FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

NAZIV KOLEGIJA: PROMETNO PRAVO

NAZIV CJELINE: ZRANO PRAVO

ZRANI PROMET I IMOVINSKOPRAVNO

UREENJE ZRANOG PROMETA

NASTAVNI MATERIJAL

doc. dr. sc. Goran Vojkovi

goran.vojkovic@fpz.hr

1

PROLOG

2

Poglavlja vaeg udbenika koja govore o Zranom pravu(Poglavlje 5.3.) te Imovinskopravnom ureenju zranog prometa u Hrvatskoj (Poglavlje 6.) dijelom su zastarjela.

Od zakljuenja udbenika (2007. godine) dolo je do veih zakonskih izmjena.

KOJE SU IZMJENE?

Zakon o zranom prometu (NN 69/09, 84/11,

54/13, 127/13), potpuno novi propis, s vie

izmjena i dopuna

Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u

zranom prometu (NN 132/98) imao je tri izmjene

i dopune (NN 63/08, 134/09, 127/13);

U pitanju su stranice 200-258. udbenika

Prometno pravo.

Umjesto navedenog dijela Udbenika, nastavna

literatura su ove prezentacije.3

ZRANI PROMET

Zakon o zranom prometu, Narodne novine, br.

69/09, stupio na snagu u lipnju 2009. godine.

Sadri 174 lanka.

4

ZRANI PROMET STALNA POTREBA

OSUVREMENJIVANJA PROPISA

5

PODRUJE PRIMJENE ZAKONA

Odredbe ovog Zakona primjenjuju se na sve aktivnosti u

civilnom zrakoplovstvu koje se izvode na teritoriju i u

zranom prostoru Republike Hrvatske.

Odredbe ovog Zakona primjenjuju se i izvan teritorija i

zranog prostora Republike Hrvatske na zrakoplove

registrirane u Republici Hrvatskoj.

Hrvatski zrani prostor je prostor iznad kopna i

teritorijalnog mora Republike Hrvatske.

Odredbe ovog Zakona primjenjuju se i na vojne

aerodrome i dravne zrakoplove ako je to izriito

propisano ovim Zakonom.6

TEMELJNI POJMOVI (1)

aerodrom (aerodrome): odreeno podruje na zemlji ili vodi (ukljuujui sve objekte, instalacije i opremu) namijenjeno u potpunosti ili djelomino za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova,

avion (aeroplane): zrakoplov tei od zraka, pokretan motorom, koji uzgon u letu dobiva poglavito zbog aerodinamikih reakcija na povrinama koje u odreenim uvjetima leta ostaju nepokretne,

balon (balloon): zrakoplov laki od zraka, bez motora,

dogaaj koji ugroava sigurnost: znai operativni prekid, nedostatak, greka ili koja druga izvanredna okolnost koja utjee ili je mogla utjecati na sigurnost leta, a nije rezultirala nesreom ili ozbiljnom nezgodom,

dravni zrakoplovi (state aircraft): zrakoplovi koji se koriste u vojne, carinske ili policijske svrhe,

7

TEMELJNI POJMOVI (2)

ECAA Sporazum (ECAA Agreement): mnogostrani Sporazum izmeu Europske zajednice i njezinih drava lanica, Republike Albanije, Bosne i Hercegovine, Republike Bugarske, Republike Hrvatske, Bive Jugoslavenske Republike Makedonije, Republike Island, Republike Crne Gore, Kraljevine Norveke, Rumunjske, Republike Srbije i Misije privremene uprave Ujedinjenih naroda na Kosovu o uspostavi Europskog zajednikog zranog prostora,

ECAA zrani prijevoznik (ECAA air carrier): zrani prijevoznik koji posjeduje vaeu Operativnu licenciju izdanu u skladu s ECAA Sporazumom,

Europska agencija za sigurnost zranog prometa (EASA): agencija Europske unije osnovana s ciljem razvijanja zajednikih standarda sigurnosti te osiguranja njihove jedinstvene primjene u Europi,

8

TEMELJNI POJMOVI (3)

Europska organizacija za sigurnost zrane plovidbe (EUROCONTROL): meunarodna organizacija kontrole zrane plovidbe osnovana s primarnom zadaom za otklanjanje prepreka za razvoj paneuropskog sustava upravljanja zranom plovidbom bez granica,

helikopter (helicopter): zrakoplov tei od zraka koji se u zraku odrava poglavito zbog reakcija zraka na jedan ili vie pogonjenih rotora na priblino vertikalnim osima,

jedrilica (glider): zrakoplov tei od zraka, bez motora, koji uzgon u letu dobiva poglavito zbog aerodinamikih reakcija na povrinama koje u odreenim uvjetima leta ostaju nepokretne, 9

TEMELJNI POJMOVI (4)

kabinska posada (cabin crew): lanovi posade

zrakoplova koji obavljaju poslove to im ih, u interesu

sigurnosti putnika, odredi operator ili zapovjednik

zrakoplova, ali nisu lanovi letake posade,

kabotaa (cabotage): pravo da inozemni zrani prijevoznik

drave stranke ikake konvencije obavlja prijevoz putnika,

tereta i/ili pote u zranom prijevozu bez zaustavljanja izmeu

aerodroma unutar teritorija Republike Hrvatske,

let (flight): odlazak s odreenog aerodroma prema odreenom

aerodromu destinacije,

letaka posada (flight crew): lanovi posade zrakoplova koji

posjeduju odgovarajuu dozvolu za upravljanje zrakoplovom

tijekom vremena letake dunosti, 10

TEMELJNI POJMOVI (5)

linijski zrani prijevoz (scheduled air service): serije

letova koje imaju sljedee karakteristike:

na svakom letu sjedala i/ili kapacitet za prijevoz tereta i/ili

pote su dostupni javnosti za individualnu nabavu (bilo

izravno od zranog prijevoznika ili od njegovih ovlatenih

zastupnika),

obavlja se za prometovanje izmeu istih dviju ili vie zranih

luka, bilo:

prema objavljenom redu letenja ili

letovima koji su toliko redoviti ili esti tako da predstavljaju

prepoznatljivo sistematine serije,

11

TEMELJNI POJMOVI (6)

letjelite (airfield): aerodrom koji se u naelu

upotrebljava za letenje jedrilica i motornih jedrilica koje

ne uzlijeu samostalno, a ija se uporaba moe proiriti i

za letenje drugih vrsta zrakoplova koji se upotrebljavaju

u nekomercijalnim operacijama zrakoplova,

lokalni let (local flight): let koji ne ukljuuje prijevoz

putnika, tereta i/ili pote izmeu razliitih aerodroma ili

drugih toaka odreenih za slijetanje,

meunarodni aerodrom (international aerodrome):

aerodrom utvren kao dolazni ili odlazni aerodrom u

meunarodnom zranom prometu na kojem se provode

postupci kontrole kretanja, granine kontrole i sl., 12

TEMELJNI POJMOVI (7)

nesrea: dogaaj koji ugroava sigurnost povezan s operacijom zrakoplova koji se odvija od trenutka kada se neka osoba ukrca u zrakoplov s namjerom leta do trenutka kada se sve takve osobe iskrcaju, pri emu je:1. osoba smrtno ili ozbiljno ozlijeena kao posljedica:

toga to se nalazila u zrakoplovu, ili

direktnog kontakta s bilo kojim dijelom zrakoplova, ukljuujui dijelove koji su se odvojili od zrakoplova, ili

direktnog izlaganja mlaznom udaru,

osim kada su ozljede nastale zbog prirodnih uzroka, samoozljeivanjem ili su ih nanijele druge osobe, ili kada su ozljede nanesene slijepim putnicima koji se skrivaju izvan podruja koje je putnicima i posadi uobiajeno na raspolaganju;ili

