je `albeni postupak trajao skorodevet mjeseci, prije nego {to je donesenakona~na sudska odluka. Kako god bilo,direktor SIPA-e Goran Zubac, po ~ijem je
nalogu Ra{id Pali} i otjeran iz policijskslu`be, ima zakonsku obvezu da ga u rokod petnaest dana ponovno imenuje ndu`nost na~elnika Regionalnog ureda Sarajevu, na koju je ranije postavio selojalnog Anera Had`imahmutovi}
Jedinom policajcu u BiH s ~inom glavnoinspektora, koji je nepune dvije godine bna Birou za nezaposlene, morat }e bispla}ena i naknada za sve uskra}en
pla}e.
PALI] GOLUB ALAGI]...
Ne}e, me|utim, teror i ~istke kojeGoran Zubac i njegovi najbli`i suradni
provodili u SIPA-i, nemilosrdno obra~unavaju}i s kolegama policajcimskupo ko{tati dr`avni prora~un samo slu~aju progona Ra{ida Pali}a. Premd
pravomo}na presuda jo{ nije objavljenSud BiH je u prvostupanjskom postupkoslobodio krivnje i biv{eg zamjenikna~elnika Financijsko-obavje{tajnog odje
SIPA-e Miju Goluba. Golub je suspendiranedugo poslije Pali}a, zbog sumnje da
povjerljive informacije odavao krimnalcima, nakon ~ega je protiv njegotvorena i slu`bena istraga. Po~etko
januara ove godine Tu`iteljstvo BiH optu`ilo Miju Goluba za kazneno djezlouporabe slu`benog polo`aja ili ovlasodnosno odavanje tajnih podataka, ali mu 14. jula izre~ena osloba|aju}a presudMijo Golub se nije vratio na radno mjestoSIPA-i, jer je u me|uvremenu oti{ao mirovinu, ali jeste Vahid Alagi}, ljetosuspendirani na~elnik Odjela za za{tisvjedoka. Interni disciplinski postupa
protiv Alagi}a pokrenut je po~etkom junnakon {to je Tu`iteljstvo BiH protiv njegotvorilo istragu zbog sumnje da jzlouporabio slu`beni polo`aj tijeko
provo|enja procedure unaprije|en policajaca SIPA-e. Kako, me|utiminkriminiraju}i dokazi protiv VahidAlagi}a nisu prona|eni, tako je i istragobustavljena, nakon ~ega direktoru SIPAnije preostalo ni{ta drugo nego da na~elnikOdjela za za{titu svjedoka vrati na ranij
poziciju. Dodajmo tome da su Odjel z
unutarnju kontrolu i Disciplinska komisiSIPA-e promptno reagirali u svislu~ajevima kada su protiv policajacotvorene istrage, sve dok na red nije do{ai njihov direktor. Iako je optu`nica protGorana Zupca na Sudu BiH potvr|enkoncem juna, a potom je zapo~eo i suds
postupak, direktor SIPA-e radi u punokapacitetu, uz sve zakonske ovlastZahvaljuju}i odluci Vije}a ministara BiHkoje je nedavno usvojilo novu sistemtizaciju radnih mjesta u SIPA-i, direktGoran Zubac dobio je odrije{ene ruke dnastavi s kadrovskom, ali i etni~ko
~istkom, unato~ sudskim presudama.
13.11.2014. I SLOBODN BOSN
POVRATAK OTPISANIH POLICAJAC
Nakon glamuroznih proslava
godi{njica SIPA-e, nabavke skupihautomobila i brojnih slu`benih putovanjana koja je potro{io golemu svotu para,direktor Goran Zubac po~eo se baviti igra|evinskim investicijama. Tako je ispredsjedi{ta SIPA-e u Isto~nom Sarajevunedavno zapo~ela izgradnja fontane koja
}e, kako se spekulira, ko{tati oko 100.000
KM. Izgradnju skupe fontane nalo`io jeGoran Zubac osobno, premda je namnogobrojne zahtjeve policijskihinspektora, koji su se ranije `alili na lo{euvjete rada, stara i nesigurna vozila,odgovarao kako Agencija nemasredstava.
POLICIJSKE I GRA\EVINSKE INVESTICIJE
Ispred zgrade SIPA-e gradi sefontana vrijedna 100.000 KM
MJERE [TEDNJEDok se istra`itelji SIPA-e voze u tro{nimautomobilima, njihovi {efovi nisu `alili paraza skupe investicije
DUGOGODI[NJA PRAVNA BITKA Ra{id Pali}, novi-stari {ef SIPA-e u Sarajevu
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 32/68
Skoro dvotre}inska ve}ina Op}ins-
kog vije}a Stari Grad, na ~ijem~elu je Vedran Dodik iz Nezavisne liste za moj grad, podr`ava podno{enje krivi~ne
prijave protiv na~elnika Ibrahima Had`ibaj-
ri}a. Protiv na~elnika Had`ibajri}avije}nici Op}ine Stari Grad prvu krivi~nu
prijavu podnjeli su u septembru 2012.godine, nekoliko dana prije lokalnih izborana kojima je Had`ibajri} ponovo izabran zana~elnika. Vije}nici SDA, SDP-a, Na{estranke, USD-a, BPS-a... razmatrajumogu}nost podno{enja nove prijave protivHad`ibajri}a, a koplja se lome na
predsjedavaju}em Op}inskog vije}aDodiku, koji je izlo`en pritiscima i
prijetnjama svake vrste.
PLATO ZA GARA@U
„Izlo`en sam pritiscima i prijetnjama.
Ljudi me prate, uhode, {alju mi poruke tipa
— spava{ li mirno itd. Ja nastupam ispred
Op}inskog vije}a i ako otkrije{ kriminal u
kojem ne}e{ da u~estvuje{ i uka`e{ na
njega, onda te sitni kriminalci po~nu
pritiskati“, rekao je na po~etku na{egrazgovora Vedran Dodik dodav{i da se
na~elnik Ibrahim Had`ibajri} pona{a kao„sultan u malom“. Iako op}inski vije}nici,suprotno zakonu i praksi, malo znaju oaktivnostima i potezima na~elnika Had`i-
bajri}a, prilikom rebalansa op}inskog bud`eta uo~ili su niz nepravilnosti,odnosno nezakonitosti. Posljednji sporni
potez na~elnika Had`ibajri}a bio jeiznajmljivanje parking prostora i sanacija
platoa ispred zgrade Op}ine. Naime,neposredno iza Op}ine Stari Grad, nalokaciji Tekija ~ikme, godinama nakon ratau funkciji je bio parking koji je zatvoren
krajem maja 2009. godine kada je Op}inskovije}e donijelo zaklju~ak da se na tomlokalitetu izgrade gara`e. Me|utim,umjesto izgradnje gara`a, Op}ina je u{la uspor sa Vakufskom direkcijom koja je
polagala pravo na taj prostor. Potom jena~elnik Had`ibajri} uzeo stvar u svoje
ruke. Naime, Op}insko vije}e je krajeaprila ove godine donijelo zaklju~ak koji
je van snage stavljen zaklju~ak o izgradngara`a. Me|utim, kasnije }e se ustanovda je Had`ibajri} mjesec dana prijodnosno krajem marta, parking prostor o
36 mjesta ve} iznajmio privatniku. Isma
[pago se 27. marta ove godine obratSlu`bi za investicije, komunalne inspekcijske poslove sa zahtjevom zizdavanje odobrenja za privremenkori{}enje 36 parking mjesta nneizgra|enom gra|evinskom zemlji{tu n
SLOBODN BOSN I 13.11.20132
STARI GRAD
Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILI^I]
Načelnik Općine Stari Grad IBRAHIM HADŽIBAJRIĆ svojim postupcima iponašanjem uspio je ujediniti dvotrećinsku većinu u Općinskom vijeću protiv
sebe. Vijećnici SDA, SDP-a, Naše stranke, USD-a, BPS-a, razmatraju mogućnostpodnošenja nove prijave protiv načelnika Hadžibajrića za nezakonite
i kriminalne radnje
SULTAN U MALOM
Predsjedavaju}i Op}inskog vije}a Vedran Dodik:“Ako otkrije{ kriminal u kojem ne}e{ da u~estvuje{ i
uka`e{ na njega, onda te sitni kriminalci po~nu pritiskati“
N A ^ E L N I K I B R A H I M H A D @ I B A J R I ]
IBRO DIRKA NA[Na~elnik Op}ine Stari GradIbrahim Had`ibajri} vratioposlani~ki mandat
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 33/68
kojem Op}ina Stari Grad ima pravoraspolaganja. Uz zahtjev, [pago je prilo`io
pismo namjera, kopiju li~ne karte i idejni projekat. Op}inska Slu`ba za investicije,komunalne i inspekcijske poslove spremila
je rje{enje koje je na~elnik Had`ibajri} potpisao 27. marta, dakle istog dana kada je[pago podnio zahtjev doneseno je rje{enje i
potpisano od strane na~elnika. U prilog tezida je ~itava operacija izdavanja parkingaunaprijed smi{ljena i dogovorena ide i~injenica da je rje{enje izdala nenadle`naSlu`ba za investicije, komunalne i
inspekcijske poslove koja je pod kontroloHad`ibajri}a, umjesto nadle`ne op}inskSlu`be za urbanizam.
Me|utim, tu se pri~a o parkingu nzavr{ava. Odmah nakon {to je izda
parking, na~elnik Had`ibajri} pokre}inicijativu za sanaciju platoa ispred zgradOp}ine, {to u kona~nici rezulti
13.11.2014. I SLOBODN BOSN 3
LOKALNI [ERIF MUBAREK OLSU
Na proteklim op}im izborima IbrahimHad`ibajri} bio je nosilac liste Savezaza bolju budu}nost BiH FahrudinaRadon~i}a za Predstavni~ki domParlamenta Federacije BiH. Had`ibajri}
je voljom bira~a u{ao u Parlament FBiH,ali kako SBB nije u{ao u vlast, on nema
namjeru odre}i se funkcije na~elnikaOp}ine Stari Grad radi „obi~nog“poslani~kog mjesta. To je, po svemusude}i, prelilo ~a{u pa su vije}niciodlu~li medijski, a po svemu sude}i isudski, da se obra~unaju sa svojimna~elnikom.
NE IDEM IZ STAROG GRADA
Funkcije načelnika Starog Gradaprimamljivija od funkcije poslanikau Parlamentu FBiH
„OP]INSKI“ PARKINGUre|eni plato ispred zgrade Op}ine, koji jepovezan sa parking prostorom koje jerje{enjem na~elnika dato na kori{tenjeIsmailu [pagi
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 34/68
pro{irenjem i asfaltiranjem parkinga.Prema Had`ibajri}evoj instrukciji, Slu`baza urbanizam {alje Pravobranila{tvuzahtjev za teku}e odr`avanje platao ispredOp}ine. Pravobranila{tvo upu}uje Slu`bi zakomunalne poslove da se izda odobrenje zateku}e odr`avanje objekta koji se vodi kaodvori{te. Na osnovu tog dokumenta Slu`baza urbanizam daje odobrenje za izvo|enjegra|evinskih radova. Ugovor se sklapa sagra|evinskom firmom Bosman d.o.o.Sarajevo koja za izvedene radove Op}iniStari Grad ispostavlja ra~un od 76 hiljadaKM. Po{to „sre|ivanje“ platoa nije bilo
planirano u bud`etu, na~elnik Had`ibajri}firmi Bosman ispla}uje sredstva sa ra~unaCivilne za{tite. „Na~elnik Had`ibajri} nije
smio povu}i sredstva Civilne za{tite. Da bi
se pravno za{titio, izdaje saglasnost za
sanaciju skloni{ta, a zapravo sre|uje i
asfaltira plato. Sve to radi dok je
novoimenovana pomo}nica na~elnika za
Civilnu za{titu Emina Dubravi} na
godi{njem odmoru. Nalog za isplatu firmi
Bosman, mimo njenog znanja, potpisuje
Aida Bajramovi}, {efica kabineta na~elni-
ka“, obja{njava Dodik.
UDAR NA PLA]E
Na~elnik Had`ibajri} je svojom, a neodlukom Op}inskog vije}a, pripadnicimaCivilne za{tite ukinuo i dodatak na pla}u.Radnici Civilne za{tite po zakonu o za{titi ispa{avanju imaju pravo na 20 postododatka na pla}u zbog prirode posla kojirade. Me|utim, kako je Op}ini nestajalo
para, tako je na~elnik Had`ibajri} po~eo da
kre{e plate. Pored uposlenika Civilneza{tite, od oktobra ove godine, poHad`ibajri}evoj usmenoj naredbi radnicimaOp}ine Stari Grad prestala je isplata od 100KM na mjese~nu pla}u. Naime, uposleniciOp}ine imali su 16,5 maraka dnevno na imetoplog obroka. Po Had`ibajri}evom
mi{ljenju, to je bila previsoka cifra koju jeon svojevoljno smanjio na 12 KM.
Me|utim, op}inski radnici koji su odlazili penziju podizali su tu`be, koje su redovndobivali, za nadoknadu razlike toploobroka. Ubrzo su svi op}inski uposleni
bili spremni na podizanje tu`be, ali januaru ove godine sa na~elnikoHad`ibajri}em postignut je sporazum da uposlenicima u naredne tri godinnadoknadi razlika za topli obrok i regres psto maraka mjese~no na plate. „Po{to
potro{io pare, a Op}insko vije}e mu je
septembru oborilo izvje{taj o realizac
bud`eta, on je nalo`io slu`bi za finansije d
obustavi isplatu para uposlenicima p
sporazumu. Zbog toga, sindikat je sprema
da ga tu`i“, ka`e Dodik navode}i da Op}ina Stari Grad krajem pro{le godinimala 80 uposlenika vi{ka, ali da to nismetalo Had`ibajri}u da zaposli jodvadesetak ljudi. Pored toga, na~elnHad`ibajri} je samo u ovoj godini „svojimvolonterima, a ima ih 29, do septemb
mjeseca isplatio blizu 60 hiljada KM.
SLOBODN BOSN I 13.11.20134
STARI GRAD
„Zahvalnice dodjeljuje Op}inskovije}e, a predlaga~i mogu bitipredsjedavaju}i Vije}a, kolegij Vije}a ina~elnik, a ta priznanja Had`ibajri} dijelikao {e}erlame“, ka`e Vedran Dodiknavode}i da su vije}nici iz Na{e stranketra`ili da im se dostave podaci opodijeljenim nagradama i priznanjima,odnosno kome ih je na~elnik podijelio. „Uslu`bi kabineta na~elnika svi su, osimSafeta Karovi}a koji je naplatioprekovremeni rad, uklju~uju}i i na~elnikaHad`ibajri}a, dobitnici jubilarne nagrade.Pro{le godine nagrade u iznosu od 1.200do 2.000 KM dobili su Senida [abi}-Fo~o, Mihrija Muli}, Aida Bajramovi} iUma Avdibegovi}. Jubilarnu nagradu od830 KM ove godine dobio je li~nona~elnik Had`ibajri}“, ka`e Dodik koji je i~lan Komisije za dodjelu priznanja inagrada, a koja nikada nije razmatraladodjelu nagrade na~elniku Had`ibajri}u.Me|utim, kada je Had`ibajri} saznao da jeslu`ba za finansije Dodiku dostavila podatkeo podijeljenim priznanjima i nagradama,ispla}enom prekovremenom radu iugovorima o djelu svim op}inskim slu`bamaizdao je sljede}u naredbu: „U slu~ajevimaiskazane potrebe za informacijama bilokoje vrste, a koje se ti~u rada op}inskihorgana i slu`bi iz okvira njihovenadle`nosti, neophodno je da se zadostavu istih obratite na~elniku Op}ine.
Tako|er, ukoliko organ ili slu`badirektno dobije takav zahtjev, isti }e bezodlaganja proslijediti na~elniku Op}ine,odnosno upoznati na~elnika sasadr`ajem iste“, stoji u naredbi na~elnikaHad`ibajri}a kojeg smo bezuspje{nopoku{ali kontaktirati kako bi odgovorio naoptu`be vije}nika svoje Op}ine.
NAGRADE I PRIZNANJA
Načelnik Ibrahim Hadžibajrić samsebi isplatio jubilarnu nagradu
RJE[ENJEJubilarna nagrada Ibrahimu Had`ibajri}u
PRITISCI I PRIJETNJEPredsjednik Op}inskog vije}a VedranDodik priprema tu`bu krivi~nu prijavuprotiv na~elnika Ibrahima Had`ibajri}a
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 35/68
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 36/68
Vojislav [e{elj je trostruki kum premi- jera Srbije Aleksandra Vu~i}a. Biomu je kum na vjen~anju, a kasnijemu je krstio sina i k}erku. „Kada
dobijemo slede}e dete, ~eka}emo da
se vrati iz Haga da ga krsti, ma koliko to traja-
lo“, kazao je Vu~i} sredinom 2003. godine. Ume|uvremenu, Vu~i} se razveo i ponovoo`enio, a povratak svog kuma u Srbijudvanaest godina kasnije, aktuelni premijer do`ivljava kao poku{aj destabilizacije Srbije.
„Pu{tanje [e{elja je ~in poku{aj destabi-
lizacije Srbije i poku{aj zastra{ivanja pre-
mijera Vu~i}a. Sve je ovo mnogo ve}e od
pu{tanja [e{elja. Ovo je poruka da se
napusti politika i Rusija i EU“, ka`e jedanod Vu~i}evih glasnogovornika i naj`e{}ihnjegovih apologeta Aleksandar Vulin.
