slobodna bosna [broj 793, 19.1.2012]

8/3/2019 Slobodna Bosna [broj 793, 19.1.2012]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-793-1912012 1/84

EZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

MINISTARSKO NASILJE: SULJAGI], LJUBOMORNI MANIJAK”

www.slobodna-bosna.b

Vije}e ministara BiH,napokon

STOL

ZA TROJEVJEKOSLAVBEVANDA

USKORO

WEB PORTALSLOBODNEBOSNE



PREVRAT NA FEDERALNOJSCENISDP pristaje na rekonstrukciju

federalne Vlade?!

Nakon konstituiranja novog Vije}aministara BiH, lideri dva HDZ-a, Dragan

ôvi} i Boò Ljubi}, pokre}u ofanzivu zapreuzimanje svog dijela kola~a u izvr{nojvlasti Federacije BiH; na{ novinar analizira

je li realan zahtjev ôvi}a i Ljubi}a zarekonstrukciju federalne Vlade i otkrivakako }e se prema toj inicijativi postavitiSDP i SDA

TERORISTA BOLE IZBANJALUKEOpasne namjere {pijunskog bratstva

Vi{ednevna istraga MUP-a RS-a, MUP-aSrbije i Tuìla{tva BiH oko arsenala oru`japrona|enog u dvorani Borik ukazuje da jepostojala ozbiljna namjera da se to oru`je

upotrijebi protiv najvi{ih zvani~nika RS-a iSrbije; na{a novinarka otkriva do kojih jesaznanja do{ao zajedni~ki istraìteljski tim

NJEGO[ IZ NA[EG SOKAKAAndrej Nikoladis, pisac - savjetnik

ANDREJ NIKOLAIDIS, crnogorskiknjièvnik i savjetnik predsjednika

Skup{tine Crne Gore, ovih je danapodigao ogromnu novinsko-politi~kupra{inu tekstom u kojem je ironi~no inemilosrdno napisao da bi “civilizacijskiiskorak” bio da su na proslavi 20-godi{njiceRepublike Srpske u Banjoj Luci u zrakodletjeli svi prisutni gosti; za “SB” Nikolaidispoja{njava “{ta je pisac htio da kaè”

POVRATAK JERKE DOKEIstraga protiv prvog ministra

obrane BiH

Prvi ministar obrane Republike BiH JERKODOKO odlu~io je prekinuti vi{egodi{njumedijsku {utnju iznose}i svoje vi|enjeratnih doga|aja iz 1992., koji su posljednjihmjeseci u fokusu istrage Dràvnogtuìteljstva; na{a novinarka pi{e oinkriminiraju}im dokazima protiv JerkeDoke do kojih je Tuìteljstvo BiH do{loistraùju}i ubojstvo osam zarobljenihrezervista biv{e JNA u sarajevskomVelikom parku, za koje Doko, navodno,nikada nije ~uo, ali i otkriva manje poznate

~injenice iz kratke(pred)ratnebiografije biv{egministra obranezbog kojih JerkoDoko i njegovnajpovjerljiviji vojniobavje{tajacFIKRETMUSLIMOVI]imaju razloga zapaniku

OBITELJSKA ISPOVIJESTZagreba~ka promocija knjige

Abdulaha Sidrana

OTKUP SIROVE KO@E, romansiranaautobiografija ABDULAHA SIDRANA, na{lase me|u top deset najprodavanijihinozemnih izdanja hrvatske naklade“Ljevak” koja je, zbog velikog interesa zaovu knjigu, pro{log vikenda u Zagrebuorganizirala njenu promociju na kojoj je bilai na{a novinarka

GORAN VOJNOVI],PISAC I REDITELJ“Jugoslavija, moja deèla”

Novi roman pisca i reditelja GORANAVOJNOVI]A „Jugoslavija, moja deèla“,pri~a o mladom ~ovjeku koji otkriva da jenjegov otac, biv{i oficir JNA, optuènik za

ratne zlo~ine, izazvao je pravu senzaciju uSloveniji gdje je rasprodan u samo nekolikodana nakon objavljivanja; o knjizi za kojukriti~ari kaù da donosi novi pogled navrijeme raspada biv{e Jugoslavije i ratovedevedesetih, kolektivnoj i individualnojkrivici,stigmatiziranjudjece ratnihzlo~inaca i tragi~nojostav{tini jednegeneracije drugoj,za “SB“ govoriGoran Vojnovi}

19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mirha DEDI], Nedim HASI],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

MOJA BANKA d.d. SARAJEVO137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

66

26

56

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-793-1912012 4/84SLOBODNA BOSNA I 19.1.20124

PRA[AK ZA PRLJAVI VE[

Ariel Livneskupo napla}uje

Dodikovume|unarodnupromocijuProtekle je nedjelje Ariel Livne, direktorpredstavni{tva RS-a u Izraelu isavjetnik Milorada Dodika, u BanjojLuci odrào predavanje o izraelsko-palestinskom sukobu. Na prvi pogledni{ta neobi~no, ali... Predavanje~ovjeka u desetoj deceniji ìvota, koji

pritom ne vlada najbolje na{im jezikom,bilo je vi{e nego mu~no, a nije bilo ninaro~ito posje}eno. Poenta predavanjabila je da se najavi Dodikova posjetaIzraelu te da se ona predstavi kaodoga|aj od izuzetne va`nosti, makarniko nije pojasnio moè li se takvaposjeta smatrati dràvni~kom te koga}e tamo Dodik, zapravo, predstavljati.Livnea upu}eni zovu “~ovjek za svereìme“. Kaù da se izuzetno dobrosnalazio u komunisti~kom reìmu, asada je razvio odli~ne poslovne veze sdemokratskim liderima, a la Milorad

Dodik. Naoko dobro}udni star~i} veomadobro zna {ta radi. Pri~a se kako jegramziv te da kao direktorpredstavni{tva RS-a u Izraelu uzimaprovizije od svih sklopljenih ugovora.Ovakav status poja{njava i njegovoprisustvo na konferenciji o privrednojsaradnji RS-a otprije nekoliko mjeseci,~emu su se mnogi ~udili. Osim togaskupo napla}uje i svoje savjetni~keusluge Dodiku, o ~emu se otvorenopri~a u Banjoj Luci. Naime, govori sekako uticajni poslovni ljudi imaju“Arijevu za{titu“ za svoje poslove.

Najvi{e ga se povezuje sa doktoricomSanjom Sibin~i} i nesebi~nimnov~anim ulaganjem dràve idonacijama za vje{ta~ku oplodnju, alisamo u njenoj ordinaciji, mada, kakoupu}eni govore, dr. Sibin~i} ima nizakprocenat uspje{nosti, najniì u regionu.Me|utim, kako se pri~a po Banjoj Luci,Ari stoji iza njezinih poslova, donira se{akom i kapom jer je umjetna oplodnjabesplatna dva puta, ali samo u njenojordinaciji. Ina~e, Livne je krajem pro{legodine proslavio devedeseti ro|endan urestoranu Bomi u Banjoj Luci, kako se

Dok Kantonalno tuìteljstvo u Sarajevu jo{ uvijek analizira slu`benu zabilje{kukoja im je iz Policijske uprave Ilidàdostavljena 6. januara, poslije intervencijeu domu ministra nauke i obrazovanja EmiraSuljagi}a, otkrivaju se novi detalji togskandala, koji sarajevski mediji dosljedno

pre{u}uju ve} petnaestak dana. Kakonezvani~no doznajemo, uz slu`beno poli-cijsko izvje{}e koje je datirano 29.decembra 2011., nakon {to su policajci podojavi anonimne susjetke stigli na popri{tesukoba u stan ministra Emira Suljagi}a injegove supruge Behije Belme Selimovi},Kantonalno tuìteljstvo raspolaè i SMS

porukama koje je gospo|a ministarka slaladràvnom ministru sigurnosti SadikuAhmetovi}u i ministru policije u VladiKantona Sarajevo Muhamedu Budimli}u.

No, za razliku od Ahmetovi}a, koji jeozloje|enu ènu uputio da se obrati MUP-uKantona Sarajevo, sadràj poruka koje je,nakon {to je suprug na nju fizi~ki nasrnuo,Belma Selimovi} policajcima sama predo-

~ila, jo{ su jedna potvrda da su Suljagi}eve

strana~ke kolege bile dobro upu}ene njihove èstoke bra~ne okr{aje. I ne samda su SDP-ovci i njihova novinarsk

potr~kala znali da je Emir Suljagi} napasuprugu, nego je u zata{kavanje tu~zara}enih supru`nika bio uklju~en samstrana~ki vrh, na ~elu s liderom ZlatkomLagumdìjom, {to zorno dokazuju porukkoje su 29. decembra, prije i poslij

policijske intervencije, razmijenili kantnalni ministar policije Muhamed Budimli}Belma Selimovi}.

Budimli}: Daj prestanite, policija vamdolazi tamo, to nije dobro ni tebi ni njemuzna{ za{to, kao djeca ste.

Selimovi}: Reci njemu da se ne glupirljubomorni manijak, nek‘ on stane.

Budimli}: Rekao mu je glavni (ZlatkLagumdìja, op.a.) neka ode malo i ohladse, ti ni{ta ne pri~aj. Jesu do{li policajci?

Selimovi}: Jesu. OK. Do{li su oni veranije, {alju me kod doktora za vrat.

Budimli}: Dobro.Selimovi}: Sve je zavr{eno, vidimo s

sutra. (S. Mijatovi}

UDRI MU[KI (III)

MINI MARKET

Nakon što je BelmaSelimović stranačkimdrugovima prijavila da je muž tuče, Zlatko

Lagumdžija poručio EmiruSuljagiću da malo ohladi

SKANDAL OKOJEMSARAJEVSKIMEDIJI [UTEBra~ne nesuglasiceministra EmiraSuljagi}a i njegovesupruge Belme

okupirale sustrana~ki vrh SDP-

F o t o : D n e v n i a v a z



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


tvrdi, u organizaciji svog poslodavcaDodika, uz prisustvo stotinjak gostiju isve naravno na ra~un poreznihobveznika. Tom je prilikom Livne dobio iprigodan poklon - ro|endansku tortu uobliku poluobnaène ène u korzetu.

(N.H.)

RADIM, RADIMA I SAMO RADIM

Zbognagomilanihobaveza uPredsjedni{tvu

BiH, Kom{i} dvadana nije skijaona Bjela{niciNakon {to se dva dana zaredom ~lanPredsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} nijepojavio na skijali{tu Bjela{nice, gdje jeina~e redovni gost od po~etka zimsketuristi~ke sezone, mogla su se ~utirazli~ita obja{njenja Kom{i}evog

nenadanog izostanka. Neki su ~ak tvrdilida se Kom{i} razbolio i da }e pauzirati jo{ najmanje pet dana.No, Slobodna Bosna je iz pouzdanihizvora doznala prave razloge Komi{}evedvodnevne apstinencije od skijanja.Njegov bliski suradnik u povjerenju nam

je rekao da je Kom{i}, naàlost, imaopuno nagomilanog posla u Predsjedni{tvuBiH i da je to jedini razlog zbog kojeg dvadana zaredom nije skijao na Bjala{nici.Tako|er smo doznali da }e Kom{i} unaredna dva mjeseca imati znatno manjeposla i da }e sve slobodno vrijeme, kojeg

na sre}u ima napretek, provesti naBjela{nici. Izuzimaju}i naravno 3. februarza kada je zakazan trilateralni sastanakIve Josipovi}a, Borisa Tadi}a i tro~lanogPredsjedni{tva BiH na Jahorini. (A.M.)

MINI MARKET

Završne konsultacijePremijer Bevanda okuplja tim

@eljkoKom{i}



Bilo je to neko ratno-predratno vrijeme kada samnado{ao na genijalnu novinarsko-istraìva~ku mi-sao: ako ho}e{ pisati ba{, i samo, ono {to misli{,

osje}a{, onda, jarane, prijatelju, burazeru, napravi sebi osvom tro{ku, takve i takve novine. Ni{ta nije valjalo,

barem se meni tako ~inilo, na aktuelnom, recentnommedijskom trì{tu. Imam i ìvog svjedoka koji je timmojim ranima jadima (volio Danila Ki{a, a prepisivaoMirka Kova~a) nazo~io i pokazivao “vidan stepen razu-mijevanja” za moje narasle dileme. Zvao se, a valjda se Idanas zove, Miroslav Toholj. Imao divnu ènu, Mirjana,tako se zvala, bila zaposlena u Elektroprivredi BiH, ako jetako ne{to uop}e postojalo. Bila genijalan prevodilac zaruski jezik; ma ~udo jedno od ène.

Pa, se recimo, desi, da obitelj Toholj, mu` Miro isupruga Mirjana, fenomenalno reagiraju na dodjelu

Nobelove nagrade velikom Josifu Brodskom - ja taj pre-

vod objavio. Jednog kobnog dana, ko se toga moè sjeti-ti, neka se sjeti novembra 1990., ja nesna|en, dezorijenti-ran, politi~ki potro{en…u kafani u \uri \akovi}a (Klubdelegata) pitam Miroslava Toholja koji je u tom trenutku

bio glasnogovornik Srpske demokratske stranke: “Miro,{ta }u ja sada? Gdje politi~ki, svjetonazorski pripadam?”Godinu, dvije prije, pomalo i mojom zaslugom, u~asopisu Na{i dani objavljena je pri~a Miroslava Toholjau kojoj se nalazi re~enica, prevratni~ka, prepametnare~enica: “Jesen je i ja ti ne mogu uve}ati tugu.”Oslonjena je ta pri~a na poetiku hercegova~ko-trebinjskih

pisaca, od Mirka Kova~a, zavr{no sa Jovanom Du~i}em,ali je Miro Toholj to napisao. E, pa skoro pa da zaborav-im: na dan izbora, prvih i valjda posljednjih demokra-tskih, sjedimo Miroslav Toholj i ja u ulici \ure \akovi}a

broj 44, ni jedan ni drugi nismo zadovoljni kako se stvar generalno, raspli}e, a raspli}e se u pravcu da je to na{azadnja kafa. “Pa, {ta }e{ ti, Senade?”, pita me Miro.“Napraviti svoje novine”, probrbljam. “A, {to ti ne biradio u Muslimanskom glasu?”, pita me Toholj. ”Mogu ti

ja to sa Radovanom zavr{iti, on je dobar sa ovim

Lati}ima, oni te mogu zaposliti u sekundi, Hajdarevi}ima…”, uporan je klasik iz Ljubinja Toholj. Nije puno pro{lo, dapa~e, malo je vremena pro{lo, pa

Skup{tini Bosne i Hercegovine, negdje u kuloarima, na hodnicima, potrefilo se da Miroslav Toholj mene ozbiljno shvat- izbori su zavr{eni, pozicije definirane. “E, hajde ti to sadaobjasni predsjedniku”, priti{}e mene Toholj. Predsjednik jnaravno Radovan Karadì} i veli meni psihijatar: “Kakva }ti biti ta novina? “ Nema dileme da }e biti antisrpska”na{alim se ja.”A, reci ti meni koliko ti ko{ta da ti nikad neiza|e ta novina?, pita lider osvije{tenih Srba . Ja odgovaram”Puno, puno, prepuno. Ti tih para nema{.”

Tu`na je i tragi~na, pokazat }e se naposljetku, pri~a koj je nakon sve ove ujdurme uslijedila: masovni zlo~ini, serij

ske ubice, psihopate, hiljade se ljudi i smjestilo se i prem jestilo, ali u su{tini ja ne vidim neku veliku razliku niti razloga da se korigiram. Ono {to je bilo zajebano na po~etku

devedesetih godna pro{log stolje}a jo{ nam predstavlja manad glavom. Ho}emo li ponovo po~eti stvari ispo~etkaImamo jedan teàk, neodgovoran i uznemiraju}i medijsksukob koji se odvija u obrisima Sarajevo - Banja Luka. (Faladragom Bogu, odnosno {u}ur Allahu, Mostar se nizja{njava.) Ima jedna pri~a koju ne bih ispri~ao da nisamna}eran: dakle, negdje odmah iza rata, godinu gore, godinudole, pita me prijateljica koja je do{la iz Banja Luke, negdjna Ba{~ar{iji zabrinuta, “politi~ki korektna” i uvi|avna: “Agdje su, Boga ti, bili poloàji vojske Republike Srpske okoSarajeva?” [ta }u, odgovorit moram: “Sto metara odavde, odVije}nice”. “Ja, kakav je kretan onaj Ratko Mladi}, treba gu Haag odmah poslati, ako nije uspio u}i u Sarajevo.”

U jednoj smo te{koj, vrlo nepredvidivoj situaciji: to snegdje zove medijski rat, a on je o~it i o~igledan, a svugdje

bi se u normalno ure|enom svijetu zvalo divljanje na~injenicama, nad istinom. Onomad, isto ve~e kad je bilspektakularno obiljeèna dvadeseta obljetnica RepublikSrpske, na Hrvatskoj televiziji pojavio se moj kolega i pri

jatelj @eljko Kopanja, vlasnik i glavni urednik Nezavisnih

novina . I veli Kopanja ovako: mogu ja njega citirat

SLOBODNA BOSNA I 19.1.20126

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Ono što je bilo zajebano na početku devedesetih godna prošlogstoljeća još nam predstavlja mač nad glavom. Hoćemo li ponovopočeti stvari ispočetka? Imamo jedan težak, neodgovoran iuznemirajući medijski sukob koji se odvija u obrisima Sarajevo -Banja Luka. (Fala, dragom Bogu, odnosno šućur Allahu, Mostarse ne izjašnjava.)

MEDIJSKI RAT I KAKOGA STE]IPi{e: SENAD AVDI]

Ako se dogovorimo da se ne}e



parafrazirati, ali ne}e mi zamjeriti, jer su{tinu ne}u slagati: “Milorad

Dodik oko Srebrenice ima svoje mi{ljenje, ja po{tujem nalazeTribunala u Haagu da se u Srebrenici desio genocid. Tu se malo mojdrug Dodik i ja razilazimo. “

Prevela nekada davno kapitalno, bezgre{no Mira Toholj pjesmukoju je napisao tada{nji nobelovski laurelat Josif Brodski. Posje}anju, nepouzdanom i podlo`noj svakoj kritici, pjesma jeizgledala ovako: ”No}as sam Petrova vidjela u snu, staja{e ko iv uzmoje uzglavlje, htjedoh da ga upitam za zdravlje, ali izbjegoh tu rije~neumjesno.” Ako sam {ta pogrije{io, ako sam krivi navod upotrije-

bio, neka ide na moju du{u, ali trebalo bi da je tako. Ne volim biti

neta~an i uàsno mi je kad me neko uhvati u nepreciznosti. I zato mi je nepojmljivo za{to se ljudi koji su odabrali javni poziv i javni posaonesmotreno, neeti~no, neodgovorno odnose prema ~injenicama. Nit}u to ikad shvatiti, niti }u se potruditi da shvatim. Za{to se teàk rije~nik poteè, a u ovda{njim medijima je to postalo pravilo, na~indokazivanja lojalnosti i privrènosti ovoj ili onoj ideji, politi~koj,dràvnoj, strana~koj, oko stvari koje bi u osnovi trebale biti jasne idefinirane, zavr{ene, zavezane za sva vremena. Nema istine koja semoè dokazati laìma, izmi{ljotinama i podvalama. Dodu{e, imanacionalni program, napisao ga je seoski pisac Dobrica ]osi}, citi-ralo se to i tamo i ovamo, gdje, Daleko mu sunce , veli la` je smisaona{e samobitnosti, {to vi{e budemo lagali, to }e nam vi{e vjerovati.Veliko je i te{ko pitanje, ne na{e, lokalno bosanskohercegova~ko,nego regionalno, evropsko, ho}emo li usvojiti kao temeljnu

ste~evinu kulturu istine ili diktaturu laì?! Znam ja jako dobro da je

svaka istina objavljena u Slobodnoj Bosni, a trudimo se da nam istina bude prioritet, zaboljela prije svega ljude koji rade u ovim novinama. Nijedna vlast, a smjenjivalo ih se u zadnjih 20 godina cikli~no

nije napravila jasnu diferenciju izme|u ugodne laì i neprijateljskistine. Tu su se mediji na vrlo dovitljiv na~in, niukom smislu vite{ki

prilago|avali. I da ne bude da sam zaboravio svog druga sa po~etkateksta Miroslava Toholja, vra}am mu se sa vidnim entuzijazmomDakle, negdje iza rata kad su ohla|ene cijevi, kad top nije bio vreozamolio me je ministar informiranja u Vladi Republike SrpskeToholj da mu iz stana na Alipa{inom Polju izvu~em, spasim rukopi

romana koji je on pred rat pripremao za {tampanje. Mogao sam biti pokvaren, {to mi je priro|eno, mogao sam biti i cini~an, {to mi jsvojstveno, mogao sam biti i ratnohu{ka~ki podli glasnogovorniksvaku od ovih pozicija sam izbjegao. Naprosto je stvar takva Miroslav Toholj, darovit i vehementan pisac, ro|en u jednom ubogom hercegova~kom seocetu Ljubinju, o~ekuje od mene da vi{vodim ra~una o njegovoj literaturi nego {to on sam o njoj skrbiLiteratura mora biti, bar koliko se meni ~ini i ta~na i precizna odgovorna i vjerodostojna, pa recimo i istinita. U ovome na{emnovinarskom poslu trebala bi biti va`na i trebala bi biti svet

privrènost istini. Kakva je da je, naj~e{}e istina boli. Ali, Boè mojnastavimo li i dalje izmi{ljati, teto{iti i timariti, oblikovati vlastiteistine kako nam se }efne, da Bog da nam sudbine imadnu ikakv

pristojnu izvjesnost.


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

agati, goleme su {anse da se ne varamo

MIROSLAV TOHOLJIstina i laì, negiranje iPR nadmudrivanje



ÊTVRTAK, 12. JANUAROdli~na, pametna, moralno ~vrsta, a

profesionalno gotovo besprijekorna, uzornaemisija na TV1 koja se bavila zlo~inima uratnom Sarajevu. Urednica-go{}a jeSENKA KURTOVI], prema kojoj sam ja,na nevi|eno, nekriti~ki pristrasan. Sugov-or nici vrlo precizno i namjenski odabrani,

mudro selektirani - odvjetnica SenkaNoìca, brigadni general Ismet Dahi}, mojakolegica Nidàra Ahmeta{evi} te{ke, bolneteme otvaraju iz mra~nih sarajevskih ratnihdana. Senka (Noìca) koja u Haagu braninekog HVO generala - njenim sudjelo-vanjem generalni okvir ratnih uàsa jeobjektiviziran, dora|en, komletiran, zao-kruèn. Ne}e mi ni jedna ni druga Senka(Kurtovi}, a ni Noìca) zamjeriti {to sam

prije desetak godina, parafraziraju}i tadaaktuelnu pjesmu Zdravka Čoli}a (pomotivima Branka Radi~evi}a, naravno)ispalio stih: “NASILJE SE [IRI, A

NO@ICA VIRI.“

PETAK, 13. JANUARStranka demokratske akcije kona~no

izabrala budu}eg ministra odbrane BiH,neki MUHAMED IBRAHIMOVI] je tajdugo ~ekani izbor. Ministar je, ni prvi nizadnji, zavr{io neke vjersko-prosvjetne{kole, hodà je on od glave do devedeset

pete. “Na{ }e ministar ubrzati prijem BiH uNATO“, vele njegovi kadrovski pokrovi-telji tokom dana{nje inauguracije. [ta bihodà Ibrahimovi} mogao raditi u NATO-sustavu? Valjda biti muftija briselsko-

pentagonski!

SUBOTA, 14. JANUARIma jedan ~ovjek, relativno nepoznat, a

meni neprocjenivo drag i pouzdan “izvor“,iz travni~ke je nahije, bavi se sitnimugostiteljskim poslovima. Zvao me prijemjesec dana, da mi uhvati mu{tuluk: “ Zna{ko je danas na Vla{i}u? Nema{ pojma -John Travolta.“ Kontam malo ga je mojdrug “mahno“ pa se opustio. Kad jestvraga. Zbilja Travolta sjedio na Vla{i}u,ne{to ~alabrcnuo, popio, platio.

Ovaj moj drug, (ne)pouzdani izvor saVla{i}a, jutros me zove: “Zna{ koga samdanas vidio na Vla{i}u?“ “Znam, AmyWinehouse, dràla se za ruku sa MichaelomJacksonom“, odbrusim mu mrzovoljno.“Ma jok, vidio onog va{eg ministra policijeMuhameda Budimli}a, kupio nekuvikendicu a prate ga drotovi {to su pratiliBakira Hadìomerovi}a!“ Je li, nije li

ta~no, ne znam, al’ ovaj moj drug ne laè -osim {to zna izmisliti, ~im uhvati priliku.

NEDJELJA, 15. JANUARPo~elo je danas Evropsko rukometno

prvenstvo u Srbiji. Sve su zemlje, ili gotovosve, ize nekada{nje zajedni~ke dràve,Jugoslavije, na okupu. Srbija ima, baremkoliko se ja razumijem, izvanrednureprezentaciju - mladu, poletnu, nao{trenu,èljnu pobjeda i dokazivanja. Ekipa koja navanjskim pozicijama ima Ili}a, [e{uma,kojoj krila daje Nik~evi}, ne treba da brineza svoju budu}nost. Pogotovo kad joj je

selektor ponajbolji pivot u bogatoj historiji

svjetskog rukometa, VESELIN VUKO-VI]. Fenomenalan, dugoro~no uspje{an

projekat. Hrvatska selekcija, koju je u vrlote{kom tranzicijskom razdoblju preuzeoveliki rukometa{ Slavko Goluà, iz dana udan izgleda sve bolje, sve mo}nije,nepobjedivo. Ne}e vjerovatno Hrvatska ba{ove godine biti prvak Evrope, ali treba

prepoznati pamet izbornika Goluè; zanestrpljive fanatikose pomalo sporo, zane{to manje usijane glave sve je lijepo

poredano, rezultati }e se kad-tad pokazati.Dobra je, jako dobra i selekcija Makedonije,nije to samo bezdu{ni ljevoruki kiler K iroLazarov, ima tu jo{ podosta ozbiljnih,~vrstih rukometa{a. Ni Slovenija nije lo{a,

dapa~e, imaju Slovenci samo malo ve}i problem - da Sergeja Rutenku, stra{nogigra~a Barcelone , ubijede da je Slovenac.A nije. Srbija i Makedonija ad hoc potpisale~vrst protokol da gra|ani na{e nekada{njezbratimljene republike mogu samo sali~nim kartam cirkulisati. Ni Crnogorci nisu

ba{ ma~iji ka{alj “u oblasti rukometa“.Ivica Da~i}, ministar unutarnjih poslovaSrbije, nije pojma imao kakva }e ga guja iznjedara ujesti: pet hiljada Makedonaca

preplavilo Ni{ u kojem nastupa njihovanacionalna rukometna selekcije. Dakle,ostala je samo Bosna i Hercegovina koja

nigdje i nikada nije “prispjela“. Igrala jnacionalna selekcija prije sedam-osam danu Gora`du protiv Gr~ke, nijedna televizijto nije prenosila. Pitam druga, kolegu, iGora`da koji je bio u dvorani kakav jrezultat. Veli moj drug: “Dobili smo dvrazlike, ali nemoj me zloupotrebljavati.

Ne}u.

PONEDJELJAK, 16. JANUAR Negdje se ovih dana, ju~er, prekju~enemam pojma, samo imam pouzdanuinformaciju, niti bi me to uop}e trebalzanimati, zapodjenula pri~a, u kojoj suakteri bili dràvni tuìtelj OLEG ČAVKAfederalni televizijski medijski guru BAKIRHAD@IOMEROVI]. Sva{ta su se, uglavnog ru`nog, odvratnog i neprimjerenog, tdvojica olimpijaca nagovorili na moj ra~un“A zanima li te medicinski karton BakiraHadìmerovi}a?“ pitao me prije tri godinkantonalni tuìtelj Čavka. “Ne zanimaBakir je moj kolega, stra{no je da se neko

razme}e njegovom intimom“, velim ja bijesno pitam Čavku odakle njemmedicinski kartoni novinara. “Dao mi ZikoTurkovi}“, veli Čavka. Pa, fino...

UTORAK, 17. JANUARSve se diglo, svi su u regiji zgranuti, sv

najteè jezi~ke arsenale koriste, e da bocrnili, ojadili, ANDREJA NIKOLAIDISA, sarajevskog pisca sa ulcinjskocrnogorskom adresom. Andrej je ~udo o

pisca, vatrena “budala“, ro|en na Grbaviciodrastao nigdje. Vri{ti Vuk Jeremi}, urli~Milorad Dodik, zapomaè Udruènj

novinara Republike Srpske; i niko dAndreja upita, provjeri kako je i pod kojimokolnostima morao pobje}i sa Grbavice, koga je }ero? Je li Batko ili je Mladi}, je lvojna ili civilna zvjerska vlast na tom

pedlju oslobo|enog Sarajeva od Andrejnapravila osvetoljubivog, neselektivnog

pravdoljubljivog, utuìvog dje~aka?

SRIJEDA, 18. JANUARPrekju~er je krenuo, a danas uspje{no

zavr{io ozbiljnu i tegobnu operaciju moj druHAMO. Ne{to mu oko srca nije bilnajregularnije. Pa doktori morali raspetljati {to

je neraspetljano i povezati {to je zamr {enoProvjerim, zovem suprugu Senu, javi mi szlatno dijete Tarik, operacija uspjela i napokonse smirim: kako }e u Sarajevu od srca najebatneko kome je srce ve}e od Sarajeva.


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI



NAKNADEMSKAZAJEDNICA

Zvu~na imenaakademskezajednice BiH ubespo{tednojtrci za naknadeAgencije zarazvoj visokogobrazovanjaIzbor tri nova ~lana Upravnog odboraAgencije za razvoj visokog obrazovanjaBiH pokazao je kolika jezainteresovanost za ~lanstvo u ovomUO koji broji deset ~lanova - po tri izreda konstitutivnih naroda i jedan ~laniz reda ostalih. Za ~lanstvo u UOAgencije na posljednji konkurs prijavilose dosta zvu~ih imena iz akademskezajednice, dekan Medicinskog fakultetaSarajevo Bakir Mehi}, dekanVeterinarskog fakulteta SarajevoAlmedina Zuko, dekan Filozofskog

fakulteta Sveu~ili{ta u Mostaru SlavicaJuka... Me|utim, uprkos èstokojkonkurenciji, (ne)zavisna komisija obadoma Parlamenta BiH, na ~elu sa SDP-ovom zastupnicom NerminomZaimovi}-Uzunovi}, u UO predloìla jeMurisa î~i}a, biv{eg dekanaEkonomskog fakulteta u Sarajevu,Franu Ljubi}a i Stevu Pa{ali}a, koji jei sada u ~lanstvu UO Agencije. Ina~e,Muris î~i} u{ao je i u Komisiju za izbori pra}enje rada Agencije za prevencijukorupcije i koordinaciju borbe protivkorupcije, dok je Frano Ljubi} u UO

u{ao kao provjereni ~lan partije HDZ1990 i ro|ak predsjednika BoèLjubi}a. Naknada za rad ~lanova UOAgencije, koji su se pro{le godinesastali ~etiri puta, iznosi 600 KMmjese~no, za zamjenke predsjednika700 i za predsjednika 800 KM, uzpla}ene putne tro{kove, tro{kovesmje{taja i dnevnice za vrijemeodràvanja sjednice. Trogodi{nje~lanstvo u UO je tako nagrada u visiniod dvadesetak hiljada maraka za vjernei odane partijske profesore. Sada jemo`da jasno za{to je biv{i direktor

MINI MARKET

Iako se ra~unalo da }e SDA, slijede}idosada{nju praksu, na upra`njeno mjestodràvnog ministra obrane imenovati

nekoga od biv{ih oficira Armije BiH (akandidata nije nedostajalo), na koncu jeodlu~eno da se na tu funkciju predloìMuhamed Ibrahimovi}, aktualni zastupnik u Zastupni~kom domu Parlamenta Feder a-cije BiH. Novi ministar obrane BiH,naime, nema formalnog vojnog obrazo-vanja, ali mu zato ne manjka vjerskogznanja, budu}i da je u Sarajevu zavr{ioGazi Husrev-begovu medresu, a studijorijentalistike na Filozofskom fakultetu uPri{tini. Nakon zavr{etka studija Ibrahi-movi} je tri godine radio kao prevoditelj uIraku. Muhameda Ibrahimovi}a je na

du`nost ministra obrane BiH kandidiraoKantonalni odbor SDA iz Tuzle, koji je uranijim kontaktima sa strana~kom

Centralom u Sarajevu traìo ministarsku poziciju za Hazima Ran~i}a. Lider SDASulejman Tihi} ponudio je tuzlanskojorganizaciji da kandidira ministra odbrane,ra~unaju}i da Ran~i} iz formalnih razlogane}e biti kandidiran i da }e tuzlanskaorganizacija SDA prepustiti kandidaturustrana~koj Centrali.

No, KO SDA Tuzle iskoristio jeukazanu priliku i na sveop}e iznena|enjekandidirao je Muhameda Ibrahimovi}a,~ije se ime nije nalazilo ni na {irem spisku

potencijalnih ministarskih kandidata izSDA. (S.M.)

NIJE KOME JE NAMIJENJENO...

Tihić pokušao izbjeći kandi-daturu Rančića a KO SDA

Tuzla kandidirao je jednakonepoželjnog Ibrahimovića

Uz silne obaveze koje ima kao predsjed-nik Vlade Federacije BiH, premijer NerminNik{i} je ipak na{ao vremena da u poned-

jeljak (16. januara) u Kantonalnom tuì-teljstvu u Sarajevu da iskaz u istrazi koja jeekspresno otvorena protiv direktora Fede-ralne uprave policije Dragana Luka~a.Prijavu protiv Luka~a podnio je umirovlj-eni komandant Specijalne jedinice FUP-aDragan Viki}, koji je biv{eg {efa optuìo za

nesavjestan rad u slu`bi, a nakon {to ga jedirektor federalne policije koncem 2011. poslao u penziju.

Me|utim, iako je u ovom slu~aju posrijedi radno-pravni spor, jedan od stotinesli~nih koji se trenutno vode na bh. sudovi-ma, ~ini se kako se iza poku{aja kaznenog

progona Dragana Luka~a kriju znatno

ozbiljniji razlozi. Prema informacijam“SB“, podizanje kaznene prijave protidirektora FUP-a dogovoreno je na sastanknajuèg vodstva SDP-a, odakle je stigldirektiva da se neposlu{ni Luka~ mormaknuti po svaku cijenu, kako bi punu kontrolu nad federalnim MUP-om preuzeministar Predrag Kurte{ zvani K oka

Navodno su ~elnici SDP-a sarajevskokantonalnom tuìtelju Sanjinu Boguni}

obe}ali da }e, ukoliko pokrene pitanjLuka~eve kaznene odgovornosti, biunaprije|en u dràvnog tuìtelja, poru~iv{kako je medijska potpora Federalne televzije i novinara Dnevnog avaza (koji s

Nik{i}a do~ekali ispred zgrade Tuìteljstvave} osigurana.

(S.M

ZLATKO OKOM, NIK[I] S KOKOM

Smjena DraganaLukača dogovorena unajužem vrhu SDP-a



PRO ET CONTRA

19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA 1

Agencije Nihad Fejzi} napustio ~elnufunkciju ove institucije na pola mandatai dao priliku da odani kadrovi iz plejadeonih koji nisu dobili povjerenje bira~ana|u uhljebljenje u ovoj dràvnojagenciji. (M.F.)

PROTOTIP ZA MIP

Reuf Bajrovi}odbio ponuduSDP-a dapreuzme

zamjeni~kufunkciju u Vije}uministaraRelativnu pobjedu na proteklimparlamentarnim izborima SDP duguje isna`noj mobilizaciji nevladinihorganizacija, odnosno njihovih ~elnikakojima je SDP obe}ao uhljebljenje udràvnim institucijama. Me|u takvim je imalo poznata predsjednica nevladine

organizacije pod nazivomVanjskopoliti~ka inicijativa BiH , DenisaSarajli}- Magli}, koja }e kao i brojnidrugi ~elnici NGO uskoro preseliti iznevladinog u vladin sektor. DenisaSarajli}-Magli} budu}a je zamjenicadràvnog ministra civinih poslova BiH.SDP je ovu funkciju prvobitno ponudioReufu Bajrovi}u, jednom od istaknutijih~lanova ACIPS-a, nevladine organizacijekoja okuplja sve same eksperte upodru~ju evropskih integracija,demokracije, ljudskih prava, upravljanjadràvom... Me|utim, Bajrovi} je kao

veteran ACIPS-a o~ekivao vi{e -prièljkivao je najmanje ministarskufunkciju, a potajno se nadao funkcijiministra vanjskih poslova BiH, naravnopod uvjetom da iz nekog razloga od ovefunkcije odustane njegov partijski {efZlatko Lagumdìja. Nakon {to jeambiciozni Bajrovi} odbio zamjeni~kufunkciju, SDP je iz kadrovskog vrelaNGO izvukao mla|ahnu Denisu Sarajli}-Magli}, u ~ijoj oficijelnoj biografiji pi{ekako “ekstenzivno poznaje strukturuupravljanja i proces izgradnje dràveu BiH“! (A.M.)

MINI MARKET

DRAGAN JOVIÎ]DirektorKamerogteatra 55

NEMi{ljenja sam da {trajkslu`benika u FBiH nije oprav-dan iz razloga {to bi morali biti

vi{e socijalno osjetljivi u ovomvremenu.

KENAN EFENDI]Glavni iodgovorniurednik portala“Radiosa-rajevo.ba”

NE[trajk javnih slu`benika bio biopravdan kada bi neza-poslenost bila 10 posto a pros-

je~na plata 1.500 KM - malovi{e od potro{a~ke korpe.Tako|er, nemoralno je stupati u{trajk i buniti se zbog malogsniènja plate. Kada bi to bilo

20-30 posto, mo`da bi i imalosmisla.

DAMIR JAGANJACPredsjednik Skup{tineSaveza RVI

BiH

NESlu`benici imaju vi{e negovisoke plate u odnosu naostale budètske korisnike.Nepojmljivo je da nekom komesu od plate oduzeli 15 KMpravi takav bunt i revolt.

GRADIMIR GOJERPotpred-sjednik Strankeza BiH

NESmatram da stotine, pa ~ak itisu}e radnika imaju dalekove}e socijalne potrebe od ovihljudi koji su stupili u {trajk.

[A]IR FILANDRADekan

FPN-a

NEMi{ljenja sam da nije oprav-dan, taj sektor potrebujeradikalne reforme, birokracija je

jednostavno preglomazna inesposobna. Smanjenje platanikada nije rje{enje i tu sunu`ne intervencije od stranevlade.

SEJAD MA^KI]DirektorAgencije zasigurnosthrane BiH

NEEkonomska situacija uBosni i Hercegovini je veomate{ka, i sa tog gledi{tami{ljenja sam da {trajknije opravdan.

b y H A S A N F A Z L I C

S E D M I c N I P O G L E D U K R I V O

O G L E D A L O

V

Smatrate li da je štrajk

službenika u FBiH opravdan?

-



PREVRAT NA FEDERALNOJ SCENI

Dva HDZ-a }e blokirati radVije}a ministara BiH ako ne

bude rekonstruiranafederalna Vlada

ZATOPLJENJEODNOSA Lider SDP-a ZlatkoLagumd`ija i liderHDZ-a Dragan ^ovi}zakopali su ratnusjekiru



Unekoliko posljednjih javnih istupalider HDZ-a Dragan Čovi}najavio je rekonstrukciju fede-r alne Vlade koja }e uslijeditiuskoro nakon konstituiranja Vije-

}a ministara BiH. Iz njegovog samo-uvjerenog drànja moglo bi se zaklju~iti da

je za tu ideju uspio dobiti na~elnusuglasnost bo{nja~kih koalicionih partnera.