2. zrakoplov oteen ili mu je oteena struktura tako da: negativno utjee na strukturalnu snagu, rad ili karakteristike leta zrakoplova, i

obino bi bili potrebni vei popravci ili zamjena oteene komponente, osim za oteenja ili prestanak rada motora, kada je teta ograniena na motor, njegov poklopac ili dodatke; ili za tetu ogranienu na propelere, vrhove krila, antene, gume, konice, oklope, mala udubljenja ili rupe na povrini zrakoplova;

3. zrakoplov nestao ili je potpuno nedostupan,

13

TEMELJNI POJMOVI (8)

operator aerodroma (aerodrome operator): poduzetnik koji upravlja aerodromom,

operator zrakoplova (aircraft operator): poduzetnik koji operira ili namjerava operirati zrakoplovom,

Organizacija meunarodnog civilnog zrakoplovstva (ICAO): specijalizirana ustanova Ujedinjenih naroda, osnovana Konvencijom o meunarodnom civilnom zrakoplovstvu od 7. prosinca 1944. godine u Chicagu, u svrhu razvijanja naela, tehnologije te poticanja i razvoja meunarodnoga zranog prometa,

ozbiljna nezgoda: dogaaj koji ugroava sigurnost, a koji ukljuuje okolnosti koje ukazuju da se nesrea zamalo dogodila,

plan leta (flight plan): skup odreenih informacija o namjeravanom letu ili dijelu leta zrakoplova koje se podnose nadlenoj kontroli zranog prometa, 14

TEMELJNI POJMOVI (9)

sportski zrakoplov (sports aircraft): zrakoplov s

posadom, tei od zraka, sa ili bez motora

(padobran, mikrolaki avion, parajedrilica,

ovjesna jedrilica i sl.),

vojni zrani promet (military air traffic): zrani

promet u kojem sudjeluju hrvatski i/ili inozemni

vojni zrakoplovi,

zapovjednik zrakoplova (pilot-in-command):

osoba s pravom konane odluke, odgovorna za

upravljanje i opsluivanje zrakoplova tijekom

vremena leta i na tlu,15

TEMELJNI POJMOVI (10)

zrana luka (airport): aerodrom posebno prilagoen za usluge

u zranom prijevozu,

zrani brod (airship): zrakoplov laki od zraka pokretan

motorom,

zrani prijevoz (air transport): prijevoz putnika, tereta i/ili

pote zrakoplovom iz jednog mjesta u drugo,

zrani prijevoznik (air carrier): poduzetnik koji posjeduje

valjanu Operativnu licenciju ili jednakovrijedan dokument,

zrani promet (air traffic): letenje zrakoplova i kretanje

zrakoplova po operativnim povrinama aerodroma,

zrakoplov (aircraft): svaka naprava koja se odrava u

atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu

na Zemljinu povrinu,16

PRIMJER TO JE ZRAKOPLOV?

17

Ekranoplan nije zrakoplov, koristi ground effect.

Lovaki avion S.E.5a -

zrakoplov

NADLENA TIJELA

Tijela nadlena za civilno zrakoplovstvo prema ovom

Zakonu su:

ministarstvo nadleno za civilni zrani promet (u daljnjem

tekstu: Ministarstvo)

Agencija za civilno zrakoplovstvo (u daljnjem tekstu:

Agencija)

Agencija za istraivanje nesrea u zranom, pomorskom i

eljeznikom prometu

18

AGENCIJA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO

Agencija je pravna osoba s javnim ovlastima sa sjeditem u Zagrebu. Osniva Agencije je Republika Hrvatska, a osnivaka prava u skladu s odredbama ovog Zakona obavlja Vlada Republike Hrvatske.

Agencija je osobito nadlena za:

certificiranje i izdavanje licencija zranim prijevoznicima,

certificiranje zrakoplova ukljuujui potrebne inspekcijske preglede tehnikog i operativnog stanja zrakoplova,

voenje registra civilnih zrakoplova Republike Hrvatske i drugih registara u civilnom zrakoplovstvu,

izdavanje licencija i odobrenja civilnom zrakoplovnom osoblju,

certificiranje civilnih aerodroma,

prikupljanje, analiziranje i distribuiranje statistikih podataka, izvjea, dokumenata i drugih podataka o zrakoplovnoj tehnologiji, operacijama zrakoplova, aerodromima i zrakoplovnom osoblju. 19

TIJELA AGENCIJE ZA CIVILNO

ZRAKOPLOVSTVO

Vijee Agencije ini pet lanova. lanove Vijea Agencije na prijedlog ministra imenuje Vlada na vrijeme od etiri godine, s tim da mogu biti ponovno imenovani. Predsjednika i zamjenika predsjednika Vijea Agencije imenuje Vlada iz reda lanova Vijea Agencije. lanovi Vijea Agencije ne smiju biti zaposlenici Agencije.

lanovi Vijea Agencije ne mogu biti osobe koje su u radnom odnosu ili obavljaju druge poslove u pravnim osobama na koje se primjenjuju odredbe ovog Zakona, niti mogu biti vlasnici ili suvlasnici ili lanovi njihovih uprava.

Voditelj poslovanja Agencije je direktor koji organizira rad i poslovanje Agencije, predstavlja i zastupa Agenciju te obavlja druge poslove utvrene Statutom Agencije.

20

POSLOVANJE AGENCIJE

Sredstva za obavljanje i razvoj djelatnosti Agencije osiguravaju se: iz prihoda od djelatnosti Agencije,

iz dijela naknada iz lanka 96. stavka 12. ovog Zakona (Usluge u zranoj plovidbi obavljaju se i izvan hrvatskoga zranog prostora do granica utvrenoga funkcionalnog bloka zranog prostora), za poslove iz nadlenosti Nacionalnoga nadzornog tijela, a koje naknade se utvruju u skladu s meunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku,

iz naknade koju plaaju zrani prijevoznici po toni prevezene robe/tereta u civilnom zranom prometu,

iz naknade koju plaaju svi putnici u civilnom zranom prometu u odlasku,

iz ostalih izvora u skladu sa zakonom.

Agencija je ovlatena u skladu s trinim uvjetima izraivati vlastiti sustav plaa radi stjecanja odgovarajueg strunog osoblja. 21

AGENCIJA ZA ISTRAIVANJE NESREA U

ZRANOM, POMORSKOM I ELJEZNIKOM

PROMETU (AIN)

Agencija za istraivanje nesrea u zranom,pomorskom i eljeznikom prometu (AIN) osnovana jeZakonom o osnivanju Agencije za istraivanje nesreau zranom, pomorskom i eljeznikom prometu(Narodne novine, broj 54/2913).

Agencija je funkcionalno i organizacijski nezavisna odsvih tijela nadlenih za zrani, pomorski i eljeznikipromet te od svih pravnih i fizikih osoba.

