travanj 2012. europa infoeuinfo.pravo.hr/userfiles/file/europa info 04-2012 fin-zakljucano.pdf ·...

of 33 /33
16 travanj 2012. KNJIŽNICA PRAVNOG FAKULTETA U ZAGREBU EUROPA info EU-HR Izvještaj Komisije o nadzoru priprema za članstvo Mimica i Füle u Bruxellesu Zastupnici Hrvatskog sabora u Europskom parlamentu EU VIJESTI ACTA pred Europskim sudom Europska građanska inicijativa Britanski Veliki Brat Kraj recesije u području eura Rasprava o novom srednjoročnom proračunskom okviru Napredak Portugala Mario Draghi o krizi Načela funkcioniranja ESM-a Oporezivanje prekograničnih radnika Sukob interesa u Europskoj agenciji za lijekove EU ZAKONODAVSTVO Uskoro novi propis o roamingu EU ZAKONODAVSTVO U PRIPREMI Jednostavnija registracija automobila Borba protiv računalnog kriminala Bolja provedba Direktive o upućivanju radnika Pravo na štrajk u kontekstu slobode poslovnog nastana i pružanja usluga Konvencija o radu pomoraca Zaštita socijalnih prava radnika migranata Izmjene stečajnih propisa Jedinstven programski alat za sve strukturne fondove Novosti u međunarodnim javnim nabavama EU SUDSKA PRAKSA Zavaravajuće oglašavanje vina EU PUBLIKACIJE, STUDIJE, IZVJEŠTAJI Kontroverze oko bankarskih bonusa Porast nezaposlenosti Drugi program za Grčku VALJA ZNATI Službeni list EU na hrvatskom jeziku Studenti Pravnog fakulteta prvi na regionalnom Moot Court natjecanju iz ljudskih prava Konferencija Advanced Issues of European Law SADRŽAJ:

Author: hoangdan

Post on 31-Jan-2018

219 views

Category:

Documents


2 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • 16travanj 2012.

    KNJINICAPRAVNOG FAKULTETAU ZAGREBU

    EUROPA infoEU-HR

    Izvjetaj Komisije o nadzoru priprema za lanstvo

    Mimica i Fle u Bruxellesu Zastupnici Hrvatskog sabora u Europskom parlamentu

    EU VIJESTI ACTA pred Europskim sudom Europska graanska inicijativa Britanski Veliki Brat Kraj recesije u podruju eura Rasprava o novom srednjoronom proraunskom okviru

    Napredak Portugala Mario Draghi o krizi Naela funkcioniranja ESM-a Oporezivanje prekograninih radnika Sukob interesa u Europskoj agenciji za lijekove

    EU ZAKONODAVSTVO Uskoro novi propis o roamingu

    EU ZAKONODAVSTVO U PRIPREMI Jednostavnija registracija automobila

    Borba protiv raunalnog kriminala Bolja provedba Direktive o upuivanju radnika

    Pravo na trajk u kontekstu slobode poslovnog nastana i pruanja usluga

    Konvencija o radu pomoraca Zatita socijalnih prava radnika migranata

    Izmjene steajnih propisa Jedinstven programski alat za sve strukturne fondove

    Novosti u meunarodnim javnim nabavama

    EU SUDSKA PRAKSA Zavaravajue oglaavanje vina

    EU PUBLIKACIJE, STUDIJE, IZVJETAJI

    Kontroverze oko bankarskih bonusa

    Porast nezaposlenosti Drugi program za Grku

    VALJA ZNATI Slubeni list EU na hrvatskom jeziku Studenti Pravnog fakulteta prvi na regionalnom Moot Court natjecanju iz ljudskih prava

    Konferencija Advanced Issues of European Law

    SADRAJ:

  • EU - HR

    U Slubenom listu Europske unije, L

    112, od 24. travnja 2012. objavljeni

    su dokumenti vezani uz pristupanje

    Hrvatske Europskoj uniji,

    ukljuujui pozitivno miljenje

    Komisije o hrvatskom zahtjevu

    za lanstvo, rezoluciju Europskog

    parlamenta o pristupanju Hrvatske,

    kao i cjelovit tekst pristupnog

    Ugovora.

    PRiPReme zA lAnStvo

    Izvjetaj Komisije o nadzoru priprema za lanstvo

    U prvom polugodinjem izvjetaju o nadzoru ispunjavanja zadaa koje je Hrvatska duna ispuniti do stupanja u punopravno lanstvo EU, objavljenom 24. travnja 2012., Europska komisija navodi da je u veini podruja Hrvatska postigla visoku razinu usklaenosti s pravnom steevinom Unije, da su pripreme za lanstvo uznapredovale, ali, s druge strane, zamjeuje stanovit broj pitanja u kojima Hrvatska mora uloiti dodatne napore.Sadraj izvjetaja predstavljen je u nekoliko kljunih poglavlja to se odnose na nadzirana podruja Pravosue i temeljna prava, Pravdu, slobodu i sigurnost te Trino natjecanje. Komisija zamjeuje napredak u podruju pravosua, no oekuje nastavak jaanja neovisnosti i uinkovitosti sudstva. Nastavljeno je procesuiranje ratnih zloina, izvrena su daljnja uhienja, podignute optunice i pokrenuti sudski postupci, ukljuujui postupak protiv biveg pomonika ministra unutarnjih poslova, kao i protiv dvojice bivih policajaca optuenih za ubijanje srpskih civila u selu Grubori. Ipak, Komisija dri kako je suoavanje s nekanjavanjem ratnih zloina za Hrvatsku jo uvijek velik izazov, pogotovo stoga to veinu tek treba uspjeno i do kraja procesuirati. U ovom segmentu Komisija naglaava i potrebu poduzimanja mjera za olakavanje sudjelovanja svjedoka u postupku, posebice kada se radi o predmetima to su prebaeni na specijalizirana sudska vijiea.

    to se tie Zakona o sprjeavanju sukoba interesa, izraena je zabrinutost prvim koracima to ih je u tom smislu povukla hrvatska Vlada, to se prvenstveno odnosi na lanstvo u nadzornim odborima javnih tvrtki. Komisija od hrvatske Vlade trai nultu toleranciju na korupciju, te ju poziva da uspostavi sustav koji e sprijeiti pojavu korupcije u tvrtkama u dravnom vlasnitvu.

    to se tie trinog natjecanja, Komisija potvruje napredak, spominjui oekivano potpisivanje ugovora o privatizaciji Brodosplita, te potrebu da Vlada im prije pronae novo rjeenje za 3. Maj i Brodotrogir.

    Takoer, Europska komisija u izvjetaju izraava oekivanje da se hrvatska Vlada s njom o svim osjetljivim zakonima i potezima konzultira prije no to takve odluke donese, a ne tek nakon upozorenja.

    2EUROPA info br. 16 / 2012.

    http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2012:112:FULL:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2012:112:FULL:EN:PDFhttp://ec.europa.eu/commission_2010-2014/fule/docs/news/20120424_report_final.pdf

  • U skladu s lankom 36. Ugovora o pristupanju, Komisija e za Europski parlament i Vijee pripremiti sveobuhvatan izvjetaj o nadzoru, te ga objaviti u jesen 2012.

    Mimica i Fle u Bruxellesu

    U Bruxellesu se 17. travnja 2012. Neven Mimica, potpredsjednik hrvatske Vlade, sastao s povjerenikom Europske komisije tefanom Fleom kako bi razgovarali o preostalim zadacima i pripremama za ulazak zemlje u lanstvo Europske unije. Tom je prigodom povjerenik Fle istaknuo kako je [] ohrabren injenicom to je Hrvatska nakon zatvaranja pristupnih pregovora u lipnju 2011. openito nastavila postizati napredak u pripremama za lanstvo. Predmet naeg dananjeg razgovora je i skori redoviti izvjetaj o napretku to ga Komisija kani objaviti. Posebno smo se osvrnuli na pitanja vezana uz trino natjecanje, pravosue, temeljna prava te pravdu, slobodu i sigurnost.

    Zastupnici Hrvatskog sabora u Europskom parlamentu

    Dvanaest zastupnika u Hrvatskom saboru preuzelo je ulogu promatraa u Europskom parlamentu u razdoblju do stupanja zemlje u punopravno lanstvo u Uniji predvieno za 1. srpnja 2013. godine, te sudjelovalo u plenarnom zasjedanju Parlamenta od 17. do 20. travnja 2012. Zastupnici e moi sudjelovati u sastancima odbora i politikih skupina, pri emu - slijedom odredaba Pravilnika o radu Europskog parlamenta - imaju pravo istupati tj. govoriti, no nee imati pravo glasovanja i pravo da budu izabrani na pozicije unutar Parlamenta - sve dok svih 27 drava lanica EU i Europski parlament (koji je to ve uinio) ne ratificiraju pristupni Ugovor. U nie navedenoj tablici nalaze se imena lanova hrvatskog izaslanstva u Europskom parlamentu te politika grupacija u okrilju koje e svaki od njih djelovati:

    ImeNacionalna stranka Politika grupacija eP-a

    ANTIEVI MARINOVI Ingrid SDP

    S&D (Group of the Progressive Alliance of Socialists & Democrats in the European Parliament)

    BORZAN Biljana SDPS&D (Group of the Progressive Alliance of Socialists & Democrats in the European Parliament)

    BOINOVI Davor HDZ EPP (Group of the European Peoples Party (Christian Democrats))GRUBII Boro HDSSB NI (Non-attached)

    JERKOVI Romana SDPS&D (Group of the Progressive Alliance of Socialists & Democrats in the European Parliament)

    MATUI Frano HDZ EPP (Group of the European Peoples Party (Christian Democrats))

    PICULA Tonino SDPS&D (Group of the Progressive Alliance of Socialists & Democrats in the European Parliament)

    PLENKOVI Andrej HDZ EPP (Group of the European Peoples Party (Christian Democrats))

    PUPOVAC Milorad SDSSS&D (Group of the Progressive Alliance of Socialists & Democrats in the European Parliament)

    RADO Jozo HNS ALDE (Alliance of Liberals and Democrats for Europe)

    VRBAT Tanja SDPS&D (Group of the Progressive Alliance of Socialists & Democrats in the European Parliament)

    VULJANI Nikola HL NI (Non-attached)

    Vie: Monitoring report on Croatias accession preparations - Communication from the Commission, 24. 4. 2012.

    Croatia: Discussing Preparations and Remaining Task on the Road to EU Entry, 17. 4. 2012.

    President Schulz welcomes Croatian observer MEPs, 17. 4. 2012.

    3EUROPA info br. 16 / 2012.

    http://ec.europa.eu/commission_2010-2014/fule/headlines/news/2012/04/20120417_2_en.htmhttp://www.europarl.europa.eu/news/en/pressroom/content/20120417IPR43128/html/Opening-President-Schulz-welcomes-Croatian-observer-MEPshttp://www.socialistsanddemocrats.eu/gpes/index.jsp?request_locale=ENhttp://www.socialistsanddemocrats.eu/gpes/index.jsp?request_locale=ENhttp://www.eppgroup.eu/home/en/default.asp?lg1=enhttp://www.socialistsanddemocrats.eu/gpes/index.jsp?request_locale=ENhttp://www.eppgroup.eu/home/en/default.asp?lg1=enhttp://www.socialistsanddemocrats.eu/gpes/index.jsp?request_locale=ENhttp://www.eppgroup.eu/home/en/default.asp?lg1=enhttp://www.socialistsanddemocrats.eu/gpes/index.jsp?request_locale=ENhttp://www.alde.eu/http://www.socialistsanddemocrats.eu/gpes/index.jsp?request_locale=ENhttp://ec.europa.eu/commission_2010-2014/fule/docs/news/20120424_report_final.pdfhttp://ec.europa.eu/commission_2010-2014/fule/headlines/news/2012/04/20120417_2_en.htmhttp://www.europarl.europa.eu/news/en/pressroom/content/20120417IPR43128/html/Opening-President-Schulz-welcomes-Croatian-observer-MEPs

  • EU VIJESTI

    Poetkom travnja 2012. Europska

    komisija objavila je po 19. put

    izmijenjenu listu avio prijevoznika

    kojima je iz sigurnosnih razloga

    zabranjen rad na podruju

    Europske unije. Odluku o sadraju

    liste jednoglasno je donio Odbor

    za sigurnost zranog prometa

    sastavljen od predstavnika 27 drava

    lanica EU, te Hrvatske, Norveke,

    Islanda, vicarske kao i Europske

    agencije za zrakoplovnu sigurnost

    (EASA).

