Motivacija učenika u nastavi

Koraljka Cvrk Sajko, prof. Stručni suradnik - psiholog

OŠ Retkovec, Zagreb

Tri su glavna pitanja:

Što je motivacija?

Kako motivirati druge i sebe na veće zalaganje?

Kako organizirati nastavu da se omogući zadovoljavanje temeljnih ljudskih potreba?

Što je motivacija?Skup unutarnjih faktora i procesa koji usmjeravaju čovjekovo ponašanje na

neku aktivnost prema određenom cilju, određujući mu intenzitet i trajanje.

Ti unutarnji procesi mogu biti različite potrebe, porivi, težnje, želje = MOTIVI

...traganje za nečim što nam nedostaje, potrebno nam je, ili za nečim što želimo održati, odnosno težnja da se zadovolje

potrebe (prirodne ili stečene)

Definicije, ukratko:

MOTIVACIJA = procesi koji pokreću aktivnosti da bi se

postigao neki cilj

MOTIV = unutrašnji činitelj koji pokreće i usmjerava ljudske aktivnosti

MOTIVATOR = realni objekt ili pojava koji pokreću proces

motivacije

Elementi motivacije:

SMJER: Što nastojim?

INTENZITET: Koliko jako se trudim?

TRAJANJE: Koliko dugo ustrajem u tome?

Kako mjerimo motivaciju?

INDIREKTNO:

Projektivnim psihološkim mjernim instrumentima

Opažanjem ponašanja: zalaganje ustrajnost odabir zadataka rezulati koji se postižu mentalno stanje zadovoljstva/nezadovoljstva

Kako saznati što motivira pojedinca?

O specifičnim potrebama i željama pojedinog djeteta možemo zaključivati promatrajući njegovo ponašanje i stabilne osobine te upoznajući životne okolnosti u kojima odrasta

O ciljevima osobe možemo više saznati promatrajući što postiže svojim ponašanjem

Motivacijski ciklus

MOTIVMOTIVnezadovoljena nezadovoljena

potrebapotreba

PONAŠANJEPONAŠANJEUSMJERENO USMJERENO

CILJUCILJU

CILJCILJzadovoljenazadovoljena

potrebapotreba

ŽELJE

FRUSTRACIJA

prepreke

Što je motivacija za učenje?

OPĆA: težnja za usvajanjem znanja i vještina u različitim situacijama učenja

SPECIFIČNA: težnja za usvajanjem znanja i vještina u određenom području

Želimo ih "pokrenuti" na aktivno učenje i sudjelovanje

KAKO?KAKO?

Što učitelj treba znati da bi uspješno motivirao učenika za nastavu? teorijska i praktična znanja o motivaciji kao

fenomenu i motivacijskim procesima upoznati učenika

da bismo saznali što ga motivira primjenjivati prikladne motivatore

zadaci, ciljevi, nagrade, socijalni odnosi... biti primjeren model ponašanja učenicima efikasno davati povratne informacije pratiti efekte motiviranja

i zamjenjivati nedjelotvorne djelotvornima

Teorije motivacije SADRŽAJNE: objašnjavaju ŠTO čovjeka

motivira

Maslow: Teorija hijerarhije potreba Alderfer: ERG (hrv. EPR) teorija potreba Hertzberg: Dvofaktorska teorija Atkinson, McClelland: Motiv za postignućem Korman: Teorija konzistentnosti (samopoštovanja)

PROCESNE: objašnjavaju KAKO dolazi do odluke u motivacijskom procesu (ciklusu)

Locke i Latham: Teorija postavljanja ciljeva Adams: Teorija pravednosti Skiner: Teorija potkrepljenja

A. H. Maslow (1970): Teorija hijerarhije potreba Obilježje je ljudi da uvijek nečem teže,

svaki pojedinac ima neke osobne životne ciljeve čije postizanje djeluje kao nagrada i izaziva osjećaj zadovoljstva

Međutim, to stanje je kratkotrajno, ubrzo novi ciljevi zamjenjuju ostvarene, i to prema hijerarhiji motiva ili potreba: tek kada su zadovoljene najprioritetnije potrebe (na nižim razinama hijerarhije), u svijesti pojedinca se javljaju potrebe iz više razine