Agencija je osnovana kao nezavisno tijelo zaistraivanje nesrea u zranom, pomorskom ieljeznikom prometu, koje potpuno autonomnoprovodi sigurnosne istrage s ciljem i zadatkomutvrivanja uzroka nesrea te s tim u svezi izdavanjasigurnosnih preporuka na osnovu nalaza provedenihsigurnosnih istraga.

22

AIN RACIONALIZACIJA ADMINISTRACIJE

Prema odredbama lanka 23. Zakona, danom upisa u sudski registar (29. srpnja 2013.) Agencija je zapoela s radom i preuzela: poslove Agencije za istraivanje nesrea i ozbiljnih nezgoda

zrakoplova

poslove Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture koji se odnose na sigurnosne istrage pomorskih nesrea i nezgoda te

istraivanje ozbiljnih nesrea i izvanrednih dogaaja u eljeznikom prometu;

Preuzela je i pismohranu i ostalu dokumentaciju, materijalno-tehnika i financijska sredstva te prava i obveze Agencije za istraivanje nesrea i ozbiljnih nezgoda zrakoplova i Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, razmjerno preuzetim poslovima

23

KOMERCIJALNI ZRANI PRIJEVOZ

Komercijalni zrani prijevoz moe obavljati

poduzetnik koji posjeduje vaeu Operativnu

licenciju i Svjedodbu zranog prijevoznika

u skladu s odredbama ovog Zakona i propisa

donesenih na temelju ovog Zakona te u skladu s

odgovarajuim EU propisima.

Druge komercijalne operacije (ukljuujui radove

iz zraka) moe obavljati poduzetnik koji posjeduje

vaeu svjedodbu ili odobrenje u skladu s

odredbama ovog Zakona, propisa donesenih na

temelju ovog Zakona i u skladu s odgovarajuim

EU propisima. 24

OPERATIVNA LICENCIJA

Poduzetniku e Agencija izdati Operativnu licenciju pod uvjetom da:

mu je glavno mjesto poslovanja u Republici Hrvatskoj,

posjeduje vaeu Svjedodbu zranog prijevoznika

ima jedan ili vie zrakoplova na raspolaganju kroz vlasnitvo ili kroz ugovor o zakupu zrakoplova bez posade (dry lease),

mu je glavna djelatnost obavljanje usluga zranog prijevoza, samostalno ili u kombinaciji s nekom drugom komercijalnom operacijom zrakoplova, ili popravkom i odravanjem zrakoplova,

organizacijska struktura kompanije omoguava Agenciji primjenu propisanih odredaba,

Republika Hrvatska i/ili, kako je primjenjivo prema ECAA Sporazumu, dravljani stranaka ECAA Sporazuma posjeduju vie od 50% poduzetnika i vre stvarnu kontrolu nad njim, izravno ili neizravno kroz jedan ili vie posrednih poduzea,

udovoljava propisanim financijskim uvjetima,

udovoljava primjenjivim zahtjevima osiguranja,

udovoljava propisanim pravilima o dobrom ugledu.

25

SVJEDODBA ZRANOG PRIJEVOZNIKA

Operatori u komercijalnim operacijama moraju dokazati

svoju sposobnost i nain na koji e ispuniti svoje obveze

povezane s pravima koja im pripadaju.

Sposobnost i nain potvruju se izdavanjem Svjedodbe

zranog prijevoznika.

U Svjedodbi zranog prijevoznika utvruju se prava

odobrena operatoru i opseg operacija koje moe

obavljati.

Uvjeti za izdavanje, odravanje, izmjene, ograniavanje,

privremeno oduzimanje i povlaenje Svjedodbe zranog

prijevoznika, utvruju se propisom donesenim na temelju

ovog Zakona i u skladu s odgovarajuim EU propisima. 26

MEUNARODNI LINIJSKI ZRANI PRIJEVOZ

I KABOTAA

Meunarodni linijski zrani prijevoz moe obavljati hrvatski zrani prijevoznik koji, osim uvjetima iz lanka 23. i 24. ovog Zakona (operativna licencija, svjedodba), udovoljava i uvjetima predvienima meunarodnim ugovorima te drugim meunarodnim aktima kojima se ureuje sigurno i uredno obavljanje meunarodnog linijskog zranog prijevoza.

Inozemni zrani prijevoznik moe obavljati meunarodni linijski zrani prijevoz s Republikom Hrvatskom u skladu s:

ECAA Sporazumom,

odredbama meunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku, ili

uvjetima iz odobrenja za obavljanje prijevoza.27

RED LETENJA

Za letove koji se ne izvode u skladu s ECAA

Sporazumom, red letenja utvruje se posebno za ljetno, a

posebno za zimsko prometno razdoblje.

Zrani prijevoznici koji operiraju sukladno stavku 1.

ovog lanka kao i drugi zrani prijevoznici koji odlue

objavljivati red letenja moraju objaviti red letenja

najkasnije petnaest dana prije stupanja na snagu reda

letenja za odreeno prometno razdoblje, a izmjene u redu

letenja, u naelu najkasnije deset dana prije dana

stupanja na snagu tih izmjena. Iznimno, rok za objavu

izmjene u redu letenja moe biti i krai, o emu je zrani

prijevoznik obvezan neodgodivo dati obavijest. 28

JAVNA USLUGA

U sluajevima gdje zrani prijevoznik nema poslovnog

interesa za obavljanje usluga zranog prijevoza na

odreenoj liniji, i ako se takva linija smatra vitalnom za

gospodarski i socijalni razvoj odreene regije, Vlada

moe nametnuti obvezu obavljanja javne usluge na toj

liniji (Public Service Obligation PSO).

29

AERODROMI - PODJELA

Aerodromi mogu biti vojni ili civilni.

Vojni aerodrom je aerodrom ije je upravljanje u

nadlenosti ministarstva nadlenog za poslove

obrane. Svi ostali aerodromi su civilni aerodromi.

Civilni aerodromi mogu biti kontrolirani ili

nekontrolirani aerodromi. Nekontroliranim se

aerodromom smatra i kontrolirani aerodrom

izvan radnog vremena nadlene aerodromske

kontrole zranoga prometa.

30

RAZRED, SKUPINA I KATEGORIJA

AERODROMA

Aerodromi se, prema fizikim osobinama i opremljenosti glavne staze i staze za vonju te stupnja spasilako-vatrogasne zatite, razvrstavaju u razrede, skupine i kategorije, u skladu s propisom donesenim na temelju ovog Zakona.

Razred i skupina aerodroma odreuje se prema duljini i irini glavne staze i irini staze za vonju te prema duljini, irini ili dubini vodene povrine odreene za uzlijetanje i slijetanje zrakoplova. Duljina i irina staze i irina staze za vonju odreuje se prema dimenzijama zrakoplova te prema drugim tehnikim uvjetima za sigurno operiranje svih ili samo odreenih tipova zrakoplova.