    ACTA PRED EUROPSKIM SUDOM

    Europska je komisija 4. travnja 2012. godine donijela odluku da se ACTA, trgovinski sporazum protiv krivotvorenja (The Anti-Counterfeiting Trade Agreement), uputi Europskom sudu na razmatranje. Time se eli odgovoriti na burne reakcije graana irom Europe, kao i na zabrinutost vezanu uz potencijalno ugroavanje temeljnih ljudskih prava. Inae, ACTA je meunarodni sporazum koji bi trebao omoguiti bolju suradnju drava u borbi protiv krenja prava intelektualnog vlasnitva.Karel De Gucht, povjerenik Europske komisije za trgovinu, izjavio je, meu ostalim, kako e upuivanje ACTA-e najviem europskom sudu omoguiti da se pojasni zakonitost tog pravnog akta. Sud e detaljno ispitati je li sporazum u skladu s temeljnim pravima kao to su sloboda izraavanja i pristupa informacijama, zatita podataka te pravo vlasnitva, ukljuujui intelektualno vlasnitvo. Europska unija utemeljena je na potivanju vladavine prava. S obzirom da su deseci tisua ljudi izrazili svoju zabrinutost oko sporazuma ACTA, primjereno je da se naem najviem pravosudnom tijelu da vremena za davanje pravnog miljenja o ovom sporazumu. To je vaan doprinos javnoj i demokratksoj raspravi u Europi. Zato se nadam da e europski parlament potivati miljenje europskog suda te priekati njegovu odluku prije no to definira vlastiti stav o sporazumu ACTA, rekao je povjerenik De Gucht.Povjerenici Komisije jednoglasno su se sloili oko sadraja konkretnog pitanja koje je upueno Europskom sudu, a ono glasi: Je li trgovinski sporazum protiv krivotvorenja (ACTA) u skladu s europskim Ugovorima, a posebice s Poveljom o temeljnim pravima Europske unije?

    Vie: Update on ACTAs referral to the European Court of Justice, IP/12/354, 4. 4. 2012.

    4EUROPA info br. 16 / 2012.

    http://ec.europa.eu/transport/air-ban/doc/list_en.pdfhttp://ec.europa.eu/transport/air-ban/doc/list_en.pdfhttp://ec.europa.eu/transport/air-ban/doc/list_en.pdfhttp://ec.europa.eu/transport/air-ban/doc/list_en.pdfhttp://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=IP/12/354&format=HTML&aged=0&language=EN&guiLanguage=enhttp://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=IP/12/354&format=HTML&aged=0&language=EN&guiLanguage=en

  • euRoPSkA gRAAnSkA iniciJAtivA

    Europska graanska inicijativa (European Citizens Initiative ECI) novi je instrument participativne demokracije uveden Lisabonskim ugovorom. Njime je europskim graanima od 1. travnja 2012. omoguen ne samo uvid u proces odluivanja na europskoj razini, ve i mogunost pokretanja inicijativa za usvajanje zakonodavstva u podrujima koja su u nadlenosti Komisije. Komisija je od spomenutog datuma poela primati zahtjeve za prijavu inicijativa graana EU, to je prvi korak prije poetka prikupljanja potpisa. ECI omoguuje da najmanje milijun graana iz najmanje sedam drava lanica zahtjeva od Europske komisije da pripremi zakonodavni prijedlog u nekom od podruja u kojima Komisija ima nadlenost, odnosno u kojima moe pokrenuti zakonodavnu proceduru. Takoer, ideja inicijative ne smije biti uvredljiva, neozbiljna niti protivna vrijednostima EU. Nakon registracije inicijative, odbor graana e imati 12 mjeseci za prikupljanje potrebnih potpisa potpore iz najmanje sedam drava lanica. Inicijativu moe podrati svatko s pravom glasa na izborima za Europski parlament. Nadlena tijela u dravama lanicama moraju ovjeriti broj izjava potpore. Komisija e tada imati tri mjeseca da razmotri inicijativu i odlui o daljnjem postupanju. Sastat e se sa organizatorima kako bi im oni mogli bolje objasniti pitanja iznesena u inicijativi. Uz to, organizatori e imati priliku predstaviti inicijativu na javnoj raspravi u Europskom parlamentu. Komisija e potom objaviti dokument u kojem e objasniti svoje zakljuke vezane uz inicijativu te navesti mjere koje eventualno namjerava poduzeti.Ovim se instrumentom uvodi novi oblik sudjelovanja javnosti u oblikovanju javne politike te se openito doprinosi razvoju demokracije u EU.

    Vie: European Commission: European Citizens Initiative

    European Parliament: Q&A on the European Citizens Initiative, 30. 3. 2012.

    BRITANSKI VELIKI BRAT

    Plan britanskih vlasti da se donese zakon koji bi policiji i sigurnosnim slubama omoguio nadzor nad osobnom elektronikom potom i koritenjem drutvenih medija naiao je na buran otpor britanske javnosti i opozicije. Naime, tim bi se aktom obavjetajnim slubama i srodnim tijelima dozvolilo da potanko prate internetske aktivnosti svih korisnika. Plan je prvi put objavljen 1. travnja ove godine.Britanska vlada istie da bi zakon dozvoljavao dostupnost podataka o e-mail adresama korisnika, pozivima s mobilnih telefona te pretraivanjima weba, ali ne i o njihovu sadraju. Navodna svrha spomenutih mjera je borba protiv terorizma i pedofilije te zatita javnosti. U svojoj izjavi od 3. travnja, zamjenik premijera Nick Clegg rekao je da e za sada biti objavljen samo nacrt zakona za raspravu u Donjem domu Parlamenta te da e se o njegovoj primjeni traiti miljenje javnosti i struke.

    5EUROPA info br. 16 / 2012.

    http://ec.europa.eu/citizens-initiative/public/welcome?lg=enhttp://www.europarl.europa.eu/news/en/pressroom/content/20101209BKG08308/html/QA-on-the-European-Citizens%27-Initiativehttp://www.number10.gov.uk/news/press-briefing-3-april-2012-morning/

  • Direktiva EU o zadravanju podataka iz 2006. godine, zahtijeva od pruatelja internetskih usluga da podatke, ukljuujui one o vremenu, poiljatelju i primatelju te njihovom geografskom poloaju, uvaju u razdoblju od est mjeseci do najvie dvije godine. Za to vrijeme policija i sigurnosne slube mogu zatraiti pristup tim podacima, uz prethodnu dozvolu nadlenog suda. Pokuaji prijanje laburistike vlade u Britaniji da uvede sline mjere nisu uspjeli zbog protivljenja oporbe, ukljuujui i trenutano vladajuih torijevaca.Ostaje nejasno hoe li namjere britanskih vlasti biti u suprotnosti s prijedlogom Europske komisije o reviziji europskog okvira o privatnosti podataka. Od Komisije i Europskog parlamenta oekuje se poveanje usklaenosti zakonodavstava o zatiti podataka diljem zemalja lanica.

    Vie: UK government under fire over Big Brother web surveillance plans, EUobserver, 4. 4. 2012.

    kRAJ ReceSiJe u PoDRuJu euRA

    Nacionalni statistiki uredi Francuske, Njemake i Italije objavili su poetkom travnja da predviaju zavretak recesije u podruju eura krajem proljea, dok za ljeto prognoziraju slabaan gospodarski rast. Prema njihovim analizama, u posljednjem kvartalu 2011. godine podruje eura zabiljeilo je pad BDP-a za 0,3%, dok je u prvom kvartalu 2012. taj pad iznosio 0,2%. U iduem tromjeseju oekuje se nulta stopa rasta koju bi trebao slijediti rast od 0,1% u ljetnim mjesecima. Pozitivni uinak trebao bi imati porast izvoza, ali i oporavak povjerenja u financijski sektor od kojeg se oekuje kreditna ekspanzija i poticanje investicija. Upozorava se, meutim, na smanjenje osobne potronje zbog mjera fiskalne konsolidacije i pogoranja uvjeta na tritu rada. Osim toga, prijetnju oporavku predstavljaju geopolitike turbulencije koje utjeu na porast cijene nafte.Europska gospodarstva posljednje dvije godine rastu po vrlo skromnim stopama, i to prvenstveno potaknuta domaom privatnom potronjom i izvozom. Prema podacima Eurostata prosjena godinja stopa rasta BDP-a 27 lanica Europske unije smanjena s 2,0% 2010. na 1,5% u 2011. godini.

    EU (27 lanica) Euro zona (17 lanica) Hrvatska

    -6.0-5.0-4.0-3.0-2.0-1.0

    01.02.03.04.05.06.0

    2005. 2007. 2009. 2011. 2013. (prognoza)

    Godinje stope rasta BDP-a u %

    6EUROPA info br. 16 / 2012.

    http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2006:105:0054:0063:EN:PDFhttp://euobserver.com/22/115800http://euobserver.com/22/115800

  • U treem kvartalu 2011. godine privatna potronja porasla je za 0,2%, to je oporavak u odnosu na stagnaciju i pad od 0,4% u prethodna dva kvartala ove godine tj. u prvoj polovici 2011. godine. Neto izvoz (izvoz umanjen za uvoz) u treem je kvartalu porastao za 0,3%, to predstavlja odreeni pad u odnosu na 0,4%-tni rast u prethodnom tromjeseju. Meutim, vano je istaknuti porast meunarodne razmjene pa su tako izvoz i uvoz porasli za 1,2% i 0,9% u treem kvartalu 2011., u odnosu na stope rasta od 0,6% i 0,2% u drugom kvartalu.Glavni doprinos oporavku u Europskoj uniji ima usluni sektor. Profesionalne i pomone uslune djelatnosti su porasle za 0,9%, a administrativne i druge javne usluge u treem kvartalu 2011. godine porasle za 0,4%. S druge strane, zabrinjavajue usporavanje zabiljeeno je u proizvodnji, gdje su stope rasta pale na 0,2% (trei kvartal), sa 0,9% u drugom i ak 1,7% rasta u prvom kvartalu 2011. godine.Prosjene stope rasta BDP-a u Europskoj uniji priblino su jednake stopama ostvarenima u SAD-u i Japanu (iako je nezaposlenost znatno via u EU). Ukupno 24 lanice EU-a ostvarile su u 2011. godini rast, a samo njih 3 ostvarile su pad (Grka, Portugal i Slovenija). Meutim, europski prosjek rezultat je vrlo razliitih pojedinanih situacija, pa je tako Grka u 2011. ostvarila pad BDP-a od -6,9%, a Estonija rast od 7,4%.

    godinje stope rasta BDP-a u %

    2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.2012.

    (prog.)2013.

