16travanj 2012.

KNJIŽNICAPRAVNOG FAKULTETAU ZAGREBU

EUROPA infoEU-HR

Izvještaj Komisije o nadzoru priprema za članstvo

Mimica i Füle u Bruxellesu Zastupnici Hrvatskog sabora u Europskom parlamentu

EU VIJESTI ACTA pred Europskim sudom Europska građanska inicijativa Britanski Veliki Brat Kraj recesije u području eura Rasprava o novom srednjoročnom proračunskom okviru

Napredak Portugala Mario Draghi o krizi Načela funkcioniranja ESM-a Oporezivanje prekograničnih radnika Sukob interesa u Europskoj agenciji za lijekove

EU ZAKONODAVSTVO Uskoro novi propis o roamingu

EU ZAKONODAVSTVO U PRIPREMI Jednostavnija registracija automobila

Borba protiv računalnog kriminala Bolja provedba Direktive o upućivanju radnika

Pravo na štrajk u kontekstu slobode poslovnog nastana i pružanja usluga

Konvencija o radu pomoraca Zaštita socijalnih prava radnika migranata

Izmjene stečajnih propisa Jedinstven programski alat za sve strukturne fondove

Novosti u međunarodnim javnim nabavama

EU SUDSKA PRAKSA Zavaravajuće oglašavanje vina

EU PUBLIKACIJE, STUDIJE, IZVJEŠTAJI

Kontroverze oko bankarskih bonusa

Porast nezaposlenosti Drugi program za Grčku

VALJA ZNATI Službeni list EU na hrvatskom jeziku Studenti Pravnog fakulteta prvi na regionalnom Moot Court natjecanju iz ljudskih prava

Konferencija Advanced Issues of European Law

SADRŽAJ:

EU - HR

U Službenom listu Europske unije, L

112, od 24. travnja 2012. objavljeni

su dokumenti vezani uz pristupanje

Hrvatske Europskoj uniji,

uključujući pozitivno mišljenje

Komisije o hrvatskom zahtjevu

za članstvo, rezoluciju Europskog

parlamenta o pristupanju Hrvatske,

kao i cjelovit tekst pristupnog

Ugovora.

PRiPReme zA člAnStvo

Izvještaj Komisije o nadzoru priprema za članstvo

U prvom polugodišnjem izvještaju o nadzoru ispunjavanja zadaća koje je Hrvatska dužna ispuniti do stupanja u punopravno članstvo EU, objavljenom 24. travnja 2012., Europska komisija navodi da je u većini područja Hrvatska postigla visoku razinu usklađenosti s pravnom stečevinom Unije, da su pripreme za članstvo uznapredovale, ali, s druge strane, zamjećuje stanovit broj pitanja u kojima Hrvatska mora uložiti dodatne napore.Sadržaj izvještaja predstavljen je u nekoliko ključnih poglavlja što se odnose na nadzirana područja – Pravosuđe i temeljna prava, Pravdu, slobodu i sigurnost te Tržišno natjecanje. Komisija zamjećuje napredak u području pravosuđa, no očekuje nastavak jačanja neovisnosti i učinkovitosti sudstva. Nastavljeno je procesuiranje ratnih zločina, izvršena su daljnja uhićenja, podignute optužnice i pokrenuti sudski postupci, uključujući postupak protiv bivšeg pomoćnika ministra unutarnjih poslova, kao i protiv dvojice bivših policajaca optuženih za ubijanje srpskih civila u selu Grubori. Ipak, Komisija drži kako je suočavanje s nekažnjavanjem ratnih zločina za Hrvatsku još uvijek velik izazov, pogotovo stoga što većinu tek treba uspješno i do kraja procesuirati. U ovom segmentu Komisija naglašava i potrebu poduzimanja mjera za olakšavanje sudjelovanja svjedoka u postupku, posebice kada se radi o predmetima što su prebačeni na specijalizirana sudska vijieća.

Što se tiče Zakona o sprječavanju sukoba interesa, izražena je zabrinutost prvim koracima što ih je u tom smislu povukla hrvatska Vlada, što se prvenstveno odnosi na članstvo u nadzornim odborima javnih tvrtki. Komisija od hrvatske Vlade traži nultu toleranciju na korupciju, te ju poziva da uspostavi sustav koji će spriječiti pojavu korupcije u tvrtkama u državnom vlasništvu.

Što se tiče tržišnog natjecanja, Komisija potvrđuje napredak, spominjući očekivano potpisivanje ugovora o privatizaciji Brodosplita, te potrebu da Vlada čim prije pronađe novo rješenje za 3. Maj i Brodotrogir.

Također, Europska komisija u izvještaju izražava očekivanje da se hrvatska Vlada s njom o svim osjetljivim zakonima i potezima konzultira prije no što takve odluke donese, a ne tek nakon upozorenja.

2EUROPA info br. 16 / 2012.

U skladu s Člankom 36. Ugovora o pristupanju, Komisija će za Europski parlament i Vijeće pripremiti sveobuhvatan izvještaj o nadzoru, te ga objaviti u jesen 2012.

Mimica i Füle u Bruxellesu

U Bruxellesu se 17. travnja 2012. Neven Mimica, potpredsjednik hrvatske Vlade, sastao s povjerenikom Europske komisije Štefanom Füleom kako bi razgovarali o preostalim zadacima i pripremama za ulazak zemlje u članstvo Europske unije. Tom je prigodom povjerenik Füle istaknuo kako je “[…] ohrabren činjenicom što je Hrvatska nakon zatvaranja pristupnih pregovora u lipnju 2011. općenito nastavila postizati napredak u pripremama za članstvo. Predmet našeg današnjeg razgovora je i skori redoviti izvještaj o napretku što ga Komisija kani objaviti. Posebno smo se osvrnuli na pitanja vezana uz tržišno natjecanje, pravosuđe, temeljna prava te pravdu, slobodu i sigurnost”.

Zastupnici Hrvatskog sabora u Europskom parlamentu

Dvanaest zastupnika u Hrvatskom saboru preuzelo je ulogu promatrača u Europskom parlamentu u razdoblju do stupanja zemlje u punopravno članstvo u Uniji predviđeno za 1. srpnja 2013. godine, te sudjelovalo u plenarnom zasjedanju Parlamenta od 17. do 20. travnja 2012. Zastupnici će moći sudjelovati u sastancima odbora i političkih skupina, pri čemu - slijedom odredaba Pravilnika o radu Europskog parlamenta - imaju pravo istupati tj. govoriti, no neće imati pravo glasovanja i pravo da budu izabrani na pozicije unutar Parlamenta - sve dok svih 27 država članica EU i Europski parlament (koji je to već učinio) ne ratificiraju pristupni Ugovor. U niže navedenoj tablici nalaze se imena članova hrvatskog izaslanstva u Europskom parlamentu te politička grupacija u okrilju koje će svaki od njih djelovati:

ImeNacionalna stranka Politička grupacija eP-a

ANTIČEVIĆ MARINOVIĆ Ingrid SDP

S&D (Group of the Progressive Alliance of Socialists & Democrats in the European Parliament)

BORZAN Biljana SDPS&D (Group of the Progressive Alliance of Socialists & Democrats in the European Parliament)

BOŽINOVIĆ Davor HDZ EPP (Group of the European People’s Party (Christian Democrats))GRUBIŠIĆ Boro HDSSB NI (Non-attached)

JERKOVIĆ Romana SDPS&D (Group of the Progressive Alliance of Socialists & Democrats in the European Parliament)

MATUŠIĆ Frano HDZ EPP (Group of the European People’s Party (Christian Democrats))

PICULA Tonino SDPS&D (Group of the Progressive Alliance of Socialists & Democrats in the European Parliament)

PLENKOVIĆ Andrej HDZ EPP (Group of the European People’s Party (Christian Democrats))

PUPOVAC Milorad SDSSS&D (Group of the Progressive Alliance of Socialists & Democrats in the European Parliament)

RADOŠ Jozo HNS ALDE (Alliance of Liberals and Democrats for Europe)

VRBAT Tanja SDPS&D (Group of the Progressive Alliance of Socialists & Democrats in the European Parliament)

VULJANIĆ Nikola HL NI (Non-attached)

Više: Monitoring report on Croatia’s accession preparations - Communication from the Commission, 24. 4. 2012.

Croatia: Discussing Preparations and Remaining Task on the Road to EU Entry, 17. 4. 2012.

President Schulz welcomes Croatian observer MEPs, 17. 4. 2012.

3EUROPA info br. 16 / 2012.

EU VIJESTI

Početkom travnja 2012. Europska

komisija objavila je po 19. put

izmijenjenu listu avio prijevoznika

kojima je iz sigurnosnih razloga

zabranjen rad na području

Europske unije. Odluku o sadržaju

liste jednoglasno je donio Odbor

za sigurnost zračnog prometa

sastavljen od predstavnika 27 država

članica EU, te Hrvatske, Norveške,

Islanda, Švicarske kao i Europske

agencije za zrakoplovnu sigurnost

(EASA).

ACTA PRED EUROPSKIM SUDOM

Europska je komisija 4. travnja 2012. godine donijela odluku da se ACTA, trgovinski sporazum protiv krivotvorenja (The Anti-Counterfeiting Trade Agreement), uputi Europskom sudu na razmatranje. Time se želi odgovoriti na burne reakcije građana širom Europe, kao i na zabrinutost vezanu uz potencijalno ugrožavanje temeljnih ljudskih prava. Inače, ACTA je međunarodni sporazum koji bi trebao omogućiti bolju suradnju država u borbi protiv kršenja prava intelektualnog vlasništva.Karel De Gucht, povjerenik Europske komisije za trgovinu, izjavio je, među ostalim, kako će upućivanje ACTA-e najvišem europskom sudu omogućiti da se pojasni zakonitost tog pravnog akta. Sud će detaljno ispitati je li sporazum u skladu s temeljnim pravima kao što su sloboda izražavanja i pristupa informacijama, zaštita podataka te pravo vlasništva, uključujući intelektualno vlasništvo. „Europska unija utemeljena je na poštivanju vladavine prava. S obzirom da su deseci tisuća ljudi izrazili svoju zabrinutost oko sporazuma ACTA, primjereno je da se našem najvišem pravosudnom tijelu da vremena za davanje pravnog mišljenja o ovom sporazumu. To je važan doprinos javnoj i demokratksoj raspravi u Europi. Zato se nadam da će europski parlament poštivati mišljenje europskog suda te pričekati njegovu odluku prije no što definira vlastiti stav o sporazumu ACTA“, rekao je povjerenik De Gucht.Povjerenici Komisije jednoglasno su se složili oko sadržaja konkretnog pitanja koje je upućeno Europskom sudu, a ono glasi: “Je li trgovinski sporazum protiv krivotvorenja (ACTA) u skladu s europskim Ugovorima, a posebice s Poveljom o temeljnim pravima Europske unije?“

Više: Update on ACTA’s referral to the European Court of Justice, IP/12/354, 4. 4. 2012.

4EUROPA info br. 16 / 2012.

euRoPSkA gRAđAnSkA iniciJAtivA

Europska građanska inicijativa (European Citizens’ Initiative – ECI) novi je instrument participativne demokracije uveden Lisabonskim ugovorom. Njime je europskim građanima od 1. travnja 2012. omogućen ne samo uvid u proces odlučivanja na europskoj razini, već i mogućnost pokretanja inicijativa za usvajanje zakonodavstva u područjima koja su u nadležnosti Komisije. Komisija je od spomenutog datuma počela primati zahtjeve za prijavu inicijativa građana EU, što je prvi korak prije početka prikupljanja potpisa. ECI omogućuje da najmanje milijun građana iz najmanje sedam država članica zahtjeva od Europske komisije da pripremi zakonodavni prijedlog u nekom od područja u kojima Komisija ima nadležnost, odnosno u kojima može pokrenuti zakonodavnu proceduru. Također, ideja inicijative ne smije biti uvredljiva, neozbiljna niti protivna vrijednostima EU. Nakon registracije inicijative, odbor građana će imati 12 mjeseci za prikupljanje potrebnih potpisa potpore iz najmanje sedam država članica. Inicijativu može podržati svatko s pravom glasa na izborima za Europski parlament. Nadležna tijela u državama članicama moraju ovjeriti broj izjava potpore. Komisija će tada imati tri mjeseca da razmotri inicijativu i odluči o daljnjem postupanju. Sastat će se sa organizatorima kako bi im oni mogli bolje objasniti pitanja iznesena u inicijativi. Uz to, organizatori će imati priliku predstaviti inicijativu na javnoj raspravi u Europskom parlamentu. Komisija će potom objaviti dokument u kojem će objasniti svoje zaključke vezane uz inicijativu te navesti mjere koje eventualno namjerava poduzeti.Ovim se instrumentom uvodi novi oblik sudjelovanja javnosti u oblikovanju javne politike te se općenito doprinosi razvoju demokracije u EU.