Kategorija aerodroma odreuje se prema stupnju opremljenosti glavne staze, ureajima i sredstvima za prilaenje, opremljenosti staza za vonju te prema drugim ureajima i sredstvima koji slue za sigurno operiranje zrakoplova, kao i prema stupnju spasilako-vatrogasne zatite. 31

AERODROMSKE USLUGE

Na svakom aerodromu mora biti osigurana spasilako-

vatrogasna zatita i pruanje hitne pomoi. Na

aerodromima za usluge zranog prijevoza moraju biti

osigurani i prihvat i otprema zrakoplova, putnika i

prtljage.

Obavljanje poslova prihvata i otpreme zrakoplova,

putnika i prtljage, tereta i pote te pruanje drugih

zemaljskih usluga moe biti povjereno drugim

poduzetnicima, u skladu s uvjetima utvrenima propisom

donesenim na temelju ovog Zakona i u skladu s

odgovarajuim EU propisima.

32

AERODROMSKE NAKNADE

Za pruenu uslugu u zranom prometu operator zrane luke ima pravo na naknadu utvrenu na nediskriminirajuoj osnovi. Visinu cijene za pojedinu uslugu utvruje operator zrane luke na temelju stvarnih trokova. Visinu aerodromskih naknada i, kada je to prikladno, razinu kvalitete pruene usluge, utvruje operator zrane luke nakon konzultacija s korisnicima zrane luke, u skladu s propisom donesenim na temelju ovog Zakona i odgovarajuim EU propisima.

Neke kategorije zrakoplova izuzete su od plaanja aerodromske naknade: zrakoplovi ukljueni u operacije potrage i spaavanja, zrakoplovi koji se koriste za humanitarnu pomo u sluaju prirodnih nepogoda ili stanja nude, dravni zrakoplovi koji pruaju hitnu medicinsku pomo

33

HRVATSKI REGISTAR CIVILNIH

ZRAKOPLOVA

Hrvatski registar civilnih zrakoplova vodi Agencija za civilno zrakoplovstvo.

Registar je javna knjiga.

Zrakoplov moe biti upisan u Registar jedino ako: nije registriran u drugoj dravi ili upisan u vojni registar, i

mu je vlasnik i/ili njime operira osoba koja je dravljanin Republike Hrvatske ili stranke ECAA Sporazuma, ili pravna osoba sa sjeditem u Republici Hrvatskoj ili stranci ECAA Sporazuma.

Zrakoplov moe biti upisan u Registar ako udovoljava uvjetima za sigurnu zranu plovidbu i drugim uvjetima za upis u Registar propisanima ovim Zakonom i propisom donesenim na temelju ovog Zakona.

Ako je zrakoplov ve upisan u inozemni ili vojni registar zrakoplova, u Registar se moe upisati samo ako se podnese dokaz da je brisan iz toga registra. 34

PRIVREMENI UPIS U REGISTAR

Zrakoplov moe biti privremeno upisan u Registar:

a) ako je zrakoplov kupljen i homologiran u inozemstvu, te

homologirani zrakoplov izgraen u Republici Hrvatskoj koji

se isporuuje inozemnom operatoru,

b) ako je zrakoplov izgraen u Republici Hrvatskoj i nije

homologiran, u svrhu ispitivanja i utvrivanja njegovih letnih

sposobnosti i tehnikih osobina, ako udovoljava uvjetima za

sigurnu zranu plovidbu.

Zrakoplov moe biti privremeno upisan u Registar

najdue dvanaest mjeseci.

35

DRAVNA PRIPADNOST I REGISTRACIJSKE

OZNAKE

Zrakoplovi koji su upisani u Registar imaju dravnu

pripadnost Republike Hrvatske i obvezni su nositi znake

dravne pripadnosti i registracijske oznake.

Znaci dravne pripadnosti su zastava Republike Hrvatske

i oznaka 9A.

Hrvatski vojni zrakoplovi imaju dravnu pripadnost

Republike Hrvatske i obvezni su nositi znake dravne

pripadnosti i registracijske oznake utvrene posebnim

propisom.

36

OZNAAVANJE CIVILNOG ZRAKOPLOVA

37

OZNAAVANJE VOJNOG ZRAKOPLOVA

38

DEFINICIJA ZRAKOPLOVNE SIGURNOSTI

Zrakoplovna sigurnost je stanje u kojem je rizik od

nanoenja tete osobama ili imovini umanjen i odravan

na ili ispod prihvatljive razine rizika, kroz kontinuirani

postupak prepoznavanja opasnosti i upravljanja rizikom.

Operatori zrakoplova, operatori aerodroma i pruatelji

usluga u zranoj plovidbi, odreeni u Nacionalnom

programu sigurnosti u zranom prometu, u skladu s

odgovarajuim ICAO (International Civil Aviation

Organization) dokumentima, izravno su odgovorni za

sigurno obavljanje tih poslova ili pruanje tih usluga.

39

SIGURNA UPORABA ZRAKOPLOVA

Zrakoplov mora imati svjedodbu tipa, svjedodbu o

plovidbenosti i svjedodbu o otputanju s radova.

Operatori zrakoplova moraju odravati u plovidbenom

stanju zrakoplove koji su registrirani i/ili operiraju u

Republici Hrvatskoj.

Plovidbeno stanje utvruje vlasnik, odnosno operator

zrakoplova prije svakog leta.

Vlasnik odnosno operator zrakoplova snosi odgovornost

za kontinuiranu plovidbenost i odravanje zrakoplova

koji su registrirani i/ili operiraju u Republici Hrvatskoj.

40

OBVEZA ODRAVANJA

Operator zrakoplova i zrakoplovne komponente obvezan je u smislu zahtjeva kontinuirane plovidbenosti utvrenih odgovarajuim EU propisima, pregledati i provjeriti zrakoplov i zrakoplovnu komponentu tijekom uporabe i odravati ih u stanju koje jami sigurnu zranu plovidbu, u skladu s odredbama ovog Zakona, propisa donesenih na temelju ovog Zakona i odgovarajuim EU propisima.

Pregledi i provjere, popravci, zamjene i odravanje zrakoplova i zrakoplovne komponente, te obnove i obvezne preinake na zrakoplovu i zrakoplovnoj komponenti, kao i tehnika kontrola i kontrola kvalitete obavljenih radova, moraju se obavljati u skladu s propisom donesenim na temelju ovog Zakona, tehnikim uputama proizvoaa za odreeni tip zrakoplova i zrakoplovne komponente te u skladu s odgovarajuim EU propisima. 41

SVJEDODBA O PLOVIDBENOSTI

Sposobnost zrakoplova za sigurnu zranu plovidbu (u

daljnjem tekstu: plovidbenost zrakoplova) utvruje se

pregledom obavljenim na nain utvren ovim Zakonom,

propisom donesenim na temelju ovog Zakona i u skladu

s odgovarajuim EU propisima, a dokazuje se

Svjedodbom o plovidbenosti koju izdaje Agencija.

Svjedodba o plovidbenosti izdaje se s neogranienim

rokom vaenja i ostaje vaea za sve vrijeme

udovoljavanja primjenjivim zahtjevima za projekt tipa i

kontinuiranu plovidbenost te uvjetima utvrenima

propisom donesenim na temelju ovog Zakona i u skladu

s odgovarajuim EU propisima. 42

OPI UVJET I ODOBRENJEZA UPORABU

AERODROMA

Aerodrom se moe upotrebljavati u zranom prometu ako ima uporabnu dozvolu izdanu na temelju posebnog propisa te odobrenje za uporabu aerodroma koje izdaje Agencija na temelju propisa donesenog na temelju ovog Zakona.

