povijest u nastavi 12_05_lukacic

205

Petar LukaiFilozofski Fakultet u Zagrebu

Pregledni lanak UDK: 371.3:94]: 004.738.52

Primljeno: 16. rujna 2008.

Primjena Web 2.0 servisa u nastavi povijesti

Autor u lanku donosi pregled upotrebe Web 2.0 aplikacija i njihove mogue primjene u nastavi povijesti. Na poetku autor opisuje krai razvoj pojma Web 2.0 i njemu srod-nih pojmova. Nakon toga slijedi pregled nekoliko aplikacija. Aplikacije su prikazane kao dopuna nastavnom procesu, a ne kao njegova zamjena. U zakljuku autor istie da primjena aplikacija u nastavi razvija kreativnost nastavnika i uenika.

Kljune rijei: Web 2.0, suradnja, kreativnost, nastavni proces

Uvod

Za poetak bitno je objasniti to se krije pod pojmom Web 2.0. Usuglaena definici-ja pojma ne postoji, ali navest u nekoliko definicija koje najblie opisuju pojam:

Nathan Derksen1 smatra Web 2.0 obuhvaa aplikacije koje koriste profinjena korisnika suelja, koje koriste Internet kao operativni sustav koji povezuje ljude i potie ih na suradnju.

Na Wikipediji2 ak i ne nalazimo definiciju jer definicije nema, ali izdvojit emo nekoliko bitnih reenica Ideja Weba 2.0 se moe povezati sa prijelazom nekih web stranica od izoliranih informacijskih silosa prema meusobno povezanim rau-narskim silosima koje korisnik moe percipirati kao lako dostupan softver. Web 2.0 takoer ukljuuje socijalne elemente gdje korisnici stvaraju i distribuiraju sadraj, esto sa slobodom da ga dijele i ponovno koriste. To, navodno, rezultira porastom ekonomske vrijednosti Interneta jer korisnici mogu vie toga uiniti online.

Draen Jurman3 u 132. broju PC Chipa pie Kada bi Web 2.0 pokuali ukrat-ko objasniti, najbolji opis bio bi da se radi o webu nove generacije gdje se web tretira kao platforma koja omoguuje korisnicima interaktivnost, jednostavno praenje ali i sudjelovanje u kreiranju sadraja.

1 Hinchcliff, D. The state of Web 2.0. URL: http://web2.socialcomputingmagazine.com/the_state_of_web_20.htm (15.9.2008)2 Web 2.0. Wikipedia. URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Web_2.0 (15.9.2008)3 Jurman, D. Web 2.0: Web sljedee generacije, PC Chip, br. 132 URL:http://www.djurman.com/cutenews/net.php?subaction=showfull&id=1149235275&archive=&st

art_from=&ucat=7& (15.09.2008.)

Povijest u nastavi

206

Ovo su dvije najjednostavnije reenice koje opisuju Web 2.0 - Web 2.0 je napravljen od ljudi i Web 1.0 je vodio ljude do informacija, dok Web 2.0 vodi infor-macije do ljudi.

***

Ovako bi se definicije i reenice koje opisuju Web 2.0 mogle redati u beskonanost, ali to ne bi imalo smisla bez konkretnih primjera i objanjenja. Krenimo od nekih povijesnih poetaka. Za pojavu pojma Web 2.0 zasluni su Tim OReilly i Media Live International4 koji su nakon brainstoriminga umjesto definicije postavili osnov-ne koncepte Weba 2.0 tj. koncepte koji oznauju prijelaz sa Weba 1.0 na Web 2.0. Slika 1. prikazuje te koncepte.

Draen Jurman5 u svom lanku tvrdi da sama definicija nije ni bitna za korisni-ka, tovie da je irelevantna. Nadalje pie da ono to je vano jest funkcionalnost, odnosno ono to korisnik dobiva. Najvei dobitak je spajanje desktop aplikacija i tradicionalnih web stranica, to korisnicima omoguuje interakciju, personalizirane stranice, suradnju te izmjenu informacija. U prethodnoj reenici navedene su i naj-bitnije karakteristike pojma Web 2.0 koji oznaava prijelaz sa statikih web stranica na korisnike web stranice, znai na web stranice koje mogu ureivati i krajnji korisnici.