Više: European Commission: European Citizens’ Initiative

European Parliament: Q&A on the European Citizens’ Initiative, 30. 3. 2012.

BRITANSKI VELIKI BRAT

Plan britanskih vlasti da se donese zakon koji bi policiji i sigurnosnim službama omogućio nadzor nad osobnom elektroničkom poštom i korištenjem društvenih medija naišao je na buran otpor britanske javnosti i opozicije. Naime, tim bi se aktom obavještajnim službama i srodnim tijelima dozvolilo da potanko prate internetske aktivnosti svih korisnika. Plan je prvi put objavljen 1. travnja ove godine.Britanska vlada ističe da bi zakon dozvoljavao dostupnost podataka o e-mail adresama korisnika, pozivima s mobilnih telefona te pretraživanjima weba, ali ne i o njihovu sadržaju. Navodna svrha spomenutih mjera je borba protiv terorizma i pedofilije te zaštita javnosti. U svojoj izjavi od 3. travnja, zamjenik premijera Nick Clegg rekao je da će za sada biti objavljen samo nacrt zakona za raspravu u Donjem domu Parlamenta te da će se o njegovoj primjeni tražiti mišljenje javnosti i struke.

5EUROPA info br. 16 / 2012.

Direktiva EU o zadržavanju podataka iz 2006. godine, zahtijeva od pružatelja internetskih usluga da podatke, uključujući one o vremenu, pošiljatelju i primatelju te njihovom geografskom položaju, čuvaju u razdoblju od šest mjeseci do najviše dvije godine. Za to vrijeme policija i sigurnosne službe mogu zatražiti pristup tim podacima, uz prethodnu dozvolu nadležnog suda. Pokušaji prijašnje laburističke vlade u Britaniji da uvede slične mjere nisu uspjeli zbog protivljenja oporbe, uključujući i trenutačno vladajućih torijevaca.Ostaje nejasno hoće li namjere britanskih vlasti biti u suprotnosti s prijedlogom Europske komisije o reviziji europskog okvira o privatnosti podataka. Od Komisije i Europskog parlamenta očekuje se povećanje usklađenosti zakonodavstava o zaštiti podataka diljem zemalja članica.

Više: UK government under fire over ‘Big Brother’ web surveillance plans, EUobserver, 4. 4. 2012.

kRAJ ReceSiJe u PoDRučJu euRA

Nacionalni statistički uredi Francuske, Njemačke i Italije objavili su početkom travnja da predviđaju završetak recesije u području eura krajem proljeća, dok za ljeto prognoziraju slabašan gospodarski rast. Prema njihovim analizama, u posljednjem kvartalu 2011. godine područje eura zabilježilo je pad BDP-a za 0,3%, dok je u prvom kvartalu 2012. taj pad iznosio 0,2%. U idućem tromjesečju očekuje se nulta stopa rasta koju bi trebao slijediti rast od 0,1% u ljetnim mjesecima. Pozitivni učinak trebao bi imati porast izvoza, ali i oporavak povjerenja u financijski sektor od kojeg se očekuje kreditna ekspanzija i poticanje investicija. Upozorava se, međutim, na smanjenje osobne potrošnje zbog mjera fiskalne konsolidacije i pogoršanja uvjeta na tržištu rada. Osim toga, prijetnju oporavku predstavljaju geopolitičke turbulencije koje utječu na porast cijene nafte.Europska gospodarstva posljednje dvije godine rastu po vrlo skromnim stopama, i to prvenstveno potaknuta domaćom privatnom potrošnjom i izvozom. Prema podacima Eurostata prosječna godišnja stopa rasta BDP-a 27 članica Europske unije smanjena s 2,0% 2010. na 1,5% u 2011. godini.

EU (27 članica) Euro zona (17 članica) Hrvatska

-6.0-5.0-4.0-3.0-2.0-1.0

01.02.03.04.05.06.0

2005. 2007. 2009. 2011. 2013. (prognoza)

Godišnje stope rasta BDP-a u %

6EUROPA info br. 16 / 2012.

U trećem kvartalu 2011. godine privatna potrošnja porasla je za 0,2%, što je oporavak u odnosu na stagnaciju i pad od 0,4% u prethodna dva kvartala ove godine tj. u prvoj polovici 2011. godine. Neto izvoz (izvoz umanjen za uvoz) u trećem je kvartalu porastao za 0,3%, što predstavlja određeni pad u odnosu na 0,4%-tni rast u prethodnom tromjesečju. Međutim, važno je istaknuti porast međunarodne razmjene pa su tako izvoz i uvoz porasli za 1,2% i 0,9% u trećem kvartalu 2011., u odnosu na stope rasta od 0,6% i 0,2% u drugom kvartalu.Glavni doprinos oporavku u Europskoj uniji ima uslužni sektor. Profesionalne i pomoćne uslužne djelatnosti su porasle za 0,9%, a administrativne i druge javne usluge u trećem kvartalu 2011. godine porasle za 0,4%. S druge strane, zabrinjavajuće usporavanje zabilježeno je u proizvodnji, gdje su stope rasta pale na 0,2% (treći kvartal), sa 0,9% u drugom i čak 1,7% rasta u prvom kvartalu 2011. godine.Prosječne stope rasta BDP-a u Europskoj uniji približno su jednake stopama ostvarenima u SAD-u i Japanu (iako je nezaposlenost znatno viša u EU). Ukupno 24 članice EU-a ostvarile su u 2011. godini rast, a samo njih 3 ostvarile su pad (Grčka, Portugal i Slovenija). Međutim, europski prosjek rezultat je vrlo različitih pojedinačnih situacija, pa je tako Grčka u 2011. ostvarila pad BDP-a od -6,9%, a Estonija rast od 7,4%.

godišnje stope rasta BDP-a u %

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.2012.

(prog.)2013.

(prog.)EU (27 članica) 3,9 2,2 1,3 1,4 2,5 2,0 3,3 3,2 0,3 -4,3 2,0 1,5 0,0 1,5Euro zona (17 članica) 3,8 2,0 0,9 0,7 2,2 1,7 3,3 3,0 0,4 -4,3 1,9 1,5 -0,3 1,3Austrija 3,7 0,9 1,7 0,9 2,6 2,4 3,7 3,7 1,4 -3,8 2,3 3,1 0,7 1,9Belgija 3,7 0,8 1,4 0,8 3,3 1,7 2,7 2,9 1,0 -2,8 2,3 1,9 -0,1 1,5Bugarska 5,7 4,2 4,7 5,5 6,7 6,4 6,5 6,4 6,2 -5,5 0,4 1,7 1,4 3,0Cipar 5,0 4,0 2,1 1,9 4,2 3,9 4,1 5,1 3,6 -1,9 1,1 0,5 -0,5 1,8Češka 4,2 3,1 2,1 3,8 4,7 6,8 7,0 5,7 3,1 -4,7 2,7 1,7 0,0 1,7Danska 3,5 0,7 0,5 0,4 2,3 2,4 3,4 1,6 -0,8 -5,8 1,3 1,0 1,1 1,7Estonija 9,7 6,3 6,6 7,8 6,3 8,9 10,1 7,5 -3,7 -14,3 2,3 7,6 1,2 4,0Finska 5,3 2,3 1,8 2,0 4,1 2,9 4,4 5,3 0,3 -8,4 3,7 2,9 0,8 1,7Francuska 3,7 1,8 0,9 0,9 2,5 1,8 2,5 2,3 -0,1 -2,7 1,5 1,7 0,4 1,4Grčka 3,5 4,2 3,4 5,9 4,4 2,3 5,5 3,0 -0,2 -3,3 -3,5 -6,9 -4,4 0,7Irska 9,3 4,8 5,9 4,2 4,5 5,3 5,3 5,2 -3,0 -7,0 -0,4 0,7 0,5 2,3Italija 3,7 1,9 0,5 0,0 1,7 0,9 2,2 1,7 -1,2 -5,5 1,8 0,4 -1,3 0,7Latvija 6,1 7,3 7,2 7,6 8,9 10,1 11,2 9,6 -3,3 -17,7 -0,3 5,5 2,1 4,0Litva 12,3 6,7 6,8 10,3 7,4 7,8 7,8 9,8 2,9 -14,8 1,4 5,9 2,3 3,8Luksemburg 8,4 2,5 4,1 1,5 4,4 5,4 5,0 6,6 0,8 -5,3 2,7 1,6 0,7 2,3Mađarska 4,2 3,7 4,5 3,9 4,8 4,0 3,9 0,1 0,9 -6,8 1,3 1,7 -0,1 1,4Malta -1,5 2,8 0,1 -0,5 3,7 2,9 4,3 4,1 -2,7 2,3 2,1 1,0 2,0Nizozemska 3,9 1,9 0,1 0,3 2,2 2,0 3,4 3,9 1,8 -3,5 1,7 1,2 -0,9 1,3Njemačka 3,1 1,5 0,0 -0,4 1,2 0,7 3,7 3,3 1,1 -5,1 3,7 3,0 0,6 1,5Poljska 4,3 1,2 1,4 3,9 5,3 3,6 6,2 6,8 5,1 1,6 3,9 4,3 2,5 2,8Portugal 3,9 2,0 0,8 -0,9 1,6 0,8 1,4 2,4 0,0 -2,9 1,4 -1,6 -3,3 1,1Rumunjska 2,4 5,7 5,1 5,2 8,5 4,2 7,9 6,3 7,3 -6,6 -1,6 2,5 1,6 3,4Slovačka 1,4 3,5 4,6 4,8 5,1 6,7 8,3 10,5 5,8 -4,9 4,2 3,3 1,2 2,9Slovenija 4,3 2,9 3,8 2,9 4,4 4,0 5,8 6,9 3,6 -8,0 1,4 -0,2 -0,1 1,5Španjolska 5,0 3,7 2,7 3,1 3,3 3,6 4,1 3,5 0,9 -3,7 -0,1 0,7 -1,0 1,4Švedska 4,5 1,3 2,5 2,3 4,2 3,2 4,3 3,3 -0,6 -5,0 6,1 3,9 0,7 2,1Velika Britanija 4,5 3,2 2,7 3,5 3,0 2,1 2,6 3,5 -1,1 -4,4 2,1 0,7 0,6 1,5Island 4,3 3,9 0,1 2,4 7,8 7,2 4,7 6,0 1,3 -6,8 -4,0 3,1 1,5 2,7Norveška 3,3 2,0 1,5 1,0 4,0 2,6 2,5 2,7 0,0 -1,7 0,7 1,6 2,7 2,9Švicarska 3,6 1,2 0,4 -0,2 2,5 2,6 3,6 3,6 2,1 -1,9 2,7 1,9 1,9 1,8Hrvatska 3,8 3,7 4,9 5,4 4,1 4,3 4,9 5,1 2,2 -6,0 -1,2 0,6 0,8 1,2Crna Gora 1,1 1,9 2,4 4,4 14,7 8,6 10,6 6,9 -5,7 2,5 2,7 2,2 3,2Makedonija 4,5 -4,5 0,9 2,8 4,6 4,4 5,0 6,1 5,0 -0,9 1,8 3,0 2,5 3,5Turska 6,8 -5,7 6,2 5,3 9,4 8,4 6,9 4,7 0,7 -4,8 9,0 7,5 3,0 4,1SAD 4,1 1,1 1,8 2,5 3,5 3,1 2,7 1,9 -0,3 -3,5 3,0 1,7 1,5 1,3Japan 2,3 0,4 0,3 1,7 2,4 1,3 1,7 2,2 -1,0 -5,5 4,4 -0,7 1,8 1,0

Više: Forecast: eurozone recession to end in spring, Euobserver, 4. 4. 2012.

Eurostat, podaci prema stanju na dan 17. 4. 2012.

7EUROPA info br. 16 / 2012.