    (prog.)EU (27 lanica) 3,9 2,2 1,3 1,4 2,5 2,0 3,3 3,2 0,3 -4,3 2,0 1,5 0,0 1,5Euro zona (17 lanica) 3,8 2,0 0,9 0,7 2,2 1,7 3,3 3,0 0,4 -4,3 1,9 1,5 -0,3 1,3Austrija 3,7 0,9 1,7 0,9 2,6 2,4 3,7 3,7 1,4 -3,8 2,3 3,1 0,7 1,9Belgija 3,7 0,8 1,4 0,8 3,3 1,7 2,7 2,9 1,0 -2,8 2,3 1,9 -0,1 1,5Bugarska 5,7 4,2 4,7 5,5 6,7 6,4 6,5 6,4 6,2 -5,5 0,4 1,7 1,4 3,0Cipar 5,0 4,0 2,1 1,9 4,2 3,9 4,1 5,1 3,6 -1,9 1,1 0,5 -0,5 1,8eka 4,2 3,1 2,1 3,8 4,7 6,8 7,0 5,7 3,1 -4,7 2,7 1,7 0,0 1,7Danska 3,5 0,7 0,5 0,4 2,3 2,4 3,4 1,6 -0,8 -5,8 1,3 1,0 1,1 1,7Estonija 9,7 6,3 6,6 7,8 6,3 8,9 10,1 7,5 -3,7 -14,3 2,3 7,6 1,2 4,0Finska 5,3 2,3 1,8 2,0 4,1 2,9 4,4 5,3 0,3 -8,4 3,7 2,9 0,8 1,7Francuska 3,7 1,8 0,9 0,9 2,5 1,8 2,5 2,3 -0,1 -2,7 1,5 1,7 0,4 1,4Grka 3,5 4,2 3,4 5,9 4,4 2,3 5,5 3,0 -0,2 -3,3 -3,5 -6,9 -4,4 0,7Irska 9,3 4,8 5,9 4,2 4,5 5,3 5,3 5,2 -3,0 -7,0 -0,4 0,7 0,5 2,3Italija 3,7 1,9 0,5 0,0 1,7 0,9 2,2 1,7 -1,2 -5,5 1,8 0,4 -1,3 0,7Latvija 6,1 7,3 7,2 7,6 8,9 10,1 11,2 9,6 -3,3 -17,7 -0,3 5,5 2,1 4,0Litva 12,3 6,7 6,8 10,3 7,4 7,8 7,8 9,8 2,9 -14,8 1,4 5,9 2,3 3,8Luksemburg 8,4 2,5 4,1 1,5 4,4 5,4 5,0 6,6 0,8 -5,3 2,7 1,6 0,7 2,3Maarska 4,2 3,7 4,5 3,9 4,8 4,0 3,9 0,1 0,9 -6,8 1,3 1,7 -0,1 1,4Malta -1,5 2,8 0,1 -0,5 3,7 2,9 4,3 4,1 -2,7 2,3 2,1 1,0 2,0Nizozemska 3,9 1,9 0,1 0,3 2,2 2,0 3,4 3,9 1,8 -3,5 1,7 1,2 -0,9 1,3Njemaka 3,1 1,5 0,0 -0,4 1,2 0,7 3,7 3,3 1,1 -5,1 3,7 3,0 0,6 1,5Poljska 4,3 1,2 1,4 3,9 5,3 3,6 6,2 6,8 5,1 1,6 3,9 4,3 2,5 2,8Portugal 3,9 2,0 0,8 -0,9 1,6 0,8 1,4 2,4 0,0 -2,9 1,4 -1,6 -3,3 1,1Rumunjska 2,4 5,7 5,1 5,2 8,5 4,2 7,9 6,3 7,3 -6,6 -1,6 2,5 1,6 3,4Slovaka 1,4 3,5 4,6 4,8 5,1 6,7 8,3 10,5 5,8 -4,9 4,2 3,3 1,2 2,9Slovenija 4,3 2,9 3,8 2,9 4,4 4,0 5,8 6,9 3,6 -8,0 1,4 -0,2 -0,1 1,5panjolska 5,0 3,7 2,7 3,1 3,3 3,6 4,1 3,5 0,9 -3,7 -0,1 0,7 -1,0 1,4vedska 4,5 1,3 2,5 2,3 4,2 3,2 4,3 3,3 -0,6 -5,0 6,1 3,9 0,7 2,1Velika Britanija 4,5 3,2 2,7 3,5 3,0 2,1 2,6 3,5 -1,1 -4,4 2,1 0,7 0,6 1,5Island 4,3 3,9 0,1 2,4 7,8 7,2 4,7 6,0 1,3 -6,8 -4,0 3,1 1,5 2,7Norveka 3,3 2,0 1,5 1,0 4,0 2,6 2,5 2,7 0,0 -1,7 0,7 1,6 2,7 2,9vicarska 3,6 1,2 0,4 -0,2 2,5 2,6 3,6 3,6 2,1 -1,9 2,7 1,9 1,9 1,8Hrvatska 3,8 3,7 4,9 5,4 4,1 4,3 4,9 5,1 2,2 -6,0 -1,2 0,6 0,8 1,2Crna Gora 1,1 1,9 2,4 4,4 14,7 8,6 10,6 6,9 -5,7 2,5 2,7 2,2 3,2Makedonija 4,5 -4,5 0,9 2,8 4,6 4,4 5,0 6,1 5,0 -0,9 1,8 3,0 2,5 3,5Turska 6,8 -5,7 6,2 5,3 9,4 8,4 6,9 4,7 0,7 -4,8 9,0 7,5 3,0 4,1SAD 4,1 1,1 1,8 2,5 3,5 3,1 2,7 1,9 -0,3 -3,5 3,0 1,7 1,5 1,3Japan 2,3 0,4 0,3 1,7 2,4 1,3 1,7 2,2 -1,0 -5,5 4,4 -0,7 1,8 1,0

    Vie: Forecast: eurozone recession to end in spring, Euobserver, 4. 4. 2012.

    Eurostat, podaci prema stanju na dan 17. 4. 2012.

    7EUROPA info br. 16 / 2012.

    http://euobserver.com/19/115789http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home

  • RASPRAvA o novom SReDnJoRonom PRoRAunSkom OKVIRU

    Nastavno na orijentacijske razgovore zapoete sredinom 2011. godine, Vijee Europske unije objavilo je 22. oujka 2012. pregovaraki okvir za srednjoroni proraun eu za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Godinji proraun Europske unije u pravilu predstavlja oko 1% bruto nacionalnog dohotka lanica EU to iznosi priblino 140 milijardi eura na godinu. Sredstva iz prorauna najveim su dijelom namijenjena poljoprivredi (oko 45%) i poticanju razvoja siromanijih regija (oko 35%). Glavni izvori sredstava prorauna EU su: (a) prihodi po osnovi sudjelovanja u PDV-u drava lanica (oko 10%) koji se s vremenom smanjuju i (b) prihodi koji se temelje na veliini bruto nacionalnih dohodaka (oko 75%) koji sve vie dobivaju na znaaju, dok (c) tradicionalni prihodo, poput poljoprivrednih pristojbi i carina na uvoz u EU, postaju sve manje relevantni. Na godinjoj razini proraun Europske unije mora biti uravnoteen, odnosno nije dozvoljeno potroiti vie no to je prikupljeno, to znai da nije mogue imati proraunski deficit kao to je to sluaj s nacionalnim proraunima, a sve eventualne neuravnoteenosti trebale bi biti pokrivene iz dodatnih uplata ovisno o bruto nacionalnim dohocima drava lanica.Proraun Europske unije odraz je solidarnosti lanica Unije, ali istovremeno predstavlja konstantni izvor napetosti i najee je rezultat mukotrpnih pregovora s obzirom da odreene drave lanice na neto osnovi daju odnosno primaju vie ili manje iz zajednikog prorauna od drugih, a neki od najupeatljivijih primjera odnose se na britanski rabat i problematiku (smanjivanja) poticaja za poljoprivredu. Sukladno odredbama Lisabonskog ugovora, ali i ranijim meuinsitucionalnim sporazumima, Europska unija planira svoju proraunsku potronju na srednjoronoj razini u vidu viegodinjeg financijskog okvira (multiannual financial framework MFF, poznat kao financijska perspektiva, financial perspective). Na taj se nain viegodinjim financijskim okvirom osigurava da se izdaci Unije programiraju na uredan nain i u granicama njezinih vlastitih sredstava. Lisabonskim ugovorom propisano je da se takav srednjoroni okvir utvruje za razdoblje od najmanje pet godina, iako se u praksi viegodinji proraunski okvir donosi za sedmogodinja razdoblja. Prva financijska perspektiva bila je donesena za razdoblje od 1988. do 1992., druga za razdoblje od 1993. do 1999., trea za razdoblje od 2000. do 2006., a trenutno je na snazi etvrti viegodinji okvir kojim su postavljene glavne odrednice godinjih prorauna za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Bitno je naglasiti da se viegodinjim financijskim okvirom utvruju godinje gornje granice odobrenih proraunskih sredstava za preuzimanje obveza po kategorijama izdataka i godinje gornje granice odobrenih proraunskih sredstava za plaanja, to znai da to nije sedmogodinji proraun nego osnova za donoenje godinjih prorauna u predmetnom razdoblju tako to su predefinirani limiti potronje za svaku od glavnih kategorija odnosno proraunskih poglavlja.Novi viegodinji financijski okvir pokrit e naredno sedmogodinje razdoblje od 2014. do 2020. godine i bit e namijenjen Europskoj uniji sastavljenoj od 28 drava lanica, odnosno proraun se priprema s pretpostavkom ulaska Hrvatske u EU 2013. godine. Komisija je predloila gornju granicu veliine prorauna po osnovi obveza (commitment ceiling) u ukupnom iznosu od 1.025 milijardi eura za sedmogodinje plansko razdoblje, odnosno udio od 1,05% u bruto nacionalnom dohotku, to predstavlja smanjenje postavljeno u odnosu na 1,12%-tni plafon u proteklom razdoblju od 2007. do 2013. godine.

    8EUROPA info br. 16 / 2012.

  • Kategorije izdataka odgovaraju glavnim podrujima aktivnosti Unije, a predstavljeni nacrt pregovarakog okvira Vijea odnosi se na 1. poglavlje (bez kohezijske politike), 3., 4. i 5. poglavlje. Komisija je predloila strukturu izdataka koja donosi odreenu redistribuciju u odnosu na ranije razdoblje i prvenstveno se ogleda u smanjenju sredstava namijenjenih poljoprivredi i poveanju ulaganja u razvoj.

    Prvo poglavlje odnosi se na odrivi razvoj koji se provodi kroz dva skupa politika: konkurentnost i zapoljavanje, ukljuujui izdatke za istraivanje i inovacije, obrazovanje, EU mree,

    unutarnje trite i pratee politike; kohezijske politike i zaposlenost, poticanje konvergencije manje razvijenih drava lanica i regija, poticanje

    meuregionalne suradnje.

    Drugo poglavlje odnosi se na ouvanje i upravljanje prirodnim resursima, a provodi se prvenstveno kroz sljedee politike:

    Zajedniku poljoprivrednu politiku; Zajedniku ribarsku politiku; ruralni razvoj i zatitu okolia.

    Tree poglavlje odraz je novih tema koje se otvaraju kao posljedica rastueg znaaja pitanja kao to su primjerice: pravosue i unutarnji poslovi; zatita granica; imigracija i politika azila; zatita potroaa; kultura; informiranost i dijalog s graanima.

    etvrto poglavlje predvia sredstva za vanjske aktivnosti Europske unije koje ukljuuju: pretpristupne instrumente; Europski razvojni fond.

    Peto poglavlje omoguava operativno-administrativno funkcioniranje institucija i tijela EU.

    64,70 66,58 68,13 69,96 71,60 73,77 76,18

    57,39 56,53 55,70 54,86 53,84 52,83

    51,78

    2,53 2,57 2,61 2,65 2,69 1,73 2,76 9,40

    9,65 9,85 9,96 10,15 10,38 10,62 8,54

    8,68 8,80 8,94 9,07 9,23 9,37

    0

    20

    40

    60

    80

    100

    120

    140

    160

    2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

    mili

    jard

    e eu

    ra

    Nacrt za razdoblje od 2014. do 2020. - veliina i struktura izdataka

    Administracija

    EU kao globalniimbenik

    Graani, sloboda,sigurnost i pravda

    Prirodni resursi(poljoprivreda, ribarstvo)

    Odrivi razvoj(konkurentnost,kohezija)

    Glavna karakteristika promjena odraava se kroz blagi porast veliine prorauna Unije, ali se unato tome (pod pretpostavkom breg rasta BNP-a) pretpostavlja odreeno smanjenje udjela prorauna u bruto nacionalnim proizvodima drava lanica. Takoer, tijekom promatranog razdoblja uoljivo je predloeno postupno smanjenje izdataka za poljoprivredu i ribarstvo (s 40% na 34%) i postupno poveanje ulaganja u razvoj i kohezijske politike (s 45% na 51%).

    9EUROPA info br. 16 / 2012.

  • 50

    55

    60

    65

    70

    75

    80

    2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

    mili

    jard

    e eu

    ra

    Nacrt za razdoblje od 2014. do 2020. - usporedba udjela za 1. i 2. poglavlje

    Odrivi razvoj(konkurentnost, kohezija)

    Prirodni resursi(poljoprivreda, ribarstvo)

    Neki od aktualnijih izazova s kojima se Europska unija susree, a koji e vjerojatno biti vidljivi i kroz srednjorono proraunsko planiranje, odnose se na nepovoljnu demografsku strukturu, klimatske promjene, ili pak opskrbu energijom. Takoer, treba imati na umu financijsku krizu koja posebno pogaa neke periferne lanice pa je logino pretpostaviti da e biti nuna odreena redefiniranja prioriteta u smjeru ouvanja financijske stabilnosti Unije.Ako se, iz nekih razloga, do kraja prethodnog financijskog okvira (u konkretnom sluaju do kraja 2013. godine) ne donese uredba Vijea kojom se utvruje novi financijski okvir, gornje granice i druge odredbe koje se odnose na prethodnu godinu (u konkretnom sluaju za 2013. godinu) nastavljaju se primjenjivati sve dok se taj akt ne donese (u konkretnom sluaju za 2014. godinu i nadalje).

    Vie: Vijee Europske unije: Financial framework 2014-2020: first discussion on the negotiating box, 26. 3. 2012.