Najprije lidera SDA Sulejmana Tihi}a, kojise od po~etka postizbornih pregovorazalagao za tolerantniji i obazriviji odnos

prema legitimnim politi~kim predstav-nicima Hrvata a potom i lidera SDP-aZlatka Lagumdìje, koji je tokom

posljednjih petnaestak mjeseci pre{ao dug put od rezolutnog odbijanja bilo kakvesuradnje s HDZ-om do postupnog prihva-tanja HDZ-a kao nezaobilaznog akterakoalicijske vlasti na svim razinama. Do

prije nekoliko mjeseci Lagumdìja bi senakostrije{io na svaki spomen rekon-strukcije federalne Vlade, no njegoveaktuelne izjave neuporedivo su mek{e -“svaka vlada u BiH podlo`na je rekon-strukciji ako ne bude dobro radila“, {to se

prili~no rimuje s izjavom Sulejmana Tiha}a

koji je rekonstrukciju federalne Vladdoveo u tijesnu vezu s radom novog sazivVije}a ministara BiH -“ako odnosi izme|u

dva HDZ-a, s jedne strane, i SDP-a i SDAs druge strane, budu dobri, to }e bitozbiljan razlog za razmi{ljanje o rekonstrukciji federalne Vlade“.

PRITISAK ZAGREBALagumdìjin politi~ki zakret prema dv

HDZ-a nesumnjivo je potaknut negativnom percepcijom federalne Vlade u ve}ievropskih dràva, uklju~uju}i i susjednuHrvatsku, ~ija se politika prema BiHnimalo nije promijenila nakon nedavnoizbornog trijumfa hrvatske ljevice. Hrvatsk

predsjednik Ivo Josipovi} i dalje odràv

jednaku distancu preme ideolo{koj brau Sarajevu, zamjeraju}i im politi~kumarginalizaciju legitimnih predstavnika bhHrvata. Izborni slom HDZ-a Hrvatsknimalo nije poremetio uspostavljene kontakte hrvatskog predsjednika Josipovi}a ~elnikom HDZ-a Čovi}em. Dapa~e, njihovsusreti u Zagrebu i Mostaru jo{ su u~estaliji srda~niji nego ranije, uz istovremenonapadno izbjegavanje Josipovi}a da ssusretne s predstavnicima centralne vlasti uSarajevu predvo|ene SDP-om. Aktuelnfederalna Vlada podvrgnuta je tihodiplomatskoj izolaciji, i ta je ~injenic


SDP PRISTAJE NA REKONSTRUKCIJU FEDERALNE VLADE?!

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Nakon konstituiranja novog Vijeća ministara BiH,lideri dva HDZ-a, Dragan Čović i Božo Ljubić,pokreću ofanzivu za preuzimanje svog dijela kolača uizvršnoj vlasti Federacije BiH; naš novinar analizira

je li realan zahtjev Čovića i Ljubića za rekonstrukciju

federalne Vlade i otkriva kako će se prema tojinicijativi postaviti SDP i SDA

LAGUMD@IJASVE BLI@E ODLUCIDA LIJANOVI]A IJURI[I]AZAMIJENI ÔVI]EM ILJUBI]EM!

F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }



mo`da i presudno omek{ala Lagumdìjin pretvrdi stav prema dva HDZ-a.

VARNICE ME\UPLATFORMA[IMA

Tome su svakako doprinijele i stalnevarnice koje sijevaju izme|u ~etvoro~lane

platforma{ke koalicije, osobito izme|uSDP-a i Boljitka bra}e Lijanovi}, kojiobilato zloupotrebljavaju ~injenicu dasvakog trenutka mogu sru{iti tijesnu

parlamentarnu ve}inu platforma{a u fede-ralnom Parlamentu. Zahvaljuju}i toj pozi-ciji Lijanovi}i su se, pored ostalog, izborilii za pove}anje budèta federalnogMinistarstva poljoprivrede sa 50 na 75miliona KM, koji mogu tro{iti bez ikakvognadzora i parlamentarne kontrole, a

platforma{i su im pod pritiskom i ucjenamamorali prepustiti i punu kontrolu nadva`nim finansijskom resursom FederacijeBiH - Razvojnom bankom.

“Kada god procijene da je nama stalo dousvajanja neke odluke ili zakona, Lijanovi}i po~inju zatezati kako bi {to skupljenaplatili svoju podr{ku“, povjerio nam s

jedan visoki du`nosnik SDP-a, navodekao primjer dvosmisleno o~itovanje Lijanovi}a o “policijskom zakonu“ do ~ijeg jusvajanja SDP-u o~igledno jako stalo.

Prema najavama lidera HDZ-a DraganČovi}a, rekonstrukcija federalne Vlad

trebala bi uslijediti odmah nakon konstituiranja novog saziva Vije}a ministarBiH, a najkasnije dva do tri mjeseca nakontoga. U svakom slu~aju prije raspisivanjredovnih op}inskih izbora koji bi se trebalodràti na jesen ove godine.

PONOVONA POÊTKU

Rekonstrukcija federalne Vlade podrazumijevala bi personalne promjene u peministarstva pod kontrolom HSP-a i NSRadom za boljitak. Rije~ je o Ministarstv

poljoprivrede (Jerko Ivankovi}, NS Radom

za boljitak), Ministarstvu pravde (ZoranMikuli}, SDP), Ministarstvu finansij(Ante Krajina, HSP), Ministarstvu rada socijalne politike (Vjekoslav ČamberHSP) te ministarstvu trgovine (MiloradBahilj, NS Radom za boljitak). Ovih pe“hrvatskih“ ministarstava HDZ i HDZ1990 podijelili bi prema formuli 3:2 ukorist HDZ-a, pri ~emu bi HDZ-u pripalMinistarstvo finansija, s tim da bi ministafinansija istovremeno bio i dopredsjednikfederalne Vlade, jednako kao i u proteklommandatu. Struktura federalne Vlad

precizno je utvr|ena Ustavom: premijer


PREVRAT NA FEDERALNOJ SCENI

Ne treba posve isklju~iti ni mogu}nostda se u pozadini Lagumdìjinog priblià-vanja ôvi}u kriju isti razlozi zbog kojihLagumd ija ve} neko vrijeme flertuje sFahrudinom Radon~i}em, liderom opo-zicione partije SBB. Na ovaj na~in Lagum-dìja zapravo poku{ava disciplinirati svojekoalicione saveznike, Tihi}a, Lijanovi}a,

Juri{i}a, i staviti im do znanja da nisunezamjenljivi i da ve} ima spremnekandidate, Radon~i}a, ôvi}a i Ljubi}a, kojibi rado preuzeli njihovu poziciju.

Lagumdìjin stvarni interes jeste ostanakaktuelne izvr{ne vlasti u Federacije BiH ukojoj SDP kontrolira klju~ne poluge inajva`nije ekonomsko-finansijske resurse.

DISCIPLINIRANJE NEPOSLU[NIH

Niko nije nezamjenljiv - osim SDP-a!

ŽRTVE REKONSTRUKCIJESDP i HDZ dogovore o rek

ministarska mjesta napustZoran Mikulić, Milorad Ba

Krajina

Bahilj



dva dopremijera moraju biti iz trikonstitutivna naroda, a od ukupno 16ministara, 8 mora biti iz reda Bo{njaka, 5 izreda Hrvata i 3 iz reda Srba. U RepubliciSrpskoj primjenjuje se identi~na proporcija,

pri ~emu naravno najvi{e (8) ministaradolazi iz reda najbrojnijeg srpskog naroda,5 iz reda Bo{njaka i tri iz reda Hrvata.

I aktuelna vlada Federacije BiH,konstituirana je u skladu s formalnim

ustavnim odredbama, no problem je u tome{to su pet “hrvatskih“ ministarstava preu-zele partije s krajnje oskudnom podr{komhrvatskog naroda, odnosno {to su iz vlastieliminirane dvije partije, HDZ i HDZ 1990,koje su na proteklim parlamentarnim izbo-rima dobile nadmo}nu podr{ku hrvatskih

bira~a. Dragan Čovi} i Boò Ljubi} tvrde

da su dva HDZ-a dobila 90 posto glasovahrvatskih bira~a i da im na temeljuosvojenih glasova pripadaju sve hrvatske

pozicije u izvr{noj vlasti Federacije BiH, poistoj logici po kojoj su SDP i SDA preuzele

sve bo{nja~ke pozicije, makar nisu dobilsve glasove bo{nja~kih glasa~a.

Čak i pod pretpostavkom da se ~etir parlamentarne stranke, SDP, SDA, HDU HDZ 1990, nekako nagode oko preraspodjele izbornog plijena u federalnoVladi, ostaje puno ve}i problem

preraspodjele politi~kog utjecaja i kontrolnad klju~nim federalnim institucijamadirekcijama, javnim i dràvnim preduze}ima. U do sada nevi|enom kadrovskom

cunamiju, platforma{ka koalicija je pomelsve naslije|ena kadrove u federalniminstitucijama, direkcijama i preduze}ima na ~elne pozicije instalirala odan

poslu{nike, nerijetko i nabliè srodnik prijatelje i kumove. Rekonstrukcija kakvzagovaraju dva HDZ-a podrazmijevala bnove personalne promjene u sviminstitucijama, direkcijama i preduze}im

pod kontrolom Lijanovi}a i HSP-a, a izvjesnoj mjeri i SDP-a.

To }e me|utim i}i puno teè nesumnjivo }e biti glavni predmet sporenjizme|u SDP-a i dva HDZ-a.

19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA1

SDP PRISTAJE NA REKONSTRUKCIJU FEDERALNE VLADE?!

Povodom u~estalih najava rekonstru-kcije federalne Vlade, oglasio se i OHR.

“Sve dok Ustavni sud ne presudidruga~ije, sada{nja Vlada FederacijeBiH je legalna i legitimna. Rekonstru-kcijom Vlade FBiH treba da se bavepoliti~ke stranke, ukoliko smatraju da jeto potrebno, a ne kancelarija visokogpredstavnika“, stoji u slu`benom saop-}enju OHR-a.

Podsje}amo, visoki predstavnik Valen-tin Inzko 28. marta protekle godine

suspendirao je odluke CIK-a koje seodnose na validnost Doma narodaParlementa BiH, te na izbor predsjednika idva dopredsjednika Federacije BiH.

CIK je prethodno poni{tio odluku oizboru predsjednika i dva dopredsjednikaFederacije BiH “jer nije u skladu s Izbornimzakonom BiH“, te utvrdio da nisu biliispunjeni zakonski uvjeti za formiranjeDoma naroda, ~ime je ozbiljno proble-matiziran legalitet cijele izvr{ne vlastiFederacije BiH.

OHR PERE RUKE

Rekonstrukcija u nadležnosti

stranaka

ALNE VLADE: Ukoliko seciji Federalne Vlade

te Krajina, Jerko Ivanković,koslav Čamber

Ivankovi} Mikuli}

âmber



TERORISTA BOLE IZ BANJE LUKE

BIV[I PRIPADNICI KARAD@I]EVOGTAJFUNA NAMJERAVALI DA

IZAZOVU HAOS U BiH

Višednevna istraga MUP-a RS-a, MUP-a Srbije i Tužilaštva BiH oko arsenalaoružja pronađenog u dvorani Borik ukazuje da je postajala ozbiljna namjera da se

to oružje upotrijebi protiv najviših zvaničnika RS-a i Srbije; naša novinarkaotkriva do kojih je saznanja došao zajednički istražiteljski tim

POTENCIJALNE METE ATENTATA MUP RS-a na vrijeme je sprije~io atentat koji jetrebao da se izvede 9. januara u dvorani Borik nanajvi{e zvani~nike Republike Srpske i Srbije



Informacije o pripremi atentata na pred-sjednika Srbije Borisa Tadi}a, patri-

jarha Irineja, ministra Ivicu Da~i}a i predsjednika RS-a Milorada Dodika primljena je u Srbiji s prili~nim uzne-

mirenjem. Sve nadle`ne slu`be su odmahalarmirane od dràvne vlasti i svoju

pripravnost podigle su na najvi{i stepen, po{to su procijenile da su prijetnje dràv-nom vrhu veoma ozbiljne.

Nakon {to je prona|eno oru je u dvo-rani Borik u Banjoj Luci koje je, premaistrazi MUP-a RS-a trebalo biti upotrije-

bljeno protiv visokih zvani~nika RS-a i

Srbije, MUP Srbije je po~etkom nedjelje

dobio nekoliko anonimnih poruka u kojimase dràvni i policijski vrh, kao i njihove

porodice, upozoravaju da se ~uvaju jer

atentatori ne}e odustati od svojih namjera.Predsjednik Srbije Boris Tadi} je dobioi anonimno pismo, u kome je obavije{ten da}e “posle slu~ajno spre~enog atentata uBanjaluci oni ponovo udariti, ali bez pre-tenzija da to bude spektakularno” i da je~itav scenario zami{ljen po modelu iz filmaMandùrijski kandidat .

KLJU^NO VJE[TAÊNJE MUP-a SRBIJEIstraga u slu~aju “Borik” jo{ traje. Za

sada je jedini uhap{eni Boìdar Stani{-ljevi}, koji je i slu`beno osumnji~en zaterorizam zbog uno{enja oru`ja i eksplozi-

va u dvoranu Borik. Odre|en mu je pritvor

u trajanju od mjesec dana zbog bojazni dne uni{ti tragove va`ne za kazneni postu

pak.

Me|utim, pripadnici MUP-a RS-a Srbije ispituju Stani{ljevi}evu eventualnu povezanost s pojedinim kriminalnim grupama u BiH i Srbiji. Istraga ide u vi{e pravaca. Jedan od njih je njegovo poznanstvo Ljubanom E}imom, ratnim zamjenikomna~elnika Centra dràvne bezbjednostRepublike Srpske. Sumnju da E}im stoji izStani{ljevi}a izazvalo je pisanje Dodikovireìmskih medija koji ve} {esti put u posljednjih nekoliko godina producirajuvijesti o pripremi atentata na njega.

Me|utim, kako na{ list saznaje, Stani{ljevi} tokom saslu{anja u Tuìla{tvu BiH

nije krio svoje veze sa Ljubanom E}imom


OPASNE NAMJERE [PIJUNSKOG BRATSTVA

Boìdar Stani{ljevi} bio je pripadnik Karadì}eve grupeTajfun, u koju ga je “regrutovao“ njen osniva~ LjubanE}im, za kojeg je radio sve do hap{enja u Banjoj Luci

Pi{e: MIRHA DEDI]



Tvrdio je da je za njega radio sve do 1999.godine, a da je nakon poslovne saradnjeostao u prijateljskim odnosima s njim.Tokom saslu{anja Stani{ljevi} je priznao da

je oru`je njegovo, da mu je ostalo od rata,da ga je on li~no tu sakrio, ali je negirao da

je planirao da ga upotrijebi za atentat. Istiizvor tvrdi da je Stani{ljevi} tokomsaslu{anja mijenjao iskaz vezan za oru`je i

eksploziv koji je prona|en u plafonu novi-narske loè. Prvo je kazao da je oru`je tusklonio prije deset godina kako ne bi bilozaplijenjeno u akciji “@etva”. Petnaestak minuta kasnije tvrdio da je oru`je na tomjesto smjestio 2008. godine.

Me|utim, kako je u torbama u krovuBorika prona|en arsenal za koji ekspertitvrde da se koristi za teroristi~ke napade iatentate, istra`ni organi sumnjaju daStani{ljevi} govori istinu. Isti eksperti sma-traju da oru`je nije ostalo iz rata jer su poje-dini djelovi izra|eni nedavno.

Ina~e, policija RS-a je prilikom protiv-

diverzionog pregleda dvorane u novi-narskoj loì prona{la torbe, u kojima su senalazili automatska pu{ka sa prigu{iva~em iskriva~em plamena, pet okvira, tri kilogra-ma plasti~nog eksploziva, poluautomatska

pu{ka sa 330 komada municije, {tapini saupalja~em i kumulativne bombe velikerazorne mo}i.

DUGOGODI[NJI PRIPADNIKTAJNE SLU@BE

Konkretni dokazi da je planiran atentatne postoje, ali kako navodi na{ izvor,odre|ene ~injenice ukazuju na ozbiljnost

situacije, prije svega mjesto na kojem je bilo sakriveno oru`je. Ispod reflektora pasve do bine ispred koje su sjedili najvi{idràvni zvani~nici prostor je potpuno ~ist.Policajci koji rade na slu~aju primijetili su ida je zemlja u àrdinjerama ispred dvorane

bila prekopana, odnosno da je postojalanamjera da se eksploziv zakopa u àrdi-njere i aktivira u odre|enom trenutku.

MUP Srbije, kako saznajemo od izvorakoji vode istragu, nije saslu{avao Stani-{ljevi}a, kako su to objavili pojedini medi-

ji, niti je u bilo kojem slu~aju prekora~iosvoja ovla{tenja u BiH. Desetak pripadnika

MUP-a Srbije za organizovani kriminal, balistiku i terorizam do{li su u Banju Lukusa Miloradom Veljovi}em, direktorom srbi-

janske policije, prvenstveno kako bi profe-sionalno pomogli u istrazi. Pri tome su

ponudili da besplatno urade vje{ta~enje iDNK analizu u Beogradu. Treba ista}i i da

je saradnja MUP-a RS-a i Tuìla{tva BiHna ovom slu~aju na visokom nivou. Naime,MUP RS-a proslijedio je Tuìla{tvu BiHsve informacije do kojih je do{ao tokomistrage.

Automatska pu{ka, kao i ostalo naoru-ànje koje je na|eno u Boriku Tuìla{tvo

BiH je krajem pro{le nedjelje poslalo uBeograd na forenzi~ku analizu. Ina~e,

Nacionalni kriminalisti~ko-tehni~ki centar MUP-a Srbije ima bogatu bazu DNK profi-la. Ona sadrì preko pet hiljada biolo{kihtragova kriminalaca, uklju~uju}i i DNK

profil Ljubana E}ima, za kojeg postojesumnje da je umije{an u ovo djelo.Rezultati otisaka prstiju, tragova DNK kao

i nalazi da li je ovo oru`je nedavno biloupotrijebljeno, trebali bi biti gotovi u narednih nekoliko dana.

Stani{ljevi} je, prema sopstvenom priznanju, radio za Dràvnu bezbjednost Repu

blike Srpske. Me|utim, iako je ve}inmedija objavila da su se Stani{ljevi} i E}imupoznali u sportskom centru gdje je E}imdolazio da trenira, na{ list saznaje da s



BRI@LJIVO PRIPREMAN ATENTATDugogodi{njeg radnika u Boriku Boìdara Stani{ljevi}a, koji se sumnji~i za terorizam, policijaje povezala sa Ljubanom E}imom i jo{ nekoliko osoba koje su devedesetih godina bili prviljudi bezbjednosnih struktura RS-a



veze Stani{ljevi}a i E}ima od ranije poznate MUP-u RS-a. Izvor iz MUP-a RS-a zna{ list tvrdi da je Stani{ljevi} tokom rat

bio pripadnik Druge banjalu~ke la pje{adijske brigade. Isti izvor isti~e da ssvi pripadnici Karadì}eve tajne slu`bTajfun bili iz ove brigade i da je po svemsude}i i Boìdar Stani{ljevi} bio pripadnikzloglasnog Tajfuna. Najistaknutiji ~lan

Tajfuna bio je dugogodi{nji Stani{ljevi}ev prijatelj Ljuban E}im, koji ga je i doveo ovu tajnu slu`bu.

Tajfun je bio isklju~ivo pod Karadì}evom kontrolom i godinama je njemu

podnosio izvje{taje. Zadatak Tajfuna bio jda “prikuplja informacije o unutra{njem spoljnem neprijatelju”. Obavje{tajci iTajfuna potpisivali su se sa kao SigmaMe|utim, tajne izvje{taje slali su 1994godine i Dràvnoj bezbjednosti Srbije nudili se da budu njeni saradnici.

Tajfun je rasformiran Karadì}evomnaredbom, a pod optu`bom da je t

“zlo~ina~ka organizacija koja je maltretirala gra|ane Banje Luke i imala niz tajnih{pijunskih aktivnosti”. Akcijom hap{enj

pripadnika Tajfuna rukovodio je tada{nzamjenik ministra unutra{njih poslovTomislav Kova~. Tada je uhap{eno vi{e o40 pripadnika ove jedinice. Nakon 40 danoptuèni su pu{teni. Uslov za izlazak nslobodu bio je da potpi{u izjavu po kojone}e nikada pri~ati ono {to su radili kao pri

padnici Tajfuna. Nakon odlaska Karadì}s vlasti, E}im je ostao na ~elu [este upravvojne sigurnosti. Dugo je bio glavna perjanica ratnog i poratnog rukovodstva RS-a, z

koje je odra|ivao mnoge prljave posloveIzme|u ostalog, upravo njemu je bilo povjereno prislu{kivanje biv{e predsjednice RSa Biljane Plav{i}, koje je kolokvijalno bilo

poznato kao “afera kaktus”... Ubrzo nako{to je “provaljen” za prislu{kivanje oti{a

je iz slu`be, ali je posao u kriminalnimvodama nastavio sa ratnim drugovima uSrbiji. U srbijanskoj prijestolnici uto~i{tsu mu pruìli njegov ratni komandant i kum@eljko Ra`natovi} Arkan i Milorad UlemekLegija, tako|e saradnici Slu`be bezbjednosti.

Ovaj obavje{tajac i dugogodi{nji Kara

dì}ev saradnik imao je jake logisti~ke vezme|u srbijanskim bezbjednjacima. Tako|ega povezuju sa najozlogla{enijim beogradskim i paljanskim kriminalnim krugovima

Nakon {to je raskrinkan da je u mart2005. godine spremao atentat na @eljkKopanju, E}im odlazi u Ju`nu Ameriku. U

posao drogom uveo ga je, prema policijskoistrazi, Slobodan [olaja, koji je policiji poznat po trgovini narkoticima naveliko.

E}im je krajem 2007. godine uhap{enkao ~lan najorganizovanija narko kriminalne grupe u regionu, koja je djelovala nteritoriji BiH, Srbije, Makedonije, [vaj

1

OPASNE NAMJERE [PIJUNSKOG BRATSTVA

O povezanosti Boìdara Stani{ljevi}asa ratnim vrhom Dràvne bezbjednostiRS-a i takozvane RSK svjedo~e i zvanicekoje je prije nekoliko dana ugostio u svomdomu na krsnoj slavi. Proslavi su, poredLjubana E}ima, prisustvovali i DraganKijac, ratni ministar MUP-a RS-a, i IlijaKoji}, pomo}nik ministra MUP-a RSK.Kada je otkrivena povezanost Stani{ljevi}ai E}ima, biv{i zamjenik na~elnika DB-a jepobjegao iz Banje Luke i gubi mu se svakitrag. Ova trojka je samo dio krugaobavje{tajaca sa kojom je Stani{ljevi}

ostao blizak iz ratnog perioda. Premapouzdanim informacija E}im je redovnodolazio u Banju Luku, ali i u Bijeljinu. Uetno-selu “Stani{i}” pored Bijeljine sasta-

jao se sa saradnicima, izme|u ostalih iStani{ljevi}em i Kijcem, za koje postojeinformacije da se i danas bavi {pijunskim ipolicijskim poslom u BiH. Ina~e, E}im iKijac upoznali su se pred izbijanje rata uBiH u Odjeljenju za strance u Banjoj Luci.Upravo }e saradnja s Kijcem kasnijepomo}i E}imu da do|e u SDB. LjubanE}im po~etkom rata u BiH odlazi navi{emjese~no “stru~no usavr{avanje“ uzloglasni centar za obuku DB-a Srbije uPan~evo, kroz koji su pro{li svi pripadnici“parapolicijskih“ i “paravojnih“ srpskih for-macija tokom ratova u Hrvatskoj i BiH. Uprvoj polovini 1992. godine, u vrijemepovla~enja JNA iz BiH, srpska policija udogovoru sa JNA napada konvoje i oduzi-ma im oru`je. Formiraju se Srpske oru-

àne snage (SOS) koje su nosile crveneberetke. Stojan @upljanin, tada{nji min-istar unutra{njih poslova tzv. Srpskeautonomne regije Krajina, osniva jedinicukoju naziva “Crvene beretke” i koja je bilapotpuno analogna Legijinoj. Njen koman-dant bio je Ljuban E}im. Ova jedinica u vri-

jeme operacije “Autonomna pokrajinaZapadna Bosna” Fikreta Abdi}a odlazi uKrajinu na ispomo} Miloradu Lukovi}uLegiji i @eljku Ra`natovi}u Arkanu. Tokomte 1995. godine dolazi do njihove tijesnesaradnje. Njihove operacije, izme|u osta-

log, podrazumijevale su i {verc nafte, ciga-reta i ostale robe. Sredinom 1995. godineDragan Kijac postaje ministar unutra{njiposlova RS-a. On za na~elnika DB-apostavlja Milana Krnjaji}a, a za njegovogzamjenika Ljubana E}ima. Ubrzo nakontoga E}im ja~a, postaje {ef podzemlja RS-ai ima ambiciju da postane Arkan RepublikeSrpske. U to vrijeme, izme|u ostalog, baviose iznudama i reketiranjem. E}im je imao dvastana u Banjoj Luci u kojima su ljudi privo|enii mu~eni. Pripadnici DB-a RS-a }e prilikomupada u te stanove prona}i lance i bi~eve, alii komade ljudskog tijela. E}imov prijateljBoìdar Stani{ljevi} je tokom rata bio poznatpo svojim radikalnim istupima. Veoma jeosion, nadmen i prepreden, a oni koji su gaovih dana saslu{avali tvrde da njegov psi-holo{ki profil ni u kom slu~aju ne odgovara

jednom uposleniku sportske dvorane ve}prije iskusnom {pijunu koji poku{avavje{to manipulisati ljudima…

NERASKIDIVA [PIJUNSKA ZAJEDNICA

Veze bezbjednjaka RS-a su čvrstekao u vrijeme rata kada su tjesnosarađivali


E]IM NA ÊLU KRIMINALNOG I OBAVJE[TAJNOG PODZEMLJA Ha{ki optuènik Stojan @upljanin je kao minister unutra{njih poslova tzv. Srpske autonomneregije Krajina osnovao jedinicu Crvene beretke ~iji je komandant bio Ljuban E}im



carske. U njegovom stanu prona|eno je preko 50 kilograma droge i ~itav arsenaloru`ja. Tokom su|enja, srbijansko Tuìla-{tvo je pod vrlo sumnjivim okolnostima,odustalo od optu`bi protiv E}ima za proda-

ju heroina i kokaina i to “zbog nedostatkadokaza”. Tada je oslobo|en i optu`bi zakriminalno udruìvanje. Osu|en je na dvijegodine i ~etiri mjeseca zatvora zbog

nedozvoljenog drànja i no{enja oru`ja ifalsifikovanja dokumenata. Me|utim,Apelacioni sud u Beogradu smanjio mu jekaznu za 10 mjeseci zatvora.

Upu}eni u prilike tvrde da je E}im saTuìla{tvom napravio svojevrsni “dil”,odnosno da je Tuìla{tvu dao informacijeod “posebnog zna~aja”.

Prema pouzdanim informacijama, dohap{enja E}ima ne bi ni do{lo da srbijanska

policija nije bila pritisnuta sve ~e{}imizvje{tajima ameri~ke DEA-e koja je imalasaznanja da droga iz Ekvadora dolazi uBeograd. E}im je, prema istom izvoru, dro-

gom trgovao za Slu`bu dràvne bezbjed-nosti Srbije. Me|utim, on je izgubio svakoupori{te i podr{ku vladaju}ih strukturanakon odlaska Vojislava Ko{tunice s vlasti.Tako|er, kako navodi dobro obavije{teniizvor, sada{nji {ef BIA-e Sa{a Vukadi-novi}, koji je naslijedio R adeta Bulatovi}a,traìo je da se prekine svaka saradnja oveslu`be sa E}imom zbog njegovih inkrimini-raju}ih veza i poslova sa zemunskimklanom.

DODIKOV STRAH OD E]IMAZanimljivo je da je E}im dugogodi{nji

prijatelj sa Veliborom [otrom, kumomMilo{a ]ubrilovi}a zvanog ]ubri. ]ubri-lovi} je, ina~e glavni Dodikov savjetnik za

bezbjednost.Kako na{ list saznaje od izvora iz MUP-a

Srbije, Dodik ve} godinama zazire odLjubana E}ima jer je prema raspoloìviminformacijama E}im u tijesnim vezama sa

pripadnicima zemunskog klana koji su,samo iz Dodiku poznatih razloga, pripre-mali atentat na njega.

Postoji slu`bena zabilje{ka od prijenekoliko godina, do koje je na{ list do{ao, akoju je MUP Srbije dostavio MUP-u RS-a, da odre|ena grupa porijeklom iz RS-a,okupljena oko Ljubana E}ima, stalno pratiMilorada Dodika. Dodik je priznao kakomu je poznato da se nalazi na njihovomni{anu.

MUP Srbije ima operativna saznanja daE}im, pored veza sa zemunskim klanom,odràva kontakte i sa Lukom Bojovi}em,najistaknutijim vo|om kriminalne grupe uregionu. Prema informacijama MUP-aSrbije trgovinu narkoticima, ubistva iotmice u regionu kontroli{e Luka Bojovi}, ito sa pristojne udaljenosti, odnosno mjesta

nepoznatog policiji. Bojovi} se dovodi u

vezu sa svim ve}im i nerazja{njenimubistvima u Srbiji u posljednje dvijdecenije.

Upravo je to jedan od razloga zbogkojeg su pripadnici MUP Srbije stigli uBanju Luku. Njihova pomo} je bildragocjena i zbog toga {to se policija RS-nikada nije smjela uhvatiti u ko{tac skriminalnom grupom okupljenom uTajfunu, naro~ito u Banjoj Luci.

Na{ dobro upu}eni izvor tvrdi da Ljuban E}im uvijek imao sna`no upori{te u

policiji Republike Srpske i da ga se i danau MUP-u RS-a mnogi pla{e. Jedan od ljudkojima jedno vrijeme nije i{lo u prilog da sstane na kraj E}imovom kriminalu bio je Sredoje Novi}, aktuelni ministar civilnih

poslova BiH i biv{i rukovodilac Dràvn bezbjednosti RS-a. Kako navodi na{ dobrobavije{ten izvor postojala je jedna linija stada{njim Milo{evi}evim reìmom kojem

je pripadao zna~ajan dio ljudi koji su uspjeli da se inkorporiraju u nove demokratskstrukture u RS-u i koji su po nalogu izBeograda nastojali da o~uvaju E}ima i njegove saradnike. Novi} je u tome binajagilniji.

Popis mogu}ih nalogodavaca planiranog atentata je veliki, a njihova imena se u

interesu istrage jo{ ne saop{tavaju. Preminformacijama do kojih smo do{li, sumnjse da je po nalogu banjalu~ko-beogradskihkrugova zaista pripreman atentat nDodika, Tadi}a i ostale zvani~nike koji stog dana proslavljali dvadeset godina postojanja RS-a. Upu}eni u prilike smatraju dnije slu~ajno izabrana Banja Luka i da j

postojala namjera da se izazove haoodnosno Republika Srpska digne na noge{to bi rezultiralo i oruànim sukobima uBiH. U takvim situacijama svaka policijska istraga je gotovo nemogu}a, a najve}ukorist izvukli bi upravo kriminaln

klanovi.



PRIPADNICI

TAJFUNA I DALJEAKTIVNI: BožidarStanišljević je tokom ratabio pripadnik Drugebanjalučke lakepješadijske brigade, izkoje su regrutovani svipripadnici Karadžićeve

tajne službe Tajfun

[EF BALKANSKEMAFIJEPolicija je je do{la dooperativnih saznanja datragovi atentatora izsportske dvorane Borik vode do Luke Bojovi}a,neprikosnovenog vo|ebalkanske mafije

[EF BALKANSKEMAFIJEPolicija je je do{la dooperativnih saznanja datragovi atentatora izsportske dvorane Borik vode do Luke Bojovi}a,neprikosnovenog vo|ebalkanske mafije

RATNE I PORATNE MAFIJA[KE VEZELjuban E}im koji se dovodi u vezu sa plani-ranim atentatom u Banja Luci dugogodi{nji

je prijatelj sa Miloradom Lukovi}em Legijom



Komisija za bezbjednost NS BiH,odnosno prvi ~ovjek ove KomisijeNovak Damjanovi}, zatraìo je od

Komiteta za normalizaciju da se formiranovo tijelo za suzbijanje korupcije ikriminala, sa ciljem da bh. fudbal jednomza sva vremena izvu~e iz za~aranog kruganamje{tanja, me{etarenja i podmi}ivanja.Damjanovi} je, sa svojim kolegama izKomisije, pokrenuo ovu inicijativu pougledu na Hrvatsku.

Tamo, naime, postoji posebno tijelo ~iji je zadatak da stane na kraj ne~asnimradnjama. Upravo je ono, u saradnji saUSKOK-om, pomoglo da se u Hrvatskojotvori istraga tokom koje je na vidjeloisplivao prljavi ve{ dugogodi{njegnamje{tanja utakmica i podmi}ivanjasudija, za {to su cijenu platili visokopo-zicionirani funkcioneri u Savezu iklubovima. “Sada su se, hvala Bogu,kona~no stekli uslovi da osnujemo ovakvukomisiju i krenemo u ra{~i{}avanjekriminala u na{em fudbalu“, kaè urazgovoru za SB Novak Damjanovi}.“Komitet za normalizaciju je napravio prvekorake, suspendirao ljude iz pro{log sazivafudbalske vlade koji su ~inili ne~asneradnje, mislim da }emo kod njih dobitipodr{ku za ovu na{u nakanu.“ Damjanovi}

tvrdi kako je bh. nogomet duboko ogrezao

u kriminal , za{to je, po njemu,najodgovornija suspendirana garnitura iz

NS BiH. “Za mene je korupcija to {to jeFudbalski savez Banje Luke, gdje ja ìvim,postao familijarna firma, korupcija je i tokada se, bez ikakvog reda i kontrole, preko

no}i na va`na mjesta u sudijskoj komisiji isudijskoj listi postavljaju ljudi koji to nezasluùju“, odlu~no }e Damjanovi},dodaju}i:

“Zvani~nici iz na{ih klubova javnoizjavljuju kako im je trener kupio utakmicui sli~no. Pa sjetimo se sumnjivih utakmicakakve se, recimo, @eljezni~ar-@ep~e koja jeigrana u Sarajevu ili Borac-@ep~e u BanjojLuci koja je zavr{ena 1-2?! Odigravale suse namje{tene utakmice, takozvaneutakmice tri za tri. Sada smo svjedociprozivanja Dragana Skaki}a, sudije kojegGO[K optuùje za namje{tanje. Mora seutvrditi da li je zaista Skaki} sudio protivGO[K-a za pare, kako to tvrdi predsjednikGabeljana Pero Pavlovi} ili toga nije bilo.Ali onda nakon te istrage jedan od njihdvojice za to mora odgovarati. Takvi ljudine zasluùju da budu u fudbalu.“Damjanovi} je iznio i {okantna saznanja ona~inu na koji su se prodavale karte zautakmice koje je nogometna reprezentacijaBiH igrala u Zenici u kvalifikacijama zaSvjetsko prvenstvo . “Mi smo bili svjedocitoga {ta se de{avalo na utakmicamareprezentacije. Karte su se falsifikovale, u

Savez bi se vra}ale prave karte za koje se

tvrdilo kako nisu prodane a na svakoj jeutakmici stadion bio prepun“, pri~Damjanovi} i dodaje: “Na utakmici sEstonijom ili Armenijom prijavili smo IljDominkovi}u da osnovano sumnjamo da sna utakmici pojavilo 2900 falsifikovanih

karata koje su prodate prije utakmice a da joriginal vra}en u Savez. Nekoliko dankasnije raspravljalo se o tome na sjednicIO , oni su se tada ljutili na nas, pitali otkudto da se mi u sve to petljamo i nikada sevi{e o tome nije pri~alo. To nije sitnica, trhiljade karata u Zenici je sto hiljadamaraka, jer je stadion bio dupke pun a nikne zna gdje su te pare zavr{ile.“

Damjanovi} tvrdi kako, zbog odnoskoji vladaju u na{em nogometu, nijnimalo slu~ajno da je, primjerice

UEFA doìvotno suspendirala sudijuNovu Pani}a ili da njema~ka policija vodistragu o namje{tenim utakmicama NKTravnika na njihovoj turneji p[vicarskoj. “Za Pani}a se znalo i ranijda ‘prlja ruke’. Zbog takvih stvari smo pokrenuli ovu inicijativu, na Komitetu Savezu je da li }e ona zaìvjeti ili ne}eMo`da }emo dobiti i po prstima, ali nekaako se to desi, neka javnost u BiH zna dsmo dobili zbog po{tene inicijative kojje zabranjena. Ali ja iskreno vjerujem uovaj Komitet i uvjeren sam da }emo odnjih dobiti podr{ku u na{im nasto

janjima.“

S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILIÎ]

Bivši dužnosnici NS BiH prodavali su “na crno“tri hiljade karata za utakmice nogometne

reprezentacije BiH u Zenici!

Konačno raščišćavanje bh. nogometne kaljuže

NOVAK DAMJANOVI]“Nije slu~ajno to {to UEFA suspendira na{e

suce jer svi znamo da ve} godinama oniimaju prljave ruke”




B

oìdar Bole Stani{ljevi}, star 61godinu, dugogodi{nji radnik u

banjalu~koj dvorani Borik , priznao je policiji da je oru`je, koje je prona|eno u toj dvorani, 8. januara,

dan uo~i proslave dvadesetogodi{njiceRepublike Srpske, njegovo. Pretpostavljamoda je to bio povod da crnogorski knjièvnik,Sarajlija po ro|enju, Andrej Nikolaidis napi{etekst ~iji je naslov: [ta je ostalo od velike Srbije , a koji je objavljen u e-Novinama 11.

januara ove godine. A koji su razlozi? “To {tome Bosna i ono {to se u njoj de{ava nisuprestali interesovati. Niti }e. Kaè, ovdje uPodgorici, jedna lokalna hulja ovako: prostoje nevjerovatno da se Nikolaidis danas,

petnaest godina po okon~anju rata, baviBosnom i ratnim zlo~inima. Sad, zamislite dase neko 1960. usudio napisati: prosto jenevjerovatno da se neko danas jo{ uvijek baviholokaustom . To je poenta onoga {to se danasde{ava: pomirenje kroz zaborav, normali-zacija kroz legalizaciju kriminalnih aktivno-sti, negiranje genocida kao legitimna razlika umi{ljenju... Danas i ovdje, politi~ka korek-tnost je posljednje uto~i{te za hulje”,obja{njava Andrej Nikolaidis.

Sporna re~enica iz Va{eg teksta je:“Civilizacijski iskorak bio bi da je Bole

(Stani{ljevi}) upotrijebio dinamit i pu{kekoje je sakrio u dvorani u kojoj su glavari,duhovnici i umjetnici proslavljali dvade-setogodi{njicu postojanja RS-a.” Nije liodve} radikalno, osim ako niste pisalimetafori~ki?