Maslow: Hijerarhija potreba

FIZIOLOŠKE POTREBE

SIGURNOST

SOCIJALNEPOTREBE

SAMOPOŠTOVANJE

SAMOAKTUALIZACIJA

Potrebe i načini zadovoljenja: FIZIOLOŠKE

POTREBE

SIGURNOST

SOCIJALNE POTREBE

obitelj, rekreacijske aktivnosti, ugodni radni uvjeti (obrok, odmori, toplina, osvjetljenje), dovoljno slobodnog vremena

dobra školska klima, minimalizacija rizika, povjerenje, stav učitelja

timski rad, suradničko učenje, mogućnosti socijalne interakcije

Potrebe i načini zadovoljenja: SAMOPOŠTOVANJE

SAMOAKTUALIZACIJA

javno priznanje, pozitivno potkrjepljenje (pohvalom, ocjenom), davanje važnih zaduženja (npr. projekti)

mogućnost potvrđivanja kreativnosti i sposobnosti, motiviranje postignućem, rad na visoko zahtjevnim, izazovnim zadacima, participiranje u postavljanju ciljeva i odlučivanju, profesionalno usmjeravanje

Hijerarhija potreba i zadovoljstvo

Što su potrebe pojedinca više u toj hijerarhiji, veća je i razina njegova psihološkog zdravlja

Osobe koje zadovoljavaju potrebe na dvije najviše razine, potrebe samopoštovanja i samoaktualizacije, najmotiviranije su i najproduktivnije u radu

Alderfer (1972): ERG teorija (EPR)

EEgzistencijalne potrebe Potrebe pripadnosti (Relatedness)

suradnja, prijateljstvo Potrebe rasta i razvoja na svim

razinama (Growth) kreativnost, razvoj potencijala

Zadovoljenje jedne traži zadovoljenje drugih potreba, nisu u hijerarhijskom odnosu - moguće je "preskakanje", ali i istovremeno djelovanje više potreba

Nemogućnost zadovoljenja viših potreba vodi intenzivnijem zadovoljavanju nižih potreba

Hertzberg (1959): Dvofaktorska teorija radne motivacije Motivatori i demotivatori su uzajamno nezavisni

MOTIVATORI vezani za sadržaj posla i njihovo prisustvo dovodi do

zadovoljstva razvoj, izazov, poticaj, samostalnost, odgovornost,

raznolikost, zanimljivost, postignuće i uspjeh

DEMOTIVATORI vezani za okolinske uvjete i njihovo odsustvo dovodi

do nezadovoljstva nagrade, sigurnost, raspored, materijalni uvjeti,

odnosi u razredu, školska klima

I još neke osobine i crte ličnosti

važne za motivaciju: Motiv za postignućem Samopoštovanje Pesimizam Depesivnost Naučena bespomoćnost

Murray (1938): Motiv za postignućem McClelland (1969): tendencija pojedinca da

se natječe sa standardima uspješnosti koje smatra vrijednim i društveno značajnim

To je individualna predispozicija da se teži uspjehu, nastojanje da se što brže i bolje postigne nešto što je teško (objašnjenje: marljivost naučena u obitelji nagrađivanjem postignuća)

Atkinson (1978): Model za predviđanje ponašanja:AKTIVNOST OSOBE = RAZINA MOP-a

x OČEKIVANJA (vjera u uspjeh) x PRIVLAČNOST CILJA

Uz tendenciju za postizanje uspjeha prisutan je i strah od neuspjeha

Neke karakteristike osoba s visokim motivom za postignuće: Imaju snažnu želju za uspjehom - ustraju i

kontinuirano rade, više "gledaju" u budućnost Preferiraju zadatke u kojima su osobno

odgovorni za uspjeh u rješavanju problema (znaju biti nezadovoljni u timskom radu)

Vole blago i mirno okruženje na koje mogu utjecati

Potrebna im je točna i kontinuirana povratna informacija o napretku u onom što rade

Postavljaju si ciljeve koji su izazovni ali realistični (osobe s niskim MOP-om biraju ili izrazito lagane ili izrazito teške zadatke - izbjegavanje neuspjeha)

Implikacije za nastavu:

Osigurajte djeci s visokim motivom za postignuće najbolje uvjete i imat ćete najbolje učenike

Osigurajte svakom djetetu tijekom školovanja mogućnost da doživi određenu dozu uspjeha u svim fazama učenja

Potičite i usmjeravajte učenike na definiranje i postavljanje standarda uspješnosti

Samopoštovanje

= procjena vlastite vrijednosti

W. James (1890): Samopoštovanje = USPJEH / OČEKIVANJE

Korman (1976): Teorija konzistentnosti ljudi djeluju u skladu s razinom vlastitog

samopoštovanja (samoispunjavajuće proročanstvo)

Učenik visokog samopoštovanja:

Uporniji je, samopouzdaniji, nezavisniji, kreativniji, fleksibilniji, imaginativniji

Prihvaća odgovornost za svoj uspjeh, vjeruje da je sam odgovoran za svoju budućnost

Ima stabilne ciljeve i jasne ideje o budućem zanimanju

Općenito je značajno više usmjeren na obrazovne ciljeve

Ima veći broj dugoročnih ciljeva Postaju još produktivniji kada su

"prenagrađeni" za svoju aktivnost

Učenik s niskim samopoštovanjem:

Manje je uporan, kada pogriješi, lakše odustaje

Smatra da njegova budućnost ovisi o vanjskim okolnostima

Nema ideju o tome što bi radio kada završi školu

Ima vrlo nestabilne ciljeve Zadaje si manje od onoga što je sposoban

učiniti Kada je za svoj rad "prenagrađen", postaje

manje produktivan! - štetnost "poklanjanja" ocjena

Pesimizam, depresivnost, naučena bespomoćnost Pesimizam

"Zašto bih učila kada ću ionako dobiti lošu ocjenu?"; djeluje na stav prema učenju

Depesivnost Stanje smanjene psihofizičke aktivnosti u kom

prevladavaju osjećaji tuge, bezvoljnosti i obeshrabrenosti te otežano i usporeno mišljenje

Naučena bespomoćnost Kod opetovanih doživljaja neuspjeha osoba

počinje vjerovati da nema sposobosti niti mogućnost kontrole i potpuno odustaje od ostvarivanja ciljeva

VAŽNO UOČITI NA VRIJEME I POTRAŽITI STRUČNU POMOĆ

A ne smijemo zaboraviti niti SPOSOBNOSTI, jer:

MOTIVACIJA ZA RAD =

SPOSOBNOSTIRADNIUVJETI

MOTIVACIJAX X

Procesne teorije motivacije

Govore o procesima donošenja odluke da u nekoj situaciji nešto učinimo, sve u osnovi imaju četiri postavke (Lawler, 1976):

Ljudi imaju različite sklonosti prema različitim ciljevima

Kod odlučivanja o određenom ponašanju vrše procjenu

Kod izbora ponašanja imaju očekivanja o nagradi za odabrano ponašanje (važna je osobna procjena važnosti i privlačnosti nagrade - tada je zalaganje najveće)

Motivacija za neko ponašanje rezultat je osobnih očekivanja i sklonosti (teorija očekivanja)

Locke i Latham (1990,2000): Teorija postavljanja ciljeva

Ciljevi usmjeravaju djelatnost, mobiliziraju energiju i motiviraju pojedinca

kad su dobro postavljeni djeluju kao motivatori Istraživanja ove teorije potvrđuju utjecaj

postavljanja ciljeva na povećanje učinka

Cilj treba biti: Jasno definiran Dovoljno težak da bude izazovan ali

dostižan Svi trebaju biti uključeni u definiranje cilja Potrebno je osigurati povratnu informaciju o

razini učinka

Uspjeh se postiže kada su ciljevi SMART (engl. pametni): Specifični Mjerljivi Teški ali dostižni (Attainable) Relevantni Vremenski ograničeni (Time bound)

Hackman i Oldham: Karakteristike posla kao motivatori Pet dimenzija koje povećavaju efikasnost:

Raznovrsnost zadataka Identitet zadataka Značaj zadataka Autonomija izvršavanja Povratna informacija

Kritična psihološka stanja do kojih dovode dimenzije posla: Shvaćanje smisla i ozbiljnosti zadatka Osjećaj odgovornosti Svijest o vlastitim sposobnostima

Adams: Teorija pravednosti

Važan je sklad uloženog i dobivenog: čovjek procjenjuje svoje ulaganje i nagradu u odnosu na omjer ulaganja i nagrade koje dobivaju drugi za istu aktivnost

Nivo motivacije i zadovoljstva određen je s time u kojoj mjeri mislimo da smo tretirani pravedno u odnosu na druge

Motivacija se smanjuje kada percipiramo naše omjere lošijima od omjera drugih manje zalaganje, otezanje s učenjem,

kašnjenje s izvršavanjem obaveza, izostanci

Teorije potkrepljenja

Skinner: NAGRADA, pozitivno potkrepljenje, je sve što rezultira češćim ili bržim javljanjem željenog ponašanja - motivira na učenje i povećanje napora

Nagrade u školskoj situaciji: Osjećaj kompetentnosti (zadovoljstvo zbog

mogućnosti da se savlada zadatak) Osjećaj zadovoljstva zbog postignutog rezultata Užitak u samoj aktivnosti (unutarnja motivacija) Socijalno odobravanje, pohvala Nagradna aktivnost Materijalne nagrade

Teorije potkrepljenja

KAZNA, negativno potkrepljenje, je posljedica ponašanja koja dovodi do rjeđeg javljanja ili nestajanja tog ponašanja

U školi: prijekor, isključenje ("time-out") Ako se pravilno i umjereno primjenjuje (odn.

da je specifična, dosljedna, intenzivna i uz mogućnost da poželjno ponašanje bude nagrađeno) može biti djelotvorna za dokidanje nepoželjnog ponašanja, ali NIJE MOTIVATOR za pojavu poželjnog