    10EUROPA info br. 16 / 2012.

    http://www.consilium.europa.eu/homepage/highlights/financial-framework-2014-2020-first-discussion-on-the-negotiating-box?lang=en

  • NAPREDAK PORTUgALA

    Meunarodni monetarni fond proveo je redovitu reviziju i zakljuio da Portugal dobro napreduje u ispunjavanju zacrtanih ciljeva oporavka, ali je i upozorio na mogunost potrebe za dodatnom pomoi Europske unije.Portugalu je odobreno 78 milijardi zajednikog trogodinjeg programa pomoi od strane EU-a i MMF-a, a prema analizama MMF-a dogovoreni program provodi se sukladno planovima, tako da je fiskalni deficit smanjen s gotovo 10% na svega 4% (to je bolje od ciljanih 5,9%). Proraunski deficit i javni dug kljuni su pokazatelji financijske pozicije neke drave pa su i predmet ogranienja to se postavljaju pri uvoenju eura, praenja u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, a na tim se indikatorima temelje i glavni uvjeti koritenja pomoi EU-a i MMF-a. Proraunski deficit je razlika prihoda i rashoda dravnog prorauna u jednoj godini. Javni dug je dug neke drave, u bilo kojem obliku (najee obveznice i krediti), u bilo kojoj valuti (domaoj ili stranoj), prema bilo kojem kreditoru iz predmetne drave ili iz inozemstva dakle, on predstavlja iznos kumuliranih proraunskih deficita koji trebaju biti otplaeni odnosno vraeni kreditorima uz kamate.

    0,0

    20,0

    40,0

    60,0

    80,0

    100,0

    120,0

    140,0

    160,0

    0,01,02,03,04,05,06,07,08,09,0

    10,011,0

    EU (27 lanica)

    Euro zona (17 lanica)

    Grka Irska Italija Maarska Portugal panjolska

    Javni dug(% BDP-a)

    Proraunski deficit(% BDP-a)

    Usporedba Portugala po proraunskom deficitu i javnom dugu

    Javni dugProraunski deficit

    Osim pohvala uspjenoj fiskalnoj konsolidaciji tijekom posljednje dvije godine, portugalskom gospodarstvu se za idue razdoblje prognozira pad od 3,25% ove godine pa e biti teko uskladiti smanjenje proraunskih izdataka i poveanje poreznih prihoda s poticanjem gospodarskog rasta. Recesijski uinci vjerojatno e se odraziti i na porast nezaposlenosti koja je ve sada via no to je to bilo predvieno stabilizacijskim programom. Meutim, upozorenja se fokusiraju na probleme koje bi za Portugal moglo uzrokovati produbljivanje dunike krize u drugim dravama euro zone, posebice Grke.

    Vie: Portugal on track but problems elsewhere a threat: IMF, Eubusiness, 5. 4. 2012.

    Eurostat, podaci prema stanju na dan 17. 4. 2012.

    11EUROPA info br. 16 / 2012.

    http://www.eubusiness.com/news-eu/portugal-finance.fz7http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home

  • MARIO DRAgHI O KRIZI

    Predsjednik Europske sredinje banke, mario Draghi, odrao je 4. travnja 2012. redovnu mjesenu konferenciju za medije na kojoj je posebno napomenuo da je jo uvijek prerano govoriti o izlaznoj strategiji iz programa jeftinih kredita koje je plasirala Europska sredinja banka, ali je takoer istaknuo da provoenje reformi nema alternativu.Uvodno su pojanjeni trendovi i najavljene mjere za nadolazee razdoblje. Kljune kamatne stope ECB-a ostat e nepromijenjene pa se oekuje da inflacija tijekom 2012. godine ostane na razini iznad 2% godinje. U posljednjem kvartalu realni BDP u podruju eura zabiljeio je pad od 0,3%, ali istraivanja potvruju stabiliziranje gospodarske aktivnosti, pa se oekuje postupan oporavak tijekom 2012. godine. Pitanje tzv. operacije dugoronog refinanciranja (LTRO long-term refinancing operation) na meti je kritika posebice njemakih ekonomista koji smatraju da se na taj nain zapravo prikriveno provodi tampanje novca. Draghi je branio injekcije koje su kroz taj vid operacija dosegle 1.000 milijardi eura tvrdei da je time sprijeena kreditna kriza, a financijska trita umirena.to se tie panjolske, nametnulo se pitanje nedavne aukcije dravnih obveznica na kojoj je panjolska uspjela plasirati svoje desetogodinje obveznice u vrijednosti od 2,6 milijardi eura, ali uz vrlo visoku kamatnu stopu od 5,7%. Draghi je ustvrdio da je izvor problema nepovjerenje i percepcija neuravnoteenih javnih financija, pri emu je istaknuo da je vrlo vano da se ispuni zacrtano ovogodinje smanjenje deficita na 5,3% BDP-a. U pogledu pratee nezaposlenosti, predsjednik ECB-a priznao je da mjere fiskalne konsolidacije pogoravaju posljedice recesije, ali je ostao pri stajalitu da je to dugorono jedini put prema odrivom razvoju.

    Vie: European Central Bank: Mario Draghi, Introductory statement to the press conference (with Q&A), 4. 4. 2012.

    nAelA funkcioniRAnJA eSm-A

    Nakon sastanka odranog 30. oujka 2012. eurogrupa je objavila zakljuke o dogovorenim naelima funkcioniranja fondova koji, zajedno s kvalitativnim fiskalnim mjerama, imaju za cilj osigurati stabilnost monetarne unije. Na sastancima Eurogrupe sudjeluju njezin predsjednik Jean-Claude Juncker, ministri financija svih drava lanica podruja eura, povjerenik Europske komisije za ekonomska i monetarna pitanja, te predsjednik Europske sredinje banke.Poetkom ove godine novim fiskalnim ugovorom strogo je limitiran proraunski deficit drava lanica i automatsko aktiviranje sankcija u sluaju krenja ogranienja. Osim toga, oformljen je europski stabilizacijski mehanizam (European Stability Mechanism ESM) koji treba zamijeniti Europski fond za financijsku stabilnost (European Financial Stability Facility EFSF) koji je bio osnovan 2010. godine. Cilj ESM-a je pruiti podrku u ouvanju stabilnosti u dravama lanicama koje vie

    U lanku to ga zajedniki potpisuju

    njemaki ministar vanjskih poslova

    Guido Westerwelle i povjerenik

    Europske komisije za energetiku

    Gnther Oettinger, objavljenom

    sredinom travnja u njemakom

    asopisu Stuttgarter Zeitung,

    autori istiu tri glavna izazova za

    budunost Europske unije: razvoj

    jasne, ambiciozne vizije Europe kao

    kreativne svjetske sile; nuno je

    da Europa zadri status podruja

    blagostanja, i na koncu, autori

    istiu potrebu da Europa stvori nove

    projekte za budunost s kojima se

    graani mogu identificirati i u koje

    se mogu ukljuiti.

    12EUROPA info br. 16 / 2012.

    http://www.ecb.europa.eu/press/pressconf/2012/html/is120404.en.htmlhttp://www.ecb.europa.eu/press/pressconf/2012/html/is120404.en.htmlhttp://www.independent.co.uk/opinion/commentators/guido-westerwelle-and-gnther-oettinger-7643711.html

  • nisu u mogunosti samostalno pribaviti potrebna sredstva na tritu, a njegovo koritenje bilo bi strogo uvjetovano i usklaeno s aktivnostima koje u takvim situacijama poduzima Meunarodni monetarni fond.

    Eurogrupa svojom je novom izjavom objavila 5 usuglaenih naela:1) Uplaeni kapital ESM-a bit e raspoloiv ranije nego to je to bilo

    predvieno pa e prve dvije trane biti uplaene ve 2012., trea 2013. i etvrta 2014. godine. Osim toga, ukoliko bude potrebno uplate kapitala bit e dodatno ubrzane kako bi se odrao omjer od 15% izmeu uplaenog kapitala i iznosa obveza ESM-a.

    2) ESM e od srpnja 2012. godine postati osnovni instrument financiranja novih programa, a EFSF e ostati aktivan sam za programe koji zaponu do tada.

    3) Postojei plafon financiranja od strane ESM/EFSF-a poveat e se na 700 milijardi eura.

    4) Dosad je dodatno ve odobreno 49 milijardi eura iz ESM-a i 53 milijardi iz posebnih programa za Grku, pa to znai da je podruje eura uspostavilo svojevrsnu obranu stabilnosti u sveukupnoj vrijednosti od priblino 800 milijardi eura.

    5) lanice podruja eura obvezale su se osigurati dodatne uloge sredstvima Meunarodnog monetarnog fonda u iznosu od 150 milijardi eura.

    Vie: Council of the EU: Statement of the Eurogroup, 30. 3. 2012.

    Njemaka 27,15%

    Francuska 20,39% Italija

    17,91%

    panjolska 11,90%

    Ostali (manje od 10% pojedinano)

    22,65%

    Sudjelovanje u ESM-u

    oPoRezivAnJe PRekogRAninih RADNIKA

    Komisija je pokrenula proces temeljitog preispitivanja i revizije poreznih odredbi kako bi se izbjegla diskriminacija prekograninih radnika odnosno osoba zaposlenih u drugim dravama lanicama EU. Tijekom 2012. godine provest e se analiza i ocjena nacionalnih izravnih poreza, to bi u hrvatskoj terminologiji odgovaralo porezu na dohodak (fizikih osoba, ukljuujui obrte) i porez na dobit (trgovakih drutava), s ciljem utvrivanja eventualnih nepravednih kriterija za osobe koje ive u jednoj,

    Rezultati istraivanja UN-a

    provedenog u 155 drava u okviru

    prvog svjetskog izvjetaja o

    srei (World Happiness Report)

    objavljenog u travnju 2012.,

    pokazuju da su europske drave, a

    meu njima posebice one nordijske

    najsretnije zemlje na svijetu.

    Tako vrh ljestvice sretnih zemalja

    dre Danska, Finska, Norveka,

    Nizozemska i vedska, a u skupini

    prvih 20 su i Irska, Austrija,

    Belgija, Luksemburg i Ujedinjeno

    Kraljevstvo.

    13EUROPA info br. 16 / 2012.

    http://issuu.com/earthinstitute/docs/world-happiness-report?mode=window&backgroundColor=%23222222

  • a rade u drugoj lanici Unije.Pravo na ivot i rad bilo gdje u Europskoj uniji temeljno je pravo europskih graana, ali i kljuan instrument razvoja jedinstvenog trita rada. Radi se o vrlo znaajnoj kategoriji od 1,2 milijuna ljudi ije bruto plae ukupno iznose 46,9 milijardi eura. Stoga poticanje mobilnosti radnika, odnosno unaprjeenje slobode kretanja radnika, moe imati velik potencijal za razvoj BDP-a i smanjenje nezaposlenosti u EU.Glavni cilj Komisijine analize je dobivanje odgovora na sljedea pitanja:

    Jesu li graani koji zarauju veinu svojih dohodaka u drugim dravama lanicama vie oporezivani u odnosu na graane koji rade u istoj dravi te na koji se nain na nerezidente primjenjuju osobni i obiteljski porezni odbici na koje imaju pravo rezidenti neke drave?

    Tretiraju li drave razliito svoje dravljane od dravljana drugih lanica koji tamo povremeno rade, a posebno u pogledu priznavanja prava na odbitke i razliite porezne stope?

    Vie: Commission to examine tax measures for cross-border workers, IP/12/340, 2. 4. 2012.

    SUKOB INTERESA U EUROPSKOJ AgENCIJI ZA LIJEKOVE

    Europska agencija za lijekove (European Medicines Agency EMA) objavila je nova izmijenjena pravila vezana uz sprjeavanje sukoba interesa izmeu znanstvenih strunjaka i lanova odbora koji Agenciji pomau u radu. Nova pravila daju jasnije smjernice o ukljuivanju strunjaka u akademska ispitivanja i javno financirana istraivanja. Pravila usklauju ogranienja za razliite uloge u znanstvenom postupku odluivanja i utvruju stroge propise vezane uz financijske potpore farmaceutske industrije. Takoer, Agencija je uvela i pravila o sukobu interesa unutar samog upravnog odbora Agencije. Do spomenutih je promjena dolo zbog nedavnog skandala u kojem je vrhunski francuski strunjak za dijabetes i bolesti srca, Eric Abadie, dao otkaz na svoj viegodinji angaman u Agenciji, nakon to je sam dobio otkaz u francuskom regulatornom tijelu iste vrste zbog umijeanosti u skandal oko otrovnih lijekova za dijabetes i isto takvih implantata za grudi. Isti je znanstvenik tijekom proteklih pet godina bio na elu panela strunjaka koji su savjetovali Europsku agenciju za lijekove o putanju pojedinih lijekova na trite Europske unije.

    Vie: European Medicines Agency tightens conflicts-of-interests policies with immediate effect, EMA/235722/2012, 3. 4. 2012.

    Resignation at EU drugs agency highlights ethics issues, EUObserver, 5. 4. 2012.