Ako se utvrdi da su ispunjeni svi propisani uvjeti, Agencija izdaje odobrenje za uporabu aerodroma.

Operatoru aerodroma namijenjenom za prihvat i otpremu zrakoplova najvee doputene uzletne mase vee od 2730 kg, kao i zrakoplova najvee doputene uzletne mase manje od 2730 kg kojima se obavljaju usluge zranog prijevoza ili se koriste za kolovanje letakog osoblja, odobrenje za uporabu aerodroma izdaje se u formi Svjedodbe aerodroma.

43

ZRAKOPOVNO OSOBLJE

Zrakoplovnim osobljem smatraju se osobe koje obavljaju poslove:

lana letake posade,

odravanja i preinaka zrakoplova,

kontrole zranog prometa,

procedura pripreme leta,

pilota sportskog zrakoplova ili

rukovatelja zrakoplovne stanice na zemlji.

Zrakoplovno osoblje mora imati propisanu strunu spremu, biti struno osposobljeno, udovoljavati posebnim zdravstvenim i drugim uvjetima za obavljanje odreenoga strunog posla.

Zrakoplovnom osoblju dozvolu i ovlatenje iz te dozvole izdaje, obnavlja i produava Agencija.

Agencija vodi registar zrakoplovnog osoblja.

44

SASTAV POSADE ZRAKOPLOVA

U zrakoplovu se tijekom letenja i kretanja zrakoplova po

operativnim povrinama aerodroma mora nalaziti posada

zrakoplova u propisanom sastavu i propisane

osposobljenosti, kako je utvreno propisom donesenim

na temelju ovog Zakona i u skladu s odgovarajuim EU

propisima.

Broj lanova posade u zrakoplovu i njezin sastav

odreuje se prema vrsti, kategoriji i namjeni zrakoplova.

45

BROJ LANOVA POSADE ZRAKOPLOVA

46

Razliiti tipovi

zrakoplova imaju

razliit broj lanova

posade.

U pravilu, suvremeni

zrakoplovi imaju

manji broj lanova

posade od starijih

modela (npr. nemaju

obveznog navigatora).

UPRAVLJANJE ZRANIM PROSTOROM

Oblikovanje (ustroj i struktura), klasifikacija, fleksibilna

uporaba zranog prostora te druge funkcije s ciljem

maksimalnog koritenja raspoloivoga zranog prostora

(u daljnjem tekstu: upravljanje zranim prostorom)

provodi se prema odredbama ovog Zakona, propisa

donesenih na temelju ovog Zakona i u skladu s

odgovarajuim EU propisima i meunarodnim

ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku.

47

ODOBRENJA I UPUTE NADLENE

KONTROLE ZRANOG PROMETA

U podruju letnih informacija Republike Hrvatske, zrakoplovi moraju letjeti i kretati se po manevarskim povrinama na propisan nain i prema odobrenjima ili uputama nadlene kontrole zranog prometa.

Zrakoplovi, vozila i osobe kreu se po stajanci prema uputama operatora aerodroma. Osobe i vozila koji se kreu po manevarskim povrinama moraju odravati neprekidnu radiokomunikaciju s aerodromskom kontrolom zranog prometa i postupati prema uputama te kontrole.

Ako bi zapovjednik zrakoplova postupanjem prema izdanom odobrenju ili uputi ugrozio sigurnost zrakoplova, o tome je obvezan odmah izvijestiti nadlenu kontrolu zranog prometa i zatraiti odgovarajuu izmjenu. Ako nije u mogunosti postupiti prema izmijenjenom odobrenju ili uputi, zapovjednik zrakoplova odbit e izvrenje i o tome izvijestiti nadlenu kontrolu zranog prometa.

48

OBAVJEIVANJE U SLUAJU NESREE ILI

OZBILJNE NEZGODE ZRAKOPLOVA

Svaka osoba koja sazna za nesreu i ozbiljnu nezgodu zrakoplova obvezna je o tome odmah izvijestiti ministarstvo nadleno za unutarnje poslove ili nadlenu kontrolu zranog prometa na najbliem aerodromu, ili sredinje tijelo dravne uprave nadleno za zatitu i spaavanje putem pozivnog broja 112 za hitne slube ili Agenciju za istraivanje.

Ako inozemni zrakoplov pretrpi nesreu ili ozbiljnu nezgodu u zranom prostoru ili na teritoriju Republike Hrvatske, Ministarstvo e o tome izvijestiti ministarstva nadlena za unutarnje i vanjske poslove te nadlena tijela drave u kojoj je zrakoplov registriran, drave organizacije koja je projektirala zrakoplov, drave operatora zrakoplova i drave proizvoaa zrakoplova te i nadlena tijela drugih drava ako je u zrakoplovu koji je pretrpio nesreu ili ozbiljnu nezgodu bilo osoba iz tih drava. 49

ZATITA CIVILNOG ZRANOG PROMETA I

DJELA NEZAKONITOG OMETANJA

Zatita civilnog zranog prometa je skup mjera te ljudskih i materijalnih izvora s ciljem zatite civilnog zranog prometa od djela nezakonitog ometanja.

Primjeri djela nezakonitog ometanja: nasilja protiv osoba na zrakoplovu u letu, ako takvo djelo

moe ugroziti sigurnost zrakoplova,

unitenja zrakoplova u uporabi ili nanoenja tete na takvom zrakoplovu koja bi ga uinila nesposobnim za let ili koja bi ugrozila sigurnost u letu,

postavljanja ili sudionitva u postavljanju naprave ili stvari na zrakoplov u uporabi, kojima bi se zrakoplov mogao unititi ili bi se na njemu mogla poiniti teta, a koja bi ga uinila nesposobnim za let ili bi ugrozila sigurnost u letu,

unitenja ili oteenja tehnikih sredstava zrane plovidbe ili ometanja njihovog rada, ako takva djela mogu ugroziti sigurnost zrakoplova u letu,

davanja lanih obavijesti kojima se ugroava sigurnost zrakoplova u letu.

50

ZATITA OD BUKE

Pruatelj usluga u zranoj plovidbi, piloti zrakoplova, operatori zrakoplova i operatori aerodroma obvezni su poduzimati mjere zatite od buke zrakoplova, u skladu s propisom donesenim na temelju ovog Zakona i u skladu s odgovarajuim EU propisima.

Na temelju rezultata mjerenja buke, utvruju se podruja zatite od buke u kojima ekvivalentna razina buke zrakoplova prelazi 67 dB(A), odnosno 75 dB(A), koja se unose u dokumentaciju prostora.

Uvjeti i naini utvrivanja podruja zatite od buke te uvjeti graenja u tim podrujima odreuju se propisom donesenim na temelju ovog Zakona i u skladu s odgovarajuim EU propisima. Pravnim i fizikim osobama, u odreenim sluajevima, pripada pravo na naknadu.

51

NADZOR SIGURNOSTI

Provedba odredaba Zakona o zranom prometu, propisa donesenih na temelju ovog Zakona te meunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku, obavlja Agencija za civilno zrakoplovstvo, u okviru danih nadlenosti.

