IZBORI U SRBIJI: NEPOZNATI BUDU]I PREMIJER IVICA DA^I]

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna-bosna.ba

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIhwww.slobodna bosna.ba

najveca tvornica

SADR@AJ12 SLOM FEDERALNOG BUD@ETAFederalna Vlada nema ni za komunalne uslugePosljednjih nekoliko mjeseci Vlada Federacije BiH suo~ava se s ogromnim bud`etskim deficitom koji je sredinom maja dostigao vrtoglavi iznos od oko 800 miliona KM; Slobodna Bosna otkriva kako je nastao bud`etski manjak u federalnoj kasi i kako federalna Vlada namjerava rije{iti problem hroni~ne besparice

www.slobodna-bosna.bapostupanja ili ka`njavanja (CPT) predstavio 66 OTKRIVANJE je u Strasbourgu, krajem aprila, izvje{taj o PORODI^NIH TAJNI pro{logodi{njoj posjeti BiH, u kojem su Madeleine Albright, gospo|a sekretar zabilje`eni zabrinjavaju}i slu~ajevi zlostavljanja pritvorenika od strane policije, Bilo joj je pedeset devet godina i upravo je posebno u Republici Srpskoj trebala postati dr`avni sekretar SAD-a, kao prva `ena u historiji kojoj je to po{lo za rukom, kad je na dan stupanja na funkciju dobila informacije o svojoj porodici koje su je {okirale: iako je odgojena kao katolkinja koje je kasnije udajom pre{la na protestantizam, MADELEINE ALBRIGHT je saznala da je ro|ena kao Jevrejka kojoj je ve}ina porodice ubijena u holokaustu, te da su joj roditelji pobjegli iz ^e{ke, promijeniv{i vjeru i ime; u svojoj najnovijoj knjizi Pra{ka zima ameri~ka diplomatkinja govori o tome kako je iznenadno otkri}e ZELENA OAZA U GAREVCU promijenilo njen `ivot

46 20 MALO NAS JE, AL SMO GOVNABalkansko kriminalno bratstvo i jedinstvoDok se u BiH spominje podatak o tome da je vi{e od pola policajaca pod uticajem neke od droga, njihove evropske kolege zabrinuto posmatraju razvoj balkanskih kriminalnih grupa koje naj~e{}e djeluju ujedinjeno na svim frontovima i ilegalna tr`i{ta zemalja Zapadne Evrope snabdijevaju kokainom, heroinom i smolom kanabisa iz Ju`ne Amerike. Izvor Slobodne Bosne iz vrha evropskih policijskih krugova otkriva nam {ta je to {to najvi{e u proteklom period zabrinjava policije zemalja Zapadne Evrope, te na koji na~in 54 kriminalne grupe iz BiH i mije{ane kriminalne grupe u kojima prednja~e Rumuni, Bugari i Turci mijenjaju narkokartu Evrope i uvode nove kokainske rute

Nada u povratak u Bosansku PosavinuEkipa Slobodne Bosne posjetila je pro{log vikenda posavsko selo Garevac u kojem ve} godinama kroz projekte koje je pokrenulo, a koje sufinansira Evropska unija, Hrvatsko kulturno dru{tvo Napredak `ele ohrabriti povratak i vratiti `ivot u ovaj kraj

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

TE[KIM BOJAMA OBOJENJedan Bare, puno krokodilaZa Slobodnu Bosnu u ovom broju govori GORAN BARE, ikona hrvatskog rocka; povod je njegov trijumf na ovogodi{njoj dodjeli PORINA u Rijeci, a razloga za razgovor s njim je i previ{e

Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 MOJA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

28 STANJE U ZATVORIMA I POLICIJSKIM STANICAMA U BiHUznemiruju}i slu~ajevi maltretiranja u RS-uKomitet Vije}a Evrope za spre~avanje mu~enja i ne~ovje~nog ili poni`avaju}eg10.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKETHELEZOVA BRATIJA NEKE PTICE NIKAD NE POLETE

Federalni ministar Zukan Helez zaposlio sve ro|ake, prijatelje, ~ak i o`alo{}enu rodbinuFederalni ministar za pitanja branitelja Zukan Helez zaposlio je u proteklih godinu dana u tom ministarstvu tri ~lana svoje bli`e obitelji. Osim njegovog sestri}a veterinara Elvisa Tukara, kojeg je, mimo svih kriterija (niti je u ratu bio pripadnik Armije BiH, niti ima tra`eno radno iskustvo) imenovao u Tim za koordinaciju revizije braniteljskih prava, posao u federalnom Ministarstvu za pitanja branitelja dobili su i Helezov ro|ak Halil Ugarak i zet Suad Sloboda. Ugarak i Sloboda rade kao slu`beni voza~i, iako je prvi po struci automehani~ar, a drugi zbog ozbiljnih problema sa sluhom nosi slu{ni aparat. No, ministar Zukan Helez nije vodio ra~una samo o svojim ro|acima i prijateljima iz Bugojna, nego i o djeci strana~kih kolega. Tako je Helez zaposlio i sina nekada{nje SDP-ove ministrice za pitanja branitelja Suade Had`ovi}, premda u Ministarstvu za pitanja branitelja Federacije BiH ve} radi dvanaest voza~a. (S.M.)Zukan Helez

Ministar Hadi sveano testirao opremu kupljenu prije pet godinaORAO ZOVE KONDORASve~arska atmosfera prilikom testiranja nove opreme za BHDCA

U ovda{njim je medijima, prije svih centralnom dnevniku BHT 1, po~etkom ove nedjelje eufori~no popra}eno testiranje tonske opreme Sistema za upravljanje zra~nim saobra}ajem (BHATM) sa sistemima Srbije i Hrvatske, kao i sa bh. centrom u Banjoj Luci. Opremu su testirali ministar prometa i komunikacija BiH Damir Had`i} te ~elni ljudi Direkcije za civilnu avijaciju BiH, \or|e Ratkovica i Marinko [imunovi}. Nakon testiranja, novinari su razdragano izvijestili kako je BiH napravila prvi korak ka kontroli vlastitog zra~nog prostora. No, niko zapravo nije provjerio i izvijestio kako su ministar Had`i} i ~elnici BHDCA spektakularno testirali opremu koja je nabavljena jo{ 2007. godine?! Naime, u novembru 2006. godine, u okviru projekta BHATM sistema, Direkcija za civilnu avijaciju objavila je poziv za dostavljanje ponuda za ugovor kojim se isporu~uje i instalira oprema za ATM sistem BiH. U januaru naredne godine otvorene su ponude u prisustvu predstavnika kompanija koje su u~estvovale na tenderu a u julu iste godine potpisan je ugovor o isporuci i instaliranju ATM sistema sa {panskom

kompanijom INDRA. Dakle, tonska oprema koju su sve~arski testirali resorni ministar Had`i} i direktor BHDC, \or|e Ratkovica, nabavljena je prije punih pet godina i sve je to vrijeme le`ala neiskori{tena. Eufori~nost kojom je u programu BHT 1 propra}en ovaj akt jo{ je manje jasna ako se zna da }e BiH kontrolirati svoje nebo tek 2014. godine, iako se iz priloga moglo shvatiti kako }e se to desiti ~im Had`i} iza|e iz prostorija BHDCA. Pravo je, pitanje, zapravo, za{to se oprema koja je nabavljena i skupo pla}ena prije pet godina ponovo testira kada je to ura|eno nakon {to je isporu~ena, kao i za{to ona jo{ uvijek nije u upotrebi. Pored toga, pitanje je i za{to jo{ uvijek, primjerice, BHDCA nije preuzela radar koji je pla}en jo{ davne 1998. godine. Odgovor na ovo pitanje treba tra`iti i od Had`i}a i od njegovih prethodnika na mjestu ministra prometa i komunikacija, redom nesposobnih za obavljanje ovako ozbiljne du`nosti, zbog ~ijeg {arlatanstva BiH gubi milione maraka koji se svake godine, kao naknada za kori{tenje bh. neba, slijevaju u bud`ete susjednih zemalja. (N. Hasi})SLOBODNA BOSNA I 10.5.2012.

4

MINI MARKETFOTO NEDJELJEMILUTIN STOJ^EVI]

^ISTA ^ISTKA

Dobrovoljaka ulica, provokacije, bezobrazluk, nasilje

Doktor Topi} jedini kandidat za direktora baljalu~kog Klini~kog centraMediji u Republici Srpskoj objavili su pro{le sedmice kako se na konkurs za generalnog direktora banjalu~kog Klini~kog centra prijavio samo jedan kandidat. Rije~ je o doktoru Banetu Topi}u, aktuelnom vr{itelju du`nosti direktora KC-a. Topi} je nakon imenovanja na tu du`nost izjavio da mu rukovo|enje nije strano jer je do prije dvije godine bio na mjestu direktora za medicinska pitanja ove ustanove. Tu je du`nost Topi} napustio a nikada nije utvr|eno da li je to uradio svojevoljno ili je pak smijenjen. Kako god, na mjesto direktora za medicinska pitanja Topi} je ustoli~io svog ro|aka, doktora Zorana Aleksi}a. Dovo|enjem Aleksi}a na mjesto medicinskog direktora za hirur{ke discipline svi u Klini~kom centru su bili vi{e nego iznena|eni, jer je op}e mi{ljenje kako on nema, osim ro|a~kih veza sa Topi}em, nikakve predispozicije za tako odgovornu poziciju. Osim dovo|enja ro|aka Aleksi}a na funkciju medicinskog direktora, povelik je spisak bli`ih i daljih ro|aka koje je Topi} zaposlio u Klini~kom Centru. Tako je ve}, iako je jo{ uvijek vr{itelj du`nosti, za glavnu sestru Klini~kog centra postavio svoju dugogodi{nju prijateljicu Ru`u Boji}, koja je sa njim radila u Centru za dojku, gdje je Topi} bio na~elnik. Topi}ev prethodnik Mirko Staneti} smijenjen je, kako je to obrazlo`io ministar zdravstva RS-a Ranko [krbi}, zbog izvjesnog stepena samovolje, pa }e sada biti zanimljivo posmatrati kako }e [krbi} reagirati u slu~aju Topi}evog nepotisti~kog pona{anja. Ina~e, Topi}evi suradnici tvrde kako ga ne krase ni velike stru~ne ni moralne vrline. Kao op}i hirurg bavi se isklju~ivo operacijama dojke, klasi~nom metodom, i poznat je kao doktor koji mladim kolegama specijalizantima ne dopu{ta ulazak u operacijsku salu. (N.H.)

10.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

BO[NJA^KI USUD; USTA PUNA SREBRENICEPi{e: SENAD AVDI]

Srebrenica je, ne treba to nikome dokazivati, odve teka ratno-poratna tragedija. Ali, sve to vai za Srebrenicu trebalo bi vaiti i za Bratunac, Vlasenicu, Viegrad; ono to se uvaava u istonobosanskim opinama mora se izravno aplicirati na zapadnokrajike. Bolje je, recimo, proao Klju u koljakoj histeriji od Vlasenice, ali je i Prijedor i njegovo nesrpsko stanovnitvo desetkovano

@

alosna je i bolno iritiraju}a pri~a o lokalnim izborima u Srebrenici. @alosna, zato {to je rije~ o Srebrenici, iritiraju}a zbog toga {to je politizirana. Cijeli taj okvir unutar kojeg se vladaju}e stranke naduravaju neukusan je i politikantski. Svaki razgovor, svaki kontekst, diskurs o Srebrenici mora podrazumijevati i barem dvije stvari: pijetet i odgovornost. I oni moraju obavezivati i diktirati pravila pona{anja. Lokalni izbori u Srebrenici samo }e potvrditi i legitimizirati praksu etni~kog ~i{}enja kao prihvatljivog modela za rje{avanje problema, tvrde lideri sarajevskih, prete`no bo{nja~kih stranaka. Mu~no mi je, te{ko mi je, bolno, pogotovo pri~ati i dokazivati koliko me se Srebrenica ti~e. Postoje barem dvojica svjedoka koji mogu ~vrsto potvrditi da sam fatalnog, kobnog, kriti~nog dana, u no}i 11. jula dok su Mladi}eve horde ulazile u Srebrenicu sa genocidnom namjerom, zvao, vjeruju}i da je ozbiljan i odgovoran ~ovjek, predsjednika Vlade BiH Harisa Silajd`i}a da utje~e, pomogne da se ljudi, sa ove strane linije, pored ostalih i Naser Ori}, logisti~ki osposobe, oru`jem, municijom, hranom... ne bi li se malo umanjila dimenzija zlo~ina u Srebrenici, Obe}ao premijer Haris da }e poduzeti sve {to je u njegovoj mo}i- nijedna cijev, nijedan metak nije stigao. Bilo je to takvo vrijeme u

urlao do neba. Srce mi nije kucalo, nego je drhtalo, nisam mahao, nego sam se utapao u tu postapokalipti~ku nijemu kolonu. asnije saznam da je tu negdje oko mra~ne srebreni~ke doline sjedio Haris Silajd`i} koji je {eretski i konstruktivno seirio sa Sanelom Jenkins glede nekakve privatne strana~ke televizije. Mo`e Silajd`i} da se bavi totalno privatnim, mu{ko-`enskim aspektima medija, prihvatljivo je da u kuvajtsku rezidenciju privodi/podvodi i kolegice sa jedne privatne televizije; sve je to, na~elno, prihvatljivo. Eto ga tamo, ne zanima me ohrnadali diplomata Silajd`i} ni privatno, a osobito ne javno. Me|utim, majka mu stara, va`ne se stvari de{avaju u institucijama a ne po diplomatsko-kafanskim pr~varnicama. Silajd`i} je va`an kao model pona{anja bo{nja~ke elite prema u`asu koji se obru{io na Srebrenicu. Tra`io je od mene Haris neke knjige i ne mogu da vjerujem da on to nikada nije pro~itao, govorio mi je sjajni moj drug, pisac i edukator Alija Isakovi}. Rije~ je, dakle, o agresivnoj neznalici u privatnom `ivotu, a groznoj {teto~ini u javnom poslu. Alija Izetbegovi} i Haris Silad`i} sa sigurne udaljenosti, licitiraju, dokazuju da su u pravu, prde

K

Kompromisa oko lokalnih izbora ne smije bitkojem su se za svaku va`nu stvar pitali samo Haris i Alija

T6

rebalo mi je podosta vremena da tu stvar mozgu prizovem, objektiviziram, dakle, Silajd`i} koji je pravio predstave od svojih teatralnih radioamaterskih performansa sa jadnicima iz Srebrenice najobi~niji je i najbrutalniji blef i najelementarnija prevara. Bio sam, prije skoro dvije godine na mjestu stra{nog zlo~ina, u Poto~arima; popio pivu/kafu, naravno oplakao za svakim ko je ucviljen, nosio tabute,

u pra{inu na sje dnic i Pr e dsje dni{tva Bosne i Hercegovine, mjesec dana nakon jezivog, nezapam}enog zlo~ina, je li u Srebrenici ubijeno svega tri hiljade. Govorimo dakle o bezdu{nim ljudima, neosjetljivoj, drskoj kleptokratskoj eliti. Ko god pro~ita knjigu pokojnog R icharda Holbrookea, u kojoj je natenane, podrobno opisao pregovore u ameri~koj vojnoj bazi, vidjet }e da Silajd`i} kumi i moli Milo{evi}a da mu dadne barem okrajak - neku d`amiju u Ustikolini i malo dvori{ta oko nje. Kasnije }e na toj dejtonskoj tekovini, Ustikolini, besprizorniSLOBODNA BOSNA I 10.5.2012.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJEIMA LI IZBORA NAKON SREBRENICELokalni izbori za globalno otopljenje

ti ni u Srebrenici, ni u Bijeljini, Prijedoru, Vi{egradu...kriminalac S enad [ahinpa{i} uspostaviti vlasni~ki monopoldiktaturu. (Jadna je dr`ava u kojoj je biznismen vi{estruko sporni [ aja.)