    14EUROPA info br. 16 / 2012.

    http://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=IP/12/340&format=HTML&aged=0&language=EN&guiLanguage=enhttp://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=IP/12/340&format=HTML&aged=0&language=EN&guiLanguage=enhttp://www.ema.europa.eu/docs/en_GB/document_library/Press_release/2012/04/WC500124981.pdfhttp://www.ema.europa.eu/docs/en_GB/document_library/Press_release/2012/04/WC500124981.pdfhttp://euobserver.com/18/115818

  • EU ZAKONODAVSTVO

    USKORO NOVI PROPIS O roamingu

    Dogovor to su ga Vijee i Europski parlament postigli vezano uz prijedlog uredbe o uslugama roaminga u okviru javnih mobilnih komunikacijskih mrea, otvara put ka konanom usvajanju tog pravnog akta ime bi korisnicima mobilnih telekomunikacijskih mrea bila osigurana povoljnija cijena usluge roaminga tijekom putovanja unutar Europske unije. Tekst prijedloga rezultat je trijaloga izmeu danskog predsjednitva EU, Europskog parlamenta i Komisije, a podrao ga je i Odbor stalnih predstavnika pri Vijeu ministara. Glavni razlog za uvoenje novih mjera je nedostatak ponude operatera na tritu to postojee operatere dovodi u poziciju monopolista. Na taj se nain korisnike ostavlja bez mogunosti izbora pred plaanjem visokih cijena roaming usluga. Zato e se od 1. srpnja 2014. godine korisnici moi prijaviti drugom pruatelju roaming usluge, neovisno o ugovoru s nacionanim pruateljem mobilne usluge i to koristei vlastiti telefonski broj. Uredbom su definirani uvjeti pod kojima je mogu veleprodajni pristup javnim telekomunikacijskim mobilnim mreama u svrhu pruanja usluge roaminga. Kako bi i ostalim operaterima bio omoguen ulazak na trite roaminga, ovom bi Uredbom bila doputena odgovarajua razlika izmeu cijenovnog limita za veleprodaju i maloprodaju. Uredba donosi i pravila koja e omoguiti transparentnost cijena i poboljati zatitu podataka o naplati roaminga korisnicima.

    Vie: Council and European Parliament reach agreement on new roaming rules, PRES/12/143, 28. 3. 2012. Europski je parlament 19. travnja

    2012. odobrio nove propise vezane

    za transfer osobnih podataka

    europskih putnika u zranom

    prometu Sjedinjenim Dravama.

    Sporazum se odnosi na koritenje

    podataka, njihovo pohranjivanje i

    zatitu.

    15EUROPA info br. 16 / 2012.

    http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/trans/129286.pdfhttp://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/trans/129286.pdfhttp://www.europarl.europa.eu/news/en/pressroom/content/20120419IPR43404/html/Parliament-gives-green-light-to-air-passenger-data-deal-with-the-UShttp://www.europarl.europa.eu/news/en/pressroom/content/20120419IPR43404/html/Parliament-gives-green-light-to-air-passenger-data-deal-with-the-UShttp://www.europarl.europa.eu/news/en/pressroom/content/20120419IPR43404/html/Parliament-gives-green-light-to-air-passenger-data-deal-with-the-US

  • EU ZAKONODAVSTVO U PRIPREMI

    JEDNOSTAVNIJA REgISTRACIJA AUTOMOBILA

    Danas su u Europskoj uniji na snazi razliiti konfliktni propisi vezani uz registraciju automobila, ime je znatno otean prekogranini transfer vozila koja su ve registrirana u jednoj dravi lanici. Ta pravila predstavljaju ozbiljnu prepreku prekograninom poslovanju i kretanju radnika, graana, prodavaa i iznajmljivaa automobila, te svih ostalih osoba koje prodaju ili kupuju automobile u drugoj dravi lanici Europske unije. Posljedino, graani EU esto su suoeni s pretjeranim formalnostima i birokratskim zahtjevima prilikom registracije vozila koja su kupili u drugoj dravi lanici ili pri promjeni mjesta boravita. Isto tako, drutva koja se bave iznajmljivanjem automobila nailaze na iste potekoe kada pokuaju prebaciti svoja vozila iz jedne drave lanice u drugu. Kako bi rijeila spomenute probleme, Komisija je poetkom travnja 2012. objavila prijedlog za uredbu o pojednostavljivanju tranfera motornih vozila registriranih u drugoj dravi lanici unutar jedinstvenog trita. Bude li Uredba usvojena, administrativni trokovi ponovne registracije bit e smanjeni za 1,5 milijardi eura na godinu, a obveza ponovne registracije vozila koja dolaze iz druge drave lanice bit e drastino ograniena.Prijedlog uvodi naelo da automobil mora biti registriran u dravi lanici u kojoj vlasnik ivi, te da sve ostale drave lanice ne smiju od vlasnika vozila traiti da vozilo ponovno registrira u njihovoj zemlji, pa ak ni u sluaju kada vlasnik u toj zemlji boravi tijekom dueg razdoblja. Tako e primjerice graani koji dio godine provode u ljetnikovcu u drugoj lanici EU biti osloboeni obveze da u toj zemlji registriraju svoje vozilo, dok e oni koji se trajno presele u drugu dravu EU imati na raspolaganju est mjeseci da vozilo ondje i registriraju. Isto tako, graani koji rade u drugoj dravi lanici, te pritom koriste vozilo njihova poslodavca, nemaju obvezu to vozilo registrirati i u dravi u kojoj ive. Predloene e mjere isto tako onemoguiti registraciju ukradenih automobila u drugoj dravi lanici. to se tie drutava koje iznajmljuju automobile, smatra e da e ona ovom mjerom znaajno utedjeti jer vie nee morati ponovno registrirati vozila. To e prvenstveno pogodovati turistima, jer e se smanjiti cijena unajmljivanja vozila.

    Vie: Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council simplifying the transfer of motor vehicles registered in another Member State within the Single Market, COM (2012) 164 final, 4. 4. 2012.

    Commission slashes unnecessary burden for registering a car in another Member State, IP/12/349, 4. 4. 2012.

    16EUROPA info br. 16 / 2012.

    http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0164:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0164:FIN:EN:PDFhttp://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=IP/12/349&format=HTML&aged=0&language=EN&guiLanguage=en

  • Europska je komisija u oujku

    2012. pokrenula javno savjetovanje

    o Sedmom akcijskom programu

    za zatitu okolia Europske unije

    pozivajui sve zainteresirane dionike

    i iru javnost da dostave svoje

    stavove o buduoj politici zatite

    okolia EU i tako utjeu na konaan

    tekst prijedloga Sedmog akcijskog

    programa za zatitu okolia to ga

    Komisija planira objaviti do kraja

    ove godine.

    BoRBA PRotiv RAunAlnog KRIMINALA

    Jedna od najveih prijetnji dananjem - u mnogim segmentima - umreenom drutvu je globalni raunalni kriminal. Imajui upravo tu prijetnju na umu, Europska je komisija krajem oujka 2012. objavila dokument u kojem poziva na uspostavu centra za raunalni kriminal. Vie od 80% mladih europljana povezuje se meusobno i sa svijetom putem online drutvenih mrea, a gotovo se jednakim intenzitetom mrea koristi u poslovanju. Proporcionalno tome, mrea postaje sve ee poprite kriminalnih aktivnosti o emu dovoljno govori podatak da vie od milijun ljudi na dan postane rtvom nekog oblika raunalne prijevare, pri emu rtve pretrpe ukupnu tetu od oko 388 milijardi dolara na godinu to ovu vrst organiziranog kriminala ini profitabilnijom od trgovine marihuanom, kokainom i heroinom zajedno. Raunalni kriminal podrazumijeva aktovnosti poput prodaje ukradenih kreditnih kartica, krae identiteta, seksualnog zlostavljanja djece, ili primjerice ozbiljnih raunalnih napada na institucije ili velike infrastrukture. Otvorena mrea i slobodni Internet ne poznaju nacionalne granice i ne podlijeu nikakvoj jedinstvenoj globalnoj strukturi upravljanja, to s druge strane raunalnom kriminalu otvara odista bezgranine mogunosti djelovanja. Upravo radi suzbijanja raunalnog kriminala, zatite korisnika raunalnih sustava i ouvanja povjerenja graana u mreu, pravosudne i policijske vlasti moraju rjeavanju ovoga pitanja pristupiti koordinirano i u suradnji, prevladavajui tako postojea ogranienja. U tom smislu Europska komisija najavljuje uspostavu jedinstvenog tijela za borbu protiv raunalnog kriminala pod nazivom European Cybercrime Centre - EC3, koji bi bio dio Europola i djelovao kao sredinja toka za borbu protiv raunalnog kriminala u Europskoj uniji. Osnivanje centra oekuje se u sijenju 2013. godine, a u meuvremenu e poseban tim (EC3 implementation team) u suradnji s Europolom raditi na stvaranju raunalne baze podrke te na okupljanju tima vrhunskih strunjaka. Centar je zamiljen kao sustav za notifikaciju drava lanica o moguim veim raunalnim prijetnjama, novim metodama kojima se poinitelji koriste, te nainima za prepoznavanje uestalih prijestupnika. Takoer, Centar e moi odgovarati na upite istraitelja raunalnog kriminala, dravnih odvjetnika i sudaca ukljuujui specifine tehnike i forenzine upite iz privatnog sektora, te pruati tehniku potporu u konkretnim istragama i pomagati u osnivanju posebnih istranih timova u tom segmentu kriminaliteta.

    Vie: Tackling Crime in our Digital Age: Establishing a European Cybercrime Centre - Communication from the Commission, COM(2012) 140 final, 28. 3. 2012.

    17EUROPA info br. 16 / 2012.

    http://ec.europa.eu/environment/consultations/7eap_en.htmhttp://ec.europa.eu/environment/consultations/7eap_en.htmhttp://ec.europa.eu/environment/consultations/7eap_en.htmhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0140:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0140:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0140:FIN:EN:PDF

  • BOLJA PROVEDBA DIREKTIVE O uPuivAnJu RADnikA

    U oujku 2012. Europska je komisija objavila prijedlog za Direktivu o upuenim radnicima u okviru slobode pruanja usluga. Pojam upueni radnici (posted workers) odnosi se na radnike koji su zaposleni u jednoj dravi lanici Europske unije, ali ih je njihov poslodavac odluio privremeno poslati u drugu dravu lanicu kako bi izvrili posao to ga je poslodavac ondje ugovorio. Pojam upueni radnici ne odnosi se na radnike koji migriraju u neku drugu dravu lanicu u potrazi za poslom ili koji ondje ve rade.Pitanje upuivanja radnika u okviru slobode pruanja usluga ureeno je Direktivom 96/71/EC iji je osnovni cilj pomiriti pravo na slobodno pruanje usluga zajameno lankom 56. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, s potrebom primjerene zatite prava radnika privremeno upuenih na rad u drugu dravu lanicu.Praksa upuivanja radnika najea je u sektoru graditeljstva (u 25% sluajeva), no prisutna i u ostalim, posebice uslunim sektorima, te financijama, transportu, komunikacijama i poljoprivredi.Spomenuta Direktiva iz 1996. odnosi se na tvrtke koje privremeno upuuju svoje radnike u dravu lanicu razliitu od one ijim je zakonima ureen radni odnos, a pokriva tri razliite prekogranine situacije: 1) upuivanje slijedom ugovora sklopljenog izmeu tvrtke koja upuuje radnika i stranke za koju se usluga treba obaviti (ugovaranje / podugovaranje); 2) upuivanje radnika na rad u objektu ili tvrtci u vlasnitvu grupe na podruju druge drave lanice (unutar-korporacijski transferi); i 3) upoljavanje u tvrtci koja koristi pruenu uslugu u drugoj dravi lanici, i to preko tvrtke ili agencije za privremeno zapoljavanje.S obzirom na lou provedbu mjera iz temeljne Direktive, Komisija ovim prijedlogom eli utjecati na poboljanje njezine implementacije u dravama lanicama, pa predvia uvesti ambicioznije standarde informiranja radnika i tvrtki o njihovim pravima i obvezama, uspostaviti pravila suradnje izmeu nacionalnih vlasti nadlenih za upuivanje radnika, pojasniti elemente pojma upuivanja kako bi se izbjeglo mnoenje tvrtki koje upuivanje radnika koriste kako bi izigrale zakon, definirati tko je nadlean za kontrolu i koje su ovlasti nacionalnih inspekcija, te na koncu poboljati provedbu prava i rjeavanje pritubi.

    Vie: Proposal for a Directive of the European Parliament and of the Council on the enforcement of Directive 96/71/EC concerning the posting of workers in the framework of the provision of services, COM(2012) 131 final, 21. 3. 2012.

    Q&A Legislative initiatives on the posting of workers, MEMO/12/199, 21. 3. 2012.

    Komisija je sredinom travnja

    2012. objavila izvjetaj o primjeni

    Direktive 2005/60/EC o sprjeavanju

    koritenja financijskog sustava

    za pranje novca i financiranje

    terorizma.