Srbijanski vrh na ~elu sa Vu~i}em iNikoli}em strahuje je da }e njihov biv{i {ef Vojislav [e{elj svojim povratkom uzdrmati
politi~ku scenu u Srbiji i napraviti op{tid`umbus. To se mo`e zaklju~iti i na osnovunapisa u novinama koje Vu~i} strogo kon-troli{e. Srbijanski premijer i predsjednik smatraju da odluka Ha{kog tribunala da seiz pritvora pusti [e{elj nije donijeta samo iz
„humanitarnih razloga“ ve} i iz politi~koginteresa zapadnih mo}nika koji poku{avajuda izazovu haos i nestabilnost u Srbiji.
POVRATAK SKANDAL-MAJSTORA
„Ve}eg skandal-majstora u srpskom politi~kom `ivotu od mene u poslednjih 15
godina nije bilo. Kad mi je bio potrebanskandal iz nekih politi~kih interesa, ja samznao najve{tije da ga konstrui{em“, kazao
je svojevremeno [e{elj.Da se srbijanska vlast trese od
[e{eljevog povratka, za na{ list tvrdi iZoran Krasi}, potpredsjednik SRS-a.
„Oni su napravili atmosferu kao da jeHanibal pred vratima. Kao da }e [e{elj za
doru~ak da jede odoj~i}e, za ru~ak mave}u decu, a za ve~eru Vu~i}a
Nikoli}a. Ka`u, [e{eljevim dolaskom do}e do destabilizacije Srbije. Nije mi jasnna koji na~in. Me|utim, gra|ani se radu[e{eljevom dolasku i obi~no se mo`e ~utineka do|e i neka im sve po spisku… [e{e
je trebao jo{ u petak biti u Beogradme|utim, Vu~i} je tra`io od Tribunala d
SLOBODN BOSN I 13.11.20136
KAD SE [E[ELJ VRATI KU]I
Pi{e: MIRHA DEDI]
VOJISLAV ŠEŠELJ, lider SRS-a i četnički vojvoda, nakon dvanaest godinaprovedenih u Tribunalu vraća se u politički život Srbije željan osvete prema
svojim dojučerašnjim stranačkim saborcima ALEKSANDRU VUČIĆU iTOMISLAVU NIKOLIĆU; naša novinarka piše zbog čega srbijanski vrh
strahuje od svog bivšeg šefa
KUM JE STIGAO
“[e{elj }e u demontiranju re`ima Aleksandra Vu~i}aupotrijebiti sva raspolo`iva sredstva i u tome ga
niko ne mo`e zaustaviti“
P O V R A TA K V O J I S L A V A [ E [ E L J A
A OD KUMA MITING I OSVETANajve}a [e{eljeva `elja je da sru{i s vlasti kumove Vu~i}a i Nikoli}a
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 37/68
[e{elja ne pu{taju sve dok je u posjetiSrbiji njegov pobratim Edi Rama, s kojimsara|uje na nivou - Ramo, Ramo dru`emoj. Srpska policija je poru~ila holandskimkolegama - ne mo`emo [e{elja da prihvati-mo sada, mo}i }emo u sredu. U me|uvre-menu se spinuje javnost da je [e{elj naru~iolikvidaciju Tome Nikoli}a. To me ne ~udi
jer Vu~i} je ro|eni psihopata. On je u stanjusve da uradi ako proceni da }e imati koristod toga“, ka`e Krasi}.
On tvrdi da }e se [e{elj, i porednaru{enog zdravlja i metastaza na jetri,odmah po dolasku u Beograd politi~kiaktivirati, istupati na tribinama i u medijimasa ciljem da demontira aktuelni srbijanskire`im.
„[e{elj }e se, kako je i najavio, odmah politi~ki aktivirati. On to mora kao predsed-nik stranke i ni jedna bolest ga u tome ne}espre~iti. Jedan od lekara koji je pregledao[e{elja i sam prima hemoterapiju i potpunonormalno obavlja svoje poslove. [e{eljevozdravstveno stanje jeste te{ko. On zbog
tahikardije ima ugra|en specijalni ure|aj
koji mu smanjuje broj otkucaja srca kada pre|e 200. On ne mo`e da tr~i. Me|utim,on nema druge `ivotne aktivnosti osim dase bavi politikom. Kada je mogao iz pritvo-ra da vodi stranku, za{to ne bi mogao izkancelarije u Zemunu? To je logi~no.Pritvorska jedinica ga je `ivotno ugrozila.Lekari su ga nakon svake hemoterapije lisi-cama vezali za krevet. Bio je po sedamdana vezan u sobi bez prozora i svetlostikoja najvi{e li~i na bunker, a pod izgovoro-m da zra~i i da predstavlja opasnost zadruge. To je bila tortura. Zbog toga je odbi-
jao da prima hemoterpiju“, obja{njavaKrasi}.
Na{ sagovornik navodi da }e Vojislava[e{elja njegove strana~ke kolege i pristali-ce do~ekati kao pobjednika koji je uspio daobesmisli i porazi Ha{ki tribunal, a za sub-otu najavljuje do~ek na Trgu Republike, nakojem o~ekuju veliki broj pristalica igra|ana koji su nezadovoljni aktuelnimre`imom.
„To }e da bude miting dobrodo{lice srp-
skom junaku — [e{elju. On je na{ Mandela.
Tektonska promena politike u Srbiji neophodna, nu`na i o~ekivana, a to }e sedesiti jer je nezadovoljstvo gra|anekonomskom situcijom u Srbiji velikoka`e Krasi}.
Pred odlazak u Haag, dvije nedjel prije ubistva premijera Zorana \in
|i}a, [e{elj je na istom mjestu odr`ao ming na kojem se pozdravio sa Srbijom. STrga Republike poru~io je da „Srbiju ~ekkrvavo prolje}e“.
„Srbija je pod mafija{kim re`imomunakazili su je i upropastili, Srbijom uprav
ja najgori olo{, Zoran \in|i}. Ali olo{ morati na dno reke, gde mu je i mesto. Mis\in|i} da mo e 12 godina da intenzivn
posluje s mafijom, a sad po nalogAmerikanaca tako jednostavno da otpimafiju. E, ne mo`e! \in|i} mora da podesudbinu sa svojim mafija{ima, sa svojiSur~incima, sa svojim Bagzijem”, kazao tada [e{elj.
Tomislav Nikoli}, tada{nji [e{eljezamjenik, rekao je: “Ako neko od vas
narednih mesec ili dva vidi negd
13.11.2014. I SLOBODN BOSN
KUMOVI U PANIC
NA VELIKA VRATA IZHA[KOG KAZAMATA
[e{elj se vra}a u politi~ki `ivotSrbije na velika vrata kao
pobjednik u bici protiv Tribunala
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 38/68
Zorana \in|i}a, recite mu da je i Tito pred smrt imao problema sa nogom.”
[E[ELJ JE
“STVORIO
”VU^I]A
Zbog sumnje da je umije{an u\in|i}evo ubistvo pominjala se i
mogu}nost da [e{elj, kada se vrati iz Haaga
u Srbiju, bude saslu{an, u okviru istrage o pozadini ubistva premijera \in|i}a. O nje-govoj umije{anosti u ovaj zlo~in sasvimsigurno bi vi{e detalja mogli znati i njegovitada{nji prvi saradnici Vu~i} i Nikoli}.Pojedini analiti~ari tuma~e da otuda poti~e
strah srpskih lidera od biv{eg {efa.
“Vojislav [e{elj je stvorio AleksandVu~i}a. Pre nego {to me upoznao Vu~i}em, [e{elj me upozorio: ‘Vu~i} del
je pristojno, mlad je i moderan, ali pazi s pokvaren je, podao i osvetoljubiv.’ Zbog tosobina, zajedni~kih, uspe{no su sara|iva
sve dok Vu~i} nije procenio da }e b
SLOBODN BOSN I 13.11.20138
KAD SE [E[ELJ VRATI KU]I
14. februara 2003. Ha{ki tribunal je
podigao optu`nicu protiv Vojislava [e{elja.23. februara 2003. ogranizovan miting
povodom ispra}aja Vojislava [e{elja uHaag. “Nikada se ne}emo odre}i na{eg`ivotnog cilja – Velike Srbije. Nikad ne}uodustati od osloba|anja srpskogDubrovnika, Baranje, Like”, poru~io je[e{elj sa beogradskog trga.
24. februara 2003. lider SRS-a sedobrovoljno predao Tribunalu.
25. marta 2003. Lider srpskih radikala
izjasnio se da nije kriv ni po jednoj od 14ta~aka optu`nice koja ga tereti za zlo~ineprotiv ~ovje~nosti i kr{enja zakona iobi~aja ratovanja po~injene u Hrvatskoj,Bosni i Hercegovini i Vojvodini izme|uavgusta 1991. i septembra 1993. godine.
2005. godine na su|enju SlobodanuMilo{evi}u, [e{elj je pred Ha{kim tri-bunalom poru~io Tu`ila{tvu: „A vi samodalje ometajte moju odbranu, pa }ete nakraju morati da pojedete sva govna kojasta izasrali. J...m vam majku svima,po~ev{i od Hansa Holtjusa, pa nadalje.
Mo`ete samo da mi p...e k....”
15. septembra 2006. [e{elj iz protes-ta napustio sudnicu Ha{kog tribunala jer jesud protiv njegove volje nametnuo branio-ca. „Vi ste ovog ~oveka s pti~jim gnezdomna glavi la`no predstavili kao mog branio-ca. On nikada ne}e biti moj branilac”,rekao je [e{elj, aludiraju}i na DavidaHoopera, engleskog advokata koji nosiperiku.
11. novembra 2006. [e{elj je zapo~eo{trajk gla|u, odbijaju}i hranu i lijekove,
tra`e}i da se samostalno brani u sudu isastaje sa suprugom bez ograni~enja.
29. novembar 2006. ljekari tvrde damu je `ivot ozbiljno ugro`en jer je [e{elju{ao u ~etvrtu sedmicu {trajka gla|u; ne
mo`e da hoda, ali insistira da ga kolicimaodvezu na zatvorsku liturgiju.
8. decembar 2006. [e{elj obustavlja
{trajk gla|u, po{to mu je `albeno vije}eTribunala vratilo pravo da se brani sam iodlu~ilo da su|enje po~ne ponovo.
7. novembar 2007. u Ha{kom tribunalu~itanjem optu`nice ponovo po~elo su|enjeVojislavu [e{elju.
23. septembar 2008. Vojislav [e{eljodrekao se Tomislava Nikoli}a iAleksandra Vu~i}a, i rekao da su ih vrbo-vale zapadne obavje{tajne slu`be dapoku{aju rasturiti SRS.
U julu 2009. [e{elj je osu|en na 15mjeseci zatvora zbog nepo{tovanja suda,a u oktobru je podnio `albu na tu presudu,da bi 4. februara 2010. po drugi put biooptu`en zbog objavljivanja podataka o 11za{ti}enih svjedoka.
2011. [e{elj tvrdi je da njegove aritmi- je i sr~ane tahikardije postaju sve ve}iproblem, i da je zbog toga podvrgnut elek-tro{okovima. Najavio je da }e biti pod-
vrgnut hirur{koj intervenciji. “Provu}i }e mikateter kroz prst na nozi, a onda }elaserom da mi ne{to spale u srcu. Nekika`u da }e to biti centar za ljubav.”
2011. Sudsko vije}e Ha{kog tribunalaodbacilo zahtjev Vojislava [e{elja da budepu{ten na slobodu, da se su|enje prekinei da optu`nica protiv njega budeodba~ena.
2013. Ljekari ustanovili da [e{elje imarak na debelom crijevu. [e{elj odbija daprima hemoterapiju jer ga nakon nje ve`u
za krevet.
2014. [e{elju dijagnosticiranemetastaze na jetri. Iz „humanitarnihrazloga“ Tribunal ga 12. novembra pu{tana privremenu slobodu.
[E[ELJEVIH 12 GODINA U HAAGU
Šešelj u Haagu psovao, prijetio, otkrivao zaštićenesvjedoke, štrajkovao glađu, pisao knjige…
DOLAZAK ^ETNI^KOG VOJVODE U BEOGRAD[e{elj bi mogao biti ispitanoko pozadine ubistva Zorana
\in|i}a
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 39/68
[e{elja lak{e realizovati li~ne ambicije. Pretoga, 15 godina su najte`e nacionalnenesre}e koristili za sticanje imovine, mo}i iuticaja. Zajedno su parazitirali na velikosr p-kim parolama pod kojima su milioni nor-malnih ljudi ginuli i ubijali, ostajali bez~lanova porodice, budu}nosti… U tomle{inarskom poslu, Vu~i} je savr{eno odgo-varao [e{elju.U [e{eljevoj laboratoriji pre-vara i zabluda stvoren je virus Vu~i}, kojirazara Srbiju. I red je da jedan drugogsahranjuju”, ka`e Predrag Popovi}, biv{iglavni i odgovorni urednik Vu~i}evePravde . Popovi} je napisao tri knjige oVu~i}u sa kriti~kim osvrtom na njegov lik idjelo. On podsje}a da je Vu~i} bio [e{eljev
potr~ko, a kasnije njegov “egzekutor”.“Vu~i} je predvodio hajku na Zorana
\in|i}a, kriminalizovao ga i pre atentata i posthumno. Vu~i} je tvrdio da je \in|i} bio‘mafija{ko ~edo’ i da je ‘mafija ubila svog{efa’. Bez gri`e savesti za sve {to je radio
prot iv `ivog \in|i}a, na dan njegovesahrane uveseljavao je poznanike morbid-nim vicem o tome kako }e mravi na
beogradskom Novom groblju igratiPremijer ligu. Taj patolo{ki poreme}aj
manifestovao je i ranije, kad je progonioSlavka ]uruviju, vlasnika Dnevnogtelegrafa, kojem je montirao sudske pro-cese, plenio imovinu, da bi tri dana posleubistva, preda mnom, u`ivao u {e{eljev-skom trik-pitanju: gde je ]uruvija, jel’
pobegao iz zemlje ili je duboko u zemlji.Vu~i} je vi{e od 15 godina bio u vrhu SRS-a,kreirao i sprovodio njenu ideologiju, zala-gao se za formiranje Velike Srbije. Uratni~kom transu, Vu~i} je ceo maj 1995.
proveo na turneji po svim srpskim zapad-nim zemljama. Od Trebinja, preko Kninado Gline obilazio je srpske o~ajnike i pozi-
vao ih da juna~ki ubijaju i ginu, da tu|e i
svoje kosti ugrade u temelje Velike Srbije.Isticao je privr`enost strana~kom predsed-niku i kumu, iznosio najte`e optu`be nara~un Evropske unije, SAD-a i NATO-a, aonda, prakti~no preko no}i, napravio jetotalni zaokret. Zamenio je uloge prijateljai neprijatelja, saboraca i protivnika, pa uz
pomo} re`imskih kolega, analiti~ara imedija, po~eo da se predstavlja kao nes-
porni politi~ki i moralni autoritet. Ipak, i od[e{elja }e biti neke koristi. Ako ni{ta drugo,svojim atacima na Vu~i}a doprine}erazbijanju op{te paranoje u kojoj vladar kaotaoce ve} dve i po godine dr`i sve
podanike. Ohrabreni njegovim nastupima,gra|ani }e dobiti priliku da se osveste ihrabro suo~e s potrebom da se suprotstavediktatoru”, navodi Popovi}.
PROPUSTI HA[KOG TRIBUNALA
Bez obzira na te{ku medicinsku dijag-nozu, [e{elj ne namjerava privremenu slo-
bodu iskoristiti za nastavak lije~enja ve}najavljuje osvetu. [e{elju na ruku ide i to{to Tribunal nije postavljao bilo kakveuslove za njegov izlazak na privremenu slo-
bodu. [e{eljev pravni savjetnik Milan Ter-
zi} poja{njava da se on odlukom Sudskogvije}a nije obavezao ni na jedan od poseb-nih uslova, “a to zna~i ni obavezu ku}nog
pritvora ili komunikaciju s medijima”.Rasim Ljaji}, potpredsjednik Vlade,
ka`e da se prvi put desilo da se odoptu`enog ne tra`i da se izjasni o uslovimakoje postavlja Tribunal. Srbijanske vlastismatraju da je Tribunal imao jakeunutra{nje razloge da pusti [e{elja.
“Logi~no je, na osnovu ljekarskihnalaza, da [e{elj bude pu{ten na slobodu inema tu nikakve politike. I Jovica Stani{i},
biv{i prvi ~ovjek DB-a Srbije, pu{ten je na
toj osnovi. Njegov povratak }e ometati one
koje su u Beogradu na vlasti, a ~iji je o bio dugogodi{nji prijatelj, biv{i {ef ili sau~esnik u raznim poslovima tokom Milo{vi}evog re`ima. To je njihov problem[e{elj je pro{lost koja dolazi u sada{njosto izaziva talasanje me|u njima, ali to jnjihov problem i ne}u u to ulaziti jer mnisu poznati njihovi porodi~ni odnosVeliki problem, me|utim, predstavlsu|enje [e{elju. [e{elj du`e od ~et
godine, po okon~anju svih procesnih ranji, ~eka presudu”, ka`e za na{ liFlorence Hartmann, biv{a glasnogovorniHa{kog tribunala.