RASPRAvA o novom SReDnJoRočnom PRoRAčunSkom OKVIRU

Nastavno na orijentacijske razgovore započete sredinom 2011. godine, Vijeće Europske unije objavilo je 22. ožujka 2012. pregovarački okvir za srednjoročni proračun eu za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Godišnji proračun Europske unije u pravilu predstavlja oko 1% bruto nacionalnog dohotka članica EU što iznosi približno 140 milijardi eura na godinu. Sredstva iz proračuna najvećim su dijelom namijenjena poljoprivredi (oko 45%) i poticanju razvoja siromašnijih regija (oko 35%). Glavni izvori sredstava proračuna EU su: (a) prihodi po osnovi sudjelovanja u PDV-u država članica (oko 10%) koji se s vremenom smanjuju i (b) prihodi koji se temelje na veličini bruto nacionalnih dohodaka (oko 75%) koji sve više dobivaju na značaju, dok (c) tradicionalni prihodo, poput poljoprivrednih pristojbi i carina na uvoz u EU, postaju sve manje relevantni. Na godišnjoj razini proračun Europske unije mora biti uravnotežen, odnosno nije dozvoljeno potrošiti više no što je prikupljeno, što znači da nije moguće imati proračunski deficit kao što je to slučaj s nacionalnim proračunima, a sve eventualne neuravnoteženosti trebale bi biti pokrivene iz dodatnih uplata ovisno o bruto nacionalnim dohocima država članica.Proračun Europske unije odraz je solidarnosti članica Unije, ali istovremeno predstavlja konstantni izvor napetosti i najčešće je rezultat mukotrpnih pregovora s obzirom da određene države članice na neto osnovi daju odnosno primaju više ili manje iz zajedničkog proračuna od drugih, a neki od najupečatljivijih primjera odnose se na britanski rabat i problematiku (smanjivanja) poticaja za poljoprivredu. Sukladno odredbama Lisabonskog ugovora, ali i ranijim međuinsitucionalnim sporazumima, Europska unija planira svoju proračunsku potrošnju na srednjoročnoj razini u vidu višegodišnjeg financijskog okvira (multiannual financial framework – MFF, poznat kao „financijska perspektiva“, financial perspective). Na taj se način višegodišnjim financijskim okvirom osigurava da se izdaci Unije programiraju na uredan način i u granicama njezinih vlastitih sredstava. Lisabonskim ugovorom propisano je da se takav srednjoročni okvir utvrđuje za razdoblje od najmanje pet godina, iako se u praksi višegodišnji proračunski okvir donosi za sedmogodišnja razdoblja. Prva financijska perspektiva bila je donesena za razdoblje od 1988. do 1992., druga za razdoblje od 1993. do 1999., treća za razdoblje od 2000. do 2006., a trenutno je na snazi četvrti višegodišnji okvir kojim su postavljene glavne odrednice godišnjih proračuna za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Bitno je naglasiti da se višegodišnjim financijskim okvirom utvrđuju godišnje gornje granice odobrenih proračunskih sredstava za preuzimanje obveza po kategorijama izdataka i godišnje gornje granice odobrenih proračunskih sredstava za plaćanja, što znači da to nije sedmogodišnji proračun nego osnova za donošenje godišnjih proračuna u predmetnom razdoblju tako što su predefinirani limiti potrošnje za svaku od glavnih kategorija odnosno proračunskih poglavlja.Novi višegodišnji financijski okvir pokrit će naredno sedmogodišnje razdoblje od 2014. do 2020. godine i bit će namijenjen Europskoj uniji sastavljenoj od 28 država članica, odnosno proračun se priprema s pretpostavkom ulaska Hrvatske u EU 2013. godine. Komisija je predložila gornju granicu veličine proračuna po osnovi obveza (commitment ceiling) u ukupnom iznosu od 1.025 milijardi eura za sedmogodišnje plansko razdoblje, odnosno udio od 1,05% u bruto nacionalnom dohotku, što predstavlja smanjenje postavljeno u odnosu na 1,12%-tni plafon u proteklom razdoblju od 2007. do 2013. godine.

8EUROPA info br. 16 / 2012.

Kategorije izdataka odgovaraju glavnim područjima aktivnosti Unije, a predstavljeni nacrt pregovaračkog okvira Vijeća odnosi se na 1. poglavlje (bez kohezijske politike), 3., 4. i 5. poglavlje. Komisija je predložila strukturu izdataka koja donosi određenu redistribuciju u odnosu na ranije razdoblje i prvenstveno se ogleda u smanjenju sredstava namijenjenih poljoprivredi i povećanju ulaganja u razvoj.

Prvo poglavlje odnosi se na održivi razvoj koji se provodi kroz dva skupa politika:• konkurentnost i zapošljavanje, uključujući izdatke za istraživanje i inovacije, obrazovanje, EU mreže,

unutarnje tržište i prateće politike;• kohezijske politike i zaposlenost, poticanje konvergencije manje razvijenih država članica i regija, poticanje

međuregionalne suradnje.

Drugo poglavlje odnosi se na očuvanje i upravljanje prirodnim resursima, a provodi se prvenstveno kroz sljedeće politike:

• Zajedničku poljoprivrednu politiku;• Zajedničku ribarsku politiku;• ruralni razvoj i zaštitu okoliša.

Treće poglavlje odraz je novih tema koje se otvaraju kao posljedica rastućeg značaja pitanja kao što su primjerice:• pravosuđe i unutarnji poslovi;• zaštita granica;• imigracija i politika azila;• zaštita potrošača;• kultura;• informiranost i dijalog s građanima.

Četvrto poglavlje predviđa sredstva za vanjske aktivnosti Europske unije koje uključuju:• pretpristupne instrumente;• Europski razvojni fond.

Peto poglavlje omogućava operativno-administrativno funkcioniranje institucija i tijela EU.

64,70 66,58 68,13 69,96 71,60 73,77 76,18

57,39 56,53 55,70 54,86 53,84 52,83 51,78

2,53 2,57 2,61 2,65 2,69 1,73 2,76 9,40 9,65 9,85 9,96 10,15 10,38 10,62 8,54 8,68 8,80 8,94 9,07 9,23 9,37

0

20

40

60

80

100

120

140

160

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

mili

jard

e eu

ra

Nacrt za razdoblje od 2014. do 2020. - veličina i struktura izdataka

Administracija

EU kao globalničimbenik

Građani, sloboda,sigurnost i pravda

Prirodni resursi(poljoprivreda, ribarstvo)

Održivi razvoj(konkurentnost,kohezija)

Glavna karakteristika promjena odražava se kroz blagi porast veličine proračuna Unije, ali se unatoč tome (pod pretpostavkom bržeg rasta BNP-a) pretpostavlja određeno smanjenje udjela proračuna u bruto nacionalnim proizvodima država članica. Također, tijekom promatranog razdoblja uočljivo je predloženo postupno smanjenje izdataka za poljoprivredu i ribarstvo (s 40% na 34%) i postupno povećanje ulaganja u razvoj i kohezijske politike (s 45% na 51%).

9EUROPA info br. 16 / 2012.

50

55

60

65

70

75

80

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

mili

jard

e eu

ra

Nacrt za razdoblje od 2014. do 2020. - usporedba udjela za 1. i 2. poglavlje

Održivi razvoj(konkurentnost, kohezija)

Prirodni resursi(poljoprivreda, ribarstvo)

Neki od aktualnijih izazova s kojima se Europska unija susreće, a koji će vjerojatno biti vidljivi i kroz srednjoročno proračunsko planiranje, odnose se na nepovoljnu demografsku strukturu, klimatske promjene, ili pak opskrbu energijom. Također, treba imati na umu financijsku krizu koja posebno pogađa neke „periferne“ članice pa je logično pretpostaviti da će biti nužna određena redefiniranja prioriteta u smjeru očuvanja financijske stabilnosti Unije.Ako se, iz nekih razloga, do kraja prethodnog financijskog okvira (u konkretnom slučaju do kraja 2013. godine) ne donese uredba Vijeća kojom se utvrđuje novi financijski okvir, gornje granice i druge odredbe koje se odnose na prethodnu godinu (u konkretnom slučaju za 2013. godinu) nastavljaju se primjenjivati sve dok se taj akt ne donese (u konkretnom slučaju za 2014. godinu i nadalje).

Više: Vijeće Europske unije: Financial framework 2014-2020: first discussion on the negotiating box, 26. 3. 2012.

10EUROPA info br. 16 / 2012.

NAPREDAK PORTUgALA

Međunarodni monetarni fond proveo je redovitu reviziju i zaključio da Portugal dobro napreduje u ispunjavanju zacrtanih ciljeva oporavka, ali je i upozorio na mogućnost potrebe za dodatnom pomoći Europske unije.Portugalu je odobreno 78 milijardi zajedničkog trogodišnjeg programa pomoći od strane EU-a i MMF-a, a prema analizama MMF-a dogovoreni program provodi se sukladno planovima, tako da je fiskalni deficit smanjen s gotovo 10% na svega 4% (što je bolje od ciljanih 5,9%). Proračunski deficit i javni dug ključni su pokazatelji financijske pozicije neke države pa su i predmet ograničenja što se postavljaju pri uvođenju eura, praćenja u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, a na tim se indikatorima temelje i glavni uvjeti korištenja pomoći EU-a i MMF-a. Proračunski deficit je razlika prihoda i rashoda državnog proračuna u jednoj godini. Javni dug je dug neke države, u bilo kojem obliku (najčešće obveznice i krediti), u bilo kojoj valuti (domaćoj ili stranoj), prema bilo kojem kreditoru iz predmetne države ili iz inozemstva – dakle, on predstavlja iznos kumuliranih proračunskih deficita koji trebaju biti otplaćeni odnosno vraćeni kreditorima uz kamate.

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

120,0

140,0

160,0

0,01,02,03,04,05,06,07,08,09,0

10,011,0

EU (27 članica)

Euro zona (17 članica)

Grčka Irska Italija Mađarska Portugal Španjolska

Javni dug(% BDP-a)

Proračunski deficit(% BDP-a)

Usporedba Portugala po proračunskom deficitu i javnom dugu

Javni dugProračunski deficit

Osim pohvala uspješnoj fiskalnoj konsolidaciji tijekom posljednje dvije godine, portugalskom gospodarstvu se za iduće razdoblje prognozira pad od 3,25% ove godine pa će biti teško uskladiti smanjenje proračunskih izdataka i povećanje poreznih prihoda s poticanjem gospodarskog rasta. Recesijski učinci vjerojatno će se odraziti i na porast nezaposlenosti koja je već sada viša no što je to bilo predviđeno stabilizacijskim programom. Međutim, upozorenja se fokusiraju na probleme koje bi za Portugal moglo uzrokovati produbljivanje dužničke krize u drugim državama euro zone, posebice Grčke.

Više: Portugal on track but problems elsewhere a threat: IMF, Eubusiness, 5. 4. 2012.

Eurostat, podaci prema stanju na dan 17. 4. 2012.

11EUROPA info br. 16 / 2012.

MARIO DRAgHI O KRIZI

Predsjednik Europske središnje banke, mario Draghi, održao je 4. travnja 2012. redovnu mjesečnu konferenciju za medije na kojoj je posebno napomenuo da je još uvijek prerano govoriti o izlaznoj strategiji iz programa jeftinih kredita koje je plasirala Europska središnja banka, ali je također istaknuo da provođenje reformi nema alternativu.Uvodno su pojašnjeni trendovi i najavljene mjere za nadolazeće razdoblje. Ključne kamatne stope ECB-a ostat će nepromijenjene pa se očekuje da inflacija tijekom 2012. godine ostane na razini iznad 2% godišnje. U posljednjem kvartalu realni BDP u području eura zabilježio je pad od 0,3%, ali istraživanja potvrđuju stabiliziranje gospodarske aktivnosti, pa se očekuje postupan oporavak tijekom 2012. godine. Pitanje tzv. operacije dugoročnog refinanciranja (LTRO – long-term refinancing operation) na meti je kritika posebice njemačkih ekonomista koji smatraju da se na taj način zapravo prikriveno provodi “štampanje novca”. Draghi je branio injekcije koje su kroz taj vid operacija dosegle 1.000 milijardi eura tvrdeći da je time spriječena kreditna kriza, a financijska tržišta umirena.Što se tiče Španjolske, nametnulo se pitanje nedavne aukcije državnih obveznica na kojoj je Španjolska uspjela plasirati svoje desetogodišnje obveznice u vrijednosti od 2,6 milijardi eura, ali uz vrlo visoku kamatnu stopu od 5,7%. Draghi je ustvrdio da je izvor problema nepovjerenje i percepcija neuravnoteženih javnih financija, pri čemu je istaknuo da je vrlo važno da se ispuni zacrtano ovogodišnje smanjenje deficita na 5,3% BDP-a. U pogledu prateće nezaposlenosti, predsjednik ECB-a priznao je da mjere fiskalne konsolidacije pogoršavaju posljedice recesije, ali je ostao pri stajalištu da je to dugoročno jedini put prema održivom razvoju.