U okviru ovlatenja koja su im dana, poslove nadzora sigurnosti provode ovlatene osobe Agencije (zrakoplovni inspektori).

Pravne i fizike osobe koje podlijeu nadzoru sigurnosti obvezne su zrakoplovnim inspektorima omoguiti obavljanje poslova nadzora sigurnosti i bez odgode dostaviti traene podatke i potrebnu dokumentaciju. 52

NAELNE OVLASTI ZRAKOPLOVNOG

INSPEKTORA

Zrakoplovni inspektor vodi postupak, donosi rjeenja i poduzima mjere u opsegu svojih prava i obveza odreenih ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovog Zakona, drugim propisima, meunarodnim obvezama i u skladu s odgovarajuim EU propisima.

U obavljanju poslova nadzora sigurnosti, zrakoplovni inspektor je ovlaten u sluajevima krenja ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona izdavati nareenja, izricati zabrane i privremeno oduzimati potvrde, svjedodbe, dozvole i licencije.

Ako pri obavljanju poslova nadzora sigurnosti zrakoplovni inspektor izda usmeno nareenje ili izrekne usmenu zabranu, obvezan je u roku od tri dana o tome pismeno obavijestiti osobu na koju se odnosi.

53

OVLAST ZA IZRICANJE OGRANIENJA I

ZABRANA (1)

Ako zrakoplovni inspektor utvrdi da stanje

operativnih povrina, objekata, sredstava i opreme na

aerodromu i pruanje aerodromskih usluga

ograniava uporabu aerodroma, u odnosu na razred,

skupinu i kategoriju aerodroma, kategoriju i vrstu

zrakoplova i vrstu letenja, naredit e da se ogranii

uporaba aerodroma, u skladu s postojeim uvjetima i

da se korisnici aerodroma izvijeste o tome.

Zrakoplovni inspektor e zabraniti uporabu aerodroma za

uzlijetanje i slijetanje svih ili samo odreenih zrakoplova, ako

prepreke ugroavaju sigurno uzlijetanje i slijetanje ili ako nije

osiguran prostor za pregled zrakoplova, odgovarajue

prostorije za pregled putnika i stvari, a i tehnika oprema za

pregled zrakoplova, putnika i stvari.54

OVLAST ZA IZRICANJE OGRANIENJA I

ZABRANA (2)

(3) Ako zrakoplovni inspektor pri obavljanju nadzora

sigurnosti nad zrakoplovom, zrakoplovnom

komponentom i opremom zrakoplova, nainom njihove

uporabe, gradnjom i odravanjem utvrdi nepravilnosti

koje ugroavaju sigurnost zranog prometa, odnosno ako

utvrdi da zrakoplov, zrakoplovna komponenta ili oprema

zrakoplova ne odgovara tehnikim zahtjevima za

plovidbenost, zabranit e ili ograniiti uporabu tog

zrakoplova ili zrakoplovne komponente dok se utvrena

nepravilnost ili nedostatak ne otkloni.

55

IZVJETAVANJE O PRISUTNOSTI I

ISKAZNICA INSPEKTORA

Pri obavljanju nadzora sigurnosti, zrakoplovni

inspektor je obvezan o svojoj prisutnosti

izvijestiti odgovornu osobu.

Inspektor ima posebnu iskaznicu kojom se

dokazuje njegovo slubeno svojstvo, identitet i

ovlasti.

56

UPRAVNI NADZOR

Ministarstvo obavlja upravni nadzor nad

Agencijom i Agencijom za istraivanje u skladu s

odredbama opeg propisa o obavljanju upravnog

nadzora.

57

IMOVINSKOPRAVNO UREENJE

ZRANOG PROMETA

Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u

zranom prometu (NN 132/98, 63/08, 134/09)

58

OPSEG ZAKONA

Ovim se Zakonom u zranom prometu ureuju:

1. obvezni odnosi koji nastaju:

1. - iz ugovora o prijevozu putnika i prtljage,

2. - iz ugovora o prijevozu stvari,

3. - iz ugovora o obavljanju drugih komercijalnih djelatnosti,

4. - iz ugovora o zakupu zrakoplova,

5. - u sluaju tete koju zrakoplov u letu nanese osobama i

stvarima na zemlji,

6. - iz ugovora o osiguranju i reosiguranju,

2. stvarnopravni odnosi u pogledu zrakoplova: vlasnitvo i

zalono pravo na zrakoplovu,

3. postupak ovrhe i osiguranja na zrakoplovu i teretu u

zrakoplovu te s tim u svezi nadlenost sudova za ovrhu i

osiguranje. 59

PRIJEVOZ PUTNIKA

60

UGOVOR O PRIJEVOZU PUTNIKA

Ugovor o prijevozu putnika sklapa se izmeu prijevoznika i putnika ili izmeu prijevoznika i naruitelja prijevoza.

Ugovorom o prijevozu putnika prijevoznik se obvezuje prevesti putnika od mjesta polaska do mjesta odredita u vrijeme predvieno redom letenja, odnosno u ugovoreno vrijeme, a putnik se obvezuje platiti odgovarajuu prevozninu.

Ugovorom sklopljenim izmeu prijevoznika i naruitelja prijevoza prijevoznik se obvezuje da e uz uvjete utvrene ugovorom, prevesti putnika koga odredi naruitelj prijevoza.

Ugovor o prijevozu putnika sklopljen izmeu prijevoznika i naruitelja prijevoza moe se sklopiti za jedno ili vie putovanja ili na odreeno vrijeme cijelim zrakoplovom ili dijelom kapaciteta zrakoplova. Ugovor sklopljen izmeu prijevoznika i naruitelja prijevoza moe se odnositi na jednog ili vie putnika.

Ugovor s naruiteljem prijevoza, da bi bio valjan, mora biti sklopljen u pisanom ili elektronikom obliku. 61

PUTNA KARTA

Prijevoznik je duan izdati putnu kartu, pojedinanu ili grupnu. Putna karta bilo u papirnatom ili elektronikom obliku je dokaz da je sklopljen ugovor o prijevozu putnika, ali se postojanje ugovora o prijevozu moe dokazivati i na drugi nain.

Putna karta, u pravilu, glasi na ime. Ako putna karta glasi na ime ne moe se prenositi bez pristanka prijevoznika. Prijevoznik ima pravo svoj pristanak odbiti samo iz opravdanih razloga.

Putna karta mora sadravati naznaku mjesta polaska i odredita te vrijeme polaska zrakoplova predvienog redom letenja, odnosno ugovorom. 62

MINIMALNA PRAVA PUTNIKA

Zakon odreuje pod odreenim uvjetima, koja

minimalna prava putnici ostvaruju u svezi

dogaaja izravno povezanih s putnikom, koji

dogaaji za sobom povlae naknadu i/ili pomo, u

sljedeim sluajevima:

kada je putnicima uskraen ukrcaj protiv njihove

volje,

kada je putnicima let otkazan,

kada putnicima let kasni.

63

DOSTUPNOST SAETAKA O ODGOVORNOSTI

ZRANOGA PRIJEVOZNIKA

Svi zrani prijevoznici moraju prilikom prodaje

prijevoza osigurati da su saeci glavnih odredaba

koje ureuju odgovornost prema putnicima i

njihovoj prtljazi, ukljuujui rokove za

podnoenje tube za naknadu tete i mogunost

davanja posebne izjave o prtljazi, dostupni

putnicima na svim prodajnim mjestima,

ukljuujui telefonsku prodaju ili internetsku

prodaju.