“To {to je on ometao proces su|enobja{njava ili pravda {to je su|enje po~etek 2007. godine, a tek se 2010. zavr{ilMe|utim, od tada pa do izuze}a sudijFrederika Harhoffa (oktobar 2013.) nidonijeta presuda. To je zapravo najve
problem. Uo~i izricanja presude, ~iji datum bio zakazan i tekst potpunnapisan, uslijedilo je izuze}e Harhof
koje je do{lo kao fantasti~no opravdanzbog ~ega se toliko ~ekalo na presudCijela ta pri~a sa izuze}em Harhof
prikriva {ta se to desilo od 2010. od krasu|enja, odnosno za{to nije donijeta prsuda. Tribunal nije pazio ni na vremenskograni~enje kada je o su|enju rije~, iak
postoji me|unarodni standard i ne mo`e sneko dr`ati u pritvoru toliko vremens
period a da se ne zna da li je kriv ili nijJavnost ima pravo da postavi pitanje zbo~ega je nastala ta vremenska rupa o2010. i 2013. godine i da li je u Sudskovije}u postojala podjela izme|u sudi
Jean-Claude Antonettija i HarhoffIzme|u njih nije postojala saglasnost, pim je onda dobro do{lo izuze}e. Sadimamo situaciju da [e{elj 2014. godinnije osu|en za doga|aje od 1991. do 199godine i niko se iz Tribunala nije izjasnda li je kriv ili nije. Za to nema opravda
ja”, ka`e Hartmann.[e{elj se vra}a u politi~ki `ivot Srbi
na velika vrata kao pobjednik u bici protTribunala. “Obe}ao sam vam da }u rastur
ti Ha{ki tribunal Dodu{e, borba je traja
ne{to du`e nego {to sam o~ekivao, ali pob
di se u zube ne gleda”, kazao je [e{elj Beogradu.Vu~i} i Nikoli} znaju da je [e{e
majstor haosa i uz to `eljan osvete. Da osveta jedini njegov `ivotni motiv, vidjese ve} prilikom njegovog prvog obra}an
javnosti.“Rekli su da me pu{taju na privremen
slobodu, a to privremeno }e trajati sam
dok ne oborimo sa vlasti Tomislav
Nikoli}a i Aleksandra Vu~i}a, na{e otpad
nike i izdajnike koji su se odrekli ideolog
je srpskog nacionalizma i postali slug
zapadnih sila”, rekao je [e{elj obra}aju}i
pristalicama sa terase sjedi{ta stranke.
13.11.2014. I SLOBODN BOSN 3
KUMOVI U PANIC
TE[KI PROPUSTI TRIBUNALAHa{ki tribunal i nakon 12 godina su|enjanije dokazao [e{eljevu krivicu
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 40/68
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 41/68
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 42/68
Prvi privatni Medicinski fakultet uBosni i Hercegovini, osnovan uokviru Univerziteta Sarajevo School of Science and Techno- logy ~iji je vlasnik i rektor dr.
Ejup Gani}, 6. oktobra ove godine po~eo je
sa radom. Nastavni kadar koji }e edukovati budu}e doktore medicine uglavnomsa~injavaju Bosanci i Hercegovci koji su se{kolovali u inostranstvu, profesori sa„prijateljskog“ Univerziteta u Buckingh-amu iz Velike Britanije (u saradnji s ovimUniverzitetom je i osnovan SSST), teBosanskohercegova~ko-ameri~ke akademi-
je nauka i umjetnosti u SAD-u, a studijski program se u cijelosti odvija na engleskom jeziku.
BAZA ZA PRIVATNI FAKULTET
Kako je Slobodna Bosna ve} pisala,izbor nastavnog osoblja na Gani}evom privatnom Medicinskom fakultetu izazvao je velike polemike jo{ u vrijeme kada je naSkup{tini Kantona Sarajevo razmatranaodluka o njegovom osnivanju. Naime,SSST je potpisao ugovor o saradnji sanekoliko medicinskih ustanova u Sarajevuza izvo|enje prakti~ne nastave studenata,
ali zapravo je klju~ni problem bioanga`ovanje profesora i asistenata koji sudovoljno kvalificirani da predaju budu}immedicinarima. Najve}i broj predava~a nanovoosnovanom Medicinskom fakultetuuposlenici su Klini~kog centra Univerzitetau Sarajevu, JU Domovi zdravlja KantonaSarajevo i Zavoda za hitnu medicinsku
pomo} Kantona Sarajevo. Me|u njima su
doc. dr. Haris Vrani}, zaposlen u Centru zsrce Klini~kog centra Univerziteta Sarajevu, koji predaje Uvod u medicinu ,Anatomiju }e predavati prof. dr. Faru
Dilberovi}, doc. dr. Faris Fo~o te {eficKlinike za radiologiju KCUS-a doc. dSandra Vegar-Zubovi}, ~ija je valjanodoktorske disertacije svojevremeno dov|ena u pitanje od strane njenih pojedin(neki bi rekli zlobnih) kolega. Od javno
poznatijih imena tu su i profesorica dLamija Tanovi}, koja predaje Medicinskfiziku i biofiziku , doc. dr. Amila Alikadi
Husovi}, oftalmologinja zaposlena privatnoj poliklinici Svjetlost , prim.dSena Softi}-Taljanovi}, direktoricsarajevske Hitne pomo}i, a tu je i viasistentica K enana Aganovi}, {efica Jednice internisti~ke intenzivne terapiKCUS-a i supruga aktuelnog direktosarajevskog Klini~kog centra, Dami
Aganovi}a. Ve}ina profesora koji szadu`eni za klini~ke predmete imaju dvoj
radni odnos: sa fakultetom i medicinskoustanovom u kojoj rade. Premda ssvojevremeno na SSST-u najavljivali kak}e na novoformiranom Medicinskofakultetu biti anga`irano oko 40 profesorasistenata i laboranata „i taj broj }e
pove}avati svake godine“, za sada ih samo 25 - sedamnaest nastavnika i osaasistenata. Od toga je njih sedamnaestalno zaposlenih (osmero dijele anga`maizme|u SSST-a i KCUS-a), a osmero ih anga`ovano honorarno. Za dekanesMedicinskog fakulteta SSST-a na sjedni
SLOBODN BOSN I 13.11.20142
GANI]EVI MEDICINARI
Pi{e: MAJA RADEVI]
Najveći broj predavača na novoosnovanomMedicinskom fakultetu SSST-a uposlenici su
Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu; međuangažiranim nastavnicima su šefica Klinike za
radiologiju KCUS-a SANDRA VEGAR-ZUBOVIĆ,
direktorica sarajevske Hitne pomoći SENA SOFTIĆ-TALJANOVIĆ i KENANA AGANOVIĆ, suprugageneralnog direktora KCUS-a DAMIRA AGANOVIĆA
HONORAR VEĆIOD LJEKARSKE
PLATE
Me|u uposlenicima KCUS-a zavladala prava pomama za
anga`manom na Medicinskom fakultetu Ejupa Gani}a
ZA NAPREDAK MEDICINEEjup Gani} uspje{no razvija
privatni akademski biznis
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 43/68
Nastavno-nau~nog vije}a, odr`anoj 10.septembra, izabrana je prof. dr. Semira
Galija{evi}. Galija{evi}eva je po struciin`injer hemije, diplomirala je 1991. godinena Prirodno-matemati~kom fakultetuUniverziteta u Sarajevu, a doktorirala 2002.na Wayne State University u Detroitu. Zavrijeme rata bila je anga`irana kaoasistentica hemije na Poljoprivrednom iMedicinskom fakultetu u Sarajevu, a od
2009. godine radila je kao docentica naPrirodno-matemati~kom fakultetu. ^injeni-ca je da ve}ina do sada anga`ovanih
profesora i asistenata na Gani}evomfakultetu - ~ast rijetkim izuzecima - nemajuzna~ajnu ljekarsku niti znanstvenureputaciju u medicinskim krugovima.Pored toga, kako smo ve} pisali, obziromda KCUS predstavlja nastavnu bazuMedicinskog fakulteta Univerziteta uSarajevu i ima status univerzitetske bolnicekoji dodjeljuje javni, a ne privatniuniverzitet, opravdano je pitanje koliko }e
sporazum sklopljen izme|u Klini~kogcentra i Gani}evog Univerziteta eventualnoote`ati obavljanje prakti~ne nastavestudentima ve} postoje}eg Medicinskogfakulteta UNSA.
„Obzirom da prema Zakonu o visokom
obrazovanju Kantona Sarajevo, nakon
izbora u zvanje, suradnici i nastavnici
moraju zasnovati radni odnos sa fakultetom
koji je izvr{io izbor, njihov anga`man na
Medicinskom fakultetu Univerziteta SSST
doveo bi do prekida radnog odnosa sa
Medicinskim fakultetom Univerziteta u
Sarajevu“, pi{e dr. Almira Had`ovi}-
D`uvo, dekanesa Medicinskog fakultetaUniverziteta u Sarajevu, te ukazuje namogu}e posljedice takve situacije: „Dovodi
se u pitanje i mogu}nost kvaliteta
realizacije klini~kog dijela studijskog
programa Medicinskog fakulteta Univerzi-
teta u Sarajevu, {to bi posljedi~no moglo
dovesti do obustavljanja nastavnih
aktivnosti i zatvaranja Medicinskog
fakulteta javnog Univerziteta u Sarajevu,
~iji je osniva~ Kanton Sarajevo. U slu~aju
zatvaranja Medicinskog fakulteta UNSA,
Univerzitetski klini~ki centar gubi status
univerzitetske bolnice te ne mo`e biti
nastavna baza privatnom medicinskom
fakultetu, jer mu je za sticanje statusa
potrebno mi{ljenje medicinskog fakulteta
javnog univerziteta.“
Ako je suditi po imenima predava~a naGani}evom fakultetu, ~ini se, ipak, da
KCUS postaje upravo „nastavna baza za privatni fakultet“. „Honorari koje
uposlenicima Klini~kog centra nudi Gani}
su vrlo primamljivi“, ka`e jedan oduposlenika KCUS-a. „Kada kao ljekar
specijalista radite u bolnici i imate pla}u od
nekih 1.600 maraka, a pri tome vam se
prekovremeni rad ne pla}a, onda
razumijem kolege, jer te{ko je to odbi
Nije tu problem Gani} i njegov fakultet. T
je problem na{eg zdravstvenog sistema
cjelini“, isti~e na{ sagovornik.
STUDENTI OD HRVATSKE DO SIRIJE
Pored doma}eg nastavnog kadra, komahom ~ine uposlenici KCUS-a, na SSSTu su anga`ovali i deset, kako ka`„vrhunskih medicinskih stru~njaka“ SAD-a. Radi se o Bosancima i Hercegocima koji rade na ameri~kim klinikamakoled`ima, a anga`irani su u svojstvvanjskih saradnika u izvo|enju nastaveseminara.
Interes za studij na prvom privatnoMedicinskom fakultetu u BiH manji od o~ekivanog. U SSST-u su planirali du akademskoj 2014./2015. godini upi{40 studenata, no na prvu godinu studiupisano je njih 30. Kako su nam kazaiz SSST-a, studenti su iz Bosne Hercegovine, Hrvatske, Egipta, KanadKatara, Norve{ke, Njema~ke, SAD-a Sirije. Razlog „skromnog“ interesovan
mladih ljudi za ovaj studij vjerovatno smo`e tra`iti u nesrazmjeru izme|cijene {kolarine i ponu|enih - za sad
jo{ uv ijek pr il i~no „maglovitih“ nedefinisanih - uslova studiranj[kolarina za gra|ane BiH i bh. dijasporgodi{nje iznosi 7.200 eura, dok strandr`avljani za studij na ovom Fakultemoraju izdvojiti 12.000 eura godi{njPore|enja radi, na Medicinskofakultetu Univerziteta u Sarajevu cijen{kolarine za samofinansiraju}e studeniznosi 6.000 KM godi{nje, dok redovstudenti pla}aju samo kotizaciju od 10
KM.
13.11.2014. I SLOBODN BOSN 4
PRIVATNA [KOLA ZA DOKTOR
PROFESORICE ISUPRUGE
Kenana Aganovi} iAmila Alikadi}-Husovi}
SVJETSKO, A NA[EZgrada SSST-a na Ilid`i
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 44/68
Udokumentarnom filmu Janka Baljka
i Drage Hedla Vukovar - poslednji rez , koji je snimljen u produkciji
beogradske TV ku}e B92, Ljiljana
Alvir, ~iji su brat i de~ko ubijeni naOv~ari 20. novembra 1991., ka`e: “Izvje{tajiSini{e Glava{evi}a, sam njegov glas... On jeulivao nekakvu nadu, nekavu vjeru i u ~ovjekai da }e se to sve zavr{iti”, a Jelena Baketa,kojoj su ~etnici strijeljali sina tako|e naOv~ari, sekundu poslije veli: “Nisam se nadalada }e se dogoditi {ta se dogodilo, dok god smoSini{u slu{ali.” Na`alost - dogodilo se!Vukovar je pao 18. novembra 1991., nakonskoro tromjese~ne opsade vojnih i paravojnihsrpskih formacija. A uz Ljiljaninog brata ide~ka i Jeleninog sina, kao i vi{e od dvijestotine Vukovaraca, na Ov~ari je 20.novembra strijeljan i Sini{a Glava{evi}.
Novinar i urednik Radio Vukovara. Ratnidopisnik Hrvatskoj radija iz tog grada. Pisac.Pjesnik, Ljudina. Heroj.
NJE@NOST BLAGOST I
“NE DAJ SE INES”Knji`evnik R atko Cvetni} je ta~no
dvadeset i jednu godinu poslije, na osmim Novinarsko-knji`evnim susretima Grad - to ste vi , koji su odr`ani u Gradskoj knji`nici u Vukovaru i bili posve}eni Sini{i Glava-{evi}u, kazao da su njegova “izvje{}aop}eljudska poruka koja nadilaze situacijuiz koje su slana”. A u nekim od njegovih
izvje{}a moglo se ~uti i sljede}e: “Vukovar
gori, a Hrvatska pregovara. O krvi i ru{evinama, o bolestima trideset pet tisu}a ljudi sa kojima se kocka, javlja urednik hrvatskog Radio Vukovara Sini{a Glava{evi}. (...) Vi{e od dva tjedna Vuko- var i njegovih trideset pet tisu}a ljudi ~eka milost i oprost od Zagreba, za ne{to za {to i nije kriv. Nijedan grad u Hrvatskoj nije dao vi{e za nezavisnost Hrvatske. (...) U ovomtrenutku vi{e od sedamdeset tenkova nadire na Vukovar. Heroji ovoga grada potrebni su
jo{ neko vrijeme kao `ivi svjedoci ovoga rata. Hvala Zagreb! Nemojte mi to odsje}‘.” Zamolio je jednog jesenskog danaSini{a uredni{tvo na Hrvatskom radiju da umonta`i ne isije~e njegovu “zahvalnost”hrvatskoj prijestolnici. Mislio je, naravno, i
prije svega na dr`avni i vojni vrh uHrvatskoj, na ~ijem je ~elu bio prvi hrvatski
predsjednik. Molio je i preklinjao danimaGlava{evi} da se pomogne Vukovaru,sje}aju se njegovih izvje{taja i stanovnici
Sarajeva, pobratima Vukovara po patnji, nokao da ga nisu ~uli oni koji su trebali. Istina je: ~uli su, ali su umuknuli. Pad Vukovara jei danas najve}a istovremeno i tragedija imisterija Domovinskog rata u Hrvatskoj.