Više: European Central Bank: Mario Draghi, Introductory statement to the press conference (with Q&A), 4. 4. 2012.

nAčelA funkcioniRAnJA eSm-A

Nakon sastanka održanog 30. ožujka 2012. eurogrupa je objavila zaključke o dogovorenim načelima funkcioniranja fondova koji, zajedno s kvalitativnim fiskalnim mjerama, imaju za cilj osigurati stabilnost monetarne unije. Na sastancima Eurogrupe sudjeluju njezin predsjednik Jean-Claude Juncker, ministri financija svih država članica područja eura, povjerenik Europske komisije za ekonomska i monetarna pitanja, te predsjednik Europske središnje banke.Početkom ove godine novim fiskalnim ugovorom strogo je limitiran proračunski deficit država članica i automatsko aktiviranje sankcija u slučaju kršenja ograničenja. Osim toga, oformljen je europski stabilizacijski mehanizam (European Stability Mechanism – ESM) koji treba zamijeniti Europski fond za financijsku stabilnost (European Financial Stability Facility – EFSF) koji je bio osnovan 2010. godine. Cilj ESM-a je pružiti podršku u očuvanju stabilnosti u državama članicama koje više

U članku što ga zajednički potpisuju

njemački ministar vanjskih poslova

Guido Westerwelle i povjerenik

Europske komisije za energetiku

Günther Oettinger, objavljenom

sredinom travnja u njemačkom

časopisu Stuttgarter Zeitung,

autori ističu tri glavna izazova za

budućnost Europske unije: razvoj

jasne, ambiciozne vizije Europe kao

kreativne svjetske sile; nužno je

da Europa zadrži status područja

blagostanja, i na koncu, autori

ističu potrebu da Europa stvori nove

projekte za budućnost s kojima se

građani mogu identificirati i u koje

se mogu uključiti.

12EUROPA info br. 16 / 2012.

nisu u mogućnosti samostalno pribaviti potrebna sredstva na tržištu, a njegovo korištenje bilo bi strogo uvjetovano i usklađeno s aktivnostima koje u takvim situacijama poduzima Međunarodni monetarni fond.

Eurogrupa svojom je novom izjavom objavila 5 usuglašenih načela:1) Uplaćeni kapital ESM-a bit će raspoloživ ranije nego što je to bilo

predviđeno pa će prve dvije tranše biti uplaćene već 2012., treća 2013. i četvrta 2014. godine. Osim toga, ukoliko bude potrebno uplate kapitala bit će dodatno ubrzane kako bi se održao omjer od 15% između uplaćenog kapitala i iznosa obveza ESM-a.

2) ESM će od srpnja 2012. godine postati osnovni instrument financiranja novih programa, a EFSF će ostati aktivan sam za programe koji započnu do tada.

3) Postojeći plafon financiranja od strane ESM/EFSF-a povećat će se na 700 milijardi eura.

4) Dosad je dodatno već odobreno 49 milijardi eura iz ESM-a i 53 milijardi iz posebnih programa za Grčku, pa to znači da je područje eura uspostavilo svojevrsnu obranu stabilnosti u sveukupnoj vrijednosti od približno 800 milijardi eura.

5) Članice područja eura obvezale su se osigurati dodatne uloge sredstvima Međunarodnog monetarnog fonda u iznosu od 150 milijardi eura.

Više: Council of the EU: Statement of the Eurogroup, 30. 3. 2012.

Njemačka 27,15%

Francuska 20,39% Italija

17,91%

Španjolska 11,90%

Ostali (manje od 10% pojedinačno)

22,65%

Sudjelovanje u ESM-u

oPoRezivAnJe PRekogRAničnih RADNIKA

Komisija je pokrenula proces temeljitog preispitivanja i revizije poreznih odredbi kako bi se izbjegla diskriminacija prekograničnih radnika odnosno osoba zaposlenih u drugim državama članicama EU. Tijekom 2012. godine provest će se analiza i ocjena nacionalnih izravnih poreza, što bi u hrvatskoj terminologiji odgovaralo porezu na dohodak (fizičkih osoba, uključujući obrte) i porez na dobit (trgovačkih društava), s ciljem utvrđivanja eventualnih nepravednih kriterija za osobe koje žive u jednoj,

Rezultati istraživanja UN-a

provedenog u 155 država u okviru

prvog svjetskog izvještaja o

sreći (World Happiness Report)

objavljenog u travnju 2012.,

pokazuju da su europske države, a

među njima posebice one nordijske

najsretnije zemlje na svijetu.

Tako vrh ljestvice sretnih zemalja

drže Danska, Finska, Norveška,

Nizozemska i Švedska, a u skupini

prvih 20 su i Irska, Austrija,

Belgija, Luksemburg i Ujedinjeno

Kraljevstvo.

13EUROPA info br. 16 / 2012.

a rade u drugoj članici Unije.Pravo na život i rad bilo gdje u Europskoj uniji temeljno je pravo europskih građana, ali i ključan instrument razvoja jedinstvenog tržišta rada. Radi se o vrlo značajnoj kategoriji od 1,2 milijuna ljudi čije bruto plaće ukupno iznose 46,9 milijardi eura. Stoga poticanje mobilnosti radnika, odnosno unaprjeđenje slobode kretanja radnika, može imati velik potencijal za razvoj BDP-a i smanjenje nezaposlenosti u EU.Glavni cilj Komisijine analize je dobivanje odgovora na sljedeća pitanja:

• Jesu li građani koji zarađuju većinu svojih dohodaka u drugim državama članicama više oporezivani u odnosu na građane koji rade u istoj državi te na koji se način na nerezidente primjenjuju osobni i obiteljski porezni odbici na koje imaju pravo rezidenti neke države?

• Tretiraju li države različito svoje državljane od državljana drugih članica koji tamo povremeno rade, a posebno u pogledu priznavanja prava na odbitke i različite porezne stope?

Više: Commission to examine tax measures for cross-border workers, IP/12/340, 2. 4. 2012.

SUKOB INTERESA U EUROPSKOJ AgENCIJI ZA LIJEKOVE

Europska agencija za lijekove (European Medicines Agency – EMA) objavila je nova izmijenjena pravila vezana uz sprječavanje sukoba interesa između znanstvenih stručnjaka i članova odbora koji Agenciji pomažu u radu. Nova pravila daju jasnije smjernice o uključivanju stručnjaka u akademska ispitivanja i javno financirana istraživanja. Pravila usklađuju ograničenja za različite uloge u znanstvenom postupku odlučivanja i utvrđuju stroge propise vezane uz financijske potpore farmaceutske industrije. Također, Agencija je uvela i pravila o sukobu interesa unutar samog upravnog odbora Agencije. Do spomenutih je promjena došlo zbog nedavnog skandala u kojem je vrhunski francuski stručnjak za dijabetes i bolesti srca, Eric Abadie, dao otkaz na svoj višegodišnji angažman u Agenciji, nakon što je sam dobio otkaz u francuskom regulatornom tijelu iste vrste zbog umiješanosti u skandal oko otrovnih lijekova za dijabetes i isto takvih implantata za grudi. Isti je znanstvenik tijekom proteklih pet godina bio na čelu panela stručnjaka koji su savjetovali Europsku agenciju za lijekove o puštanju pojedinih lijekova na tržište Europske unije.

Više: European Medicines Agency tightens conflicts-of-interests policies with immediate effect, EMA/235722/2012, 3. 4. 2012.

Resignation at EU drugs agency highlights ethics issues, EUObserver, 5. 4. 2012.

14EUROPA info br. 16 / 2012.

EU ZAKONODAVSTVO

USKORO NOVI PROPIS O roamingu

Dogovor što su ga Vijeće i Europski parlament postigli vezano uz prijedlog uredbe o uslugama roaminga u okviru javnih mobilnih komunikacijskih mreža, otvara put ka konačnom usvajanju tog pravnog akta čime bi korisnicima mobilnih telekomunikacijskih mreža bila osigurana povoljnija cijena usluge roaminga tijekom putovanja unutar Europske unije. Tekst prijedloga rezultat je trijaloga između danskog predsjedništva EU, Europskog parlamenta i Komisije, a podržao ga je i Odbor stalnih predstavnika pri Vijeću ministara. Glavni razlog za uvođenje novih mjera je nedostatak ponude operatera na tržištu što postojeće operatere dovodi u poziciju monopolista. Na taj se način korisnike ostavlja bez mogućnosti izbora pred plaćanjem visokih cijena roaming usluga. Zato će se od 1. srpnja 2014. godine korisnici moći prijaviti drugom pružatelju roaming usluge, neovisno o ugovoru s nacionanim pružateljem mobilne usluge i to koristeći vlastiti telefonski broj. Uredbom su definirani uvjeti pod kojima je moguć veleprodajni pristup javnim telekomunikacijskim mobilnim mrežama u svrhu pružanja usluge roaminga. Kako bi i ostalim operaterima bio omogućen ulazak na tržište roaminga, ovom bi Uredbom bila dopuštena odgovarajuća razlika između cijenovnog limita za veleprodaju i maloprodaju. Uredba donosi i pravila koja će omogućiti transparentnost cijena i poboljšati zaštitu podataka o naplati roaminga korisnicima.

Više: Council and European Parliament reach agreement on new roaming rules, PRES/12/143, 28. 3. 2012. Europski je parlament 19. travnja

2012. odobrio nove propise vezane

za transfer osobnih podataka

europskih putnika u zračnom

prometu Sjedinjenim Državama.

Sporazum se odnosi na korištenje

podataka, njihovo pohranjivanje i

zaštitu.

15EUROPA info br. 16 / 2012.

EU ZAKONODAVSTVO U PRIPREMI

JEDNOSTAVNIJA REgISTRACIJA AUTOMOBILA

Danas su u Europskoj uniji na snazi različiti konfliktni propisi vezani uz registraciju automobila, čime je znatno otežan prekogranični transfer vozila koja su već registrirana u jednoj državi članici. Ta pravila predstavljaju ozbiljnu prepreku prekograničnom poslovanju i kretanju radnika, građana, prodavača i iznajmljivača automobila, te svih ostalih osoba koje prodaju ili kupuju automobile u drugoj državi članici Europske unije. Posljedično, građani EU često su suočeni s pretjeranim formalnostima i birokratskim zahtjevima prilikom registracije vozila koja su kupili u drugoj državi članici ili pri promjeni mjesta boravišta. Isto tako, društva koja se bave iznajmljivanjem automobila nailaze na iste poteškoće kada pokušaju prebaciti svoja vozila iz jedne države članice u drugu. Kako bi riješila spomenute probleme, Komisija je početkom travnja 2012. objavila prijedlog za uredbu o pojednostavljivanju tranfera motornih vozila registriranih u drugoj državi članici unutar jedinstvenog tržišta. Bude li Uredba usvojena, administrativni troškovi ponovne registracije bit će smanjeni za 1,5 milijardi eura na godinu, a obveza ponovne registracije vozila koja dolaze iz druge države članice bit će drastično ograničena.Prijedlog uvodi načelo da automobil mora biti registriran u državi članici u kojoj vlasnik živi, te da sve ostale države članice ne smiju od vlasnika vozila tražiti da vozilo ponovno registrira u njihovoj zemlji, pa čak ni u slučaju kada vlasnik u toj zemlji boravi tijekom dužeg razdoblja. Tako će primjerice građani koji dio godine provode u ljetnikovcu u drugoj članici EU biti oslobođeni obveze da u toj zemlji registriraju svoje vozilo, dok će oni koji se trajno presele u drugu državu EU imati na raspolaganju šest mjeseci da vozilo ondje i registriraju. Isto tako, građani koji rade u drugoj državi članici, te pritom koriste vozilo njihova poslodavca, nemaju obvezu to vozilo registrirati i u državi u kojoj žive. Predložene će mjere isto tako onemogućiti registraciju ukradenih automobila u drugoj državi članici. Što se tiče društava koje iznajmljuju automobile, smatra će da će ona ovom mjerom značajno uštedjeti jer više neće morati ponovno registrirati vozila. To će prvenstveno pogodovati turistima, jer će se smanjiti cijena unajmljivanja vozila.

Više: Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council simplifying the transfer of motor vehicles registered in another Member State within the Single Market, COM (2012) 164 final, 4. 4. 2012.

Commission slashes unnecessary burden for registering a car in another Member State, IP/12/349, 4. 4. 2012.

16EUROPA info br. 16 / 2012.