64

OBAVIJEST PUTNICIMA O ODGOVORNOSTI

ZRANOG PRIJEVOZNIKA

Svi zrani prijevoznici moraju u pogledu prijevoza koji se obavlja ili prodaje, svakome putniku izdati pisanu obavijest o:

granici odgovornosti zranoga prijevoznika koja vrijedi za dotini let, u sluaju smrti ili ozljede, ukoliko takva granica postoji,

granici odgovornosti zranoga prijevoznika koja vrijedi za dotini let, u sluaju unitenja, gubitka ili oteenja prtljage, kao i upozorenje na to da putnik mora prilikom registracije prtljage upozoriti zranoga prijevoznika na svu prtljagu ija vrijednost premauje taj iznos, ili mora prtljagu u cijelosti osigurati,

granici odgovornosti zranoga prijevoznika koja vrijedi za dotini let u sluaju tete uslijed kanjenja.

65

SAETAK PRAVILA O ODGOVORNOSTI ZRANIH

PRIJEVOZNIKA PREMA PUTNICIMA I NJIHOVOJ

PRTLJAZI (1)

Naknada tete u sluaju smrti ili ozljede

Financijska ogranienja za odgovornost u sluaju ozljede ili smrti putnika nisu odreena. Zrani prijevoznik ne moe osporavati zahtjeve za naknadu tete u sluaju kada se radi o teti do iznosa od 100 000 posebnih prava vuenja. U sluaju iznosa veih od navedenog, zrani prijevoznik moe osporavati zahtjev dokazujui da nije postupao s nepanjom ili da nije na neki drugi nain kriv.

Predujmovi

U sluaju smrti ili ozljede putnika, zrani prijevoznik mora u roku od 15 dana od identifikacije osobe s pravom na naknadu tete isplatiti predujam koji je potreban za pokrivanje njezinih neposrednih ekonomskih potreba. U sluaju smrti putnika ovaj predujam ne smije biti nii od 16.000 posebnih prava vuenja.

66

SAETAK PRAVILA O ODGOVORNOSTI ZRANIH

PRIJEVOZNIKA PREMA PUTNICIMA I NJIHOVOJ

PRTLJAZI (2)

Kanjenja putnika

U sluaju kanjenja putnika, zrani prijevoznik je odgovoran za tetu osim ako je poduzeo sve razumne mjere kako bi izbjegao tetu ili ako nije bilo mogue poduzeti takve mjere. Odgovornost za kanjenje putnika ograniena je na 4 150 posebnih prava vuenja.

Kanjenje prtljage

U sluaju kanjenja prtljage, zrani prijevoznik je odgovoran za tetu osim ako je poduzeo sve razumne mjere kako bi izbjegao tetu ili ako nije bilo mogue poduzeti takve mjere. Odgovornost za kanjenje prtljage ograniena je na 1 000 posebnih prava vuenja. 67

SAETAK PRAVILA O ODGOVORNOSTI ZRANIH

PRIJEVOZNIKA PREMA PUTNICIMA I NJIHOVOJ

PRTLJAZI (3)

Unitenje, gubitak ili oteenje prtljage

Zrani prijevoznik je odgovoran za unitenje,

gubitak ili oteenje prtljage do iznosa od 1 000

posebnih prava vuenja. U sluaju registrirane

prtljage, zrani je prijevoznik odgovoran ak i ako

nije kriv, osim ako je prtljaga bila neispravna. U

sluaju neregistrirane prtljage, zrani prijevoznik

je odgovoran jedino ako je kriv.

Vie granice odgovornosti za prtljagu

Putnik ima pravo na viu granicu odgovornosti

ako najkasnije u trenutku registracije za let da

posebnu izjavu i plati dodatnu pristojbu. 68

SAETAK PRAVILA O ODGOVORNOSTI ZRANIH

PRIJEVOZNIKA PREMA PUTNICIMA I NJIHOVOJ

PRTLJAZI (4)

Pritube na prtljagu

Ako je prtljaga oteena, izgubljena ili unitena, ili ako kasni, putnik mora to je prije mogue zranome prijevozniku poslati pisanu pritubu. Ukoliko je oteena registrirana prtljaga, putnik mora podnijeti pisanu pritubu u roku od sedam dana, a u sluaju kanjenja prtljage u roku od dvadeset i jedan dan, te u oba sluaja rok poinje tei od dana kada je prtljaga putniku bila dostavljena.

Odgovornost ugovornih zranih prijevoznika i stvarnih zranih prijevoznika

Ukoliko zrani prijevoznik koji stvarno obavlja prijevoz istodobno nije i ugovorni zrani prijevoznik, putnik ima pravo podnijeti pritubu na jednoga od njih ili podnijeti zahtjev za naknadu tete protiv jednoga od njih. Ukoliko je na karti naznaeno ime ili kod zranoga prijevoznika, taj je zrani prijevoznik ugovorni prijevoznik.

69

SAETAK PRAVILA O ODGOVORNOSTI ZRANIH

PRIJEVOZNIKA PREMA PUTNICIMA I NJIHOVOJ

PRTLJAZI (5)

Rok za podnoenje tube

Tuba za naknadu tete podnosi se u roku od dvije godine od dana dolaska zrakoplova ili od dana kada je zrakoplov trebao sletjeti.

Podloga za informacije

Gore navedena pravila temelje se na Montrealskoj konvenciji od 28. svibnja 1999. koja se u Republici Hrvatskoj provodi na temelju Zakona o potvrivanju Konvencije o ujednaavanju odreenih pravila za meunarodni zrani prijevoz i na odredbama Zakona o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zranom prometu. 70

PRIJEVOZ PRTLJAGE

Na temelju ugovora o prijevozu putnik ima pravo unijeti u zrakoplov i prevesti bez posebne naknade runu prtljagu.

Kao runa prtljaga u zrakoplov se ne moe unijeti stvar koja po svojoj prirodi i opsegu moe predstavljati opasnost ili smetnju za zrakoplov, putnike ili druge stvari ili joj nije mjesto u putnikoj kabini zrakoplova. Prijevoznik odreuje do kolike teine i kojeg opsega moe biti runa prtljaga koju putnik moe unijeti u zrakoplov.

Kao vrijeme prijevoza rune prtljage smatra se vrijeme od trenutka ukrcaja putnika u zrakoplov do trenutka iskrcaja putnika iz zrakoplova. 71

PRIJEVOZ PREDANE PRTLJAGE

Prijevoznik je duan primiti na prijevoz prtljagu koja nema svojstva rune prtljage (predana prtljaga) i o tome izdati pisanu potvrdu.

Kao predanu prtljagu nije dozvoljeno predati stvari za iji je prijevoz potrebna posebna dozvola ili stvari koje se moraju prevoziti uz posebne uvjete niti stvari koje po svojoj naravi mogu predstavljati opasnost za zrakoplov ili osobe u zrakoplovu ili izazvati, odnosno nanijeti tetu drugoj prtljazi, a ni stvari kojima, po njihovoj naravi, opsegu ili teini, nije mjesto u prostorijama odreenim za smjetaj prtljage.