Sini{a Glava{evi} ro|en je 4. novembra1960. u Vukovaru, gdje je zavr{io osnovnu isrednju {kolu, a onda se 1979. upisao naOdsjek za komparativnu knji`evnost,teatrologiju i bibliotekarstvo Filozofskogfakulteta u Sarajevu. Na kojem su, kaoasistenti i profesori, tada radili Tvrtko
Kulenovi}, Marko Ve{ovi}, Nikola Kolje-
vi}, Vojislav Maksimovi}, Josip Le{i},
Slavko Leovac, Lamija Had`iosmanovi},
Muhamed D`elilovi}, Ljubinka Ba{ovi}
Trojica njih: Maksimovi}, Koljevi} i Leov
nisu ni trepnuli kada su ~uli da je Glava{evubijen, jer su vjerovatno mislili da je Sinisljedbenik novinara koji su u II svjetskoratu radili na Hrvatskom krugovalu - Glasusta{ke Hrvatske i da je kao takav legitimvojni cilj. To pretpostavljamo na osnovnjihovih likova i nedjela. No, ne prljajmnjima ovu pri~u, ve} porazgovarajmo
bosanskohercegova~kim piscem Zilhado
Klju~aninom, koji je Sini{in vr{njak, bili u istoj generaciji na istom fakultetu, aZilhad na Odsjeku za filozofiju i sociologija obojica su stanovali u Studentskom domu Ned`ari}ima. Klju~anin je iz okolin
Sanskog Mosta. “Mi smo se odmah po~e
SLOBODN BOSN I 13.11.20144
SARAJEVO - BAR - VUKOVAR
U četvrtak, 20. novembra, navršiće se dvadeset i trigodine od smrti SINIŠE GLAVAŠEVIĆA, vukovarskognovinara, pisca, pjesnika, sarajevskog studenta; za
naš magazin o vukovarskom heroju govore njegov sinBOJAN GLAVAŠEVIĆ, najbolji prijatelj i cimer iz
studentskih dana RANKO OPANČINA, te kolege safakulteta i iz Studentskog doma u NedžarićimaZILHAD KLJUČANIN i SEJO OMERAGIĆ
VUKOVARSKI HEROJ
IZ SARAJEVSKESTUDENTSKE SOBE
S I N I [ A G L A V A [ E V I ]
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
PRIZOR KATASTROFEPust ~etnik na pustoj vukovarskoj cesti
Sini{aGlava{evi}
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 45/68
dru`iti s rajom s tre}e godine, na kojoj je bioi Sejo Omeragi}, na Odsjeku za komparativ- nu knji`evnost, teatrologiju i bibliotekarstvo ,koji }e vam kasnije ispri~ati svoju pri~u. Idobro se sje}am Sini{e. Moram iskreno re}ida ga nikada nisam do`ivljavao kao nekogako bi mogao biti heroj. Bio je nje`an, blag,
pisao je pjesme, plakao i recitirao Ne daj se,
Ines . On je diplomirao 1983., a ja godinu
kasnije. Ostali smo u kontaktu i vidjeli smose dva, tri puta do rata u Hrvatskoj. Jednomu Osijeku, kada smo pisac Semezdin
Mehmedinovi}, njegov kolega sa Odsjeka , i ja i{li na neko knji`evno ve~e. A i ovo je bitno: pao je Vukovar, u Sarajevu se skupljaSini{ina raja, nas petnaestak, dvadeset, i pi{eotvoreno pismo Aliji Delimustafi}u,
tada{njem ministru unutra{njih poslova
RBiH. Bila je iluzija, ali od njega tadtra`imo da provjeri gdje je Sini{a. A on namza~u|uju}e vrlo brzo, odgovara da je vi|ranjen na kamionu JNA, koji je evakuisastanovni{tvo Vukovara. Njegov odgovor jecijelosti objavljen u Na{im danima . Dugsmo se nadali da je Sini{a `iv. Tek nekolikgodina poslije sam saznao {ta se desilo
ka`e Zilhad Klju~anin.
13.11.2014. I SLOBODN BOSN 4
GODINE SU PRO[LE PUNE BRUKA
Bojan Glava{evi}: “Ono {to mi je otac rekao na rastanku
zauvijek }e ostati izme|u njega i mene, ali utjecalo je namnoge moje odluke u ivotu, stavove i vrijednosti“
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 46/68
A Sejo Omeragi} veli: “Ja sam izTrebinja i tako|e sam bio stanovnik Studentskog doma u Ned`ari}ima. Ilegalciu sobama, razni belaji, tako studira
bosanska sirotinja. U ~uvenoj sobi 649znalo nas je biti jedanaest. Samo se
povaljamo po krevetima i po podu, gdje kostigne. Jednom, u nekom belaju,
poku{avam ubijediti Sini{u, koji bi nekadkod nas prespavao, da }e biti bolje. A on mi
ka`e da ga ne la`em, stade ispred mene iupita: ‘[ta ho}e{?’ . A u meni dva metra,kriminalci me zaobilazili. I povu~em se.Ima tu ne{to... Bio je prefinjen, ali biodjednom u njemu proradila principi-
jelnost. Tada me to {okiralo kod Sini{e.Kada se Sini{a javio posljednji put izVukovara, znao sam kako }e pro}i. \avo jeu tim ljudima. Imao sam s njima iskustva uTrebinju nakon prvih izbora u Bosni iHercegovini, 1990., kada su u SDS-u zbogmog teksta u sarajevskom Svijetu o jednomsumnjivom (samo)ubistvu raspravljali dame likvidiraju. Jer, nakon {to sam
diplomirao vratio sam se u Trebinje, radio,`ivio i u`ivao, me|utim kad su oni do{liodmah sam vidio o ~emu se radi. Pobjegaosam u Sarajevo, ali igrom slu~aja sam sevratio u Trebinje 30. septembra sljede}egodine, i opet jedva pobjegao 1. oktobra1991., na dan kada je napadnut Dubrovnik.Pa sam bio u ekipi koja je u~estvovala urealizaciji prvog broja Slobodne Bosne ,koji je iza{ao 31. oktobra te godine. Ali,nisam ja bitan, ve} vam samo `elim re}i dasam znao {ta je to. Ulaze |avoli, sotone,dolaze po svoje i nema tu spasa.”
U Sarajevu je, za vrijeme studija, Sini{a
Glava{evi} upoznao svoju budu}u suprugu
Majdu: “Mama je tako|e studiralakomparativnu knji`evnost i biliotekarstvokao i tata, pa su se na fakultetu i upoznali.One anegdote koje znam sa faksa iz periodadok su studirali ipak su dosta osobnogkaraktera, pa ih ne bih ovdje iznosio. Mama
je bila iz Banovi}a, i od tamo je oti{la na
studij. Diplomirala je nedugo nakon moje
ro|enja. Mamina obitelj se poslije preseliu Banja Luku, a kasnije u Prijedor. Mamatata vjen~ali su se 17. rujna 1983. godinKao jedna zanimljivost, to~no tridesgodina kasnije, na taj isti datum, mosupruga rodila je na{u k}er Tja{u. nemam bra}e ni sestara, ali zato Tja{a im
SLOBODN BOSN I 13.11.20146
SARAJEVO - BAR - VUKOVAR
“Ako mi se ikada dogodi da me netko optu`i za neozbiljnost, ako u mene budu prstom upirali govore}i da sam djetinjast,ako njihov gnjev zbog toga bude imao snagu svemira, znat }u da jo{ ima nade za mene. U~init }e mi njihovaljutnja veliku radost, smatrat }u to osobnom pobjedom nad neusporedivo
ja~im neprijateljem, mnogo opasnijim od moje neozbiljnosti. Jer sve je igra i naj~e{}e igra skriva~a u kojoj je mojauloga ponekad dobra, ponekad i nije, ali ma kakva bila, u~init }u sve {to mogu,
samo da se pre`ivi. Zanimljivo je koliko je kratak `ivotni put od djetinjstva do starosti. Jo{ vi{e me brine brzina kojom djeca gube smisao za igru, a sve u zamjenu za sitne, jedva spomena vrijedne prednosti. ^esto me u slijepe ulice navede misao: za{to ~ovje~anstvo napokon ne prizna djetinjstvo kao punoljetnost? Jer, volio bih vidjeti kako bi tada svjetske organizacije za za{titu svega sigurnog na{le svoju vrijednost?
Kome bi tada palo na um da ratuje, i protiv koga? (...)“
IZ KNJIGE “PRI^E O VUKOVARU” SINI[E GLAVA[EVI]A
“Zanimljivo je koliko je kratakživotni put od djetinjstva dostarosti”
SRETNI DANISini{a i BojanGlava{evi} isprednjihove obiteljskeku}e u Vukovaru
TU@NA GODI[NJICA Sini{a Glava{evi} ubijenje na Ov~ari 20. novembra1991. godine
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 47/68
tri godine starijeg brata Petra. Tata je nakonstudija radio u {kolama u Lovasu i Borovu
Naselju, nakon ~ega, neposredno prije rata po~inje raditi na Radio Vukovaru. Mama je
radila u vukovarskoj Gimnaziji kao profesorica hrvatskog jezika”, obja{njavaBojan Glava{evi}, sin Sini{e i MajdeGlava{evi}, ro|en 1984. godine. A, ~ega se
Bojan najvi{e sje}a iz perioda opsadVukovara: “Sje}am se napete atmosfenakon Krvavog Uskrsa. Nakon toga jatmosfera rata, danas znam to nazva
pravim imenom, postala sveprisutnPucanje u daljini, preleti vojnih avion
postaju ~esta pojava. Mama i ja odlazimza Prijedor nekoliko dana prije nego {
prve granate padaju na vukovarsku NamSvakodnevno slu{amo vijesti, tatin glas n
radiju. A ono {to mi je otac rekao nrastanku zauvijek }e ostati izme|u njegamene, ali utjecalo je na mnoge moje odluku `ivotu, stavove i vrijednosti.”
NIJEMI NAKLON
Nevjerovatno, ali Majda i BojaGlava{evi} Prijedor napu{taju na dan kad
je pao Vukovar, 18. novembra 199godine! “Odlazimo preko Banja Luke, gdimamo rodbinu. Oko Oku~ana i Novske ve} jako po~elo pucati. Na hrvatsko
punktu pregledavali su nam dokument
Jedan je vojnik jako vikao na neke starigospo|e zbog toga {to ne{to nije {timalonjihovim papirima. Kada je dobio nadokumente i pogledao ih, samo nam {utke naklonio i pustio nas da pro|emTada jo{ nismo znali za{to je to u~inio. Tve~er u Zagrebu smo saznali. U Zagrebsam nastavio s osnovnom {kolom (prv
polugodi{te sam krenuo u O[ MladeStojanovi} u Prijedoru), koja je ima
program klasi~nih jezika (latinskog gr~kog) u koje sam se zaljubio. Nakon togupisujem Privatnu klasi~nu gimnaziju Zagrebu, i na kraju lingvistiku i sociologij
na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ka jedan od deset posto najboljih n prijemnom ispitu. Primam stipendiju znadarene i akademski uspje{ne studentTako|er, diplomiram me|u deset posnajuspje{nijih u klasi. Zapo{ljavam se nOdsjeku za lingvistiku kao znanstvenovak tj. asistent i tamo ostajem ddecembra 2011., kada postajem {kabineta Fredu Mati}u, ministru branitelu Vladi Republike Hrvatske. Pro{le godinimenovan sam za pomo}nika minist
branitelja, i to je posao koji i sad radim
govori Bojan Glava{evi}. Nismo mu `eljeli postavljati dnevn politi~ka pitanja, samo smo mu saop{tili d je nama u Sarajevu jako `ao kad njegumirovljeni hrvatski branitelji koji danim
prosvjeduju u Savskoj ulici u Zagrebnapadaju i prozivaju da daje antihrvatskizjave. U Mostaru bi kazali: Ni|veze! “Hvala vam. Sarajevo ima posebnmjesto u mojem srcu, nevezano z~injenicu da su mi se roditelji ondjupoznali. No tko zna, mo`da n
ba{~ar{ijskim ulicama doista osje}aodjeke vremena kad su oni tamo {eta
dr`e}i se za ruke.”
13.11.2014. I SLOBODN BOSN
GODINE SU PRO[LE PUNE BRUKA
Ranko Opan~ina bio je najbolji drug icimer Sini{e Glava{evi}a dok su studiraliu Sarajevu. On je iz Bara, ro|en 1959., ana Filozofskom fakultetu studirao jeengleski jezik. Vrstan muzi~ar, majstor naklasi~noj gitari, ka`e da je kroz njihovusobu 641 promar{iralo “mnogo, mnogosvijeta iz onda{njeg Doma”. “Te ve~eri subile”, tvrdi on, “u odnosu na ovo {toimamo danas, prave-pravcate soarejemuzike, knji`evnosti, filozofije i svegadrugog {to odudara od dana{njegvremena.”
“Sini{a je bio naj~estitije i najnevinijestvorenje koje se uop{te mo`e zamisliti.U njegovoj glavi i njegovoj svijesti nikad ini prema kome nije postojala ni najmanjapakost, niti najmanja zloba. Dr`ao je uglavi, i sada mi je to odnekud svje`e,pravi-pravcati trezor na{e i svjetskepoezije, hrvatske mo`da iponajvi{e. Takvi, okrenuti poeziji i muzici,nastupali smo na mnogim pozornicamaSarajeva, slave}i mo} stiha i klasi~negitare. Kroz na{u sobu, u staromStudentskom domu u Ned`ari}ima, pro{lo
je, {to zbog muzike i poezije {to drugim,
svakodnevnim povodima, stotine i stotineljudi, a da se nas dvojica nikada i ni oko~ega nismo mimoi{li. Brz, odlu~an,~ovjek od posla kako bismo rekli miCrnogorci, Sini{a nije bio neko ko bi seposve}ivao bespotrebnim pitanjima, nitidozvoljavao sebi mogu}nost da ono {tozamisli ne ostvari. Prepreke za njeganaprosto nisu postojale”, prisje}a seRanko Opan~ina, profesor engleskog
jezika u Gimnaziji Niko Rolovi} u Baru.Bio je Rajko Opan~ina i gost, na Sini{in
poziv, na do~eku [tafete mladosti u
Vukovaru, ne sje}a se koje godine, gdje sunjih dvojica uprili~ili no}ni nastupsa~injen od poezije i muzike, “iza kojeg je,sje}am se i sada, nastupao Miladin[obi}“. [obi}, kantautor iz Nik{i}a, tako|esarajevski student i korisnik uslugaStudentskog doma u Ned`ari}ima. “Sini{inaporodica me divno do~ekala u Vukovaru.Bio sam, iznova, i njegov gost na vjen~anju.Nosim najljep{e uspomene na njegovugospodstvenu porodicu i njegov Vukovar.”Nakon vjen~anja Majde i Sini{e, Rankosvog najboljeg druga nikada vi{e nije vidio.Ali, tu je Sarajevo da se sje}a...
MO] STIHA I KLASI^NE GITARE
Ranko Opančina: “Nosim najljepšeuspomene na Sinišin Vukovar i nanaše zajedničko Sarajevo”
SPOKOJ NA “MIROGOJU”Posljednje po~ivali{te vukovarskog
heroja je na zagreba~kom groblju
SPOKOJ NA “MIROGOJU”Posljednje po~ivali{te vukovarskog
heroja je na zagreba~kom groblju
F o t o : E P H
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 48/68SLOBODN BOSN I 13.11.20148
DAMIR MARJANOVI] I DRAGAN PRIMORAC
CSINA NAŠ NAČIN
P R I M O R A C - M A R J A N O V I ]
ME\U VODE]IM SVJETSKIMZNANSTVENICIMA Damir Marjanovi} i Dragan Primoracuspje{no sara|uju ve} osam godina,
a ve} sada rade na novoj knjizi
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 49/68
Analiza DNA tragova u krimina-listi~koj istrazi prvi put je ura|ena
prije gotovo tri decenije. Pionir uovoj oblasti bio je britanskigeneti~ar sir Alec John Jeffreys,
koji je prvi razvio tehnike za uzimanjeotisaka uz pomo} DNA i DNA profiliranje
po~initelja kaznenih djela se danas
uobi~ajeno koristi u policijskim istragama{irom svijeta.Jedan od najpoznatijih i najkontro-
verznijih slu~ajeva u kojem je klju~nuulogu odigrala forenzi~ka DNA analizavezan je za su|enje O.J. Simpsonu,slavnom igra~u ameri~kog nogometa, koji
je 1994. godine optu`en za ubistvo svoje biv{e supruge Nicole Brown i njenogtada{njeg de~ka R onalda Goldmana.Uprkos brojnim dokazima s mjesta zlo~inakoji su govorili u prilog tome da je po~inioubistva, zahvaljuju}i vje{toj advokatskojodbrani i vi{emilionskoj od{teti koju je
isplatio Goldmanovoj porodici, O.J.Simpson je oslobo|en optu`bi.
OD MJESTA ZLO^INA DO SUDNICE
Profesor Dragan Primorac, hrvatskigeneti~ar i biv{i ministar znanosti u vladi
premijera Ive Sanadera, i danas ~uvafotografiju sa originalnim Simpsonovim
potpisom i posvetom u kojoj mu O.J. li~nozahvaljuje na posve}enosti u radu nanjegovom slu~aju. Primorac je, naime, biodio tima forenzi~ara koji su pomagali da serasvijetli dvostruko ubistvo koje je izazvalonevi|enu medijsku senzaciju u SAD-u.
„Naravno, u to vrijeme nisam nikome
smio pokazati da imam ovu fotografiju, pa
sam je pospremio u sef i tamo je dugo
stajala“, sa smijehom ka`e DraganPrimorac.
Slu~aj O.J. Simpsona jedan je od
brojnih ilustrativnih primjera forenzi~kegenetike „na djelu“ koji su uvr{teni uknjigu Forensic DNA Applications , autora
prof. dr. Dragana Primorca, prof. dr.
Damira Marjanovi}a i saradnika. Knjiga jeobjavljena na engleskom jeziku u izdanju
jedne od najve}ih ameri~kih izdava~kihku}a, CRC Press Taylor and Francis iz NewYorka. Nakon SAD-a i Hrvatske, svoju
promociju do`ivjela je prije nekoliko dana iu Sarajevu, na Internacionalnom BurchUniverzitetu. Knjiga tematizira forenzi~kuDNA analizu koja za cilj ima istra`ivanje
biolo{kih tragova s mjesta zlo~ina, tekreiranje DNA profila koji omogu}avaotkrivanje zlo~inaca. Ovo nije prva (a ni
posljednja) uspje{na saradnja izme|u profesora Primorca, koji je i ~lan Ameri~keakademije za sudsku medicinu i Ameri~kogdru{tva za humanu genetiku i dobitnik nizame|unarodnih priznanja, i profesoraMarjanovi}a, {efa Laboratorije zaforenzi~ku genetiku Instituta za geneti~koin`enjerstvo i biotehnologiju u Sarajevu.