Europska je komisija u ožujku

2012. pokrenula javno savjetovanje

o Sedmom akcijskom programu

za zaštitu okoliša Europske unije

pozivajući sve zainteresirane dionike

i širu javnost da dostave svoje

stavove o budućoj politici zaštite

okoliša EU i tako utječu na konačan

tekst prijedloga Sedmog akcijskog

programa za zaštitu okoliša što ga

Komisija planira objaviti do kraja

ove godine.

BoRBA PRotiv RAčunAlnog KRIMINALA

Jedna od najvećih prijetnji današnjem - u mnogim segmentima - umreženom društvu je globalni računalni kriminal. Imajući upravo tu prijetnju na umu, Europska je komisija krajem ožujka 2012. objavila dokument u kojem poziva na uspostavu centra za računalni kriminal. Više od 80% mladih europljana povezuje se međusobno i sa svijetom putem online društvenih mreža, a gotovo se jednakim intenzitetom mreža koristi u poslovanju. Proporcionalno tome, mreža postaje sve češće poprište kriminalnih aktivnosti o čemu dovoljno govori podatak da više od milijun ljudi na dan postane žrtvom nekog oblika računalne prijevare, pri čemu žrtve pretrpe ukupnu štetu od oko 388 milijardi dolara na godinu što ovu vrst organiziranog kriminala čini profitabilnijom od trgovine marihuanom, kokainom i heroinom zajedno. Računalni kriminal podrazumijeva aktovnosti poput prodaje ukradenih kreditnih kartica, krađe identiteta, seksualnog zlostavljanja djece, ili primjerice ozbiljnih računalnih napada na institucije ili velike infrastrukture. Otvorena mreža i slobodni Internet ne poznaju nacionalne granice i ne podliježu nikakvoj jedinstvenoj globalnoj strukturi upravljanja, što s druge strane računalnom kriminalu otvara odista bezgranične mogućnosti djelovanja. Upravo radi suzbijanja računalnog kriminala, zaštite korisnika računalnih sustava i očuvanja povjerenja građana u mrežu, pravosudne i policijske vlasti moraju rješavanju ovoga pitanja pristupiti koordinirano i u suradnji, prevladavajući tako postojeća ograničenja. U tom smislu Europska komisija najavljuje uspostavu jedinstvenog tijela za borbu protiv računalnog kriminala pod nazivom European Cybercrime Centre - EC3, koji bi bio dio Europola i djelovao kao središnja točka za borbu protiv računalnog kriminala u Europskoj uniji. Osnivanje centra očekuje se u siječnju 2013. godine, a u međuvremenu će poseban tim (EC3 implementation team) u suradnji s Europolom raditi na stvaranju računalne baze podrške te na okupljanju tima vrhunskih stručnjaka. Centar je zamišljen kao sustav za notifikaciju država članica o mogućim većim računalnim prijetnjama, novim metodama kojima se počinitelji koriste, te načinima za prepoznavanje učestalih prijestupnika. Također, Centar će moći odgovarati na upite istražitelja računalnog kriminala, državnih odvjetnika i sudaca uključujući specifične tehničke i forenzične upite iz privatnog sektora, te pružati tehničku potporu u konkretnim istragama i pomagati u osnivanju posebnih istražnih timova u tom segmentu kriminaliteta.

Više: Tackling Crime in our Digital Age: Establishing a European Cybercrime Centre - Communication from the Commission, COM(2012) 140 final, 28. 3. 2012.

17EUROPA info br. 16 / 2012.

BOLJA PROVEDBA DIREKTIVE O uPućivAnJu RADnikA

U ožujku 2012. Europska je komisija objavila prijedlog za Direktivu o upućenim radnicima u okviru slobode pružanja usluga. Pojam „upućeni radnici“ (posted workers) odnosi se na radnike koji su zaposleni u jednoj državi članici Europske unije, ali ih je njihov poslodavac odlučio privremeno poslati u drugu državu članicu kako bi izvršili posao što ga je poslodavac ondje ugovorio. Pojam „upućeni radnici“ ne odnosi se na radnike koji migriraju u neku drugu državu članicu u potrazi za poslom ili koji ondje već rade.Pitanje upućivanja radnika u okviru slobode pružanja usluga uređeno je Direktivom 96/71/EC čiji je osnovni cilj pomiriti pravo na slobodno pružanje usluga zajamčeno Člankom 56. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, s potrebom primjerene zaštite prava radnika privremeno upućenih na rad u drugu državu članicu.Praksa upućivanja radnika najčešća je u sektoru graditeljstva (u 25% slučajeva), no prisutna i u ostalim, posebice uslužnim sektorima, te financijama, transportu, komunikacijama i poljoprivredi.Spomenuta Direktiva iz 1996. odnosi se na tvrtke koje privremeno upućuju svoje radnike u državu članicu različitu od one čijim je zakonima uređen radni odnos, a pokriva tri različite prekogranične situacije: 1) upućivanje slijedom ugovora sklopljenog između tvrtke koja upućuje radnika i stranke za koju se usluga treba obaviti (ugovaranje / podugovaranje); 2) upućivanje radnika na rad u objektu ili tvrtci u vlasništvu grupe na području druge države članice (unutar-korporacijski transferi); i 3) upošljavanje u tvrtci koja koristi pruženu uslugu u drugoj državi članici, i to preko tvrtke ili agencije za privremeno zapošljavanje.S obzirom na lošu provedbu mjera iz temeljne Direktive, Komisija ovim prijedlogom želi utjecati na poboljšanje njezine implementacije u državama članicama, pa predviđa uvesti ambicioznije standarde informiranja radnika i tvrtki o njihovim pravima i obvezama, uspostaviti pravila suradnje između nacionalnih vlasti nadležnih za upućivanje radnika, pojasniti elemente pojma upućivanja kako bi se izbjeglo množenje tvrtki koje upućivanje radnika koriste kako bi izigrale zakon, definirati tko je nadležan za kontrolu i koje su ovlasti nacionalnih inspekcija, te na koncu poboljšati provedbu prava i rješavanje pritužbi.

Više: Proposal for a Directive of the European Parliament and of the Council on the enforcement of Directive 96/71/EC concerning the posting of workers in the framework of the provision of services, COM(2012) 131 final, 21. 3. 2012.

Q&A – Legislative initiatives on the posting of workers, MEMO/12/199, 21. 3. 2012.

Komisija je sredinom travnja

2012. objavila izvještaj o primjeni

Direktive 2005/60/EC o sprječavanju

korištenja financijskog sustava

za pranje novca i financiranje

terorizma.

U govoru što ga je 25. travnja 2012.

održao pred povjerenicima Europske

komisije, predjednik Europskog

parlamenta Martin Schulz ističe

kako je po prvi put u njezinoj

povijesti propast Europske unije

posve „realan scenarij“. „To je

osobito slučaj u vrijeme kada u

mnogim državama članicama raste

ksenofobija, euro je doveden u

pitanje, a pod prijetnjom su i

europske otvorene granice unutar

područja Schengena“

18EUROPA info br. 16 / 2012.

PRAVO NA ŠTRAJK U KONTEKSTU SLOBODE POSLOVNOg nAStAnA i PRuŽAnJA uSlugA

Europska je komisija u ožujku objavila prijedlog za Uredbu Vijeća o ostvarivanju prava na poduzimanje kolektivnih akcija u kontekstu slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga. Ukoliko bude usvojena, ta će Uredba postaviti opća načela i pravila primjenjiva na razini europske unije koja se odnose na ostvarivanje temeljnog prava poduzimanja kolektivnih akcija u kontekstu slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga.

Do pokretanja spomenutog prijedloga došlo je nakon duge i široke javne rasprave što su ju potaknule dvije presude Europskog suda - u predmetima Viking-Line i Laval u kojima je Sud po prvi put utvrdio da pravo na kolektivnu akciju - uključujući pravo na štrajk, kao temeljno pravo - čini integralni dio općih načela prava Europske unije. Također, Sud u presudama eksplicitno navodi da – imajući na umu činjenicu da Europska unija nije samo ekonomska već i socijalna zajednica – prava zacrtana odredbama Ugovora što se odnose na slobodu kretanja roba, ljudi, usluga i kapitala, moraju biti usklađena s pravima iz područja socijalne politike, a koja uključuju poboljšane životne i radne uvjete, primjerenu socijalnu zaštitu i dijalog između uprave i radnika. Jednako tako, Sud priznaje da pravo na kolektivnu akciju u cilju zaštite prava radnika predstavlja legitiman interes koji, u načelu, opravdava ograničenja temeljnih sloboda zajamčenih Ugovorom. Zaštita radnika je stoga jedan od prevladavajućih razloga od javnog interesa što ih Sud priznaje.

Komisija je tekst prijedloga za Uredbu usvojila nakon što je provedena široka javna rasprava o posljedicama presuda na zaštitu prava upućenih radnika (posted workers), te općenito o tome dokle sindikati mogu štititi radnička prava kada se radi o prekograničnim situacijama. Glavni je cilj predložene Uredbe definirati jasna načela i pravila na razini Europske unije vezano uz pravo poduzimanja kolektivnih akcija, tako da ona neće utjecati na pravo radnika na štrajk i na ostala prava koja su uređena u okviru posebnih sustava radnih odnosa u državama članicama.

Predloženom Uredbom obuhvaćeni su i radnici privremeno upućeni na rad u drugu državu članicu, kao i slučajevi restrukturiranja i/ili premještanja kada se radi o više od jedne države članice.

Više: Proposal for a Council Regulation on the exercise of the right to take collective action within the context of the freedom of establishment and the freedom to provide services, COM(2012) 130 final, 21. 3. 2012.

KONVENCIJA O RADU POMORACA

Europska komisija i Parlament objavili su u ožujku 2012. zajednički prijedlog za novu Direktivu kojoj je cilj državi zastave broda (onoj pod čijom zastavom brod plovi), nametnuti odgovornost za primjenu Direktive Vijeća o provedbi sporazuma o konvenciji o radu pomoraca (Maritime Labour Convention, 2006) što su ga sklopila Udruženja brodovlasnika Europske zajednice (ECSA) i Savez europskih transportnih radnika (ETF). Spomenuta je Konvencija vrlo značajna s obzirom da se smatra prvim međunarodnim kodeksom o radu za više od 1,2 milijuna pomoraca te brodovlasnika u svijetu.

Bude li usvojena, ta će Direktiva osigurati provedbu Konvencije koja uređuje međunarodnu plovidbu, a posebice osiguranje zadovoljavajućih uvjeta za rad i život pomoraca na brodu, njihov smještaj, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, i sl.

19EUROPA info br. 16 / 2012.

Konvencija uspostavlja strogi režim provedbe, temeljen na sustavu certifikata što znači da će država zastave broda biti odgovorna za nadzor poštivanja pravila definiranih u Konvenciji. Stoga će nakon prijenosa odredaba te Direktive u zakonodavstva država članica, brodovlasnici biti obvezni na brodu imati certifikat i deklaraciju o pomorskom radu. Ti će dokumenti biti dodjeljivani od strane države zastave broda, odnosno one države koja u konkretnom slučaju ima jurisdikciju nad brodom.

Više: Proposal for a Directive of the European Parliament and of the Council concerning flag State responsibilities for the enforcement of Council Directive 2009/13/EC implementing the Agreement concluded by the European Community Shipowners’ Associations (ECSA) and the European Transport Workers’ Federation (ETF) on the Maritime Labour Convention, 2006, and amending Directive 1999/63/EC, COM(2012) 134 final, 23.3.2012.

Pre-Lex: Monitoring of the decision-making process: COM (2012) 134 final

ZAŠTITA SOCIJALNIH PRAVA RADNIKA MIgRANATA

Na današnjem globaliziranom tržištu rada radnici iz Europske unije često dio svog radnog vijeka rade izvan Europske unije. Isto tako, ne-državljani EU-a čine oko 4% radne snage u EU. Iako je sustav socijalne zaštite unutar Europske unije djelotvorno koordiniran, to se ne može reći i za razinu usklađenosti i koordinacije sa sustavima socijalne zaštite u ostatku svijeta. Stoga, u upravo objavljenom dokumentu Komisija iznosi neke ideje za poboljšanje socijalnih prava radnika koji migriraju u i izvan eu, posebice prava na stečenu mirovinu. Pritom Komisija smatra potrebnim poboljšati suradnju država članica kada se radi o sklapanju bilateralnih ugovora s trećim zemljama, a zalaže se i za zajednički pristup rješavanju tog problema na razini Unije. To znači da bi dosadašnja praksa - po kojoj su pitanja iz ovog područja pojedine države članice rješavale sklapanjem bilateralnog ugovora s nekom trećom zemljom – ustupila mjesto mogućnosti da se pitanja socijalne zaštite rješavaju na razini Unije, tj. da Europska unija sklapa ugovore s određenim trećim zemljama. Komisija je također predložila jaču koordinaciju u tom području s Albanijom, Crnom Gorom, San Marinom i Turskom. Prijedlozi su potaknuti obvezama iz pristupnih ugovora s navedenim državama, dok se u slučaju San Marina radi o ugovoru o carinskoj suradnji.