Slika 1. Preuzeto s Jurman, D. Web 2.0: Web sljedee generacije. http://www.djurman.com/cutenews/net.php?subaction

=showfull&id=1149235275&archive=&start_from=&ucat=7&

4 O`Reilly, T. What is Web 2.0. URL: http://www.oreillynet.com/pub/a/oreilly/tim/news/2005/09/30/what-is-web-20.html (15.9.2008.)5 Jurman, D. Web 2.0. (15.09.2008.)

207

Petar Lukai: Primjena WEB 2.0 u nastavi povijesti

Tradicionalno izdavatvo i masovni mediji su uvijek bili fokusirani na jednostranu komunikaciju koja je omoguila Web-u 1.0 da dominira statinim stranicama, a drutvo je pratilo dogaanja bez sudjelovanja. Druga faza interneta se izriito oslanja na drutvenu suradnju na digitalnim medijima, naglasak je na dvosmjernoj komuni-kaciji, sadraj stvoren od strane korisnika te se naglaava dijeljenje i suradnja.6 to se tie izgleda i dizajna stranice Weba 2.0 ne razlikuju se pretjerano od stranica Weba 1.0 kojem je filozofija i bila svojim izgledom i dizajnom privui to vei broj kori-snika. Klju privlaenja korisnika sada je postala suradnja (collaboration) korisnika, sudjelovanje u kreiranju sadraja koji potie korisnika na jo vei doprinos. Radi se o povratku osnovama ruka vie nije na miu, a poanta u kliktanju, ve su obje ruke vr-sto na tipkovnici, a poanta je u pisanju i/ili kreiranju tekstova i sadraja, kae Jurman. Nadalje Jurman u svom lanku za izgled i funkcionalnost web 2.0 stranica kae da prevladavaju meke linije, pozadinske boje su lagane, prevladavaju njene nijanse u kombinaciji sa dvije ili tri boje. Naslovnice i administracijska suelja Web 2.0 servisa imaju napretek linkova koji su smisleno organizirani i iji je font velik.

Velike su anse da ste i Vi jedan od korisnika Web 2.0 stranica, alata ili aplikacija. U tu grupu spadaju Flickr, Youtube, Wikipedia, Digg, Delicious, Google, blogovi itd. Da, i Google je sa svojim dodacima jedan od najveih Web 2.0 promotora. Na primjer Google nudi stvaranje personalizirane poetne stranice na kojoj korisnik moe dodavati sadraje koje eli, kao to su naprimjer RSS feedovi (Really Simple Syndicate) koji omoguuju prikazivanje svih vijesti sa bilo koje stranice na internetu bez da morate otii na tu stranicu (ukoliko ta stranica omoguuje RSS). Osim RSS-a Google prua i mogunost dodavanja kalendara, sata, kalkulatora i slinih dodataka koji Vam moda trebaju. A sve to se moe vrlo lako drag and drop tehnikom smje-stiti bilo gdje na stranici. Osim Google-a, tu mogunost nude jo neke stranice od koji je sigurno najpopularnija http://www.netvibes.com.

Osim toga ubudue nee biti potrebno imati na osobnom raunalo Microsoft Office alate (Word, Excel i sl.) ve se tekst moe unositi i ureivati online. Sama kopija se moe spremiti na nekom serveru, a tekstu se pristupiti tijekom skijanja u Francuskoj u nekom internet kafiu i nastaviti raditi na njemu. Na internetu ve postoje neke stranice koje nude takav rad, a zanimljivo je spomenuti da je na slje-deoj stranici http://www.thumbstacks.com mogue izraivati prezentacije. Naravno da tako neto ne odgovara Microsoftu te je i on ponudio koritenje svojih Microsoft Office programa online http://workspace.officelive.com. Samim time korisnik vie nije vezan za svoje raunalo ve moe raditi isti posao i negdje izvan svog doma ili ureda. To zapravo doprinosi decentralizaciji rada.

Decentralizacija ide u tom smjeru da vie nije potrebno koristiti vlastito raunalo da bi pristupili bookmarkovima koje smo spremili. U tome na pomae jo jedan Web 2.0 servis De.licio.us. Namjena te stranice je pohrana URL linkova koje smo

6 Good, R. Social Bookmarking Services And Tools: The Wisdom Of Crowds That Organizes The Web. 2006. URL: http://www.masternewmedia.org/news/2006/12/01/social_bookmarking_services_and_tools.

htm. (15.09.2008.)