Također je upitne djelotvornosti jer učestala primjena može potaknuti bijeg iz situacije (stvaran - markiranje ili simboličan - sanjarenje) i agresiju

Situacijske okolnosti u kojima motivacija učenika osjetno pada:Prema istraživanju Havelke i Andrejevića

(1979):

Vezano uz karakteristike zadatka: kada su zadaci složeni i teški, dugotrajni i potpuno

novi, laki i poznati tijekom provjere znanja i ponavljanje gradiva

Vezano za način rada: tijekom individualnog rada, čekanja na zadatak,

praćenja rada drugog učenika, tijekom dugotrajnog izlaganja učitelja

Ovisno o trenutnim okolnostima: prilikom dolaska posjetitelja, promjene učionice,

približavanja kraja sata, pred blagdane

Razmislite o svom sadašnjem poslu ili vrsti posla koju biste željeli.

Odlučite koji je od sljedećih poslovnih činitelja za vas najvažniji.

________ Napredovanje (mogućnost promaknuća) ________ Plaća (prihod primljen za rad) ________ Ostale pogodnosti (dužina godišnjeg odmora, osiguranje, objekti za rekreaciju) ________ Raspored rada (broj radnih sati, početak radnog vremena) ________ Položaj (zemljopisno područje: srednja Hrvatska, Istra, Dalmacija, Slavonija ...) ________ Nadzornik (objektivan, utjecajan šef) ________ Povratna informacija (dobivanje brze i točne povratne inform. o radnom učinku) ________ Sigurnost (stalan posao, jamstvo za budućnost) ________ Izazov (zanimljiv i poticajan posao) ________ Radni uvjeti (udobna i čista radna okolina) ________ Suradnici (kolege koji su prijateljski raspoloženi, zanimljivi) ________ Organizacija (rad za kompaniju kojom se ponosite) ________ Odgovornost (odgovornost za izvršenje važnog posla) ________ Mogućnost usavršavanja i razvoja (u samoj organizaciji ili kroz vanjske izvore)

Praktične implikacije teorija: da bismo motivirali učenike moramo... i sami biti motivirani

Može li nemotivirana osoba biti dobar motivator?

razvijati vlastiti motivirajući stil ponašanja koristiti različite motivatore:

unaprjeđenjem socijalnih odnosa i timskog rada mijenjenjem karakteristika nastavnog procesa mijenjanjem načina nagrađivanja mijenjanjem karakteristika zadataka, učiniti ih

raznolikima, zanimljivima i primjerenima

Motiviran učenik:

Zna svrhu i cilj onoga što radi Uviđa dublji smisao, važnost i povezanost

onoga što uči sa stvarnim životom Kroz nastavu upoznaje, razvija i uči iskoristiti

svoje potencijale U razredu i školi se osjeća sigurno i prihvaćeno Savladava zadatke koji su za njega izazovni,

zanimljivi, teški ali ostvarivi (diferencirana nastava, zadaci primjereni sposobnostima učenika)

Uči u stvaralačkom ozračju Vidi trud koji učitelj ulaže u nastavu Potiče ga se na samoprocjenu i pohvaljuje za

trud

Motiviran učenik:

Aktivno se uključuje u proces donošenja odluka i ima određenu mogućnost izbora (odabir projektnih zadataka, ocjenjivanje)

Natječe se sa samim sobom Često dobiva povratnu informaciju o svom

učinku i napredovanju (ocjene, komentari) Doživljava ocjene pravednima za sve učenike i

odnos učitelja ravnopravan prema svima Osjeća da učitelj voli predmet kojem ga

podučava i da mu je stalo do uspjeha učenika Uvažavan je kao osoba, može izreći svoje

mišljenje

Učitelj koji motivira:

...sve na prethodna dva slajda + Pravedan je i nema "miljenike" Pokazuje interes i razumijevanje za učenike

poštujući njihovu osobnost Otvoren je za nove ideje Izbjegava monotoniju u nastavi Svjesno gradi emocionalnu klimu u svom

razredu Pristupa učenicima s toplinom Nije autoritativan niti plašljiv Oduševljava se svojim predmetom i želi to

oduševljenje prenijeti na učenike

LITERATURA

1. Fulgosi, A.: Psihologija ličnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1990

2. Kolesarić i sur. Uvod u psihologiju, GZH, Bjelovar, 1991

3. Lacković-Grgin, K.: Samopoimanje mladih, Naklada Slap, Jastrebarsko, 1994

4. Miljković, D. i Rijavec, M.: Vodič za preživljavanje u školi, IEP, Zagreb, 2003

5. Rheinberg, Falco: Motivacija, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2004

6. Seligman, M.: Optimistično dijete, IEP, Zagreb, 2005

7. Vasta, R. i sur.: Dječja psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko, 1997