Više: The External Dimension of EU Social Security Coordination - Communication from the Commission, COM (2012) 153 final, 30. 3. 2012.

U dokumentu pod nazivom Towards

a job-rich recovery što ga je objavila

18. travnja 2012., Europska komisija

iznosi niz mjera za povećanje broja

radnih mjesta i oživljavanje tržišta

rada. Komisija poziva države članice

da konsolidiraju svoje nacionalne

politike zapošljavanja, a kao

sektore s najvećim potencijalom za

stvaranje novih radnih mjesta ističe

zelenu ekonomiju, zdravstvene

usluge i skrb, te informacijske i

komunikacijske tehnologije.

20EUROPA info br. 16 / 2012.

izmJene StečAJnih PRoPiSA

Komisija je 30. ožujka 2012. pokrenula javno savjetovanje s ciljem moderniziranja stečajnog prava u Europskoj uniji. Proces konzultacija otvoren je do 21. lipnja 2012. godine.Postojeća pravila o stečaju regulirana su Uredbom o stečaju (Insolvency Regulation) 1 koja inicijalno datira iz 2000. godine, ali je tijekom godina doživjela brojne nadopune i amandmane2. Uredba propisuje pitanja nadležnosti, priznanja i mjerodavnog prava te omogućava koordiniranje stečajnih postupaka pokrenutih u više država članica. Osim toga, Uredba se primjenjuje neovisno o tome ima li dužnik imovinu ili vjerovnike u više država članica. Stečajevi su prilično čest ishod poslovnih poduhvata i mogu se smatrati normalnom činjenicom dinamičnog, modernog gospodarstva. U prosjeku, tek polovina poduzeća u Europskoj uniji preživi prvih pet godina od osnutka, a tijekom 2010. godine ukupno je likvidirano 220.000 tvrtki što znači da u prosjeku dnevno propada oko 600 poduzeća. S obzirom da se ovakav trend nastavlja i u 2011. godini, potrebno je uvesti učinkovitije postupke kako bi se pomoglo poduzećima koja imaju realne prilike za oporavak.Uredba o stečaju, od početka svoje primjene 2000. godine, znatno je poboljšala pravnu sigurnost i suradnju nadležnih nacionalnih tijela te je omogućila pravnu suradnju u prekograničnim stečajevima. Međutim, nakon deset godina primjene, razvoj nacionalnih stečajnih propisa i značajne promjene u gospodarskom i političkom okruženju, zahtijevaju temeljitiju reviziju aktualne Uredbe.Moderno stečajno pravo nužno je za financijsku stabilnost i djelotvorno funkcioniranje financijskog sustava. Osim toga, ono mora biti takvo da potiče poduzetnike na preuzimanje rizika, ali također treba omogućiti adekvatno privođenje kraju neuspješnih pothvata. S obzirom na širinu i značaj ove problematike, Komisija kroz proces javnog savjetovanja želi čuti stavove malih i velikih poduzetnika, samozaposlenih osoba, stečajnih upravitelja, stečajnih vjerovnika, stečajnih dužnika, sudaca, javnih tijela, akademske zajednice i javnosti.

Više: European Commission seeks public input on a modern system of European insolvency law, IP/12/324, 30. 3. 2012.

European Commission: Civil Justice: Consultation on the future of European Insolvency Law

1 Council regulation (EC) No 1346/2000 of 29 May 2000 on insolvency proceedings, OJ L 160, 30. 6. 2000. 2 Posljednja konsolidirana verzija dostupna je s datumom 8. 7. 2011.

JEDINSTVEN PROgRAMSKI ALAT ZA SVE StRuktuRne fonDove

Nakon što je u listopadu prošle godine donijela prijedlog paketa mjera u području kohezijske politike EU od 2014. do 2020., i kako bi državama članicama pomogla u pripremama za sljedeće programsko razdoblje, Komisija je sredinom ožujka 2012. predstavila zajednički strateški okvir (Common Strategic Framework – CSF) - dokument čija je svrha pomoći državama članicama i europskim regijama pri određivanju strateških investicijskih prioriteta za razdoblje od 2014. do 2012. godine. CSF bi trebao omogućiti mnogo bolje kombiniranje različitih fondova kako bi se maksimalno iskoristio investicijski potencijal Europske unije. Nacionalne i regionalne vlasti koristit će taj okvir kao temelj za pripremu „partnerskih ugovora“ s Komisijom, pri čemu se obvezuju do 2020. godine ostvariti europske ciljeve što se tiče rasta i radnih mjesta. Novi okvir zamjenjuje odvojene strateške smjernice za kohezijsku politiku, ruralni razvoj, ribarstvo i pomorsku politiku jedinstvenim smjernicama

21EUROPA info br. 16 / 2012.

za svih pet budućih fondova (Europski fond za regionalni razvoj - ERDF, Europski socijalni fond - ESF, Kohezijski fond - CF, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj - EARDF i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo - EMFF), čime će biti osnažena integracija europskih politika i osiguran veći utjecaj građana i poslovnih subjekata na terenu.

Zajednički strateški okvir bit će usvojen u finalnom obliku tek nakon što Europski parlament i Vijeće usuglase stajališta i prihvate zakonodavni prijedlog za kohezijsku politiku što ga je Komisija pokrenula u listopadu 2011.

Više: Elements for a Common Strategic Framework 2014 to 2020 for, the European Regional Development Fund, the European Social Fund, the Cohesion Fund, the European Agricultural Fund for Rural Development and the European Maritime and Fisheries Fund - Commission Staff Working Document, SWD (2012) 61, 14. 3. 2012. (Part I)

Elements for a Common Strategic Framework 2014 to 2020 for, the European Regional Development Fund, the European Social Fund, the Cohesion Fund, the European Agricultural Fund for Rural Development and the European Maritime and Fisheries Fund - Commission Staff Working Document - Annexes, SWD (2012) 61, 14. 3. 2012. (Part II)

Commission proposes one programming tool for all structural funds, IP/12/236, 14. 3. 2012.

novoSti u međunARoDnim JAvnim NABAVAMA

Komisija je 21. ožujka 2012. objavila prijedlog Uredbe o pristupu trećih država na tržište javnih nabava europske unije, kao i pristup ponuditelja iz Europske unije natječajima za javne nabave u trećim zemljama. Glavni je cilj predloženih mjera poboljšati uvjete pod kojima ponuđači iz Europske unije mogu sudjelovati na natječajima izvan EU-a. Osim toga, Uredbom se želi potvrditi status ponuđača iz trećih zemalja koje imaju međunarodne ugovore s Europskom unijom o javnoj nabavi te pojasniti pravila koja nisu precizirana tim ugovorima.Europska unija na međunarodnom planu zagovara ambiciozne planove otvaranja nacionalnih tržišta javnih nabava za ponuditelje iz drugih država. Taj pristup odražava i 352 milijarde eura vrijednosti javnih nabava koje su u EU otvorene za javljanje na natječaje stranim ponuditeljima iz država članica Svjetske trgovinske organizacije. Više:

Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council on the access of third-country goods and services to the Union’s internal market in public procurement and procedures supporting negotiations on access of Union goods and services to the public procurement markets of third countries, COM (2012) 124 final, 21. 3. 2012.

22EUROPA info br. 16 / 2012.

EU SUDSKA PRAKSA

zAvARAvAJuće oglAšAvAnJe vinA

Uredba 1924/2006/EC o prehrani i zdravstvenim tvrdnjama vezanim uz hranu ima za cilj potrošače zaštititi od zavaravajućih ili netočnih tvrdnji oglašivača. Ona ujedno zabranjuje isticanje zdravstvenih tvrdnji o alkoholnim pićima što sadrže više od 1,2% alkohola. Takve su tvrdnje zabranjene neovisno o stvarnom postojanju pozitivnog učinka, jer se smatra da je mnogo važnije spriječiti poticanje na konzumaciju alkohola koja bi mogla dovesti do opasnosti od ovisnosti i zloupotrebe alkohola. Mišljenje nezavisnog odvjetnika odnosi se na spor između jedne njemačke zadruge uzgajivača vina i nacionalnih vlasti koje su prigovorile terminu bekömmlich (lako probavljiv) jer su smatrale da taj termin, zajedno sa oznakom blage kiselosti, predstavlja zdravstvenu tvrdnju. Njemački savezni Upravni sud postavio je niz pitanja Europskom sudu vezano za interpretaciju i primjenu Uredbe. Nezavisni odvjetnik smatra da bi bilo u suprotnosti s ciljevima Uredbe pojam «zdravstvena tvrdnja» tumačiti tako usko da se isključe tvrdnje koje - premda impliciraju pozitivan, doduše privremeni, učinak - svejedno potiču konzumaciju hrane na koju se odnose. Time bi mnogobrojni proizvodi ostali izvan djelokruga Uredbe, što bi prouzročilo probleme u razgraničavanju toga što je privremeni, a što dugotrajni učinak. Nezavisni odvjetnik također smatra da - ne samo da sugestija o lakšoj probavljivosti može skrenuti preferencije potrošača s ostalih vina na navedeno vino, već i da takva tvrdnja može poticati konzumaciju ili čak privući nove potrošače. Nadalje, on zaključuje da se termin «zdravstvena tvrdnja» - u smislu Uredbe - odnosi na tvrdnje koje sugeriraju kratkoročni blagotvorni učinak na fizičko stanje, uključujući tvrdnje koje sugeriraju da su loši učinci na fizičko stanje manji nego što je to inače slučaj kod hrane te vrste. Osim toga, nezavisni odvjetnik Mazák zaključuje da je opća zabrana upotrebe zdravstvenih tvrdnji - poput onih što se odnose na alkoholna pića - u skladu sa slobodom odabira zanimanja i slobodom vođenja posla koje jamči Povelja o temeljnim pravima Europske unije.

Više: Opinion of Advocate General Mazák in Case C-544/10, 29. 3. 2012.

23EUROPA info br. 16 / 2012.

EU PUBLIKACIJE, STUDIJE, IZVJEŠTAJI

KONTROVERZE OKO BANKARSKIH BONUSA

Europska agencija za banke1 objavila je 12. travnja 2012. izvješće o rezultatima istraživanja provedenog o politikama primitaka u Europskoj uniji (Survey on the implementation of the CEBS Guidelines on Remuneration Policies and Practices) kojim se analizira kako su nacionalni regulatori i supervizori implementirali zahtjeve u pogledu politika primitka, koje se razlike pojavljuju prilikom transponiranja odredbi EU-a u nacionalna zakonodavstva, kako se provodi nadzor nad kreditnim institucijama, a EBA je predložila i neka prioritetna područja za daljnje unaprjeđenje. Osnivanje, poslovanje i nadzor kreditnih institucija u Europskoj uniji propisano je direktivom 2006/48/EZ (CRD – Capital Requirements Directive) koja je do sada u više navrata mijenjana i dopunjavana, a u tijeku je njena temeljita revizija kojom će se implementirati Basel III i kojom se predviđa propisivanje većeg dijela materije u obliku uredbe (Capital Requirements Regulation – CRR), dok bi manji bio i dalje u formi direktive (CRD IV) odnosno u domeni implementacije od strane nacionalnih regulatora. Pitanja bankarskih bonusa došla su u fokus interesa javnosti već na samom početku financijske krize, pa su neke države članice EU-a samoinicijativno, uglavnom pod pritiskom javnosti, počele postavljati ograničenja na takve isplate. Slijedeći logiku da je preduvjet učinkovitog ograničavanja apetita za preuzimanje rizika na razini pojedinačne banke i čitavog sustava, upravo uspostavljanje veze između upravljanja rizicima i kapitalom s nagrađivanjem uprave i višeg rukovodstva, Europska je unija uvidjela potrebu reguliranja i harmonizacije tog pitanja. U prosincu 2010. godine objavljen je treći set amandmana na CRD2, kolokvijalno poznat kao CRD III, kojim se postavljaju zahtjevi u pogledu utvrđivanja i objavljivanja tzv. politika primitaka (remuneration policies) u kreditnim institucijama, a njihova je primjena bila najavljena za 1. siječnja 2011. godine što znači da su se trebale već primijeniti na sve isplate u 2011. godini. Očekivanja u pogledu implementacije prilično su detaljno propisana