„Ve} nekih desetak godina profeso
Primorac, moja malenkost i veliki br
svjetskih stru~njaka iz oblasti genetike
forenzike sara|ujemo na razli~itim projek
tima. Ova knjiga je rezultat jednog od t
projekata i na njoj je radilo vi{e od 5
priznatih znanstvenika iz oblasti forenzi~n
genetike. Odlu~ili smo da tu zanimljiv
oblast obradimo sa ne{to {ireg aspekta
`eljeli smo izdati knjigu koja }e se mo
koristiti kao ud`benik za budu}
forenzi~are, ali je isto tako napisana n
na~in da je lako razumljiva i laicim
odnosno svima onima koje zanim
forenzi~na genetika“, obja{njava DamMarjanovi}.
Knjiga je prvi put promovirana u SADu februaru ove godine, na Ameri~kkonferenciji forenzi~kih znanosti. Od ljuiz struke profesori Primorac i Marjanovdobili su izuzetno pozitivne komentarProfesor R obert E. Gaensslen
Univerziteta u Illinoisu, urednik ameri~ko@urnala forenzi~kih nauka , smatra da
13.11.2014. I SLOBODN BOSN 4
GENETI^KO-FORENZI^KI TIM ZA USPJE
Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MARIO ILI^I]
Nakon SAD-a i Hrvatske, u Sarajevu je prije nekoliko dana na InternacionalnomBURCH Univerzitetu promovirana knjiga „FORENSIC DNA APPLICATIONS“; riječ je o jednom od do sada najznačajnijih izdavačkih poduhvata u oblasti forenzične
genetike, u kojem je pored naših vodećih znanstvenika prof. dr. DAMIRAMARJANOVIĆA i prof. dr. DRAGANA PRIMORCA učestvovalo još 50 eminentnih
stručnjaka, forenzičara i genetičara iz cijelog svijeta
“Kada bi BiH i Hrvatska u drugim oblastima bile najednakom nivou kao u forenzici, bili bismo u samom
svjetskom vrhu“
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 50/68
rije~ o „jednoj od najsadr`ajnijih knjigaobjavljenih u USA do sada u poljuforenzi~ke DNA analize“. Knjiga se ve}uveliko koristi na univerzitetima {iromSAD-a, kao i u policijskim laboratorijama,
sudnicama... „Sretni smo zbog toga, a s
druge strane, ve} smo u pripremama za
nove projekte, jer se stvari u forenzi~noj
znanosti mijenjaju iz dana u dan i treba ih
pratiti“, ka`e Marjanovi}.
Prvi put su se vode}i svjetskiforenzi~ari, njih pedesetak iz Evrope,Amerike, Azije, okupili zajedno rade}i na
jednom projektu. A privoljeti ih da„ravnopravno“ sara|uju nije bio nimalo
jednostavan poduhvat, isti~e prof. dr.Primorac. U forenzici, kao i u drugimnau~nim oblastima, mnogo je kompeticije isujete, ali i politike.
„Na ~injenicu da je 50 znanstvenika
radilo na knjizi smo posebno ponosni
ka`e Dragan Primorac. „Ideja za knjig
nastala je prije vi{e od osam godin
Promocija pred vi{e od sedam tisu}a lju
koju smo imali u Seattleu, pa onda
Zagrebu u hrvatskoj Akademiji znanosti
umjetnosti, prije nekoliko dana u Bocvani
sada u Sarajevu, pokazuje zna~aj ove knjig
koja obuhva}a sve aspekte forenzi~n
genetike: od istra`ivanja mjesta zlo~ina, p
do svih forenzi~kih procedura koje idu d
sudnice i procesa u kojem se osob
progla{ava krivom ili nevinom. Tako|e
pisali smo i o budu}nosti forenzi~n
genetike - ne samo kako }ete na osnov
genetskog zapisa do}i do po~initel
kaznenog djela, nego kako mo`ete
biolo{kog traga opisati kako izgled
po~initelj tog djela. Dakle, mo`ete do}i d
boje o~iju, pribli`ne visine, da li je osob
}elava, postoje i parametri po kojim
mo`emo utvrditi starost osobe... To je ne{
o ~emu do sada niko nije govorio, {to zna
da otvaramo jedno potpuno novo podru~
u ovoj oblasti i na temelju toga oni star
zaboravljeni nerije{eni slu~ajevi mogu bi
ponovo otvoreni“, dodaje Primorac.
IDENTIFIKACIJA @RTAVA RATA
Ratovi i velike tragedije koje su se novim prostorima dogodile devedesetgodina i identifikacija `rtava rata u~inili
da forenzi~ari i geneti~ari iz BiH i Hrvatsk postanu svjetski lideri u ovim oblastimGodine 1993. prvi put u svijetu napravljen
je slu`bena identifikacija skeletnih ostatakiz masovne grobnice. Na splitskoMedicinskom fakultetu profesor Primoraosnovao je pionirski laboratorij forenzi~kgenetike, koji je 1993. preuzeo zadataidentifikacije `rtava iz masovne grobnina Kupresu.
„Imao sam sre}u {to su moji u~itelji bi
vrhunski ameri~ki znanstvenici, pop
Henryja C. Leeja, najve}eg ameri~ko
forenzi~ara i kriminalista dana{njice,
kojim sam sura|ivao na Sveu~ili{tu Ne
SLOBODN BOSN I 13.11.20150
DAMIR MARJANOVI] I DRAGAN PRIMORAC
U knjizi Forensic DNA Applications , zakoju se autori nadaju da }e biti prevedenai na na{em govornom podru~ju, mo`e seprona}i jo{ niz interesantnih primjera izforenzi~ke genetike – poput slu~aja BillaClintona, jedinog ameri~kog predsjednikau povijesti koji je „zahvaljuju}i“ DNA
analizama morao javno priznati da jelagao, ili identifikacijeposmrtnih ostataka
~lanova ruske carske obitelji Romanov imisteriji „nestale“ princeze Anastasije. Atu su i bazi~ne ~injenice iz oblastigenetike koje, kako ka`e DraganPrimorac, uvijek trebamo imati na umu:svi ljudi na planeti imaju 99,9 odstopotpuno isti genetski kod, dok je razlika ugenomu izme|u ~impanzi i ljudske vrstesamo 1,23 posto. Ipak se mnogo manjerazlikujemo jedni od drugih nego {to to~esto mislimo.
OD PORODICE ROMANOV DO BILLA CLINTONA
Najpoznatiji primjeri forenzičkih iDNA analiza
[AROLIKO DRU[TVO NA PROMOCIJIBakir Had`iomerovi} i Almas Smajlovi}, SemirOsmanagi}, Martin Ragu`, Franjo Topi}...
KO TO KA @E,KO TO LA@EDNA analizaprimorala je BillaClintona dajavno priznaaferu s MonicomLewinsky
PORODICA ROMANOV Tragi~na sudbina ~lanova
carske obitelji rasvijetljenaje zahvaljuju}i
forenzi~koj genetici
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 51/68
Haven u Connecticutu. Zatim Michael
Baden, forenzi~ki patolog iz njujor{ke
dr`avne policije, koji je radio na svim
najve}im slu~ajevima u SAD - Martinu
Lutheru Kingu, J. F. Kennedyju i O. J.
Simpsonu. U~io sam i od ~uvenog
geneti~ara dr. Mosesa Schanfielda, koji je
tako|er jedan od najzaslu`nijih ljudi za
nastanak ove knjige i uredio ju je zajedno
sa mnom. Kada radite s takvim vrhunskim
znanstvenicima, konstantno ste stimulirani
i mo`ete u~iti i napredovati. Oni su me
prihvatili kao najbli`eg suradnika i otvorili
su mi mnoga vrata. ^ak su prekinuli rad na
slu~aju O. J. Simpsona, u to vrijeme najve}i
u Americi, i odlu~ili sa mnom obilazili
masovne grobnice i minska polja u
Hrvatskoj kako bi svojim znanjem i
iskustvom pomogli u identifikaciji `rtava“, pri~a dr. Primorac.
Paralelno su se i u Bosni i Hercegovininakon rata po~ele otkrivati masovnegrobnice i krenuo je intenzivan rad naidentifikaciji posmrtnih ostataka hiljada
`rtava, koji jo{ uvijek traje. „Identifikaci
`rtava rata u~inila nas je, na`alos
vrhunskim nau~nicima“, ka`e Dam
Marjanovi}. „To nije projekat, to je misija
ne samo za mene kao nau~nika, nego i ka
gra|anina ove zemlje.“
„Kada bi u drugim segmentima znanos
i poslovanja Bosna i Hercegovina
Hrvatska bile na jednakom nivou kao
forenzici, na{e dr`ave pripadale bi samo
svjetskom vrhu“, dodaje Dragan Primorac.
13.11.2014. I SLOBODN BOSN
GENETI^KO-FORENZI^KI TIM ZA USPJE
AMERI^KO SU\ENJE DECENIJEUprkos brojnim forenzi~kim dokazima kojisu ga teretili, O.J. Simpson na koncu jeoslobo|en optu`bi za dvostruko ubistvo
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 52/68SLOBODN BOSN I 13.11.20152
TRADICIJA I KO[ARKA
Braća TEOFILOVIĆ, RADIŠA i RATKO, održala su zajedno sa gitaristomMIROSLAVOM TADIĆEM izvanredan koncert na sarajevskom “Jazz Festu”, 7.
novembra; dan kasnije “Slobodnoj Bosni” su otkrili da o svojoj muzici uopšte nevole da pričaju i da su njima najvažniji ljudi u životu igrali košarku,
a jedan je bio dirigent
BRAĆA KOJOJ JE MIRZADELIBAŠIĆ I DANAS IDOLRatko i Radi{a Teofilovi}: “Pri~ati o sebi i o svojoj
muzici nama je nepristojno; najljep{e je pri~ati o ko{arci
i o ko{arka{ima“
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 53/68
S je}ate li se da pazitelj Smrdonja, uMagare}im godinama , nije mogaorazlikovati bra}u Mandi}e, pa bina ~asu u~enja u konviktu, kadaovi ne bi slu{ali, u “crnu knjigu”
inkriminiraju}e re~enice po~injao sa:
“Jedan od bra}e Mandi}a” , “JedanMandi}“ , “Blizanac Mandi}“ ... E, jedanTeofilovi} otvorio je vrata koja su sponaizme|u hola i Be~ke kafane Hotela Evropa u Sarajevu ta~no u deset sati, kada smo se idogovorili. Bila je subota, jutro nakonnjihovog koncerta u Bosanskom kulturnomcentru , u okviru osamnaestog sarajevskogJazz Festa . Jo{ dok su sa na{imfotoreporterom dogovarali fotografisanjena krovu Hotela , “upozorili” smo ih da}emo malo pri~ati i o ko{arci. “Ne volimo
ba{ mnogo pri~ati o muzici. Muzika je za pevanje, a pri~a je za pri~anje”, re~e blizanac Teofilovi}. “Mirza Deliba{i},Ro|eni Krvavac, Anto \ogi}“, ve} nabraja
jedan od bra}e Teofilovi}a. No, kad su sevratili, doznali smo da lijevo od nas sjediRadi{a, a desno R atko.
KIN\E I KI]O
Za{to o ko{arci? Pa, zato {to su prije jedanaest godina bra}a Teofilovi}igostovali u emisiji TV lica kao sav normalan svet na RTS i izjavili da im jeMirza Deliba{i} bio idol! Pazite, ro|eni su ido upisa na fakultet `ivjeli su u ^a~ku,gradu Dragana Ki}anovi}a koji je bio bek kao i Mirza, i u istoj generaciji repre-zentacije Jugoslavije, a i igrao je uPartizanu , Bosninom velikom rivalu.“Posle smo morali odgovarati na pitanje:Pa, vi iz ^a~ka, a volite Mirzu, kako to? Ali, to je ljubav iz detinjstva”, ka`e Radi{a.“Pazi, prva ko{arka{ka utakmica koju jeRadi{a gledao bila je ona izme|u Borca iBosne , 1973. godine. Bosna je tek u{la uPrvu saveznu ligu , Mirzu su doveli izTuzle. I Bosna dobije. Od tada obojicanavijamo za Bosnu . Evo, malopre sam sreo
drugara koji je pratio i ko{arku u ^a~ku,{est godina je stariji od nas. Ka`e mi: ‘E, vi ste voleli Mirzu...‘ “, veli Ratko. Nije imzamjerio Dragan Ki}anovi}, za mnogenajbolji igra~ u generaciji jugoslovenskihko{arka{a koja je bila evropski, svjetski iolimpijski prvak. “Sreo sam Ki}anovi}a naZlatiboru. Ka`em mu: Ki}ane, jesi bionajve}i, jebote. Ali, mi smo voleli K in|eta!A Ki}a ka`e: ‘Joooj, on je bio du{a’ “, sada}e Radi{a, a Ratko se nadovezuje: “A Ki}ai Mirza bili su mnogo dobri prijatelji. Nijeni Mirzin ni Ki}in najbolji drug bio Moka
Slavni}, ve} su Mirza i Ki}a bili najbolji
drugovi, a to se malo zna. I danas na
YouTubeu gledam Mirzinu asistenciju od parket Ki}anu za ko{. Voleli smo mi igledali u`ivo i [olmana, Jerkova, ]osi}a,Ple}a{a, Jelovca, Ostar~evi}a, Gospod-
neti}a, Skro~u... K uko~a smo gledali i kao juniora, a Dra`ena Petrovi}a i kao kadeta.”
“Mirza je bio veliki igra~. Onaj njegovroling, lucidne asistencije, {ut, ma sve... A,kad se pojavi ~ovek u ^a~ku, gdje su bilate{ka gostovanja kao u Zadru, cela dvorana
je na nogama i aplaudira Kin|etu. Se}am se
utakmice u ^a~ku 1978. godine. Bosna sePartizanom bori za titulu, a Borac zopstanak. Cela dvorana, naravno, navija zBorac, {to zbog Borca {to zbog PartizanSamo Ratko i ja, sa ~egrtaljkama u rukamza Bosnu . I Bosna dobija utakmicu
produ`etku. Mirza je dao 44, a R admi
Mi{ovi} 42 poena. Kakva je to utakmic bila! Bosna je u toj sezoni postala {ampioa Borac je ostao u ligi. I nakon utakmic
narod razo~aran odlazi, a Ratko i ja ~ekamMirzu ispred svla~ionice. Kao da ~ekamBoga. Tresemo se. Izlazi Mirza, onaknenametljivo, samo njemu svojstveno, mga pratimo, a on ide pe{ke, sam, premhotelu u centru grada. Kad smo mu s
javili, on se okrenuo i rekao: ‘Pazi, blizancKako se zovete?’ Ratko i Radi{a, ka`emmi smo ve~eras jedini navijali za va‘^ekajte’ , re~e Mirza i izvadi dvduguljaste `vake, ‘ovo je za vas’ . A mi pgodina nismo izvadili te `vake iz ormara
prisje}a se Radi{a. “On je plenio svojo
~estito{}u. Sve mi znamo o njegovo`ivotu. I onu drugu stranu. Ali, to je bizbog te potisnute emocije. Zbog tragi~nstvari koje su se de{avale u njegov
porodici. Sve smo o njemu ~itali. Koje je po{tenje, ~ove~e! Mirza je bio genijalad`entlmen”, divi se Ratko.
Potisnuli smo pri~u o muzici. A to nij po{teno prema Njoj, tako va`noj i nevino Nije po{teno ni prema uspjehu bra}Teofilovi} posljednjih godina. Ni premuistinu izvrsnom koncertu koji su novembra nave~e u Sarajevu odr`azajedno sa gitarskim genijem Miroslavo
Tadi}em. Samo }e Ratko jo{ malo ko{arci: “Poslednje Svetsko prvenstvo [paniji i igra Srbije vratili su nas u godinkada su igrali Kin|e i Ki}a. To je biromantika... A nas je gotivio pokojSabahudin Dino Bilalovi}. Jer, on je slu`vojni rok u ^a~ku pa je trenirao s Borcem,mi smo kao ne{to malo trenirali ko{arksve dok nismo uzeli metar i izmerili se. Kasmo ~uli da je on umro, bilo nam je mnogte{ko.” Sje}aju se njih dvojica, poreMi{ovi}a, i [aran~i}a, Arsi}a, Joji}
Androi}a... igra~a Borca iz druge polovinsedamdesetih i prve polovine osamdeset
godina, ali i svih igra~a Bosne iz to perioda. Pitaju gdje su i kako su Bo
Tanjevi}, Zdravko ^e~ur, Predrag Bena~e
Boro Vu~evi}, Dragan Zrno, Nihad Izi
Sabit Had`i}, Sejo Bukva, Samir Avdi}, vespomenuti Krvavac, \ogi}...
A, ko nije iza{ao prezadovoljan njihovog prvog sarajevskog koncerta, ovou BKC-u pro{log petka, ima problem ssluhom, tvrdimo odgovorno. Jeste da Miroslav Tadi} odr ao tu no} vi{e ~asovna akusti~noj gitari u ukupno osamdesetaminuta koliko je koncert trajao, ali kad s
Ratko i Radi{a ostali sami na sceni, ta~no
13.11.2014. I SLOBODN BOSN
RATKO I RADI[A UNISON
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILI^I], ARHIV “SB”
5
VOLJELI SU GA:
“Mirza je bio veliki igrač.Onaj njegov roling,lucidne asistencije, šut,ma sve... A, kad se pojavičovek u Čačku, gdje subila teška gostovanja kaou Zadru, cela dvorana je
na nogama i aplaudiraKinđetu”
Mirza Deliba{i}
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 54/68
~ulo o ~emu se tu radi. O njihovojsuperiornoj, unisonoj vokalnojinterpretaciji, prije svega. I naprosto sesmrzne{ kada ~uje{ izvedbu pjesme Kraj
potoka bistre vode . “Iza{li smo na scenugotovo u transu, kao dervi{i koji se vrte ukrug, pa nismo stigli re}i ni dobro ve~e.Ka`em Ratku na pauzi: Hej, ~ove~e, {ta }eljudi pomisliti... Ali, tako je to uvek kodna{eg izlaska na scenu. Me|utim, uSarajevu smo prvi put, nije red”, veliRadi{a, mada je malo ko, vjerujemo, od
blizu hiljadu posjetilaca u dvorani i pomislio na odsustvo pozdrava na po~etkukoncerta, pogotovo nikom nije palo na
pamet da im zamjeri zbog toga. Uostalom,ni Johnny [tuli} nije pozdravljao publiku,
pa ga danas mole da barem jo{ jednomiza|e na binu.