Povijest u nastavi

208

prije spremali u popularne bookmarkove. Danas otvaranjem rauna na De.licio.us-u korisnik lako moe pristupiti svojim izvorima bilo gdje na svijetu, ako naravno ima pristup internetu. Sam postupak prikupljanja URL linkova naziva se tagging ili oznaivanje, ali to emo objasniti kasnije na primjerima.

Brojne spominjane pogodnosti personalizirane Google poetne stranice ine pre-traivanje interneta ugodnijim iskustvom, ali i olakavaju posao i svakodnevni ivot. Projekti poput Wikipedije daju svima mogunost ne samo da naue neto o stvarima koje ih zanimaju, ve i da sudjeluju u njihovom stvaranju. RSS i oznaivanje pak nude jednostavno praenje tekstova koji vas zanimaju, te ste tako uvijek u korak sa informacijama. Korisnici ovih usluga moda nisu uvijek svjesni da je upravo to taj Web 2.0 o kome se toliko pria, ali to i nije toliko vano koliko samo koritenje. Pogodnosti i mogunosti primjene su brojne i samim time moemo rei da smo uli u Web 2.0 svijet koji e sada, uz nau suradnju, dalje rasti i razvijati se.

Koliko je DvaNula koncept rairen i popularan govori samo injenica da velike korporacije poput Google-a i Yahoo!-a sve vie ulau u takve web stranice npr. Yahoo! je kupio de.licio.us, a Google Youtube.

U daljnjem tekstu navest u nekoliko servisa i neke primjere kako ih se moe koristiti u nastavi povijesti.

2. Pregled najvanijih Web 2.0 servisa

2.1 Google Maps Google Maps - http://maps.google.com/

Google Maps je Googleova tehnologija besplatnih digitalnih mrenih karata, koje ine osnovu mno-gih servisa i usluga, od pregledavanja satelitskih sni-maka, planiranja trase putovanja (plana kretanja),

lokatora traenih mjesta, itd.7 Slika koja se vidi uitavanjem dobivena je slikanjem iz satelita, ali slike najvee kvalitete su u stvari slikane iz zrakoplova. Slike nisu najnovi-je, a neke ak datiraju iz 2001. godine. Zbog toga sustav ne moe garantirati tonost ili prikazivati trenutnu situaciju, ali stalnim priljevom novih fotografija postupno se poboljava sveukupna rezolucija i preciznost.

Karte se koriste u razliite svrhe od prikazivanja benzinskih postaja i usporei-vanja cijena goriva do prikazivanja lokacija nekretnina i njihovih cijena. Zanimljivost je da nude i poseban prikaz cesta koji omoguuje planiranje putovanja.

Korisniko suelje je jednostavno za navigaciju, povlaenje miem premjeta pogled na druge lokacije, mogui su skokovi na odreene koordinate i potraga za lokacijama, podrano je zumiranje do razliitih nivoa virtualnog pogleda na Zemlju

7 Google maps. Wikipedija. URL: http://hr.wikipedia.org/wiki/Google_Maps (15.09.2008.)

209


putem stvarnih satelitskih snimaka i stvorenih digitalnih karata razliite kvalitete, ovisno o vanosti promatranog podruja, razne naine prikaza karata, od umjetno pridodanih geopolitikih oznaka, prometnica, puteva, nonih snimaka, prikaza va-nih lokacija, turistikih odredita, kulturnih znamenitosti, itd.8 Osim toga suelje je dostupno i na hrvatskom jeziku.

Kako to iskoristiti u nastavi povijesti? To ovisi o nastavnicima. Ovdje mogu nave-sti nekoliko ideja, ali s obzirom da nemam velikog iskustva u praksi ne garantiram izvedivost tih sadraja. Na primjer google maps nude ureivanje sadraja uz etiri osnovne funkcije:

Izbor/ureivanje znaajki karte pojavljuje se u obliku ruke pomou koje se kreete po karti

Dodaj oznaku mjesta pojavljuje se pribadaa koju je potrebno smjestiti negdje na karti, nakon to se odabere mjesto otvara se oblai u koji se moe doda-vati tekstualni, slikovni ili video sadraj. Znai moe se upisati tekst npr. o nekoj zgradi i dodati slika te zgrade.