1 EBA – European Banking Authority, nasljednica CEBS – Committee of European Banking Supervisors.

2 Direktiva 2010/76/EU (OJ L 329) i Direktiva 2010/78/EU (OJ L 331).

24EUROPA info br. 16 / 2012.

u vidu aneksa I uz CRD III, a sve je još dodatno precizirano kroz CEBS-ove smjernice o remuneracijskim politikama i praksama. Treba napomenuti da, iako je iz hrvatske perspektive naglasak svakako na bankama, odredbe CRD-a III o primicima primjenjuju se, osim na kreditne institucije, i na investicijske tvrtke.3 Osim toga, uz važeće europske propise, tijekom aktualne rasprave o implementaciji Basela III u vidu CRR-a i CRD-a IV, u Europskom je parlamentu aktualizirana rasprava o dodatnim restrikcijama u vidu limitiranja bankarskih bonusa pa je realno očekivati dodatne zahtjeve.Važećim direktivama i smjernicama EU-a predviđeno je da nacionalna nadležna tijela donesu propise kojima se kreditnim institucijama nalaže da, ovisno o razini primjene i proporcionalnosti, usvoje vlastite interne akte kojima reguliraju politike primitaka i da uspostave odbore za primitke (remuneration committee) sastavljene od nezavisnih članova tj. osoba koje nemaju „izvršnu funkciju” i u kojima će barem jedan član poznavati upravljanje rizicima. Posebne odredbe koje reguliraju tzv. politike primitaka ne odnose se na sve zaposlenike, ali niti samo na uski krug članova uprava. Svaka kreditna institucija dužna je utvrditi koje su to osobe, nazvane “identificirane kategorije djelatnika” (identified staff), na način da se pridržava sljedećih kriterija obuhvata:

• Uprava; • Više rukovodstvo (prva razina neposredno odgovorna upravi);• Ostali preuzimatelji rizika (oni koji mogu imati materijalni utjecaj na

profil rizičnosti, tj. oni koji sklapaju ugovore i donose važne odluke);• Djelatnici čiji su primici jednaki ili veći od razreda predviđenog za

više rukovodstvo ili ostale preuzimatelje rizika;• Djelatnici koji su odgovorni za neovisne kontrolne funkcije (unutarnja

revizija, funkcija kontrole rizika, funkcija praćenja usklađenosti), odgovorni za upravljanje ljudskim resursima i druge slične funkcije.

Iako se često barata pojmom „bonusi“, to je samo djelomično ispravan pojam. Naime, predmet reguliranja u Europskoj uniji su primici koji obuhvaćaju sve oblike isplata ili drugih koristi danih djelatniku, izravno ili neizravno, od strane banke u zamjenu za pružene profesionalne usluge. To znači da primici uključuju:

• plaće;• bonuse (na kratkoročnoj osnovi);• nagrade (na dugoročnoj osnovi).

To također znači da primici mogu biti, primjerice, u obliku novca, dionica, opcija, otpisa kredita, uplata u dobrovoljne mirovinske fondove, premija zdravstvenog osiguranja, korištenja automobila ili korištenja mobitela.Primici se dijele na:

• Fiksne primitke – primici dani djelatniku bez uzimanja u obzir kriterija uspješnosti;

• Varijabilne primitke – dodatni primici dani djelatniku ovisno o uspješnosti ili ovisno o drugim ugovornim kriterijima.

Za varijabilne primitke utvrđeno je da se njihovo isplaćivanje ne smije jamčiti, da se mogu isplaćivati samo ako su održivi i opravdani, da ne 3 CRD osim direktive 2006/48/EZ koja se odnosi na kreditne institucije sadržajno

obuhvaća i direktivu 2006/49/EZ koja se odnosi na investicijske tvrtke te se na njih odredbe o politikama primitaka primjenjuju posredno referirajući se na direktivu 2004/39/EZ (MiFID).

Uz nedavno objavljen Komisijin

Izvještaj o primjeni Povelje

o temeljnim pravima EU u

2011. godini, objavljeno je i

Eurobarometerovo istraživanje

o stavovima europskih građana o

Povelji. Pitanja su se odnosila na

razinu svijesti građana o Povelji,

području njezine primjene te

o institucijama nadležnima u

slučajevima njezina kršenja.

25EUROPA info br. 16 / 2012.

smiju ugrožavati adekvatnost kapitala, kao i da otpremnine ne smiju biti nagrada za neuspjeh. Osim toga, supervizori (u Hrvatskoj bi to bila Hrvatska narodna banka) mogu banci privremeno zabraniti varijabilne primitke ako npr. kapital banke nije adekvatan tj. dostatan za pokriće rizika koje je ta banka preuzela u svojem poslovanju.Važno je istaknuti da se regulatornim aktivnostima kroz CRD III posebno žele onemogućiti neprikladni sustavi primitaka koji potiču prekomjerno i neoprezno preuzimanje rizika te potaknuti da politika primitaka bude usklađena s opreznim preuzimanjem rizika. Na taj se način postiže suština veze između primitaka i motiva jer se usklađuju ciljevi djelatnika s interesima banke (i društva u pogledu stabilnog financijskog sustava). Također, nastoji se izbjeći isplaćivanje bonusa na osnovi kratkoročno ostvarenih profita, pa se tako propisuje da najmanje 40% do 60% varijabilnih primitaka treba odgoditi i to za minimalno 3 do 5 godina, predviđa se obavezno zadržavanje instrumenata u kojima su isplaćeni varijabilni primici (identificirani djelatnik ih neko vrijeme ne smije prodati) te se uvodi opcija povrata instrumenata koji su primljeni na ime varijabilnih primitaka u slučaju da se ne ispune određeni uvjeti (npr. banka u narednom razdoblju ostvari gubitke).Vrlo veliki učinak trebala bi imati obveza javnog objavljivanja na web stranicama banaka informacija o bančinoj politici primitaka, sustavu primitaka, procesima odlučivanja i odboru za primitke, informacija o vezama između primitaka i uspješnosti, informacija o glavnim parametrima za određivanje varijabilnih primitaka, iznosa primitaka za predmetnu poslovnu godinu te podjele na fiksne i varijabilne primitke te vrste primitaka (novac, dionice i drugo), kao i agregiranih iznosa primitaka po određenim kriterijima i po određenim ključnim identificirani djelatnicima.Odredbe o politikama primitka načelno se trebaju primjenjivati na individualnoj osnovi (pojednostavljeno, na razini pojedinačne banke) i na konsolidiranoj osnovi (pojednostavljeno, na razini „grupe banaka“), ali će kolegiji supervizora imati značajnu ulogu oko dogovora o konkretnim primjenama zahtjeva unutar pojedinih grupa kreditnih institucija. Za primjenu u praksi također je bitno istaknuti da se zahtjevi trebaju implementirati sukladno dvostrukom načelu razmjernosti (principle of proportionality):

• razmjernost među kreditnim institucijama: Na određenu kreditnu instituciju zahtjevi se trebaju primijeniti sukladno vrstama, opsegu i složenosti usluga koje pruža, internoj organizaciji, njenom apetitu za rizik, profilu rizičnosti i strategiji.

• razmjernost među identificiranim kategorijama djelatnika: na djelatnike unutar kreditne institucije zahtjevi se trebaju primijeniti sukladno poziciji u hijerarhiji, odgovornostima, iznosu i vrsti primanja, utjecaju na rizični profil.

Neovisno o tome što Hrvatska još nije propisala politike primitaka, određena primjena europskih propisa u praksi je provedena u hrvatskim bankama u vlasništvu banaka iz Europske unije zbog zahtjeva koji se postavljaju na konsolidiranoj osnovi (tj. na razini grupa iz EU kojima su članice i hrvatske banke). Iz hrvatske perspektive može biti relevantno, primjerice, da je EBA-ino istraživanje pokazalo da je u Italiji uspostavljen proporcionalni režim koji kreditne institucije rangira u tri kategorije:

Vijeće Europe objavilo je sredinom

travnja peti Godišnji izvještaj o

nadzoru izvršenja odluka Eurospkog

suda za ljudska prava za 2011.

godinu. Rezultati studije pokazuju

da je broj novih predmeta još

uvijek velik (1606), iako je, prvi

put u deset godina, njihov broj

manji za 6%. Također, porastao je

broj neriješenih predmeta za 8% u

odnosu na 2010., a broj predmeta

koji su u 2011. godini završili

konačnom odlukom povećan je

za skoro 80% u usporedbi s 2010.

godinom.

Europska je komisija 28. ožujka

2012. objavila prijedlog za Direktivu

Vijeća EU kojom se utvrđuju

zahtjevi čije je ispunjavanje

nužno radi zaštite javnog

zdravlja s obzirom na postojanje

radioaktivnih tvari u vodi

namijenjenoj ljudima.

26EUROPA info br. 16 / 2012.

• “velike bankovne grupe” s ukupnim konsolidiranim iznosom aktive većim od 40 milijardi eura, od kojih se traži da ispunjavaju “opće zahtjeve” i “strože zahtjeve” koji proizlaze iz CRD-a i CEBS-ovih smjernica;4

• “srednje banke i bankovne grupe” s ukupnim konsolidiranim iznosom aktive između 3,5 milijardi eura i 40 milijardi eura, od kojih se traži da implementiraju “opće zahtjeve”, a na dobrovoljnoj osnovi mogu odlučiti o implementaciji pojedinih “strožih zahtjeva”;

• “male banke” s ukupnim konsolidiranim iznosom aktive manjim od 3,5 milijardi eura, od kojih se traži da implementiraju “opće zahtjeve”, ali ne moraju implementirati “strože zahtjeve”.

U talijanskom kontekstu, “strožim zahtjevima” smatra se, primjerice, imenovanje odbora za primitke, isplata minimalno 50% varijabilnih primitaka u obliku dionica ili drugih financijskih instrumenata, kao i odgoda barem 40% do 60% varijabilnih primitaka na razdoblje od 3 do 5 godina. Sve ostale odredbe CRD-a III smatraju se “općim zahtjevima”.U većini država članica primjena je započela kako je bilo predviđeno (1. siječnja 2011.), ali je u nekim državama transponiranje odredaba CRD-a III i CEBS-ovih smjernica u nacionalna zakonodavstva naišlo na određene otpore pa je teklo prilično sporo i mukotrpno, a pojedine su članice plaćale i kazne zbog neimplementacije ili neadkevatne implementacije. Osim toga, u svojim je nalazima EBA iskazala zabrinutost zbog značajnih razlika u implementaciji, primjerice, u pogledu kriterija za identificiranje djelatnika koji mogu imati utjecaj na rizični profil banke, kao i u pogledu principa proporcionalnosti čija u primjena u praksi ponekad odstupa od propisanih kriterija i podložna je različitom tretmanu u određivanju identificiranih djelatnika. Također, EBA smatra problematičnim nalaze istraživanja koji pokazuju da prakse usklađivanja primitaka s rizicima nisu dovoljno razvijene u smislu povezanosti parametara korištenih u upravljanju rizicima s bonusima.U pogledu uočenih nedostataka, EBA se pridružuje inicijativama za uključivanje striktnijih odredaba u budući paket CRD IV te predlaže da joj se dodijele ovlasti koje bi se odnosile na propisivanje detaljnijih kriterija implementacije.

Više: Europska agencija za banke: Survey on the implementation of the CEBS Guidelines on Remuneration Policies and Practices, 12. 4. 2012.

4 U ovu kategoriju spadaju Intesa Sanpaolo (u čiju je grupu uključena Privredna banka Zagreb d.d.) i Unicredit (u čiju je grupu uključena Zagrebačka banka d.d.).

27EUROPA info br. 16 / 2012.

PORAST NEZAPOSLENOSTI

Europska komisija objavila je analizu zaposlenosti i socijalne situacije u Europskoj uniji za posljednji kvartal 2011. godine. Općenito, pojam nezaposlenosti može imati različita značenja ovisno o definiciji i kontekstu u kojemu se koristi, a Eurostat polazi od uputa Međunarodne organizacije rada (International Labour Organisation - ILO). Standardna međunarodna definicija nezaposlenosti obuhvaća sve osobe starije od dobne granice određene za mjerenje ekonomski aktivnog stanovništva (prema Eurostatovom obuhvatu to je između 15 i 74 godina starosti), koje su (1) tijekom referentnog razdoblja bile bez posla, (2) tijekom tog razdoblja bile u svakom trenutku na raspolaganju za posao, te su (3) aktivno tražile posao. Glavni je zaključak analize Europske komisije da, nakon određenog oporavka tržišta rada u prvoj polovici 2011. godine, Europska unija u drugom polugodištu ponovno bilježi porast nezaposlenosti koja je u veljači ove godine dosegnula 10,2%. Stanje u eurozoni čak je neznatno lošije od prosjeka čitave Unije pa posljednji raspoloživi podatak upućuje na nezaposlenost od 10,8%.Konkurentna gospodarstva SAD-a odnosno Japana nisu u tolikoj mjeri pogođena problemima nezaposlenosti kao Europska unija pa se prema posljednjim podacima bilježe stope od 8,3% odnosno 4,7%. Hrvatska pak u usporedbi s EU-om bilježi nezaposlenost višu od prosječne koja prema Eurostatovim podacima iznosi 14,2% što upućuje na negativne trendove i zahtijeva posebne programe rješavanja tog problema.