Ima ta sporna re~enica i nastavak, bezkojeg vam ni{ta ne vrijedi. A nastavak glasi:Da je Bole, recimo, nezadovoljni radnik,koji je shvatio da su nacionalni i vjerski antagonizmi samo maska pod kojom elita skriva temeljni antagonizam svakog dru{tva, onaj klasni. Da je Bole, recimo,rekao: jesam Srbin, ali sam i radnik, stoga }u u zrak di}i one koji su me oplja~kali - ne bi li to bio civilizacijski iskorak? Dakle,nema tu govora mr`nje, kako miimputiraju. Jer govor mr`nje je usmjeren

protiv etni~kih, vjerskih, seksualnih...grupa. Oni koji su me oplja~kali , kako

jasno kaèm, nisu etni~ka grupa . Oni kojisu oplja~kali su lopovi. Drugo, kaù

pozivam na terorizam i nasilje. Oni izvr{ilgenocid, a ja pozivam na nasilje? U tekstu

jasno stoji da je epizoda sa Boletom u momtekstu fikcija, bukvalno tako, fikcijaIroni{em na ~injenicu da su mediji uBeogradu hitno objavili da se spremao

atentat u Boriku , pa poùrili da optuìslamske teroriste. Pa onda onih hiljaduIranaca. Pa onda Miroslav Lazanski kaèto je OVK. Kad ono - Bole. Mi ~ak ni nznamo je li Bole terorista, vjerovatno nije~ovjek je samo rekao da je oru`je njegovoAli ~itava epizoda je za njene organizator

bila bruka. A to valja prikriti. I e Nikolaidisa teroriste...

IDEMO U KONTRAOFANZIVU Usavr{avate li i dalje ironiju

sarkazam? Dodu{e, mo`da bi se trebaldogovoriti {ta u novije vrijeme ta~no zna~e

ove rije~i, jer ponekad, u malom prostoruali u isto vrijeme, imaju druga~ije zna~enje

Usavr{avam. Ali na mom primjeru svidi da ironija ovdje ne samo da nij

popularna, nego je i opasna. Kaè Lacan d}ete primitivce uvijek prepoznati po mr`nj

prema svemu intelektualnom. A ironija jintelektualna vrsta humora.

Milorad Popovi}, predsjednik crnogorskog “Udruènja nezavisnih knjièvnika”, izme|u ostalog, veli da se “hajka nNikolaidisa vodi iz ideolo{kih i drugihcentara, prije svega u Srbiji i Republic


NJEGO[ IZ NA[EG SOKAKA

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

ANDREJ NIKOLADIS, crnogorski književnik i savjetnik predsjednika Skupštine

Crne Gore, ovih je dana podigao ogromnu novinsko-političku prašinu tekstom ukojem je ironično i nemilosrdno napisao da bi “civilizacijski iskorak” bio da su naproslavi 20-godišnjice Republike Srpske u Banjoj Luci u zrak odletjeli svi prisutni

gosti; za “SB” Nikolaidis pojašnjava “šta je pisac htio da kaže”

INTERVIEW

Andrej Nikolaidis pisac

Zlo~inci koji su po~inili genocid

u Bosni mene optuùju da“raspirujem“ nasilje i terorizam!?

KONSOLIDOVANIREDOVI ZA ODSTREL:Propagandni udar izBeograda je bio iznimnodobro organizovan i jak.A ljudi su lijeni, ko ćečitati moj tekst


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-793-1912012 23/8419.1.2012. I SLOBODNA BOSNA 2

ANDREJ NIKOLADIS, PISAC - SAVJETNIK

PISAC IMA KOME DA PI[EAndrej Nikolaidis svojim tekstom

[ta je ostalo od velike Srbije uzbunio je i mobilisao sve

nacionalisti~ke srpske snage uSrbiji, Crnoj Gori i BiH



Srpskoj, koji se nisu pomirili sarezultatima rata”. “To radeprimjenjuju}i ideolo{ku mat-ricu novog ~etni{tva, koje jetrenutno u punoj snazi”, jo{pi{e. No, nije li “novo ~etn -

{tvo” ve} dugi niz godina u“punoj snazi”?Iz li~nog iskustva mogu potvr -

diti da jeste. A pitajte i generala JovaKapu {ta misli o tome.

Interesuje me koli~inapodr{ke koju ste dobili odcrnogorskih medija.

Propagandni udar iz Beograda je bioiznimno dobro organizovan i jak. A ljudi slijeni, ko }e ~itati moj tekst. Lak{e me samoosuditi. Recimo, Boris Raoni}, minorn

NVO aktivista, odlu~i da kritikuju}i menizigrava demokratu. Pa me ispljuje, i jo{ m

poru~i {to bih sad trebao u~initi: izviniti seizme|u ostalog. Nazove njega Dra{ko\uranovi}, urednik Portala Analitika . I ka`mu: {to pri~a{ ono, Raoni}u? Ovaj veliosudio sam Nikolaidisovu izjavu. Dra{kmu kaè: nije on dao izjavu, nego napisaautorski tekst. Ovaj }uti. Dra{ko ga pita: jesli ~itao tekst, Raoni}u? A ovaj: nisam, n@abljak sam, na skijanje, no su me zvali ntelefon da dam izjavu. Tako dakle. To

ponavljam, to danas kreira javno mnenje.Sad stvar lijeè na mjesto. Idemo u kontraofanzivu.

KNJI@EVNI TERORIZAM A koje zaklju~ke iz goru}ih, vri{te}ih

i odvratnih reakcija javnosti iz Srbije i iRepublike Srpske moè izvu}i pametan~ovjek?

Pragmati~an: nemoj kao NikolaidisPametan: nemoj kao K usturica.

Kako glasi reakcija koju bi, ipakizdvojili na vrh virtuelne liste Top of thShits?

Ona kraljica iz Glasa Srpske koja jnapisala da bi oni sa mnom trebali kaAmerikanci sa Bin Ladenom - locirati amputirati . Mene i Peru Lukovi}a. Dakleda Milorad Dodik komandose po{alje uCrnu Goru, da me oni na|u u mojoj vu~jo

jazbini u Ulcinju, i tu ubiju. A Dodik kaObama, da to gleda iz kabineta. Poslij

svega, da Kusturica o tome snimi film, kao


NJEGO[ IZ NA[EG SOKAKA

Pristiù li prijetnje na Va{u adresuproteklih dana, bojite li se odmazde?

Prijetnje su javne, ma{ina koju su po-krenuli na mene zastra{uju}e velika. Takovelika da se zapravo i ne bojim.

Predsjednik Republike SrpskeMilorad Dodik kaè da j..e i Vas i Va{u

knjièvnost. Obavijestite ga da li trenu-tno pi{ete novi roman ili neku druguformu knjièvnog djela, mo`da seobraduje...

Dodik ne moè jebati moju knji -èvnost. Moji romani jesu kratki, alimeni se ~ini da je za njega vi{e kakavhaiku.

HAIKU, HAIKU 2

Dobro je što književni kritičarDodik j..e moju književnost

SAMO TI DROBIMilorad Dodik na proslavidvadesetogodi{njice RS-a

SAMO TI DROBIMilorad Dodik na proslavidvadesetogodi{njice RS-a

HVALJEN I NAGRA\IVANAndrej Nikolaidis dobitnik je nagrade EU za knjièvnost, koju mu je u novembrupro{le godine u Bruxellesu uru~io ministar kulture Crne Gore BranislavMi}unovi} (lijevo); Nikolaidis na sarajevskoj promociji svoje knjige Balkanska

rapsodija , koju je objavila Slobodna Bosna



{to K etrin Bigelou sad snima film o ubistvuBin Ladena.

Kako komentari{ete ~injenicu da se

MUP Srbije aktivno uklju~io u istragu?Samo nemoj po glavi, druè plavi.

Ministar unutra{njih poslova SrbijeIvica Da~i} tvrdi da se “slu~aj prona|enogoru`ja trenutno tretira kao terorizam”.Postoji li mogu}nost da budete uhap{enizbog podstrekavanja na terorizam?

Zbog knjièvnog terorizma? [to sam ihmu~ki napao rije~ima? Sve moè biti. Daste me prije pet dana pitali moè li se i{ta odovoga desiti, rekao bih vam ne. Pa sam sad

sa tom rije~ju, “ne”, i onom “nemogu}e”,znatno oprezniji.

Da li su reagovali predsjednikSrbije Boris Tadi}, predsjednik VladeSrbije Mirko Cvetkovi} i patrijarh srpskiIrinej, koju su do{li na proslavu u BanjuLuku?

Reagovale su njihove slu`be i medijikoji vode ovu hajku.

HAJKA, OÊKIVANA A da li je reagovao Va{ omiljeni lik i

kolumni koje ste onomad ispisivali u Slobodnoj Bosni, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radovi}?

Kako nije. Rekao mi je da sam j

“podgori~ki taliban”. A pazi kako Emirovrije~i imaju teìnu me|u na{im narodima.Prolazi moj stari ju~e kroz Ulcinj, {etne{to, neko zubato sunce vani, a grupvehabija na jednoj terasi, kafeni{u. \e ti jAndrej? , pita mog oca jedan od njih. Veltata Jovo, dolje, na rivi . A vehabija kaè {t}e dolje, zovi ga ovamo s nama, on je na{taliban.

Milorad Dodik, pak, kaè da stbezna~ajan ~ovjek. Poznaju}i Vasnisam primijetio da ste ikad i htjelbiti ne{to zna~ajni, naprotiv. No, {ta

bi se u Dodikovom istupu moglodesiti da je “inkriminisani” teksnapisao neko ba{ zna~ajan? Mo`da bse zabrinuo...

Slaèm se da sam bezna~ajan. sugeri{em da me kao takvog tretiraju odmah prekinu hajku. Diglo se toliko orlovi sokolova na jednog mi{a.


ANDREJ NIKOLADIS, PISAC - SAVJETNIK

Emir Kusturica kaè da stepoliti~ki taliban, kao i da }e Vas ponovotuìti. Na koji na~in }ete, kako slutislavni reìser, aktivirati terorizam naBalkanu? Mislim, ako nije tajna.

Mi se zajebavamo, ali vidite li {ta onizapravo poku{avaju, sa svim ovim poziva-njem na svijetli primjer Amerike i tero - rizam ? Vidjeli oni da sad dobro ide taantiteroristi~ka borba, pa odlu~ili da nas

potamane kao teroriste. Ra~unaju, to jesad moderno, progresivno.

Je li Va{ {ef, predsjednik Crnogorskog parlamenta Ranko Krivo-kapi}, komentarisao “nemile doga|aje”Njemu ste se, navodno, prodali?

Tako je, on je ne{to svog politi~ko-dràvni~kog autoriteta investirao u mene.A vi vidite kakva mu je to investicija bila.

MODERNO I PROGRESIVNO

Tačno je: ja sam prvi crnogorskitaliban



Nakon dugogodi{nje medijske{utnje i upornog izbjegavanja no-vinara, prvi ministar obraneRepublike BiH Jerko Doko ogla-sio se proteklog vikenda u

sarajevskom Dnevnom avazu , iznose}isvoje vi|enje klju~nih doga|aja iz 1992.,koji su posljednjih mjeseci u fokusuintenzivne istrage Tuìteljstva BiH. Odbje-gli ministar obrane koji je BiH napustio

potkraj ‘92., u jeku najè{}ih ratnih sukoba,zamijeniv{i boji{nicu foteljom bh. konzulau njema~kom gradu Stuttgartu, potvrdio jeu razgovoru s novinarom Dnevnog avazada je dao iskaz Dràvnom tuìteljstvu u“predmetu Dobrovolja~ka“, ali o detaljimanije èlio govoriti. Istodobno je Jerko Dokonegirao bilo kakvu odgovornost za ubojstvoosam zarobljenih rezervista biv{e JNA uVelikom parku u Sarajevu, tvrde}i kako seni~ega ne sje}a. “Nemam pojma. [to jeVeliki park? Mo`da je to bilo poslije mene?

Prvi put ~ujem za to, zaista ne znam“,neuvjerljivo se pravdao nekada{nji mini-star, iako nema dvojbe da je njegov prvi

javni istup u bh. medijima motiviran upravoaktualnom istragom Tuìteljstva BiH. Doko

je, naime, o likvidaciji zaro bljenika uVelikom parku tako|er saslu{an u Tuìte-ljstvu BiH i njegovo se ime nalazi u samomvrhu liste osumnji~enika, odmah nakonnekada{njeg komandanta Teritorijalne ob-r ane BiH Hasana Efendi}a.

MUSLIMOVI] - NA[ ÔVJEKU NJIHOVIM REDOVIMA

Podsjetimo, u kaznenoj prijavi Centra javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo koja je

podnesena u maju 2005., za ubojstvo osmorice rezervista JNA u Velikom parku

pored Doke i Efendi}a, terete se ratzapovjednik Specijalne jedinice MUP-Dragan Viki}, zapovjednik Vojne policijKerim Lu~arevi}, na~elnik Stanice javn

bezbjednosti u sarajevskoj op}ini NovGrad Malik Krivi}, te Davor Mati} @miro

jedan od komandanata Specijalne jedinicJusufa Juke Prazine. Prema informacijamSlobodne Bosne koje smo dobili iz izvor


POVRATAK JERKE DOKE

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Prvi ministar obrane Republike BiH JERKO DOKO odlučio je prekinutivišegodišnju medijsku šutnju iznoseći svoje viđenje ratnih događaja iz 1992., kojisu posljednjih mjeseci u fokusu istrage Državnog tužiteljstva; naša novinarka pišeo inkriminirajućim dokazima protiv Jerke Doke do kojih je Tužiteljstvo BiH došlo

istražujući ubojstvo osam zarobljenih rezervista bivše JNA u sarajevskom Velikom

parku, za koje Doko, navodno, nikada nije čuo, ali i otkriva manje poznatečinjenice iz kratke (pred)ratne biografije bivšeg ministra obrane zbog kojih Jerko

Doko i njegov najpovjerljiviji vojni obavještajac FIKRET MUSLIMOVIĆimaju razloga za paniku

DOKIN BIRO ZA ISTRA@IVANJE

RATNIH ZLOÎNA

Jerko Doko i Stjepan Kljui} su formirali Biro za istraìvanjeratnih zlo~ina ~iji su operativci, po instrukcijama FikretaMuslimovi}a i Envera Mujezinovi}a, hapsili i u tajnim

sarajevskim zatvorima brutalno mu~ili zato~ene Srbe

[TA (NI)JE ZNAOSTJEPAN KLJUI]Biv{i ~lanPredsjedni{tva BiH iministar obraneosnovali su Biro zaistraìvanje ratnihzlo~ina



bliskih Tuìteljstvu BiH, u dosada{njoj sistrazi o doga|ajima u Velikom parkuiskaze dali svi osumnji~eni, osim pokojnogDavora Mati}a. No, u odnosu na ostalsarajevske ratne komandante, pozicijHasana Efendi}a i Jerke Doke umnogom

je delikatnija, budu}i da Tuìteljstvo BiH posjeduje dokument koji njih dvojicozbiljno kompromitira. Posrijedi je dopi

koji su Hasan Efendi} i Jerko Doko 21maja 1992. uputili Kriznom {tabu Srpskdemokratske stranke, informiraju}i ih sudbini osam nestalih rezervista JNA, kojsu pripadnici Teritorijalne obrane BiHzarobili u borbama na Dobrinji 22. aprilaOdgovaraju}i na vi{e zahtjeva kriznih{tabova SDS-a sa Pala, Ilidè i Vogo{}ekoji su traìli zvani~ne informacije ozarobljenim rezervistima, Efendi} i Doksu potvrdili da su zarobljeni MilivojLalovi}, \or|e Bjelica, Zoran Markovi}Dragomir \eri}, Stevan \okanovi}, VlajkoGolubovi}, Nedeljko Vuji~i} i Miladin

Vukmanovi}.

KAKO JE FORMIRAN BIRO ZAISTRA@IVANJE ZLOÎNA

“Nakon obavljenog razgovora sa svimzarobljenim vojnicima, isti su se izjasnili dne èle povratak u redove JNA, nitprelazak u redove TO RBiH, ve} da im jèlja da se vrate ku}ama, po{to su prisilnomobilisani. Kod takvog stava svakogpojedina~nog pripadnika biv{e JNA srpsknacionalnosti, prema proklamovanimna~elima Teritorijalne odbrane RBiH, svimenovani zarobljeni vojnici pu{teni su n

slobodu, tako da o njihovoj daljoj sudbinnemamo bliìh informacija“, pi{e uslu`benom dokumentu koje su HasanEfendi} i Jerko Doko, gotovo mjesec dannakon {to su zarobljeni rezervisti JNA “pkratkom postupku“ strijeljani u Velikom

parku, poslali Kriznom {tabu SDS- Navodno da je Hasan Efendi}, saslu{anju u Tuìteljstvu BiH, izjavio da jinkriminiraju}i dokument potpisao ntemelju informacija koje mu je dostavitada{nji na~elnik Uprave za vojnu

bezbjednost TO RBiH Fikret Muslimovi}kojeg je Jerko Doko neobi~no sr~ano

branio u intervju za Dnevni avaz. “Čovjekje profesionalac. On je vodio KOS zsarajevsku oblast, JNA je tri puta pravilatentat na mene, a on je vodio operacije ukojima je mene trebalo likvidirati. FikreMuslimovi} je bio na{ ~ovjek u njihovimredovima. Onda smo ga prebacili da gza{titimo. Ja sam ga stavio u Ministarstvoobrane BiH, jer je on profesionalac i zna taposao“, kazao je Doko, ponovno pre{u}uj}u}i najva`nije ~injenice iz perioda njihov(pred)ratne suradnje, odnosno, okolnost

pod kojima su se upoznali. Kao prvi mini

star obrane u Vladi RBiH (kojeg je na tu


ISTRAGA PROTIV PRVOG MINISTRA OBRANE BiH

MEDIJSKA SAMOIZOLACIJA Prvi ministar obrane BiH Jerko Doko se,nimalo slu~ajno, oglasio u bh. medijima

tek nakon {to je Dràvno tuìteljstvoprotiv njega otvorilo istragu

MEDIJSKA SAMOIZOLACIJA Prvi ministar obrane BiH Jerko Doko se,nimalo slu~ajno, oglasio u bh. medijima

tek nakon {to je Dràvno tuìteljstvoprotiv njega otvorilo istragu



du`nost kandidirao HDZ BiH, a imeno-vanje potvrdio Savezni sekretarijat zanarodnu odbranu u Beogradu), Jerko Dokose tijekom 1991. godine sa FikretomMuslimovi}em, tada{njim {efom Kontrao b-avje{tajne slu`be JNA (KOS-a) za BiH,sretao ~esto, u brojnim incidentimsituacijama, kada su pripadnici MUP-a

poku{ali sprije~iti ilegalno naoruàvanje

Srba. Iako u naknadnim interpretacijama burnih doga|aja iz 1991. i po~etka ‘92.godine Dokina uloga nikada nije pro -

blematizirana, ~injenica je da su sve policijske akcije koje su za cilj imaleobustavu podjele oru`ja SDS-u, upravo natemelju odluka predratnog ministra obraneJerke Doke i ministra policije AlijeDelimustafi}a, zavr{ene bez uspjeha,

budu}i da je po nare|enju Fikreta Musli-movi}a sporno naoruànje stavljeno podkontrolu vojne bezbjednosti JNA, odakle je

kasnije, dak ako, raspore|eno srpskim postrojbama. Činjenica je, tako|er, da JerkoDoko, kao ministar obrane BiH, nikada nij

javno osudio naoruàvanje srpskih parvojnih formacija koje je vr{ila JNA, kao {tse nije oglasio ni kada su, ponovno uorganizaciji JNA, minirani mostovi nSavi, premda je raspolagao provjereniminformacijama o po~initeljima i njihovimratnim planovima. Iz tog je perioda ostaoupam}en samo jedan o{tar istup ministrDoke, kada je podrào predsjednikPredsjedni{tva BiH Aliju Izetbegovi}a dse regruti iz Bosne ne {alju u JNA, {to ju~inio po nalogu tada{njeg vodstva HDZ-Hrvatske. Naknadno }e se, me|utimispostaviti kako je obustava regrutiranjmladih vojnika iz BiH i{la na ruku vojnomi politi~kom rukovodstvu u Beogradu, jer j

manjak vojske nadomje{ten rezervistim


POVRATAK JERKE DOKE

Jerko Doko je Sarajevo napustio krajem1992., nakon {to mu je Stjepan Kljui} uhotelu Holiday Inn priredio opro{tajni galaprijem na kojem, unato~ ratnoj neima{tini,nije manjkalo ni hrane, ni pi}a, ni brojnihuzvanika. Prvi bh. ministar obrane je karijerunastavio u Konzulatu BiH u Stuttgrtu, ali se udiplomaciji nije dugo zadrào, budu}i da jezahvaljuju}i strana~kim vezama u HDZ-u

Hrvatske “zbinut“ u Hrvatskoj elektroprivredi,gdje i danas radi. Prostrani stan u Mostaruveli~ine 110 kvadratnih metara Jerko Doko

je 1998. otkupio certifikatima, da bi gagodinu dana kasnije ponovno prodao VladiFederacije BiH. Jerko Doko i danas ~estoposje}uje Mostar. Njegov brat Frano Doko

je zapovjednik Odjela sudske policije uHercegova~ko-neretvanskoj ùpaniji.

RATNE ZASLUGE

Doko je stan u Mostaru otkupiocertifikatima, a onda ga zagotovinu prodao federalnoj Vladi

ZLOÎN BEZKAZNE

Mahir @i{ko iNusret [i{i} Dedo

uhap{eni su krajem’92., u akciji CSB-a

Sarajevo, ali suubrzo oslobo|eni

po nalogu AlijeIzetbegovi}a i

Omera Behmena

TAJNA VELIKOG PARKA Mjesec dana nakon likvidacije osam rezervistaJNA Hasan Efendi} i Jerko Doko obavijestili suSDS da su ratni zarobljenici oslobo|eni

TAJNA VELIKOG PARKA Mjesec dana nakon likvidacije osam rezervistaJNA Hasan Efendi} i Jerko Doko obavijestili suSDS da su ratni zarobljenici oslobo|eni



SDS-a, koji su tako dobili priliku da se uJNA dodatno obu~e i naoruàju. Bliskakomunikacija izme|u Jerke Doke i“profesionalca“ Fikreta Muslimovi}anastavljena je i nakon {to je taj vojniobavje{tajac formalno promijeniouniformu, odnosno, poslije njegovognaprasnog promaknu}a na mjesto {efaVojne bezbjednosti Teritorijalne obraneBiH. Budu}i da je Muslimovi}ev bliskisuradnik iz KOS-a Enver Mujezinovi} po

povratku iz Beograda postavljen zana~elnika Odjeljenja bezbjednosti Minis-

tarstva obrane RBiH, upravo }e njihdvojica u prvim mjesecima rata imatiklju~nu ulogu u radu Biroa za istraìvanjeratnih zlo~ina koji su osnovali ~lanPredsjedni{tva BiH Stjepan Kljui} iministar obrane Jerko Doko u vrijeme dok

je Alija Izetbegovi} bio u Lisabonu na pregovorima. Za {efa Biroa izabran jeNusret [i{i} Dedo, jedan od osniva~a HDZ-au Sarajevu (i otac Kljui}eve ljubavniceAmire), a za njegovog prvog suradnikaMahir @i{ko, predsjednik Muslimanskogomladinskog saveza (MOS-a), SDA-ovskog podmlatka koji je nakon izbora1990. formirao Omer Behmen. Sjedi{teBiroa za istraìvanje ratnih zlo~ina nalazilose u dijelu zgrade Predsjedni{tva BiH ukojem su urede imali Doko i Muslimovi},dok su na vi{e lokacija u Sarajevu imali

tajne zatvore, u kojima su nezakonitoodvo|eni gra|ani srpske i hrvatskenacionalnosti. U Birou je u to vrijeme biloangaìrano desetak operativaca-istraìtelja,ali i jedan vod koji je brojao oko 20naoruànih vojnika, koji su hapsili “ne-

prijatelje“, naj~e{}e imu}nije gra|aSarajeva (kaznena je ekspedicija Biro

po~etkom rata u jednoj “akciji“ uhapsigotovo ~itavo rukovodstvo sarajevskkompanije [ipad , devet direktora i njihovihzamjenika), za koje se znalo da natraktivnim lokacijama imaju velikstanove. Pripadnici Biroa za istraìvanjratnih zlo~ina bili su angaìrani i n

osiguranju zarobljenih pripadnika JNA ikolone u Dobrovolja~koj ulici koji su bilzatvoreni u prostorijama FIS-a, {to jtako|er predmet istrage Tuìteljstva BiH.

NAREDBA RUSMIRAMAHMUT]EHAJI]A

Me|u zato~enicima ilegalnih zatvorkoji su bili u nadle`nosti famoznog Biro

bio je i Ilija Stani}, dugogodi{nji suradnikUDB-e i navodni ubojica usta{kog zlo~incVjekoslava Maksa Luburi}a, koji juhap{en kao pripadnik TO BiH na Dobrinji

po nalogu Omera Behmena. Stani}ev

hap{enje tada je traìo Nijaz Batlak, alijaMate [arlija, obe}avaju}i zauzvrat oru`je novac za Teritorijalnu obranu BiHStravi~ne torture i mu~enja koje je pro{ao utajnim zatvorima Biroa za istraìvanjzlo~ina, Stani} je preìvio pukom sre}omzahvaljuju}i tada{njem potpredsjednikuVlade RBiH R usmiru Mahmut}ehaji}u koj

je, nakon {to je saznao za hap{enja nevinihljudi i odvo|enje u ilegalne zatvore, ona~elnika CSB-a Sarajevo BakirAlispahi}a i {efa sarajevskog Sektora SDB-Munira Alibabi}a krajem ‘92. zatraìhitnu akciju. Ironija je da je Mahmut}ehaji

za “tajne operacije“ Biroa saznao upravo odJerke Doke koji u to vrijeme nije vidioni~eg spornog u zatvaranju nedu`nih ljudii njihovom brutalnom islje|ivanju, koje j

podrazumijevalo prènje strujom, paljenjtabana, premla}ivanje?! Doko se ~ak hvalikako na raspolaganju ima dvojicu iskusnihobavje{tajaca: Fikreta Muslimovi}a Envera Mujezinovi}a (koji je, premnjegovim tvrdnjama, iz Beograda doniospisak suradnika KOS-a), koji dajuinstrukcije Dedi [i{i}u i Mahiru @i{ki. No

premda su istraìtelji Biroa za istraìvanjratnih zlo~ina u akciji sarajevske policije

SDB-a uhap{eni, i to u improviziranomzatvoru u prostorijama nekada{njeg restorana RS , i mada je o njihovim zlo~inimotvorena istraga, svi su oslo bo|eni nako

povratka Alije Izetbegovi}a i OmerBehmena u Sarajevo, a cijeli slu~aj je ubrzozata{kan. Pod pritiskom javnosti, a nakon

pritu`bi na desetke gra|ana ~iji su najbli`ro|aci bili `rtve [i{i}a, @i{ke i njihovihnalogodavaca Muslimovi}a i Mujezinovi}a, Biro za istraìvanje ratnih zlo~in

pod ~ijim su okriljem po~injeni stra{zlo~ini je ukinut. No, ostali su brojnsvjedoci.


ISTRAGA PROTIV PRVOG MINISTRA OBRANE BiH

Kada je po~etkom maja 1992. izBeograda u Sarajevo stigao novi na~elnikKOS-a Nedeljko Bo{kovi}, koji je netomzamijenio smijenjenog AleksandraVasiljevi}a, sa zada}om da osiguraizlazak pripadnika JNA iz kasarni, AlijaIzetbegovi} je u Komisiju za pregovoreimenovao Fikreta Abdi}a, StjepanaKljui}a, Jerku Doku i Aliju Delimustafi}a.Bo{kovi} je o sastavu Komisije referiraoBranku Kosti}u, tada{njem predsjednikuPredsjedni{tva SFRJ, informiraju}i ga dasu “sva ~etvorica predloènih ~lanova

do sada bili jako kooperativni. KOS nanjih nema nikakvih primjedbi“. Nakonrazgovora sa politi~kim rukovodstvom uBeogradu, Nedeljko Bo{kovi} je pozvaoRatka Mladi}a kako bi ga obavijestio da je“Alija odabrao dobru ekipu zapregovore“, napominju}i da je sretnaokolnost da u Komisiju nije izabranParaga. Paraga je, kako }e se otkriti unastavku razgovora, bio Branko Kvesi},tada{nji podsekretar SDB-a BiH kojeg su uKOS-u smatrali puno opasnijim “usta{om“od kooperativnog Jerke Doke.

NEDELJKO BO[KOVI], NAÊLNIK KOS-a

“Abdić, Kljuić, Doko i Delimustafićsu jako kooperativni“

HAP[ENJA POINSTRUKCIJAMA

KOS-aFikret Muslimovi} iEnver Mujezinovi}



KAKO HA[KI TRIBUNAL UBIJA [E[ELJA?

PREKOMJERNA TE@INA IZAZVALA SR^ANE TEGOBEVojislav [e{elj je nakon {trajkagla|u u Ha{kom tribunalu imaooko 90 kilograma, a sada je te`ak preko130, {to je dovelo do te{kih smetnjisr~anog ritma



Nakon hitne operacije kojoj je bio

podvrgnut Vojislav [e{elj vra}en je u pritvorsku jedinicu Ha{kogtribunala. No, polemika oko nje-govog zdravlja i dalje traje. Iako

Sud i ljekari tvrde da je njegovo stanje sta- bilno i da mu ìvot nije ugroèn, [e{eljeviradikali kaù da se brinu za njegovu sud-

binu jer u Tribunalu ne prestaju poku{aji dase ugrozi [e{eljev ìvot.

Tenziju u srbijanskoj javnosti pro{lenedjelje svakodnevno je podizao Zoran

Krasi}, potpredsjednik SRS-a i {ef pravnogtima Vojislava [e{elja. On je tvrdio da je[e{elj doìvio klini~ku smrt i da je nakonreanimacije doktora iz bolnice u Lajdenuvra}en u ìvot.

“HO]E DA GA UBIJU!”“[e{elj je bez svesti preba~en u bolni-

cu, ~itavo telo mu je bilo modro, a u bolnicisu mu iz plu}a izvadili nekoliko litarateku}ine. Prema medicinskom tuma~enju,do{lo je do sr~anog i plu}nog zastoja injegovo stanje bilo je na rubu smrtnogishoda, odnosno on je prakti~no bio u

klini~koj smrti. Sve ovo potvr|uje da se uHa{kom tribunalu namerno zapostavljanjegovo zdravstveno stanje i onemogu}uje

le~enje, {to je ravno poku{aju ubistva”,

kazao je dramati~no Krasi}. Njemu se pridruìo poznati beogradski kardiologMilovan Boji}, ina~e ~lan SRS-a, koji jetvrdio kako [e{elja u Ha{kom tribunalulije~e paramedicinskim metodama.

Me|utim, kako na{ list saznaje od pouzdanih izvora iz SRS-a, stvari sa[e{eljevim zdravljem ne stoje onako kakoih javnosti predstavlja Krasi}. Ovaj[e{eljev zastupnik zapravo spinuje javnost,a dokaza za to je vi{e.

Vojislav [e{elj u posljednje dvijegodine ne dozvoljava da se njegovozdravstveno stanje objelodani zvani~nicima

Vlade Srbije, ~ak odbija i ljekare izBeograda koje mu Vlada Srbije stavlja naraspolaganje. Osim {to ne dozvoljava dasrbijanski zvani~nici imaju uvid u njegovmedicinski karton, [e{elj to ne dozvoljavani Sudskom vije}u, tako da ni sudijeHa{kog tribunala nemaju uvid u njegovemedicinske dokumente.

Prema ljekarskom izvje{taju do kojeg jena{ list do{ao, doktor koji je prije godinu

pregledao [e{elja savjetovao mu je strogudijetu, kretanje, {etnje i bavljenje sportom.Ljekar mu je ~ak preporu~io na koji na~inda se hrani. Tako je za doru~ak savjetovao

tost, za u inu grejp... Dakle, isklju~ivodijetalnu ishranu zbog [e{eljeve aritmije,tahikardije, masne jetre i povi{enog krvnog

pritiska koji su izazvani uglavnom

njegovom prekomjernom teìnom. Naime[e{elj je sada teàk preko 130 kilograma{to je prema procjeni stru~njaka prekomjerna kilaà i za zdravu osobu, a ne z[e{elja koji je u Haag do{ao sa te{komaritmijom.

[E[ELJA NA NOSILIMAIZNOSILI KROZ PROZOR

Predsjednik ha{kog sudskog vije}a u predmetu “[e{elj” Jean-Claude Antonettikoji do sada nije krio svoju naklonos

prema [e{elju, traìo je da Sekretarijat tr bunala napravi slu`benu zabilje{ku o tom

{ta se sve sa [e{eljem doga|alo od njegovog pogor{anja zdravstvenog stanja i to iminute u minutu. Sekretarijat je napravioizvje{taj do kojeg je na{ list do{ao. U njemuizme|u ostalog stoji da je klonulog [e{elj

prona{la èna straàr, da je pozvala hitn pomo} koja je stigla za ~etiri minut Nakon nekoliko minuta stigla je ekipdruge hitne pomo}i koja je [e{elja smjestila na nosila i iznijela ga kroz prozo[e{eljeve samice koja se nalazi na prvomspartu. Izvor SB iz Tribunala kaè da jodluka o prebacivanju [e{elja u bolnicudonijeta ~im mu je pozlilo.

Kada se [e{elj vratio iz bolnice uLajdenu Sudsko vije}e je traìlo od Sekretarijata Ha{kog tribunala da se [e{elju


SPINOVANA [E[ELJEVA KLINI^KA SMRT

Pi{e: MIRHA DEDI]

U posljednjih nekoliko mjeseci čelnici Srpske radikalne stranke svjesno obmanjuju javnost da Vojislav Šešelj u Haškom tribunalu nema adekvatnu medicinsku njegu

a sve u cilju njegove planirane likvidacije, u čemu im svjesno pomaže i VojislavŠešelj skrivajući od javnosti svoj medicinski karton; naša novinarka otkriva kakvo

je zapravo stanje ovog haškog optuženika

[E[ELJ JE SVJESNOUGROZIO SVOJE ZDRAVLJE

UGOJIV[I SE 30 KILOGRAMA

Vojislav [e{elj ve} dvije godine krije svoj medicinski kartonod sudija Ha{kog tribunala i srbijanskih zvani~nika, i izri~itoodbija da ga pregledaju najbolji kardiolozi sa VMA koje mu

Vlada Srbije stavlja na raspolaganje



ispuni èlja i da ga pregleda kardiolog izRusije dr. Sergej Nikolajevi~. Me|utim,ovaj ljekar je obavijestio Sekretarijat danije u situaciji da pregleda optuènog nitida napravi medicinski izvje{taj u zadatomroku od 30 dana. Potom je sekretarijatkontaktirao drugog kardiologa iz Rusije dr.Sergeja Avdejeva, koji je na listi Ha{kogtribunala, od kojeg se ~eka potvrda kada }eimati slobodan termin da pregleda [e{elja.

I to bi ukratko bilo sve {to se de{avalo u

posljednjih sedam dana sa [e{eljem.Me|utim, radikali su vje{to iskoristili pogor{anje njegovog zdravstvenog stanja inastavili javnost da obmanjuju da Ha{kitribunal eli da ubije Vojislava [e{elja. U tukampanju uklju~ila se i [e{eljeva suprugaJadranka, koja tvrdi da nije obavje{tavanjao zdravstvenom stanju svog supruga.

Gostuju}i u emisiji “Izme|u dve vatre”na TV B92, na pitanje novinarke ko èli dalikvidira [e{elja, Zoran Krasi} je rekao:“Oni u Ha{kom tribunalu koji ne èle da seovaj postupak okon~a na na~in na koji trebada se okon~a. To su zapadne sile kojima ne

odgovara da se u jednom sudskom po-

stupku ustanovi {ta se de{avalo na prostorubiv{e Jugoslavije”. Krasi} tako|e tvrdi da[e{elj probleme sa jetrom rije{io kada je

prestao da koristi hranu iz kuhinje Ha{kog

tribunala i pre{ao na konzerve. Me|utimna{i izvori iz Ha{kog tribunala tvrd

potpuno suprotno. [e{elj naime nije slu{asavjete ljekara, jeo je masnu i za~injenu


KAKO HA[KI TRIBUNAL UBIJA [E[ELJA?

Vojislav [e{elj je zbogsvog politi~kog djelovanja odsvojih tridesetih godina po~eoda skuplja zatvorski sta`: odSarajeva, preko Zenice,Beograda do Scheveningena.

Preokret u ìvotunajmla|eg docentaUniverziteta u Sarajevu dogo-dio se kada je ranih osamde-setih dvojicu svojih kolega,Hasana Su{i}a i Atifa

Purivatru, optuìo za islamski

nacionalizam zbog nastupa na

skupu u Madridu odrànompovodom Gadafijeve “zeleneknjige”. Sukob je dostigao kul-minaciju kada je tada{njegbosanskog komunisti~kogfunkcionera Branu Milju{aoptuìo da je plagijator, a pred-govor za njegov magistarskirad napisao je tada{nji ~lanPredsedni{tva CK SKJHamdija Pozderac.

U aprilu 1984. godine uBeogradu pohap{ena je grupaintelektualaca koja se osam

godina okupljala po stanovimai odràvala tribine takozvanogSlobodnog univerziteta na koji-ma su vo|ene debate opogubnosti komunisti~kogreìma i na~inima da se onsru{i. Me|u 28 uhap{enihintelektualca 20. aprila bili suMilan Nikoli}, Milovan \ilas idrugi. Neki od njih ka`njeni suzatvorskim kaznama zbogneprijateljske propagande.

[e{elj je uhap{en tek popovratku u Sarajevo, kada je

po nalogu prvog ~ovjeka

bosanskohercegova~ke policijeDu{ka Zgonjanina zatvoren iizveden pred sud.

Osu|en je 9. jula 1984.godine, zbog djelovanja s“anarholiberalisti~kih i nacional-isti~kih pozicija” ~ime je po~inio,“krivi~no djelo kontrarevolu-cionarnog ugroàvanjadru{tvenog ure|enja”. Dobio jeosam godina zatvora. Me|utim,Vrhovni sud BiH smanjio mu jekaznu na ~etiri godine, a Savezni

sud na godinu i deset mjeseci.

Tada je prvi put {trajkovaogla|u 48 dana, odbijaju}ihranu, lijekove i infuziju. Kada

je zbog gladovanja oslabio,zatvorska uprava je razmi{ljalana koji na~in da ga odobrovoljeda prekine {trajk gla|u. Kadasu mu jednog jutra u }elijudonijeli novine u kojima je pisa-lo da je pripadnik IRA-e nakonvi{ednevnog {trjka gla|u pre-minuo, [e{elj je nakon nekolikosati zatraìo infuziju oboga}enu

vitaminima.

SARAJEVSKO-HA[KI BLUZ

Vojislav Šešelj u Haškom tribunalu koristi iste metodekoje je prakticirao u sarajevskom zatvoru

DOVOLJNO DOKAZA PROTIV [E[ELJA [e{elja optu`nica tereti, izme|u ostalog, da je govorom mr`nje poticao ne samo pripadnikesvojih dobrovolja~kih jedinica nego i drugih snaga na ratne zlo~ine u Hrvatskoj, BiH i za

progon Hrvata u Vojvodini

Vojislav[e{elj BraneMilju{



hranu, nije se kretao i u posljednje dvije

godine dobio preko 30 kilograma. Ukolikose ima u vidu da su [e{elja ljekari redovnoupozoravali na posljedice koje moè imatiukoliko nastavi da konzumira masnu ikalori~nu hranu, moè se slobodno re}i da

je [e{elj svjesno ugrozio svoje zdravlje.Kada se posljednji put pojavio u sudnici

da se izjasni o krivici po tre}oj optu`nici zanepo{tovanje Ha{kog tribunala, [e{elj jekazao da je njegova strategija da jo{ deset

puta bude optuèn za nepo{tovanje ha{kogsuda i da je krajnji cilj njegove borbe protivovog suda dovo|enje cijele situacije doapsurda.