Crtaj liniju ovaj alat omoguuje crtanje linije kojom elimo neto naglasiti npr. isticanje poloaja hladnoratovske eljezne zavjese.

Crtaj oblik ovim alatom moemo iscrtati neki oblik na karti, npr. pratei prijanji smjetaj koprivnike utvrde iscrtati oblik gdje je ona bila smjetena.

Na slici 2. moe se vidjeti izgled korisnikog suelja. S lijeve strane nalaze se opcije pomou kojih se mijenja izgled karte, dodaje se sadraj, obiljeava put i slino. Za koritenje ovog servisa nije potrebna nikakva instalacija ili skidanje programa, a koritenje je vrlo jednostavno. Sve to je potrebno je prijaviti se, a moda ste ve i prijavljeni ako koristite Gmail. Za upoznavanje i svladavanje servisa potrebno je maksimalno pola sata. Slike 3. i 4. prikazuju krajnji rezultat jedne moje karte koja se moe pogledati na sljedeem linku : Google karta koprivnikih spomenika

http://maps.google.com/maps/ms?ie=UTF8&hl=hr&msa=0&t=k&om=1&msid=111151011074975529277.0004409b9f55d073f5e86&ll=46.189576,16.834488&spn=0.027035,0.055275&z=14

8 Isto

Povijest u nastavi

210

Cilj mog zamiljenog sata je upoznavanje urbanistikog razvoja grada Koprivnice za povijesnu grupu kroz etnju ulicama grada uz pratnju nastavnika i samostalnim otkrivanjem gradskih spomenika.

Prva stanica je muzej grada u kojem uenici osim razgledavanja muzeja sluaju kratku povijest grada i kratku urbanistiku povijest. Nakon to su odsluali kratku povijest uenike dijelimo u 5 grupa. Svaki uenik u grupi dobiva suvremenu kartu grada sa oznaenim ulicama, te suvremenu kartu grada preko koje je nacrtan tlo-crt stare koprivnike utvrde. Osim karata, grupama dijelimo zadatke koje moraju ispuniti.

Nakon to su ispunili zadatke, za koje je predvieno 45 minuta, cijeli razred se ponovno skuplja u gradskom parku kod paviljona. Tamo se svaka grupa mora izja-sniti da li je pronala spomenike i odgovorila na pitanja, a nakon toga dobiva tekst sa podacima o spomenicima koje su otkrili. Na temelju teksta i vlastitih opaanja svaka grupa mora odgovoriti na pitanja napisana u zadatku i ostalim grupama izloiti svoja otkria o jednom ili dva spomenika koje smatraju najzanimljivijima. Nakon toga zadatak je da sve rezultate istraivanja uenici postave na Google kartu. Izgled karte je prikazan na slikama 2, 3 i 4.

Slika 2. Prikaz centra Koprivnice sa oznaenim kulturnim spomenicima

211


Slika 3. Uveani prikaz

Slika 4. Primjer oblaia sa slikom i tekstom

Povijest u nastavi

212

2.2 Blog Blog

Vjerujem da veina ljudi zna to je blog. Ali ipak definirajmo ga blog je publikacija na internetu koja sadri prvenstveno periodike lanke u obrnu-tom vremenskom slijedu - najnoviji lanci nalaze se na vrhu stranice.9

Kako iskoristiti blog u nastavi? I ovo zavisi o mati svake osobe. Recimo da povijesna grupa radi

istraivanje ili pie seminar ili radi pano o Drugom svjetskom ratu. Prva stvar koju dananja djeca rade jest da zagooglaju i pronau neke informacije o Drugom svjet-skom ratu. Ako ele podijeliti svoja otkria sa ostalim uenicima u povijesnoj grupi, oni moraju isprintati izvore koje su pronali i komentirati ih zajedno. Blog omogu-uje da na njemu dodaju link koji vodi do stranice koju su pronali ili da kopiraju cijeli tekst na blog. Ostali uenici nakon toga mogu komentirati izvor i procijeniti da li e izvor iskoristiti u svom seminaru ili ne. Osim toga, i nastavnik moe sudjelovati u raspravi te uputiti uenike na neke sadraje koje on smatra korisnima.