K

sanskim op}inama mora se izravno aplicirati na za padnokraji{ke. Bolje je, recimo, pro{ao Klju~ u kolja~koj histeriji od Vlasenice, ali je i Prijedor i njegovo nesrpsko stanovni{tvo desetkovano.

o je prije petnaest godina na rubne podru~je Sarajeva dovukao hiljade nesretnih obitelji/`ena iz Srebrenice? Vladaju}a elita. Nedovoljan odgovor - imaju ime i prezime ljudi koji su tu operaciju obavili: Alija Izetbegovi} i H asan Muratovi}. Srebrenica je, ne treba to nikome dokazivati, odve} te{ka ratno-poratna tragedija. Ali, sve {to va`i za Srebrenicu trebalo bi va`iti i za Bratunac, Vlasenicu, Vi{egrad; ono {to se uva`ava u isto~no bo 10.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

S

rebrenica jeste najte`e, do temelja stradala, hiljade je ljudi svirepo ubijeno i naravno da tu ne smije biti kompromisa oko lokalnih izbora. Dimenzije zla su stravi~ne. Zbog toga, ako se `eli biti dosljedan i politi~ki vjerodostojan, zlo~ine u Srebrenici ne bi trebalo izdvajati od pokolja u Bijeljini, Bosanskoj Krupi, Prijedoru, Nevesinju, Vi{egradu.7

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 3. MAJNisam gledao, ali ima uvijek dobrih ljudi i medijsko-tehnolo{kih inovacija da mi do~araju emisiju na FTV-u Odgovorite ljudima. I ljudima o danima slave i ponosa odgovaraju prva zelena beretka Ba{~ar{ije MUHAMED [VRAKI], specijalac ZORAN EGAR, alternativni komandant D@EVAD TOPI] TOPA i intelektualna vertikala, dr. ZDRAVKO GREBO. Grebu na stranu, ali [vraki}, egar i Topi} samo su jedno du`ni objasniti ljudima: za{to su ih ratne vlasti u Sarajevu pani~no izbacile iz grada i razbacale u diplomatsko-konzularne vukojebine (u Italiju, Hrvatsku, Njema~ku)? Da ne bi, kriminalom, zlo~inima, ru{ili, obe{~astili ugled karakter branitelja Sarajeva. prirodan, pogotovo kad je efikasniji, jezgrovitiji. Te{ko je moja mater sredinom rata primila vijest o zavo|enju bosanskog jezika kao slu`benog oblika op}enja. Stara je moja na po~etku onoga rata sa pet-{est stra{nih godina `ivota protjerana u muhad`erluk u Slavoniju i pitala me ho}e li biti te`ak ovaj na{ novi, bosanski jezik i kako }e se prevoditi pjesmice, prete`ito lascivne i dvosmislene koje je sa sobom donijela iz hrvatskog povijesno-kulturnog prostora u kojem je jezi~ki formatirana. Jaoj, seko, {to bi ti zaprdeko, jedna je od tih slavonskih posko~ica koju ne znam da neko danas pjeva, niti sam na{ao prijevod kod hrvatskih jezikoslavca. Ne znam {ta zna~i, ali mi je u uhu bila i ostala kao mantra o prednosti razli~itosti nad ogromnim bogatstvom istoga. Konjic? Nije. Pomogao je Konjicu da ne bude spr`en samo jedan telefonski poziv Vjekoslava Bevande hrvatskom premijeru ZORANU MILANOVI]U - u roku od odmah stigla su dva kanadera iz Hrvatske i u bri{u}em letu razvodnila plamte}u a`dahu, opo`areno podru~je, na brdima oko Konjica. [ta bi bilo s Konjicem da su se svi politi~ari pona{ali nadmeno, apsolutno bezobrazno, uvredljivo nediplomatski, kao uvrije|ene seoske mlade, kako su se prije tri mjeseca tijekom posjete Milanovi}a Sarajevu pona{ali Zlatko Lagumd`ija i njegov federalni namjesnik Nermin Nik{i}. Konjic gori, a babo se ~e{lja...

UTORAK, 8. MAJJo{ je jedan glavni urednik Dnevnog avaza, FARUK VELE, otpuhan sa te du`nosti. Radosnu vijest mu je saop}io, prema pisanju istoimene tiskovine, direktor Avaza Vlastimir Mijovi}. Novinarska vucibatina, neotesana neznalica, elementa-

PETAK, 4. MAJIma{ li, sine, pola marke?, pita me, ~im sam iz ku}e iza{ao, pristojna i otmjena starica. Iz tu`nih o~iju i opreznog, stidljivog govora tijela vidim da nije profesionalna prosjakinja, nego da je gladna. Dadnem dvije marke, ne tra`im kusur. Vrijeme je da i ja dam svoj doprinos socijalno odgovornoj kampanji opozicijskih snaga : Reci NE bezna|u... Krenem desetak metara dalje, kad vidim u glavnoj gradskoj ulici biv{eg favorita gra|anske opozicije, Don Kihota iz Rudog, BOJANA BAJI]A, dijeli sladolede gra|anima. Ja mislio da dijeli besplatno, kad jok, on prodaje. Tako su, uglavnom, zavr{ili svi socijalni buntovnici, ljevi~ari sa osje}ajem za pare. Represivna desublimacija, tako je taj proces prilago|avanja, adaptiranja, polagane predaje na zadate socijalne i politi~ke matrice nazvao Herbert Marcuse. Led i dugi mar{, kazao bi moj prijatelj Mate Ba{i} pozivaju}i se na njema~kog anarhistu RUDIJA DUTSCHKEA. Tu je negdje istina o Baji}evim ambicijama i dometima. Samo neka ih, brate, poku{a provesti u rodnom Rudom...

NEDJELJA, 6. MAJLEO MESSI sino} utrpao ~etiri gola Espanyolu. Ma, nije to vijest, to je normalno - vijest je da je Adnan Gu{o primio gol nakon milion minuta, veli mi objektivni plavi @eljin fanaticos... Fakat jeste.

PONEDJELJAK, 7. MAJPrije mjesec dana na utakmici rukometne Lige prvaka u koju su igrali Zagreb i njema~ki Kiel u vreloj zagreba~koj Areni vidim u sve~anoj lo`i VJEKOSLAVA BEVANDU, predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH. Oko njega sve sami hrvatski uglednici iz oblasti sporta, biznisa, politike... rno moralno i profesionalno izbu{eni debeloko`ac Mijovi} napokon je u sistematizaciji kakvu je osmislio Fahrudin Radon~i} dobio adekvatan opis radnog mjesta - nosa~, uru~itelj svilenog gajtana. Dopisujem se sa drugom na tu okolnost, smjene Faruka Vele(t)a. Nemam obja{njenja: Vele - havle, ka`em. A da nije Vele-izdaja? Mogu}e, ali mogla bi biti i Vele-trgovina, zatvorim dijalog.

SUBOTA, 5. MAJNema gdje danas nisam bio, nema gdje me nije bilo, tr~i tamo, tr~i vamo, pozdravi ovog, ispitaj se s onim, ~estitaj jednom, izvini se drugom, tre}em. Uglavnom, ne svojom voljom, nego inercijom pristojnosti, obaveza i sputan preuzetim obavezama. Pored ostalih, nerado obavljenih, ali nu`nih poslova desio mi se i intervju na TV1spreman sam ja za novinarku NIKOLINU VELJOVI] i na ve}a odricanja. U tvojim novinama, ljutnu se Nikolina, nakon emisije, mene su napadali Abdulah Sidran, Sead Fetahagi} da promoviram usta{ki, hrvatski jezik, a ti si kroz cijelu emisiju govorio tisu}a, tijekom, glede, sukladno. Razumijem tu vrstu frastracije, samo ja hrvatski govorim {to mi je blizak, drag,8

SRIJEDA, 9. MAJMalo nakon toga mi prijatelj malo rezignirano veli: A jesi li ikada premijera Bevandu vidio na nekoj utakmici reprezentacije BiH, ili, nedo Bog, nekog bh. lokalnog kluba? Nisam, priznajem, ali i da jesam i da nisam, ni{ta mi to ne bi zna~ilo. Nema nijedne patriotski, pa ni lokalpatriotski natopljene sportske manifestacije, od Pariza do Vrap~i}a, od Lisabona do Travnika, na kojoj nije nazo~io diplomirani (pri)pravnik iz Konjica NERMIN NIK[I], predsjednik Vlade Federacije. I je li to i{ta pomoglo njegovom rodnom gradu da se odbrani od vatrene nemani, plamte}eg obru~a, koji je danima prijetio da uni{ti Ako na unutarstrana~kim izborima u HDZ-u Hrvatske pobijedi TOMISLAV KARAMARKO, obavje{tajac i policajac, pa kasnije postane predsjednik Vlade, ukoliko u koalicijskoj preraspodjeli Srbiji premijersku du`nost preuzme policajac i glasnogovornik IVICA DAI], ima li BiH adekvatan kadrovski odgovor, ravnopravnog partnera? Ko bi im mogao biti profesionalni ekvivalent sa bosanskohercegova~kog prostora? Ne znam da li je `iv Du{ko Zgonjanin, a ako nije, nema spremnijeg od dr`avnog ministra SREDOJA NOVI]A. On je pripravan i Karamarka i Da~i}a `edne preko vode prevesti...SLOBODNA BOSNA I 10.5.2012.

MINI MARKETKAD DOBA MINE I GODINE SE SLEGNU GASTRONOMSKI KUTAK: ZAKUHALO SE

Umro doktor Ognjen [imi}Poznati bh. i hrvatski kardiohirurg, doktor Ognjen [imi} preminuo je u Sarajevu u srijedu u poslijepodnevnim satima. [imi} je, kako saznajemo, preminuo u zatvoru poluotvorenog tipa na Igmanu, od posljedica sr~anog udara. Nakon {to je smrt prijavljena, na lice mjesta su stigli inspektori policije i SIPA-e, kao i nadle`ni iz Tu`iteljstva BiH kako bi obavili uvi|aj. [imi} je ve} godinama patio od sr~anih problema, zbog ~ega su mu prije nekoliko godina ugra|ena dva stenta. [imi}, sin poznatog sarajevskog ginekologa Sre}ka [imi}a, u Sarajevu je izdr`avao zatvorsku kaznu zbog primanja mita u vrijeme dok je radio kao kardiolog u Rijeci. Zanimljivo je kako je prije nekoliko dana posjetu pokojnom [imi}u zvani~no tra`io rije~ki gradona~elnik Vojko Obersnel, koji ga je htio vidjeti tijekom njegove slu`bene posjete Sarajevu. Posjetom [imi}u Obersnel mu je htio zahvaliti zbog operacije srca Obersnelove majke koju je [imi} uspje{no obavio prije nekoliko godina u Rijeci. Prema saznanjima SB, Obersnel je kazao kako se protiv doktora [imi}a u Rijeci vodio politi~ki proces, navo|en iz Zagreba prema uputama Europske unije o neminovnosti obra~una sa kriminalom u lije~ni~koj praksi. @upanijski

Najavljen krvavi obraun Sandaklija protiv klana Nasera KelmendijaPoznati, eminentni restoran Bosna u sarajevskom naselju Ilid`a zamalo je, prije nekoliko dana, postao popri{te obra~una dva opasna kriminalna klana. Sukob je, kako doznajemo, izazvao kontroverzni vlasnik hotela Casa Grande Naser Kelmendi, kada se po~eo udvarati mla|oj atraktivnoj djevojci, koja je u restoran do{la u pratnji sestri}a bra}e Hamde i Lutve Daci}a (protiv kojih se na Sudu BiH vodi proces zbog me|unarodne trgovine drogom i pranja novca). Kelmendijevo flertovanje s atraktivnom damom, a navodno su zajedno oti{li i u toalet, nije se nimalo dopalo njezinom pratiocu, pa je do{lo do `estoke sva|e, psovki, naguravanja i polijevanja vodom, nakon ~ega su obojica pozvali poja~anje. Kelmendiju su u pomo} pritekli njegovi Albanci, Daci}ev sestri} je pozvao prijatelje iz Ro`aja, ali su na koncu i jedni i drugi restoran napustili mirno. (S.M.)Naser Kelmendi

JAK, JA^I, JAKI]

Prevaranta Vinka Jakia ministar amber otpustio uz adekvatnu nadoknaduBiv{i vlasnik i direktor firme Vindex Vinko Jaki}, kojem se vi{e puta sudilo zbog prevara i poreznih utaja, (ne)zaslu`eno je postao tema o kojoj se raspravlja na sjednicama Vlade FBiH. Naime, Vinko Jaki} po~etkom maja pro{le godine imenovan je za savjetnika ministra za ekonomska pitanja u federalnom Ministarstvu rada i socijalne politike. Mjese~na pla}a savjetnika Jaki}a iznosila je 2.500 maraka, plus 300 KM za zakup stana za slu`bene potrebe, naknada tro{kova smje{taja i odvojenog `ivota od porodice. Krajem januara 2012. godine ministar Vjekoslav amber razrije{io je Jaki}a du`nosti savjetnika, a dva mjeseca kasnije, sedmog marta, amber je sa Vinkom Jaki}em potpisao ugovor o djelu uz mjese~nu naknadu od 2.500 KM. Kako u maju mjesecu nije produ`en ugovor o djelu sa Jaki}em, on je od svojih strana~kih kolega tra`io da se taj problem rije{i. Naime, poslije debakla njegovih nekada{njih politi~kih pokrovitelja iz NHI-a i HDZ-a, uspio je zadobiti povjerenje predsjednika HSP-a Zvonka Juri{i}a, po ~ijem je nalogu bio stavljen za nositelja liste HSP-a za XI. izbornu jedinicu, na izborima u Republici Hrvatskoj. Jaki} je, pored toga, izabran i za predsjednika @upanijskog vije}a HSP-a u Sarajevu. (M.F.)SLOBODNA BOSNA I 10.5.2012.