U Tribunalu me|utim na [e{eljeve provokacije nisu bili imuni. Ve} tre}imjesec je na snazi mjera po kojoj [e{eljnema pravo da koristi privilegovanutelefonsku linju koja se ne snima jer je

procjenjeno da [e{elj tu liniju zloupotr -

ebljava i svojim pravnim savjetnicima

otkriva imena za{ti}enih svjedoka.[E[ELJEVI HA[KI DERNECI

Ovo je samo posljednja u nizu[e{eljevih manipulacija koje su njegovestrana~ke kolege iz SRS-a iskoristile uSrbiji u predizborne svrhe.

Poznato je da je [e{elj oti{ao u Haag2003. godine, ali mu je su|enje po~elo tek ~etiri godine kasnije. Po~etak su|enja je kas-nio jer je [e{elj najprije {trajkovao gla|u iodbijao do}i u sudnicu. Kasnije se nisumogli sloìti niti oko toga ko }e [e{elja zast-upati. Sud mu je htio nametnuti branitelja, a

on je traìo da se brani sam. Rekao je i kakone èli da ga zastupa advokat s “pti~jim gni- jezdom na glavi” odnosno britanski advokatDavid Hooper, koji je nosio tradicionalnuvlasulju. Na kraju je [e{elju dopu{teno da se

brani sam pa je su|enje kona~no po~elo kra-

jem 2007. godine. Tokom su|enja [e{elj j

~esto vrije|ao, provocirao i psovao. Tvrdio je i da ga u Haagu truju. Jednom je prove17 sati u samici jer nije htio ruke namazatkremom u kojoj je, kako je tvrdio, “nepoznata hemikalija”. U pitanju je bilo dezinfekciono sredstvo. Za vrijeme Svjetskognogometnog prvenstva èlio je u pritvorunositi dres reprezentacije Srbije, ali su mu tèlju odbili ispuniti. Sucima i tuìteljima jhtio podijeliti primjerke svoje knjige s

posvetom. U pritvoru je velikom fe{to proslavio Uskrs. Na janjetinu je pozvaRadovana Karadì}a, Zdravka TolimiraMileta Mrk{i}a... Uz janjetinu [e{elj j

naru~io baklavu i tulumbe, bezalkoholn pivo, bezalkoholno vino. Tvrdio je da ho}da ga ubiju ubrizgavanjem vazduha krovenu. Jedinstven je “predmet [e{elj“ i zbotri paralelna procesa koji se vode zbog“nepo{tovanja suda“. U prva dva su veizre~ene presude od 15 i 18 mjeseci zatvoraSada se vodi tre}i jer je u svojoj knjizi [e{elobjavio imena 11 za{ti}enih svjedokaSu|enje su mu jednom prekinuli zbog zastra{ivanja svjedoka. Prije dvije godina jimao lak{u operaciju na srcu, a onda je tvrdio kako mu èle “u srcu spaliti centar zaljubav”.

Pro{le godine je odbio da ga pregled britanski ljekar zbog njegove nacionalnosti. Suce je {okirao i izjavama tipa kako j“neuni{tiv” i “kako }e takav biti do kraja”

Zavr{nu rije~ u predmetu [e{elTuìla{tvo }e imatu 5. marta ove godineTuìla{tvo }e na raspolaganju imati desesati, jednako kao i [e{elj. Do kraja ovgodine o~ekuje se da Sudsko vije}e izrekn

presudu Vojislavu [e{elja, a pravosna`ndo kraja 2014. godine. Metode manipulacije koje }e za to vrijeme koristiti najeksponiraniji ha{ki optuènik, poznate susamo [e{elju.


SPINOVANA [E[ELJEVA KLINI^KA SMRT

SUDIJA NAKLONJEN [E[ELJUSudija ha{kog Tribunala Jean Claude Antoneti nikada nije krio svoju slabost prema Vojislavu [e{elju, udovoljavao je njegovim èljama i uve}ini slu~ajeva imao izdvojeno mi{ljenje u odnosu na druge sudije

[E[ELJEVA BOGATA TRPEZA Uprkos brojnimupozorenjimaljekara da se klonimasne i kalori~nehrane, Vojislav[e{elj jeorganizovao ~esteterevenkenaru~uju}i hranu uBalkan {opu kojise nalazi u okviruHa{kog tribunala



S je}a li se neko Delile Klovo? To jeona biv{a ministrica za socijalnu

politiku, zdravstvo, izbjegla iraseljena lica Bosanskopodrinjsk -og kantona (BPK) koja je u maju

2011. godine zbog neslaganja s odlukama

kantonalne vlasti podnijela ostavku i takosvome partijskom {efu Zlatku Lagumdìji icijelom SDP-u jasno dala do znanja da ne}eigrati kako oni sviraju i okretati glavu odkriminala, nepotizma i svega {to je pret-hodnih devet mjeseci, otkako je na vlasti,“krasilo“ ovu partiju.

RADITI DRUGAÎJEU razgovoru za Slobodnu Bosnu , Klovo

kaè da bi opet u~inila isto, da se nimalo nekaje zbog svog postupka, ali i da jo{ osje}a

posljedice svoje “neposlu{nosti“. Ovadama bez ikakvih problema odrekla se

ogromne pla}e, neograni~enog kori{tenjaslu`benog automobila i svih privilegija koje je mogla uìvati kao ostali kantonalni ifederalni ministri ganjaju}i pravdu za kojuse u predizbornoj kampanji njena biv{a

partija, SDP, tako glasno zalagala.“Bila sam ~lanica SDP-a od 1998.

godine. Ja sam u to vrijeme svom svojomsnagom radila kako bi formirali kantonalniodbor te partije u Gora`du. Godinama sambila volonter u SDP-u. Nakon zavr{enogPravnog fakulteta u Sarajevu èljela sam sevratiti u Gora`de i svoja znanja ste~ena nafakuletu primijeniti u mom rodnom gradu.

Nakon oktobarskih izbora 2010. i dogovoraSDP-a i SDA o formiranju vlasti u BPK,pozvali su me da budem dio kantonalne

Vlade. Kazali su mi da èle mlade,perspektivne i pametne ljude. Prihvatila sammjesto ministrice za socijalnu politiku i ono{to sam zatekla na tom mjestu bila je ~istakatastrofa. Klju~ne institucije iz nadle`nostiministarstva kao {to je bolnica, Centar zasocijalni radi i dom za stara i iznemogla licanagomilali su sudske sporove i milionskadugovanja. Centar za socijalni rad nije imaodirektora tri godine, dok godi{nji budètiznosi pet miliona KM“, kaè Klovo.

Prema njenim rije~ima, kopala je svedublje i nailazila na sve ve}e probleme.

Kaè da se vodila sloganima SDP-a koji im je uvijek govorio da }e raditi druga~ije i da}e mijenjati stanje u dràvi.

“Tim sloganom sam se i ja vodila poku{ala promijeniti stvari. Za{to je dom zastara i iznemogla lica u minusu od milionKM? Za{to doktori zapu{enog nosa obilazepacijente u tom domu? Za{to su u tomistom domu zaposlena ~etiri portira, nijedna medicinska sestra? Sve su to pitanjna koja sam èljela dati jasne odgovore istjerati pravdu na ~istinu. Jedan odproblema do kojeg dolazim je sudski sporadnika Centra za socijalni rad jer im nisuispla}ene naknade za starateljstvo za kojimaju uredna rje{enja. Zakopam se malo

dublje u to i vidim da je biv{a direktoricaCentra i sada{nja ministrica za obrazovanjAlma Delizaimovi} pri kraju mandat


SDP-ova PRAVDA ZA ÔVJEKA

Pi{e: ISMAR [MIGALOVI]

Bivša ministrica za socijalnu politiku BPK u maju 2011. godine zbogneslaganja s odlukama kantonalne vlasti podnijela je ostavku i tako svomepartijskom šefu Zlatku Lagumdžiji i cijelom SDP-u jasno dala do znanja da

neće igrati kako oni sviraju; U razgovoru za SB Klovo priča o razlozimaza ostavku i njenim posljedicama

SJE]A[ LI SE DELILE KLOVO?

Biv{a ministrica za socijalnu politiku, zdravstvo,izbjegla i raseljena lica Bosanskopodrinjskog kantonastradala je jer nije èljela {utke gledati nepotizam i

korupciju u SDP-u

JEFTINI POPULIZAMLider SDP-a Zlatko Lagumdìja iznevjerio je obe}anja o socijalnoj pravdi i dràvi za ~ovjeka



SLU^AJ NEPOSLU[NE MINISTRICE

NEPRISTAJANJE NA PARTIJSKI DIKTAT

Delila Klovo je zbog neslaganjas odlukama kantonalne vlastipodnijela ostavku na mjesto

ministrice za socijalnu politiku,zdravstvo, izbjegla i raseljena lica

Bosansko-podrinjskog kantona



2007. dala rje{enja na osnovu kojih radniciimaju pravo na naknade od 150 KM poosobi za starateljstvo nad ljudima smje{te-nim u domove. Pogledam Zakon i on kaèda pravo na naknadu radnici imaju samoako obavljaju poslove van nadle`nostiCentra za socijalni rad! Ja kaèm da nije uredu da se ovakve stvari de{avaju i da tarje{enja treba poni{titi. Me|utim, ako se

poni{te, onda bi radnici morali vratiti tih200.000 KM“, pri~a Klovo.Biv{a ministrica kaè da je tada

pripremila Informaciju za sjednicu Vlade stom problematikom, te je delegirala kaovanrednu ta~ku dnevnog reda.

“I tu nastane haos. Zatraìli su daInformaciju odmah povu~em, da }e oniodmah rje{enja o naknadama staviti vansnage, te da se ne èle vra}ati unazad iistraìvati probleme koji su ranijenapravljeni. Premijer BPK Emir Fra{to,tako|er SDP-ovac, tada je kazao da ova

Vlada nema vremena vra}ati se u pro{lost.Onda mi je naredio da je povu~em, {to samkategori~no odbila. Nakon toga oti{la sam uBr~ko. U me|uvremenu Vlada odrì novusjednicu s tom ta~kom dnevnog reda i

ministrica Delizaimovi} pro~ita novuinformaciju sa zaklju~cima koji su potpunosuprotni od onog {to sam ja predlagala. I jo{kaè da su to prijedlozi mog ministarstva! Idok sam ja bila u Br~kom oni su to uredilikao da sam ja svoju Informaciju povukla iusvojili prijedloge ministrice Delizaimovi}i jo{ naloìli da se zaposle nova dva~ovjeka koji }e raditi poslove starateljstva.I tako umjesto da se poni{te rje{enja onaknadama, ona ostaju i ~ak se zapo{ljavajunovi ljudi“, kaè Klovo.

I to je razlog zbog kojeg je Klovo dalaostavku. Osim {to su mijenjali njene

prijedloge kako rije{iti probleme u Centruza socijalni rad, uni{tili su i njen autoritetministrice te joj dali do znanja da ne moèraditi kako ona misli, ve} kako SDP eli.

“Tad sam vidjela da je to partija kojauop}e ne vodi ra~una o Gora`du, te nepruà nikakvu za{titu ènama. I sve onepri~e da je to partija u kojoj ène moguparirati, biti ravnopravne s mu{kimdrugovima, potpuno je prazna. Mene uSDP-u niko nije podrào. Ni Forum mladih,ni Forum èna. Lagumd ija se nijeudostojio da me primi na razgovor. Je li onimisle da sam ja budala? Misle da bih ja

zbog ministarske fotelje, odli~ne pla}e ivozanja u slu`benom automobilu pustila daprljaju moj obraz. Grdno su se prevarili“,nagla{ava Klovo.

Nakon {to je podnijela ostavku, Klov

je konkurisala na upra`njeno mjesdirektorice Centra za socijalni radMe|utim, nije se imala ~emu nadati, jer j

javno iskazala neposlu{nost prema partiji.“Nakon {to je jedan poslanik u Skup{tin

BPK postavio pitanje da li je imenovandirektor Centra za socijalni rad i {ta je mojom prijavom na konkurs, premijer Fra{toje odgovorio da sam ja imala {ansu kaoministrica i da je nisam iskoristila, te da }e bitproblemati~no {ta }e biti sa mnom ubudu}nosti. Kazao je da sam kao ministricaokrenula le|a prvom problemu na koji sam


SDP-ova PRAVDA ZA ÔVJEKA

Klovo kaè da, kao biv{a SDP-ovka,prati rad svoje biv{e partije u federalnojVladi, te da je nastavljen java{luk i neradprethodne vlasti.

“Gra|ani ne vide nikakve razlike.Evo primjera. SDP je kampanju bazirao

na pri~i o pet politika, a ja }u izdvojitidvije – socijalna politika i pravda. Dvaproblema koji se nikako ne rje{avajusu socijalna pitanja i socijalnadavanja. Partija koja je obe}avalasocijalnu dràvu za ~ovjeka sad nerje{ava socijalne probleme. Je li sesocijalna sigurnost u Federaciji BiHosigurava tako {to se klju~nomsocijalnom mjerom sadake prekoCentra za socijalni rad Zavidovi}iupla}uje pola miliona KM na imepomo}i radnicima Krivaje? Pa to sadtreba nekog da zadovolji? SDP je

obe}ao da }e jedan od prvih zadatakabiti dono{enje zakona o oduzimanjunelegalno ste~ene imovine i zato se,navodno, zalagao pet puta do 2010. Podolasku SDP-a niko nije oti{ao uzatvor. Ni~ija se nezakonito ste~ena

imovina nije oduzela. Zakon o oduzi-manje nelegalno ste~ene imovinenikako se ne spominje. Mjera oduzi-manja imovinske koristi u Federaciji seizri~e po vaè}em krivi~nom zako-nodavstvu, a Vlada FBiH mora znati dapostoji niz problema pri izvr{avanjutakvih odluka sudova na teritoriji FBiH.Sumnjam da SDP i zna za postojanjetog problema i da se ikad o njemu iraspravljalo. Toliko ih zanima ta borbas kriminalom od kojih klju~na treba dabude upravo ova - oduzimanje imo-vinske koristi“, nagla{ava Klovo.

MONITORING RADA FEDERALNE VLADE

SDP nastavio javašluk i neradprethodne vlasti

ZAVJERA ŠUTNJE: “U Goraždu sam ostala sama.Cijeli grad je šutio. Svi su prilazili da mi čestitaju igovorili da me ne mogu javno podržati jer rade natakvim pozicijama gdje moraju šutjeti. Ovo što danasmeni rade, mogu sutra raditi bilo kome



nai{la i napustila Vladu od koje traìm da meimenuje za direktoricu Centra za socijalni rad.Kazao je tako|er da bi po kvalitetima mo`da

i pro{la, ali da je presudila moja ostavka.Tako|er je kazao da dok su oni na vlasti zamene ne}e biti posla. Zar nije jadan kanton u

kojem premijer za govornicom najvi{eg tijelgovori ovako ne{to za jednu mladu osobu?Zar nije jadno da cijeli grad na ovo {uti? Todovoljno govori da je grad heroja postao grad{i}ardìja i malogra|an{tine, ali tome suGora`dani krivi“, kazala je Klovo.

BIV[E KOLEGE Na pitanje da li sada ima problema zbog

svoje odluke da okrene le|a LagumdìjiKlovo kaè da ih je i previ{e. Isti~e da uGora`du ljudi izbjegavaju druìti se s njomna javnim mjestima, te da samo s dvojljudi u tom gradu pije kafu.

“U Gora`du sam ostala sama. Cijelgrad je {utio. Svi su prilazili da mi ~estitajui govorili da me ne mogu javno podràti je

rade na takvim pozicijama gdje moraju{utjeti. Ovo {to danas meni rade, mogusutra raditi bilo kome. Uputila samotvoreno pismo Udruènju boraca i pitala jeli u redu da {ute dok Vlada dijete jednogdemobilisanog borca, sad rahmetliostavljaju bez posla? Je li u redu da mnijedna organizacija èna iz Gora`da nijpodràla? Nemam kontakte ni s biv{imkolegama. Jednostavno kao da nisamnikada ni postojala. Nikad se niko nijoglasio, okre}u glavu. Ljudi se pla{e. Ja sepitam ~ega. [ta je to tako stra{no?“, pita sKlovo.

Kada je ozbiljno shvatila poruku premijera Fra{te da za nju nema poslKlovo se okrenula daljnjem obrazovanjuUpisala je postdiplomski studij na Pravnomfakultetu u Sarajevu, a planira i poloìt

pravosudni ispit, te otvoriti advokatsured.

“Imam te planove, ali se pla{im da }eSDP uraditi sve da opstruira moj rad. Jonisam odlu~ila gdje }u raditi taj posaoUvijek mi je bila èlja vratiti se u Gora`deAli kako nakon svega vratiti se dolje?Nisam sigurna kakve su mi {anse uGora`du“, kaè Klovo.


SLUÂJ NEPOSLU[NE MINISTRICE

Klovo kaè da je podnijela i tu`buprotiv Vlade BPK jer nije dala saglasnostna njeno imenovanje na mjesto direktoriceCentra za socijalni rad.

“Dva puta sam konkurisala i obaputa Upravni odbor Centra izaberemene, ali vlada se ne o~ituje. Prvi putsam konkurisala 2010. na pozivtada{njeg ministra za socijalnu politikui sada{njeg ministra privrede BPKDemira Imamovi}a. Ta ustanova je unadle`nosti ministarstva koje je onvodio. Pitao me da li imam èlju vratitise u Gora`de nakon fakulteta. Kazao jeda ta ustanova ve} tri godine nemadirektora, da ima dosta problema. Iakoto nije bilo moje profesionalnoopredjeljenje, èljela sam se vratiti u

Gora`de. Konkuri{em na mjestodirektora, budem jedini kandidat kojiispunjava sve uslove i Upravni odborme izabere u maju 2010. Po{alje naVladu BPK koja mora dati saglasnostna izbor. Me|utim, do oktobarskihizbora 2010. Vlada nije stavljala nadnevni red moje imenovanje. Drugi putsam konkurisala nakon ostavke na

mjestu ministrice. Upravni odbor meponovo izabrao, ali vlada nije dalasaglasnost“, kaè Klovo.

Prema njenim rije~ima, prije mjeseca

dana Sanela Zec izabrana je direktoricaCentra za socijalni rad. Ono {to jeinteresantno u slu~aju nove direktorice

jeste ~injenica da je ona prije dva mjesecaiz Stranke za BiH pre{la u SDP i odmahpotom postavljena na fukciju.

“Pogledajte silna imenovanja koja jeizvr{io SDP {irom FBiH. Na funkcije supostavljeni bra}a, rodbina, prijatelji.Klasi~ni nepotizam. Jedino od ~ega jenepotizam SDP-a druga~iji od drugih jetaj {to je njima bilo bitno da si u partiji,a SDP-u nije. Bitno je da si poltron, danema{ mi{ljenje nego da }e{ po njega

i}i u partiju i, naravno, da si ro|ak iliprijatelj. Masa mojih kolega iz Forumamladih i dan danas hoda bez posla. Janemam pojma ko su ovi ljudi {to ih sadSDP postavlja. Iskreno. Toliko samdugo bila u SDP-u, a da za njih nikadnisam ~ula. Ljudi koji su volontirali zaSDP deset posljednjih, najteìh godina,jo{ uvijek ne rade“, isti~e Klovo.

BROJNA IMENOVANJA NA VA@NE FUNKCIJE

SDP-ov nepotizam nema granice

PARTIJSKA DEMAGOGIJA“Tad sam vidjela da jeSDP partija koja uopće nevodi računa o Goraždu, tene pruža nikakvu zaštitu

ženama. I sve one pričeda je to partija u kojojžene mogu parirati, bitiravnopravne s muškimdrugovima, potpuno jeprazna.”

PRINCIPIJELNA OSTAVKA Delila Klovo nijepristala da zbogministarskog statusa`rtvuje svoja uvjerenja



PROMA[ENA INVESTICIJA

Umjesto realizacije projekta vrijednog stotinjak miliona eura, koji jepodrazumijevao izgradnju poslovnog centra NLB-a, luksuznog hotela sa

kockarnicom, Mercator exclusiva i stambenog objekta, koji bi se prostirali nablizu 70 hiljada metara kvadratnih, slovenački i bosanskohercegovački poslovni

partneri “nesuglasice” će rješavati pred nadležim slovenačkim,

odnosno bh. sudovima

LOKACIJU U SARAJEVU SLOVENA^KIVJE[TAK PROCIJENIO NA SEDAM, ASARAJEVSKI NA 22 MILIONA EURA!

Uprava NLB-a vr{ila pritisak na vlasnike “ProfinInvesta“ da se povuku iz projekta i posao prepuste

nekoj od slovena~kih firmi

OD PROJEKTA OSTALA MAKETA Kako je trebao izgledati poslovno-prodajno-stambeni centar NLB-a u Sarajevu



Od izgradnje slovena~kog poslo-vnog centra u Sarajevu podfinansijskom “palicom” NoveLjubljanske banke (NLB) ne}e

biti ni{ta. Umjesto realizacije projekta vrijednog stotinjak miliona eura,

koji je podrazumijevao izgradnju poslo-vnog centra NLB-a, luksuznog hotela sakockarnicom, Mercator exclusiva i stam-

benog objekta, koji bi se prostirali na blizu70 hiljada metara kvadratnih, slovena~ki i

bosanskohercegova~i poslovni partneri“nesuglasice” }e rje{avati pred nadle`nimslovena~kim, odnosno bh. sudovima. A dok traje pravna i svaka druga bitka izme|u

NLB grupacije, s jedne, i malo poznate bosanskoheregova~ke firme Profin Invest , sdruge strane, parcela na reprezentativnojlokaciji u centru Sarajeva, u neposrednoj

blizini ameri~ke i turske ambasade i

novoizgra|enog Importane centra , ostat }eu najuòj konkurenciji za izbor najve}eggradskog rugla.

SUMNJIVI POSLOVNI PARTNERIPri~a po~inje 2008. godine kada je

uprava NLB-a na ~elu sa MarjanomKramarom odlu~ila centralu iz Tuzle

preseliti u Sarajevo. Kako nezvani~nosaznajemo, u kontakt sa Kramarom stupio

je Zijad Bleki}, kontroverzni biznismen,vlasnik brokerske ku}e Eurohaus i

predsjednik Sarajevske berze, koji je {efuuprave NLB-a ponudio ekskluzivnu

lokaciju u centru Sarajeva, pogodnu zaizgradnju NLB-ovog poslovno-trgova~ko-stambenog centra. Po postignutom dogo-voru izme|u Bleki}a i uprave NLB-a, u

posao ulazi malo poznata sarajevska firma

Profin Invest ~iji osniva~i su ArminMulahusi}, direktor Bleki}evog Dru{tva zaupravljanje fondovima Eurohaus Invest, i

Daver Halilbegovi}. Plan je bio da ProfinInvest, kao privatni investitor, podignekredit kod NLB-a, kupi zemlji{te, izgradi

poslovno-trgova~ki-stambeni centar, a ondaga proda kreditoru - NLB-u. U julu 2008.

godine NLB i Profin Invest potpisali su dvdokumenta - Ugovor o kreditiranju projektu izonosu od 17,2 miliona eura i Sporazum

o poslovnoj suradnji prema kojem s NLB obavezala na kupovinu izgra|enoobjekata. Profin je trebao da isplati kredinovcem koji je ta firma trebala zaradit

prodajom prostora. Me|utim, prije samo potpisivanja ugovora sa NLB-om, vlasni~ku strukturu Profin Investa ulazslovena~ka kompanija @erjev te Vranica s

po 35 procenata vlasni{tva.

I PAD JE LETStvoreni su preduslovi za realizaciju

projekta koji je po~eo kupovinom zemlji{tna Marijin Dvoru za 16 miliona eura odsarajevske kompanije Unioninvest koju j

prethodno sa svojim sinom preuzeo biv{direktor Grasa Ibrahim Bimo Jusufrani}Gradnja centra nikada nije po~ela a NLB ju taj projekat do sada uloìo 22,1 milioneura za kupovinu zemlji{ta, projektnudokumentaciju, te pla}anje komunalnih

priklju~aka! Od toga NLB LeasiSarajevo kreditirao je Profin Invest sa 17, miliona eura, NLB Tuzla sa 1,2 miliona,

NLB Leasing Ljubljana sa 3,7 miliona euraUz hipoteku koju je Profin Invest stavio

na zemlji{te, osobne mjenice vlasnik

ra~una, te garancije od 3,5 miliona KM u


SARAJEVSKI KRAH NOVE LJUBLJANSKE BANKE

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

“Prijavljena lica djelovala su kao

organizovana grupa sa ciljem dobijanjaimovinske koristi za NLB i s la`nimprikazivanjem ~injenica druga lica dovelii dràli u zabludi, te ih tako zaveli usklapanje ugovora s kojim im je bilapruzrokovana {teta u visini 36,1 milionKM...”, pi{e, izme|u ostalog, u obazlo enjukrivi~ne prijeve koju je protiv menad`mentai uprave NLB-a i rukovodstva njihovih firmi-k}erki u BiH slovena~kom tuìla{tvu po-

~etkom decembra pro{le godine podnijela

sarajevska firma Profin Invest putemadvokatske kancelarije Mire Senice. Aprema tvrdnjama Armina Mulahusi}a, zbogpoku{aja prevare Profin Invest podnijet }ekrivi~nu prijavu i Kantonalnom sudu uSarajevu protiv svojih slovena~kihpartnera iz NLB-a. Umjesto da realizirajudobro zami{ljeni projekat, Profin Invest iNLB }e svoje poslovne odnose rje{avatina sudu.

BANKARI PRED SUDOM

Profin Invest traži 36,1 milion euraza nadoknadu štete

PUSTA PARCELA Ovdje (ne)}e biti

centrala NLB-a

AdvokatMiro Senica



NLB Tuzlanskoj banci i pola miliona euranamjenskih sredstava koje je hrvatski

biznimen Veljko Bubi} pohranio na tzv.escrow ra~un u Podravskoj banci . ProfinInvest bi, prema dogovoru sa NLB-om,kredit namirio prodajom prostora u

poslovnom centru, a NLB Leasing Sarajevo

osiguralo bi se da u slu~aju neuspjeha projekta pokrije 20 posto gubitaka. Ovakavna~in finansiranja dogovorila je direktorica

NLB Leasinga Sarajevo Amela Kalisi, a potvrdila uprava NLB-a pod vodstvomMarjana Kramara.

Kada je na ~elo NLB-a do{ao Dra{koVeselinovi~, zbog ekonomske krize skra}en

je spisak objekata koji su trebali bitiizgra|eni u Sarajevu. Naru~ena je revizija,a sa Profin Investom dogovoreno jesmanjenje projekta sa stotinjak na tridesetak miliona eura, {to je prihvatila i nova uprava

NLB-a na ~elu sa Boòm Ja{ovi~em. Dakle,nova uprava banke potvrdila je dogovor

postignut izme|u Veselinovi~a i ProfinInvesta, na~in finansiranja, vremenskiraspored i procjenu zemlji{ta koju je sa~iniovje{tak Fevzija Hajdaragi} procijeniv{ivrijednost parcele na 22,7 miliona eura.

Svoje vlastite procjene banka je naru~ilakod slovena~kog vje{taka Janeza Kratnara,ali tek godinu i po nakon po~etka posla.Slovena~ki vje{tak je 1. maja 2010. utvrdioda bi slovena~ka banka u slu~aju ste~ajaProfin Investa zemlji{te mogla prodati zanajvi{e 7,3 miliona eura! U me|uvremenu,iz vlasni~ke strukture Profin Investa

povukla se slovena~ka firma @erjev iVranica, a uprava NLB-a po~ela je vr{iti

pritisak na Armina Mulahusi}a i DaveraHalilbegovi}a da se povuku iz projekta i

posao prepuste nekoj od slovena~kih firmi.

Tako|e, zemlji{na parcela prepisana jna firmu koju je osnovala NLB, CBS Invesna ~elu sa direktorom Tarikom Hadìmuratovi}em. CBS Invest nije uplatiodrugu ratu za otkup zemlji{ta Profin Investu

jer ova kompanija nije na vrijeme dostavil pravosna`nu gra|evinsku dozvolu do 1

februara 2010. godine. Tri mjeseca kasnijProfin Invest gra|evinsku dozvolu

pohranio je kod Vesne Tataragi}, koja jobavijestila CBS Invest da je prodavac timispo{tovao kupoprodajni ugovor, a kupanije. Vlasnici Profin Investa s pravomsmatraju da ih NLB poku{ava izigrati tako{to }e im uzeti gra|evinsku dozvolu

projekat nastaviti sa drugim izvo|a~em Nakon zapleta izme|u NLB-a i ProfiInvesta, uprava banke na ~elu sa BoòmJa{ovi~em odlu~ila je prekinuti finansiranj

projekta i zaplijeniti 3,5 miliona eugarancija i pola miliona sa escrow ra~unVeljka Bubi}a. Zbog toga je hrvatsk

biznismen Bubi} u junu pro{le godin podnio krivi~nu prijavu ljubljanskookru`nom tuìla{tvu protiv NLB-a i njenogmenad`menta optuìv{i ih da su bez pravograzloga s njegovog nenamjenskog ra~unkod Podravske banke prebacili pola milioneura na ra~un NLB Tuzlanske banke. NLB

prema nekim informacijama, namjeravProfin Invest poslati u ste~aj i kao najve}vjerovnik te firme zaplijeniti i prodatzemlji{te na Marijin Dvoru kako bi smanjilgubitak u projektu u koji je do sada uloèn

23 miliona eura.


PROMA[ENA INVESTICIJA

Slovena~ki mediji su poku{avali proni-knuti u aferu oko izgradnje NLB-ovogposlovnog centra u Sarajevu, no bezopipljivijeg uspjeha. Aktuelna uprava NLB-anastojala je zata{kati ovu aferu smatraju}ida bi mogla na{koditi poslovnom imidù

Nove ljubljanske banke. Osim toga,postoje brojne sumnje da je sarajevskalokacija pla}ena preskupo, pored ostalog izbog toga {to su se neki od ~lanova biv{euprave NLB-a privatno “ugradili“ u inve-sticioni projekt!

MUTNI POSLOVI

Ko se „ugradio“ u sarajevskuinvesticiju?

BIV[I I SADA[NJI DIREKTOR UPRAVE NLB-aBiv{i direktor uprave NLB-a Marjan Kramar odobrio je sarajevski projekat, a aktuelni direktor Boò Ja{ovi~ pravi izlaznu strategiju iz sarajevskog pos



EVROPSKIPARLAMENTARCIBIRAJU NOVOGPREDSJEDNIKA

Njema~ki socijaldemokrata MartinSchulz je novi predsjednik Evropskogparlamenta (EP) u sljede}ih dvije i pogodine. Po dogovoru najve}ih politi~kihgrupa u EP-u, u prvoj polovini petogo-di{njeg mandata ovog sazivaEvropskog parlamenta predsjedao jeJerzy Buzek , poljski zastupnik iznajve}e politi~ke grupe Evropskenarodne stranke, a u drugoj polovinimandata u sljede}e dvije i po godinepripada evropskim socijalistima idemokratima. Pored Martina Schulza,

za kojeg se vjerovalo da i ima najve}e{anse, bila su jo{ dva kandidata - DianWallis, liberalna zastupnica iz Britanije,i Nirj Deva iz britanske Konzervativnestranke.

PROTESTI URUMUNIJI I BELGIJIZBOG MJERA[TEDNJE

Demonstranti su se u ne{to mirni- jem okruènju okupili u nekoliko grado-va Rumunije. Protesti {irom Rumunijekoji su zapo~eli u pro{li ~etvrtak, u znakpodr{ke zamjeniku ministra zdravstvakoji je podnio ostavku nakon kritiziranjareforme zakona o zdravstvenom siste-mu, kulminirali su tri dana kasnije uBukure{tu, gdje je odràn najnasilniji odpo~etka finansijske krize u ovoj zemlji.Rumunska interventna policija je bilaprinu|ena koristiti suzavac kako bizaustavila demonstrante koji su na njihbacali kamenje i po Bukure{tu palili

kioske i kante, protestuju}i tako protivmjera {tednje i traè}i ostavku pred-sjednika Traiana Basescua i vlade pre-mijera Emila Boca. Rumunska vlada jemorala poduzeti te{ke mjere {tednje -plate iz dràvnog budèta smanjene suza 25 posto, mirovine za 15 posto, doksu porezi pove}ani. Ove, neophodnemjere morale su biti uvedene u dvogo-di{njem planu pomo}i koji im jepredloìo Me|unarodni monetarni fond.Zbog mjera {tednje, belgijski sindikatisu saop{tili da }e biti odràn op}i {trajk30. januara, na dan odràvanja samita

EVROPA, ODMAH

Dok slu`be spa{avanja u potrazi zanestalim pretraùju olupine italijan-skog kruzera Costa Concordia , rastu

strahovi da bi se pro{losedmi~na brodolom-na nesre}a mogla pretvoriti i u ekolo{kukrizu. Oko broda su, zbog uo~enih prvihnaftnih mrlja, postavljeni ure|aji za spre-~avanje {irenja dizela a nakon {to su vlasti

pokrenule akciju {to hitnijeg izvla~en2.400 tona goriva iz brodskih rezervoarkoje bi se moglo razliti morem, zaga|uju}obalu, morsku faunu i ptice. Ispumpavanjgoriva, postupak koji je, ina~e, vrlsloèn, prema procjenama stru~njaka tre

bao bi trajati najmanje tri sedmice. potrazi za eventualnim preìvjelima u trupu

U isto vrijeme dok traje potraga za nestalim sa

italijanskog kruzera “Costa Concordia” postavljeni suuređaji za sprečavanje širenja dizela koji bi se mogaorazliti morem, zagađujući obalu, morsku faunu i ptice

Nakon brodoloma italijanske vspriječile ekološku katastrofu


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-793-1912012 43/84 4

Evropske unije u Briselu. Sindikati uzajedni~kome saop{tenju kaù kako supregovori s nedavno formiranomvladom veoma spori i ne daju rezultata.

POKRENUTPOSTUPAK PROTIVMA\ARSKE

Zbog zakona koji dovode u pitanjenezavisnost ma|arske centralne bankei ureda za za{titu podataka te zakona oranijem umirovljenju sudaca i tuìtelja,Evropska komisija je odlu~ila pokrenutipostupak protiv Ma|arske. PredsjednikEvropske komisije Jose ManuelBarroso kazao je da je istovremeno odBudimpe{te zatraèna {ira informacijao nezavisnosti pravosu|a, te da ovom

odlukom EU pokazuje odlu~nost daosigura po{tovanje svojih zakona i sta-bilno pravno okruènje u svim zemlja-ma ~lanicama. Postupak po~injeslu`benim slanjem pisama upozorenjau kojem se od Ma|arske traì da ukratkom roku promijeni zakon o central-noj banci, statusu sudaca i tuìtelja te ouredu za za{titu podataka, za koje jeKomisija ocijenila da nisu u skladu sevropskom pravnom ste~evinom. Nebude li Ma|arska po{tovala upozorenjeKomisije, onda slijedi drugo upozorenje,a ako se ni tada ni{ta ne dogodi, slijedi

postupak pred Evropskim sudompravde.

IZNAJMLJIVANJEAKROPOLJA UREKLAMNE SVRHE

Gr~ka je odlu~ila dopustiti iznajmlji-vanje slavnih arheolo{kih nalazi{ta,poput Akropolja, u reklamne svrhe,najavilo je gr~ko ministarstvo kulture.Ta odluka, donesena u vrijeme dok

prezaduèna zemlja poku{ava napunitipraznu dràvnu blagajnu, dio je nizamjera kojima je cilj “olak{ati” pristupnacionalnoj ba{tini i tako omogu}itinjezinu promociju, tvrde u ministarstvu.Sredstva ste~ena na taj na~in trebala bise koristiti za nadzor i odràvanje arhe-olo{kih nalazi{ta, a ministarstvonagla{ava da izdavanje dozvole na timlokacijama ipak zavisi o niza uvjeta. Dosada je samo nekoliko odabranihredatelja dobilo dozvolu za snimanje uAkropolju, dok je snimanje reklamnihfotografija bilo zabranjeno.

broda ronioci koriste manja eksplozivna punjenja kako bi otvorili neke prolaze.Ve}ina putnika od 4.200 je spa{ena, a brojnestalih osoba se popeo na 29, me|u koji-ma su i ~etiri ~lana posade — pored 14

Nijemaca, me|u nestalima je {est Italijana,~etiri francuska dràvljana, dvoje Ameri-kanaca, po jedan ma|arski, peruanski iindijski dràvljanin. Poginulo je 11 ljudi, a67 povrije|eno. Tvrtka Costa Crociere ,vlasnik kruzera koji se u pro{li petak nasukao blizu italijanskog oto~i}a Giglia,saop}ila je da je kapetan broda pogre{no

procijenio situaciju te da nije slijedio pro-ceduru koju treba primijeniti u vanrednimsituacijama. Kapetan Schettino je uhap{en

dan nakon nesre}e, optuèn je za ubistvo inapu{tanje broda prije evakuacije putnikazbog ~ega mu prijeti kazna od 12 godinazatvora. Zato je sa nevjericom primljenavijest da je on, i pored prona|enog zapisacrne kutije iz kojeg je jasno da je on svjes-no napustio brod koji tone i ostavio put-nike, po~etkom sedmice iz zatvora

preba~en u ku}ni pritvor. Snimka koju jeuo~i izlaska ovog broja SB na svojoj strani-ci postavio italijanski dnevnik Corriere della sera pokazuje da je obalna straà uza-lud pozivala kapetana nasukanog kruzerada se vrati na brod i koordinira operacijuspa{avanja putnika, {to je on odbijao.

(D. Savi}, agencije)

U STRAHU ODEKOLOŠKE KATASTROFE:Ispumpavanje gorivanakon tragedije koja jezadesila italijanski kruzerCosta Concordia bi, premaprocjenama stručnjaka,trebalo trajati najmanjetri sedmice

i pokrenule akciju kako bi


DRAMA NAKONBRODOLOMA Ve}ina putnika je

preìvjela brodolom, aslu`be spa{avanja

posljednjih dana bezprestanka traè nestale

i pretraùju olupineitalijanskog kruzera

Costa Concordia



BUSINESS Dramati~no upozorenje uprave Aluminijskog kombinata Rekordne doznake bh. dijaspore Rast premija uprkos krizi Rast turskog GDP-a najve}i u Evropi

Uprava Aluminijskog kombinata Mo - star o{tro je reagirala na zahtjev Elektro -

privrede HZHB da se cijena elektri~neenergije za industrijske potro{a~e pove}a zaoko 33 posto. âk i znatno niì postotak

poskupljenja struje od traènog bacio bimostarski gigant na koljena. “Na ovaj na~in}emo naju~inkovitije pokopati najve}egizvoznika u ovoj dràvi i prekinuti uplatedoprinosa, poreznih i drugih davanja koje jeAluminij do sada redovito i na vrijeme upla-}ivao i time punio dràvne prora~une“, stojiu o{tro intoniranom pismu koje je upravamostarskog kombinata odaslala na adrese

brojnih federalnih institucija.Proteklu godinu Aluminijski kombinat

poslovao je sa skromnim profitom, ali kadase malo podrobnije analiziraju poslovnirezultati, uo~ljiva je ~injenica da Alumi-nijski kombinat ima zna~ajan gubitak u

primarnom biznisu proizvodnje aluminija,odnosno da je profit ostvaren jednokratnom

prodajom hidrata i èljeza nakon demontaèstarog TGM postrojenja.