    U govoru to ga je 25. travnja 2012.

    odrao pred povjerenicima Europske

    komisije, predjednik Europskog

    parlamenta Martin Schulz istie

    kako je po prvi put u njezinoj

    povijesti propast Europske unije

    posve realan scenarij. To je

    osobito sluaj u vrijeme kada u

    mnogim dravama lanicama raste

    ksenofobija, euro je doveden u

    pitanje, a pod prijetnjom su i

    europske otvorene granice unutar

    podruja Schengena

    18EUROPA info br. 16 / 2012.

    http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:1997:018:0001:0006:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0131:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0131:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0131:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0131:FIN:EN:PDFhttp://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=MEMO/12/199&format=HTML&aged=0&language=EN&guiLanguage=enhttp://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=MEMO/12/199&format=HTML&aged=0&language=EN&guiLanguage=enhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0168:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0168:FIN:EN:PDFhttp://www.europarl.europa.eu/the-president/en/press/press_release_speeches/speeches/sp-2012/sp-2012-april/speeches-2012-april-2.htmlhttp://www.europarl.europa.eu/the-president/en/press/press_release_speeches/speeches/sp-2012/sp-2012-april/speeches-2012-april-2.htmlhttp://www.europarl.europa.eu/the-president/en/press/press_release_speeches/speeches/sp-2012/sp-2012-april/speeches-2012-april-2.html

  • PRAVO NA TRAJK U KONTEKSTU SLOBODE POSLOVNOg nAStAnA i PRuAnJA uSlugA

    Europska je komisija u oujku objavila prijedlog za Uredbu Vijea o ostvarivanju prava na poduzimanje kolektivnih akcija u kontekstu slobode poslovnog nastana i slobode pruanja usluga. Ukoliko bude usvojena, ta e Uredba postaviti opa naela i pravila primjenjiva na razini europske unije koja se odnose na ostvarivanje temeljnog prava poduzimanja kolektivnih akcija u kontekstu slobode poslovnog nastana i slobode pruanja usluga.

    Do pokretanja spomenutog prijedloga dolo je nakon duge i iroke javne rasprave to su ju potaknule dvije presude Europskog suda - u predmetima Viking-Line i Laval u kojima je Sud po prvi put utvrdio da pravo na kolektivnu akciju - ukljuujui pravo na trajk, kao temeljno pravo - ini integralni dio opih naela prava Europske unije. Takoer, Sud u presudama eksplicitno navodi da imajui na umu injenicu da Europska unija nije samo ekonomska ve i socijalna zajednica prava zacrtana odredbama Ugovora to se odnose na slobodu kretanja roba, ljudi, usluga i kapitala, moraju biti usklaena s pravima iz podruja socijalne politike, a koja ukljuuju poboljane ivotne i radne uvjete, primjerenu socijalnu zatitu i dijalog izmeu uprave i radnika. Jednako tako, Sud priznaje da pravo na kolektivnu akciju u cilju zatite prava radnika predstavlja legitiman interes koji, u naelu, opravdava ogranienja temeljnih sloboda zajamenih Ugovorom. Zatita radnika je stoga jedan od prevladavajuih razloga od javnog interesa to ih Sud priznaje.

    Komisija je tekst prijedloga za Uredbu usvojila nakon to je provedena iroka javna rasprava o posljedicama presuda na zatitu prava upuenih radnika (posted workers), te openito o tome dokle sindikati mogu tititi radnika prava kada se radi o prekograninim situacijama. Glavni je cilj predloene Uredbe definirati jasna naela i pravila na razini Europske unije vezano uz pravo poduzimanja kolektivnih akcija, tako da ona nee utjecati na pravo radnika na trajk i na ostala prava koja su ureena u okviru posebnih sustava radnih odnosa u dravama lanicama.

    Predloenom Uredbom obuhvaeni su i radnici privremeno upueni na rad u drugu dravu lanicu, kao i sluajevi restrukturiranja i/ili premjetanja kada se radi o vie od jedne drave lanice.

    Vie: Proposal for a Council Regulation on the exercise of the right to take collective action within the context of the freedom of establishment and the freedom to provide services, COM(2012) 130 final, 21. 3. 2012.

    KONVENCIJA O RADU POMORACA

    Europska komisija i Parlament objavili su u oujku 2012. zajedniki prijedlog za novu Direktivu kojoj je cilj dravi zastave broda (onoj pod ijom zastavom brod plovi), nametnuti odgovornost za primjenu Direktive Vijea o provedbi sporazuma o konvenciji o radu pomoraca (Maritime Labour Convention, 2006) to su ga sklopila Udruenja brodovlasnika Europske zajednice (ECSA) i Savez europskih transportnih radnika (ETF). Spomenuta je Konvencija vrlo znaajna s obzirom da se smatra prvim meunarodnim kodeksom o radu za vie od 1,2 milijuna pomoraca te brodovlasnika u svijetu.

    Bude li usvojena, ta e Direktiva osigurati provedbu Konvencije koja ureuje meunarodnu plovidbu, a posebice osiguranje zadovoljavajuih uvjeta za rad i ivot pomoraca na brodu, njihov smjetaj, zdravstvenu i socijalnu zatitu, i sl.

    19EUROPA info br. 16 / 2012.

    http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62005CJ0438:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62005CJ0341:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0130:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0130:FIN:EN:PDF

  • Konvencija uspostavlja strogi reim provedbe, temeljen na sustavu certifikata to znai da e drava zastave broda biti odgovorna za nadzor potivanja pravila definiranih u Konvenciji. Stoga e nakon prijenosa odredaba te Direktive u zakonodavstva drava lanica, brodovlasnici biti obvezni na brodu imati certifikat i deklaraciju o pomorskom radu. Ti e dokumenti biti dodjeljivani od strane drave zastave broda, odnosno one drave koja u konkretnom sluaju ima jurisdikciju nad brodom.

    Vie: Proposal for a Directive of the European Parliament and of the Council concerning flag State responsibilities for the enforcement of Council Directive 2009/13/EC implementing the Agreement concluded by the European Community Shipowners Associations (ECSA) and the European Transport Workers Federation (ETF) on the Maritime Labour Convention, 2006, and amending Directive 1999/63/EC, COM(2012) 134 final, 23.3.2012.

    Pre-Lex: Monitoring of the decision-making process: COM (2012) 134 final

    ZATITA SOCIJALNIH PRAVA RADNIKA MIgRANATA

    Na dananjem globaliziranom tritu rada radnici iz Europske unije esto dio svog radnog vijeka rade izvan Europske unije. Isto tako, ne-dravljani EU-a ine oko 4% radne snage u EU. Iako je sustav socijalne zatite unutar Europske unije djelotvorno koordiniran, to se ne moe rei i za razinu usklaenosti i koordinacije sa sustavima socijalne zatite u ostatku svijeta. Stoga, u upravo objavljenom dokumentu Komisija iznosi neke ideje za poboljanje socijalnih prava radnika koji migriraju u i izvan eu, posebice prava na steenu mirovinu. Pritom Komisija smatra potrebnim poboljati suradnju drava lanica kada se radi o sklapanju bilateralnih ugovora s treim zemljama, a zalae se i za zajedniki pristup rjeavanju tog problema na razini Unije. To znai da bi dosadanja praksa - po kojoj su pitanja iz ovog podruja pojedine drave lanice rjeavale sklapanjem bilateralnog ugovora s nekom treom zemljom ustupila mjesto mogunosti da se pitanja socijalne zatite rjeavaju na razini Unije, tj. da Europska unija sklapa ugovore s odreenim treim zemljama. Komisija je takoer predloila jau koordinaciju u tom podruju s Albanijom, Crnom Gorom, San Marinom i Turskom. Prijedlozi su potaknuti obvezama iz pristupnih ugovora s navedenim dravama, dok se u sluaju San Marina radi o ugovoru o carinskoj suradnji.

    Vie: The External Dimension of EU Social Security Coordination - Communication from the Commission, COM (2012) 153 final, 30. 3. 2012.

    U dokumentu pod nazivom Towards

    a job-rich recovery to ga je objavila

    18. travnja 2012., Europska komisija

    iznosi niz mjera za poveanje broja

    radnih mjesta i oivljavanje trita

    rada. Komisija poziva drave lanice

    da konsolidiraju svoje nacionalne

    politike zapoljavanja, a kao

    sektore s najveim potencijalom za

    stvaranje novih radnih mjesta istie

    zelenu ekonomiju, zdravstvene

    usluge i skrb, te informacijske i

    komunikacijske tehnologije.

    20EUROPA info br. 16 / 2012.

    http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0134:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0134:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0134:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0134:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0134:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0134:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0134:FIN:EN:PDFhttp://ec.europa.eu/prelex/detail_dossier_real.cfm?CL=en&DosId=201463http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0153:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0153:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0173:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0173:FIN:EN:PDF

  • izmJene SteAJnih PRoPiSA

    Komisija je 30. oujka 2012. pokrenula javno savjetovanje s ciljem moderniziranja steajnog prava u Europskoj uniji. Proces konzultacija otvoren je do 21. lipnja 2012. godine.Postojea pravila o steaju regulirana su Uredbom o steaju (Insolvency Regulation) 1 koja inicijalno datira iz 2000. godine, ali je tijekom godina doivjela brojne nadopune i amandmane2. Uredba propisuje pitanja nadlenosti, priznanja i mjerodavnog prava te omoguava koordiniranje steajnih postupaka pokrenutih u vie drava lanica. Osim toga, Uredba se primjenjuje neovisno o tome ima li dunik imovinu ili vjerovnike u vie drava lanica. Steajevi su prilino est ishod poslovnih poduhvata i mogu se smatrati normalnom injenicom dinaminog, modernog gospodarstva. U prosjeku, tek polovina poduzea u Europskoj uniji preivi prvih pet godina od osnutka, a tijekom 2010. godine ukupno je likvidirano 220.000 tvrtki to znai da u prosjeku dnevno propada oko 600 poduzea. S obzirom da se ovakav trend nastavlja i u 2011. godini, potrebno je uvesti uinkovitije postupke kako bi se pomoglo poduzeima koja imaju realne prilike za oporavak.Uredba o steaju, od poetka svoje primjene 2000. godine, znatno je poboljala pravnu sigurnost i suradnju nadlenih nacionalnih tijela te je omoguila pravnu suradnju u prekograninim steajevima. Meutim, nakon deset godina primjene, razvoj nacionalnih steajnih propisa i znaajne promjene u gospodarskom i politikom okruenju, zahtijevaju temeljitiju reviziju aktualne Uredbe.Moderno steajno pravo nuno je za financijsku stabilnost i djelotvorno funkcioniranje financijskog sustava. Osim toga, ono mora biti takvo da potie poduzetnike na preuzimanje rizika, ali takoer treba omoguiti adekvatno privoenje kraju neuspjenih pothvata. S obzirom na irinu i znaaj ove problematike, Komisija kroz proces javnog savjetovanja eli uti stavove malih i velikih poduzetnika, samozaposlenih osoba, steajnih upravitelja, steajnih vjerovnika, steajnih dunika, sudaca, javnih tijela, akademske zajednice i javnosti.

    Vie: European Commission seeks public input on a modern system of European insolvency law, IP/12/324, 30. 3. 2012.

    European Commission: Civil Justice: Consultation on the future of European Insolvency Law

    1 Council regulation (EC) No 1346/2000 of 29 May 2000 on insolvency proceedings, OJ L 160, 30. 6. 2000. 2 Posljednja konsolidirana verzija dostupna je s datumom 8. 7. 2011.

    JEDINSTVEN PROgRAMSKI ALAT ZA SVE StRuktuRne fonDove

    Nakon to je u listopadu prole godine donijela prijedlog paketa mjera u podruju kohezijske politike EU od 2014. do 2020., i kako bi dravama lanicama pomogla u pripremama za sljedee programsko razdoblje, Komisija je sredinom oujka 2012. predstavila zajedniki strateki okvir (Common Strategic Framework CSF) - dokument ija je svrha pomoi dravama lanicama i europskim regijama pri odreivanju stratekih investicijskih prioriteta za razdoblje od 2014. do 2012. godine. CSF bi trebao omoguiti mnogo bolje kombiniranje razliitih fondova kako bi se maksimalno iskoristio investicijski potencijal Europske unije. Nacionalne i regionalne vlasti koristit e taj okvir kao temelj za pripremu partnerskih ugovora s Komisijom, pri emu se obvezuju do 2020. godine ostvariti europske ciljeve to se tie rasta i radnih mjesta. Novi okvir zamjenjuje odvojene strateke smjernice za kohezijsku politiku, ruralni razvoj, ribarstvo i pomorsku politiku jedinstvenim smjernicama

    21EUROPA info br. 16 / 2012.

    http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2000:160:0001:0018:EN:PDFhttp://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=IP/12/324&format=HTML&aged=0&language=EN&guiLanguage=enhttp://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=IP/12/324&format=HTML&aged=0&language=EN&guiLanguage=enhttp://ec.europa.eu/justice/newsroom/civil/opinion/120326_en.htmhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CONSLEG:2000R1346:20110708:EN:PDFhttp://ec.europa.eu/regional_policy/what/future/proposals_2014_2020_en.cfm

  • za svih pet buduih fondova (Europski fond za regionalni razvoj - ERDF, Europski socijalni fond - ESF, Kohezijski fond - CF, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj - EARDF i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo - EMFF), ime e biti osnaena integracija europskih politika i osiguran vei utjecaj graana i poslovnih subjekata na terenu.