Ognjen [imi}

10

MINI MARKETPriredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

Trebaju li vojni osiguranici FBiH prihvatiti ponueno smanjenje penzija?AMARILDO GUTI]Urednik politi~kog magazina Crta

DRAGAN JOVI^I]Direktor Kamernog teatra

ENVER PU[KARe`iser

DAVojni osiguranici FBiH su tokom protesta iskazali saglasnost za smanjenje penzija, ali pod uvjetom da kona~no budu u sistemu fondova PIO-a. To bi bilo po{teno i prema penzionerima sa 40 godina sta`a.

NESmatram da vojni osiguranici FBiH ne trebaju prihvatiti ponu|eno smanjenje penzija. Li~no nisam za smanjenje penzija.

DAPodr`avam ukoliko im se omogu}i stalno zaposlenje. Smatram da treba biti stvorena atmosfera u dr`avi koja bi im omogu}ila dostojan `ivot.

sud u Rijeci je [imi}a zbog primanja mita u vrijeme kada je obna{ao du`nost pro~elnika Odjela za kardiokirurgiju Klini~ko-bolni~kog centra u Rijeci najprije osudio na osam godina zatvora da bi Vrhovni sud Hrvatske tu presudu preina~io u petogodi{nju zatvorsku kaznu. Nakon {to je pobjegao u BiH hrvatsko je pravosu|e bh. vlastima na temelju me|udr`avnog ugovora uputilo zahtjev za priznavanje izre~ene presude i njeno izvr{enje. [imi}u je u dva navrata ponovo su|eno pred @upanijskim sudom u Sarajevu koji je potvrdio njegovu krivnju, no oba je puta kaznu iz Hrvatske preina~io na dvije i pol godine zatvora. Takvu je odluku potvrdio je i Vrhovni sud Federacije BiH i ona je postala pravomo}na. (N.H./M.F.)

NOVO, NOVO, NAJNOVIJE

DRAGAN ^AVI]Predsjednik Demokratske partije

ALEKSANDAR HR[UMUrednik Zabranjenog foruma

BRANISLAV BORENOVI]Potpredsjednik PDP-a

NEMi{ljenja sam da vojni osiguranici FBiH ne trebaju prihvatiti ponu|eno smanjenje penzija. Ste~ena prava mijenjati i nakon toga konstatovati da nema sredstava je nemoralno i politi~ki potpuno neprihvatljivo.

DA/NEOvo je vrlo osjetljiva kategorija dru{tva. Mi{ljenja sam da je potrebno prije svega ponovo razgovarati sa predstavnicima vojnih osiguranika. Unazad tri godine ve} su im smanjene penzije, ako se ne varam, za petnaest posto.

DA/NESmatram da vojni osiguranici FBiH trebaju tra`iti ono {to je za njih zakonom predvi|eno. Isto tako mi{ljenja sam da trebaju prihvatiti neku vrstu smanjenja kako bi se postigao kompromis.

O sigurnosti Damira Had`i}a i njegovog nasljednika Anera [umana brinu se kriminalciDamir Had`i}, biv{i na~elnik op}ine Novi Grad i aktuelni dr`avni ministar prometa i komunikacija, sa sobom je u dr`avne institucije poveo i svog osobnog voza~a, prijatelja i saradnika Mirsada \ozu. Had`i}ev tjelohranitelj \ozo je prije nekoliko godina kriminalisti~ki obra|en i optu`en za napad na slu`benu osobu. Had`i}ev intimus je, prema dostupnim policijskim arhivama, bez ikakvog povoda premlatio policajku Amru Fukelj, koja se dugo oporavljala od {amara i udaraca gospodina \oze. Had`i}ev nasljednik, prijatelj i strana~ki kolega, v.d. na~elnika Novog Grada Aner [uman za svog je voza~a imenovao Kenana Red`velju Pipu, optu`enog za plja~ku vi{e od 360 hiljada maraka iz sarajevskog tr`nog centa INTEREX. S kim si takav si, poslovica je koja va`i ~ak i za SDP-ove kadrove... (S. A.)

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

V

10.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

11

SLOM FEDERALNOG BUD@ETA

Posljednjih nekoliko mjeseci Vlada Federacije BiH suoava se s ogromnim budetskim deficitom koji je sredinom maja dostigao vrtoglavi iznos od oko 800 miliona KM; Slobodna Bosna otkriva kako je nastao budetski manjak u federalnoj kasi i kako federalna Vlada namjerava rijeiti problem hronine besparice

PO^ETKOM MAJA VLADA FBiH NA RA^UNU IMALA 1,5 MILIONA KM, DVADESET PUTA MANJE OD IZNOSA URGENTNIH FINANSIJSKIH OBAVEZA!Federalna Vlada jo{ nije likvidirala ni sav dug prenesen iz prethodne godine u iznosu od 150 miliona KM

12

SLOBODNA BOSNA I 10.5.2012.

FEDERALNA VLADA NEMA NI ZA KOMUNALNE USLUGEPi{e: ASIM METILJEVI]

F

BEZGLAVO [TAMPANJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA

ederalni premijer Nermin Nik{i} i ministar finansija Ante Krajina kao ozeblo sunce o~ekuju novu kreditnu injekciju MMF-a, koja bi makar djelimi~no ubla`ila hroni~ni manjak novca u federalnoj kasi. Po~etkom maja ove godine na ra~unu federalne Vlade bilo je svega 1,5 miliona KM dok su samo urgentne dospjele obaveze federalnog bud`eta u tom trenutku iznosile 295 miliona KM, ne ra~unaju}i jo{ 500 miliona KM koliko federalna Vlada ve} dulje vremena duguje pravnim i fizi~kim licima na temelju pravomo}nih sudskih presuda, me|u kojima se po visini isti~e dug prema Fondu PIO/MIO u iznosu od oko 180 miliona KM i dug prema Eronetu u iznosu od 150 miliona KM. Ukupni bud`etski manjak federalne Vlade u ovom trenutku iznosi ravno 800 miliona KM i skoro je dostigao 50 posto planiranog bud`eta u 2012. godini.

Banke na vrijednosnim papirima zaradile 50 miliona KMNakon prekida kreditnog aran`mana s MMF-om, dvije entitetske vlade krenule su u bezglavo zadu`ivanje pod komercijalnim uvjetima, {tampanjem trezorskih zapisa i dr`avnih obveznica. Kamate na izdate trezorske zapise i dr`avne obveznice kretale su se u rasponu od 3 do ~ak 8 posto i u prosjeku su bile ~etiri puta ve}e od kamata na kredit MMF-a. Ovakav razvoj doga|aja najvi{e je pogodovao komercijalnim bankama koje su na trezorskim zapisima i dr`avnim obveznicama zgrnule solidan profit od pedesetak miliona KM.

Ve} nekoliko mjeseci federalna Vlada ne uspijeva izmiriti ~ak ni dospjele fakture javnih i komunalnih preduze}a za potro{enu vodu, struju, telefon, a u posljednja ~etriri mjeseca nije realiziran niti jedan zna~ajniji trensfer prema kantonima i federalnim javnim ustanovama te prema bud`etskim korisnicima iz oblasti kulture, nauke, sporta... Raspolo`ivi novac jedva jeFoto: Milutin Stoj~evi}

dovoljan za pokri}e tro{kova rada - za pla}e i doprinose uposlenih u administrativnom aparatu.

PAD BUD@ETSKIH PRIHODAFederalni premijer Nermin Nik{i} u nekoliko javnih istupa poku{avao je odgovornost za aktuelne bud`etske probleme prevaliti na ple}a prethodne federalne Vlade koja se, kako ka`e, bezglavo zadu`ivala, tako da }e aktuelna federalna Vlada skoro tre}inu bud`eta potro{iti na izmirenje naraslog ino duga. ^injenice su me|utim druk~ije: u 2012. godini ino dug Federacije BiH jednak je kao i u 2011. godini, s izuzetkom ~etvrtog kvartala kada }e na naplatu dospjeti samo prva, ujedno i najmanja rata kredita MMF-a u ukupnom iznosu od 67 miliona KM, pri ~emu }e Federacija BiH platiti oko 40 miliona KM. No, ta }e faktura na naplatu sti}i tek u oktobru ove godine, dok }e preostale rate kredita MMF-a na naplatu stizati u 2013. i 2014. godini. Aktuelni problemi u kojima se nalazi federalni bud`et nisu dakle ni na koji na~in povezani s kreditom MMF-a iz 2009. godine. Tri su razloga zbog kojih su ukupne bud`etske obaveze federalne Vlade skoro dva puta ve}e od raspolo`ivog novca u federalnoj kasi. Prvi je vezan za dramati~an pad javnih prihoda od PDV-a u prvom kvartalu ove godine za blizu 100 miliona, no taj pad ni izbliza nije podjednako pogodio dvije entitetske kase. Naime, Fiskalno vije}e BiH pod sna`nim pritiskom predstavnika iz Republike Srpske u nekoliko je navrata korigiralo koeficijente raspodjele prihoda s jedinstvenog ra~una BiH, a svaki put korekcija je izvr{ena na {tetu Federacije BiH. Zahvaljuju}i ovim korekcijama, napravljenim bez ikakve ozbiljnije analize i provjere, prihodi Republike Srpske od PDV-a zna~ajno su pove}ani dok su istovremeno prihodi Federacije BiH zna~ajno smanjeni. Osim pada prihoda od PDV-a, evidentan je pad i ve}ine ostalih13

PAD PRIHODA, RAST RASHODAU kasi federalne Vlade nedostaje 800 miliona KM

10.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

SLOM FEDERALNOG BUD@ETAprihoda iz kojih se puni federalna kasa, {to je izravni rezultat zna~ajnog pada industrijske proizvodnje u prvom kvartalu ove godine i zabrinjavaju}e visokog pada izvoza roba i usluga na ino tr`i{te od 10,6 posto. Drugi je razlog vezan za preno{enje bud`etskih obaveza iz 2011. u 2012. godinu. Naime, proteklu godinu federalna Vlada je okon~ala s bud`etskim manjkom od oko 150 miliona KM, pa su sve dospjele a neizmirene obaveze iz prehodne godine pale na teret bud`eta u 2012. godini. NI RS NE MO@E BEZ MMF-a

Republika Srpska uzima novi da vrati stari kreditMinistar finansija RS-a Zoran Tegeltija nedavno je izjavio da je i manjem bh. entitetu neophodan novi kredit MMF-a, ali isklju~ivo za restrukturiranje ranijeg duga a nikako za finansiranje bud`etske potro{nje. Prva rata kredita MMF-a na naplatu sti`e u ~etvrtom kvartalu teku}e godine, a cijeli dug prema MMF-u, u iznosu od oko 400 miliona eura, BiH mora vratiti u 2013. i 2014. godini. Ministar Tegeltija je priznao da }e RS imati ozbiljne probleme s vra}enjem ranijeg kredita MMF-a i da }e novi kredit iskoristiti za vra}anje starog kredita. ^elnici Federacije BiH jo{ nisu utvrdili pregovara~ku strategiju s MMF-om, no iz neslu`benih izvora doznajemo da }e Federacija BiH zatra`iti novi kredit koji bi bio dovoljan za restrukturiranje ranijeg kredita, ali i dodatna sredstva za finansiranje bud`etske potro{nje u minimalnom iznosu od oko 200 miliona eura.