PROFESOR PREDRAG PERUNI^I]
Uglavnom, za sve je “kriv” jedanhorovo|a iz ^a~ka, jo{ dok su Teofilovi}i
poha|ali srednju {kolu... “Taj ~ovek je biodirigent i dugo je radio u Novom Pazaru,mada je rodom iz Slatine kod ^a~ka. Zvaose Predrag Peruni~i}. Onda je do{ao u^a~ak da napravi hor. Pet godina smo mii{li na Republi~ki festival omladinskihhorova koji se odr`avao u Novom Pazaru.To je bio fenomenalan svet, a Festival ne{tofantasti~no. Kad on do|e u Novi Pazar,samo vidi{ horde ljudi koji idu za njim. To
je taj lik, to su te li~nosti. Mi smo ro|eni1966., a on je ba{ te godine zajedno saZehrom Deovi} primljen na Radio Sarajevokao peva~. Ali, nikada ni{ta nije snimio.
Imao je svoj tamni svet, kao i Mirza,iznenada je umro u 55. godini. Me|utim, bio je izvrstan pedagog, to je biloneverovatno. Voleo je muziku i decu”,obja{njava Radi{a, a Ratko }e zauvijek upamtiti audiciju u Gimnaziji, kojoj je
prisustvovalo ~ak 5.000 |aka iz ^a~ka injegove okoline: “Audiciju je PredragPeruni~i} organizovao kako bi napraviohor. A meni je odmah rekao da mi ne trebaaudicija i da do|em na probu hora, pa jenazvao i direktora da mu ka`e kako jafenomenalno pevam i da ni{ta ne brine. Anas je samo interesovao basket ispredzgrade i na @elovom igrali{tu. Ali, Predrag
je svakog utorka kod de`urnog u~enikaostavljao cedulj~e da me podseti na probehora. U po~etku je zvao samo mene,me|utim na prvu probu sam oti{ao zajednosa Radi{om. Ostali smo s njim do
poslednjeg dana.”Prva grupa koju su zavoljeli bila je
Smak , posebno kompozicija Zajdi, zajdi koju je odsvirao ~uveni gitarista izKragujevca R adomir Mihajlovi} To~ak,voljeli su i Time , Yu grupu , Korni grupu ,Indexe , Dragu Mlinareca, Buldo`er , a
kratko su imali i bend: nastupili su na
Gitarijadi u ^a~ku i raspali se. PredragPeruni~i} im je dvije godine prije svojesmrti rekao da }e se baviti muzikom i da }enapraviti ne{to veliko, mada ih nikada nije
forsirao kao soliste. Prve snimke za RadBeograd, pak, Teofilovi}i su naprav1994. godine. ^etiri albuma i pedeseta
pjesama snimljenih u proteklih dvades
SLOBODN BOSN I 13.11.20154
TRADICIJA I KO[ARKA
Reperi to zovu - beat . Dakle, muzi~kapodloga. A da li su njhih dvojica jedandrugom svojevrsna muzi~ka podloga,upitasmo ih. “Jesmo, kako da ne, to je taenergija. Mi se ~ujemo na ozvu~enju, alimoramo da budemo jedan pored drugogda se osetimo. Vi ste videli sino}, mi seuop{te ne gledamo. Ali, ne pevamo onomi. Dao neko... Mi smo samo sprovodnici.Mi smo zemljani - ljudi. Mi smo kablovi,dalekovodi. Ne postoje izmi{ljene stvari.
Sve postoji. Samo je pitanje koliko ti ima{dara da to prepozna{ i uzme{. Ma, netreba puno da se pri~a o tome. Samo jo{da ne postoji zapisan drugi glas. Mi gapravimo. Postoji prva muzikolo{kamelodija, ali drugi glas koji pravi Radi{a -to je ta ~arolija”, poja{njava Ratko. ARadi{a }e za kraj: “U Sarajevu nam jebilo fantasti~no! Nezapam}eno, u smislusame organizacije, pa`nje, topline... Zna{kako, postoje predrasude. Ali, mi svuda
dolazimo otvorena srca. Na
na{em nedavnom koncertuu Zagrebu bila je majkaDra`ena Petrovi}a. Bilismo i u Muzejsko- memorijalnom centru Dra`en Petrovi} u Zagrebui u njegovoj sobi u[ibeniku. Pri~ali smo dostao Dra`enu, jer mi gapoznajemo jo{ iz kadetskihdana. Dolazio je napripreme reprezentacije u^a~ak. Za mene je tobajka.”
O SARAJEVU I O DRA@ENU
“Postoje predrasude, ali mi svuda
dolazimo otvorena srca”
DIVNA NO]...Radi{a i Ratko Teofilovi} u dru{tvu Miroslava Tadi}ana sceni Bosanskog kulturnog centra u Sarajevu
Iz MMC-a “Dra`en Petrovi}“ u Zagrebu
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 55/68
godina je mo`da malo, ali dovoljno daorganizuju, recimo, ~etiri potpuno razli~itakoncerta u ~etiri dana. Kada su sami nasceni, zna~i bez muzi~ke pratnje, njihov a capella koncert mo`e trajati najvi{e{ezdeset minuta. “Jedna njema~ka agencijanam je organizovala petnaest koncerata udvadeset i jedan dan. To je bilo
prenaporno”, hajde da kona~no ne{to ka`uu jedan glas, kao {to uostalom i pjevaju.
VLATKO I MIRO
Zbog strukture anga`mana koji imajuod 2011., vrlo je va`na 1999. godina: tadasu bili gosti na koncertu Vlatka
Stefanovskog i Miroslava Tadi}a. “Tegodine smo se i upoznali s njima. Prvo smo
bili na nekakvom muzi~kom kampu uSkoplju. Tu je bio i beogradski novinar Aleksandar @iki}, koji nam je u jednomtrenutku rekao kako ide da se vidi saVlatkom. Kasnije zove mobitelom i ka`enam da Vlatko ho}e da nas upozna. Midolazimo, a Vlatko re~e da sve zna o nama,
jer mu je Peca Popovi} (tako|e beogradskinovinar, op.a.) poslao na{ prvi CD, koji
smo objavili godinu ranije. Pitao nas je,
zatim, da li smo ~uli za Miroslava Tadi}a,kad smo potvrdno odgovorili, mada ga dtada nismo ni slu{ali niti upoznaStefanovski je izrazio `elju da gostujemna njihovom zajedni~kom koncertu u Sacentru u Beogradu. I zaista, na{li smo senjima na probi prije koncerta, Vlatko nas upoznao, a kada smo otpevali Kale{ bAn|o on je ostao jako, jako iznena|ePevali smo na tom koncertu i jo{ dv
makedonske pesme, ali u a capella verzij jedna je Aber dojde donke , koju je Leb i sdavno obradio. Publika nas je tadneverovatno osetila i primila”, isti~e RadiTeofilovi}. “Ve} tada smo znali da }emnekada sara|ivati sa Miroslavom. On imfantasti~nu prefinjenost, intuitivnu moveliko znanje, naslu{an je muzike, veliki svira~, i sam kad je na sceni zna {ta radDaje nam veliku snagu na sceni, a nadamse i mi njemu”, “podvla~i” Ratko.
Jeste li, zapravo, nakon tog koncershvatili da postoji mogu}nost da `ivite o
muzike? “Jo{ nismo shvatili, ha, ha, ha. Ntre}oj godini fakulteta ocu sam rekao da }sve biti zavr{eno u roku. Ali i da mi sigurnne}emo raditi u firmi, nego da }emo binekakvi slobodnjaci. Nije nas dr`alo mest@ivi smo, zato volimo te pokretne stvari ka{to je sport. A filozofiju `ivota shvatio sagledaju}i film @ivojina Pavlovi}a ZasedVidio sam da je ~ovek sam na zemlji, i dsam bira svoj svet i svoje okru`enje.
Njihova du`nost je, ka`u poznavaocda budu posrednici izme|u pro{log sada{njeg vremena. Mada ovo “du`noszvu~i grubo. Mo`da da im je to - cilj. “M
to je pretenciozno. Sve, ustvari, zvu pretenciozno kada pri~a{ o sebi. Zato mvi{e volimo da pri~amo o drugim ljudimkoji su nama va`ni. Pri~ati o sebi i o svojmuzici nama je nepristojno. Kao, mi smneki misionari. Mo`da to stvarno nekotako do`ivljava... Zna{ {ta, ja bih voleo dti ovaj intervju napravi{ kao reportane{to kao, tvoj utisak o nama dvojici”, tvrRatko Teofilovi}.
Utisak je odli~an. No, koliko muzikkoju izvode ustvari mogu osavremenit“Nema potrebe i nema tu puno filozofijemistifikacije. Sve je ogoljeno do sr`i. Im
pesmu i ti si na tasu. Ona ti je da potencijal. Sevdalinka, naprimer, ona emocija. Pitanje je samo da li ti mo`e{ da
prepozna{. Da li dolazi{ do stvaraoca pesme, pita{ se o ~emu je on razmi{ljao ka je to sastavio, gde je on bio. Ti razmi{lja{njemu. Mi pesme biramo na osnov
poezije”, odgovori su im u ovom slu~aj bili isprepleteni, ba{ kao i njihovi `ivo ba{ kao i njihove interpretacije. Ba{ kaoko{arka{ki doga|aji, zbog kojih s njima muzici mo`e{ jako malo razgovaraDovoljno je samo da im ka`e{: Kin|e
jedva }e{ zaraditi “muzi~ki honorar”.
13.11.2014. I SLOBODN BOSN 5
RATKO I RADI[A UNISON
Ratko i Radi{a Teofilovi} ro|eni su1966. u ^a~ku. Zavr{ili su osnovnu {kolui gimnaziju u rodnom gradu, a potom seupisuju na Poljoprivredni fakultet uBeogradu, gdje i diplomiraju. Na muzi~kojsceni su od 1993., a prvi put su u studio
u{li godinu kasnije. Objavili su tri studijskaalbuma: ^uvari sna, Sabazorski vetrovi iVidarica (sa Miroslavom Tadi}em), teKoncert u Beogradu , audio snimak sanjihovog koncerta u glavnom gradu Srbije2007. godine.
“^A^AK TO JE @IVOT TVOJ I MOJ...”
Završili poljoprivredu, a “zaronili”u muzičku privredu
SKLADNO I TA^NOBra}a na sceni zvu~e kao i na “nosa~ima zvuka”
Miroslav Tadi}
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 56/68
Sa~uvati stradale odzaborava, te |avolje rabotekoja negira Bo`ije
stvaranje, zna~i brojevima `rtavavratiti ljudska lica i osobine. Toupravo u svojoj knjizi Isku{enja Bosne Srebrene ~ini fra Marijan
Karaula. Pi{u}i o stradalimfranjevcima, on sa dirljivomustrajno{}u nalazi najrazli~itije
biografske podatke o njima: kadsu i gdje ro|eni, kr{teni,{kolovani, zare|eni. Uzapsolutno svako ime stoji ifotografija. Zemaljski `ivoti ovihljudi ostaju dokumentovani, a
pored postignu}a tu su i opisistradanja, zatim optu`nice protivnjih, presude, svjedo~enjao~evidaca i sje}anja ljudi koji suih poznavali.
A
utor se u knjizi bavirazli~itim vrstamastradanja koja su zadesila
franjevce od 1944. pa do 1985.godine. Narodna vlast se od
prvih poslijeratnih dananeumoljivo obra~unavala sa
protivnicima re`ima, a franjevcisu joj se ~esto nalazili na meti.Optu`ivani su i osu|ivani poraznim osnovama, a naj~e{}e jeto simpatizerstvo premausta{ama, pomaganje
bjeguncima, izjave koje nisu po
ukusu nove vlasti. Ponekad suosu|ivani i zbog pogre{no
protuma~ene aluzije u njihovoj propovijedi, a ponekad opet bezikakvog razumljivog razloga.Knjiga je podijeljena u tri dijela:
prvi ~ine `ivotopisi franjevacakoji su ubijeni ili od tifusa umrliu Drugom svjetskom ratu, zatimsu tu biografije onih kojima jesu|eno za vrijeme komunizma, atre}i dio knjige govori ooduzimanju i uzurpiranjusamostana, sjemeni{ta i
bogoslovija franjeva~kezajednice (franjeva~ke zgrade sukori{tene kao bolnice, kasarne,{kole, ali i kao skladi{ta za `ito).Veliki broj autenti~nih,integralno citiranih dokumenata,doprinosi vrijednosti iuvjerljivosti ove knjige.
Isku{enja Bosne Srebrene suvrlo neobi~no {tivo: iz sudbinefranjevaca se i{~itava i kulturna i
politi~ka historija poslijeratneBosne i Hercegovine.
Zahvaljuju}i predanom istudioznom radu fra Marijana
Karaule, dolazimo do vrlo `iverekonstrukcije jednog burnogvremena. U tom vremenuvjernici potkazuju svojesve}enike, sve}enici bivajustrijeljani zbog svojih politi~kihuvjerenja, a u na~inu na kojire`im progla{ava i ka`njavasvoje protivnike jedva da imaneke logike. @ena politi~kogglave{ine mo`e svojim iskazom
poslati nekoga na prisilni rad,vode se procesi upitne
pravi~nosti, a opu`be suuglavnom te{ke: saradnja saokupatorom, protunarodnodjelovanje, ru{enje ustavnog
poretka. Neke od optu`bi sudanas smije{ne, iako tadasigurno nisu bile (jedanfranjevac je tako uhap{en jer je„unosio bezrazlo`nu paniku unarodu opisima Stra{nog suda“).
Blajburg i Macelj, Zenica,Sarajevo... mjesta surazli~itih vidova torture
sve}enstva, {to fizi~ke, {to politi~ke ili pravosudne. Karaula
pomno bilje`i brutalnelikvidacije i kafkijanske proces
protiv franjevaca. Samo u jednom segmentu knjiga pomalizdaje: u naporu da prika`estradale franjevce kao mu~enikkoje su bezrazlo`no osu|ivani,autor propu{ta priliku da se dokraja kriti~ki odredi premaonima koji zaista jesu bili
predani poklonici usta{kogre`ima, koji su dobivali ordeneod Ante Paveli}a ili gorljivoveli~ali nacisti~ku ideologiju. Omrtvima sve najbolje, a
pogotovo o stradaloj bra}i, tokao da je ipak misao vodilja ovstudije. Iako spominje razli~iteoptu`be protiv franjevaca, autote optu`be u pravilu prikazujeneosnovanima. Knjiga bi sigurndobila na kvalitetu da se pomnizagledalo u ta bolna mjestahistorije Bosne Srebrene i da se
beskompromisnije suo~ilo sanjima. Razumijevanjekompleksnosti historije ovezajednice bilo bi tako potpunijea su}ut prema stradalima
jednaka.
Usvakom slu~aju,Isku{enja Bosne Srebrensu vrijedna knjiga,
korisna i informativna na vi{ena~ina. Skoro svaka biografija j
predlo`ak za roman ili za film:dje~aci iz bosanskih sela odlazena visoke {kole, da bi po
povratku u zavi~aj donijelisvjetlo obrazovanja i uzvi{enogduha. Neki od njih na tom putu
bili su prekinuti. Me|u njima isjemeni{tarac Mato Kristi} kojesu ubili ~etnici. Na mjestuubistva Matin otac Bono i bra}Antun i Ivo }e nakon rata podi}spomenik. Sru{io ga je neki ora1982. godine jer mu je smetao
pri obra|ivanju njive traktoromZapis o Mati, spomeniku i ora~na{ao se u ovoj knjizi skupa sadesetinama sli~nih pri~a.Margine ove viktimolo{kestudije vrve od knji`evnosti koj
jedva ~eka da bude pro~itana, alsu i osnova za knji`evnost koja
tek mogla da bude napisana.
SLOBODN BOSN I 13.11.20156
Pi{e: ADISA BA[I]
Fra Marijan Karaula pomno bilje`i brutalne likvidacije i kafkijanske procese protiv franjevaca
Fra Marijan Karaula ro|en je 1954. godine uLjubun~i}u kod Livna.Studirao je u Sarajevu, azare|en je 1982. godine.Autor je vi{e knjiga ohistoriji bosanskihfranjevaca i o stradanjuHrvata u BiH.
O AUTORU
Viktimološkastudija
fra MarijanaKaraule
„Iskušenja Bosne Srebrene“(Synopsis/Svjetlo riječi, Sarajevo/Zagreb, 2014.)