    Zajedniki strateki okvir bit e usvojen u finalnom obliku tek nakon to Europski parlament i Vijee usuglase stajalita i prihvate zakonodavni prijedlog za kohezijsku politiku to ga je Komisija pokrenula u listopadu 2011.

    Vie: Elements for a Common Strategic Framework 2014 to 2020 for, the European Regional Development Fund, the European Social Fund, the Cohesion Fund, the European Agricultural Fund for Rural Development and the European Maritime and Fisheries Fund - Commission Staff Working Document, SWD (2012) 61, 14. 3. 2012. (Part I)

    Elements for a Common Strategic Framework 2014 to 2020 for, the European Regional Development Fund, the European Social Fund, the Cohesion Fund, the European Agricultural Fund for Rural Development and the European Maritime and Fisheries Fund - Commission Staff Working Document - Annexes, SWD (2012) 61, 14. 3. 2012. (Part II)

    Commission proposes one programming tool for all structural funds, IP/12/236, 14. 3. 2012.

    novoSti u meunARoDnim JAvnim NABAVAMA

    Komisija je 21. oujka 2012. objavila prijedlog Uredbe o pristupu treih drava na trite javnih nabava europske unije, kao i pristup ponuditelja iz Europske unije natjeajima za javne nabave u treim zemljama. Glavni je cilj predloenih mjera poboljati uvjete pod kojima ponuai iz Europske unije mogu sudjelovati na natjeajima izvan EU-a. Osim toga, Uredbom se eli potvrditi status ponuaa iz treih zemalja koje imaju meunarodne ugovore s Europskom unijom o javnoj nabavi te pojasniti pravila koja nisu precizirana tim ugovorima.Europska unija na meunarodnom planu zagovara ambiciozne planove otvaranja nacionalnih trita javnih nabava za ponuditelje iz drugih drava. Taj pristup odraava i 352 milijarde eura vrijednosti javnih nabava koje su u EU otvorene za javljanje na natjeaje stranim ponuditeljima iz drava lanica Svjetske trgovinske organizacije. Vie:

    Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council on the access of third-country goods and services to the Unions internal market in public procurement and procedures supporting negotiations on access of Union goods and services to the public procurement markets of third countries, COM (2012) 124 final, 21. 3. 2012.

    22EUROPA info br. 16 / 2012.

    http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/working/strategic_framework/csf_part1_en.pdfhttp://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/working/strategic_framework/csf_part1_en.pdfhttp://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/working/strategic_framework/csf_part1_en.pdfhttp://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/working/strategic_framework/csf_part1_en.pdfhttp://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/working/strategic_framework/csf_part1_en.pdfhttp://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/working/strategic_framework/csf_part2_en.pdfhttp://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/working/strategic_framework/csf_part2_en.pdfhttp://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/working/strategic_framework/csf_part2_en.pdfhttp://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/working/strategic_framework/csf_part2_en.pdfhttp://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/working/strategic_framework/csf_part2_en.pdfhttp://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=IP/12/236&format=HTML&aged=0&language=EN&guiLanguage=enhttp://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=IP/12/236&format=HTML&aged=0&language=EN&guiLanguage=enhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0124:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0124:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0124:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0124:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0124:FIN:EN:PDF

  • EU SUDSKA PRAKSA

    zAvARAvAJue oglAAvAnJe vinA

    Uredba 1924/2006/EC o prehrani i zdravstvenim tvrdnjama vezanim uz hranu ima za cilj potroae zatititi od zavaravajuih ili netonih tvrdnji oglaivaa. Ona ujedno zabranjuje isticanje zdravstvenih tvrdnji o alkoholnim piima to sadre vie od 1,2% alkohola. Takve su tvrdnje zabranjene neovisno o stvarnom postojanju pozitivnog uinka, jer se smatra da je mnogo vanije sprijeiti poticanje na konzumaciju alkohola koja bi mogla dovesti do opasnosti od ovisnosti i zloupotrebe alkohola. Miljenje nezavisnog odvjetnika odnosi se na spor izmeu jedne njemake zadruge uzgajivaa vina i nacionalnih vlasti koje su prigovorile terminu bekmmlich (lako probavljiv) jer su smatrale da taj termin, zajedno sa oznakom blage kiselosti, predstavlja zdravstvenu tvrdnju. Njemaki savezni Upravni sud postavio je niz pitanja Europskom sudu vezano za interpretaciju i primjenu Uredbe. Nezavisni odvjetnik smatra da bi bilo u suprotnosti s ciljevima Uredbe pojam zdravstvena tvrdnja tumaiti tako usko da se iskljue tvrdnje koje - premda impliciraju pozitivan, dodue privremeni, uinak - svejedno potiu konzumaciju hrane na koju se odnose. Time bi mnogobrojni proizvodi ostali izvan djelokruga Uredbe, to bi prouzroilo probleme u razgraniavanju toga to je privremeni, a to dugotrajni uinak. Nezavisni odvjetnik takoer smatra da - ne samo da sugestija o lakoj probavljivosti moe skrenuti preferencije potroaa s ostalih vina na navedeno vino, ve i da takva tvrdnja moe poticati konzumaciju ili ak privui nove potroae. Nadalje, on zakljuuje da se termin zdravstvena tvrdnja - u smislu Uredbe - odnosi na tvrdnje koje sugeriraju kratkoroni blagotvorni uinak na fiziko stanje, ukljuujui tvrdnje koje sugeriraju da su loi uinci na fiziko stanje manji nego to je to inae sluaj kod hrane te vrste. Osim toga, nezavisni odvjetnik Mazk zakljuuje da je opa zabrana upotrebe zdravstvenih tvrdnji - poput onih to se odnose na alkoholna pia - u skladu sa slobodom odabira zanimanja i slobodom voenja posla koje jami Povelja o temeljnim pravima Europske unije.

    Vie: Opinion of Advocate General Mazk in Case C-544/10, 29. 3. 2012.

    23EUROPA info br. 16 / 2012.

    http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2006:404:0009:0025:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62010CC0544:EN:HTML

  • EU PUBLIKACIJE, STUDIJE, IZVJETAJI

    KONTROVERZE OKO BANKARSKIH BONUSA

    Europska agencija za banke1 objavila je 12. travnja 2012. izvjee o rezultatima istraivanja provedenog o politikama primitaka u Europskoj uniji (Survey on the implementation of the CEBS Guidelines on Remuneration Policies and Practices) kojim se analizira kako su nacionalni regulatori i supervizori implementirali zahtjeve u pogledu politika primitka, koje se razlike pojavljuju prilikom transponiranja odredbi EU-a u nacionalna zakonodavstva, kako se provodi nadzor nad kreditnim institucijama, a EBA je predloila i neka prioritetna podruja za daljnje unaprjeenje. Osnivanje, poslovanje i nadzor kreditnih institucija u Europskoj uniji propisano je direktivom 2006/48/EZ (CRD Capital Requirements Directive) koja je do sada u vie navrata mijenjana i dopunjavana, a u tijeku je njena temeljita revizija kojom e se implementirati Basel III i kojom se predvia propisivanje veeg dijela materije u obliku uredbe (Capital Requirements Regulation CRR), dok bi manji bio i dalje u formi direktive (CRD IV) odnosno u domeni implementacije od strane nacionalnih regulatora. Pitanja bankarskih bonusa dola su u fokus interesa javnosti ve na samom poetku financijske krize, pa su neke drave lanice EU-a samoinicijativno, uglavnom pod pritiskom javnosti, poele postavljati ogranienja na takve isplate. Slijedei logiku da je preduvjet uinkovitog ograniavanja apetita za preuzimanje rizika na razini pojedinane banke i itavog sustava, upravo uspostavljanje veze izmeu upravljanja rizicima i kapitalom s nagraivanjem uprave i vieg rukovodstva, Europska je unija uvidjela potrebu reguliranja i harmonizacije tog pitanja. U prosincu 2010. godine objavljen je trei set amandmana na CRD2, kolokvijalno poznat kao CRD III, kojim se postavljaju zahtjevi u pogledu utvrivanja i objavljivanja tzv. politika primitaka (remuneration policies) u kreditnim institucijama, a njihova je primjena bila najavljena za 1. sijenja 2011. godine to znai da su se trebale ve primijeniti na sve isplate u 2011. godini. Oekivanja u pogledu implementacije prilino su detaljno propisana

    1 EBA European Banking Authority, nasljednica CEBS Committee of European Banking Supervisors.

    2 Direktiva 2010/76/EU (OJ L 329) i Direktiva 2010/78/EU (OJ L 331).

    24EUROPA info br. 16 / 2012.

  • u vidu aneksa I uz CRD III, a sve je jo dodatno precizirano kroz CEBS-ove smjernice o remuneracijskim politikama i praksama. Treba napomenuti da, iako je iz hrvatske perspektive naglasak svakako na bankama, odredbe CRD-a III o primicima primjenjuju se, osim na kreditne institucije, i na investicijske tvrtke.3 Osim toga, uz vaee europske propise, tijekom aktualne rasprave o implementaciji Basela III u vidu CRR-a i CRD-a IV, u Europskom je parlamentu aktualizirana rasprava o dodatnim restrikcijama u vidu limitiranja bankarskih bonusa pa je realno oekivati dodatne zahtjeve.Vaeim direktivama i smjernicama EU-a predvieno je da nacionalna nadlena tijela donesu propise kojima se kreditnim institucijama nalae da, ovisno o razini primjene i proporcionalnosti, usvoje vlastite interne akte kojima reguliraju politike primitaka i da uspostave odbore za primitke (remuneration committee) sastavljene od nezavisnih lanova tj. osoba koje nemaju izvrnu funkciju i u kojima e barem jedan lan poznavati upravljanje rizicima. Posebne odredbe koje reguliraju tzv. politike primitaka ne odnose se na sve zaposlenike, ali niti samo na uski krug lanova uprava. Svaka kreditna institucija duna je utvrditi koje su to osobe, nazvane identificirane kategorije djelatnika (identified staff), na nain da se pridrava sljedeih kriterija obuhvata:

    Uprava; Vie rukovodstvo (prva razina neposredno odgovorna upravi); Ostali preuzimatelji rizika (oni koji mogu imati materijalni utjecaj na

    profil rizinosti, tj. oni koji sklapaju ugovore i donose vane odluke); Djelatnici iji su primici jednaki ili vei od razreda predvienog za

    vie rukovodstvo ili ostale preuzimatelje rizika; Djelatnici koji su odgovorni za neovisne kontrolne funkcije (unutarnja

    revizija, funkcija kontrole rizika, funkcija praenja usklaenosti), odgovorni za upravljanje ljudskim resursima i druge sline funkcije.

    Iako se esto barata pojmom bonusi, to je samo djelomino ispravan pojam. Naime, predmet reguliranja u Europskoj uniji su primici koji obuhvaaju sve oblike isplata ili drugih koristi danih djelatniku, izravno ili neizravno, od strane banke u zamjenu za pruene profesionalne usluge. To znai da primici ukljuuju:

    plae; bonuse (na kratkoronoj osnovi); nagrade (na dugoronoj osnovi).

    To takoer znai da primici mogu biti, primjerice, u obliku novca, dionica, opcija, otpisa kredita, uplata u dobrovoljne mirovinske fondove, premija zdravstvenog osiguranja, koritenja automobila ili koritenja mobitela.Primici se dijele na:

    Fiksne primitke primici dani djelatniku bez uzimanja u obzir kriterija uspjenosti;

    Varijabilne primitke dodatni primici dani djelatniku ovisno o uspjenosti ili ovisno o drugim ugovornim kriterijima.

    Za varijabilne primitke utvreno je da se njihovo isplaivanje ne smije jamiti, da se mogu isplaivati samo ako su odrivi i opravdani, da ne 3 CRD osim direktive 2006/48/EZ koja se odnosi na kreditne institucije sadrajno

    obuhvaa i direktivu 2006/49/EZ koja se odnosi na investicijske tvrtke te se na njih odredbe o politikama primitaka primjenjuju posredno referirajui se na direktivu 2004/39/EZ (MiFID).