Uprava Aluminijskog kombinata tvrdida ne moè podnijeti poskupljenje elektri-~ne energije “ni za jedan euro“ i tvrdi da biu slu~aju da struja poskupi za 33 posto“Aluminijski kombinat morao isklju~iti 50

posto }elija i otpustiti 50 posto djelatnika“,

a u drugoj etapi nije isklju~ena ni potpunaobustava proizvodnje.

Ekonomska efikasnost proizvodnje sir o-vog aluminija presudno ovisi od cijeneelektri~ne energije. U pravilu, aluminij

proizvode samo one dràve koje raspolaùgolemim vi{kom struje. Upravo je to biorazlog zbog kojeg je sarajevski Energo - invest po~etkom sedamdesetih godina

pro{log vijeka zapo~eo proizvodnju sirovogaluminija u Mostaru.

No, okolnosti su se u me|uvremenudramati~no promijenile: nekada jedinstvenaElektroprivreda BiH podijeljena je u trizasebne kompanije, pri ~emu s najmanje

proizvodnih kapaciteta raspolaè Elektro-

privreda HZHB koja je ina~e zaduèna zaopskrbu Aluminijskog kombinata Mostar.

Nema nikakve dileme da Elektro- privreda HZHB ne moè sama ops-krbljivati strujom Aluminijski kombinatMostar, kao {to nema ni dileme daAluminijski kombinat ne moè pla}atikomercijalnu cijenu struje jer bi u tomslu~aju poslovao s golemim gubitkom.Rje{enje je u spajanju dvije federalneelektroprivredne kompanije ili u pro-nalasku stabilnog budètskog izvora izkoga bi se subvencionirala struja zaAluminijski kombinat Mostar.

Prošlogodišnjedoznake

bh.dijaspore3,4 milijardeKM

Doznake bh. dijaspore u 2011. godininajvjerovatnije }e prema{iti iznos od 3,4milijarde KM, {to je ujedno i rekordaniznos doznaka zabiljeèn nakon rata. Za

prvih devet mjeseci protekle godine, bhdijaspora je u domovinu poslala 2,62

milijarde KM, odnosno 130 miliona vi{enego u istom razdoblju protekle godine,odnosno jednako kao tokom cijele 2008.godine! Doznaka bh. dijaspore kontinuiranorastu ve} deset godine zaredom, uz blagi

pad u 2009. godini koji je bio izazvanglobalnom ekonomskom krizom.

Prema doma}im i me|unarodnim procjenama iz 2009. godine, u inozemstvuìvi svaka tre}a osoba ro|ena u BiH -ukupno 1.460.000. U relativnom odnosu, u

pore|enju s ukupnim brojem stanovnika(3,8 miliona), bh. dijaspora se ubraja u rednajbrojnijih dijaspora svijeta. Primjerice,

hrvatska dijaspora sudjeluje s oko 17 postou ukupnoj populaciji Hrvatske {to je dva

puta manji postotak od sudjelovanja bh.dijaspore u ukupnom broju stanovnika BiH.

Bh. dijaspora je karakteristi~na i potome {to se ubraja u red “najmla|ih“dijaspora svijeta, {to je posve razumljivo sobzirom na ~injenicu da su u prvom talasu1992. i 1993. godine uglavom emigirale

porodice s malodobnom djecom. Prema popisu stanovni{tva iz 2000. godine uSAD-u, prosje~na starost bh. emigranta uovoj dràvi iznosi 30,3 godine.

Osim po mladosti, bh. dijaspora se

izdvaja i po razini obrazovanja: brojvisokoobrazovanih koji su tokom i nakonrata emigrirali iz BiH iznosi 23,9 posto!

Doznake bh. dijaspore “pokrivaju“skoro polovinu ukupnog trgovinskogdeficita BiH.

Rast cijena struje zaustavljaproizvodnju aluminija

Priredio: ASIM METILJEVI]

KLJU^ U BRAVUDirektor Aluminijskog kombinata Mostar Ivo Bradvicatvrdi da bi pove}anje cijenestruje odvelo firmu u ste~aj

KLJU^ U BRAVUDirektor Aluminijskog kombinata Mostar Ivo Bradvicatvrdi da bi pove}anje cijenestruje odvelo firmu u ste~aj



Protekla 2011. godina, iako obiljeèna osjetnim

usporavanjem rasta BDP-a, ubraja se me|u uspje-{nije poslovne godine za najve}u osiguravaju}uku}u u BiH. Sarajevo-osiguranje je u proteklojgodini ostvarilo oko 62,2 miliona KM premijskog

prihoda i rast za oko 6 posto u odnosu na 2010.godinu, te je zadràlo vode}u poziciju me|u 25dru{tava na trì{tu osiguranja u BiH. Prema

preliminarnim pokazateljima, ovo osiguravaju}edru{tvo je najzna~ajniji rast ostvarilo u oblastiosiguranja imovine i automobilske odgovornosti.Trì{ni udio Sarajevo-osiguranja iznosi cca 17,5

posto za podru~je Federacije BiH.“U toku 2011. godine isplatili smo na{im

osiguranicima i klijentima gotovo 29 miliona KM{teta po osnovu razli~itih vrsta osiguranja {to samopo sebi govori o snazi i stabilnom poslovanjuSarajevo-osiguranja. Pri tom, planirali smo dobit odoko 1,6 miliona KM, ali preliminarni pokazateljigovore da }e dobit biti i ve}a od planirane“, isti~eMidhat Terzi}, direktor Sarajevo-osiguranja.

“Na{i planovi su vezani prije svega za za-dràvanje i pro{irenje portfelja imovinskih osigu-ranja fizi~kih i pravnih lica te razvoj ìvotnogosiguranja i uvo|enje paketa dobrovoljnogzdravstvenog osiguranja. Realiziranje ovih planova}e ovisiti od de{avanja na trì{tu osiguranja, ali iop}enito od ekonomskih aktivnosti u BiH iokruènju. U~ini}emo sve da izbjegnemo efektefinansijske krize na na{e poslovanje i da na taj na~inzadrìmo stabilnost koja je potrebna na{imklijentima“, kaè Terzi}, ina~e dobitnik priznanjaKristalna prizma za najboljeg menadèra uosiguranju za 2010. godinu.

Me|u dràvama s kandidatskimstatusom i potencijalnim kandidatskimstatusom za ~lanstvo u Evropskoj uniji(me|u kojim je i BiH), najve}iekonomski rast u protekloj godini imalesu Turska (8,7 posto) i Makedonija (3

posto), a najmanji rast BDP-a ostvarilesu BiH (1,5 posto) i Hrvatska (0,6

posto). No ulazak u punopravno ~lanstvoEU., odvijat }e se upravo obrnutimsmjerom: ve} naredne godine Hrvatska}e postati punopravna ~lanica a ulazak Turske u EU nije ni na vidiku.

Bosna i Hercegovina }e u najboljemslu~aju kandidatski status dobiti tek 2014. godine.

Turski GDP porastao 8,7 posto

Poslovni rezultati Sarajevo-osiguranja boljiod plana REKORDAN

RAST PRIHODA I DOBITIDirektor Sarajevo- osiguranja MidhatTerzi} zadovoljanje poslovnimrezultatima u 2011.



“Kaj ovi momci rade tu?! Demonstri-raju?! Onda oni ho}e u}i u isto~ni blok danas Srbi i Rusi jedu za paprika{…”, obra}anam se starija gospo|a, promatraju}i okup-ljanje grupe mladih ljudi, protivnika ulaskau EU, pro{le subote na Trgu bana JosipaJela~i}a u Zagrebu. Odbrojani su dani doodràvanja referenduma na kojem }e segra|ani Hrvatske izja{njavati o tome èle liulazak u Evropsku uniju ili ne, a tenzije svevi{e rastu kako se pribliàva dan referendu-ma. [irom Hrvatske ove }e nedjelje (22.1.)ne{to vi{e od 4,5 miliona gra|ana glasati o

pristupanju EU i ovakvi su skupovi posljed-nja prilika za pridobijanje glasova.

Prolaznici na trgu, usput, komentiraju: ”A,ovo se okupljaju ovi {to su protiv Europe.Jugoslaveni!” Samo pedesetak metara odovog mjesta gdje su se u organizaciji Vije -

}a Za Hrvatsku - Ne u EU , okupljali hrvat-ski euroskeptici, ministrica vanjskih ievropskih poslova Vesna Pusi} upozo-ravala je gra|ane da }e se u slu~aju daglasaju protiv, Hrvatska na}i u jako te{kojsituaciji - uslijedio bi pad kreditnog rejtin-ga, gubitak stabilnosti koja zna~i investici-

je, bila bi izgubljena nova radna mjesta…“Ja ne vidim kako bi se Hrvatska ekonom-ski oporavila na dugi rok od takvog {oka”,kazala je ona. Zato je za Hrvatsku, “ odlukana referendumu na neki na~in odluka o

budu}nosti ekonomskog preìvljavanjazemlje”.

HRVATSKA JE EUROPA, SAMO JO[ IPOLITI^KI DA TO POSTANE

Hrvatsko ministarstvo vanjskih i evrop-skih poslova pokrenulo je sa novom godi-nom kampanju kojom je pozvala gra|aneda iza|u na referendum i donesu odluku za~lanstvo Hrvatske u EU. Na internet strani-


HRVATSKA PRED POVIJESNOM ODLUKOM

Pi{e: DANKA SAVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Naša novinarka boravila je u Hrvatskoj nekoliko danauoči referenduma zakazanog za 22. januar, na kojemće građani odlučiti žele li ući u Evropsku uniju, i pišeo atmosferi koja vlada u Hrvatskoj pred ovaj historijski

događaj i žestokoj borbi dvije političke opcije:

zvanične proevropske vlasti i euroskeptika

HRVATSKOZA I PROTIV

EVROPSKEUNIJE

Zvani~ne vlasti u Hrvatskoj nedovode u pitanje pozitivan ishod

glasanja na referendumu o ulasku u

Evropsku uniju

PROEVROPSKOLICE HRVATSKEHrvatsko Ministarstvo vanjskih ievropskih poslova pokrenulo jekampanju kako bi pozvalo gra|aneda iza|u na referendum i donesuodluku za ~lanstvo Hrvatske u EU, aprema posljednjim istraìvanjima, utome imaju podr{ku 60% gra|ana

PROEVROPSKOLICE HRVATSKEHrvatsko Ministarstvo vanjskih ievropskih poslova pokrenulo jekampanju kako bi pozvalo gra|aneda iza|u na referendum i donesuodluku za ~lanstvo Hrvatske u EU, aprema posljednjim istraìvanjima, utome imaju podr{ku 60% gra|ana



cama su objavljeni svi slu`beni dokumentu vezi s pregovorima i ~lanstvom, zatimvideo-poruke hrvatskih politi~ara koje suemitiraju i na tv stanicama, otpo~ele su

javne rasprave o ~lanstvu, publikovainformativni materijali i bro{ure o EUotvorena javna linija za gra|ane za sv

pitanja o EU… Zvani~ne procjene govorda }e referendum i pripreme za njegovo

odràvanje, od organizacije izja{njavanjdo internetske podr{ke i svega onoga {to j potrebno za njegovo provo|enje, ko{tati 40miliona kuna. Prema posljednjim istraìvanjima, 60% gra|ana èli u}i u Evropskuuniju, a predstavnici zvani~ne vlast

poru~uju ovih dana da }e do nedjelje ova procenat jo{ porasti. Osim u Hrvatskodràvljani Hrvatske koji ìve u inostranstvu}e glasati u 52 zemlje na 106 bira~kih mjesta, od ~ega najvi{e u BiH, gdje }e bitotvorena 24 bira~ka mjesta. U Hrvatskoj ssvih strana stiù upozorenja da se donoskrupna odluka, presudna za budu}nost

govori se o prednostima pristupanja, o~lanstvu u EU kao prilici za dalji razvitakdugoro~nu stabilnost i sigurnost. “Kulturno, povijesno i teritorijalno na{e je zemljEuropa. Nadam se da }e hrvatski gra|ani nreferendum odlu~iti da to postaje politi~ki”, apelira ovih dana ministrica Pusi}. Pored imenovanje hrvatskih predstavnika u evropskim tijelima (izme|u ostalog, 12 u Evropskoj komisiji), sa ~lanstvomHrvatska dolazi u poziciju da u dogovoru

parlamentima drugih zemalja ~lanica mo`traìti izmjenu ili zaustavljanje procesdono{enja zakona u EU parlamentu

Poljoprivrednici }e dobivati podr{ku iEvropskog fonda za garancije u poljoprivredi, koje nisu vezane uz projekte, zemlj}e biti dostupni strukturni fondovi EU-a z

ja~anje regionalnog razvoja, ali koliko }sredstava biti povu~eno zavisi od sposobnosti da se pripreme i ponude kvalitetn

projekti. Ljubo Jur~i}, profesor nEkonomskom fakultetu u Zagrebu i saborski zastupnik, smatra da je za Hrvatskunuàn ulazak u Uniju, ali to ne}e bitdovoljno. U razgovoru za na{ list, on podsje}a da je Hrvatska administrativnospremna za ~lanstvo, “usvojila je sve direk

tive EU-a, pravno naslije|e aquis communitaire, uskladila zakone, propise, osnovalnu`ne institucije da moè komunicirati sadekvatnim intitucijama u EU itd.”, ali uekonomskom smislu, “nije ni{ta posebnnapravila jer i dalje postoji velika razlikizme|u konkurentnosti starih ~lanica EU-i Hrvatske. On podsje}a da Hrvatska jo{ o2001. godine ima Sporazum o stabilizaciji

pridruìvanju koji joj je prakti~no dao pot punu slobodu nastupa na evropskom trì{tu“tako da se u tom pogledu ne}e ni{ta bitn

promijeniti jer preko 98% hrvatskih proizvoda moè samostalno nastupati i do sad


REFERENDUM O ULASKU HRVATSKE U EVROPSKU UNIJU



na evropskom trì{tu, malo je bilo ograni-~enja kod hrane, ribe, vina itd.“

EUROSKEPTICI:IZDAJNI^KA VLAST NAS JE

PONIZILA U PREGOVORIMA SA EU-omI dok ekonomski i drugi stru~njaci koji

ne dovode u pitanje potrebu ulaska Hrvat-

ske u EU upozoravaju {ta vlasti trebaju ura-

diti da se zemlja pripremi za ~lanstvo,“Vije}e Za Hrvatsku - Ne u EU”, kojeokuplja 12 vanparlamentarnih stranaka,

prava{kih i demokr}anskih, te 15-ak udru-ga, vodi svoju kampanju protiv ~lanstva.@eljko Sa~i} kaè da je ova politi~ka opcijana izborima dobili preko 400 hiljada glaso-va, ali da su zbog razjedinjenosti i nedosta-

tka politi~ke mudrosti ostali bez vlasti. Oni

imaju tek jednog predstavnika u Saboru, da su ovako bili ujedinjeni kao {to su sadanakon izbora, “dobili bi najmanje 17 ili 18zastupnika”. On tvrdi da njihov skup protiEU-a u centru Zagreba nije toliko posje}en

jer su “ljudi su prestra{eni, posebice onkoji rade u dràvnim slu`bama ili su nneki na~in vezani za njih, boje se za posao

jer slu`bena politika Kukuriku koalicije


HRVATSKA PRED POVIJESNOM ODLUKOM

Gospodarstvo, organizacija

javne uprave u cjelini, a pogo-tovo javnih poduze}a, “kojanisu prilago|ena ulasku u EU,niti je pove}ana njihova efikas-nost”, prema mi{ljenjuekonomskog analiti~ara LjubeJur~i}a, bit }e glavni izazovi zaHrvatsku u narednom periodu.“Ono {to je do sada zanima-lo Zapad bila su hrvatskamonopolisti~ka poduze}akao {to su INA, Pliva itd...,ali u ovom slu~aju nije bilorije~i o pove}anju kapacitetau Hrvatskoj, nego o preuzi-manju najefikasnijih posto-je}ih kapaciteta u straneruke. Ali, sa ulaskom }e sepokvariti poloàj hrvatskihnevidljivih monopolista kojisu do sada direktno ili indi-rektno imali za{titu hrvatskevlade, kada su u pitanju nji-hove obaveze prema banka-ma, dobavlja~ima, gdje sejednostavno nije i{lo ublokadu ili tu`bu prema timfirmama itd. Velike kom-panije u privatnomhrvatskom vlasni{tvuvjerovatno }e u slijede}ih 5-6 godina biti prodatesli~nim, ali ve}im kompanija-ma iz EU-a. Sva velikapoduze}a, po~ev odAgrokora pa nadalje, bit }eizloèna puno ja~ojkonkurenciji“, obja{njavaJur~i} u razgovoru za SB.

U Hrvatskoj postojistrah od bankrota nakonulaska u EU. [ta mislite otome?

Mi }emo sada postati dioPakta o stabilnosti i rastu, koji

uti~e na javne finansije, zna~iznatan dio ljudi i poduze}aìve na temelju subvencija izprora~una, a te subvencije izprora~una su indirektno dràlistandard gra|ana,zaposlenost, pla}e, a sada kadmoramo po{tivati pravilaPakta o stabilnosti i rastu,prora~un }e morati biti vi{euravnoteèn, bit }e manjenovaca za subvencije, pogoto-vo za subvencije te vrste, takoda }e se to osjetiti u sebven-cioniranim sektorima, zapo~etak i u poljoprivredi,brodogradnji, te velikom brojumalih i srednjih kompanija.

Kakva je pozicijaHrvatske u odnosu na zemljekoje su posljednje u{le uEU?

Mi smo bili u boljoj poziciji

u onom trenutku kad suRumunjska i Bugarska ulazile -bili smo lo{iji i danas smo lo{ijiod Slovenija, Ma|arske,Poljske. Poljska se najboljepripremila, najve}a je zemlja,imala je puno ja~u prego-vara~ku poziciju, bila je punohomogenija. Oni su jedni pre-govarali, svi drugi su potpisivalii uskla|ivali doma}e zakono-davstvo sa EU-om. Kada je,recimo, ulazila Poljska, bilo jemnogo vi{e novaca u EU, {tose ti~e razine razvijenosti,Hrvatska je i danas razvijenijaod Rumunjske i Bugarske, aliima problem {to nije pripremilaindustriju da moè samostalnoraditi skuplje proizvode, a mide facto gubimo industriju. Jasam u svojim komentarimaukazivao na to da, akonemamo vlastitu politiku, onda

}e nam biti svejedno da li smo

EU ili nismo jer i takoupadamo u krizu, ali ako smou EU bi}e nam bolje akoimamo vlastitu politiku.Hrvatska ima stru~njake, aliima negativnu projekciju upolitici, vidimo sada da i kada

je ova vlada do{la, ministri sepona{aju kao da dràvapo~inje od njih. Hrvatskanikako da u|e u dràvni konti-nuitet, svaki ministar po~injepri~ati pri~u kao da svijetpo~inje od njega. Dràva jesustav koji treba izgra|ivati,nijedna dosada{nja vlada senije posvetila tome nego suuvijek odluke dono{ene adhoc. To je problem. Ali, kadgledamo vas u Bosni, onda jena{a situacija puno bolja.

Kako }e se ulazak Hrvatske odraziti na BiH?

Kako Hrvatska samaunutar sebe nije organiziranaza ulazak u EU, tako ni vine}ete imati neki posebanefekat, osim {to }emo mi pre}ina ugovore koje vi imate saEU-om. Kako mi postajemoEU, onda po tim ugovorima neprestaju na{i bilateralni odnosi.Ono {to je klju~no jeste razlikau konkurentnosti hrvatskog ibh. gospodarstva. Na{i suproizvodi konkurentniji a odnas morate kupovati teproizvode jer ih vi jednostavnonemate. Va{a situacija s nama

je zapravo na{a situacija saEvropom, kakvu god imamocarinu, mi moramo kupovatimobitele, avione, automobile,99 posto industrijske robe odEurope.

LJUBO JURÎ], EKONOMSKI EKSPERT, ZA SB

“Hrvatska se u gospodarskom pogledu nije pripremilaza članstvo u EU”

UPOZORENJESTRU^NJAKA Ljubo Jur~i}, profesor na

Ekonomskom fakultetu uZagrebu i saborskizastupnik, smatra da je zaHrvatsku nuàn ulazak uUniju, ali da se zemljatrebala bolje pripremitiza ~lanstvo

UPOZORENJESTRU^NJAKA Ljubo Jur~i}, profesor na

Ekonomskom fakultetu uZagrebu i saborskizastupnik, smatra da je zaHrvatsku nuàn ulazak uUniju, ali da se zemljatrebala bolje pripremitiza ~lanstvo



HDZ-a je provela jednu indoktrinaciju i propagandu za ulazak u EU i ne biraju sred-stva da ostvare cilj”. Kao dodatni argumenton navodi da je vi{e od hiljadu potpisnika,me|u kojima su akademici i sveu~ili{ni

profesori, uputila prije dvije sedmice zahtj-ev hrvatskim vlastima da se referendum o

pristupanju Hrvatske EU odrì tek nakondono{enja kona~ne presude hrvatskimgeneralima na Me|unarodnom sudu zaratne zlo~ine u Haagu.

“Ljudi }e glasovati protiv ulaska u EU,ali ne daju sada to javno do znanja”, kaèSa~i}. Prema anketama Vije}a, tvrdi on,

52% gra|ana }e biti protiv ulaska Hrvatskeu EU, iako ti ljudi nisu danas na skupu.Protiv }e biti hrvatski seljaci, ribari, hrvats-ka sirotinja, nezaposleni, oni slojevi dru{tvakoji su na margini, koji su ve} sadsiroma{ni. “Znate, srednji sloj u Hrvatskojpropada, a on bi sa ulaskom EU postao jo{siroma{niji, energenti i hrana }e poskupjeti,

PDV }e i}i gore, a ne}emo otvoriti novaradna mjesta. Uni{tili su na{e selo, 2,7 mi-lijardi dolara imamo godi{nji uvoz iz EU-a,na{i seljaci nemaju vi{e {ta proizvoditi,takvo }e stanje biti i kod vas u BiH, da

znate. Na{i mladi i fakultetski obrazovanljudi ~ekaju po dvije-tri godine da na|uzaposlenje, u Hrvatskoj je 315 tisu}a ljudnezaposleno, to je stopa nezaposlenosti od18%, a nakon ulaska bi imali jo{ i zabranod dvije do sedam godina (u zavisnosti odzemlje ~lanice) da traè posao u EU. Eto, tonam je na{a vlast ispregovarala. Uostalom u{ta mi to trebamo u}i, u EU koja se i samaraspada, a ucijenjeni smo tokom pregovora- Slovenci su uvjetovali na{e ~lanstvoArbitra`nim sporazumom, a istodobno suod Kosorice i Sanadera traìli da se javnoodreknemo na{ih teritorijalnih zahtjeva, tr

tjedna prije predaje vlasti taj izdajni~ki vrhse odrekao prava na uvoz ju`nog vo}a z~itavu regiju kroz splitsku luku u korisItalije i Slovenije, {to nam je donosilogodi{nji prihod od 40 miliona eura... [to jenajgore, tu avanturu sa EU-om bi mi Hrvatgodi{nje morali pla}ati fiksno 4 milijardekuna, plus fiksno milijardu i po zEvropsku sredi{nju banku, plus za kriznfond EU-a davati vi{e od dvije i po milijadkuna bespovratno, a kroz EU fondovbismo dobili samo mogu}nost na vrbi sviralo. Dosada{nja iskustva nas u~e da smo itih fondova izvukli od sto posto 23% i to

samo za projekte koji su i{li u korist EU-a.Predstoje}i referendum je “jedan velik

test za ~itavu ovu politi~ku opciju”, a oni snadaju da }e uspjeti pokazati snagu okrenuti pri~u u svoju korist kao {to se tdogodilo u zemljama poput Danske

Norve{ke gdje su gra|ani glasali protulaska u EU. Ali, ukoliko se njihove èljne obistine, i gra|ani, ipak, ve}inskiglasaju za ~lanstvo, Sa~i} kaè da }e “o

biti tu da neprestano daju do znanHrvatima da je to lo{a odluka: “Mi }emobiti ti koji }emo trajno obavje{tavati narodo svakoj posljedici njihovog glasanja.”


REFERENDUM O ULASKU HRVATSKE U EVROPSKU UNIJU

LOBIRANJE PROTIV EU-a:“Vijeće za Hrvatsku - Neu EU”, koje okuplja 12vanparlamentarnihstranaka te 15-ak udruga,

vodi svoju kampanjuprotiv članstva Hrvatskeu EU i poziva građaneda glasaju protiv članstvau Uniji

ZA[TO HRVATITREBAJU

GLASATI ZA EUMinistrica vanjskih i

evropskih poslova VesnaPusi} smatra da je odluka

na referendumu na nekina~in odluka o ekonomskoj

budu}nosti Hrvatske

KO U HRVATSKOJ NE @ELI U EU@eljko Sa~i}, predsjednik stranke Akcijeza bolju Hrvatsku, u razgovoru sa na{omnovinarkom kaè da }e hrvatski seljaci, ribari,hrvatska sirotinja, nezaposleni, glasati protivulaska u EU



Pri~a ide, otprilike, ovako. NaIgmanu se, koju godinu prije ratau biv{oj Jugoslaviji, pripremalakadetska nogometna reprezenta-cija nekada{nje dràve. Tim

talentiranih dje~aka okupio je R ade Mati} akoji dan kasnije u posjetu im je stigao iMiljan Miljani}, prvi ~ovjek tada{njegFudbalskog saveza Jugoslavije. Nakontreninga i ve~ere, Či~a je oko sebe okupiosve dje~ake na zabavi, a jedan mu je

posebno zapao za oko. Ne samo zbogvelikog talenta i ubojite ljevice, nego i zbog

umije}a sviranja harmonike kojom jezapanjio Miljani}a. Raspitivao se o dje~akukoji je, nakon treninga i utakmica u@eljezni~aru , do kasno uve~er i{ao sviratiharmoniku u tada popularnim sarajevskimrestoranima. Nekoliko dana kasnije, oko

pono}i, u{ao je u jedan takav i kazao ocudje~aka da se odlu~i - ili harmonika ililopta. “Dijete je veli~anstven talenat, noupropastit }e ga dim i kafana. Neka seostavi harmonike, neka svira za svoju du{uku}i nakon treninga, ako misli nekadapostati igra~.“ Dje~akov je otac poslu{aosavjet velikog Či~e i sina usmjerio samo ka

{ljakastim terenima Grbavice. Godinu-dvije dana kasnije, u Sarajevu }e po~eti rat,dje~ak }e sa igra~ima Sarajeva napustitiBiH i kasnije postati prvi Bosanac koji je, utransferu vrijednom 30 miliona dolara,

potpisao ugovor sa madridskim Realom.Dje~ak je, naravno, Elvir Balji}, jedan oddesetina talentiranih nogometa{a iz cijele


FUDBALSKI PATRIJARH

Pi{e: NEDIM HASI]

Prošlog petka u Beogradu je, u 82. godini života, preminuo MILJAN ČIČA MILJANIĆ jedan od najznačajnijih nogometnih stručnjaka svijeta, tvorac CRVENE ZVEZDE inajživopisnije lice ex-ju nogometa; naš novinar piše o neobičnom životnom putu

nogometnog maga, njegovoj povezanosti sa nogometašima iz BiH, prvom stranomtreneru u režimu diktatora FRANCA i čovjeku koji je insistirao na IVICI OSIMU

kao svom nasljedniku na mjestu selektora Jugoslavije

MILJAN MILJANIĆ

ČIČA MIČA, GOTOVA PRIČA

“Odlazak stru~njaka koji je stvorio Dragana Dàji}a,

Vicente Del Bosquea, Elvira Balji}a“

VELIKI Î]A Miljan Miljani}, jedanod posljednjih pravihJugoslovena, ostavio

je neizbrisiv trag uhitoriji svjetskog

nogometa

VELIKI Î]A Miljan Miljani}, jedanod posljednjih pravihJugoslovena, ostavio

je neizbrisiv trag uhitoriji svjetskog

nogometa



Jugoslavije koje je Miljan Miljani} usmje-rio ka nogometnom terenu.

HASETOV LEVATKada je nogomet na jugoslovenskim

prostorima u pitanju, Miljan Miljani} je biosve. I igra~, trener, selektor, predsjednik Saveza, savjetnik, ambasador... Ro|en je umakedonskom Bitolju, u maju 1930.godine, odakle je s porodicom, zbog rata,

preselio u Srbiju. U beogradsku Crvenu Zvezdu dolazi nedugo nakon {to je klubosnovan. Igra sa njenim velikanima poputBeare, Stankovi}a, Miti}a... Igra~ku je

karijeru okon~ao u 27. godini. Nije bio bogzna kako kvalitetan defanzivac. O tomesvjedo~i i sje}anje rahmetli Asim Ferha-tovi}a. Naime, Sarajevo je igralo saZvezdom u Beogradu i u napadu je Hase

igrao sa Francom Lovri}em kojeg jeZvezdin stoper tukao tokom cijelog me~a.Kada mu je dozlogrdilo, Lovri} je kazaoHasetu: “Daj, bogati, da se zamijenimo, ubime ovaj.“ Hase se nasmijao i, parafra-ziramo, kazao: “Nema {anse, ja sam sebina{ao ‘levata’“, pokazuju}i na Miljani}a.Osrednji stoper postat }e kasnije, pokazat}e se, veliki trener. Po~eo je u omladinskoj{koli Zvezde , ~ije je treninge utemeljio nana~inu igre i taktici kojom je Brazil 1958.godine postao prvak svijeta u [vedskoj.Odatle }e brzo biti prekomandovan uselektorsku komisiju reprezentacije koju su

tada vodili Aleksandar Tirnani} i MilanAntolkovi}. U komisiji je bio i rahmetliAbdulah Gegi}, koji je u isto vrijeme vodioPartizan ka finalu Kupa {ampiona . Nedugo

potom, 1966. godine, Či~a Miljani} postaje

trener Crvene Zvezde . “Do{ao sam ntrening i shvatio da imam 37 igra~a nemam tim”, pri~ao je. “Tada sam odlu~ioda krenem od nule, sa juniorima. Dovelsmo samo jednog igra~a. Svi ostali suponikli u klubu.” I sa tim je juniorimostvario ono {to nikome prije ni kasnije nijuspjelo. Četiri naslova prvaka Jugoslavijetri Kupa Mar{ala Tita, Srednjoevropski kup

1968. godine te polufinale Kupa {ampiontri godine kasnije. Stvorio je, primjericeDragana Dàji}a, u to doba sasvim sigurnnajboljeg nogometa{a Evrope. Dàji} je t

postao zbog Či~e koji je imao hrabrosti dna mladom igra~u temelji ~itavu svojukoncepciju Zvezdine igre. U to je vrijemFSJ traìo selektora koji }e tim, nakon dvneuspjeha u kvalifikacijama, odvesti nSvjetsko prvenstvo u Njema~koj 1974godine. Pred kraj kvalifikacija, Miljani} j

postavljen za prvog ~ovjeka stru~komisije u kojoj su mu asistirali SulejmanRebac, Tomislav Ivi}, Milan Ribar i Ivan

]iri}. Pobijedili su Gr~ku u Atini, uslijedil je zatim ~uveno doigravanje u Frankfurt protiv [panaca i gol pokojnog JosipKatalinskog koji je u{ao u historiju

jugoslovenskog nogometa. Ve} tada Miljani} dogovorio odlazak u madridskReal , no to je dugo skrivano od javnostkoja je od tima kojeg su predvodili Dàji}Bajevi}, Katalinski, Oblak, A}imovi}Petkovi}... o~ekivala mnogo vi{e od krahu drugoj fazi prvenstva. Razlog potopa su

bile premije koje su ispla}ivane igra~ima udinarima umjesto u markama, zbognekoliko stotina maraka je ~ak prije}eno

bojkotom utakmica a u smirivanje strasnavodno je aktivno uklju~en bio i sam JosipBroz Tito. Osta}e upam}ena pobjeda od~ak 9-0 nad Zairom te porazi od Njema~kePoljske i [vedske i tu`no zavr{ena pri~

jedne velike jugoslovenske nogometngeneracije.

“ÔVEK IZ INOSTRANSTVA“U Madridu je, kada je ‘70-ih godin

pro{log stolje}a stigao u Real , uveo revoluciju svojim metodama treninga takti~kim postavkama na terenu. Prijnjegovog dolaska klub nikada nije imao

kondicionog trenera. Nakon {to je naslijedio Miguela Munoza, prva stvar koju jnapravio bila je dovo|enje FeliksRadi{i}a, kojeg je uklju~io u tehni~ko tijelu kojem su uz njega bila dva {pansktrenera, Juan Santisteban i Antonio RuizOstao je do sada jedini trener koji je Realom osvojio dvostruku krunu s timom ukojem su blistali Amancio, Pirri i VicentDel Bosque, potpomognuti NijemcimPaulom Breitnerom i Guntherom Netzerom. Ni tada nije mogao bez politike, u[paniji se pisalo kako je “nakon komunistBraitnera, stigao i komunista Miljani}“


MILJAN MILJANI] (1930. - 2012.)

IGMAN, ’80-te GODINEPRO[LOG STOLJE]A Miljan Miljani} sa mladimElvirom Balji}em

IGMAN, ’80-te GODINEPRO[LOG STOLJE]A Miljan Miljani} sa mladimElvirom Balji}em

JUGOSLAVIJA U MALOMMiljan Miljani}, Milan Ribar, SulejmanRebac i Tomislav Ivkovi} na SP 1974.

JUGOSLAVIJA U MALOMMiljan Miljani}, Milan Ribar, SulejmanRebac i Tomislav Ivkovi} na SP 1974.



bilo je nezamislivo da se u generali - simusovoj [paniji na|e trener iz TitoveJugoslavije. Za njegovo su se ime vezaliskandali, poput onog kada se tvrdilo kako je

plakao na grobu prilikom sahrane diktatoraFrancisca Franca. “Jedan sam od retkihljudi, mo`da i prvi, koji je u to vreme do{aou [paniju legalno, s paso{em. [panija je umnogim stvarima bila ekskomunicirana iz

Evrope. I kad sam im rekao da na{ ~ovekima pravo na paso{, oni nisu mogli daveruju jer takvo pravo oni nisu imali.[panija je bila pod sankcijama. Razgovoraosam sa kamiondìjama koji rade no}u. I tou tri no}u kada su kamiondìje dobiletermin na radiju da postavljaju pitanjakome god ho}e. Često se to posle koristilopo novinama. Recimo pi{e: ‘Juan odlazi(mislilo se na Juana Samarancha, koji jeoti{ao za ambasadora), a Miljan dolazi’.Bila je to istorijska prekretnica, da [panciodlaze u inostranstvo, a da stranci dolaze u[paniju. Mene su zvali ‘~ovek iz

inostranstva‘“ , sje}ao se svojih dana uMadridu. “Bilo je pri~a da je Miljan kao biona sahrani Franca, da je nosio venac, ~ak iplakao. Prvo, u [paniji je obi~aj da niko nepla~e kad neko umre. Oni koji su poku{alida me kompromituju ni to nisu znali. A,drugo, [panci su bili mudri da napravesahranu u isto vreme kada se igrakompletno kolo lige. Mi smo toga danaigrali sa Granadom . Ta podmetanja samo sume u trenutku pogodila. Kada sam se vratiou moju zemlju, video sam da narod nisumogli da prevare.“ Osim nogometa, bio

je dijelom i diplomatskih aktivnosti

jugoslovenske “slu`be“ koju je informiraoo namjerama i politi~kim potezima kraljaJuana Carlosa koji je [paniju, nakon polastolje}a diktature, bezbolno uveo udemokraciju. “Dogodilo se to u vremeproslave 700 godina Persijskog carstvakoju je organizovao tada{nji iranski {ahReza Pahlavi. Bilo je dosta delegacija,uklju~uju}i i jugoslovensku. Negde tihdana pozvao me je jedan na{ diplomatarekav{i mi da ih je Tito izgrdio jer mu nedaju prave informacije i da je pogre{nobrifovan o Juanu Carlosu, maltene su Titurekli da je on frankista. Onda me taj ~ovek

pita: ‘Je li, kakav je Juan Carlos?’ Rekaosam da ga narod voli, da je zavr{io vojne{kole, da se bavi sportom, da imademokratsku ìcu, kontakt sa svetom, voleoje fudbal, dolazio na utakmice. To sam ~uo.To se pokazalo kao istina u daljem razvoju[panije.“

KIP NA OHRIDUPo povratku iz Madrida, od 1979. do

1982. godine, ponovo je vodio reprezen-taciju Jugoslavije. Sli~no kao i u

Njema~koj, iako je Jugoslavija i tada imalamo}an tim, predvo|en Vladimirom

Petrovi}em, Safetom Su{i}em ili Edhemom[ljivom, novac je, ba{ kao i u Njema~kojosam godina ranije, satrao njihoveambicije. Naime, igra~e je podijelio pomalo

bizaran sukob oko izbora sportske opreme. Neki su igra~i imali potpisane ugovore saPumom o no{enju kopa~ki, a sli~an

problem postojao je i 1974. uo~i SP-a u Njema~koj. Dvije nedjelje prije po~etka prvenstva, stigla je naredba iz FSJ kakoigra~i moraju da nose Adidasovu sportskuopremu. Kapiten generacije Ivica [urjak

jednom je prilikom rekao kako dogovor,koji su igra~i imali sa Miljani}em, oslobodnom izboru kopa~ki, nije bioispo{tovan. “Problem je bio jer su neki odnas ve} dobili pare od sponzora. Činjenicaje da je odluka Saveza unijela nemir u na{e

redove, ali nije presudno uticala naneuspjeh, koji smo kasnije doìvjeli.“Miljani} je imao te ak zadatak pomiritiambiciju svih nogometa{a koji su tadasmatrali kako moraju biti dijelom tima.Igra~i su se pripremali u Ohridu u istovrijeme kada se u tom gradu odràvaoradijski festival. “Znam samo da smo sjedilis igra~ima, Či~a im je dao slobodno inekako smo se na{li u istom restoranu,Boro Konti} i ja“, sje}a se Senad Avdi},urednik Slobodne Bosne . “Bilo je kasnouve~e kada je Miljani} ustao, prekinuozabavu i kazao: ‘Stanite svi mirno, minuta

{utnje.’ Zagledali smo se u nevjerici, a Či~aje dodao: ‘Minuta {utnje za poginule rudareu jami Raspoto~je.’ Igra~i su se brzo razi{li,nije nikome bilo do zabave nakon tevijesti.“ Osta}e zabilje eno i kako je na

pripremama u Ohridu lokalni kipar isklesaoMiljani}evu bistu koja je bila ve}a i odTitove. Kipar je zaradio estoku “drugarskukritiku”, no kip je ostao. Preìvio je ljutrnjudrugog najmo}nijeg ~ovjeka tada{njeJugoslavije, Staneta Dolanca, koji jeselektoru i igra~ima priredio piknik na

jezeru. Miljani} je tim podredio IvanuGudelju, Su{i}u i Petrovi}u, ostaviv{i ku}i

Marka Mlinari}a a na klupi VahidHalilhodì}a koji mu to nikada nijoprostio. Vaha je u to vrijeme centarfoVeleà i sasvim sigurno najbolji napada