Koritenje bloga pokazuje koliko je koji od uenika ustvari pridonio izradi semi-nara. Poto se svaki zapis biljei nastavnik lako procjenjuje koji uenici nisu uope ili su malo truda uloili u izradu.

Slika 5 prikazuje primjer jednog bloga koji je nainjen od prijepisa pisama engle-skog vojnika iz Prvog svjetskog rata. Blog u poetku opisuje ivot vojnika, kasnije se nastavlja sa pismima sa bojinice. Ovaj blog moe biti vrlo zanimljiv uenicima da dobiju uvid u ivot ljudi iz tog vremena.

Slika 5. Primjer bloga http://wwar1.blogspot.com

9 Blog. Wikipedija. URL: http://hr.wikipedia.org/wiki/Blog (15.09.2008.)

213


2.3 Wikipedia Wikipedija - http://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica

Osim bloga, vjerujem da su svi upoznati sa Wikipedijom. Koritenje je jednostavno i prua mnoge koristi. Wikipedija obiluje povijesnim temama i uenicima je zanimljiva za koritenje. Osim samog teksta nudi i prikaz slika i linkova na izvore iz kojih je izvaen neki izvor. Ta slobodna enciklo-pedija danas privlai milijune korisnika diljem svijeta. Poto je i moe bilo tko ureivati ona, naalost, ponekad nudi i krive informacije, ali i te krive informacije su izmjenjive.

Slika 6. Glavna stranica Wikipedije

Wikipedija samu sebe definira kao (wiki + enciklopedija) viejezinu, na Webu zasnovanu enciklopediju slobodnog sadraja. Ona postoji kao wiki, to podrazumi-jeva da se pie u suradnji s brojnim volonterima, te veinu lanaka moe mijenjati svatko s pristupom Internetu i odgovarajuim web preglednikom.

Kako je koristiti u nastavi? Najloginiji odgovor je da je Wikipedija neka vrsta ud-benika koju uenici mogu pregledavati u potrazi za nekim povijesnim injenicama. Ako razmiljamo o tome da Wikipedija ponekad nudi i krive podatke, ali zar i autori knjiga nekad ne grijee? Vea je vjerojatnost da e uenik nai tonije podatke na stranici koju pregledava i ureuje vie osoba koje zajedno imaju vee znanje od pojednica.

Povijest u nastavi

214

2.4 Youtube Youtube - http://www.youtube.com/

Iako ovaj servis veini ljudi slui kao zabava, on danas nudi razliite video sadraje. Na Youtube-u se zato mogu nai poetni teajevi za uenje gitare, razni spotovi, ali i isjeci dokumentarnih filmova, a pone-kad i cijeli filmovi. Ti isjeci takoer mogu posluiti u nastavi jer uenici mogu kritiki procijeniti znaaj

tih filmova. Neki ljudi snimaju i neistine kojima neupueni mogu povjerovati, ali zato uenike moramo uiti kritikom vrednovanju.

Slika 7. Prikaz Youtube-a

Kako iskoristiti Youtube u nastavi? Primjena ovog servisa uvelike ovisi o vaoj mati i kreativnosti. Vjerujem da je najbolje pretraiti to Youtube nudi i pronai ono to bi moglo upotpuniti neku suhoparnu temu ili nadopuniti neku temu vizualnim dodatkom. Nije potrebno da se cijeli sat temelji na koritenju sadraja sa ovog servi-sa, ponekad je dovoljan i kratak prikaz koji e pojaati temu i zainteresirati uenike, omoguiti im vizualizaciju sadraja.

215


2.5 Rollyo Rollyo - http://rollyo.com/

Rolly je pretraiva koji pretrauje samo odreene web stra-nice. to mislim pod odreene? Mislim na stranice koje smo sami odabrali. Kao prvo mora se logirati da bi se ta usluga koristila, a nakon toga u odreeno polje ubacujemo linkove stranica koje smatramo relevantnima. Recimo da nas zanima Drugi svjetski rat. Ubacimo nekoliko stranica kojima se naj-

ee sluimo kad pretraujemo internet i zaduimo Rolly da pretrai te stranice umjesto nas. Ubacimo kljuni pojam, to je u ovom sluaju Drugi svjetski rat i on nam izbaci sve rezultate koje je naao povezane sa tim pojmom.