SKROMAN PRIHOD OD DIVIDENDITre}i razlog zbog kojeg Vlada FBiH iz raspolo`ivih prihoda ni izbliza ne mo`e pokriti dospjele obaveze, vezan je za cijelu seriju sudskih sporova iz kojih je federalna Vlada u pravilu izvla~ila deblji kraj. Me|u ostalim, federalna Vlada je izgubila sudski spor protiv Fonda PIO/MIO, kome mora platiti 180 miliona KM na ime nadoknade za penzije ostvarene pod povla{tenim uvjetima. Tako|er je izgubila i spor protiv mostarskog telekom operatera Eroneta, koji do sada u federalnu kasu nije uplatio ni prebijenu marku, ali }e zato federalnu kasu olak{ati za oko 150 miliona KM. Naime, Eronet je svojevremeno tu`io federalnu Vladu zbog navodno pogre{no obra~unatog poreza a sud je nakon vi{egodi{njeg spora presudio u korist Eroneta, kojem je federalna Vlada du`na vratiti upla}eni porez, ali i zateznu kamatu - sve zajedno u iznosu od oko 150 miliona KM! Federalna Vlada je izgubila jo{ ~itav niz sli~nih sudskih sporova, no u znatno ni`em iznosu, kao {to je naprimjer sudski spor protiv naftne kompanije Deltagrip kojoj

NEOPHODAN KREDIT MMF-aMinistar finansija RS-a Zoran Tegeltija

federalna Vlada mora namiriti {tetu u iznosu od 9,6 miliona ameri~kih dolara, {to je prava sitnica u pre|enju s dugom koji mora izmiriti mostarskom Eronetu. Federalni premijer Nik{i} i ministar finansija Krajina izgubili su svaku nadu da bi makar dio golemog duga mogli izmiriti povla~enjem dividende iz profitabilnih

KOREKCIJA KOEFICIJENATA NA [TETU FEDERACIJEZahvaljuju}i korekciji koeficijenata raspodjele PDV-a, bud`et RS-a porastao je za 11 posto 14

kompanija u dr`avnom suvlasni{tvu. Ra~unali su na dividendu desetak kompanija, u prvom redu na dividendu dvije elekroprivredne kompanije i dva telekom operatera, ali kao i ranijih godina dividendu je isplatila samo jedna kompanija - BH Telecom. I ne samo to, federalna Vlada nametnula je obavezu BH Telecomu da unaprijed ispla}uje dividendu i za 2012. godinu koja je projicirana na iznos od 150 miliona KM. Ostale kompanije u ve}inskom federalnom vlasni{tvu oslobo|ene su obaveze da pla}aju i redovnu a pogotovo akontativnu dividendu! U takvim oklonostima federalna Vlada prakti~no i nema drugog izbora nego da se za pomo} obrati Me|unarodnom monetarnom fondu, koji je jo{ 2009. godine BiH stavio na raspolaganje povoljan kredit u iznosu od 1,2 milijarde eura. U prve dvije godine kreditnog aran`mana s MMF-om realizirana je tek tre}ina odobrenih sredstava - oko 400 miliona eura, dok su preostala sredstva u iznosu od oko 800 miliona eura ostala nedostupna zbog pro{logodi{njeg zastoja s formiranjem Vije}a ministara BiH i usvajanja globalnog fiskalnog okvira. Pregovori s MMF-om zapo~et }e 16. maja, a kako smo nezvani~no doznali, finansijski paket bit }e te`ak oko 800 miliona eura, upravo onoliko koliko je MMF stavio BiH na raspolaganje jo{ prije tri godine!SLOBODNA BOSNA I 10.5.2012.

KEMAL KALKADENAC

KEMAL KALKADENACSLOBODNA BOSNA je prije petnaest dana, nakon to je talijanska policija razbila jednu od najveih balkanskih kriminalnih organizacija u toj dravi, prva objavila najvanije pojedinosti iz biografije njihovog voe KEMALA KALKADENCA; u nastavku prie donosimo ta je otkrila zajednika istraga koju su protiv etrdesetogodinjeg Novopazarca sa sarajevskom adresom stanovanja vodile policijske agencije u Italiji, Srbiji i BiH

SARAJEVSKA VEZA ZEMUNSKOG I [ARI]EVOG KLANA

NARKO-BOSS IZ NOVOG PAZARAKemal Kalkadenac je proteklih godina `ivio u [vedskoj, Holandiji, [paniji i Italiji, prije nego {to je s obitelji preselio u Sarajevo

Kemalu Kalkadencu su u posljednjih deset mjeseci kuriri iz Italije donijeli 1,8 milijuna eura u ke{u!!!16SLOBODNA BOSNA I 10.5.2012.

NAJNEPOZNATIJI POZNATI NARKO-DILER (II)Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

N

ajmanje dvadeset pripadnika me|unarodne kriminalne organizacije Kemala Kalkadenca, koje je talijanska policija uhapsila sredinom aprila, ve} su istra`iteljima priznali da su se bavili krijum~arenjem i preprodajom droge za srbijanskog big bossa. U velikoj policijskoj operaciji koja je izvedena po nalogu Suda u talijanskom gradu Bre{a (Brescia), podsjetimo, uhap{eno je 36 Talijana, 14 dr`avljana balkanskih zemalja, dva Afrikanca i jedan Kolumbijac, prona|eno 600.000 eura u ke{u i vi{e od 50 kilograma kokaina i ha{i{a. Talijanski je Sud, tako|er, zaplijenio imovinu osumnji~enih kriminalaca ~ija je vrijednost procijenjena na dva milijuna eura. Osim imovine u Italiji, Kemal Kalkadenac bi mogao ostati i bez nekretnina u BiH (stana i dva poslovna prostora u Sarajevu ~ija vrijednost prema{uje 1,1 milijun KM) koje je, nesumnjivo, kupio novcem zara|enim krijum~arenjem na stotine kilograma heroina i kokaina. O~ekuje se, naime, da }e talijanski sud od bh. pravosu|a uskoro zatra`iti pljenidbu njegove imovine u BiH.

I mada je talijanska policija pomo} bh. policijskih agencija zatra`ila u jesen 2010., kada je Kemal Kalkadenac lociran u Sarajevu, trebalo je pro}i izvjesno vrijeme prije nego {to je utvr|en njegov pravi identitet. Sud BiH je, naime, na zahtjev Dr`avnog tu`iteljstva jo{ u oktobru 2010. odobrio primjenu posebnih istra`nih radnji prema tom samozatajnom kriminalcu (pra}enje i prislu{kivanje), ali je zabuna nastala jer je Kalkadenac u Italiji koristio la`na dokumenta na ime Juro Gari}. Gari}, odnosno, Kalkadenac je razotkriven tek nakon {to su digitalni otisci njegovih prstiju i fotografije dobijene od talijanske policije iz BiH upu}eni MUP-u Srbije, gdje je odranije imao kriminalni dosje. Tada je utvr|eno da se radi o Kemalu Kalkadencu iz Novog Pazara, koji je prema podacima srbijanske policije rukovodio razgranatom mre`om krijum~ara heroina iz Turske, preko Makedonije, Kosova, Srbije i Crne Gore do BiH, i dalje prema dr`avama zapadne Europe.

DROGA KAO OBITELJSKI BIZNISPrema informacijama MUP-a Srbije koje Slobodna Bosna ekskluzivno objavljuje, u poslove trgovine drogom, pored Kemala, uklju~ena su i njegova bra}a Alija, Irfan i Edin Kalkadenac, koji `ive u Novom Pazaru, u ulici Cetinjska. Osim ~lanova naju`e obitelji, kao najpovjerljiviji suradnici Kemala Kalkadenca navedeni su njegovi sugra|ani iz Novog Pazara, ro|ak Emir Crnovr{anin, Adnan Deli}, Mensur Bibi} i Elit Be}iragi}, za koje se tvrdi da su krijum~arili kokain iz [panije u Italiju i heroin iz Turske u zapadnu Europu. U istoj je kriminalnoj organizaciji visokopozicioniran i Selman Hamidovi} zvani Seka, rodom iz okolice Sjenice, ~ija je posljednja prijavljena adresa u Beogradu. Za Hamidovi}em, koji je kao biv{i pripadnik zloglasnog Zemunskog klana u Beogradu osu|en na deset godina zatvora, zbog sau~esni{tva u ubojstvima Nenada Bato~anina (visokog du`nosnika srbijanske policije) i Sarajlije @eljka [krbe (biv{eg tjelohranitelja Radovana Karad`i}a), te u otmici narko-dilera Suada Musi}a, MUP Srbije je 2003. raspisao me|unarodnu policijsku tjeralicu. Hamidovi} je u to vrijeme pobjegao u Argentinu, gdje se nastavio baviti istim poslovima krijum~arenjem kokaina iz Ju`ne Amerike u zapadnu Europu. Uz Selmana Hamidovi}a, koji se prema nepotvr|enim informacijama srbijanske policije krije u Sarajevu (?) na listi trgovaca drogom koji rade za Kemala Kalkadenca, nalaze se i Asad i Altan Hamidovi}. Asad je ranije u Sjenici imao autotransportno poduze}e Jablanica Turs, dok Altan radi kao ljekar op}e prakse u Zdravstvenom centru?! Istraga koju su17

OD BRE[E DO DOBRINJEPrije dva tjedna smo objavili da je istraga talijanske policije protiv tog Novopazarca zapo~ela jo{ 2008., kada je otkriveno da je upravo Kalkadenac glavni organizator transporta droge iz [panije u Italiju. U to je vrijeme Kemal Kalkadenac najvi{e vremena provodio u Barceloni, ali je godinu i pol dana kasnije promijenio adresu stanovanja preselio se u Sarajevo, u luksuzni stan povr{ine 225 kvadratnih metara u zgradi Bosmal. Zajedno s Kalkadencem, u Sarajevo je tada do{la i supruga Admira (ro|ena i prijavljena u Prijedoru) i njihove tri k}erke. U novembru 2010. u Sarajevu su dobili sina, {to je bio razlog da Kalkadenac produ`i boravak u BiH. Prve informacije o kriminalnoj grupi Kemala Kalkadenca bh. policijskim agencijama proslije|ene su u oktobru 2010., od talijanskih kolega, koji su prate}i kretanje srbijanskog dilera i njegovih kompanjona do{li do saznanja da mu u Sarajevo kuriri iz Italije donose goleme svote novca. Talijanski su istra`itelji, prethodno, na automobil Ford galaxy koji je koristio Edin Re{i}, jedan od najpovje rljivijih suradnika Kemala Kalkadenca, tajno instalirali GPS ure|aj koji ih je iz Bre{e doveo ravno do picerije u sarajevskom naselju Dobrinja. Prema nalazima talijanskih istra`itelja, koji su potkrijepljeni ~vrstim materijalnim dokazima, Re{i} je u dva transporta novca Kalkadencu u Sarajevu (svaki put su se10.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

SLO@NA BRA]AAlija, Irfan i Edin Kalkadenac bili su uklju~eni u sve kriminalne poslove brata Kemala

sastali u istom ugostiteljskom objektu na Dobrinji) predao 760.000 eura pazara od prodaje droge. No, to nije i kona~na cifra, budu}i da je u istrazi talijanskih istra`itelja zadokumentirano da su ~lanovi kriminalne grupe Kemala Kalkadenca u posljednjih deset mjeseci u BiH iz Italije {efu donijeli ~ak 1,8 milijuna eura u gotovini?!

KEMAL KALKADENACprotiv bosanskohercegova~kog kraka kriminalne organizacije Kemala Kalkadenca po nalogu Tu`iteljstva BiH vodile Dr`avna agencija za istrage i za{tite (SIPA) i Obavje{tajno-sigurnosna agencija (OSA) otkrila je da Asad Hamidovi} zvani Cako u sarajevskom naselju Ilid`a ima registriranu firmu Crown International, koja se zvani~no bavi uvozom gra|evinskih strojeva i mehanizacije iz Velike Britanije, s tim da se strojevi, poslije carinjenja, prebacuju u Crnu Goru. Operativna saznanja, me|utim, upu}uju da je uvoz gra|evinske mehanizacije iz Velike Britanije samo paravan za transport droge i da je Asad Hamidovi} bio u ~estim kontaktima s bra}om Darkom i Du{kom [ari}em, bez dvojbe, najve}im balkanskim narko-bossovima. [ari}i su, navodno, posredstvom Hamidovi}eve tvrtke Crow International tako|er iz Velike Britanije, preko BiH, uvozili gra|evinske strojeve u Crnu Goru, premda uop}e ne RO\A^KE VEZE

Kalkadenev roak Emir Crnovranin zvani Bambi krijumario kokain iz panije, a heroin iz TurskeVi{egodi{nja tajna operacija talijanske policije pod kodnim nazivom Bijeli slon otkrila je da je jedan od istaknutijih ~lanova kriminalne organizacije iz Bre{e kojom je upravljao Kemal Kalkadenac bio Emir Crnovr{anin, zvani Bambi, 23-godi{njak iz Novog Pazara. Crnovr{anin je krajem oktobra 2010. po nalogu Kalkadenca otputovao u Firencu, gdje mu je veza bio sugra|anin Adem Ljaji}, a odatle u Barcelonu kako bi preuzeo po{iljku kokaina namijenjenu talijanskom tr`i{tu. Emir i njegov brat Semir Crnovr{anin, te prijatelj Sead Had`iavdi}, ina~e ekspert za provjeru kvaliteta droge, mjesec dana poslije oti{li su u Makedoniju, odakle su u vozilu sa specijalno ugra|enim bunkerom za skrivanje droge, trebali preuzeti ve}u koli~inu heroina. Od kupovine su, me|utim, odustali jer je Kalkadenac posumnjao a Had`iavdi} na licu mjesta potvrdio da im se nudi lo{a roba. Emir Crnovr{anin je, ina~e, posljednjih mjeseci ~esto boravio u Sarajevu, kao gost Kalkadenca u njegovom stanu u Bosmalu. Osim Emira Crnovr{anina, u Sarajevu je, prije hap{enja njegovog {efa Kemala Kalkadenca, `ivio i Mensur Bibi}, koji je, prema poli-

TAJNA ISTRAGA: Talijanski su istraitelji, prethodno, na automobil Ford galaxy koji je koristio Edin Rei, jedan od najpovjerljivijih suradnika Kemala Kalkadenca, tajno instalirali GPS ureaj koji ih je iz Bree doveo ravno do picerije u sarajevskom naselju Dobrinja

VA@NA KARIKA U NARKO-LANCUEmir Crnovr{anin Bambi

cijskim informacijama, imao zada}u da prenosi heroin na relaciji BiH - Hrvatska.