Jugoslavije. SP u [paniji Vahina je bolnta~ka, iako je od tada pro{lo trideset godinaPri~ali smo o tome pro{le zime u Antalyjigdje je bio na pripremama sa zagreba~kimDinamom. I tada je, kao i uvijek, tvrdiokako u Miljani}evom timu nije bio zbo

politike. “Moje prezime se te{koizgovaralo, bilo je preduga~ko, nije moglostati na semafor, posebno u Beogradu”kazao nam je. “Radila je politi~ka kuhinjaiako je Miljan najvi{e odlu~ivao. Bio samnajbolji igra~ Jugoslavije, a rezerva na SP-uMiljani} je na moje mjesto stavio PapetSu{i}a, navodno zbog taktike. Te{ko sam to

primio jer bih uz pakere kao {to su Piòn [urjak bio najbolji strijelac MundijalaJednom prilikom mi je Miljani} priznao dje pogrije{io.“ Reprezentacija je na po~etkuodigrala svega 0-0 sa amaterima iSjeverne Irske. Morali su pobijediti [panijuda bi pro{li dalje. Poveli su golom IvanGudelja, no onda je na scenu stupio dansksudija Sorensen. Prvo je svirao penal nakon{to je Velimir Zajec napravio prekr{aj pemetara van {esnaesterca. Dragan Panteli} jodbranio udarac Juanita, no Sorensen jodlu~io ponoviti udarac jer se Panteli}navodno, kretao po gol-liniji. [panija je n

kraju slavila sa 2:1, pa je ostala nada u posljednje kolo. Penal koji je PiòPetrovi} izveo protiv Hondurasa u 88minutu bio je dovoljan za pobjedu, a ondse ~ekalo ~itav dan na odluku da li jedovoljan i za prolazak dalje. Tek sutradankao {to su predvi|ala tada{nja pravila, nteren su iza{li [panci i Sjeverni Irci, a me~

je zavr{en {okantnim porazom [panije. Ta je rezultat obje ekipe vodio dalje, Jugoslaviju natrag ku}i. Bio je to kraMiljani}eve selektorske karijere. Oti{ao ju Valenciju gdje je dobio otkaz pred krasezone 1982. - 1983. jer je klub doveo


FUDBALSKI PATRIJARH

POSLJEDNJA SARAJEVSKA VEÊRA Miroslav Meho Brozovi}, Miljan Miljani} i Tomo Mari}



zonu ispadanja, a kasnije je radio jo{ i uKuvajtu i Emiratima. Tada mu je ve}

po~elo otkazivati srce, pa se kona~no

ostavio trenerskog posla 1986. godine. “Bioje izuzetna ~ovjek, izuzetan stru~njak. Nijeslu~ajno {to je trenirao Real, Valenciju, dvaputa reprezentaciju“, kaè Safet Su{i}.“Imao sam dosta privilegovan odnos s njims obzirom da sam ga dosta dobro poznavao.I prije nego {to je drugi put postao selektorbili smo dobri, jer je moj brat oti{ao uCrvenu zvezdu. Poznavao je mog oca, mojuporodicu, svaki put kada smo se sreli prvobi pitao kako mi je moj Ramo, jer su bilidobri. Imao sam tu privilegiju da budemkod njega ku}i, mislim da je to jediniselektor kod koga sam i{ao ku}i nekoliko

puta, pio kafu sa njegovom gospo|omVerom. Mislim da je Miljan bio unikat, akomogu da tako kaèm.“

ILI [VABO ILI NIKO Nakon avantura po zemljama Zaljeva,

Miljani} je imenovan za saveznogkapitena. Postaje omiljena li~nost jedne odikona jugoslovenske trash kulture,imitatorke Biljane Risti}, no mnogova`nije od toga jeste da je upravo Miljani}insistirao na imenovanju Ivice Osima zaselektora reprezentacije. Sa [vabomJugoslavija dolazi do ~etvrtfinala SP-a uItaliji 1990. godine, {to je posljednjirezultat i posljednje takmi~enje reprezen-tacije i zemlje koja }e godinu dana kasnije

prestati da postoji. “To je jedini trener kojje uspio ljudima da pribliì fudbal, dsocijalizuje igra~e i gledaoce. To nije{uplja pri~a, on je ljudima objasnio dafudbal moè da bude mnogo ljep{i jednostavniji nego {to izgleda”, pri~Osim. “Miljan je pri~ao jednostavno ostvarima o kojima novinari govorkomplikovano. Dok vi pri~ate o parama

djevojakama i autima, i smatrate da je tova`no, on je pri~ao o tome kako neko igri koliko razmi{lja o svojoj igri, jer jefudbal, prije svega, igra u kojoj trebstaviti prst na ~elo.” Njegova Zvezdosvaja naslov prvaka Evrope u BarijuRoberta Prosine~kog, kao tada najboljegmladog igra~a Evrope, Miljani} vodi Real . Pada Vukovar, po Sarajevu po~inju

padati granate, Ivica Osim u Beogradu dajostavku na mjesto selektora. Jugoslavijaodnosno, ono {to je ostalo od nje, je podsankcijama no Miljani}, kao predsjednikSaveza, pokre}e akciju 1000 novih igra~a

trenera . U ratu ~esto dolazi u Banja Luku provla~e}i se opasnim koridorom koji oBijeljine, preko Br~kog vodi do KrajineOsta}e tada upam}eno kako je ljudima kojsu oformili Fudbalski savez RS kazao kaku BiH mora postojati jedan, zajedni~ksavez, no da FS RS treba ~uvati svojusamostalnost. U Sarajevo je posljednji pudo{ao u decembru 2002. godine, kaospecijalni gost Nezavisnih novina nizboru Sportiste godine . “Snjeìna jokovala ljude i grad. Sarajevo gotovozatrpano bjelinom. Miljan je specijalni gosi javio je da je zajedno sa ~uvenim

fotoreporterom Dobroslavom Popovi}em Singom krenuo iz Beograda“, sje}a s banjalu~ki novinar Tomo Mari}, autoknjige Miljan, ljudi i vrijeme . “Poslijravno deset sati, {to vo`nje, {to klizanja pozale|enom putu, evo ga u hotelu HollidayInn . Kada je u{ao u predvorje, do~ekao ga jaaplauz svih prisutnih. Nema ko se sa njimnije li~no pozdravio. Zlatko LagumdìjaStjepan Kljui}, Mirko [arovi}, MiroslavBrozovi}, Ibro Biogradli}, Rade Mati}, JosipKatalinski, Bla` Sli{kovi}, VahidinMusemi}... Sedam godina je minulo odratnog vihora. Ljudi su se vratili ìvotu

sportu. Bio je centralna li~nost sve~anostiKada je ceremonijal zavr{en, u hotel jestigao Refik [abanadòvi}, reprezentativaiz Miljanovog vremena. Izbor najboljihsportista gledao je na televiziji u Travnikuodmah sjeo u auto i vozio vi{e od 100kilometara po pravom kijametu, samo dpozdravi ‘svog Či~u’. Na sve~anoj ve~ernije se odvajao od njega. Pita ga @eljkoKopanja: ‘Jesmo li doveli pravog gosta?[abanad ovi} se smije pa odgovara: ‘On jmeni bio i ostao i prijatelj i u~itelj i drugotac.’ Sutradan ga je bezbroj ljudi ispredhotela ispratilo put Beograda.“


MILJAN MILJANI] (1930. - 2012.)

Sa suprugomVerom

U stru~nom {tabuCrvene Zvezde

U stru~nom {tabuCrvene Zvezde

Günter Netzeri Miljani}Günter Netzeri Miljani}

Dragan Dàji} i Ivica Osim na komemoraciji

Sa sarajevskim novinaromDragom Moldovanom

Miljani} i VicenteDel Bosque

Miljani} i VicenteDel Bosque



U prepunoj knjiàri Ljevak , u centruZagreba, i vrlo ugodnoj atmosf -eri, pro{lu je subotu bosansko-hercegova~ki pjesnik i filmskiscenarist Abdulah Sidran potpisi-

vao svoju romansiranu autobiografijuOtkup sirove koè, objavljenu u izdanju

ove ku}e. Nakon promocije njenog beogr-adskog izdanja, te velikog uspjeha koji jeova knjiga doìvjela na Sajmu u Puli, ovase knjiga na{la me|u deset najprodavanijihinozemnih knjiga u izdanju naklade Ljevak .Prema rije~ima organizatora ovog doga-

|aja, za Sidranovu romansiranu biografijuovdje postoji ogroman interes i odli~no se

prodaje u Hrvatskoj.

KAKO SAÛVATI MRVUDOSTOJANSTVA

Knjiga koja je, kako je kazao Sidran,“kao i sve obiteljske ispovijesti nastala izdubokog bola”, istraùje za{to je njegovotac stradao na Golom otoku i proveo ìvot

u bijedi, te kako je i njega obiljeìlo too~evo iskustvo. Knjiga je, izme|u ostalog,roman i o identitetu, bez namjere da to i

bude, napomenuo je Sidran, a dijelom je ifikcija, jer je on na ~injenice nadogra|ivaosvoje pri~e, s tim da se “trudio da skine

skele sa te gra|evine da se ne zna kako je tknjiga nastajala”. Zbirka novinarskihkolumni, sazrela je u knjigu o politici

povijesti, ratovima i Golom otoku, o filmu poeziji, iskustvu umjetnosti, SarajevGora`du i Veneciji.

Zagreba~koj publici, Sidran je ovakoopisao potrebu da ona bude napisana ukori~ena: “Prate}i o~evo stradanje stradanje njegove generacije, pratim za{tose o~ev kri` u desetine primjera pripadnik

moje generacije mora prenijeti na le|


OBITELJSKA ISPOVIJEST

Pi{e: DANKA SAVI] (Zagreb)

OTKUP SIROVE KOŽE, romansirana autobiografijaABDULAHA SIDRANA, našla se među top deset

najprodavanijih inozemnih izdanja hrvatske naklade“Ljevak” koja je, zbog velikog interesa za ovu knjigu,

prošlog vikenda u Zagrebu organizirala njenu

promociju na kojoj je bila i naša novinarka

OD VARDARA PA DOSIDRANA - LABUÐIPJEV BOSANSKOG

MEÐEDA

VELIKI INTERES U HRVATSKOJ ZA BOSANSKOG PISCA Knjiga Otkup sirove koè , Abdulaha Sidrana, uvr{tena je me|u deset najprodavanijih

inozemnih izdanja hrvatske naklade Ljevak



njegovih potomaka, za{to je taj zakonbezizniman. Moè se u psiholo{kom smisludogoditi da ode u suprotan idejni tabor,kako bi se na taj na~in obra~unao sa svojimnaslije|em i o~evim krièm, ali, u principu,prostor u kojem sami krojimo svoju su-dbinu je tako neznatan da se ne moègovoriti o nikakvoj slobodi, o nikakvimljudskim mogu}nostima… Dakle, na{eljudske mogu}nosti su svedene na to da udobu poniènja, da u dobu op}ega prevrata,

ru{enja svih mogu}ih vrijednosti, da u

takvome dobu poku{amo spasiti mrvu,mrvu ako je i to mogu}e, ljudskog dostoj-anstva.”

Jedan od promotora, Sinan Gudèvi},autorov prijatelj, pisac i prevoditelj smatrada je Sidranova autobiografija najva`nije

pro{logodi{nje izdanje na ovim (nekada-{njim jugoslovenskim) prostorima. Pisana

je iskreno i o njoj nije lako govoriti,emocionalno uznemiruje i podsje}a naljude koje smo nekada znali. “Ovo je knjiga

koja uznemirava, u njoj su razlozi i klice

propasti ne samo dràve Jugoslavije nego dru{tva jugoslovenskog, propasti kojoj msada prisustvujemo i ovdje...”, nastavio jGudèvi}.

U knjiàri Ljevak , pro{le je subote bio hrvatski pisac Predrag Matvejevi}, koji jsvoj dolazak “opravdao” potrebom da ne b

propustio niti jednu priliku da govori Sidranu. Promocija njegove knjige, z

Matvejevi}a je bila i povod da se u podsje}anje na tekst iz knjige - prilo biografiji Nedàda Ibri{imovi}a, oda po~asovom velikom bh. knji evniku i kiparu“Na ovakvom jednom skupu ne bi sesmjelo zaboraviti na to veliko ime ‘k ojnije moglo u na{im prilikama postatveliko‘...”, rekao je Matvejevi}. Naposlijetku, obra}aju}i se Sidranu, kako je kazaoosjetio je da zavr{i svoj govor “sa jednomrje~ju koja je bila draga Danilu Ki{u”. “Uovim tekstovima, koji su tako la`nonovinski, ima ne{to {to su ruski formalistnazvali za~udnost, odstranjenje, uneobi

~avati. E, tako najobi~nija, najbanalnijanajpoznatija stvar, ~im je se dohvati Si

dran... On je uobli~i u toj za~udnosti, uneobi~ajnosti, zastranjenju… Eto, na tometi hvala...”

SIDRANOVA GODINAGodina koja je iza nas, bila je vi{e nego

uspje{na za Abdulaha Sidrana. U regionalnimokvirima njegov je rad dobio veliki publicitei stigla su mu zna~ajna priznanja - izme|ostalog, progla{en je Po~asnim doktorom(Doctor Honoris Causa) Univerzitet

audiovizuelnih umjetnosti Evropske filmsk


ZAGREBA^KA PROMOCIJA KNJIGE ABDULAHA SIDRANA

MATVEJEVIĆEVAZAHVALA SIDRANU“U ovim tekstovima,koji su tako lažnonovinski, ima neštošto su ruski formalistinazvali začudnost,odstranjenje,uneobičavati… e, takonajobičnija, najbanalnija,najpoznatija stvar čim jese dohvati Sidran on jeuobliči u toj začudnosti,u neobičajnosti,zastranjenju… eto,

na tome ti hvala…”

KNJIGA KOJA UZNEMIRUJE I OKOJOJ NIJE LAKO GOVORITI

Jedan od promotora, Sinan Gudèvi},autorov prijatelj, pisac i prevoditelj,

smatra da je Sidranova autobiografijanajva`nije pro{logodi{nje izdanje na

nekada{njim jugoslovenskim prostorima

KNJIGA KOJA UZNEMIRUJE I OKOJOJ NIJE LAKO GOVORITI

Jedan od promotora, Sinan Gudèvi},autorov prijatelj, pisac i prevoditelj,

smatra da je Sidranova autobiografijanajva`nije pro{logodi{nje izdanje na

nekada{njim jugoslovenskim prostorima



akademije ESRA Paris - Skopje - New YorkPredstava Otac na slu`benom put

premijerno je izvedena u Ateljeu 212 Beogradu, u reìji Olivera Frlji}a, i pobijedil

je na nekoliko pozori{nih festivala, me|kojima i na dva bosanskohercegova~kaMESS i Festival u Br~kom.

“U svim relevantnim akademijamnauka i umjetnosti, pa tako i u na{oj ANUBiH, ~lanovi, akademici, koncem teku}e, tjpo~etkom nove kalendarske godine, du`nsu za akademijski Godi{njak napravitpregled/popis svoje cjelogodi{nje javnaktivnosti. Ja sam sa tom svojom akademijskom obavezom uvijek imao problema”, kaè Sidran za na{ list: “Nije mbivalo va`no, pa nisam pamtio ni peti dio

od svega onoga {to sam tokom godine radioili bio prinu|en da radim. Obi~no bih naveosamo naslove svojih u toj godinobjavljenih knjiga, ili premijerno izvedenihpozori{nih predstava - ako je toga bilo - sav bi moj ‘izvje{taj o individualnimaktivnostima‘ stao u nekoliko redaka. Za{tobih biljeìo i za{to pamtio gdje sam svboravio, kamo putovao, gdje otvarao/zatvarao kuturne priredbe i manifestacije, u kojim prigodama dràogovore, gdje i kada bivao ~lan nekekomisije, ìrija ili redakcionog odborkakve provincijske publikacije? Čudio sam

se akademijskim kolegama koji su takvstavke aùrno evidentirali i slagalizvje{taje od po pet-{est stranica, a ja, da nlaèm, volio o tome na~inu po~estoizgovoriti kakvu sarkasti~nu opaskuOdjednom, evo ovih januarskih danauhvatim sebe kako isti takav besmislenpopis pravim za sebe i o sebi. Do{la li jecica na kolica! Otkuda, za{to? Izgleda dme je iznenadila i prepala koli~inura|enog posla u protekloj, 2011. godini, to nakon ~etiri godine uìvanja ublagodatima boravka na margini, u ti{ini spokojstvu samoodabrane izolacije. Ova je

bila moja, 2011. godina!”


OBITELJSKA ISPOVIJEST

Abdulah Sidran odrào je predavanje oumjetnosti scenarija, za polaznike Talent

kampusa SFF-a. O tom se predavanjume|u filmskim radnicima puno govorilo, pasu ga odmah pozvali da sli~no predavanjeodrì i na Filmskom festivalu u HercegNovom. A ono {to je uslijedilo nakon toga,a Sidran je “krivac”, pobrajamo u narednimredovima:

Predstava “Otac na slu`benom putu”(drama, premijera u Ateljeu 212 Beograd;reìja Oliver Frlji}),

Otvorenje “Sajma knjiga” u Podgorici.Otvorenje “Sajma knjiga” u Puli,Progla{enje po~asnim doktorom (Doc-

tor Honoris Causa) Univerziteta audiovi-

zuelnih umjetnosti Evropske filmskeakademije ESRA Paris - Skopje - New

York,“Partizansko groblje” (knjiga izabrane

poezije, “Naklada Ljevak”, Zagreb),“Otkup sirove koè” (romansirana

autobiografija, “Naklada Ljevak”, Zagreb)“Otkup sirove koè” (“Slu`beni gla-

snik”, Beograd),“The Blindman Sings to His City” -

Slijepac pjeva svome gradu (izabranepjesme, Me|unarodni centar za mir,Sarajevo),

Ciklus susreta sa publikom u Kameromteatru 55 u Sarajevu,

“Ve~eri sa Sidranom”...

UMJETNOST SCENARIJA

Sidranove promocije, predavanja,otvorenja i proglašenja

SUSRETI UMJETNIKA I PRIJATELJA U knjiàri Ljevak , pro{le je subote bio i hrvatski pisac Predrag Matvejevi} koji je svoj dolazak “opravdao” potrebom da ne propusti niti jednupriliku da govori o Sidranu



Sarajevska Galerija savremene umj-etnosti Java , u Titovoj ulici , mjesto

je gdje }e biti postavljena izlo`baKaoSarajevo - dvadeset godina

poslije. Autor Dejan Veki} ovaj put predstavlja seriju umjetni~kih fotografija kojesu snimljene u Sarajevu, u periodu od 1992. do1995., u ratnim uslovima, jasno je. Sarajlije}e Dejanove fotografije mo}i pogledati,analizirati, podsjetiti se na najgori period uistoriji glavnog grada Bosne i Hercegovine, od

petka, 20. januara.

NEISPRIÂNA PRIÂIzgleda da nijedan umjetnik koji je za

vrijeme rata bio u Sarajevu ne moè, bar svremena na vrijeme, bez te tematike. Je li

rat vje~na inspiracija, pitamo Veki}a:“KaoSarajevo je kao {to i samo ime kaè:jedno nestvarno Sarajevo, onako kakvog ganiko nije èlio vidjeti, a naàlost smo gagledali, i ìvjeli i umirali u njemu takvom. Ine bih ja to nazvao vje~nom inspiracijom,to je za mene vi{e neispri~ana pri~a, janisam napravio ni{ta novo. Trenutno radimi na entuzijasti~nom projektu knjigeKaoSarajevo, jer smatram da bi se saknjigom ta pri~a najbolje zaokruìla.”

Interesovalo nas je i koja je to bila nitvodilja u na~inu na koji je na{ umjetnik odabrao fotografije za ovu izlo`bu. “To supreostali printovi na, kako to zvu~istaromodno, srebro-bromidnom papiru,ura|eni neke 1995., 1996., kojem je ve}tada istekao rok. Tako da tu i nije bilomnogo biranja. Od izlo`benog prostorazavisi koliko }e fotografija biti izloèno,

mislim negdje od trideset do pedeset, avideo rad KaoSarajevo, koji se sastoji oddevedesetak crno-bijelih fotografija, i kojje nastao 1995., tako|e }e biti prikazan”obja{njava Dejan Veki}.

Jesu li, uz fotografije iz “grada pod opsadom”, ostale i lijepe uspomene, pogotov{to je to bio period i kada je stasavao kafotograf? “Te{ko je re}i da su to lijepeuspomene, ali je dobro {to su uspomene, ne smijemo nikako dozvoliti da na{a djecimaju takve ili sli~ne uspomene. Činjenicajeste da je to neponovljivo iskustvo, ali ipakbih vi{e volio da sam stasavao u nekomtoplom studiju, u mirnodopskim uslovimanego pod granatama i snajperskom vatrom.”

Sarajevski fotografi su tokom opsadsami pravili razvija~e za filmove i printovemije{aju}i hemijske komponente koje im j


NESTVARNO SARAJEVO

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

Sarajevski fotograf DEJAN VEKIĆ svoju novu izložbu posvetio je opsadi glavnoggrada BiH, od 1992. do 1995. godine; od 20. januara, svi zainteresovani ćefotografije našeg umjetnika moći vidjeti u Galeriji savremene umjetnosti

“Java” u “Titovoj ulici”

I kao ne, i kao da, i KaoSarajevo

Barikada

Noge

Skenderija

Kontejneri



donirao Bosnalijek . Svaki od njih bi, dakle,mogao biti profesor fotografije u ratnimuslovima, samo da je Bosnalijeka . Malo {ale,

ako je uop{te {ala, ali za sve njih to je zaista bilo impresivno iskustvo. “To je za mene vrlozna~ajno iskustvo. Sumnjam da bi danas i{taod toga mogao ponoviti. Komercijalnihrazvija~a i fiksira nije bilo za nabaviti, atakve stvari kroz tunel niko nije unosio ugrad. Tako da su nam ostale samo recepture,i hemikalije od kojih smo neke prona{li uBosnalijeku, jer su se oni nekada spremali daproizvode fotohemiju, pa su imali ne{tosirovina”, prisje}a se Dejan Veki}.

ISTINSKI MUZEJSKI EKSPONATIU najavi pi{e da su fotografije koje }e

predstaviti Veki} - umjetni~ke. I da “one nisudokumentarne, osim u tom smislu {to su isame postale dokumentom rata, jer su nastale

u ratu: fotografisane su i fizi~ki su proizvedentokom rata. “Iz tog razloga ih moramo tretiratkao istinske muzejske eksponate nepro

cjenjive vrijednosti, koji su trenutno dioautorove privatne kolekcije”, izjavio je kustoGalerije Damir Nik{i}. A na pitanje da li bikada prodao vlastite fotografije nastale u ratuDejan odgovara: “Pa s obzirom da od togìvim, bilo bi normalno i da prodajem fotografije, kako neke komercijalne tako i one iratnog perioda, naravno, ukoliko je nekozainteresovan da ih kupi. Ima ih prili~no, uarhivi, ne bih znao ni pribliàn broj, s obziromda je otprilike polovina negativa izgorjela upoàru, potkraj rata.”

Iz najave jo{ izdvajamo i da su “kasamostalni eksponati, ali i u obliku Veki

}evog autorskog video rada koji }e tako| biti prikazan na toj izlo`bi a ~iji je naslovupravo KaoSarajevo , ove fotografije obi{lsve zna~ajnije svjetske galerije i muzejumjetnosti, od Centre Pompidou u Parizudo Holocaust Memorial Museuma uWashingtonu. “Iskreno, u posljednjih pe naest, dvadeset godina moje fotografije suputovale jako puno, a nadam se i da }e joputovati”, kaè Dejan Veki}.

Ako ne budete, iz nekog razloga, mogl posjetiti Javu , prila emo vam na{ izboVeki}evih fotografija, pa se uvjerite unjegov rasko{an talenat. I nekad i sad.


FOTO SVJEDOÂNSTVA IZ OPKOLJENOG GRADA

Dejan Veki}: “Ratno iskustvo jeneponovljivo, ali ipak bih vi{e volio dasam stasavao u nekom toplomstudiju, u mirnodopskim uslovima“

Pazi snajper

Tramvaj

Pazi snajper II

Ulica Vase Miskina



D

a postoji hrvatska kultura, IgorMandi} imao bi u njoj klju~no

mjesto. Ali, za posljednjihdvadeset godina pokazalo se daona ne postoji - odrào se tek

nekakav jadan, zastario akademski pogonte rutinska produkcija posve nepotrebnihknjiga, predstava i filmova, koje masovnimediji uop}e ne registriraju pa sve to skupanema nikakvu javnu teìnu ili politi~kiutjecaj. Zato te aktivnosti nisu va`ne i nanjih se tro{i jako malo love - manje od

jedan posto dràvnog prora~una. Da se dajevi{e, bilo bi to ionako bacanje para.Mirotvornost hrvatske umjetnosti ravna jenuli. Mitove proizvode jedino tu|manovski

u~enjaci angaìrani u ustanovama u kojimase prakticira nacionalisti~ki whichcraft podegidom dru{tvenih nauka.

USPJEH U CEHU FAGOTISTAKad je posljednji put neko va`no djelo

uzdrmalo javnost, naciju, narod, dràvu iBalkan, ju`nu ili srednju Europu?Kataklizmi~ni u~inak imali su Lasi}evSukob na knjièvnoj ljevici , Predstava Hamleta u Mrdu{i Donjoj i trostruki albumJohnnyja B. [tuli}a. Ta su djela stvarali -mo`da razo~arani i nekonvencionalni ali -sve sami okorjeli komunisti. Mogla su se,uostalom, realizirati jedino u socijalizmu iodnosila na Jugoslaviju, jugoslavenskukulturu i jugoslavensku civilizaciju. Kad jeJugoslavija propala, vi{e nisu bile potrebnedràvotvorne kulturne pretenzije - imao sigrossadmirala Franju Tu|mana i Hrvatskuvojsku, sedam gardijskih brigada, Hrvatskisabor i hrvatsku oligarhiju, hrvatsketajkune, hrvatske celebrityje i hrvatski tre{,a od kulture mogao si mirno uvoziti turbo-folk, srpske filmove i bosanske komedije -u tome, naime, ima srca i istinskih strasti,

pa se nismo morali zamarati doma}im

prenemaganjem. Ako ve} ho}e{ ne{to ba{

hrvatsko, skupi{ sedam mladi}a odjevenihu la`ne trogirske smokinge i oni se dubokozagledaju jedan drugome u o~i pa tanko,sjetno zapjevaju. Kulturna samosvijestzasnovana na knjigama koje bi se zaista

~itale, na filmovima koje bi zaista gledali ilina esejisti~kim uvidima koji bi mogliutjecati na na{ svjetonazor, sve to ne

postoji...Da postoji hrvatska kultura, siguran sam

da bi Igor Mandi} u njoj u ivao vrhunskistatus. A {to je vrhunski status u hrvatskojkulturi? Ako je rije~ o umjetniku - poku{aosam to nedavno objasniti jednom na{emreìseru koji je prodao oko 500 milijunakinoulaznica - najpoèljniji je status profe-sora fagota na be~koj glazbenoj akademiji.To je vrhunac dru{tvenog uspjeha hrvat-skog umjetnika sagledan iz agramerske

malogra|anske pozicije. Klasi~na glazbauìva ugled; postoji ~ak i prili~no jak skladateljski krug, tzv. dodekafonskamafija, koja je jednoga svog pripadnikauspjela plasirati na Pantov~ak. Nemanikakve {anse da onamo ikad dospije pisac,u~enjak ili istraìva~, jer znanost istvarala{tvo, nauka i tehnika, ovdje uop}ene igraju. Klasi~na glazba uìva ugled jer tu

nema puno odstupanja od zadanih nota,traì se samo virtuoznost, a emocije su

potisnute. Be~ki dje~aci i Spanische Reit - schule . Osim reproduktivne glazbe, golemi

presti` uìva medicina - a i to je samoznanje i vje{tina. Osim toga, postoji jasnahijerarhija, akademska, formalna i neu-

pitna. Ove profesije stoga su najprik ladnije

da generiraju prvake na{ega maloga grada

{to se kao otu`na, prepla{ena europsk provincija visoko izdiè nad otu`nohrvatskom provincijom drugih na{ihgradova.

Ako je rije~ o znanosti i umjetnost

vrhunski je status da sjedi{ u onoj zgradkoju je sagradio Strossmayer, zatajenvelikan hrvatske politike i kulturn

povijesti. U toj Strossmayerovoj zgradanas obitavaju duhovi i mrtvaci koji stalnobiljeàvaju neke jubileje svoje slavnzagrobnosti, a eniraju se postaviti spomensobu Ive Andri}a. Druga dvojica nobelovaca bili su kemi~ari koji su uspjeli uinozemstvu. To je ekvivalent nespornogme|unarodnog uspjeha u cehu fagotistaOko tre}e spomen-sobe jo{ se pregovaraiako je lova za tu instalacija ve} povu~eniz odgovaraju}ih dràvnih fondova… No

Andri} je bio Jugoslaven, pa bi to mogloskvrnuti zgradu Jugoslavenske akademijznanosti i umjetnosti!

Igor Mandi} nije ~lan Akademije, iaknemamo knjièvnog kriti~ara koji bi se poopusu s njim mogao mjeriti. Kao amatemogu bez pardona re}i - ima{ Banca, koji j

profesor, nesretnog Pavleti}a koji je bi jedan od najlo{ijih pisaca u jakoj hrvatsko

konkurenciji i Ladana, simpati~nog ludonjukod kojega se ksenoglosija pretvarala uglosolaliju. I tako, zapravo, osim maloTenère i davno Mato{a - Mandi} jnajve}a gromada u toj kamenoj pustinji.

Igor Mandi} nije u Akademiji jer to nisuni Banac, ni @mega~, ni Pa{ko Raki} ilRadman, a nije bila ni Vesna Parun. Ka

knjièvni kriti~ar i publicist, autor knjiga


KORIFEJ HRVATSKE KULTURE

Pi{e: DENIS KULJI[ (Zagreb)

U Zagrebu je prošlog četvrtak promovisana knjiga SLOBODA LAJANJA iZAUZETO HRVAT!, čiji je autor veliki hrvatski književni kritičar, esejist,

kolumnista, polemičar... IGOR MANDIĆ; o Mandiću, onakvom kakav jeste:britkom, elokventnom, intrigantnom, poštenom, hrabrom, piše naš saradnik,

jedan od promotora Igorove knjige

ZAŠTO LAJE IGOR MANDIĆI DRUGA PITANJA

NEZAVIDAN POLOŽAJ: Hrvatski intelektualac,književnik, pisac, kritičar, čovjek istinske kulture -

teško mi je zamisliti težu poziciju za osjetljiva čovjeka ini najmanje ne zavidim Igoru Mandiću na tome što jekorifej hrvatske kulture



IGOR MANDI], UMJETNIK POLEMIKE

KLASIK, UVIJEK O[TARI JO[ Ê[]E PRECIZAN

Igor Mandi} najdominantnijeje ime knjièvne kritike sa

podru~ja biv{e Jugoslavije

KLASIK, UVIJEK O[TARI JO[ Ê[]E PRECIZAN

Igor Mandi} najdominantnijeje ime knjièvne kritike sa

podru~ja biv{e Jugoslavije



pismenost hrvatska sama, Igor Mandi} jeinstitucija izvan hrvatskih institucija, koje i

po tome {to ga nisu posvojile, imajuminoran zna~aj. I status svakako lo{iji odnjegova vlastitog, koji je u privatnomvlasni{tvu, pa ga ne mora dijeliti ni skakvom budètiranom ustanovom. Njegovse status osniva na divljenju koji je osje}aoi osje}a svaki gimnazijalac kad bi pristupio

nekom njegovom starom ili novijem tekstu.Ovakva impostacija bila je nu`na da se u|eu temu Mandi}eve “neprilago|enosti ukulturi”. Ona je temelj politi~kih pamfletasabranih u dvokomponentnoj eksplozivnojnapravi konstruiranoj pod dvojnimnazivom: Hrvat, zauzeto! i Sloboda lajanja .

Poku{avam razabrati poziciju s koje suti tekstovi napisani i ono {to me najvi{e

privla~i jest nepojmljiva beligerentnostkoja iznova otkriva da je Mandi}anemogu}e zadovoljiti. Pao je, dakle,komunizam, pa se svi po{teni Hrvati vesele,a mo e{ slobodno napisati {to god ho}e{ o

pro{lom sistemu. Time se istodobno dasuptilno pribliìti idejnom formatu iljudima koji }e dominirati u narednomrazdoblju. Svi znamo tu igru - neprijateljimojih neprijatelja trebali bi postati mojinovi prijatelji. No, ovaj se autor ne zna

prilagoditi trenutku, iako je s onima koji suupravo propali, ranije te{ko polemizirao -ma {to polemizirao, nisu to bila dokona

prepucavanja po novinama, nego krvaviidejni Fight Club iz osamdesetih, kad seIgora dodu{e vi{e nije moglo sasvimu{utkati, po{to su se dràva i represivniaparat nesimetri~no uru{avali na razli~itim

krajevima biv{e zemlje. No, jo{ su gaitekako mogli gaziti, progoniti, komesar -~iti.

Oni mirniji veliki Hrvati okupljeni uklubove “jedva prikrivenih na~elnihneprijatelja poretka” rekli bi tu i tamo ne{tou kafani, a samo najhrabriji kao [eks,otvorili bi du{u u pijanom stanju. Preferanssa [iblom u Klubu knjièvnika toj je britkojopoziciji pruào prigodu da prkosi

provokatorima koji su sa~injavali kvorumnjihovih skupova. Oko polemi~ara poputIgora obilazilo se pak u velikom luku i vlastga je kao nekoga tko ne uìva podr{ku Pen-

kluba, Kaptola i ameri~kog Kongresa, bezikakva zazora mogla {utnuti usamoupravlja~ki Sibir, na marginu, uvakuum me|uruskog prostora velikenovinsko-nakladni~ke ku}e Vjesnik gdje jezlosretno “udruìo svoj rad”. Kad jerepresivni sustav propao, propala je i tafirma, a i sve sli~ne institucije pa od mrskesocijalisti~ke kulture nije ostalo ni{ta, nisocijalizam, ni kultura. Dotle je Igor ve}

ponovno pao u nemilost - ~injenica da su gaoni pro{li “policajci duha” nervirali, nijemu ove nove tipove u~inilo ni{ta bliìma. Inije to samo njegova mizantropija, svojst-

vo, uostalom, veoma prikladno za kriti~ara,nego stra{an teret {to ga nosi intelektualackoji ne podnosi idiote. Ako si jo{ podrugljiv

po splitskom odgoju, ne trpi{ pozere i zna{u nekoliko re~enica razotkriti praznu

pretencioznost poluobrazovanih likova kojidominiraju javnim ìvotom jedneneostvarene kulture male, nedovr{enenacije (kako je definira Ferenc Fejto),stvarno si nagrabusio, ~emu je Igor Mandi}ìv i veoma ilustrativan primjer.

IGOR I \IDOLijepo mu je sve bio unaprijed objasnio

\ido \ilas - na pitanje Ima li lijeka protiv komunizma? rekao mu je, jo{ dok je

komunizam bio aktualan, Ima - fa{izam! Tuse Igor malo zgrozio, vidi se iz jednog~lanka u Slobodi lajanja , jer je kao i svi mionda mislio - ma ne, poslije komunizma,dolazi kapitalizam, tj. liberalizam, sloboda{tampe i sloboda mi{ljenja, kad }e trì{tesamo formirati prirodne odnose u proiz-vodnji, a oni normalne relacije u dru{tvu i

odmah }e nastati blagostanje, postat }emoZapad, Europa. Kad ono - stvarno, fa{izami to seoski, primitivni, svi oni likovi koje ntreba ni nabrajati, ali evo: Franjo Tu|manakademik; Gojko [u{ak, ministar; VicVukojevi}, sudac Vrhovnog suda, BranimiGlava{, ùpan; Mate Boban, direktor INA-eMladen Vedri{, predsjednik vlade... Pa jorazni komedijanti, propaliteti, divljacilupeì, cunje, krpine i canjuge, Ivan Aralici “jevo pridruàju{~i” likovi s bespu}kulturne zbiljnosti - i hajde sad ti tu ìviradi, pi{i, egzistiraj, tavori i guraj dalje. Tkto moè, moè, Igor ne moè, a jo{ ima tnesre}u da je kulturan gospodin, kulturnjak

pa mu je uskra}ena radikalna politi~k

pozicija koja jedina ima smisla u ovakvimokolnostima i u ovim koordinatima - zna~iosim {to laje{, poku{ava{ ugristi, pa kado|e trenutak da tvoji do|u na vlast, napijese krvi.

Tu se sad postavlja tre}e va`no pitanje pozicijama s kojih je napisana ova knjiga pitanje Mandi}eve idejnosti, odnos

njegovih politi~kih uvjerenja. Iz prvogdijela vidi{ da nije komunjara jer sve jasnrazumije i naziva, a iz drugog - da mu ni nvi{em dijalekti~kom stupnju raspad

balkanske satrapije s ljudskim likom i njentransformacije u drugu ne puno druk~ijuopet ne ide, pa bi se skoro vra}ao n

pre|a{nje stanje. Ne u komunizam, ali Jugoslaviju bi lako, jer je nije ni napu{tao

barem onu dru{tvenu, jezi~nu i knjièvnzajednicu. Upravo je Igor onako sjajnoreagirao kad je Lasi} izletio s proma{enom


KORIFEJ HRVATSKE KULTURE

KULJIŠ O MANDIĆU: Pokušavam razabrati poziciju skoje su ti tekstovi napisani i ono što me najvišeprivlači jest nepojmljiva beligerentnost koja iznova

otkriva da je Mandića nemoguće zadovoljiti

VEDRI TONOVISa pro{losedmi~ne promocije knjige Igora Mandi}a u Zagrebu, nakojoj su promotori bili Velimir Viskovi}, Denis Kulji{ i Boris Deùlovi}

VEDRI TONOVISa pro{losedmi~ne promocije knjige Igora Mandi}a u Zagrebu, nakojoj su promotori bili Velimir Viskovi}, Denis Kulji{ i Boris Deùlovi}



tezom da je srpska literatura za Hrvate isto{to i bugarska - zaista, jedino su struktu-ralisti zasljepljeniji od nacionalista.

Naravno, sad svi nastoje zaboraviti tajLasi}ev faux pas , jer on je ugledni profesor ne ba{ fagota, ali knjièvnosti, u na{emnovom glavnom gradu Bruxellesu!

Politi~ke predilekcije u praksi novin-skog kolumnista zapravo su apstrakcija -

mogao bi ~ovjek podnijeti i ovakav ionakav idejni okvir da ga ne odre|ujuupravo oni, onakvi ljudi koji su ovdjeangìrani na prodaji te robe en gross i namalo. Da, komunizam je u na~elu jedna

pozitivna emancipatorska ideja, koja sedodu{e nije dobro iskazala u praksi, ali kaotrgova~ki putnici, bili su ovdje instru-mentalni likovi koje i ne treba nabrajati, alievo - Jure Bili}, Dule Dragosavac, MilanBalti}, Jakov Blaèvi}, Stipe [uvar, svi~lanovi Politbiroa, te Goran Babi}, deùrnifaktotum antikulture. Pa onda razni

pomo}ni ideolozi, agenti provokatori,

udba{i, provincijalni bleferi, tupadìje,zaguljeni mra~njaci, lupeì i kreteni kojinisu nikad pro~itali ni jednu knjigu osimRanih radova i bili uvjereni da im pripada

svijet. I hajde ti onda to trpi, pa s njimakohabitiraj bez olak{anja {to ti ga pruàsubverzivna pozicija antireìmskog poli-ti~kog aktivista, koji zna da }e se prije ilikasnije ulu~iti prilika kad }e{ se prethodnojgarnituri mo}i napiti krvi.