Kako iskoristiti Rollyo u nastavi? Ako zaduimo neke od uenika da napiu seminar ili istrae neto o odreenoj temi na internetu, smatram da je najbolje da ih usmjerimo na odreene internet izvore. Zato? Zato jer nam internet nudi velik broj informacija koje je nemogue sve pretraiti i nemogue je da su sve informacije relevantne. Naravno da moramo uiti uenike kritikom razmiljanju, ali budimo realni ako zadamo zadatak da uenik istrai na internetu o 1848. godini, on e najvjerojatnije zagooglati i pregledati prvih 20 rezultata koje mu Google izbaci. Na ovaj nain on e pregledati relevantne i irelevantne stranice. Ako koristimo Rollyo, uenik e pretraiti stranice za koje je nastavnik siguran da pruaju pouzdan i kvali-tetan sadraj te tako dobiti kvalitetan rad.

Slika 8. Prikaz Rolly-a

Povijest u nastavi

216

2.6 De.licio.us De.licio.us - http://del.icio.us/

Da bismo objasnili koja je namjena ovog servisa, prvo moramo objasniti to je drutveno oznaivanje. Drutveno oznaivanje je postupak online spremanja web izvora na odreenoj, javno dostupnoj internet stranici, te povezivanje istih sa kljunim rijeima koje emo nadalje nazivati oznakama (engl. tags). Sam postupak dodavanja oznaka (tags) naziva se oznaivanje (engl.

tagging).10 Drutveno oznaivanje karakteriziraju servisi koje korisnici koriste kako bi na jednom mjestu pohranili svoje liste web izvora (bookmarkova), koje oni sma-traju korisnima. Korisnici koji vre oznaivanje mogu kasnije ponovo pretraiti sadr-aj koristei se oznakama, dok im se istovremeno omoguava i pretraivanje sadraja i oznaka drugih korisnika. Stoga oznaivanje ima dvostruku namjenu: organizacija informacija za vlastite potrebe i za potrebe drugih korisnika u njihovoj potrazi za informacijama.

Najvea prednost drutvenog oznaivanja jest u tome, to u toj praksi mogu sudjelovati svi korisnici interneta, jer su servisi za drutveno oznaivanje javno dostupni, i to sa bilo kojeg mjesta, u bilo koje vrijeme.

Drutveno oznaivanje donosi u pretraivanje neto to trailice ne mogu imati, a niti natjecati se u tome ljudski dodir.11

To nas dovodi do jednog od najpoznatijih servisa za oznaivanje, De.licio.us a. De.licio.us je Internet stranica za pohranjivanje i razmjenu URL linkova koju kori-sti preko 3 milijuna korisnika. Postoji i hrvatska inaica slinog servisa koja se zove Spremi.com.

Kako iskoristiti De.licio.us u nastavi? Kako smo ve naveli bitno je uenike upu-titi na kvalitetne sadraje koje internet prua. Ako se uenici ve slue internetom u potrazi za informacijama zar nije jednostavnije da popis relevantnih sadraja imaju na internetu, a ne na komadu papira sa kojeg moraju prepisivati adresu? De.licio.us to omoguuje; kada korisnik tamo otvori raun, on moe na toj stranici oznaavati i spremati URL linkove odreenih adresa smjetenih na internetu. Stranice koje kori-snik De.licio.us-a oznai kao javno dostupne vide i ostali korisnici servisa.

Recimo da nas zanimaju talibani i na De.licio.us-u pronaemo nekog korisnika kojeg takoer zanimaju talibani i koji je spremio neku stranicu sa tim sadrajem mi moemo pratiti taj link i pogledati to je on spremio. Ako zakljuimo da je sadraj koji je taj korisnik oznaio nama zanimljiv, sljedei korak bi moda bio pregledava-nje popisa URL stranica i oznaka koje je taj korisnik izabrao. Pregledavanjem popisa ustanovili smo da taj korisnik ima sline interese kao mi i moemo se pretplatiti na tog korisnika; nakon to on oznai neki sadraj, mi bivamo obavijeteni o tome.