TALIJANSKA VEZAEdin Re{i} (lijevo) i Nikola [emsovi} (desno) iz Bre{e su u Sarajevo donosili {efu milijunsku zaradu

18

SLOBODNA BOSNA I 10.5.2012.

NAJNEPOZNATIJI POZNATI NARKO-DILER (II)SIROTI BOGATA[

Kemal Kalkadenac nikada nije bio zaposlen, niti ima imovine registrirane na svoje imePremda je dugo godina `ivio u Holandiji, [vedskoj, [paniji i Italiji Kemal Kalkadenac nikada nije bio zvani~no zaposlen, nije imao zakonitih prihoda, niti firme registrirane na svoje ime. Stan, poslovni prostori i gara`a u zgradi Bosmal, uknji`eni su na ime njegove punice Halide Avdi}. Kemal Kalkadenac ranije je vozio BMW X-6 njema~kih registarskih oznaka, koji je zamijenio luksuznim Mercedesom, registriranim na Elvedina \ereka iz Leposavi}a na Kosovu.

LUKSUZNI STIL @IVOTAKemal Kalkadenac u zgradi Bosmal posjeduje stan i dva poslovna prostora koji su uknji`eni na ime punice Halide Avdi}, a skupocjeni Mercedes je registriran na njegovog ortaka Elvedina \ereka

treba sumnjati koja je roba zapravo prevo`ena. Da je kriminalna organizacija

Kemala Kalkadenca bila usko povezana s narko-klanom bra}e [ari}, potvr|uju i brojni susreti Kalkadenca i Elita Be}iragi}a s Kemalom Kadi}em, odnosno Vitomirom Baji}em i Denisom Durovi}em, za koje se odranije zna da su bliski [ari}ima. Srbijanska i crnogorska policija sumnjaju da su bra}a [ari} veliki broj nekretnina u svom vlasni{tvu nominalno uknji`ili na ime poslovnog partnera Denisa Durovi}a, formalnog vlasnika Televizije San i hotela Bijela rada u Bijelom Polju. U februaru 2010. crnogorska policija je pretresla sve Durovi}eve objekte u Bijelom Polju (ku}e, stanove, agencije, hotel) u potrazi za Darkom [ari}em. Durovi} je, pak, u to vrijeme imao prijavljeno prebivali{te u strogom centru Sarajeva, u Kulovi}evoj ulici?!

SARAJEVSKA RAJAU kriminalnom dosjeu Kemala Kalkadenca kojim raspola`e MUP Srbije kao njegovi bliski prijatelji u Sarajevu navode se Ismet Omerbegovi} zvani Inta (vlasnik punionice sokova na Ilid`i, u ~ijoj je iznajmljenoj gara`i u naselju10.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

Pejton u januaru 2010. policija prona{la 50 kilograma heroina) i Samir Hurem, te Emil To{i} iz Gusinja, koji je, jednako tako, kupio luksuzni stan u zgradi Bosmal i Novopazarac Sead Had`iavdi}. To{i} `ivi na relaciji BiH - Slovenija, gdje navodno ima hotel. Malobrojnom krugu ljudi sa kojima se diskretni Kalkadenac dru`io u Sarajevu pripada i Amel Krpo zvani Juka, porijeklom iz ^apljine, koji mu je, po svemu sude}i, bio klju~na veza s hercegova~kim dilerima. Krpo se ~esto sastajao s Kemalom Kadi}em, a mogao se vidjeti u skupocjenom BMW-u X6 koje je koristio Kalkadenac. U Italiji je, opet, desna ruka Kemalu Kalkadencu bio Nikola [emsovi}, koji je po Europi putovao s krivotvorenim dokumentima na ime Goran Korica i Igor Petek. [emsovi} je ro|en u Ljubljani, ali su mu roditelji iz Novog Pazara. No, kako je i za njim MUP Srbije raspisao policijsku tjeralicu, Nikola [emsovi} se sa Kalkade ncem sastajao u Sarajevu, gdje su se, sve doskora, osje}ali najsigurnije.19

MALO NAS JE, AL SMO GOVNA

Dok se u BiH spominje podatak o tome da je vie od pola policajaca pod uticajem neke od droga, njihove evropske kolege zabrinuto posmatraju razvoj balkanskih kriminalnih grupa koje najee djeluju ujedinjeno na svim frontovima i ilegalna trita zemalja Zapadne Evrope snabdijevaju kokainom, heroinom i smolom kanabisa iz June Amerike. Izvor Slobodne Bosne iz vrha evropskih policijskih krugova otkriva nam ta je to to najvie u proteklom periodu zabrinjava policije zemalja Zapadne Evrope, te na koji nain kriminalne grupe iz BiH i mijeane kriminalne grupe u kojima prednjae Rumuni, Bugari i Turci mijenjaju narko-kartu Evrope i uvode nove kokainske rute

EKSKLUZIVNO

SVE TAJNE BALKANSKE BIJELE MAFIJEPi{e: ALMIR PANJETA

P

olicijske agencije zemalja Zapadne Evrope zabrinute su novim trendovima u krijum~arenju droge iz Ju`ne Amerike i Afrike, u ~emu prednja~e kriminalne grupe s Balkana koje su uvezane i dobro organizirane. Prema saznanjima Slobodne Bosne, evropske policijske organizacije intenziviraju saradnju kako bi se oduprle novom valu droge, posebno kokaina i heroina, te smole kanabisa koje balkanska mafija u saradnji sa ju`noameri~kim kartelima i marokanskim proizvo|a~ima droge novim rutama uvoze u Zapadnu Evropu. Ruta iz Afganistana preko zemalja Jugoisto~ne Evrope, saznaje SB od izvora iz jedne od evropskih policija, sve se manje koristi ili se preko nje {alju manje koli~ine droge, dok je otvoren novi put preko Sjevernog Kavkaza a droga sve ~e{}e ide zra~nim putem preko komercijalnih letova, koriste

se i mule - osobe koje progutaju te~ni kokain upakovan u kondome i prenose ga do odredi{ta, a nerijetko se koriste i po{tanske po{iljke. Bosanske kriminalne grupe nisu toliko jake u ovom poslu, ali u skoro svakoj opasnijoj kriminalnoj skupini ima Bosanaca koji obavljaju odre|eni dio posla. Evropske policije ozna~avaju bh. kriminalce kao dijelove ve}ine skupina, a bh. kriminalne skupine posebno su specijalizirane za krijum~arenje kokaina, al i marihuane proizvedene u Albaniji, okolini Nik{i}a u Crnoj Gori, kao i doma}e radinosti s planta`a koje su naj~e{}e u Republici Srpskoj.

NJEMA^KA, NJEMA^KA, PRIJE SVEGAPrema zabilje{kama i izdatim potjernicama protiv bh. kriminalaca koji djeluju u Evropi, njihova primarna aktivnost je krijum~arenje droge. U ve}ini slu~ajeva radi se o krijum~arenju kokaina. Slijede krivi~na djela vezana za kra|e i provale sa 17 posto. Bosanski kradljivci naj~e{}e operi{u po Njema~koj, gdje postoji kontinuirano

prisustvo kriminalnih grupa iz BiH odgovornih za brojne provale u stanove, tvrdi na{ dobro obavije{teni izvor dodaju}i kako policije Zapadne Evrope, me|u kojima prednja~i Njema~ka, bh. dr`avljane naj~e{}e tra`e zbog provala i kra|a, traffickinga, seksualne eksploatacije i prevara. Italija je poslije Njema~ke druga zemlja koja traga za najvi{e bh. dr`avljana sa optu`bama za krijum~arenje droga, naj~e{}e kokaina. Kriminalne grupe s prostora Jugoisto~ne Evrope koriste Italiju kao zemlju u kojoj skladi{te kokain i pripremaju ga za dalju distribuciju. Ove podatke najbolje potvr|uje slu~aj nedavno razbijene grupe Kemala Kalkadenca u Italiji, o ~emu je SB op{irno pisala u pro{lom broju. Prema podacima italijanske policije koja je Kalkadenca i njegove kompanjone istra`ivala od 2008. godine, taj se mafija{ki klan bavio krijum~arenjem kokaina iz [panije, dok su heroin u Italiju dopremali sa Kosova, odnosno iz BiH, gdje su odranije imali sigurne depoe za skladi{tenje droge, ali i razgranatu mre`u surad-

Balkanski kriminalci su ujedinjeniji i organiziraniji nego ikada, a povezuju se i s kolegama iz Ju`ne Amerike i Maroka20SLOBODNA BOSNA I 10.5.2012.

BALKANSKO KRIMINALNO BRATSTVO I JEDINSTVOILUSTRACIJA: SB 21

10.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

MALO NAS JE, AL SMO GOVNAnika. Dosada{nja saznanja italijanskih istra`itelja tako|er potvr|uju da je kriminalna grupa Kemala Kalkadenca bila usko povezana s odbjeglim srbijanskim narkobossom Darkom [ari}em, po svoj su prilici predstavljali bitan krak njegovog mafija{kog klana. Sve ~e{}e zapljene skunka u BiH pokazuju kako je do{lo do pove}ane koli~ine te droge na tr`i{tu, {to je dovelo do sni`avanja cijena marihuane. Policijski podaci kojima raspola`u policijske organizacije u Evropi pokazuju da skunk u BiH dolazi iz Albanije preko Crne Gore, konzumira se na doma}em tr`i{tu a dio se {alje prema Zapadnoj Evropi. Nekoliko akcija oduzimanja droge provedeno je upravo u blizini granice BiH sa Crnom Gorom, potom i sa Hrvatskom, o ~emu su proteklih godina izvje{tavali mediji. Bosanski kriminalci tako|er su duboko umije{ani u krijum~arenje kokaina iz Holandije u Zapadnu Evropu i Skandinaviju, te amfetamina u Njema~ku gdje su im sau~esnici naj~e{}e njema~ki dr`avljani. Od bh. kriminalaca i kriminalnih grupa ~iji su bh. dr`avljani dio, van BiH je tokom 2009. i 2010. oduzeta skoro tona droge, me|u kojom je najvi{e kanabisa, te kokain, heroin i amfetamini, tvrdi na{ sagovornik. Putevi droge u proteklih nekoliko godina su se zbog policijskih akcija promijenili, i umjesto Afganistana koji je bio glavni izvor, droga u Evropu dolazi iz Ju`ne Amerike, ali i Sjeverne Afrike. I tu su uklju~eni Bosanci, pa je u jednoj grupi koja je krijum~arila kokain iz Paragvaja uz dr`avljane Srbije bilo i bh. kriminalaca. Put do Evrope droga naj~e{}e nalazi preko Albanije, Kosova, Crne Gore pa BiH. Crnogorci su me|u klju~nim karikama krijum~arenja droge a u okolini Nik{i}a se ~ak uzgaja marihuana dovoljna za izvoz u BiH. Klju~nu ulogu imaju i u transportu droge iz Albanije za Zapadnu Evropu, naj~e{}e Holandiju, ali u policijskim izvje{tajima iz [vedske i Norve{ke tako|er se spominju crnogorske organizovane grupe koje kokainom snabdijevaju tr`i{te Malmea i [tokholma. Droga se iz Crne Gore rje|e prebacuje u Srbiju, a naj~e{}e u BiH i to kopnenim putem, u putni~kim automobilima i kamionima, skrivena u posebnim odjeljcima, tvrdi na{ izvor. Evropske policijske agencije zabrinuo je relativno nov trend u globalnom krijum~arenju droge i promjena puteva droge, ali i tipa. Kanabis iz Afganistana sve ~e{}e mijenjaju velike koli~ine heroina i kokaina koje su na teritorij Evrope po~ele stizati iz Ju`ne Amerike, pa ~ak i iz Sjeverne Afrike. Trgovinom drogom u zemljama Zapadne Evrope, kad je u pitanju na{ region, najvi{e se bave Turci, Rumuni, Bugari i Albanci, ali ne zaostaju ni grupe sastavljene od22

BH. KRIJUM^ARI DROGE U EVROPIBitan krak [ari}evog mafija{kog klana

NOVO LICE TRAFFICKINGA

Djevojice iz BiH masovno kradu po parikom metrouKada je u pitanju krijum~arenje ljudi, BiH je i dalje tranzitna zemlja za osobe koje se ilegalno prebacuju sa Bliskog istoka, posebno Irana, Iraka i Afganistana ka zemljama Zapadne Evrope. Za razliku od ranijih godina, pove}an je broj Indijaca, Libanaca, Tuni`ana i Moldavaca uhap{enih u BiH. Za porast broja Tuni`ana odgovorno je u~estalije kori{tenje Srbije kao ulazne ta~ke u Evropu, iz Srbije ih krijum~ari prebacuju u BiH pa dalje prema Zapadu. [to se ti~e traffickinga, za razliku od ranijih godina kada je BiH bila samo tranzit za `rtve iz zemalja Isto~ne Evrope, sve je ve}i broj slu~ajeva pronalaska djevojaka iz BiH `rtava traffickinga u zemljama Zapadne Evrope. Bh. kriminalne grupe u BiH skupljaju doma}e djevojke, djevojke iz Ma|arske i ^e{ke, te ih prebacuju u [vicarsku i Francusku. Prema policijskim saznanjima, grupa kriminalaca dva puta sedmi~no iz BiH odlazi u [vicarsku sa novim `rtvama. Osim za seksualno iskori{tavanje, djevoj~ice iz BiH se prebacuju u Francusku gdje ih tjeraju na prosja~enje i kra|e, pa je zabilje`en pove}an broj slu~ajeva kra|a u pari{kom metrou koje su po~inile djevoj~ice iz BiH, ka`e na{ izvor. Djevoj~ice su ~esto seksualno zlostavljane i pretu~ene, a novac koji zarade im se oduzima i {alje {efovima mre`e u Ju`noj Francuskoj ili [paniji, dok je centar mre`e traffickinga negdje u Italiji. Kriminalne grupe djevojke i djevoj~ice krijum~are na razne na~ine, individualno ili u manjim grupama koriste}i vi{e oblika transporta i smje{taja kako bi izbjegli da ih se otkrije.