KNJIGA MJESECA
Kad je u samostanima stanovalo žito
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 57/6813.11.2014. I SLOBODN BOSN
ASMIR KUJOVI]
VidikovacIntervju za posao// Sve sam to nau~io u ratu:/ da me probadaju nazu- bljenim bode`ima/ a dane prokrvarim i da ne osjetim bol,/ da nosim
u`areno ugljevlje nadlanovima,/ da kroz mene tuku zid te{kim maljevima./ Da budem ~as Suljo ~as Mujo po potrebi,/ da se priklju~im na um Skrivenog Imama;/ da
mevludskim bombonama lije~im tumore,/ dapogodim ispod koje kutije za {ibice/ se krije certifikat;/ da iskrvarim krv svih svojih predaka/ i da mi ostane vi{ka...// Stoga sam pripravan za rad u Va{em Cirkusu/ gospodine predsjedni~e,/ uva`eni had`i hafize, efendijo, komandante.
Cijena je 12 KM
IVAN [AR^EVI]Ze~evi, zmije imunafici
U knjizi Ze~evi, zmije i munafici (Synopsis ,Sarajevo/Zagreb,2014.) sakupljene sukolumne koje je fraIvan [ar~evi} pisaoza list Oslobo|enje od2007. do 2010. godine.Duboka promi{ljenost,intelektualna britkost,gra|anskaosvije{tenost i
kr{}anska ljubav potka su ovih kolumni ~ijavrijednost daleko nadma{uje novinski roktrajanja. Opra{tanje bez zaborava, Oholost u najsvetijem i Manje spomenika samo su nekiod briljantnih eseja iz ove knjige.
Cijena je 29 KM.
TUGOMIR MATI]Sarajevsko pivo iskandinavske no}i
Sarajevsko pivo i skandinavske no}i (Buybook, Sarajevo,2014.) su zapisi o `ivotuna otoku gdje se skoroni{ta ne de{ava:iznenadni posjetilac jenajvjerovatnije tu dane{to isklju~i zbognepla}enih ra~una,sagovornici su mra~ni irazo~arani, a uku}anibeskrajno udaljeni jedno
od drugog. Ponekad ipak `ivot bude obasjandobrim razgovorom preko interneta, nekimlijepim sje}anjem ili dragom pjesmom saradija... Vedrina propulsira naglo i nenadano,kao {to i nestane.
Cijena je 12 KM.
POGUBNI CUNAMI
Herojstvosvakodnevice[rilankanska profesorica ekonomije SonaliDeraniyagala se {kolovala, udala i rodila djecu uEngleskoj. Sa porodicom je 2004. godineprovodila bo`i}ne praznike u rodnom kraju, kada
je [ri Lanku pogodio razaraju}i cunami.Deraniyagala je u jednom danu izgubila roditelje,mu`a i dvojicu sinova. Njeni nedavno objavljenimemoari govore o godinama `alovanja, ali i oogromnoj snazi potrebnoj da se `ivot nastavi,uprkos `elji sa samoubistvom, kompleksupre`ivjele i tuzi koja ne prolazi.
OPEN MIKE
KnjiževnademokratijaNa netom odr`nom 22. takmi~enju Open MikeBerlinu predstavljena su 22 najbolja teksta (oukupno 600 prijavljenih). Po propozicijamtakmi~enja, u~esnici moraju biti mla|i od 3godina i bez objavljene knjige, a poslati mogpoeziju ili prozu. Ove godine je 6 urednika
izdava~kih ku}a izabralo najbolje radove finale, a u kona~nu ocjenu je ulazila i vje{tinpisca u javnom izvo|enju sopstvenog tekstIako su finalisti dobili pohvale za zanatsvje{tinu i trud, ~ulo se i dosta prigovora nispraznost tekstova.
MODERNI BESTIJARIJUM
Čovjek idruga
čudovištaBritanski novinar CasparHenderson bio je inspirisansrednjovjekovnim bestijarijima iBorhesovim Priru~nikom fantasti~ne zoologije kad je odlu~ioda i sam napi{e ne{to sli~no. Alinjegova Knjiga skoro izmi{ljenih bi}a govori o stvarnim `ivotinjamakoje su po svojim osobina toliko~udne i fantasti~ne da djelujuskoro nestvarno. U svoj modernibestijarijum Henderson je uvrstio i~ovjeka.
IZ KNJI@EVNOG SVIJETAVRIJEME KNJIGE
PET NAJPRODAVANIJIHKNJIGA U SVIJETU
(Amazon)
1. Jeff Kinney: Diary of a Wimpy Kid 2. Martin Dugard: Killing Patton 3. George W. Bush: 41: A Portrait of
My Father 4.B. J. Novak : The Book with No Pictures 5. Stephen King: Revival
PET NAJPRODAVANIJIHKNJIGA U BiH
(Interliber)
1. Ivo Andri}: Travni~ka hronika2. Elif [afak : 40 pravila ljubavi 3. John Green: Krive su zvezde 4. Ivan Stankovi}: Kakodalogija5. Nenad Jankovi}: Fajront
u Sarajevu
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 58/68SLOBODN BOSN I 13.11.20158
KULT MARKETBOB DYLAN
The BootlegSeries Vol. 11:The Basement
Tapes CompletePo{tovateljelika i djela
jednog odnajve}ihkantautora svihvremena,velikog BobaDylanaobradovat }e
vijest kako je odnedavno u prodaji dvostrukiCD pod nazivom The Bootleg Series Vol.11: The Basement Tapes Complete . Naalbumu se nalazi ~ak 48 kompozicija, aneke se`u i unatrag 47 godina. Rije~ je oDylanovu 11. Bootleg izdanju.
THE MENZINGERS
Rented WorldPrije gotovopola godinepensilvanijskipunkeri The Menzingers objavili su svoj
~etvrtidugosviraju}ialbum pod
nazivom Rented World . Ovih dana,“iznajmljeni svijet” postao je dostupan ipublici u jugoisto~noj Europi. Na novomalbumu nalazi se dvanaest kompozicija,a ve} su snimili i videouradak zapjesmu In Remission .
THE GASLIGHT ANTHEM
Get HurtAmeri~ki rocksastav The Gaslight Anthem koncem ljetaobjavili su novidugosviraju}ialbum podnazivom Get
Hurt . Rije~ je o njihovom petomstudijskom albumu na koji su uvrstilidvanaest kompozicija. The Gaslight Anthem sviraju gara`ni punk-rock, anajve}u slavu stekli su albumomAmerican Slang iz 2010. godine.
Dugo najavljivani, jo{ du`e i{~ekivani, posljednji album Endless River grupe Pink Floyd oborio je sve rekorde u pretprodaji na
jednoj od najve}ih svjetskih onlinetrgovina, ameri~kom Amazonu . Po~etkomgodine najavljeno je kako }e kultni
britanski rock bend Pink Floyd objaviti svoj posljednji album, na kojem }e se nalazitineobjavljene snimke iz njihove bogate
glazbene riznice.Milijuni fanova i po{tovatelja njihoveglazbe svakodnevno su na internetu osta-vljali brojeve kreditnih kartica kako bime|u prvima u svijetu preuzeli posljednjihosamnaest pjesama koje je bend snimio.
Nakon posljednjeg albuma The DivisionBell , od kojega je pro{lo to~no dvadesetgodina, dogodile su se mnoge promjenekoje su u kona~nici rezultirale definitivnimraspadom benda. Prije {est godina, recimo,umro je jedan od osniva~a Floyda ,klavijaturist R ichard Wright.
Gitarist i pjeva~ Pink Floyda David
Gilmore, ba{ kao i druga najva`nija karikaRoger Watters, koji je davno napustio bend,odlu~ili su se posvetiti solo karijerama,koncertriraju}i po svijetu, povremeno sesude}i za autorska prava. Posljednjizajedni~ki nastup njih dvojica imali su2010. godine u Kidlingtonu na koncertu zadjecu Palestine.
Osamnaest pjesama plus tri bonustracka koje se nalaze na Deluxe izdanjualbuma Endless River slu`beno su objavili
preostali ~lanovi Pink Floyda DavidGilmore i bubnjar Nick Mason, a posve}en
je pokojnom Richardu Wrightu. Album je
zasnovan na dvadeset sati neobjavljenog
materijala koji je zabilje`en na snimanThe Division Bella .
Rije~ je o ambijentalno-instrumetalnom sessionu, albumu, kojeg otvaThink Left Unsaid , meditativna pjesmadominantnim klavijaturama i natruhamindijskog sitara. Gilmoreov glas ~ujemsamo u pjesmi Louder Than Words , ~tekst potpisuje njegova supruga, spisatelji
Polly Samson. Mnoge kompozicije albuma Endless River podsje}aju na ranradove Pink Floyda , poput pjesme It‘s WhWe Do , koja zvu~i kao da je pobjegla antologijskog albuma Wish You WeHere .
Posljednji, petnaesti studijski albulegendarnih Pink Floyda ni pribli`no niispunio o~ekivanja, i djeluje bljedunjavoodnosu na neprocjenjivu ostav{tinu tokultnog britanskog benda. (M. Ili~i
MUZIKA
Album “Endless River”, grupe “Pink Floyd”
TOP LISTA
(iz “Top 40” BH radija 1)
1. Lulu Gainsbourg: Lady Luck2. The Asteroid Galaxy Tour: My club 3. Paloma Faith: Trouble with my baby 4. Jarekus Singleton: Purposely 5. The Presets: No Fun 6. Usher ft. Nicki Minaj: She came to give it to you 7. Nickel Creek : Hayloft 8. Robert Plant: Rainbow 9. Jasmine Kara: Imperfect 10. Teleman: Skeleton Dance
“Beskrajna rijeka” dvadeset
godina prekasno
POLA “FLOYDA”David Gilmore i Nick Mason
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 59/68
Filmom A Pigeon Sat on a BranchReflecting on Existence {vedski re`iser R oy
Andersson zaokru`uje trilogiju kroz koju sebavi uvjetima ljudskog postojanja. Prvi filmte trilogije bio je Pjesme s drugog kata iz2000. godine. Vi `ivu}i naslov je, pak,drugog filma trilogije, a nastao je sedam
godina kasnije.Ba{ poput njegovih prethodnih filmova i
ovaj je mozai~an. Sa~injen je od trideset idevet sekvenci. Neki nakon odgledanogfilma ostaju zbunjeni dok drugi bivajuodu{evljeni. Osnovna nit pri~e su dvatrgova~ka putnika s kov~egom prepunimbesmislenih, suludih stvari. Ova nadrealnacrnohumorna drama lebdi izme|u tuge iradosti.
Autor se svojim humorom izrugujeonima kojima nedostaje suosje}anja. Na
ovogodi{njem Filmskom festivalu uVeneciji film A Piegeon Sat on a BranchReflecting on Existence nagra|en jeZlatnim lavom. Prilikom preuzimanjanagrade Andersson je rekao da jeneorealisti~ki film Kradljivci bicikala nanjega mnogo utjecao. Zlatni lav je ujedno inajve}e priznanje ovom {vedskom majstorunadrealnog. Osim {to je nadrealist, on je iljevi~ar i boem. Kroz svoje filmove on `alizbog stanja ljudskog duha, te uvjeta ukojima se on razvija.
Roy Andersson ro|en je 1943. godine.
Ve} za vrijeme studija re`ije na [vedskom
filmskom institutu ulazi u sukob s neupitnimautoritetom Ingmara Bergmana. Za diplomskirad 1970. snima tinejd`ersku dramu [vedska ljubavna pri~a , koja postaje ogroman doma}ihit. Nakon {to je drugim filmom Gilliap (1975.) do`ivio neuspjeh, odustaje od filma.
Veliki povratak ostvaruje filmovima
Pjesme s drugog kata i Vi `ivu}i . Te{ko je udana{nje vrijeme biti nadrealan kad jenadrealno postalo realno. Realno.
(D. Jane~ek)
KINO KRITIKA
13.11.2014. I SLOBODN BOSN 5
KULT MARKETBRA]A SKLANDANOWSKY
Wim WendersBra}aSklanda- nowsky igrani je
crno-bijelifilmWimaWender-
sa iz 1995. godine. Scenarij su napisaliSebastian Andrae, Henrick Heckmann, Veit Helmer, GermanKral, Barbara Rohm, AlinaTeodorescu i autor re`ije. Ovaj filmWenders je snimio sa studentimaAkademije za film u Munchenu, a bavise stvaranjem, po~ecima filma uBerlinu. Upravo tamo su bra}aSkladanowsky, Max i Emil, stvorili
projektor koji su nazvali - bioskop.Ocjena: 5
DUNJIN CVIJET
Victor EriceDunjin svijet dokume-ntarni jefilm iz1992.godine.
VíctorErice i Antonio López García autori suscenarija. Ovaj film bavi se {panjolskimslikarom Antoniom Lopezom. On jezasadio stablo dunje u svom vrtu, a mipratimo kreativni proces slikanja togstabla. U Cannesu 1992. film je osvojioNagradu kritike .
Ocjena: 5
KUPE ZA UBOJICE
Costa GavrasKupe zaubojiceigrani
jecrno-bijelifilm iz
1965. godine. Costa Gavras je premaromanu Sebastiena Japrisota napisaoscenario. Vlak vozi od Marseillea premaParizu. Ali, pri dolasku je prona|enamrtva djevojka. Tko je ubojica?
Ocjena: 4
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Gone Girl (David Fincher)
2. Dracula Untold (Gary Shore)
3. Alexander and the Terrible, Horrible,
No Good, Very Bad Day
(Miguel Arteta)
4. Annabelle (John L. Leonetti)5. The Judge (David Dobkin)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Fury (David Ayer, Sony/Columbia)
2. Let’s Be Cops
(Luke Greenfield, Fox)
3. Maya, the Bee Movie (Factory)
4. The Best of Me (Michael Hoffman,
Relativity)
5. Ouija (Stiles White, Universal)
Realno nadrealno
Film “A Pigeon Sat on a Branch Reflecting on Existence”(Švedska, Norveška, Francuska, Njemačka, 2014.),
scenariste i reditelja Roya Anderssona
IZME\U TUGE I RADOSTIRoy Andersson se svojim humorom izruguje onima kojima nedostaje suosje}anja
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 60/68SLOBODN BOSN I 13.1120160
U ^ETIRI OKA Razgovarala: MAJA RADEVI]
BH. INFONed`ad Ibrahimovi}, prozaist, knji`evnikriti~ar i esejist, profesor Filozofskogfakulteta u Tuzli, novi je predsjednik PENcentra BiH. Na izbornoj skup{tini PENcentra, odr`anoj u Muzeju knji`evnosti BiH,za ~lanove Upravnog odbora izabrani su
[ejla [ehabovi}, @eljko Ivankovi},Ahmed Buri}, Zlatko Dizdarevi}, MileStoji} i Faruk [ehi}, dok Sud ~asti oveinstitucije ~ine Andrea Le{i}-Thomas,Muhamed D`elilovi} i Nikola Vukoli}.
JU Sarajevo art organizuje koncert KvartetaRocher 15. novembra u Bo{nja~kom institutu - Fondacija Adila Zulfikarpa{i}a, sapo~etkom u 19.30 sati. Kvartet ~ineRadmila Vardali} (violina), Dejan Rokvi}(viola), \or|e Panteli} (violina), VojislavDespotovi} (kontrabas) i Lazaro Del ToroVega (perkusije). Repertoar im je {arolik: odbaroka i klasike, preko popularnih minijaturapa do filmske muzike, jazza, tanga ievergreen standarda...
Predstavom Pamela, mrzim te mladogviso~kog glumca Farisa Pinje, u Bugojnu
je po~eo TIFBU festival, koji }e trajati dokraja decembra. Organizator Festivala jeTeatar Fedra, a ljubitelji teatra u tom gradumo}i }e pogledati 12 predstava. Predstavit}e se, izme|u ostalih, glumci Kulturnescene Male stvari iz Trebinja, Mostarskog teatra mladih 1974 , Gradskog pozori{taJazavac i DIS teatra iz Banje Luke, Malog teatra iz Mostara i Teatra Fedra iz Bugojna.
Dokumentarci koji se bave tematikomsocijalne pravde u fokusu su devetog izdanjafilmskog festivala Pravo ljudski , koji traje do17. novembra u sarajevskom kinu Meeting Point . Kao i prethodnih godina, Festival promovira nezavisne, kreativne i anga`iranedokumentarne filmove kako onih poznatijih,tako i mladih, jo{ neafirmisanih filmskihstvaralaca. Ovogodi{nji Festival otvoren jefilmom Videogrami revolucije HarunaFaruckija, a pored filmskih projekcijaodr`avaju se i edukativne radionice.
Muzej savremene umjetnosti RepublikeSrpske nagra|en je specijalnim priznanjemza kreativnost i podsticaj stvarala{tvumladih umjetnika na sve~anoj dodjelinagrade @iva za najbolji muzej jugoisto~neEvrope, koja je odr`ana u Skoplju. Nagradu@iva dodjeljuje Forum slovenskih kultura,me|unarodna fondacija osnovana 2004.koja obuhvata 13 slovenskih zemalja, a ~iji
je cilj prepoznavanje izuzetnih dostignu}a uradu sa pokretnom i nepokretnom ba{tinomi promocija zajedni~kog kulturnog naslije|a.
Arhiv Federacije BiH priredio je u Brusabezistanu u Sarajevu retrospektivnu izlo`bupod nazivom Veliki rat , u povoduobilje`avanja stote godi{njice po~etkaPrvog svjetskog rata. Na 35 panoa izlo`badonosi hronolo{ki i sveobuhvatan pregledsvih de{avanja vezanih za Veliki rat – odnjegovog po~etka, sila koje su ga vodile,najva`nijih rati{ta, mirovnih sporazuma...Brojne arhivske fotografije oslikavaju svu`estinu ratnog sukoba: bitke na Marni,Somi, Galiciji, Srbiji, Galipolju, na So~i,Solunskom frontu...