10 Wikipedia. Social bookmaring. 2008. URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Social_Bookmarking11 Good. R. Social Bookmarking Services And Tools: The Wisdom Of Crowds That Organizes The Web. 2006.URL: http://www.masternewmedia.org/news/2006/12/01/social_bookmarking_services_and_tools.htm.

217


Na taj nain je mogue napraviti mreu korisnika koji razmjenjuju sadraje, u naem sluaju razred. Kao i kod bloga, moemo lako procjenjivati koliko je koji ue-nik sudjelovao u radu jer vidimo koliko je sadraja oznaio i kada. A pregledavanjem sadraja moemo provjeriti i relevantnost.

Slika 9. Prikaz De.licio.us a

3. Zakljuak

Naini na koji djeca danas ue se mijenjaju, a usporedno s time i odnos prema pou-avanju se treba mijenjati. Koritenje novih tehnika i novih materijala ini i dosadnu nastavu zanimljivom. Umjesto zakljuka predlaem svima koji ovo itaju da pokrenu internet, odu na Youtube i tamo pronau sljedee video zapise:

Pay attentionA vision of students today3 steps for 21st century learningA vision of K12 students todayWhy We Need To Teach Technology in SchoolEducation today and tomorrow21st century pedagogy

Povijest u nastavi

218

Bringing 21st century learning to your classroomThe machine is using us An anthropological introduction to YouTube

Ovi video zapisi pokazuju da se nain na koji uenici ue mijenja oni trae nove stvari, trae vie poticaja i da pokau svoje znanje na kreativan nain. A to je upravo ono to nam internet nudi velik prostor na kojem se moe suraivati, stvarati i razvijati. Ovaj tekst nije napisan sa ciljem prenoenja interneta u nastavnoiproces ve sa ciljem da se dio nastavnog procesa prenese na internet. Nemogue je zamije-niti uionicu, ali je mogue stvoriti virtualan prostor na internetu koji e zamijeniti jedan kolski sat i potaknuti stvaralaku kreativnost uenika i uitelja. Moe spojiti uenike i uitelje na nain na koji nikad nisu ni mislili komunicirati.

Naravno da postoje uenici koji nemaju pristup internetu kod kue i to je ote-avajui faktor provoenja ovih zamisli u stvarnost, ali uvijek postoji nain da se ovaj faktor zaobie. Raditi se moe u parovima sa onima koji imaju internet, otii u knjinicu...

LiteraturaBlog. Wikipedija. 2008. http://hr.wikipedia.org/wiki/Blog (15.09.2008.)Good. R. Social Bookmarking Services And Tools: The Wisdom Of Crowds That Organizes

The Web. 2006. http://www.masternewmedia.org/news/2006/12/01/social_bookmar-king_services_and_tools.htm (15.9.2008.)

Google maps. Wikipedija. 2008. http://hr.wikipedia.org/wiki/Google_Maps (15.09.2008.)Hinchcliff, D. The state of Web 2.0. 2006. http://web2.socialcomputingmagazine.com/

the_state_of_web_20.htm (15.9.2008.)Jurman, D. Web 2.0: Web sljedee generacije. 2006. http://www.djurman.com/cutenews/

net.php?subaction=showfull&id=1149235275&archive=&start_from=&ucat=7& (15.09.2008.)

O`Reilly, T. What is Web 2.0. 2005. http://www.oreillynet.com/pub/a/oreilly/tim/news/2005/09/30/what-is-web-20.html (15.9.2008.)

Social bookmaring. Wikipedia. 2008. http://en.wikipedia.org/wiki/Social_Bookmarking (15.9.2008.)

Web 2.0. Wikipedia. 2008. http://en.wikipedia.org/wiki/Web_2.0 (15.9.2008.)

219


SUMMARY

Application of Web 2.0 service in history teaching

In this article, the author writes about the usage of Web 2.0 applications and their possible employment in history classes. Firsty, the author gives a short account on the development of the term Web 2.0 and other related terms. Secondly, an overview of several Web 2.0 applications is given. These applications are shown not as a substitu-tion, but as a supplement, to the process of teaching and learning. In the conclusion the author stresses how the usage of this applications in the teaching process results in development of creativity in both teachers and students.

povijest u nastavi 12_05_lukacic

Documents