Grupa kriminalaca Grupa kriminalaca dva puta mjese~no dva puta mjese~no odvozi `rtve u odvozi `rtve u [vicarsku [vicarsku

DJEVOJ^ICE DJEVOJ^ICE IZ BiH @RTVE IZ TRAFFICKINGA TRAFFICKINGA

SLOBODNA BOSNA I 10.5.2012.

BALKANSKO KRIMINALNO BRATSTVO I JEDINSTVOMEVLIDOVO BRATSTVO sve je da u ve}ini doprema u~estvuju kriminalne grupe iz Jugoisto~ne Evrope i s Balkana, bilo kao direktni dobavlja~i iz zemalja Ju`ne Amerike, ili u daljnjem transportu iz Holandije, Belgije i drugih zemalja. Druga ruta kokaina je preko Turske, gdje tako|er dolazi komercijalnim letovima iz Ju`ne Amerike, a nosa~i su uglavnom iz afri~kih zemalja. Putevi heroina su zbog pove}anog broja zapljena na prija{njim rutama preusmjereni preko Sjevernog Kavkaza, zra~nim putevima i morem iz Irana i Pakistana, ~esto preko Afrike, te u manjim koli~inama kroz zemlje Jugoisto~ne Evrope me|u kojima je i BiH. Tu je i dalje bitan tranzit zadr`an preko Bugarske i Rumunije. Manje koli~ine heroina i dalje sti`u u Zapadnu Evropu preko luka u Holandiji, ali i iz zemalja Jugoisto~ne Evrope, preko Ma|arske i Slovenije. U svemu opet glavnu ulogu imaju balkanski kriminalci, a kad je heroin u pitanju tu prednja~e Turci, Albanci i Makedonci. Krajnja destinacija heroina naj~e{}e je Njema~ka, a slijede [vicarska, Austrija i Francuska. Heroin se krijum~ari i preko [panije za Italiju i skandinavske zemlje, a tu rutu pokrivaju uglavnom Albanci. U posljednje vrijeme evropske policijske agencije bilje`e slu~ajeve krijum~arenja heroina u balti~ke zemlje komercijalnim letovima iz Turske preko Bugarske, u kojem u~estvuju dr`avljani Latvije i Litvanije, ali i Danske. Norve{ka policija otkrila je slu~ajeve krijum~arenja heroina u tu zemlju iz Bugarske i Rumunije, preko Poljske i zemalja Baltika u kojima naj~e{}e u~estvuju dr`avljani Rumunije, Bugarske i Poljske, tvrdi na{ dobro obavije{ten izvor. [to se kanabisa ti~e, glavni proizvo|a~ u Jugoisto~noj Evropi je centralni dio Albanije, ali se u policijskim izvje{tajima kao zemlje proizvo|a~i spominju Crna Gora i BiH, gdje je prema izvje{tajima kojima raspola`u evropske policije proizvodnja indijske konoplje u porastu. Kanabis se iz Albanije za Zapadnu Evropu prebacuje dobro razra|enim rutama od kojih je veliki dio njih preko BiH, a veliki dio se iz Albanije prebacuje u Gr~ku, odakle dalje putuje brodovima ka Zapadnoj Evropi. Kad su u pitanju ostale droge, primije}en je enorman porast krijum~arenja amfetamina iz Holandije u Njema~ku koji prvenstveno prenose turske kriminalne grupe, ali i pove}an priliv smole kanabisa iz Maroka u zemlje Zapadne Evrope koji krijum~are uglavnom Rumuni i Bugari. Smola kanabisa u [paniju sti`e u velikim koli~inama skrivena u kamionima, a Rumuni i Bugari koji vode glavnu rije~ u krijum~arenju u direktnoj su vezi sa marokanskim kriminalnim grupama.23

Radikalne skupine u BiH se pripremaju za napade u zemljama Zapadne EvropeEvropske policijske agencije posebno su zabrinute slu~ajevima terorizma u BiH, od onog u Bugojnu 2010. godine kada je raznesena policijska stanica i ubijen policajac, pronalaska velikog broja oru`ja i eksploziva kod ~lanova vehabijskog pokreta, pa do napada Mevlida Ja{arevi}a na Ambasadu SAD-a u Sarajevu. Radikalne grupe propagiraju osnivanje islamske dr`ave, koju `ele izdvojiti iz BiH, ali su istovremeno sve ~e{}e uklju~ene u narud`be i prodaju eksploziva i oru`ja. Podr{ka vehabisti~koj i selefijskoj ideologiji u BiH pove}ava se skupa s pove}anjem krijum~arenja oru`ja kroz Jugoisto~nu Evropu te postoje jasne indicije o pove}anoj mogu}nosti sli~nih napada u budu}nosti, zabrinuti su u evropskim policijskim krugovima, posebno zbog toga {to su sli~na upozorenja slali i prije napada Mevlida Ja{arevi}a na Ambasadu SAD-a, kao i slu~aja ubistva pet mladi}a u Makedoniji koji se, prema posljednjim informacijama, tako|er dovodi u vezu sa radikalnim vehabijskim pokretima. Pored BiH, i Srbija je zemlja koja je u evropskim policijskim krugovima ozna~ena kao teritorija u kojoj su u porastu prijetnje od radikalnih selefijskih i vehabijskih grupa, uz izra`ene sumnje da su uklju~ene u pripremu teroristi~kih napada u evropskim dr`avama.

MEVLID NIJE SAMRadikalne grupe propagiraju osnivanje islamske dr`ave

Crnogoraca, Srba i kriminalaca porijeklom iz BiH. Kriminalne grupe iz BiH posebno su poznate policiji u Njema~koj, gdje se naj~e{}e bave krijum~arenjem kokaina. Njema~ka je glavna destinacija amfetamina, kokaina, heroina i kanabisa koji naj~e{}e tamo dolaze kroz dobro uigranu mre`u sastavljenu od kriminalnih grupa s prostora nekada{nje Jugoslavije i drugih zemalja Balkana.

SRPSKO-BUGARSKA NARKO-KOALICIJADroga se i dalje naj~e{}e transportuje kopnenim putem, ali kokain kao gospodska droga naj~e{}e putuje avionom, nerijetko i u te~nom obliku zapakovan u po{tu. Kokain na evropsko tr`i{te sti`e naj~e{}e iz Argentine i Brazila, a sve je vi{e izvje{taja10.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

koji govore o kokainu koji sti`e iz Dominikanske Republike, Perua i Paragvaja. Naj~e{}e sti`e u luke u Holandiji i Belgiji preko srpskih i bugarskih kriminalnih grupa, a Turci i Albanci ga naj~e{}e transportuju iz Holandije ka ostalim destinacijama, ka`e na{ izvor dodaju}i kako su Albanci ozna~eni i kao organizatori dolaska ve}ih po{iljki u luke u Belgiji: Kokain se transportuje i tako {to ga u te~nom obliku pakuju u kondome i gutaju. Dolaze}i zapadnom rutom kokain nerijetko prolazi kroz Zapadnu Afriku, Portugal ili [paniju, po{iljke koje idu preko Holandije zavr{avaju u Njema~koj, Francuskoj, Italiji, [vicarskoj, Norve{koj i Austriji, a kokain iz Belgije naj~e{}e odlazi put Skandinavije. Iako dolazi zapadnom rutom, zajedni~ko za

FRANC KOS I OSTALI

Tuilatvo BiH smatra da je tokom jednoipogodinjeg suenja izvelo dokaze koji potvruju da su pripadnici Desetog diverzantskog odreda Franc Kos, Stanko Koji, Zoran Goronja i Vlastimir Golijan poinili djelo genocida nad Srebrenianima jer su samo u nekoliko sati pobili oko hiljadi Bonjaka, zbog ega tuilac DUBRAVKO AMPARA za njih trai maksimalne kazne zatvora

ZA GENOCID PO 45 GODINA ZATVORA FRANCU KOSU I SREBRENI^KIM EGZEKUTORIMAPi{e: MIRHA DEDI]

ZAHTJEV TU@ILA[TVA:

T

u`ila{tvo BiH zatra`i}e maksimalne zatvorske kazne za Franca Kosa i jo{ trojicu pripadnika Desetog diverzantskog odreda koji su 16. jula 1995. godine strijeljali oko hiljadu Srebreni~ana na ekonomiji Branjevo. Tu`ilac Dubravko ampara }e Sudskom vije}u predlo`iti da optu`enima Francu Kosu, Stanku Koji}u i Zoranu Goronji izrekne maksimalne kazne zatvora od 45 godina, a Vlastimiru Golijanu kaznu od 20 godina zatvora. Optu`nica tereti Kosa, Koji}a, Golijana i Goronju da su za svega nekoliko sati ubili najmanje 800 mu{karaca, mladi}a i dje~aka iz Srebrenice. Svi optu`eni su tokom procesa pred Sudom BiH priznali krivicu. Masakr na Branjevu je bio zadnji u nizu masovnih pogubljenja, koja su zapo~ela na podru~ju op{tine Bratunac. Prema Tu`ila{tvu, optu`eni su znali da su ljudi koje strijeljaju Bo{njaci koji su `ivjeli u za{ti}enoj zoni Srebrenica i da su bili rije{eni da ubiju sve Bo{njake na Branjevu. Tu`ila{tvo je dokazalo da su optu`eni izvr{avali zadatke koji su

Pripadnici Desetog diverzantskog Pripadnici Desetog diverzantskog odreda produ`avali su patnju svojih odreda produ`avali su patnju svojih `rtava ubijaju}i ih iz pu{komitraljeza `rtava ubijaju}i ih iz pu{komitraljeza

BRUTALNE EGZEKUCIJE BRUTALNE EGZEKUCIJE SREBRENI^ANA SREBRENI^ANA

stizali direktno od Ratka Mladi}a, na~elnika Glavnog {taba VRS, da su ga poznavali li~no i bili bliski s onima koji su osmislili cijelu operaciju. Tako|e su bili upoznati s namjerom koja je sudbina Bo{njaka. Na~in na koji su izvr{avali nare|enje pokazuje da su dijelili tu namjeru.

Tokom su|enja za{ti}eni svjedoci su govorili koliko su optu`eni bili brutalni prema `rtvama. Pre`ivjeli svjedok Z-2 je svjedo~io da oni koji su pucali na njih, prije nego {to }e to uraditi pitali zarobljene mu{karce, odnosno nudili im da budu po{te|eni ako pre|u na pravoslavnu vjeru.

Radovan Karad`i} je izdao Direktivu 7 po kojoj je Srebrenica morala biti vojno pora`ena i o~i{}ena od Bo{njaka, a Ratko Mladi} je uz pomo} pripadnika Desetog diverzantskog proveo u djelo24SLOBODNA BOSNA I 10.5.2012.

MAKSIMALNE KAZNE ZA SREBRENI^KE D@ELATEKOS OPTU@EN ZA GENOCID U SREBRENICIFranca Kosa, komandira drugog voda Desetog diverzantskog odreda, ~eka dugogodi{nja kazna zatvora zbog masovnog ubijanja Srebreni~ana na Branjevu

U o~ajni~kom poku{aju da sa~uvaju `ivot, javilo se nekoliko zarobljenih. No, nisu znali da niko od optu`enih nema namjeru da im spasi `ivot, ve} samo da im uve}a patnju. Pripadnici Desetog odreda na Branjevu su bili naoru`ani automatskim pu{kama, pu{komitraljezom M-84 i pi{toljima. Prva grupa zarobljenika je ubijena iz automatskih pu{aka. Aleksandar Cvetkovi}, pripadnik Desetog odreda, predlo`io je kori{tenje pu{komitraljeza kako bi ubijanje i{lo br`e. Me|utim, povrede nenesene ovim oru`jem bile su u`asne. Optu`eni su imali izbor da strijeljanje izvr{e na na~in da ti ljudi ne moraju prolaziti kroz patnju ranjavanja, da umru brzo. Ipak, oni su pucali rafalno i nasumi~no. Dje~aci, mu{karci i starci su bili vi{estruko izranjavani i osaka}eni, okru`eni lokvama krvi stvorenim njihovim ranama i tijelima drugih. Neki su molili da budu ubijeni, ali odgovor koji su dobili je bio: Pusti ga da se mu~i. Kasnije }emo ga ubiti. Svjedok Z-3 je ~uo kako srpski vojnici pozivaju pre`ivjele da se jave, kako bi im bila ukazana pomo}. Jedan ranjeni je molio da ga ubiju. Pustili su ga da se mu~i. Svjedok Z-1 je svjedo~io o ovjeravanjima pre`ivjelih, koje je za svrhu imalo da niko ne pre`ivi masakr. Iz iskaza pre`ivjelih je jasno da pucanje u pre`ivjele nije bio milosrdan ~in, kako ga Kos prikazuje, ve} da su on i Stanko Koji} to ~inili isklju~ivo kako bi osigurali da niko od Bo{njaka ne pre`ivi.