Hrvatski intelektualac, knjièvnik, pisac, kriti~ar, ~ovjek istinske kulture -te{ko mi je zamisliti teù poziciju za

osjetljiva ~ovjeka i ni najmanje ne zavidimIgoru Mandi}u na tome {to je korifejhrvatske kulture, koja uglavnom ne postoji,osim u opusu i pojavi malog broja ljudi

poput njega.Ova knjiga politi~kih pamfleta pokazuje

koliko mu te{ko pada ta rola, pa bi radousvojio neku radikalnu poziciju i formu -kad bi mogao, ali ne moè, jer je previ{e

kulturan! Stoga to nisu pamfleti protiv , kad autor tako i zapo~ne, pretvore se u eseo ili pledoaje za ... ôvjek je nepopravljivTrebalo bi ga trajno zatvoriti u onu ludnicuod Jugoslavenske akademije znanosti uumjetnosti na Strossmayerovu trgu.

A propos - odmah jedan konstruktivn prijedlog: neka se HAZU pripoji Matihrvatskoj pa preseli na drugu stranu

Zrinjevca, jer su idejno te dvije ustanov podjednako pozicionirane. Dominiranacionalisti i klerikalci. Neka se dotle uStrossmayerovoj zgradi obnovi JAZU, oni kojima to ne odgovara, neka idu uHAZU. JAZU pak moè odmah po~et

primati ~lanove iz ju`noslavenske balkanske kulturne ekumene pa pretvoriti u sna`nu, kozmopolitsku balkanolo{ku ustanovu koja }e civilizatorndjelovati u regiji, {to joj je i bila prvotnnamjena. To }e izazvati golemi europski svjetski interes, jer je ovo podru~je va`no zanimljivo, za slaviste, povjesni~are

politologe i politi~ke ekspoziture koimaju financijsku mo}.

NACIONALISTI I KLERIKALCIBe~, Berlin, Vatikan, Pariz i Washington

podràt }e europejizaciju slavenskog Jugaa i me|unarodna znanost. Koji }e, primjerice, slavenski filolog do}i gostovati nkatedru kroatistike - ta koga zanima tautisti~ka supkultura? Prije se nisi mogaobraniti od evropskih slavisti~kih ekspedicija, a isto vrijedi za sve ostale dru{tvennauke. Umjetni~ke razrede trebalo bi pakrazjuriti - tu su sad sve sami provincijsk

diletanti, sramota za na{u pismenostPrirodne znanosti - s tim pak ovdje nismimali puno sre}e, izuzme{ li neke ~e{k

popularizatore, dok je fatalno bilo djlovanje onog nevjerojatnog hoh{tapleraIvana Supeka. Bolje je to podru~je posvzanemariti, odnosno, mogla bi se osnovatneka skromna Akademija prirodnih znanosti, kao u Francuskoj, koja bi mogla mirnosjediti na Institutu Ru|er Bo{kovi} . Sam psebi taj institut nema puno smisla, osim {to

jede novac za fundamentalna istraìvanjakoja uop}e ne korespondiraju s razvojemindustrije i nacionalnom ekonomijom, nego

sluì samo za izvoz znanosti i znanstvenikaSve ovo izgleda kao neki radikalan

program, iako je, u stvari, potpunracionalna stvar. Preporu~io bi je svaknezavisni konzultant za znanstvenuadministraciju kojega bi se, ba{ u tu svrhumoglo angaìrati recimo kod njema~kakademije, Leopoldine. Ondje, dodu{eupravo rade na projektu integracije znanosti umjetnosti, ali to je futuristi~ki projektdok je, u stvarnosti, to i kod njih jasnoseparirano. Sad jo{ samo valja prona}nekoliko ~estitih masona i jednog novogStrossmayera!

6

IGOR MANDI], UMJETNIK POLEMIKE

SAM NA SVOJOJ STRANI: Kao književni kritičar ipublicist, autor knjiga, pismenost hrvatska sama, IgorMandić je institucija izvan hrvatskih institucija, koje ipo tome što ga nisu posvojile, imaju minoran značaj. Istatus svakako lošiji od njegova vlastitog, koji je u

privatnom vlasništvu, pa ga ne mora dijeliti ni skakvom budžetiranom ustanovom


KRITIÂR I PISACIgor Mandi} iSlobodan [najder



GORAN VOJNOVI], PISAC I REDITELJ

Novi roman pisca i reditelja GORANA VOJNOVIĆA “Jugoslavija, moja dežela“,priča o mladom čovjeku koji otkriva da je njegov otac, bivši oficir JNA, optuženikza ratne zločine, izazvao je pravu senzaciju u Sloveniji gdje je rasprodan u samonekoliko dana nakon objavljivanja; o knjizi za koju kritičari kažu da donosi novipogled na vrijeme raspada bivše Jugoslavije i ratove devedesetih, kolektivnoj i

individualnoj krivici, stigmatiziranju djece ratnih zločinaca i tragičnoj ostavštini jedne generacije drugoj, za “SB“ govori Goran Vojnović

SVI SMO MI PREČESTOSAMO SINOVI SVOJIH OČEVA

NASLIJE\EDEVEDESETIH“Ostav{tina generacijena{ih roditelja nam,htjeli mi to ili ne,jednostavno pripada.I mi to ne mo`emoignorirati”, ka`eGoran Vojnovi}



“Htio sam voljeti svoga oca i mrziti ratnog zlo~inca generala Borojevi}a. Nadao sam se da se ta dva ~ovjeka nikad ne}e na}i u istom tijelu i da nikad ne}u prepoznati

jednoga u drugome. Moj otac je morao ostati moj otac i ne bi smio postati general Borojevi}, jer kad bi moj otac postao general Borojevi}, ja bih ostao bez svoga oca i mojih jedinih deset sretnih godina bi nestalo skupa s njim i sravnilo se sa zemljom zajedno sa malim selom u Slavoniji.”

Novi roman mladog slovena~kog pisca ifilmskog reditelja Gorana Vojnovi}a nosinaziv Jugoslavija, moja deèla . Poputnjegovog knjièvnog prvijenca Čefuri napolje! , pri~e o ìvotu doseljenika izljubljanskog radni~kog naselja Fuìne koja

je doìvjela veliki uspjeh u regiji, i prva dva

tiraà Vojnovi}evog nedavno objavljenogromana rasprodana su u rekordnom vreme-nu nakon objavljivanja (trenutno se {tampatre}e izdanje).

POLITI^KI I DRU[TVENI TABU

U knjizi Jugoslavija, moja deèla ,Goran Vojnovi} tematizira jedan odnajve}ih politi~kih i dru{tvenih tabua naovim prostorima, a to je sudbina djeceratnih zlo~inaca, odnosno optuènika zaratne zlo~ine. Njihovi sinovi i k}eriuglavnom nastoje ìvjeti svoje ìvotedaleko od o~iju javnosti i biti neupadljivi,koliko god je to mogu}e, a rijetko ko }e

javno govoriti o tome jesu li oni krivci ili`rtve pod teretom zlo~ina koje su po~inilinjihovi o~evi... Dru{tvo ih, u pravilu,unaprijed stigmatizira. Vojnovi}ev junak,28-godi{nji Vladan Borojevi} slu~ajno

saznaje da je njegov otac, biv{i oficir JNAza kojeg je godinama mislio da je mrtav,zapravo ìv i u bijegu, te da je optuèn zaratne zlo~ine nad civilima u jednomslavonskom selu. Vladan kre}e u potragu zaocem putuju}i po Balkanu, upoznajeovda{nji svijet iz druga~ije perspektive i

poku{ava shvatiti {ta se to dogodilo pa dase njegov otac, ~ovjek kojeg je cijeli svojìvot poznavao i volio, jednoga dana

pretvorio u ~udovi{te.“Ve} duè vrijeme zanima me odnos

moje generacije prema svemu {to sede{avalo na ovim prostorima, kada smo mi

imali dvanaest, trinaest godina i bili apso-

lu no premladi da bi u tome imali bilokakvu ulogu. Vjerujem, naime, da je sve to,zajedno sa svim ratnim zlo~inima, logorimai opsadama, na bilo kojoj strani, ostav{tinageneracije na{ih roditelja i da nam to, htjelimi to ili ne, jednostavno pripada. I mi to ne

moèmo ignorirati“, kaè Goran Vojnovi}.“Meni je ta neispri~ana pri~a djece oficiraJNA bila vrlo interesantna jer sam se sanekolicinom njih druìo na ljetovanjima uPuli, odakle su ih zajedno sa njihovimporodicama po~etkom rata prebacili u~uveni beogradski hotel Bristol i preko no}iih odsjekli od prijatelja, od mora, od ljeta...

Privukla me je ta njihova tragi~na pozicija`rtve - jer {ta drugo nego `rtva moè bitdijete koje ostane bez svega {ta mu je kaodesetogodi{njaku zaista va`no - i dèlataNjihovi su o~evi odlazili u rat u kojem suzasigurno odigrali svakojake uloge, a njih

su mnogi vidjeli samo kao djecu oficira (napatrijarhalnom Balkanu svi smo mpre~esto samo sinovi svojih o~eva), pa suvjerujem, u odre|enom trenutku i sami sebna taj na~in doìvljavali. Da bi se razbila tstigma, morali bismo da se kao dru{tvomalo individualiziramo i da po~nemodoìvljavati ljude kao bi}a sa vlastitom


“JUGOSLAVIJA, MOJA DE@ELA”

Pi{e: MAJA RADEVI]

BOLJA VREMENA “Jugonostalgija danasevocira pro{lost nara~un sada{njosti i utom kontekstu je{tetna za sve nas”

BOLJA VREMENA “Jugonostalgija danasevocira pro{lost nara~un sada{njosti i utom kontekstu je{tetna za sve nas”

“Mi nismo samo pjesme Izeta Sarajli}a, izumiNikole Tesle i golovi Edina Dèke, nego smo i Vukovar,

i Srebrenica, i Ahmi}i“



svije{}u i pame}u, a ne uvijek kao ne~ijusliku i priliku - da li familije, nacije,politi~ke stranke ili, ako ho}ete, seksualnogopredjeljenja. U takvom predrasuda punomsvijetu, u kojem svako o svakome zna svedok i ne zna da taj neko postoji, moj VladanBorojevi} te{ko moè biti i{ta drugo negodijete ratnog zlo~inca.“

U svijesti ve}ine “obi~nih“ ljudi ratni

zlo~inci su druga~ija vrsta - doìvljavamoih kao psihopate, zvijeri, lu|ake koji nisusposobni da osje}aju bilo {ta humano...Slika R atka Mladi}a koji jeca na grobusvoje k}eri izgleda nam groteskno ineuvjerljivo i skoro da smo nesposobnirazmi{ljati o zlo~incima kao bri`nimroditeljima, muèvima ili bra}i, koji se sljubavlju odnose prema svojoj porodici...Junak Vojnovi}evog romana poku{avaupravo “pomiriti“ te dvije, naizglednespojive slike: sje}anje na svoga oca kojenosi iz sretnih dana djetinjstva i slikuratnog zlo~inca, generala Borojevi}a. Mogu

li takve dvije krajnosti postojati u istojosobi i moè li se, uop{te, voljeti otac koji je po~inio ratni zlo~in, temeljna su pitanjakoja u svom romanu postavlja Vojnovi}.

“Kada se govorilo o djeci ratnihzlo~inaca, o njihovim partnerima, bra}i,sestrama, roditeljima, meni se oduvijeknametalo ba{ to pitanje: da li neko mo estvarno ‘presje}i‘ sa svojim najbliìma ividjeti u njima samo zlo~ince, ili je to usu{tini nemogu}e i ne{to {to mi, koji tihiskustava nemamo, posve nepravedno odnjih zahtijevamo? Evo, recimo, upravo ovajprimjer koji vi spominjete: kada smo

gledali ili zami{ljali Ratka Mladi}a kakojeca na tom groblju, svi mi smo pri tomsami sebe morali upozoravati da je to nekoko je odgovoran za Srebrenicu, da namslu~ajno ne bi bilo ào tog starca. [to bizna~ilo da smo se trudili da u njemu nevidimo oca koji stoji na grobu svogadjeteta. Morate priznati da uz sav na{prezir, ga|enje, mr`nju koju osje}amo

naspram tog monstruma, to nije bio lakzadatak. On je, naime, u tom trenutkuopasno li~io na ~ovjeka kojeg odbijamo davidimo u njemu“, kaè Vojnovi}. “Tekrajnosti zasigurno postoje i time {topriznamo da u ratnim zlo~incima ima ne{to

ljudsko, ne}emo umanjiti njihovu monstruoznost. Ba{ suprotno - {to u njima imvi{e ~ovje~nosti, sli~nosti nama ako ho}etestra{niji bivaju njihovi zlo~ini. Vrijeme jda shvatimo da su zlo~ine po~inili neki odnas, odnosno da smo ih po~inili mi. Ngovorim o kolektivnoj krivici, daleko odtoga, samo o tome da nam ni Ratko Mladi}ni Radovan Karadì} nisu pali s Marsa nitnam ih je podvalila CIA. Oni pripadajuna{im prostorima, na{im kulturama. I to jeono najtragi~nije u cijeloj toj pri~i. To dmi nismo samo pjesme Izeta Sarajli}aizumi Nikole Tesle i golovi Edina Dèke

nego smo i Vukovar, i Srebrenica,Ahmi}i.“

JUGOSLAVIJA SE GRADILANA MITOVIMA I OBMANAMA

Jugoslavija, moja deèla - parafraz poznatog slovenskog slogana s kraja 80-igodina (“Slovenija, moja deèla“)neizbje`no asocira na nekakvu jugonostalgi~nu pripovijest, evociranje uspomena n

biv{i sistem kojim je suvereno upravlja~ovjek kojeg su nekad od milja zvali Staridanas ga, uglavnom, nazivaju diktatoromIpak, Vojnovi}ev roman bavi se posv

druga~ijim temama i sa “onom“ Jugoslavijom veù ga uglavnom samo geografske odrednice u kojima se kre}e njegovglavni junak - od Pule, preko Beograda

Novog Sada, do Slovenije. Sve ostalo pri~ je o postratnom i (post)tranzicijskodru{tvu i bolnim, “zabranjenim“ temam

proiza{lim iz ratova devedesetih.“Jugonostalgija danas evocira pro{los

na ra~un sada{njosti, u smislu da je va nijono {to je nekad bilo od onoga {to se de{avsada i u tom kontekstu je {tetna za sve naskoji djelujemo danas. S druge strane, nmoèmo ljudima zabraniti da se sje}aju


GORAN VOJNOVI], PISAC I REDITELJ

Roman Jugoslavija, moja deèlauskoro }e se na}i i u bosanskoherce-gova~kim knjiàrama, najavljuje Goran:“Ve} su u pripremi hrvatsko i srpskoizdanje romana, a postoji i zanimanje zasamostalno bosansko izdanje. Posto-jalo je ~ak i za crnogorsko! S jednestrane, simpati~no je imati ~etirirazli~ite knjige na srpskohrvatskomjeziku, a sa druge strane se pitam

koliko to zapravo ima smisla. Kodknjige êfurji raus! pojavili su seproblemi sa prodajom jer se bosanskoizdanje prodavalo u Srbiji i Hrvatskoj, ai obrnuto. Ovo, recimo, srpskohrvatskotrì{te je, dakle, jako kompleksno irazdrobljeno, {to za nas autore, a i zaizdava~e, nije ba{ sretna okolnost jerostavlja suvi{e prostora za impro-vizaciju.“

POHOD NA “KOMPLEKSNO“ IZDAVA^KO TR@I[TE

Simpatično je imati četiri različiteknjige na srpskohrvatskom

LJUDI I MONSTRUMI:Time što priznamo da uratnim zločincima imanešto ljudsko, nećemoumanjiti njihovumonstruoznost. Bašsuprotno - što u njimaima više čovječnosti,sličnosti nama, strašnijibivaju njihovi zločini



boljih vremena - boljih za njih same, nar-avno“, kaè Vojnovi}.

Dodaje da njegov roman, ipak, nije jugonostalgi~an, jer donosi jedan prili~nokriti~an pogled na nekada{nje dru{tvo ukojem smo se na povr{ini igrali bratstva i

jedinstva, a ispod je vrilo od nacionalizama,rasizama i {ovinizama. Jugoslavija jenastala u nera{~i{}enoj krvi, gradila se namitovima i obmanama i spremala se dazavr{i kako je zavr{ila, smatra GoranVojnovi}. U isto vrijeme, imali smo

socijalnu dràvu kakvu vi{e nikada ne}emoimati, (pop) kulturu o kojoj }emo jo{godinama samo sanjati i ìvot kakav ve}inane bi mogla proìvjeti ni u jednom drugomsistemu: “Ali masa ovoga {to imamo danas,posljedica je onoga {to se de{avalo ranije.Da je Jugoslavija bila tako divna i krasnamultietni~ka zemlja, kakva smo vjerovalida je bila, Milo{evi}a, Tu|mana, Izetbego-vi}a i njima sli~ne ljudi bi ismijali i strpaliu ludnice i ne bi horde Jugoslavena u njimavidjele svoje proroke.“


“JUGOSLAVIJA, MOJA DE@ELA”

Ovog ljeta Goran Vojnovi} po~inje

snimanje filma êfuri napolje! po istoime-nom romanu objavljenom 2009. koji jepostao bestseler. Na scenariju je sara-|ivao sa Abdulahom Sidranom, {to je zanjega kao autora bilo, kako kaè, vrijednoiskustvo.

“Sa Sidranom sura|ujem ve} duèvrijeme i za mene je ta suradnja vrlodragocjena jer mi je, naro~ito u po~e t-ku, trebao jedan iskusni, distanci ranipogled na moj tekst. Bio sam tada jo{jako uvu~en u svu tu pri~u i Sidran mi jepomogao da se iz pisca knjige iscenariste pretvorim u reditelja filma“,

pri~a na{ sagovornik. “[to se ostalihimena ti~e, projekt je za sada jo{ ufazi priprema i prikupljanja dodatnihfinancijskih sredstava i te{ko je govoriti

o konkretnim imenima. U svom prvom

filmu Piran Pirano radio sam saMustafom Nadarevi}em i MoameromKasumovi}em i poslije takvog prekra-snog iskustva, èlja mi je da nastavimsuradnju sa odli~nim bosanskim glum-cima. Naàlost, ima ih vi{e nego {to jaimam uloga u filmu.“

S obzirom na uspjeh knjige, o~ekivanjaod ekranizacije su velika. Vojnovi} kaè daupravo zbog toga nije htio ùriti sasnimanjem filma: “Bilo me je strah da bito bila su{ta ekranizacija, a ne film koji}e nadgraditi roman. Od samogapo~etka stalo mi je samo do toga da

film ode korak dalje od knjige, dapostane samostalno autorsko djelokoje }e ljudi doìvljavati kao dobar film,a ne kao film po dobrom romanu.“

“ÊFURI“ USKORO NA FILMU

“Želim da napravim dobar film, ane film po dobrom romanu“

SARADNJA SA ODLI^NIM BOSANSKIM GLUMCIMA Vojnovi} i Moamer Kasumovi} na snimanju filma Piran Pirano



KULT MARKETTHE DUKE SPIRIT

BruiserU izdanju Fiction Recordsa na

trì{tu se pojavionovi studijskiuradak indie-rock banda The Duke Spirit podnazivom Bruiser .Iako postoje ve}

skoro deset godina, Bruiser je tek tre}istudijski album. Novi album vrvi horrorelementima, ali to i ne ~udi, s obzirom dasu im uzori bendovi poput Muse iPlacebo .

ZOMBIE

DedicationZa sve poklonikeambijentalneglazbe, glazbenogpotpravcaDubstep , dobrevijesti. Okosnicepravca, britanskibend Zombie ,objavio je novi

album: Dedication . Na albumu se nalazi~ak {esnaest skladbi, a izdat je pod

etiketom izdava~ke ku}e 4AD . Ovogaputa Zombie su odlu~ili snimiti tematskialbum, bez stanki izme|u pjesama.

MICK HARVEY

Sketchesfrom the Book of the Dead

Nekad jedan odnajbliìhsuradnikavelikog NickaCavea u jo{legendarnijimThe Bad Seedsima, Mick Harvey objavio

je svoj studijskiprvijenac. Album Sketches from the Book of the Dead sadì jedanaest pjesama apotpisuje ga izdava~ka ku}a Mute . Album

je svojevrstan nekrolog, pri~a oHarveyevim pokojnim prijateljima.

Znate li tko su “ima~i kada”? To su onistarosjedioci, Mostarci koji po ~itav dansjede na plus ~etrdesetak u dnu kameneulice koja vodi od Mahale prema Starommostu, igraju tavle i napr|uju. Ima~i kada su i tre}i studijski album ponajboljeg

bosanskohercegova~kog rock banda Zoster .Prate}i “nesta{ne” Mostarce u glazbenomrazvoju i sazrijevanju, a nakon preslu{a-vanja posljednjeg materijala, moè seslobodno re}i da su momci iz Zostera

postali ozbiljan bend. Do sada su njihovimaterijali zvu~ali simpati~no, politi~ki

provokativno, jednom rje~ju perspektivno.Od albuma Ima~i kada , Zoster }e zasigurno

biti ozbiljnije shva}an u regionalnomglazbenom okruènju.

Album je snimljen u studiju Baraka uMostaru prije gotovo godinu dana, a uskoro

bi se trebao pojaviti u prodaji pod marki-

com izdava~ke ku}e Gramofon. Radi se oCD-u koji je svojevrstan povratak istinskimglazbenim vrijednostima, povratak soundu

plodnih osamdesetih godina, hammond zvuku, specifi~nim bass vo`njama koji

prate vokale, jednostavnim ali kvalitetnimharmonijama. Mario, Atilla, Gabrijel iGoran napravili su odli~an, zreo album.

Otvara ga naslovna pjesma. Nakonuvodnih taktova, pomislio sam da im je uvododsvirao Carlos Santana, a produciraorahmetli Morrison. Na istom valu slijede Sve u svoje vrijeme i Manje zlo . Uz savr{enu

produkciju i odli~nu instrumentalnu izvedbu,

posebne pohvale idu inventivnom pjeva~u

Knezovi}u, koji je kao autor svih tekstova ovoga puta uspio dotaknuti svu surovosvremena u kojem ìvimo. “Ne mije{aj se mekinjama da te krmad ne po`dere...”“Ima~i kada, ostali smo draga, je…. gsada...” ili “Napokon su mi po~eli rogovrasti, napokon se mogu s rogatima bosti...”

dijelovi su dubokoumnih ali i duhoviti promi{ljanja surove zbilje, kojima momci iZostera na sebi svojstven na~in poku{avajslu{atelje potaknuti na razmi{ljanje. Zijevim se je ambijentalno najja~a stvar albumu. Iako psihodeli~na i tmurna, osvetni~ka i prkosna, stvara jasnu sliku iskrivljenivrijednosti dru{tva koje nas okruùjeoslikava zdravi bunt protiv svega {to nam jnametnuto po defaultu . Momci Hercegovcodli~an, pet! I na kraju, {ta (vi{e) re}i, koju

poruku poslati... (M

MUZIKA

“Imači kada”, treći studijski album grupe “Zoster”

Povratak letećih Mostaraca

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Justice: Audio Video Disco 2. Little Dragon: Little Man 3. Sons & Daughters: Rose Red 4. Radiohead: Little by little (Caribou rmx)5. Trombone Shorty ft. Jeff Beck : Do to me 6. The Black Keys: Lonely boy 7. DJ Food ft. J.G. Thirlwell: Prey 8. Roots Manuva: Here We go Again 9. The 2 Bears: Work 10. DJ Shadow: Scale It Back

IZ “BARAKE”S LJUBAVLJU

Ima~i kada , tre}i studijskialbum mostarskog bendaZoster , snimljen je ustudiju Baraka

IZ “BARAKE”S LJUBAVLJU

Ima~i kada , tre}i studijskialbum mostarskog bendaZoster , snimljen je ustudiju Baraka



Rije~ je o nezavisnom, niskobudètnomminimalisti~kom kanadsko-ameri~kom fil-mu kojeg je reìrao Michael Greenspan.Ovo je njegov dugometra`ni igrani prvje-nac. Scenario je napisao Christopher Dodd.Glavni glumac ovog filma je Adrien Brody,koji je ujedno i jedan od producenata.Wrecked , koji je sniman dvadesetak dana,

premijerno je prikazan na Abu Dhabi FilmFestivalu .

Film govori o ~ovjeku koji se budi urazlupanom autu usred {ume, bez sje}anjakako je dospio tamo i tko je on. Preko radijasaznaje o nasilnoj plja~ki banke, iza le|a

ima le{, u prtlja`niku torbe s novcima, te jo{ jednu mrtvu osobu nedaleko od auta. Iakose u nekim recenzijama spominje kako jeglavnom liku najve}i neprijatelj priroda igubitak pam}enja, rekao bih da su prija{njadjela glavnog lika njegov najve}i nep-r ijatelj. Neodgovorno pona{anje ga jedovelo u bezizlaznu situaciju, iz koje }e se

poku{avati izvu}i, no ne}e uspjeti.U filmu se koristi tek nekoliko re~enica.

Zaplet je baziran na tome da se glavni lik zatekne u situaciji u kojoj je fizi~kizaglavljen te je sprije~en u svom kretanju.Bar jedan dio filma. Ostvarenja sa sli~nimzapletom smo mogli gledati u skorijojsvjetskoj filmskoj produkciji. Istaknuo bihdva, a o oba sam pisao. Prvi je 127 sati , ukojem se glavni lik zatekne zaglavljenizme|u dvije stijene i primoran je samodrezati ruku da bi se izvukao i preìvio.Drugi, po meni najzanimljiviji odspomenutih, jeste Buried tj. Sahranjen (ìv)u kojem jednog voza~a kamiona teroristiìvog zakopaju u sanduk te tako provedecijeli film.

Naslov ovog filma je Wrecked , {to u prijevodu zna~i zaglavljen, zdrobljen.

Zanimljiva je glavna uloga zaglavljenog,

koji ne zna gdje se nalazi ni kako se zove.Podsje}a na dana{njeg ~ovjeka, pa i cijelodru{tvo koje je zapelo, ozlije|eno je,zaboravilo je {to je radilo do sada, ne kajese, poku{ava se izvu}i, me|utim te{ko je, a~ak i ako uspije ne pi{e mu se dobro.

Ovo je egzistencijalna drama, s ele-mentima trilera. Ime glavnog junaka se nespominje, ~ime se je jo{ poja~ano stanjenepoznavanja samog sebe i situacije u kojojse ve}ina, pa i nacije, cjelokupno dru{tvo,nalazi. Svako zlodjelo bit }e napla}eno. I bitako. Upozorenje za mnoge unutar dana-{njeg neodgovornog na{eg dru{tva.

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “Wrecked” (Kanada, SAD, 2011.), Michaela Greenspana


KULT MARKETDRVO @IVOTA

FarhadMehranfar

Iranski igrani film uboji iz 1998.godine. Originalninaslov mu jeDerakht-e jan , atraje 73 minute.

Film je prikazan kroz pri~u koju majkapripovijeda svome sinu. Kroz njuupoznajemo povijest, kulturu i obi~aje tena~in svakodnevnog ìvota jednognomadskog plemena koje ìvi naplaninama Irana. Ocjena: 4

DRUGA STRANA MEDALJE

Fadil Hadì}Crno-bijeliigrani filmdragog rediteljaFadilaHadì}a iz1965., utrajanju od 106

minuta, za koji je napisao i scenarij.Druga strana medalje prikazuje sudbinuène koja se zatekla na sudu zbogpronevjere. Rije~ je o socijalnoj,

angaìranoj drami s elementimakriminalisti~kog filma. Istraìtelj sumnja da

je optuèna to u~inila zbog vlastite koristi.I dan danas aktualan film. Ocjena: 4

DRVO @IVOTA

Edward Dmytryk Evo jo{

jednog filma snaslovom Drvo ìvota.

Scenario jenapisaoMillard

Kaufman, prema istoimenom romanuRossa Lockridgea Jr.-a. Ameri~ki film jeiz 1957. godine. Elizabeth Taylor tuma~iSusannu, bogatu ju`nja~ku ljepoticu kojase tijekom odmora zaljubi u idealistaJohna. Iako je ve} zaru~en sa Nell,popu{ta pred ~arima Susanne. Prave}i seda je trudna, pridobije ga i za brak, te sezajedno sele na Jug. S dolaskom rata, navidjelo izbija i Susannina tajna. Film orazotkrivanju. Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Contraband (Baltasar Kormakur)2. Ljepotica i zvijer (Kirk Wise & Gary

Trousdale)3. Nemogu}a misija: Protokol duh (Brad

Bird)4. Joyful Noise (Todd Graff)5. Sherlock Holmes: A Game of Shadows

(Guy Ritchie)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Kralj lavova (Roger Allers & RobMinkoff, Walt DisneyPictures/Continental Film)

2. Pirati s Kariba - kompilacija (GoreVerbinski & Rob Marshall, WaltDisney/Continental Film)

3. Ledeno doba: Bo i} mamutskih proporcija (Karen Disher, Reel FXCreative Studios/Continental Film)

4. U boljem svijetu (Susanne Bier, DetDanske Filminstitut/Discovery Film)

5. Harry Potter i Darovi smrti , 2. dio(David Yates, Warner Bros.Pictures/Continental Film)

Naplata učinjenog zla

EGZISTENCIJALNA DRAMA Wrecked je nezavisni, minimalisti~ki film



KULT MARKETAUTOMOBILI

Kia Cee’d

Novi cee’d je predstavnik Kije u C klasi, aizme|u ostalog ga krase i vi{estrukonagra|eni dizajn i revolucionarnasedmogodi{nja garancija. Premijera jepredvi|ena za 6. mart u @enevi a natrì{tima {irom Evrope na}i }e se odaprila.

MOTOCIKLI

Ducati

Osim tri verzije modela 1199 Panigale ,Ducati je svoj superbike program obogatioi posebnom izvedbom modela 848 Evo .Nazvan je Corse Special Edition i odosnovnog se razlikuje tradicionalnimDucati Corse bojama.

DESIGN

PininfarinaPininfarina je objavio dva teasera modela

Cambiano za kojeg Talijani kaù kako jerije~ o „elegantnoj i rafiniranojsportskoj limuzini“ te modelu koji je“osmi{ljen s velikom brigom premaprirodi“.

Indija je zemlja s hiljadu boànstava, aliako postoji samo jedan bog u kojeg suspremni vjerovati svi Indijci, onda je to bog

po imenu kriket. Kriket je indijskinacionalni sport broj 1, svi ostali sportovina ljestvici omiljenosti slijede ga uz velik zaostatak. To vrijedi i za nogomet, iako i onima u Indiji dugu tradiciju. U Indiji se

priprema pokretanje do sada najja~eg

nogometnog natjecanja u drugoj najmno-goljudnijoj zemlji svijeta, koja dosad nijeimala nikakvih uspjeha u najpopularnijemsportu na planeti. Kako bi privuklisponzore, organizatori planiraju privu}ineka velika imena koja su ili zavr{ilakarijeru ili im je ona na zalazu.

Tako bi se me|u 30 stranih igra~a i{estoricom trenera koje bi klubovi mogliizabrati na aukciji koja }e se odràti uKolkati od 25. velja~e do 8. travnja na}i iimena Fabija Cannavara, Juana PablaSorina i Hernana Crespa, R oberta Piresa,Manichea, Jay-Jaya Okoche, R obbiea Fo-wlera, te Fernanda Morientesa. „Dosad smopotpisali ugovore s tom sedmoricom‘ikona’, a svaki od {est klubova koji }esudjelovati na aukciji mo}i }e angaìratinekoga od tih igra~a za 600.000 dolara“,rekao je izvr{ni direktor tvrtke CMG kojaorganizira ovo natjecanje Bhaswar Gos-wami. CMG je potpisao ugovor na 30godina s Indijskim nogometnim savezom za

pokretanje svoje lige. “Ove godine kre}emosa {est klubova i svi }e biti smje{teni udràvi Zapadni Bengal, ali ve} planiramopro{irenje u ostatak zemlje. Svaki }e klub u

prvoj godini imati na raspolaganju 2,5

milijuna dolara, mo}i }e angaìrati najvi{~etiri stranca, te }e morati imati najmanj{est indijskih igra~a mla|ih od 21 godineLiga je napravljena po uzoru na ameri~kMLS, te naravno na ovda{nju IPL ligu kriketu“, dodao je Goswami.

Indija se trenuta~no nalazi na tek 162mjestu FIFA-ine ljestvice, iako je vrhunsknogomet vrlo popularan, o ~emu svjedo~i

podatak da je prije dvije godine ~ak 6milijuna Indijaca kupilo pretplatu kako bmogli gledati utakmice engleske Premielige. Mom~ad Bayerna iz Münchena, koj

je bila u Kataru na pripremama, prije no {tse vrati ku}i, svratila je u Indiju kako bodigrala utakmicu. Iako nogomet nemveliko zna~enje u toj zemlji, kad su

ponedjeljak njema~ki igra~i sletjeli u Delh pro{li su kroz aerodromski prolaz za va`ndràvne goste, kod autobusa ih je ~ekal{est kamera i desetak novinara. Na konferenciji za novinare u luksuznom hotelOberoi 30 se fotografa nadmetalo da imoè snimiti.

Sad je Bayern opet u Indiji, da bi igra jednu probnu utakmicu protiv indijsnacionalne mom~adi u New Delhiju. Ovog }se puta na utakmici od profesionalne karijeroprostiti indijski nogometa{ Baichung Bhutia

Njega u Evropi gotovo niko ne poznaje. N poznaju ga mnogi ni u Indiji. No on je bio prvindijski profesionalni igra~ koji je zaigrao Evropi i to kad je 1999. zaigrao za Bury itre}e engleske lige. Bhutia tamo nije pun

postigao, od 37 utakmica odigrao je tri i ondse 2002. odlu~io vratiti ku}i.

(Priredio: N. Hasi}

SPORT

Raj za nogometne penzionere

Obećana zemlja Indija

INDIJSKA TURNEJA Nogometa{inajve}egnjema~kognogometnog klubaFC Baerna odigralisu prijateljsku

nogometnuutakmicu u Indiji iradi svog sponzoraAudia



U sarajevskoj Galeriji Novi hram 16. januara progla{ene su najbolje fotografijekonkursa Fotografija godine BiH za 2011.godinu, koji ve} drugu godinu zaredomorganizuje portal Fotografija.ba . ^lanoviìrija Alfons Rodriguez ([panija), DènatDrekovi} (BiH) i Mario Peri{a (Hrvatska)od 922 prijavljene fotografije 292 autoraodabrali su 50 najboljih, u kategorijamaGrad, Priroda, Ljudi, Kreativna fotografija iPress .

Autor fotografije godine BiH za 2011.godinu u kategoriji Grad je Miljan [u}ur safotografijom Ljubav . Nagrada Fotografijagodine BiH za 2011. u kategoriji Priroda

pripala je Zvonimiru Bara{inu, autorufotografije [uma koja nestaje , dok je uselekciji Ljudi nagra|ena fotografija Mar{al

Kristijana Antolovi}a.

Za najbolju kreativnu fotografiju 2011. priznanje je dobio R obert Pavi} sa fotogr a-fijom Prag , a najboljom fotografijom uselekciji Press (novinska fotografija) pro-gla{ena je Nasilje nad Romima autoraMidhata Poturovi}a, koji je nagra|en iorganizovanjem samostalne izlo`be u GalerijiBlackBOX. Poturovi} je tako|er dobio i

po~asnu Grand Prix nagradu - fotoaparatCanon EOS 550D sa dva objektiva, koja sedodjeljuje za poseban uspjeh na konkursu.

Projekat Fotografija godine BiH po-dràli su Fondacija za muzi~ke, scenske ilikovne umjetnosti Sarajevo, Federalnoministarstvo okoli{a i turizma, GlobalDevelopment Consulting, Ambasada [pa-nije u BiH, te Fakultet politi~kih naukaSarajevo. Sponzori projekta su kompanije

Canon i Sony . (Priredila: M. Radevi})

Fotografije godine BiH

LIFESTYLE

Portal Fotografija.ba nagradio najbolje sa konkursa


KULT MARKETSAD

Pasivne ku}eU SAD-u sve jevi{e takozvanih

pasivnih ku}a, kojesu energetskiefikasne i zbogmanje potro{njeenergije smanjujuemisijuugljendioksida u

atmosferu. Vi{e od petine koli~ineoslobo|enog ugljendioksida proizvodeporodi~ne ku}e u Americi, uglavnom zbogstruje koju tro{e na grijanje i hla|enje.Stru~njaci kaù da su pasivne ku}erelativno jeftino rje{enje za drasti~nosmanjenje te potro{nje i velike u{tede.

BUGARSKA

TurizamSofija jenajjeftinijigrad zaturiste uEvropi za2012.godinu -za

jednodnevni boravak u njemu neophodno

je izdvojiti 23,71 ameri~kih dolara. Premalisti ameri~kog portala Price of Travel kreiranoj na osnovu Evropskog indeksaza niskobudètni turizam, iza Sofije jepoljski grad Krakov sa 23,83 dolarapotrebnih za jednodnevni boravak ima|arska prijestolnica Budimpe{ta, sa30,05 dolara dnevno. Najskuplji gradovi uEvropi za turiste su Zurich, Oslo iStockholm.

DANSKA

Lebde}i uredPoslovniprostori uhipotekarnojbanciNykredit uKopenhagenudaju sasvimnovo zna~enje

sastancima “na visokom nivou“. Uredi zasastanke postavljeni na 15 metaravisine izgledaju kao da lebde u zrakuzahvaljuju}i smjelom dizajnu - smje{tenisu u vise}e kutije od drveta.

NAGRA\ENE FOTOGRAFIJE1. “Mar{al“, Kristijan Antolovi}2. “Ljubav“, Miljan [u}ur3. “Nasilje nad Romima“, Midhat Poturovi}4. “[uma koja nestaje“, Zvonimir Bara{in

1

2

3

4



KULT MARKETSAD

Lindsay Lohan

Posrnula glumica ponovno izgleda seksi. Ipored toga {to je ve}i dio pro{le godineprovela po sudnicama, na{la je vremena iza snimanje reklame za njema~kogdizajnera Phillipa Pleina.

ENGLESKA

Kelly Brook

Glumica koja je nekoliko putaprogla{avana za najseksi ènu svijeta odstrane raznih ~asopisa i web stranicapredstavila je liniju vlastitog donjeg rubljaNew Look .

MAKEDONIJA

KatarinaIvanovskaBrazilska bomba Alessandra Ambrosiouskoro odlazi na porodiljni dopust jer ~ekadrugo dijete, a atraktivna Makedonkanjena je zamjena.

Njema~ki nogometni savez zalaè se za

ravnopravnost homoseksualaca. U tu svrhusu se sastali predstavnici Saveza, homose-ksualni sporta{i i stru~njaci na razmjenumi{ljenja. Predsjednik Njema~ kog nogo - metnog saveza (DFB ) Theo Zwanzigerzauzima se za vi{e tolerancije u odnosu nahomoseksualne nogometa{e i nogome-ta{ice. On je na dvodnevnoj konferenciji natemu Pred loptom su svi jednaki — seksualni identitet u nogometu , koja se odràva uHennefu, izrazio uvjerenje da u pro-fesionalnom nogometu ima statisti~kiznatno manje homosek sualaca nego uostatku dru{tva. Ali, Zwanziger je ip-ak najavio odlu~nu borbu protiv homo-fobije i za ve}i respekt i toleranciju premahomoseksualnim sporta{ima. “Radi se oopho|enju s manjinama“, naglasio je

predsjednik DFB-a koji tu du`nost napu{tadrugog marta.