0123456789

101112131415

ožujak 2011.

travanj 2011.

svibanj 2011.

lipanj 2011.

srpanj 2011.

kolovoz 2011.

rujan 2011.

listopad 2011.

studeni 2011.

prosinac 2011.

siječanj 2012.

veljača 2012.

Stope nezaposlenosti u %

EU (27 članica) Euro zona (17 članica) Hrvatska

Znatne razlike u stopama nezaposlenosti između pojedinih članica Europske unije odraz su neusklađenosti gospodarskih ciklusa te sasvim sigurno otežavaju određivanje prikladnih mjera monetarne politike, ali i fiskalnih ograničenja. Najnižu stopu nezaposlenosti bilježi Austrija sa 4,2%, dok je očekivano najviša stopa u Španjolskoj (26,3%) i, vjerojatno, Grčkoj za koju podaci za veljaču 2012. nisu dostupni, ali je u prosincu 2011. imala stopu od 21%.

28EUROPA info br. 16 / 2012.

Osim negativnog trenda, dodatnu zabrinutost stvara i činjenica da je stopa nezaposlenosti dosegla najviše razine do sada te da su najviše pogođene upravo najosjetljivije društvene skupine – mladi, nekvalificirani radnici i migranti. Uz negative podatke proizašle iz registrirane statistike treba uzeti u obzir i povećanje broja zaposlenih sa skraćenim radnim vremenom i povremenim zaposlenjem, kao i onih koji su radno-sposobni, ali su odustali od aktivne potrage za poslom.

0

5

10

15

20

25

krajem 2010. krajem 2011.

Stope nezaposlenosti pojedinih skupina

Muškarci Žene Mladi

Muškarci i žene su približno podjednako pogođeni nezaposlenošću, ali su posebno alarmantne razine nezaposlenosti mladih osoba u dobi od 15 do 24 godina starosti koje prelaze 20% i odnosi se na 5,6 milijuna ljudi.Kao posljedica nezaposlenosti, bilježi se i porast siromaštva – posebno u tzv. perifernim državama članicama. Najvećem riziku siromaštva izloženi su mladi, djeca i samohrani roditelji, a istraživanja upućuju na bojazan da bi aktualna fiskalna konsolidacija (odnosno smanjenje socijalnih proračunskih izdataka) mogla dodatno pogoršati situaciju za najosjetljivije društvene skupine pa je potrebno mjere proračunskih ušteda osmisliti na način da se izbjegnu regresivni distribucijski učinci. Istraživanja pokazuju da su najznačajnije negativne učinke (odnosno najnegativniji učinak na raspoloživi dohodak najsiromašnijih skupina) imale mjere što ih poduzima Portugal, dok je teret štednje relativno proporcionalno raspoređen u Španjolskoj i Estoniji. Pozitivni su primjeri Velike Britanije, Grčke i Irske u kojima gospodarske mjere imaju progresivni učinak, odnosno, u određenoj mjeri, doprinose pravednijoj distribuciji dohotka. Međutim, u promatranju ukupnih učinaka treba imati na umu da povećanje stope poreza na dodanu vrijednost u svim slučajevima ima dodatni regresivni učinak jer najviše pogađa upravo najsiromašnije skupine koje troše relativno veći dio svojih dohodaka.

Više: Basic figures on the EU : spring 2012 / European Commission : Eurostat. Luxembourg : Publications Office, 2012 (Eurostat Compact Guides)

Euro area unemployment rate at 10.8%, EUROSTAT/12/ 52/, 2. 4. 2012.

Employment and Social Situation Quarterly Review: December 2011 - EU employment down and rising social concerns across Europe, MEMO/12/3, 10. 1. 2012.

Komisija je krajem ožujka 2012.

objavila preporuku za Odluku Vijeća

EU u kojoj za Europske prijestolnice

kulture za 2016. godinu predlaže

španjolski grad Donostia-San

Sebastián i poljski Wrocław.

29EUROPA info br. 16 / 2012.

DRugi PRogRAm zA gRčku

U seriji publikacija pod nazivom European Economy – Occasional Papers, Komisija je objavila izvještaj o prioritetnim mjerama za poticanje rasta grčkog gospodarstva koje bi trebalo poduzeti tijekom 2012. godine kao dio drugog programa gospodarske prilagodbe, a sve s ciljem stvaranja uvjeta za održivi razvoj i preokretanje negativnih trendova zabilježenih posljednjih godina.Drugi program gospodarskih prilagodbi za Grčku dogovoren je u ožujku 2012. godine između Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda. Program je osmišljen tako da preispita funkcioniranje grčke državne uprave te da ukine netransparentne i neprikladne prakse koje ograničavaju gospodarski rast i zaposlenost. Radna skupina Europske komisije (Task Force for Greece) intenzivirala je pružanje tehničke pomoći kako bi se pojednostavnile pravne i administrativne procedure (primjerice u području oporezivanja, carina, zdravstva), a želi se omogućiti i učinkovitije korištenje sredstava iz kohezijskih fondova EU-a. Valja istaknuti da se i ovoga puta specificiraju uvjeti za korištenje financijske pomoći koju Grčkoj osiguravaju EU i MMF tijekom naredne tri godine.Najbolji pokazatelj gospodarskih i socijalnih uvjeta u nekoj državi je bruto društveni proizvod po stanovniku (BDP podijeljen s brojem stanovnika). Europska unija ukupno ostvaruje 12.256 milijardi bruto društvenog proizvoda godišnje, a po stanovniku to iznosi u prosjeku 24.400 eura godišnje. Situacija je bolja u “bogatijem” području eura koje ostvari 9.161 milijardu BDP-a, ali to po stanovniku predstavlja 27.600 eura.

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

Grčka Njemačka Francuska Italija Portugal Španjolska Poljska Slovenija

BDP postanovniku

(EUR)

BDP(mlrd. EUR)

Usporedba Grčke po BDP-u

Iznos BDP-a (mlrd. eur)BDP po stanovniku (eur)

Grčka sudjeluje s relativno niskim iznosom BDP-a od 227 milijardi eura, ali zato to po stanovniku iznosi prilično visokih 20.100 eura. Najviši BDP po stanovniku ima Luksemburg sa 79.500 eura, a najniži Bugarska sa 4.800 eura. Što se tiče ukupnog BDP-a, za Europsku uniju je najznačajnija Njemačka koja ostvari 2.477 milijardi eura godišnje, na drugom je mjestu Francuska s 1.933 milijardi, a na trećem Velika Britanija s 1.706 milijardi eura BDP-a.

Više: The second economic adjustment programme for Greece : march 2012 / European Commission : Eurostat. Luxembourg : EUR-OP, 2012. (European Economy : Occasional Papers ; 94)

30EUROPA info br. 16 / 2012.

VALJA ZNATI

SluŽBeni liSt eu nA hRvAtSkom JEZIKU

U skladu s odredbama Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, Ured za publikacije EU objavio je prvo izdanje Službenog lista eu na hrvatskom jeziku koje sadržava tekstove obvezujućih pravnih akata. Ovo (posebno) izdanje obuhvaća akte usvojene od 1952. godine do dana pristupanja, a objavljeni tekstovi podijeljeni su u 20 poglavlja koja slijede raspored iz Direktorija važećeg zakonodavstva Europske unije.

Kako je navedeno u uvodnoj napomeni tog prvog posebnog izdanja Službenog lista na hrvatskom jeziku, akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju.

Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica: 1) izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave izdanja na službenim jezicima EU, a kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji; i 2) numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata.

Ovo – prvo posebno izdanje Službenog lista na hrvatskom jeziku sadrži pravne akte u poglavlju 13. – industrijska politika i unutarnje tržište.

31EUROPA info br. 16 / 2012.

StuDenti PRAvnog fAkultetA PRvi NA REgIONALNOM MOOT COURT NATJECANJU IZ LJUDSKIH PRAVA

Studenti Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu okupljeni u klubu „Vladimir Bayer“ pobijedili su na vi. regionalnom natjecanju iz ljudskih prava koje se od 20. do 22. travnja održalo u Sarajevu. Pravni fakultet predstavljali su Marija Matijević, Josip Perić, Lucia Petković, Sunčica Polovina Jurca, Dorotea Puljić i Ida Rusan. Kroz dvomjesečne pripreme za natjecanje vodili su ih doc. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas i asistent mr. sc. Marin Bonačić s Katedre za kazneno procesno pravo.Ovogodišnjim rezultatom nastavlja se niz sjajnih uspjeha studenata Pravnog fakulteta na ovom natjecanju koji iz godine u godinu prezentiraju izvrsno poznavanje judikature europskog suda za ljudska prava i briljantne vještine retorike i pravne argumentacije. Samo natjecanje odvija se u obliku simulacije suđenja pred Europskim sudom za ljudska prava. U prvom dijelu natjecanja sastavljaju se podnesci tužitelja i tužene države, a u drugom dijelu usmeno se iznose argumenti pred Sudom. Na ovogodišnjem natjecanju sudjelovalo je dvanaest pravnih fakulteta iz šest država regije; Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Slovenije.

konfeRenciJA ADvAnceD iSSueS of EUROPEAN LAw

U okviru ciklusa Advanced Issues of European Law Jean monnet katedra za europsko javno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizira od 23. do 28. travnja 2012. u Dubrovniku redovitu, 10. napredni seminar iz europskog prava nazivom EU Enlargement: Identities, Values and Market. Ovogodišnja istraživačka konferencija posvećena je pitanjima vezanim uz utjecaj pristupanja Europskoj uniji na formiranje nacionalnih i europskog identiteta, te razmatra kako se takvi identiteti uklapaju u europske vrijednosti, pravna načela i pravila. U radu seminara sudjelovali su mnogobrojni strani pravni znanstvenici i istraživači - sa sveučilišta Oxford, Michigan, Edinborough, Maastricht, Westminster, Leiden, te s Karlovog sveučilišta u Pragu i Europskog sveučilišnog instituta u Firenci. Također, u radu seminaru sudjelovali su studenti Pravnog fakulteta u Zagrebu i mnogobrojnih europskih pravnih fakulteta. Program konferencije pogledajte ovdje.

Iranskom redatelju asgharu

Farhadiju, poznatom u Europi i

diljem svijeta po filmovima O Elly

(nagrađen Srebrnim medvjedom na

Filmskom festivalu u Berlinu 2009.

godine) i nader i Simin se rastaju

(nagrađen 2011. Zlatnim medvjedom

na Filmskom festivalu u Berlinu, a

2012. Oskarom za najbolji film na

stranom jeziku) i njegovu producentu

Alexandreu Mallet-Guyu,

dodijeljena je nagrada Eu mEDia

za njihov novi projekt koji će se

snimati sljedeće jeseni u Francuskoj.

Nagrada EU MEDIA predviđa dodjelu

financijske potpore najboljim

projektima s potencijalom velike

gledanosti, a koje prijavljuju autori

scenarija ili produkcijske kuće.

32EUROPA info br. 16 / 2012.

impressum

UREDNIŠTVO

Aleksandra Čar /ur. Tamara Ćapeta Iris Goldner Lang Andrea Horić Jasenko Marin Antonija Petričušić Nikoleta Radionov

SURADNICI U OVOM BROJU:

Božena Gulija

Studenti Pravnog fakulteta u Zagrebu: Ana Lah, Morana Martić, Branka Marušić, Matea Miljuš, Rea Rajić

fotografije: PHOTO © European Union, 2012

PRAVNI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBUKNJIŽNICAInformacijski centar za europsko pravo – “EU i”

Trg maršala Tita 3 10001 Zagreb tel: 01 / 45 97 596, 45 97 556 faks: 01/ 45 97 555 email: eu-info@pravo.hr web: http://www.pravo.unizg.hr/biblioteka http://euinfo.pravo.hr/

33EUROPA info br. 16 / 2012.