LJUDI, JESTE LI SVJESNI [TA RADIMO?Z-1 je svjedo~io da se D ra`en Erdemovi}, pripadnik Desetog diverzantskog odreda, pred svima bunio i da je govorio: Ljudi, jeste li vi svjesni {ta mi radimo i ~inimo? Franc Kos i Brano Gojkovi} su se potrudili da ih ne ometa. Gojkovi} mu je rekao da ako `eli mo`e stati u red s Bo{njacima. Svi su ustrajali u svom zadatku na sistemati~an i planski na~in, a nisu propustili da prije ubijanja zarobljenike oplja~kaju. Njihovi postupci, po mi{ljenju Tu`ila{tva, ukazuju da je kod njih postojala namjeru da istrijebe bo{nja~ko stanovni{tvo Srebrenice. Na to ukazuju brojni izvedeni dokazi da su optu`eni na osnovu onog {to su ~uli i vidjeli znali {ta se sprema. Naredbe koje su mu izdavane dolazile su od Mladi}evog oficira bezbjednosti, majora Dragomira Pe}anca. Vujadin Popovi} je dolazio u njihovu bazu i prije jula 1995. godine, a do{ao je i onog dana kada je tra`io da 10. diverzantski odred ide ubijati zarobljene civile Bo{njake. On je bio isti onaj oficir koji je ispred {kole u Kuli, 15. jula, javno saop{tio10.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

25

FRANC KOS I OSTALIpripadnicima 1. bataljona Zvorni~ke brigade da }e Bo{njaci biti ubijeni. On tu namjeru nije krio ni pred pripadnicima 10. diverzantskog odreda. Zato Sud mora uzeti u obzir sve ono {to je optu`enima bilo poznato, po~ev od prvog ulaska u Srebrenicu u junu 1995. godine pa do momenta kada su stigli na Branjevo, stoji u zavr{noj rije~i Tu`ila{tva. Dokazi potvr|uju da su 16. jula 1995. godine na Branjevo oti{li Franc Kos, Stanko Koji}, Vlastimir Golijan, Zoran Goronja, Aleksandar Cvetkovi}, Brano Gojkovi} i Z-1. Optu`eni to nisu osporavali, kao ni vrijeme trajanja ubistava, od 10:00 do 15:00 sati 16. jula. Me|utim, Tu`ila{tvo i odbrana se nisu slo`ili oko na~ina na koji su i od koga dobili naredbu da idu na Branjevo, sadr`aju te naredbe, broju ubijenih Bo{njaka. Svjedok Z-1 je sklopio sporazum sa Tu`ila{tvom i priznao da je kao pripadnik 10. diverzantskog odreda u~estvovao u napadu na Srebrenicu i u strijeljanju Bo{njaka na Ekonomiji Branjevo. Vlastimir Golijan je jo{ na ro~i{tu za izja{njenje o krivici izjavio da je kriv i da je sve ono {to je navedeno u optu`nici ta~no, ali da ne zna elemente krivi~nog djela genocid. Sam optu`eni je na glavnom pretresu na nekoliko ro~i{ta isto izjavio. Potvrdio je ono {to mu se optu`nicom stavlja na teret, konkretno, da je prvi put u{ao u Srebrenicu u prvoj polovini 1995. godine kroz rudnik, a drugi put 11. jula, zajedno sa drugim pripadnicima Odreda te da je 16. jula 1995. godine u~estvovao u ubistvu muslimanskih zarobljenika iz {kole Kula. Priznao je da je ubijao dovedene Srebreni~ane iz automatske pu{ke, i to njih 25 do 50. Ve}ina njegovih aktivnosti se, kako ka`e, sastojala u dovo|enju zarobljenika iz autobusa do mjesta pogubljenja. SUDSKA POTVRDA GENOCIDA

Za genocid nad Srebrenianima osueno pet oficira Vojske RS-aPrva presuda za krivi~no djelo genocida u Sudu BiH izre~ena je Miloradu Trbi}u, nekada{njem pomo}niku na ~elnika za bezbjednost Zvorni~ke brigade Vojske Republike Srpske. Trbi} je osu|en na 30 godina zatvora. On je od 10. jula do 30. novembra 1995. u okviru udru`enog zlo~ina~kog poduhvata u~estvovao u operacijama hvatanja, zatvaranja i pogubljavanja Bo{nja ka iz Srebrenice, a potom u pokopavanju i prikrivanju tijela ubijenih. Tako|er je osu|en za li~no u~estvovanje i pomaganje u ubistvima mu{karaca iz Srebrenice na razli~itim lokacijama na podru~ju op}ine Zvornik. Prvu presudu za genocida izreklo je @albeno vije}e Ha{kog tribunala Radisla vu Krsti}u 2004. godine. General Krsti} bio je na~elnik {taba/zamjenik komandanta Drinskog korpusa VRS i prvi je optu`eni i osu|eni za genocid u Srebrenici. Vije}e Tribunala u Haagu prvostepenom presudom je proglasilo Vuja dina Popovi}a i Ljubi{u Bearu krivim za genocid po~injen u Srebrenici, te ih osudilo na do`ivotne kazne zatvora, a Dragu Niko li}a na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podr`avanja genocida.

Optu`eni su tokom sudskog procesa tvrdili da su morali ubijati ina~e bi bili likvidirani. Me|utim, Tu`ila{tvo smatra da je poricanje metod odbrane optu`enih. Odbrane su tokom postupka zastupale tezu da je napad na Srebrenicu bio legitiman jer je Srebrenica predstavljala vojnu prijetnju VRS i da su iz enklave organizovani napadi na srpsku teritoriju, da su mu{karci, posebno oni iz kolone, bili legitimna vojna meta za uni{tenje. Ovakvom odbranom optu`enih pori~e se postojanje `rtve i nastoji se optu`iti te iste `rtve. Poruka takve odbrane ukratko glasi: Oni su po~eli. Takva odbrana optu`enih nam govori da su zlo~ini bili legitimni, ustvari da se uop}e nije radilo o zlo~inima, jer su oni drugi po~eli i ne bi im GENOCID NA BRANJEVUDubravko ^ampara, tu`ilac Tu`ila{tva BiH, ubistvo vi{e od 800 mu{karaca i dje~aka u julu 1995. godine na Vojnoj ekonomiji Branjevo kvalifikuje kao genocid i tra`i najstro`ije kazne za po~inioce

se desilo to {to jeste da to nisu na neki na~in zaslu`ili, stoji u obrazlo`enju Tu`ila{tva.

KARAD@I]EVA DIREKTIVA 7Optu`eni nisu mogli narediti i organizovati ubijanje Srebreni~ana, me|utim, Tu`ila{tvo je u zavr{noj rije~i obrazlo`ilo i ko je to u~inio. U martu 1995. godine, Radovan Karad`i}, predsjednik Republike Srpske, izdao je Direktivu 7 u kojoj je konkretno navedeno da VRS treba izvr{iti potpuno fizi~ko odvajanje Srebrenice od @epe, ~ime }e se sprije~iti i pojedina~no komuniciranje izme|u ovih enklava. Direktiva 7 je konkretno obja{njavala strategiju VRS u pogledu za{ti}enih zona,

DOKAZANO DJELO GENOCIDAKampanja progona u ovom predmetu je bila ogromna i Pretresno vije}e je utvrdilo da je obuhvatila zlo~ina~ki poduhvat da se uhvate, zatvore, ubiju i sakriju posmrtni ostaci ukopom hiljada mu{karaca Bo{njaka. Generacije mu{karaca su strijeljane, a njihovi ostaci sakriveni, te potom premje{tani u neozna~ene masovne grobnice. Name}e se jedini razuman zaklju~ak da su optu`eni morali znati da }e ubijanje tolikog broja ljudi, a uzev{i u obzir relativno mali broj stanovni{tva Srebrenice, dovesti do djelimi~nog uni{tenja grupe Bo{njaka. Kao ote`avaju}e okolnosti uzet je obim ubijanja i posljedica zlo~ina, koje su izra`ene u naro~itoj upornosti i odlu~nosti optu`enih da nikog ne ostave `ivim, te surov na~in pogubljenja, gdje su `rtve umirale u te{kim mukama, izranjavani, prestravljeni.26

SLOBODNA BOSNA I 10.5.2012.

MAKSIMALNE KAZNE ZA SREBRENI^KE D@ELATEbili takvi da nisu Muslimana dali mogu}nost da ostanu na tom podru~ju. Civili nisu imali izbora... prava namjera je bila da oni napuste to podru~je i da se isto o~isti od Muslimana. Dana 10.07. 1995. godine izdata je pismena naredba kojom se nare|uje mar{ i odre|eni su pripadnici Odreda koji }e u njemu u~estvovati (njih ukupno 26). Vo|a grupe je bio Franc Kos. Naredbu je pripadnicima Odreda izdao Milorad Pelemi{. Pripadnici oba voda 10. Diverzantskog odreda su se okupili u Dragosavcima, gdje im je Pelemi{ saop{tio da je njihov zadatak da izvr{e napad na Srebrenicu. 10. jula 1995. godine u no}nim satima su stigli na brdo iznad Srebrenice, gdje su preno}ili, a Pelemi{ je u zoru izdao naredbu da krenu u napad. Znali su da u napadu u~estvuju i druge jedinice VRS i da ne bi trebalo da bude ja~eg otpora. Bilo je onako kako im je komandant i rekao; u Srebrenicu su u{li iz pravca Zelenog Jadra a da nisu nai{li ni na kakav otpor. U akciju osloba|anja Srebrenice su i{li, izme|u ostalih: Franc Kos, Zoran Goronja, Stanko Koji}, Vlastimir Golijan, Z-1, Dra`en Erdemovi}, Dragan Todorovi}, Zoran Obrenovi}, Velimir Popovi}, Brano Gojkovi}, Luka Joki}. Prije ulaska u grad, Pelemi{ je postrojio cijelu jedinicu, podijelio ih je u dvije grupe i saop{tio im zadatke. Na ju`noj strani grada, pripadnici Odreda su uspostavili kontrolni punkt. Ve} po ulasku u gradu pripadnici Odreda su znali, jer je Pelemi{u to javljeno putem motorole, da je Srebrenica zauzeta, a da civilno stanovni{tvo ide prema Poto~arima. Jedna grupa je oti{la u pretres ku}a i svakoga koga bi na{li su morali uputiti u pravcu Poto~ara, gdje je bio sabirni centar. Erdemovi} je svjedo~io da su pripadnici Odreda, me|u kojima je i on bio, pozivali stanovni{tvo da iza|e iz ku}a. U kratkom periodu koji su pripadnici Odreda proveli u Srebrenici skinuli su muslimansku zastavu s obli`nje d`amije, a Pelemi{ je naredio Zoranu Obrenovi}u, zvanom Malji}, da zakolje jednog Bo{njaka. Svjedoci Z-1 i Dra`en Erdemovi} su ~uli kako Pelemi{ izdaje tu naredbu. Taj mu{karac se predao i rekao da nije bio u vojsci. Prije nego {to ga je Obrenovi} zaklao, srpski vojnici su ga zlostavljali. Svi pripadnici Odreda su se tada nalazili na istom mjestu i oni koji nisu ~uli Pelemi{evu naredbu, mogli su vidjeti mrtvo tijelo tog mu{karca. Ve} tada je optu`enima morala biti jasno stvarna namjera generala Mladi}a i zna~enje njegovih rije~i da je do{lo vrijeme da se osvete turcima. Sve ono {to je uslijedilo bilo je potvrda tih rije~i, navodi se u zavr{noj rije~i Tu`ila{tva BiH.27

UBICE SU POZNAVALE RATKA MLADI]A UBICE SU POZNAVALE RATKA MLADI]A

Pripadnici Desetog diverzantskog odreda koji su po~inili Pripadnici Desetog diverzantskog odreda koji su po~inili stravi~ne likvidacije Srebreni~ana li~no su poznavali stravi~ne likvidacije Srebreni~ana li~no su poznavali generala Ratka Mladi}a ii izvr{avali njegova nare|enja generala Ratka Mladi}a izvr{avali njegova nare|enja

navode}i da je uloga Drinskog korpusa bila da {to prije okon~a fizi~ko razdvajanje Srebrenice od @epe, spre~avaju}i ~ak i pojedina~nu komunikaciju izme|u ovih enklava. Svakodnevnim planskim i osmi{ljenim borbenim aktivnostima stvoriti uslove totalne nesigurnosti, nepodno{ljivosti i besperspektivnosti daljnjeg opstanka i `ivota mje{tana u Srebrenici, stoji u Karad`i}evoj direktivi. Miroslav Deronji}, povjerenik Radovana Karad`i}a za Srebrenicu, izjavio je da se u prolje}e 1995. godine (najvjerovatnije u maju), susreo sa Karad`i}em u Zvorniku. Karad`i} mu je rekao: Miroslave, u Srebrenici }e uskoro po~eti vojna operacija. Ne mogu ti dati nikakve detalje i molim te nemoj o ovome nikome govoriti, ali poduzmi neophodne korake kada se vrati{, odnosno aktivnosti za koje misli{ da su potrebne u Bratuncu. Praksa je bila da civilne vlasti na razne na~ine poma`u vojsci. Deronji} je tada obavio pripreme u Bratuncu, koje su uklju~ivale i poku{aje da se dobiju rezerve goriva i hrane. Momir Nikoli}, biv{i na~elnik za obavje{tajne poslove Bratuna~ke brigade, izjavio je da je za vrijeme napada i zauzimanja enklave Srebrenica od strane snaga VRS u julu 1995. godine, namjera snaga VRS bila da izazovu prisilno preseljenje cjelokupne muslimanske populacije iz Srebrenice na teritorije koje su bile pod kontrolom Muslimana. On je po prvi put saznao za plan napada na Srebrenicu po~etkom jula 1995. godine u {tabu Bratuna~ke brigade kada mu je to rekao general Milenko @ivanovi}, komandant Drinskog korpusa. Svjedok Tu`ila{tva Miroslav Deronji} je pred Ha{kim tribunalom svjedo~io da se10.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

sastao sa Radovanom Karad`i}em 8. ili 9. jula. Njihov razgovor je krenuo u pravcu napada na Srebrenicu i on je ovako prepri~ao Karad`i}eve rije~i: Miroslave, ovi se ljudi tamo moraju pobiti. [ta god mo`e{, mora{ ubiti. A zatim je dodao re~enicu koju mogu citirati, za koju sam siguran, a to je: Princip zapadne Slavonije. Pitao me da li razumijem to, i rekao sam: Da, razumijem vas... to je dobro poznata ~injenica da je u maju, ako se dobro sje}am, Hrvatska vojska izvela ofanzivu u zapadnoj Slavoniji i zapadna Slavonija je pala u ruke Hrvatske vojske. To je bilo podru~je koje su ranije dr`ali Srbi. Ovaj doga|aj je privukao mnogo pa`nje me|u rukovodstvom Republike Srpske, te smo na nekoliko sastanaka mi razgovarali o toj operaciji i zaklju~ci su bili da je Hrvatska vojska u tom napadu na to podru~je, koje je je uglavnom bilo naseljeno Srbima, protjerala svo stanovni{tvo sa tog podru~ja i da je u toku tog protjerivanja veliki broj civila i, naravno, vojnika ubijen I ja sam shvatio re~enicu predsjednika Karad`i}a u tom kontekstu... Kasnije sam razmi{ljao o toj njegovoj re~enici, i prepostavljam da je on mislio kada na{a vojska u|e u Srebrenicu i kada se porazi muslimanska vojska u Srebrenici, da }e se po~eti povla~iti. A ja sam zaklju~io da je on mislio da bismo trebali ubiti svakoga ko nam do|e pod ruku... Nisam siguran u svaku rije~, ali ubiti sje}am se da je kori{tena ta rije~. Rekao je: Sve te ljude dolje treba pobiti. Pobijte sve {to mognete. Miroslav Deronji} je izjavio da su on, Karad`i} i drugi znali da je bilo ubijanja i pogubljenja. Nepovoljni uslovi pod kojima je izvr{ena evakuacija stanovni{tva iz Poto~ara i stanje u Poto~arima i okolini su

STANJE U ZATVORIMA I POLICIJSKIM STANICAMA U BiH

UPOZORENJA CPT-a UPOZORENJA CPT-a

Komitet Vije}a Evrope za spre~avanje Komitet Vije}a Evrope za spre~avanje mu~enja ii ne~ovje~nog ili poni`avaju}eg mu~enja ne~ovje~nog ili poni`avaju}eg postupanja ili ka`njavanja (CPT) objavio postupanja ili ka`njavanja (CPT) objavio je krajem aprila detaljan izvje{taj o BiH, u je krajem aprila detaljan izvje{taj o BiH, u kojem su zabilje`eni zabrinjavaju}i slu~ajevi kojem su zabilje`eni zabrinjavaju}i slu~ajevi zlostavljanja pritvorenika od strane policije, zlostavljanja pritvorenika od strane policije, posebno u Republici Srpskoj posebno u Republici Srpskoj

28

SLOBODNA BOSNA I 10.5.2012.