    Uz nedavno objavljen Komisijin

    Izvjetaj o primjeni Povelje

    o temeljnim pravima EU u

    2011. godini, objavljeno je i

    Eurobarometerovo istraivanje

    o stavovima europskih graana o

    Povelji. Pitanja su se odnosila na

    razinu svijesti graana o Povelji,

    podruju njezine primjene te

    o institucijama nadlenima u

    sluajevima njezina krenja.

    25EUROPA info br. 16 / 2012.

    http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0169:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0169:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0169:FIN:EN:PDFhttp://ec.europa.eu/public_opinion/flash/fl_340_en.pdfhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2000:364:0001:0022:EN:PDF

  • smiju ugroavati adekvatnost kapitala, kao i da otpremnine ne smiju biti nagrada za neuspjeh. Osim toga, supervizori (u Hrvatskoj bi to bila Hrvatska narodna banka) mogu banci privremeno zabraniti varijabilne primitke ako npr. kapital banke nije adekvatan tj. dostatan za pokrie rizika koje je ta banka preuzela u svojem poslovanju.Vano je istaknuti da se regulatornim aktivnostima kroz CRD III posebno ele onemoguiti neprikladni sustavi primitaka koji potiu prekomjerno i neoprezno preuzimanje rizika te potaknuti da politika primitaka bude usklaena s opreznim preuzimanjem rizika. Na taj se nain postie sutina veze izmeu primitaka i motiva jer se usklauju ciljevi djelatnika s interesima banke (i drutva u pogledu stabilnog financijskog sustava). Takoer, nastoji se izbjei isplaivanje bonusa na osnovi kratkorono ostvarenih profita, pa se tako propisuje da najmanje 40% do 60% varijabilnih primitaka treba odgoditi i to za minimalno 3 do 5 godina, predvia se obavezno zadravanje instrumenata u kojima su isplaeni varijabilni primici (identificirani djelatnik ih neko vrijeme ne smije prodati) te se uvodi opcija povrata instrumenata koji su primljeni na ime varijabilnih primitaka u sluaju da se ne ispune odreeni uvjeti (npr. banka u narednom razdoblju ostvari gubitke).Vrlo veliki uinak trebala bi imati obveza javnog objavljivanja na web stranicama banaka informacija o baninoj politici primitaka, sustavu primitaka, procesima odluivanja i odboru za primitke, informacija o vezama izmeu primitaka i uspjenosti, informacija o glavnim parametrima za odreivanje varijabilnih primitaka, iznosa primitaka za predmetnu poslovnu godinu te podjele na fiksne i varijabilne primitke te vrste primitaka (novac, dionice i drugo), kao i agregiranih iznosa primitaka po odreenim kriterijima i po odreenim kljunim identificirani djelatnicima.Odredbe o politikama primitka naelno se trebaju primjenjivati na individualnoj osnovi (pojednostavljeno, na razini pojedinane banke) i na konsolidiranoj osnovi (pojednostavljeno, na razini grupe banaka), ali e kolegiji supervizora imati znaajnu ulogu oko dogovora o konkretnim primjenama zahtjeva unutar pojedinih grupa kreditnih institucija. Za primjenu u praksi takoer je bitno istaknuti da se zahtjevi trebaju implementirati sukladno dvostrukom naelu razmjernosti (principle of proportionality):

    razmjernost meu kreditnim institucijama: Na odreenu kreditnu instituciju zahtjevi se trebaju primijeniti sukladno vrstama, opsegu i sloenosti usluga koje prua, internoj organizaciji, njenom apetitu za rizik, profilu rizinosti i strategiji.

    razmjernost meu identificiranim kategorijama djelatnika: na djelatnike unutar kreditne institucije zahtjevi se trebaju primijeniti sukladno poziciji u hijerarhiji, odgovornostima, iznosu i vrsti primanja, utjecaju na rizini profil.

    Neovisno o tome to Hrvatska jo nije propisala politike primitaka, odreena primjena europskih propisa u praksi je provedena u hrvatskim bankama u vlasnitvu banaka iz Europske unije zbog zahtjeva koji se postavljaju na konsolidiranoj osnovi (tj. na razini grupa iz EU kojima su lanice i hrvatske banke). Iz hrvatske perspektive moe biti relevantno, primjerice, da je EBA-ino istraivanje pokazalo da je u Italiji uspostavljen proporcionalni reim koji kreditne institucije rangira u tri kategorije:

    Vijee Europe objavilo je sredinom

    travnja peti Godinji izvjetaj o

    nadzoru izvrenja odluka Eurospkog

    suda za ljudska prava za 2011.

    godinu. Rezultati studije pokazuju

    da je broj novih predmeta jo

    uvijek velik (1606), iako je, prvi

    put u deset godina, njihov broj

    manji za 6%. Takoer, porastao je

    broj nerijeenih predmeta za 8% u

    odnosu na 2010., a broj predmeta

    koji su u 2011. godini zavrili

    konanom odlukom povean je

    za skoro 80% u usporedbi s 2010.

    godinom.

    Europska je komisija 28. oujka

    2012. objavila prijedlog za Direktivu

    Vijea EU kojom se utvruju

    zahtjevi ije je ispunjavanje

    nuno radi zatite javnog

    zdravlja s obzirom na postojanje

    radioaktivnih tvari u vodi

    namijenjenoj ljudima.

    26EUROPA info br. 16 / 2012.

    https://wcd.coe.int/com.instranet.InstraServlet?command=com.instranet.CmdBlobGet&InstranetImage=2069581&SecMode=1&DocId=1880636&Usage=2https://wcd.coe.int/com.instranet.InstraServlet?command=com.instranet.CmdBlobGet&InstranetImage=2069581&SecMode=1&DocId=1880636&Usage=2https://wcd.coe.int/com.instranet.InstraServlet?command=com.instranet.CmdBlobGet&InstranetImage=2069581&SecMode=1&DocId=1880636&Usage=2https://wcd.coe.int/com.instranet.InstraServlet?command=com.instranet.CmdBlobGet&InstranetImage=2069581&SecMode=1&DocId=1880636&Usage=2http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0147:FIN:EN:PDF

  • velike bankovne grupe s ukupnim konsolidiranim iznosom aktive veim od 40 milijardi eura, od kojih se trai da ispunjavaju ope zahtjeve i stroe zahtjeve koji proizlaze iz CRD-a i CEBS-ovih smjernica;4

    srednje banke i bankovne grupe s ukupnim konsolidiranim iznosom aktive izmeu 3,5 milijardi eura i 40 milijardi eura, od kojih se trai da implementiraju ope zahtjeve, a na dobrovoljnoj osnovi mogu odluiti o implementaciji pojedinih stroih zahtjeva;

    male banke s ukupnim konsolidiranim iznosom aktive manjim od 3,5 milijardi eura, od kojih se trai da implementiraju ope zahtjeve, ali ne moraju implementirati stroe zahtjeve.

    U talijanskom kontekstu, stroim zahtjevima smatra se, primjerice, imenovanje odbora za primitke, isplata minimalno 50% varijabilnih primitaka u obliku dionica ili drugih financijskih instrumenata, kao i odgoda barem 40% do 60% varijabilnih primitaka na razdoblje od 3 do 5 godina. Sve ostale odredbe CRD-a III smatraju se opim zahtjevima.U veini drava lanica primjena je zapoela kako je bilo predvieno (1. sijenja 2011.), ali je u nekim dravama transponiranje odredaba CRD-a III i CEBS-ovih smjernica u nacionalna zakonodavstva nailo na odreene otpore pa je teklo prilino sporo i mukotrpno, a pojedine su lanice plaale i kazne zbog neimplementacije ili neadkevatne implementacije. Osim toga, u svojim je nalazima EBA iskazala zabrinutost zbog znaajnih razlika u implementaciji, primjerice, u pogledu kriterija za identificiranje djelatnika koji mogu imati utjecaj na rizini profil banke, kao i u pogledu principa proporcionalnosti ija u primjena u praksi ponekad odstupa od propisanih kriterija i podlona je razliitom tretmanu u odreivanju identificiranih djelatnika. Takoer, EBA smatra problematinim nalaze istraivanja koji pokazuju da prakse usklaivanja primitaka s rizicima nisu dovoljno razvijene u smislu povezanosti parametara koritenih u upravljanju rizicima s bonusima.U pogledu uoenih nedostataka, EBA se pridruuje inicijativama za ukljuivanje striktnijih odredaba u budui paket CRD IV te predlae da joj se dodijele ovlasti koje bi se odnosile na propisivanje detaljnijih kriterija implementacije.

    Vie: Europska agencija za banke: Survey on the implementation of the CEBS Guidelines on Remuneration Policies and Practices, 12. 4. 2012.

    4 U ovu kategoriju spadaju Intesa Sanpaolo (u iju je grupu ukljuena Privredna banka Zagreb d.d.) i Unicredit (u iju je grupu ukljuena Zagrebaka banka d.d.).

    27EUROPA info br. 16 / 2012.

    http://www.eba.europa.eu/cebs/media/Publications/Standards%20and%20Guidelines/2010/Remuneration/Implementation-survey-on-CEBS--Guidelines-on-Remuneration--final-.pdfhttp://www.eba.europa.eu/cebs/media/Publications/Standards%20and%20Guidelines/2010/Remuneration/Implementation-survey-on-CEBS--Guidelines-on-Remuneration--final-.pdf

  • PORAST NEZAPOSLENOSTI

    Europska komisija objavila je analizu zaposlenosti i socijalne situacije u Europskoj uniji za posljednji kvartal 2011. godine. Openito, pojam nezaposlenosti moe imati razliita znaenja ovisno o definiciji i kontekstu u kojemu se koristi, a Eurostat polazi od uputa Meunarodne organizacije rada (International Labour Organisation - ILO). Standardna meunarodna definicija nezaposlenosti obuhvaa sve osobe starije od dobne granice odreene za mjerenje ekonomski aktivnog stanovnitva (prema Eurostatovom obuhvatu to je izmeu 15 i 74 godina starosti), koje su (1) tijekom referentnog razdoblja bile bez posla, (2) tijekom tog razdoblja bile u svakom trenutku na raspolaganju za posao, te su (3) aktivno traile posao. Glavni je zakljuak analize Europske komisije da, nakon odreenog oporavka trita rada u prvoj polovici 2011. godine, Europska unija u drugom polugoditu ponovno biljei porast nezaposlenosti koja je u veljai ove godine dosegnula 10,2%. Stanje u eurozoni ak je neznatno loije od prosjeka itave Unije pa posljednji raspoloivi podatak upuuje na nezaposlenost od 10,8%.Konkurentna gospodarstva SAD-a odnosno Japana nisu u tolikoj mjeri pogoena problemima nezaposlenosti kao Europska unija pa se prema posljednjim podacima biljee stope od 8,3% odnosno 4,7%. Hrvatska pak u usporedbi s EU-om biljei nezaposlenost viu od prosjene koja prema Eurostatovim podacima iznosi 14,2% to upuuje na negativne trendove i zahtijeva posebne programe rjeavanja tog problema.

    0123456789

    101112131415

    oujak 2011.

    travanj 2011.

    svibanj 2011.

    lipanj 2011.

    srpanj 2011.

    kolovoz 2011.

    rujan 2011.

    listopad 2011.

    studeni 2011.

    prosinac 2011.

    sijeanj 2012.

    veljaa 2012.

    Stope nezaposlenosti u %

    EU (27 lanica) Euro zona (17 lanica) Hrvatska

    Znatne razlike u stopama nezaposlenosti izmeu pojedinih lanica Europske unije odraz su neusklaenosti gospodarskih ciklusa te sasvim sigurno oteavaju odreivanje prikladnih mjera monetarne politike, ali i fiskalnih ogranienja. Najniu stopu nezaposlenosti biljei Austrija sa 4,2%, dok je oekivano najvia stopa u panjolskoj (26,3%) i, vjerojatno, Grkoj za koju podaci za veljau 2012. nisu dostupni, ali je u prosincu 2011. imala stopu od 21%.

    28EUROPA info br. 16 / 2012.

  • Osim negativnog trenda, dodatnu zabrinutost stvara i injenica da je stopa nezaposlenosti dosegla najvie razine do sada te da su najvie pogoene upravo najosjetljivije drutvene skupine mladi, nekvalificirani radnici i migranti. Uz negative podatke proizale iz registrirane statistike treba uzeti u obzir i poveanje broja zaposlenih sa skraenim radnim vremenom i povremenim zaposlenjem, kao i onih koji su radno-sposobni, ali su odustali od aktivne potrage za poslom.

    0

    5

    10

    15

    20

    25

    krajem 2010. krajem 2011.

    Stope nezaposlenosti pojedinih skupina

    Mukarci ene Mladi

    Mukarci i ene su priblino podjednako pogoeni nezaposlenou, ali su posebno alarmantne razine nezaposlenosti m