Njema~ki nogometni savez je svjestanteìne zada}e koja je pred njim. “Mislim daima puno igra~a u Bundesligi koji suhomoseksualni, ali u slu~aju da to priznajuoni moraju ra~unati s negativnim pos-ljedicama“, kaè Zwanziger. Priznavanjehomoseksualnosti on smatra hrabrim ~inom

i prièljkuje “uspostavu normalnosti“ na

tom podru~ju. Kapiten njema~ke nogo

metne reprezentacije Philipp Lahm upozorio je, me|utim, homoseksualne profesionalne nogometa{e da ne priznaju svojhomoseksualnost. “Na stadionima se stvarrijetko odvijaju politi~ki korektno. Nogomet je kao nekada{nja borba gladijatoraMislim da dru{tvo jo{ nije tako daleko dprihvati homoseksualne profesionalnnogometa{e kao ne{to po sebi razumljivokao {to je to mogu}e na nekim drugimpodru~jima“, kaè Lahm.

Zwanziger je pokazao razumijevanje zLahmovu izjavu. Smatra da on, na temeljvlastitoga iskustva kao igra~, puno boljmoè procijeniti stvarnu situaciju. Dodao jkako zna da je Lahm “jedan od najtolerantnijih reprezentativaca uop}e“.

Na susretu predstavnika DFB-anjegovih pokrajinskih saveza sudjeluje voditeljica Saveznog ureda za borbu protidiskriminacije Christine Lüders kao

poznati njema~ki sociolog Gunter Pilz. O je o pona{anju navija~a na stadionimizjavio: “Uz ultra kulturu pripada i kulturprosta~enja. Ekstremni refleks je homofobija, a homoseksualnost igra~a je zmnoge navija~e ne{to najgore.“

(Priredio N. Hasi}

Seksualni identitet u

nogometu

CRVENI FENJER

Polemika u njemačkom nogometu


TEREN (NI)JE ZA HOMOSEKSUALCEBurna evropska rasprava o otvorenosti sporta



Maribor je zapo~eo intenzivan programkojim }e poku{ati da opravda titulu Evro p-ske prijestolnice kulture 2012. godine, savi{e od 400 projekata koji }e dijelom bitiodràni i u Ptuju, Novom Mestu, SlovenjGradecu, Murskoj Soboti i Velenju. Glavneteme programa su futuristi~ko mapiranjegrada na rijeci Dravi, utopijsko planiranje irevitalizacija Maribora i preispitivanje

budu}nosti.Vi{e od stotinu umjetnika u~estvovalo

je 14. januara u sve~anom otvaranju naTrgu Leona [tukelja, a ceremoniji u reìjiMateja Filip~i~a uz laserski svjetlosnispektakl prisustvovalo je nekoliko hiljadagra|ana. Ova sve~anost bila je i svojevrsnamultimedijalna prezentacija raznovrsnosti

projekata koji }e biti predstavljeni do krajagodine. Evropska prijestolnica kulture je

najve}i kulturni projekat u istoriji Slove-nije, navodi agencija STA.“Ve~eras smo svjedoci trenutka u kojem

Maribor ulazi u novu fazu svog razvoja“,rekao je slovena~ki predsjednik DaniloTirk, koji je i ro|en u Mariboru, u obra}a-nju okupljenima na centralnom gradskomtrgu.

Pojedini slovena~ki mediji javili su da jeTirk izvi`dan dok je progla{avao Maribor evropskom prijestonicom kulture, te da jedio publike tokom njegovog govoraskandirao “Jan{a, Jan{a“ misle}i na lideraSlovena~ke demokratske stranke Janeza

Jan{u, mogu}eg mandatara za sastav nove

vlade. Bez obzira na to, predsjednik Slovenije Tirk poèlio je da status Evropske

prijestolnice kulture 2012. donese ve}ioptimizam Mariboru i partnerskim gra-dovima, oja~a duh i donese nadu koja je,kako je rekao, svakako potrebna u ovimvremenima.

Program Maribor 2012 obuhvata vi{ecjelina, po~ev od Terminala 12 koji seodnosi na vrhunsku umjetnost, sa posebnimnaglaskom na nove pristupe i doma}estvarala{tvo, preko Klju~eva grada i Urb a - nih brazdi posve}enih odnosu grada iumjetnosti i potrazi za novim na~inimakreativnog ìvljenja, aktivizmu i umjet-ni~kom istraìvanju socijalnih i ekolo{kih

problema savremenog dru{tva, pa dosegmenta Kulturne ambasade koji pred-stavlja razli~ite kulture zemalja Evrope i

svijeta. Osim zemalja Evropske unije koje}e predstaviti svoju kulturnu ponudu,najavljeni su i programi Izraela, Japana,Rusije, Meksika, Indije, kao i zemalja sa

prostora biv{e Jugoslavije. Poseban dio programa ~ine i projekti Univerziteta uMariboru (RAZ:UM), posve}eni savreme-nim dostignu}ima arhitekture i razli~itim

pitanjima urbanih prostora, kao i cjelinaMogu}nosti za sve posve}ena osobama sa

posebnim potrebama, kojih je u Sloveniji8,5 odsto od ukupnog broja stanovnika.Maribor i portugalski grad Gimarais najavilisu ukupno vi{e od 2.000 kulturnih doga|aja

do kraja 2012. (Priredila: M. Radevi})

Novi život Maribora

PREKO EX-YU GRANICA

Najveći kulturni projekat u istoriji Slovenije


KULT MARKETBEOGRAD

NIN za Ti{muPisac i konceptualniumjetnik Slobodan

Ti{ma dobitnik jeNIN-ove nagrade za2011. godinu, zaroman Bernardijevasoba. Ti{min roman

izdvojio se “osobenom perspektivomljudske izolacije i umetni~kesamodovoljnosti koja izuzetno uverljivokomunicira sa ~itaocima“, istakao je uobrazloènju ìri NIN-ove nagrade, zakoju su u najuèm izboru bili i romaniFrane Petrinovi}a, Davida Albaharija,Svetislava Basare i Uglje{e [ajtinca.

ZAGREB3,2,1... pogled

Fotografije iz obiteljskihalbuma, fotokolaì,odje}a, naslovnicemagazina i filmovi ukojima je glumila MelitaAndres Vukoti},poznatija kao Lila,predstavljeni su naizlo`bi 3,2,1... pogled

autorice Sanje [antak u Galeriji

ULUPUH. Izlo`ba je svojevrsni hommageprvoj jugoslavenskoj pin-up djevojci,glumici i supruzi oskarovca Du{anaVukoti}a koja je, prema rije~ima autoriceizlo`be, bila fascinantna èna koja jeìvjela uzbudljiv ìvot.

NOVI SAD

Izba~eniAktivistiInicijative za

Dru{tvenicentar uNovom Saduporu~ili su 13.

januara da neodustaju od

svojih ciljeva, uprkos izbacivanju izkasarne “Dr Ar~ibald Rajs”. ^lanovi 39novosadskih udruènja okupljenih okoInicijative u{li su u kasarnu krajemdecembra sa namjerom da taj trenutnonapu{teni prostor pretvore u mjesto svogdjelovanja, ali ih je odatle izbacila Vojnapolicija. Izbacivanje aktivista osudile subrojne nevladine organizacije.

KULTURNICENTAR EVROPEAnsambl Carmina Slovenica jedan jeod “za{titnihznakova“Maribora



U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO

Akademska dramska glumica OliveraMarkovi} - Kosti} preminula je 13.

januara. Ro|ena je u Beogradu 1931., gdje

je i diplomirala na Akademiji za pozori{te,film, radio i televiziju. Bila je ~lanicasarajevskog Malog pozori{ta, a od 1964. jeu Dramskom ansamblu Narodnog pozori{taSarajevo. Na velikoj sceni ostvarila je vi{eod 100 uloga.

Premijera filma o najteìm zlo~inimapo~injenim nad djecom Sarajeva zakazana

je za 9. maj. Udruènje roditelja ubijenedjece opkoljenog Sarajeva 1992.-1995.raspolaè dokumentacijom za 530 djecekoja su poginula tokom opsade, a ukupan

broj bi, prema nekim procjenama, mogaodo}i i do ~ak 1.600 stradale djeceSarajeva!

Ugledni {panski fotograf AlfonsRodriguez svoje radove je izloìo i uSarajevu, u Galeriji BlackBOX , u utorak,17. januara. Izlo`ba se zove Portret ìvota,autor je odabrao ~etrdeset fotografija koje

je snimio u periodu od 2002. do 2011., isve u okviru programa Fotografija godine BiH za pro{lu godinu.

Istog dana u Gora`du je otvorena osmatradicionalna manifestacija Dani IsakaSamokovlije - Sunce nad Drinom - Gora`de - Sarajevo - Fojnica. Ove godineobiljeàva se 123 godine od ro|enja i 57godina od smrti Isaka Samokovlije, na{egvelikog knjièvnika.

Sarajevo na raskr{}u svijeta, novi jeprojekat sarajevske Fondacije Mozaik kojitrenutno realizuje. Cilj je unaprijeditituristi~ku ponudu Sarajeva i “podi}i

atraktivnost kulturno-turisti~kih ruta ugradu”. Fondacija Mozaik u “posao je u{la”zajedno sa trinaest institucija kulturno-historijskog naslije|a u BiH.

Novo iz HKD Napredak iz Mostara. I zasvaku pohvalu! U tom dru{tvu organizuju[kolu solo pjevanja, u kojoj }e svizainteresovani mo}i nau~iti osnove vokalnetehnike i solo pjevanja. Individualni ~asovi}e biti organizovani dva puta sedmi~no, anastavu }e voditi apsolventica Muzi~keakademije u Sarajevu Nina Kadijevi}.

Idemo, dakle, u susret promocijiVa{e nove knjige Probu|ena sje}anja,koja }e biti odràna 30. januara uHotelu Ero u Mostaru u 18 sati...

Da, ba{ tako. A dr. Dragan ôvi},dr. Ljiljana Ostoji}, knjièvnik Miro

Petrovi} i glumci [erif Alji} i MajaLasi} predstavit }e moju novu knjiguProbu|ena sje}anja . Pored toga,

predstavit }e jo{ i moje dvije knjigekoje su izi{le ne{to ranije, 35 godina u slu`ni pravde i humanizma i Moje odvjetni~ke godine . Posljednja knjiga,Probu|ena sje}anja , ima tri ciklusa,koja govore o nekoliko najzanimljivijihsudskih procesa, istina na drugi na~in.Prvi ciklus zove se Probu|ena sje}anja ,drugi Staze , a u tre}em ciklusu objavit}u desetak putopisnih reportaà, tamokud sam ja hodao, iz Kotora,Dubrovnika, Mljeta, Splita, Zadra,

Sarajeva, Brijuna... Imam jo{ i dvarazgovora sa dva sportska doajena: sDu{kom Bajevi}em i MarijanomKvesi}em.

A gdje Probu|ena s je}anja“putuju” iz Mostara?

Na moje iznena|enje i odu{evljenje,ve} mi se javilo pet, {est asocijacija iosoba koje inzistiraju da se, odmahnakon mostarskog, dogodi i sarajevsko

predstavljanje knjige Probu|ena sje - }anja .

JOSIP MUSELIMOVIĆ, odvjetnik

Tri ciklusa “Probu|enih sje}anja”

MIRSADA EMRIĆ, menadžerica “D&HAgency” iz Sarajeva

MIRSADA EMRI]“Film Koliko visoko je nebo 20. januara }e bitiprikazan u Be~u, a dankasnije i u Lincu”

MIRSADA EMRI]“Film Koliko visoko je nebo 20. januara }e bitiprikazan u Be~u, a dankasnije i u Lincu”



IU petak, 20. januara, u Centru kulturnih aktivnostiCharlama bi}e izveden performans Pri~aj mi o zalasku .Rije~ je scenskom performansu koji je inspirisan poezijom

Dèmala Agovi}a, a baziran je na interaktivnom izrazu muzike, pjesme i plesa. Kreiran je tako da se makedonska tradicionalna pjesma Zajdi, zajdi i zadata tema razlaù po sekvencama kojedjeluju na autenti~an i moderan na~in. Osim toga, performans jeinspirisan i pjesmom Sunset grupe Concept Chelia , koja jetako|er moderna verzija tradicionalne pjesme Zajdi, zajdi . Pri~aj mi o zalasku je performans koji istraùje ona krhka isentimentalna stanja ~ovjekovog habitusa, kada prihvati ilizanemari neminovni protok vremena i udaljavanja od mladosti,te veli~a zna~aj umjetnosti i pjesme koji teku ka beskraju.

IKo su autori performansa?Udruènja Bellarte i Magacin Kabare , grupa Concept Chelia ,

glumci i umjetnici Aida Čorbadì}, Jasmin Ba{i}, AlmaAganspahi}, Anel Selimovi}, Boris Vidakovi}, JovanaMilosavljevi}, Nadà Pu{ilo i narator, Ajdin Čoli}. Zanimljivostizvo|enja ovog performansa bi}e u tome {to }e se odvijati uizlaga~kim prostorima CeKA Charlama , ta~nije u prostorutrenutnog projekta Emporio Drangularium. CeKA Charlama

jeste prvenstveno fokusirana na savremenu likovnu scenu, aliorganizacija tako|er nastoji djelovati ka drugim oblastimaumjetni~ke scene kao {to su literatura, film, ili u ovom slu~ajuscenska umjetnost. Na{ moto je: Mi krizu ne priznajemo . Zato,

do|ite u Galeriju Charlama , u Privredni grad Skenderija , preko puta Collegiuma Artisticuma .

Dokumentarni film Koliko visoko je nebo , autora SulejmanaMulaomerovi}a, bi}e prikazan i uAustriji, u Be~u i Lincu. Film je,izdvajamo iz sinopsisa i usput

podsje}amo, “zasnovan na snimcimaratnog snimatelja SulejmanaMulaomerovi}a, na~injenim uGora`du, na Igmanu i Grepku, i u

Sarajevu”.“Film }e u Be~u biti prikazan upetak, 20. januara, u Friede - Institutuza dijalog. Organizator je Im-PulsMedia, udruènje koje vodi dr. EdinIbri{imovi}, a koji ìvi i radi u Be~u.Ustvari, nas je u Austriju pozvaoglavni organizator projekcija na{egfilma i u Be~u i u Lincu, DamirSara~evi}, iz Centra savremenihinicijativa Austrija - CSI. Trebali smoi}i i u Graz, ali je ta projekcijaodgo|ena za prolje}e”, kaè MirsadaEmri}, menadèrica D&H Agency iz Sarajeva i izvr{na producentica

filma Koliko visoko je nebo . Potresnodokumentarno ostvarenje SulejmanaMulaomerovi}a premijerno je

prikazano 5. novembra 2010. uSarajevu, a pet dana kasnije i uGora`du. Koliko visoko je nebo gledala je i publika u Tuzli, Kaknju,Br~ko Distriktu, Londonu,Luksemburgu... “I u Luksemburgu je,

ba{ kao i u svim mjestima gdje je filmdo sada prikazan, bilo jako dirljivo.Toj projekciji prisustvovali su ljudikoji su preìvjeli II svjetski rat, ali inekoliko èna iz Gora`da, koje suizbjeglice u Luksemburgu i koje su sepoku{avale prona}i u koloni koja jepje{a~ila preko Grepka. Film je uspio,traè ga na sve strane, {to je mimosvih na{ih o~ekivanja. A interesantnoje da su reakcije stranaca vrloemotivne i identi~ne su reakcijamana{ih ljudi, kako u Bosni i

Hercegovini tako i van nje”, obja{njava Mirsada Emri}.

Kriza... [ta je to?

Emotivno i dirljivo, bilo kad i bilo gdje

JUSUF HADŽIFEJZOVIĆ, voditelj programa u sarajevskom CeKA “Charlama”



Kad Mosad pla}a

Izraelska obavje{tajna slu`ba Mosad obu~avala je i pla}alaubice iranskih nuklearnih nau~nika u posljednje dvije godine,prenijeli su izraelski mediji pisanje ameri~kog magazina Time

koji se poziva na neimenovane zapadne obavje{tajne izvore. Uzubistva nuklearnih nau~nika, za koja su kori{tene skoro identi~nemagnetne bombe priljubljene uz njihove automobile, isti izvorinavode da je Izrael odgovoran za eksploziju u iranskoj raketnojbazi pored Teherana pro{le godine. Maìd Dàmali Fa{i, jedanod nekoliko uhap{enih i osumnji~enih koji je osu|en na smrt, uposljednje dvije godine bio je dio grupe kojom je operisao Mosad,navodi Time .

Najnovije ubistvo dogodilo se pro{le nedjelje u Teheranu kada

je, kao i drugi prije njega, fizi~ar Mostafa Ahmadi Ro{an ubijenmagnetnom bombom prislonjenom uz vrata njegovog vozila.Ubistvo je uslijedilo nekoliko dana nakon {to je Iran najavio daaktivira jedno postrojenje za oboga}ivanje uranijuma poredKoma, ispod jedne planine. To je podstaklo spekulacije da jeRo{an povezan sa aktiviranjem tog postrojenja. Naglasiv{i da nezna ko je ubio nau~nika, portparol izraelske vojske, brigadnigeneral Joav Mordehaj napisao je na svojoj Facebook stranici:“Definitivno ne}u pustiti suzu za njim.“ Jedan visoki izraelskizvani~nik ~ije se rije~i navode u izvje{taju Timea rekao je: “Jo{jedan, ne àlim za njim.“ Iranska dràvna televizija saop{tila

je u me|uvremenu da ima dokaze da SAD stoje izanajnovijeg ubistva i da se radi o dokumentima koji pokazujuda je teroristi~ki akt planiran, vo|en i da ga je podràla

CIA.Iako je u Washingtonu od samog po~etka kategori~nodemantovana bilo kakva umije{anost i veza sa atentatom,ina~e petim u seriji ~ije su `rtve eksperti koji rade nanuklearnom programu u posljednje tri godine, spekulacije otome ko ustvari likvidira iranske nau~nike ne prestaju.Ameri~ki mediji pri tom kao na najvjerovatnijegpo~inioca ukazuju na Izrael, mada se pominje i~injenica da Izraelci i Amerikanci ve}godinama sara|uju u naporima da zaustaveili bar uspore iransko napredovanje kanuklearnoj bombi. Ta saradnja jeobavje{tajna, ali, ako je suditi po u~inkuvirusa Staksnet , koji je napravio haos

u upravlja~kog programu za kontrolucentrifuga u kojima se oboga}ujeuranijum, a koji se smatra zajedni~kimdjelom, nastavljena je i sabotaàma.

U likvidaciji Ro{ana prepoznajese rukopis Mosada, ukazuju gotovosve analize objavljene u SAD-u.Me|u najzanimljivijima u tompogledu je ona objavljena nainternet stranici Savjetaza vanjskopoliti~keodnose, u kojoj sezapaà da su ameri~kizvani~nici u sli~nim

prilikama bili mnogo manje odre|eni negoovoga puta, s obzirom na princip da se“ciljana ubijanja” ne komentari{u.

Ameri~ke slu`be su, naime, od 11.septembra 2001., akcije likvidiranjadeklarisanih dràvnih neprijatelja, mahompripadnika Al Qaide, provodile i izvan rati{tau Avganistanu i Iraku. Zakonsko pokri}e zaove atentate jeste akt koji je Kongresusvojio neposredno poslije napada AlQaide od 11. septembra. Podsje}a se i da

je George Bush dao predsjedni~ko

ovla{tenje za tajne, ali nelegalne akcije dase sabotira iranski nuklearni program. Nezna se da li je Barack Obama produìonjegovu va`nost, ali se s ovim u vezi citiranjegova izjava da “CIA dobija ono {to jojje potrebno“. U posljednje dvije godinezabiljeèno je pet atentata na iranskeatomske stru~njake.

P U T O K O S V I J E T A

Priredio: Nedim Hasi}



Navikli ste da u ovoj rubrici tretiramodoga|aje ili podsje}amo na neke odnajva`nijih fotografija koje su snimljene upro{lom vijeku. Ovaj put, malo }emo u}i i uXIX vijek... Samo malo, dvije godine.

Te 1898. u listu L’Aurore , koji je prvi brojpromovisao godinu ranije, objavljeno jepismo francuskog knjièvnika Emila Zolekoje je naslovljeno: Optuùjem! , ili nafrancuskom jeziku: J’accuse . Dakle, bio jeZola upleten u Aferu Dreyfus , direktno pi{u}itada{njem predsjedniku republike FelixuFaureu. U tom pismu je “Zola optuìo vladu

za antisemitizam, kao i za neosnovanohap{enje kapetana Alfreda Dreyfusa, koji jena procesu 1894. osu|en na doìvotnu robijuzbog navodnog odavanja vojnih tajniNjema~koj; pismo je bilo objavljeno na

naslovnoj strani tog lista i izazvalo je velikiodjek kako u samoj Francuskoj, tako i unjenim kolonijama, a naslov samom pismudao je urednik novina”.

Felix Faure umro je naredne, a Emil Zola~etiri godine kasnije. No, ne{to ranije... “EmilZola je zbog pisma bio optuèn za klevetu iosu|en 23. februara 1898. na godinu dana

zatvora. Da bi izbjegao kaznu pisac jepobjegao u Englesku, a u domovinu se vratigodinu dana kasnije, kada je kazna Dreyfusbila poni{tena, po{to su dvije klju~ne figureafere pobjegle i izvr{ile samoubistvo.

Dreyfus je na obnovljenom procesuoslobo|en optu`bi i 1906. rehabilitovanvra}en u vojsku i unaprije|en u ~in majora.”

Eto, {ta je jo{ onda bila gra|ansksvijest. Bez ovog pisma, objavljenog 13

januara 1898., ne moè, ama ba{ nijedngodine, pro}i rubrika koja se zove: Dogodilse na dana{nji dan , ili neka sli~na.

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

P A T I N A S T A K U T I J A

S T R I P A R T I S T

Zolina istorijska optu`ba

“OPTU@UJEM” ILI “J’ACCUSEEmil Zola napisao je krajem XIXvijeka pismo tada{njem predsjednikuFrancuske Felixu Faureu



1. Kad }ete napisati autobiografiju ?Mo`da.

14. Da imate 15 minutavlasti, {ta ne biste u~inili?Da.

19. Nosite li hranu na plaù? Ne.

21. Poruka ~itaocimana{eg magazina?Da!

16. Vjerujete li da uradiju ìve mali ljudi?Kaù...

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?Da.

7. Da niste to {to jeste,

{ta biste bili?Da.

11. Koliko ima istine u izreci: “Nedade se usranom do potoka?”Da.

13. [ta uradite kadvam preko puta pre|ecrna “Me~ka”?Mahnem voza~u.

3. Kako se osje}ate u Sarajevu?

Da.

2. Da li ste kao mali sanjali da }ete bitiizajner i slobodni umjetnik? N isa m t o ni d a na s.

4. [ta morate imati u friìderu?Da.

10. Jeste li meteoropata?Da.

15. Opi{ite SelmuBajrami u tri rije~i?Da.

18. Osoba koja vas ìvcira?

Da.

20. [ta obla~ite kad èliteizgledati sexy?Da.

17. S kim biste voljeliotplesati tango?Da.

12. Da li je boljebiti lijep i pametanili ruàn i glup?Da.

6. [ta svaka èna mora imati unov~aniku, a mu{karac u ta{ni?Da.

8. Da je danas smak svijeta,{ta biste sutra u~inili? Da.

by ALMIR PANJETA

P las to ( bez K ur ta):

“Da, da, da!”

9. [ta ste bili u pro{lom ìvotu?Da.



Press slu`ba ProCredit banke -Uredni{tvu

ProCredit banka nijekreditirala Turkoil

(“Turski opsjenar koji je najavioda }e u BiH investirati milijardu KM“,

SB, br. 791)

U ~lanku “Turski opsjenar koji je naja-vio da }e u BiH investirati milijardu KM“objavljen je slijede}i navod gosp. ZahiraImamovi}a, vlasnika i direktora firme ImzitComerc: “Prekinuli smo svaku poslovnusaradnju, i jo{ je samo ostalo da saImzitovih benzinskih pumpi Turkoil skinesvoje reklame“, pojasnio je u kratkomrazgovoru za “SB“ Imamovi}, otkrivaju}ikako su Turci i pumpu na Dobrinji kupilinakon {to su u ProCredit banci podigli

kredit. Kako je informacija o kreditiranjuod strane ProCredit bank neistinita, molimovas da je novinari Slobodne Bosne nekoriste u daljem izvje{tavanju o ovoj temi.Molimo vas da nas u budu}nosti konta-ktirate za provjeru navoda u kojima sespominje ProCredit bank.

S po{tovanjem,

Valentina Kova~i}, press slu`ba

Ured za odnose s javno{}uNarodne stranke Radom zaboljitak - Uredni{tvu

Auto u kojem se voziministar Jerko IvankovićLijanović ne plaćaministarstvo

(“Federalno ministarstvo poljoprivrede,na ~ijem je ~elu Jerko Ivankovi}Lijanovi}, pla}a renta-a-car uslugeAuto-ku}i Lijanovi}!“, SB, br. 791)

U skladu sa Zakonom o za{titi odklevete FBiH (“Slu`bene novine FBiH”, br.75/02 od 1. studenog 2002. godine), a uvezi sa objavljenim tekstom pod naslovom“Federalno ministarstvo poljoprivrede, na~ijem je ~elu Jerko Ivankovi} Lijanovi},pla}a renta-a-car usluge Auto-ku}i Lija-novi}!“, autora Asima Metiljevi}a, koji jeiza{ao u 791 broju Nezavisne informativnerevije “Slobodna Bosna“, izdava~a Pres-

Sing d.o.o. Sarajevo, datuma 05.01.2011.godine, a ~iji je sadràj neprovjeren ineistinit, traìmo da u prvom slijede}embroju “Slobodne Bosne“ objavite saop{tenjekoje se nalazi u attachmentu e-mail-a, a ukojem se navodi demant objavljene pri~e u791. broju “Slobodne Bosne“.

Jerko Ivankovi} Lijanovi}: ’Auto u kojem

se vozim ne pla}a ministarstvo’

“Pove}anje izdvajanja za poljoprivredu uFederaciji BiH iznosi nekih 40%. To za na{epoljoprivredne proizvo|a~e ne}e biti ni blizudovoljno. Nadam se da }e Vlada FederacijeBiH i Parlament u nekom rebalansu po-praviti stanje kako bi do{li bar na 6% odukupnog prora~una Federacije BiH {to jepredvi|eno Strategijom za razvoj Fede -racije. Sredstva koja }e biti na raspolaganjunastojat }u da {to brè i {to pravednijepodijelim poljoprivrednicima i nagla{avamda ne}e biti nikakvih tro{kova za rent a car

usluge, za bilo kakvo vozilo koje ja vozim,kako su neki mediji la`no iznosili u javnost.Ja vozim auto Narodne stranke Radom zaboljitak, {to potvr|uje i saobra}ajna dozvolapomenutog vozila. To je vlasni{tvo Narodnestranke Radom za boljitak i bilo kakavtro{ak tog vozila, od goriva do bilo ~ega neide na Ministarstvo poljoprivrede, vodo -privrede i {umarstva FBiH nego ide nara~un Narodne stranke Radom za boljitak“,izjavio je dopredsjednik Narodne strankeRadom za boljitak, Jerko Ivankovi} danas uSarajevu, povodom izno{enja laì upojedinim medijima kako koristi rent a car

usluge na ra~un Ministarstva poljoprivrde,vodoprivrede i {umarstva Federacije BiH.

Ured za odnose s javno{}u NS RZB

Muradif Pajt – Uredni{tvu

U nabavci ili doniranjuuređaja za presretanjetelefonskih komunikacijanikada nisam učestvovao

(“Mrak pri~a: ûdo (bo{nja~ke)tehnike“, SB, br. 792)

Koriste}i se svojim ustavnim i zakon-skim pravom da mi se mora pruìti prilika naispravku, to Vas molim da u narednombroju SB objavite sljede}e ispravke:

1-Donacija, o kojoj ste objavili i doku-ment sa spiskom donirane opreme, u~inje-na je krajem 1992. godine, i to Drugom kor-pusu A BiH, i vama je data kao dokument izkojega se vidi i da se potvrdi da su satelit-ski telefoni donacija - na drugoj strani doku-

menta pod stavom 54 - gdje stoji da donac ja uklju~uje i 3 kompletna sat. telefona. Dure|aja koji su se mogli koristiti u to vrijemeza potrebe prislu{kivanja neprijateljskiradio komunikacija su se nalazili radiamaterski {irokopojasni radio-prijemnici, i inaziva se vidi da su se trebali (a jesu li, nznam) koristiti za presretanje radio komunikacija, a ne prislu{kivanje telefonskih

komunikacija - jednostavno je nemogu}e tim ure|ajima prislu{kivati fiksne telefone, mobilnih tada skoro da nije ni bilo u upotrebi u BiH. U nabavci ili doniranju ure|aja zpresretanje telefonskih komunikacija, nikada nisam u~estvovao, ali je u ljeto 1992godine bio jedan neformalan razgovor natemu te tehnike, koji nisam shvatio ozbiljnimiz dva razloga. Prvi je {to taj neko nije nspominjao ni imao novac, a drugo {to jesvaka budala u to vrijeme htjela da budeJames Bond, pa i samo slu{anje obrazloènja o potrebi nabavke te opreme odwith psihopata je bilo samo najobi~nije

tra}enje vremena. Jedan do with BONDOVA (ali slu`beni) je bio i Bakir Alispahi}, kose prilikom na{ega jedinoga sastanka ljeto ’92, interesovao o legalnom procesunabavke, kao i na~inu i mogu}nosti da se taspecijalisti~ka oprema nabavi. Ali samo toZnao je on, a i prijatelji BiH iz MUP-a RH smu po~etni~ki objasnili da tu opremu moènabavljati samo dràva s obaveznim ENDUser certifikatom. Po{to sam uvijek biogeneralno skepti~an prema svim mogu}imzahtjevima ljudi iz Alijinoga okruènja, inajprostijega razloga iz “BATLER TEORIJE- da sluga ba{tovan ima samo jedan cilj, a

to je da on sluga bude kralj, a kralj bude njegov ba{tovan, pogotovo sam se od toga distancirao... Ne vjeruju}i nikom od witBATLERA-BONDOVA, nikada nisam htio nslu{ati dalje te ili sli~ne gluposti, a kamou~estvovati u ne~em {to kasnije moè imasamo jedan rezultat, a to je sau~esni{tvo une~em lo{em, makar i bio samo upoznat postojanjem toga zahtjeva, ili trgovacsasvim svejedno. Pedro treba da visi, a k

je pravi a ko krivi Pedro, neka se istorija timbavi. Nisam htio biti Pedro.

2- S kamionom s opremom koji sspominje u tekstu nisam mogao ni teoretski biti u bilo kojoj konekciji, po{to sam se to vrijeme – do decembra ’93. - nalazio Bostonu, i prvi puta sam po dobijanju GreenCarda iza{ao u Evropu krajem februara ’95Tom prilikom sam -negdje u to vrijeme

organizovao, platio-poklonio vlastitimnovcem i ubacio 136 kanalnu zemaljskusatelitsku stanicu za potrebe PTT-a BiH. Aina~e za opremu za presretanje telefonskirazgovora nije Bakiru Alispahi}u trebaokamion, dovoljna je bila pilotska torba, takoda se po mom osje}aju ”NE[TA UKAMIONU” zapravo radilo o ne~em drugom

- po{iljci paso{a - za potrebe MUP-a koji s


REAGIRANJA



nije ionako kontrolisao, a ne o nekojprislu{noj opremi. I da je ikada postojala taoprema koja je i{la kamionom prekoHrvatske, ne bi se moglo desiti da ne znamili ne saznam. Tih kamiona u pratnju visokihfaca iz MUP-a BiH je bilo svaka 2-3 mjese-ca, cijelo vrijeme rata, i uvijek uz maksimal-nu koordinaciju s MUP-om HR, ~ak i tokomnajè{}ih hrvatsko-bo{nja~kih sukoba.

MUP RH je tako|e maksimalno u tehni~kojoblasti pomagao MUP-u BiH. I spomenutuprislu{nu opremu - profesionalnu moènabaviti samo dràvna slu`ba, a ne privat-nik, tako da je MUP-u BiH i u tom segmen-tu mogla tada pomo}i samo dràvna slu`ba,pa o MUP RH, {to je apsolutno mogu}e. Tomoè provjeriti ko god ho}e, i li~no mislimda to nije vi{e tajna kao tada, a ne od svegastvarati najfantasti~nije storije obavezno saspy-kriminalnom podlogom. Nije mi èljanikoga amnestirati od kriminala, kojega jebilo napretek, ali nije sve bio kriminal, i nemora svaka {u{a ba{ sve znati. A o pojedi-

nim kamionima ili avionima, pogotovu.Zaboravite zauvijek. Onaj ko treba znati,zna, i to je dovoljno.

3- Ja nikada nisam dobio novac do bilokoga, pogotovo ne od dràve BiH, pa ni izma koje “muslimanske prijateljske zemlje”.Pozivanje na prijateljske muslimanskezemlje u BiH iz vremena rata, i poslije,uvijek automatski inplicira na Iran iobavje{tajnu slu`bu te zemlje i njenusuprotstavljenost mojoj zemlji - SAD-u. Tucivilizacijski veli~anstvenu zemlju, kulturu,istoriju i same ljude cijenim kao i sve ostaledràve na svijetu, ali samo to. I to nije krim-

inal. Sve ostalo je kriminal, po i za mene, imolim vas da s tim zaista budete stra{nooprezni, jer sam ja dràvljanin SAD-a i naj-manja nesmotrenost me moè ko{tatiìvota. Osim Iranaca na TV-u, ìvoga ilinacrtanoga niti sam sreo niti vidio. Da samijednu muslimansku zemlju ikada u ìvotusmatrao meni prijateljskom, uz najvi{epo{tovanje prema svim islamskim ili musli-manskim zemljama, religijama i ostalim civi-lizacijskim vrijednostima, kojima uistinu tezemlje obiluju, ìvio bih tamo. Izbor po meniprijateljske zemlje je bio moj, i zna ga savsvijet. Sva sredstva, pa i za nabavku sat.telefona, su donacija moje kompanije i~lanova moje porodice i ne znam za{to samu svim va{im napisima “kontraverzan”,mo`da {to sam vi{e od pola ìvota emi-grant, ali biti to nije grijeh. Ili zato {to sam

jedini nealbanac su|en od vojnoga sudaSFRJ, izme|u ostaloga i za iredentizam. Dami je u tada{njoj SFRJ, gdje sam osu|enkao politi~ki zatvorenik po ~l.133 st.1, bilodobro, nikada ne bih ni postao emigrant.

4- Ja sam tokom rata zaista poklonio iposlao veliku koli~inu - ne oru ja - razneopreme, pa i one koja se mogla koristiti za

prislu{kivanje, u okviru donacije, ali nepri-

jateljskih radio komunikacija, a ne fiksnihtelefona... înjenica je i to da do danasnisam saznao gdje se nalazi i jedan jedini -makar i pokvaren - ure|aj koji sam poslao,a poklonjen je “dràvi za njene legalnepotrebe”, a ne nekome privatno. Da se ikroja~ka igla moè zloupotrijebiti, zna iludak, a da se i sporni ure|aji koje samposlao tako|e mogu zloupotrijebiti, nije

ama ba{ nikakva tajna. Tajna je gdje susada ti ure|aji - ako postoje, i pod ~ijomkontrolom, to treba traìti. Mi{ljenja sam daste bili na pravom tragu i poprili~no blizu. Daste pitali za moje pretpostavke, pomogaobih vam, i obe}avam da }u vam pomo}i, alisamo pod uslovom da raspolaète ba{konkretnim podacima, a ne kamionimanepoznatih sadràja, ili sli~no.

Srda~an pozdravMuradif Pajt, Boston, SAD

Enver Bijedi} - Uredni{tvu

Odluka nikada nije nirazmatrana ni usvojena nasjednici Vlade Federacije

(“Bitka ’crvenih’ protiv ’zelenih’ za BHTelecom”“, SB, br. 792)

Po{tovani,

U izdanju Slobodne Bosne od 12. januara 2012. godine objavljen je tekst podnaslovom “Bitka ’crvenih’ protiv ’zelenih’ zaBH Telecom” i nadnaslovom “Odnosi izme -|u SDP-a i SDA pali su najniù ta~ku nakonuspostave crveno-zelene koalicije, Slobod-na Bosna otkriva da se u sredi{tu najnovijegsukoba SDP-a i SDA nalazi BH Telecom”,potpisan od strane novinara AsimaMetiljevi}a.

U pomenutom ~lanku se izme|u ostalognavodi “Slobodna Bosna do{la je uposjed skandalozne Odluke koju jepotpisao premijer Nik{i}, a koja je kakodoznajemo napisana u {tabu SDP-a poizri~itom nalogu partijskog {efa ZlatkaLagumdìje”, te se objavljuje i nepotpisanprimjerak navedene Odluke.

Isti~emo da je citirani tekstu potpunostineta~an iz razloga {to navedena odlukanikada nije razmatrana na Sjednici VladeFederacije, pa samim tim nije mogla bitipredmet potpisivanja. Dakle, kompletan~lanak je napisan na osnovu odluke kojanije donesena.

Naime, novinar Metiljevi} kao autorteksta je prije objave istog morao pribaviti

ta~ne podatke koji se odnose na dono{enje

navedene odluke, a {to je vrlo jednostavanproces s obzirom da je dnevni red SjedniceVlade Federacije javnosti dostupan, odnosno imenovani je u najmanju ruku trebaobjaviti “potpisan primjerak Odluke”.

O~ekujemo da objavite demant nekorektno objavljenog teksta od 12.01.2012godine, te se nadamo da }e se novinarVa{eg lista ubudu}e informisati o svim

~injenicama prije nego javnosti prezentirajinformacije.

Ministarmr. Enver Bijedi}

Asim Metiljevi} – EnveruBijedi}u

Odluka nije usvojena,

mada je bila i napisana ipotpisana, o čemusvjedoči fotokopija kojusmo objavili u SlobodnojBosni

Gospodine Bijedi}u,

Ni pored najbolje volje nikako nisamuspio razabrati smisao Va{eg demantijaTvrdite da sporna Odluka kojom ste na

mjeravali staviti pod kontrolu javne nabavkeBH Telecoma nikada nije razmatrana nsjednici Vlade Federacije BiH, te na osnovutoga izva~ite zaklju~ak da je “kompleta~lanak u Slobodnoj Bosni napisan nosnovu odluke koja nije donesena“.

Ali, zar je SB tvrdila druk~ije? Istina je dasporna Odluka nije ni razmatrana nusvojena na sjednici Vlade FBiH, ali jenesumnjivo bila i pripremljena i uvr{ena kaozasebna, 12. ta~ka Dnevnog reda napro{losedmi~noj sjednici Vlade FBiH. Noministri iz reda SDA pobunili su se protivVa{e namjere da selektivno suspendirate

Zakon o javnim nabavkama, nakon ~ega jeova ta~ka skinuta s Dnevnog redaSuprotno va{oj volji, Odluka nije usvojenamada je bila i napisana i potpisana, o ~emusvjedo~i fotokopija koju smo objavili Slobodnoj Bosni.

Razumijem da ste bijesni zbog pretrpljenog poraza, ali nikako ne razumijem {taste èljeli posti}i “dementijem“ koji to nije

jer se Va{e tvrdnje u dlaku podudaraju tvrdnjama Slobodne Bosne.

S po{tovanjem,Asim Metiljevi}


REAGIRANJA



Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing

d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime iprezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:Za Evropu Godi{nja: 180 EUR

Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: [email protected]

U [ T E D I T E N O V A C !

PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJUSLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:

polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan

servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web straniciwww.slobodna-bosna.ba

slobodna bosna [broj 793, 19.1.2012]

Documents