UZNEMIRUJU]I SLU^AJEVI MALTRETIRANJA U RS-u

Komitet Vijea Evrope za spreavanje muenja i neovjenog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja (CPT) predstavio je u Strasbourgu, krajem aprila, izvjetaj o prologodinjoj posjeti BiH, u kojem su zabiljeeni zabrinjavajui sluajevi zlostavljanja pritvorenika od strane policije, posebno u Republici Srpskoj

KAD POLICIJA RS-a TRENIRA STROGO]UZlostavljanje pritvorenika sa namjerom da se iznudi priznanje ~esta je praksa kriminalisti~kih inspektora u centralnoj policijskoj stanici u Banjoj LuciPi{e: DANKA SAVI] Foto: MARIO ILI^I]

K

omitet Vije}a Evrope za spre~avanje mu~enja i ne~ovje~nog ili poni`avaju}eg postupanja ili ka`njavanja (CPT), predstavio je krajem aprila vrlo iscrpan izvje{taj o stanju u zatvorima, policijskim ustanovama i stanicama, pritvorskim jedinicama, imigracionim centrima, prihijatrijskim ustanovama u BiH, zajedno sa odgovorima bh. vlasti koji su dobile. Iako su konstatirali da je odnosu na njihovu prethodnu posjetu iz 2007. godine do{lo do izvjesnih pomaka (recimo, vlasti su uva`ile preporuke CPT-a i popravili uvjete u zatvorima u Zenici, Doboju, Fo~i), uo~ili su vrlo zabrinjavaju}e slu~ajeve maltretiranja od strane policije, prvenstveno Centra javne bezbjednosti Banja Luka. Pitanje koje se samo name}e nakon ~itanja veoma detaljnog izvje{taja CPT-a, ~ije dijelove prenosimo dalje u tekstu, glasi: kako je mogu}e da se, nakon silnih me|unarodnih sredstava koja su data za obuku i reformu policije u BiH, zabilje`e ovako uznemiruju}a zlostavljanja od strane policajaca, posebno u RS-u, CJB-u Banja Luka i Specijalnom tu`ila{tvu za organizovani kriminal?

UDARCI PENDRECIMA, BEJZBOL PALICAMA, ELEKTRO[OKOVIZa razliku od zapa`anja iznesenih nakon posjete 2007. godine, delegacija CPT-a je dobila zna~ajan broj kredibilnih10.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

optu`bi o ozbiljnom fizi~kom zlostavljanju koje je vr{ila policije i drugi slu`benici koji rade na provo|enju zakona. Navodno zlostavljanje se uglavnom odnosilo na udarce nogama i rukama po raznim dijelovima tijela, kao i udarce pendrecima i bejzbol palicama; me|utim, dobila je, sa detaljnim opisima, tvrdnje o vezanju lisicama u nezgodnom polo`aju koje je trajalo satima, stavljanju plasti~nih kesa preko glave osumnji~enih, kao i primjeni elektri~nih {okova. Dalje, vi{e lica je izjavilo da im je cijev pi{tolja stavljana u usta tokom ispitivanja, pa je pi{tolj ~ak bio repetiran i uperen u njihove sljepoo~nice, navodi se u izvje{taju. Ve}ina navoda odnosi se na fazu kada su osumnji~ene ispitivali kriminalisti~ki inspektori, ponekad tokom du`eg vremenskog perioda, prije nego {to bi bili smje{teni u pritvorsku }eliju ili predani tu`iteljstvima. Informacije koje je prikupila delegacija CPT-a ukazuju na to da je cilj zlostavljanja iznu|ivanje priznanje ~esta praksa kriminalisti~kih inspektora u centralnoj policijskoj stanici u Banjoj Luci. Oni su dobili nekoliko optu`bi od pritvorenih i osu|enih zatvorenika u ~etiri zatvora koja su posjetili u Republici Srpskoj, o upotrebi malih ru~nih naelektrisanih palica koje su koristili inspektori tokom ispitivanja osumnji~enih. U jednom broju slu~ajeva, navode o kori{}enju ure|aja za elektro{okove na pritvorenom licu od strane policije zabilje`io je i zatvorski ljekar u Banjoj Luci u zdravstvenom kartonu pritvorenika, nakon njegovog prijema u tu ustanovu. Nekoliko navoda se odnosi na zlostavljanja

od strane policijskih slu`benika u trenutku hap{enja ili tokom premje{tanja lica od mjesta hap{enja do policijske stanice. Udarani su pesnicama, nogama i, u nekim slu~ajevima, zadobili udarce palicom nakon {to su bila stavljeni pod kontrolu i vezani lisicama. U jednom broju slu~ajeva, delegacija je prikupila medicinsku i drugu dokumentaciju koja se sla`e sa navodima o zlostavljanju koje su iznijela pritvorena lica, u dva slu~aja u Isto~nom Sarajevu, gdje je nekoliko inspektora i policajaca pritvorenika udaralo po tijelu dok je bilo vezan lisicama za radijator u jednoj kancelariji. U jednom od slu~ajeva, izgleda da je policajac rekao svojim kolegema da ga ne udaraju po glavi, jer }e tako ostaviti vidljive tragove. Pritvorenik je tako|er tvrdio da je bilo vezan u nezgodnom polo`aju i da mu je plasti~na kesa vi{e puta stavljana na glavu, da je proveo no} sjede}i na stolici, vezan lisicama za radijator u jednoj od dvije pritvorske }elije, da bi narednog jutra navodno bio ponovo udaran pesnicama i {akama u kancelariji kriminalisti~kog inspektora, prije nego {to je odveden u Okru`no tu`ila{tvo. Spominju se tako|er sli~ni slu~ajevi u centralnoj policijskoj stanici u Banjoj Luci i Prijedoru.

ZLOSTAVLJANJE U CJB BANJA LUKAU izvje{taju se tako|er pominje da je delegacija CPT-a dobila vrlo zabrinjavaju}e informacije o zlostavljanju koje je iznijela grupa lica osumnji~enih za u~e{}e u slu~aju otmice, koji je u nadle`nosti specijalnog tu`ioca za organizovani kriminal u Republici Srpskoj. Navodi o zlostavljanju su29

STANJE U ZATVORIMA I POLICIJSKIM STANICAMA U BiHizneseni protiv istra`itelja Specijalnog tu`ila{tva i kriminalisti~kih inspektora Centralne policijske stanice u Banjoj Luci, a odnose se na udarce po tijelu pendrecima i bejzbol palicom (dok je no{en pancir), stavljanje plasti~nih kesu na glavu i izazivanje elektro - {okova ru~nim ure|ajem. Delegacija CPT-a prona{la je niz predmeta koji nisu bili ozna~eni, kao {to su bejzbol palice, sa~marice, lova~ki no`evi, pajseri i metalne cijevi u sobama za ispitivanje u nekoliko policijskih stanica koje je posjetila. U svojim preporukama CPT je pozvao, izme|u ostalog, da ministri unutra{njih poslova i policijski komesari po{alju sna`nu poruku da je zlostavljanje pritvorenih osoba nezakonito, neprofesionalno i da }e biti predmet ozbiljnih sankcija, da se provedu istrage za svaku tvrdnju o zlostavljanju i da se utvrdi odgovornost vi{ih slu`benika po rukovode}oj liniji, te provede nezavisna istraga metoda koje koriste kriminalisti~ki inspektori u centralnoj policijskoj stanici u Banjoj Luci u toku pritvaranja i ispitivanja osumnji~enih. Od su{tinskog je zna~aja da policijski slu`benici vide zlostavljanje kao neprofesionalan na~in vr{enja svojih du`nosti, kao i da je to krivi~no djelo, upozorava CPT. Tako|er treba pomenuti da je delegacija CPT-a primijetila da je zna~ajan broj stavki u evidenciji pritvora nepravilno popunjen a dijelovi koji se odnose na prava pritvorenih lica su ~esto izostavljeni. To je primije}eno, naprimjer, u knjigama centralne policijske stanice u Banjoj Luci i posebno u policijskim stanicama u Isto~nom Sarajevu. O~igledno da se u Specijalnom tu`ila{tvu za organizovani kriminal ne vodi evidencija o licima koja su tu pritvorena, a dokumentacija koju je pregledala delegacija sadr`ala je vi{e evidentnih neta~nosti u vezi sa vremenom li{enja slobode ovih lica. EVROPSKI STANDARDI U IMIGRACIONOM CENTRU U LUKAVICI

Vlasti, ipak, moraju povesti rauna o duini boravka stranaca u ovom CentruPo prvi put, CPT je tokom svoje pro{logodi{nje posjete, ina~e pete do sada, obi{ao i Imigracioni centar u Lukavici, kojim rukovodi dr`avna Slu`ba za poslove sa strancima u okviru Ministarstva sigurnosti. Generalno, na osnovu onoga {to su zabilje`ili, mo`e se kazati da je ovaj centar na nivou evropskih ustanova istog tipa. Uvjeti u Imigracionom centru u Lukavici (Isto~no Sarajevo) ocijenjeni su uglavnom zadovoljavaju}im, a jedino na {ta je skrenuta pa`nja jeste da on, ipak, nema sve {to je potrebno za duge boravke pritvorenika. CPT tra`i od vlasti Bosne i Hercegovine da uvedu maksimalan rok za stavljanje pod nadzor, odnosno pritvor, stranih dr`avljana na osnovu zakona o strancima kakav ve} postoji u ve}ini evropskih zemalja.

POHVALE ZA IMIGRACIONI CENTARUvjeti u Imigracionom centru u Lukavici dobro su ocijenjeni, a jedino na {ta je skrenuta pa`nja jeste da on, ipak, nema sve {to je potrebno za duge boravke pritvorenika

DOKAZI O MALTRETIRANJUDelegacija CPT-a je prikupila i medicinsku i drugu dokumentaciju koja se sla`e sa navodima o zlostavljanju koje su iznijela pritvorena lica, u dva slu~aja u Isto~nom Sarajevu 30

CPT se tako|er uvjerio da brojne policijske stanice koje su posjetili ne ispunjavaju minimalne pritvorske uvjete. Centralna policijska stanica u Banjoj Luci nema nikakve pritvorske }elije. Uhap{eni se pritvaraju u kancelarijama kriminalisti~kih inspektora u trajanju do 24 sata, obi~no su vezani lisicama za razli~ite predmete (ormar, stolica, radijator). Ne postoje nov~ana sredstva predvi|ena da se pri tvorenim licima da neko jelo, a lica s kojima se delegacija sastala su izjavila da im nije data hrana dok su bili pritvoreni u policijskoj stanici. U nekim slu~ajevima, porodicama pritvorenih lica je bilo dozvoljeno da im donesu ne{to da jedu. U policijskoj stanici u Isto~nom Sarajevu jedna od dvije }elije je bila veoma mala i nema uvjete da se koristi za pritvaranje lica preko no}i. Nijedna od dvije }elije nema odgovaraju}e uslove za ostanak preko no}i, niti su pritvorenim licima bila data }ebad.SLOBODNA BOSNA I 10.5.2012.

UZNEMIRUJU]I SLU^AJEVI MALTRETIRANJA U RS-uOsobe koja su se susrele sa delegacijom izjavile su da su bile lisicama vezane za stolicu ili radijator, ~ak i kada su ih no}u pritvarali u }elije i da im nije bilo dato ni{ta za jelo. Pored toga, Delegacije CPT-a je utvrdila da se uslovi u }elijama u policijskim stanicama u Konjicu i Mostaru nisu popravili od prethodne posjete 2007. godine. Situacija se popravila u Fo~i, dok su uvjeti pritvora u pet }elija specijalnog tu`itelja za organizirani kriminal u Banjoj Luci i u jednoj }eliji u Isto~nom Sarajevu okru`nog tu`ioca tako|er bili dobri. etiri }elije u Federalnoj upravi policije u Sarajevu, {est }elija namijenjenih za po dvije osobe u policijskoj stanici u Novom Sarajev