Predstavom O`alo{}ena porodica uizvedbi [aba~kog pozori{ta, koju je
prema tekstu Branislava Nu{i}a re`iralaBojana Lazi}, 11. novembra otvoreni su21. Tuzlanski pozori{ni dani . Manife-stacija }e ove godine trajati do 20.novembra, a publika }e u tom perioduimati priliku vidjeti deset predstava iz
BiH i regiona, od kojih su dvijenamijenjene najmla|im ljubiteljima
teatra„Radi se o zaista odli~nim koma-
dima, koje sam ve} imao priliku vidjeti.
Predstave kojem smo odabrali su
nagra|ivane i izvo|ene su na raznim
festivalima. Siguran sam da }e tuzlan-
ska publika u`ivati, posebno zbog
~injenice da ovogodi{nji program
Pozori{nih dana obiluje komedijama“,ka`e Armin ]ati}, direktor Narodnog
pozori{ta Tuzla.Baletna predstava Mali masla~ak
OM[ Mladen Pozaji} Sarajevo,
Gospo|a ministarka Satiri~kog kazali-{ta Kerempuh iz Zagreba, Uje` Srpskognarodnog pozori{ta Novi Sad, Gluha svadba BNP Zenica, Snje`na kraljica Kazali{ta Virovitica i Balkanski {pijunu Sarajevu Narodnog pozori{taSarajevo neke su od predstava kojeu~estvuju na ovogodi{njim Tuzlanskim
pozori{nim danima , a predstavomHotel Slobodan promet u izvedbiansambla HNK Osijek bit }e odata
po~ast nedavno preminulom re`iseruSulejmanu Kupusovi}u.
ARMIN ATI , direktor Narodnog pozorišta Tuzla
Stigli su nam Pozori{ni dani...
MAK HUBJER, umjetnik iz Sarajeva
MAK HUBJER„Moglo bi se re}i da je to jedna
intuitivna reakcija na trenutnostanje dru{tva i okoline”
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 61/6813.11.2014. I SLOBODN BOSN
U Kinoteci BiH u Sarajevu od
12. do 21. novembra otvorena je
multimedijalna izlo`ba posve}ena
jednom od najve}ih bh. re`isera,
Hajrudinu [ibi Krvavcu. Bio je
majstor akcionih filmova i ratnog
spektakla, pa ipak, malo koji je na{
reditelj, pa i umjetnik uop{te, do`ivio
tako tu`nu sudbinu...
Mislim da u tom smislu mo`emogovoriti o samom kraju njegovog`ivota u opkoljenom Sarajevu - a[iba takav kraj nikako nijezaslu`io... Za K rvavca u formalnomsmislu vrijedi odrednica koja je bilakarakteristi~na i za holivudskog
veterana i jednog od najboljih reditelja akcionih filmova usvijetu R oberta Aldricha, koji je kroz akciju prikazivao i
psihologiju glavnih junaka, i to naro~ito u filmu Profesionalci .Ratnom `anru [iba }e ostati vjeran cijelog `ivota iako jenajavljivao da }e kona~no snimiti i jedan film sa savremenomtematikom. I {ta bi on drugo mogao do snimiti akcioni triler?
Na`alost, stravi~na bosanskohercegova~ka ratna kataklizma ga je sprije~ila u tome. Ipak, ona ga nije mogla sprije~iti da ostane patriota, pa ni kad je te{ko obolio nije `elio da napusti svojrodni, opkoljeni grad. Siguran sam da ni u najstra{nijim snovimanije naslu}ivao takvu sudbinu, on, koji je ~itav `ivot `ivio i radioza slobodu i „bratstvo i jedinstvo“ na{ih naroda, koliko god to
danas nepopularno zvu~alo. Sa {esnaest godina [iba je bio
kurir Vladimiru Peri}u Valteru, a 30
godina kasnije je napravio film
posve}en svom ratnom komandantu i
njegovoj odbrani Sarajeva. Valter
brani Sarajevo
je dugo vremena bio
najgledaniji film u Kini, a sada se
najavljuje i remake...
Valter svakako jeste njegovnajpoznatijji film, ali nikako ne trebazanemariti ni sjajna ostvarenjaDiverzanti, Most, Partizanska eskadrila ... Re irao je i epizodu Otac uomnibusu Vrtlog 1964. godine, i po
meni to je i njegov kreativno
najzaokru`eniji film. Nezaboravna je sekvenca u Vrtlogu kadneprijateljski oficir postavlja pred oca stravi~nu dilemu, kao uanti~koj tragediji: da ka`e kojeg sina da mu ostave u `ivotu, akojeg da strijeljaju... I ko mo`e zaboraviti onu upe~atljivusekvencu u kojoj njema~ki oficir ka`e: „Valter, to je Sarajevo“ ,ili stravi~nu smrt mladog partizana Bambina u filmu Most imuzi~ki lajtmotiv Bella Ciao ... Publika je voljela Krvav~evefilmove, iako ih je tada{nja kritika pomalo potcjenjivala. A onisu, eto, svojim evidentnim kvalitetima nad`ivjeli i svoga autora injegovo vrijeme. Nama koji smo ga poznavali velika je ~ast dasmo se mogli dru`iti ne samo sa vrsnim rediteljem, nego i saizuzetno dobrim ~ovjekom, punom humora - na{im [ibom.
DUŠKO DIMITROVSKI, novinar i filmski kritičar
Postizborna trauma naziv je izlo`beradova grupe autora koja }e bitiotvorena 17. novembra u Bosanskomkulturnom centru u Sarajevu. Svojeradove u okviru ove izlo`be predstavit}e devet umjetnika: Alma Suljevi},
Bojan Stoj~i}, Damir Bakija, Darko
Sobot, Haris Gu{inac, Mak Hubjer,
Sa{a Pe{evski, Rikardo Dru{ki} i Zlatan
Had`ifejzovi}. “Postavku }e ~initi
tridesetak radova koju su po svojim
motivima razli~iti, ali se svi na neki
na~in bave temom traume i izbora kao
posljedica“, obja{njava sarajevskiumjetnik Mak Hubjer. „Djela su ra|ena
u razli~itim tehnikama - od video
radova, instalacija u prostoru, crte`a,
skulptura, ulja na platnu, tu su i digitalni crte`i Rikarda Dru{ki}a
i Sa{e Pe{evskog...“
Kroz svoje radove umjetnici progovaraju o trenutnom stanju u
dru{tvu, izra`avaju}i svoje (ne)zado-voljstvo svakodnevnicom koja nasokru`uje. Premda bi naziv izlo`bemogao sugerisati druga~ije, postavka sene odnosi na nedavne izbore u BiH ili nanjihove konkretne rezultate, nego govoriop}enito o odre|enim promjenama i
njihovim posljedicama na na{e `ivote.„Moglo bi se re}i da je to jedna intuitivna
reakcija na trenutno stanje dru{tva i
okoline. Dakle, odnosi se op}enito na
ljudski izbor, a svako }e to vjerovatno
shvatiti na svoj na~in. I to {to je na datum
otvaranja izlo`be, 17. novembra,
zakazano i formalno predstavljanje novih
~lanova Predsjedni{tva BiH, ~ista je
slu~ajnost“, isti~e na{ sagovornik.Izlo`ba }e nakon otvaranja u Bosanskom kulturnom centru
biti postavljena sedam dana, a `elja grupe umjetnika je da je predstave i u drugim bh. gradovima.
Publika je voljela [ibine filmove, a kritika...
„Postizborna trauma“ na danpredstavljanja novih ~lanova Predsjedni{tva
Sa otvaranja izlo`be u Kinoteci BiH
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 62/68SLOBODN BOSN I 13.11.20162
1. Pjeva li
Skloni{te
jo{ uvijek kao nekad?
Ne, godinama skladno sa sve dubljim glasom.
19. Begova ili
{kembe ~orba?
Da je beg znao za
{kembi}e, ~ak bi i o jeo {kembe ~orbu.
21. Poruka
~itaocima
na{eg
magazina?
Ne budite blesavi, pro~itajtesve iz
po~etka.
5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?
Nelsona Mandelu da nije umro, kao i va{e misice.
7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?
Zar nije jasno iz pretpro{logodgovora - misica.
3
K
a
k
o
s
e
o
s
j
e
}
a
t
e
u
S
a
r
a
j
e
v
u
?
Nos ta lgi~ no.
2
D
a
l
i
s
t
e
k
a
o
m
a
l
i
s
a
n
j
a
l
i
d
a
}
e
t
e
n
a
s
t
u
p
i
t
i
n
a
v
r
o
v
z
j
?
J a {t a sa m. Sa mo mi je jo{ t o f a lilo u d et in jst v u.
4. [ta ne morate imati u fri`ideru?
Ne smeta mi i ako je skroz prazan.
10. Je li manje - vi{e ili je vi{e - manje?
Zavisi od perspektive.
18. Koje mjesto na Jadranu je
romanti~nije: Koper ili Izola?
Izola, naravno. To je stariribarski grad.
20. Ima li
i{ta bolje
od
utelle?
Sve je bolje.
dicu.
8
[
t
a
s
t
e
b
i
l
i
u
p
r
o
{
l
o
m
`
i
v
o
t
u
?
N isam post o jao, bio na od mor u.
by DINO BAJRAMOVIC
sanci nisu stranci.
14. Opi{ite slovena~kog predsjednika Boruta Pahora u tri rije~i?
Red Bull predsednik.
16. Osoba koja vam ide na
ganglije?
Kom{ija vizavi moje ku}e. Pravi je
fa{ista. Li~i na Milorada Dodika.
ko pitanje. Svaka od tih pozicija ima svoje prednosti.
13. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili?
Ne bih radio na tome da ni{ta ne u~inim.
Ni sa kim, jer ne ple{em. Ja pevam.
17. [ta obla~ite kada
`elite izgledati moderno?
Moda, {ta je to?
[
t
a
u
r
a
d
i
t
e
k
a
d
v
a
m
p
r
e
k
o
p
u
t
a
p
r
e
|
e
c
r
n
a
«
M
e
~
k
a
»
?
omis li m da li na m se v ra tio d r ug Tit
o
.
V
A
N
J
A
A
L
I
, f ron tmen slo venačke
grupe “Zaklonišče prepe va”:
“Bosanci u Slo veni ji nisu s tranci”
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 63/68
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 64/68SLOBODN BOSN I 13.11.20164
NOVI PEUGEOT 108: Ro|en je najmanji „lav“!
Novi Peugeot 108 spoj je mode itehnologije. Elegantan je to gradskiautomobil, modernog dizajna i dinami-
~nih linija, s precizno izvedenim detaljimakoje na koncu ~ine urbanu siluetu. Jo{ kadana sve dodamo i podatak kako je novi “lavi}“iz Peugeotove palete dostupan i u kabrioletverziji, jasno je kako je francuski
automobilski gigant odlu~io privu}i pozornosti pripadnica ljep{eg spola. Peugeot 108 ,kada jednog dana stigne u salone u na{ojzemlji, trebao bi biti dostupan u osamrazli~itih boja, sedam zadanih tema i triizbora interijera i krova, {to uvelikeomogu}uje potencijalnom kupcu da istaknesvoju osobnost i afinitete. Vozilo jeopremljeno naprednom tehnologijompovezivanja, a glavnu ulogu u komunikacijiputnika i vozila ima veliki 7-in~ni zaslon uboji osjetljiv na dodir. Pored toga {tosvoj “pametni” telefon mo`etepovezati sa ra~unalom uautomobilu, putem te-hnologije Mirror Scren ,na zaslon automo-
bila se mo`e prebaciti i slika sa stra`njekamere, koja omogu}uje lak{e parkiranjeautomobila. The Hands Free pristupomogu}uje voza~u zaklju~avanje iotklju~avanje vrata bez kori{tenja klju~a, avozilo se pokre}e jednostavnim pritiskom natipku Start/Stop . Vanjski dizajn novogaPeugeota 108 uvelike odre|uje kombinacija
kroma i crne boje sa visoko tehnolo{kim LEDsvjetlima, dok je unutra{njost voziladizajnirana tako da voza~u i putnicima pru`imaksimalan prostor sa gomilom korisnihpretinaca. Kako bi smanjili {tetne emisijeCO2 u Peugeotu su se odlu~ili u taj modelugraditi trocilindarske motore s pobolj{anomefikasnosti, {to je rezultiralo smanjenimkapacitetom spremnika za gorivo, uzzadr`avanje svih performansi. S novimPureTech trocilindarskim agregatima potro-
{nja goriva i emisije CO2 smanjujuse za 25% u odnosu
na ~etvrocilin-d a r s ke
motore identi~ne snage. U praksi bi trebada Peugeot 108 posti`e u{tedu i do 1,5 litagoriva na 100 kilometara, a da pri tome ngubi niti jednu voznu karakteristiku. Unapomenu kako najmanji model iz Peugeote`i svega 840 kilograma, {to tako|dodatno doprinosi manjoj potro{nji gorivNovi Peugeot 108 duga~ak je 3,47 metar
{irok 1,62, a puni krug mo`e napraviti radijusu od samo 4,8 metara. Standardprtlja`nik ima zapreminu od 170 litara, dopreklapanjem stra`njih sjedala kapacitprtlja`nog prostora narasta na 750 litara. Uneizostavne ABS i ESP sustave standardnoj opremi sti`u i naplaci promje165/65/R14, dok se u opciji nudi i dimenzi165/60/ R15. Na koncu malo i o cijenamNa tr`i{tu Velike Britanije model Peuge108 Hatchback s troja vrata i jednolitarskibenzinskim motorom sa 68 konjskih snagstoji oko 18.000 KM, dok je najskuplizvedba najmanjeg Peugeota ona oznakom 108 TOP ! Sa pet vrata i agregatoPureTech 1,2 VTi s 82 KS, koja stoji trides
tisu}a konvertibilnih maraka.
P E T A B R Z I N A
Pi{e: MARIO ILI^I]
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 65/68
Po{tovani,u pro{lom broju Va{eg magazina od6.11.2014., objavili ste tekst „Istraga oBosnalijeku - Ko je jamio?“, autora MirsadaFazli}a, u kojem se iznose {pekulacijevezano uz g. Luku Raji}a te kompanijePharmaS i RALU logistiku u njegovomvlasni{tvu, a vezano uz mogu}e preuzi-manje Bosnalijeka.
Ne postoji nikakva povezanostkompanije RALU logistika s ruskom
kompanijom Imperia Pharma, a prijevozipo{iljaka koji su ra|eni za Bosnalijekspadaju u redovito poslovanje koje RALU,preko {pediterskih kompanija, dakleposredno, obavlja za niz farmaceutskihkompanija na ovom i {irem podru~ju.
Nadalje, to~no je da je g. Radivoj
Topalov radio kao direktor PharmaSaSrbija, a g. Milan Lazarevi} kao direktor
RALU Srbija, no nakon toga susamoinicijativno odlu~ili nastaviti karijere ukompaniji Bosnalijek, pa su {pekulacije onjihovom postavljanju u Bosnalijek odstrane g. Raji}a zlonamjerne. G. Raji} kao ikompanije u njegovom vlasni{tvu respek-tiraju Bosnalijek kao najve}u bosanskufarmaceutsku kompaniju i va`nu kompanijuu regionalnim okvirima, no navodi da postojineka skrivena igra u kojoj g. Raji} ~eka danjegovi „igra~i“ zaokru`e ~itav projekt kakobi on preuzeo kompaniju, nemaju nikakveveze s istinom. G. Raji} nagla{ava da niti onniti navedene kompanije nikada nisu bili
zainteresirani za ulazak u vlasni~kustrukturu Bosnalijeka.
G. Raji} je vlasnik LURA Grupe u kojojposluju farmaceutska kompanija PharmaS,logisti~ka kompanija RALU logistika,proizvo|a~ ~okolade Favarger, kompanijaLURA investment i LURA nekretnine.
Kompanije posluju u 10 zemalja i sasvim prirodno da dolaze u poslovne odnose
brojnim klijentima. Samo RALU logistikima vi{e od 300 klijenata, a PharmaS svoposlovanje obavlja na podru~ju cijele regija uskoro }e ga pro{iriti i na isto~ne zemljPharmas ima korektan poslovan odnos Bosnalijekom, sli~no kao i s mnogim drugikompanijama u ovoj regiji, a ovakvi ~lanbacaju potpuno krivo svjetlo na takvposlovne odnose.
Molim Vas da demantij objavite n jednako vrijednoj poziciji u magazinu kakse Va{e ~itatelje ne bi dovodilo u zabludu Vas pozivam da ubudu}e informacije kodobijate o nama iz anonimnih izvo
slobodno provjerite kod nas i tako nam dapriliku za reakciju.
Lijep pozdraGoran Pivars
Menad`er Korporativnkomunikacija LURA Grup
13.11.2014. I SLOBODN BOSN 6
REAGIRANJAGoran Pivarski - Uredni{tvu
LURA Grupa nikada nije bila zainteresiranaza ulazak u vlasničku strukturu Bosnalijeka
(„Istraga o Bosnalijeku – Ko je jamio?“, SB, br. 939)
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 66/68
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 67/68
8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 68/68