Prijevoznik odreuje do kolike mase i kojeg opsega moe biti predana prtljaga koju putnik predaje i do kolike se mase ta prtljaga prevozi bez posebne naknade.

72

PRAVA OSOBA S INVALIDITETOM I OSOBA

SMANJENE POKRETLJIVOSTI

Osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti koje koriste ili namjeravaju koristiti usluge zranog prijevoza putnika po odlasku s aerodroma, tranzitu kroz aerodrom ili po dolasku na aerodrom kada se aerodrom nalazi na teritoriju Republike Hrvatske imaju pravo na pomo.

Prijevoznici i operatori aerodroma moraju osigurati da njihovo cjelokupno osoblje, ukljuujui zaposlenike svakog podizvoaa, koje prua neposrednu pomo osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti ima potrebno znanje o tome kako zadovoljiti potrebe osoba s razliitim vrstama invalidnosti ili potekoa u kretanju.

73

PRIJEVOZ TERETA

74

UGOVOR O PRIJEVOZU STVARI

Ugovorom o prijevozu stvari zrakoplovom

ugovorni se prijevoznik obvezuje naruitelju

prijevoza da e prevesti stvar zrakoplovom, a

naruitelj prijevoza da e platiti prevozninu.

Ugovor o prijevozu stvari moe se odnositi na

jedan ili na vie prijevoza ili na prijevoz na

odreeno vrijeme, na cijeli kapacitet ili dio

kapaciteta zrakoplova, na odreenu koliinu

stvari ili na odreenu stvar.

Ugovor o prijevozu stvari cijelim zrakoplovom na

odreeno vrijeme ili za vie prijevoza mora se

sklopiti u pisanom obliku. 75

ODREIVANJE KOLIINE STVARI

Koliina stvari koja se predaje na prijevoz moe

se odrediti brojem komada, teinom, obujmom,

dimenzijama ili kombinirano.

U sluaju sumnje, koliina se stvari odreuje

mjerom koja je uobiajena u mjestu predaje

stvari prijevozniku.

76

TOVARNI LIST (1)

Prijevoznik ima pravo traiti od poiljatelja da sastavi i da mu preda zrakoplovni tovarni list ("tovarni list"), a poiljatelj ima pravo traiti od prijevoznika da primi tu ispravu.

Tovarni list moe biti sainjen za vie koleta.

Prijevoznik ima pravo traiti od poiljatelja da sastavi tovarni list za svako koleto, a poiljatelj ima pravo traiti od prijevoznika da primi posebni tovarni list za svako koleto.

Nepostojanje ili neispravnost tovarnog lista ne utjee na postojanje ni na pravovaljanost ugovora o prijevozu stvari zrakoplovom.

Poiljatelj sastavlja tovarni list u tri izvorna primjerka i predaje ih zajedno sa stvarima prijevozniku. Prvi primjerak zadrava prijevoznik, drugi primjerak prati stvar, a trei primjerak prijevoznik predaje poiljatelju nakon to ga potpie.

77

TOVARNI LIST (2)

Tovarni list mora sadravati:

1. mjesto i datum izdavanja tovarnog lista,

2. mjesto polaska i mjesto odredita,

3. ime ili naziv i adresu poiljatelja,

4. ime ili naziv i adresu primatelja,

5. vrstu i koliinu stvari,

6. popis isprava koje se prilau uz tovarni list.

Tovarni list moe sadravati rok isporuke, vrijednost poiljke te druge podatke.

Prvi primjerak tovarnog lista mora sadravati i oznaku "za prijevoznika", a drugi "za primatelja".

Prvi primjerak tovarnog lista potpisuje poiljatelj, drugi primjerak poiljatelj i prijevoznik, a trei primjerak prijevoznik. Potpis prijevoznika mora se staviti prije utovara stvari u zrakoplov.

Potpis prijevoznika moe biti zamijenjen peatom, a potpis poiljatelja moe biti unaprijed otiskan ili zamijenjen peatom.

78

TOVARNI LIST (3)

Poiljatelj je odgovoran za tonost podataka i izjava u tovarnom listu koje on unosi ili koje na njegov zahtjev unosi prijevoznik.

Poiljatelj je odgovoran za svaku tetu koju pretrpi prijevoznik ili za koju je prijevoznik odgovoran prema treim osobama ako teta nastane zbog neispravnih, netonih ili nepotpunih podataka ili izjava poiljatelja.

Poiljatelj je duan dati prijevozniku sve podatke te priloiti uz tovarni list i staviti na raspolaganje prijevozniku sve isprave koje su potrebne za provoenje carinskih i drugih radnji. Prijevoznik nije duan ispitivati ispravnost i tonost tih podataka i isprava.

Poiljatelj je odgovoran za tetu koja je uzrokovana osobama, zrakoplovu i drugim stvarima djelovanjem svojstava stvari koja je predana na prijevoz, ako prijevozniku ta svojstva nisu bila niti morala biti poznata.

79

TOVARNI LIST (4)

Predajom treeg primjerka tovarnog lista poiljatelju pretpostavlja se da je sklopljen ugovor o prijevozu i da je stvar predana na prijevoz uz uvjete koji su navedeni u tovarnom listu.

Pretpostavlja se da su toni podaci koji su navedeni u tovarnom listu o teini, obujmu, dimenzijama i ambalai te o broju koleta. Ako je prijevoznik u prisutnosti poiljatelja provjerio podatke navedene u tovarnom listu o obujmu, teini i stanju stvari te to naveo u tovarnom listu, ili ako je u pitanju vanjsko stanje stvari i ambalae, smatra se da su ti podaci, odnosno to stanje toni.

Prijevoznik moe u tovarni list staviti primjedbe o vanjskom stanju stvari i ambalae.

80

PRENOSIVI TOVARNI LIST

Poiljatelj i prijevoznik mogu ugovoriti da e se trei primjerak (primjerak za poiljatelja) tovarnog lista izdati kao tovarni list po naredbi ili na donositelja (prenosivi tovarni list). Ako je izdan prenosivi tovarni list, na ostalim primjercima tovarnog lista mora biti izriito naznaeno da je izdan prenosivi tovarni list.

Prenosivi tovarni list mora sadravati potpise prijevoznika i poiljatelja ili osoba koje oni ovlaste.

Prenosivi tovarni list po naredbi, prenosi se indosamentom, a prenosivi tovarni list na donositelja - predajom. 81

IZVRENJE PRIJEVOZA

Prijevoznik je duan stvari prevesti ugovorenim zranim

putem. Ako put prijevoza nije ugovoren, prijevoznik je

duan obaviti prijevoz zranim putem koji je uobiajen.

Iznimno, prijevoznik ima pravo obaviti prijevoz drugim

zranim putem, ako to zahtijevaju razlozi sigurnosti

zranog prometa ili drugi opravdani razlozi.

Prijevoznik je obvezan stvari prevesti u ugovorenom

roku (rok prijevoza). Ako rok prijevoza nije ugovoren,

prijevoznik je obvezan obaviti prijevoz za vrijeme koje je

uobiajeno, s obzirom na duljinu puta, vrstu zrakoplova

i druge okolnosti od utjecaja na vrijeme prijevoza.

Ako nije drugaije ugovoreno, rok prijevoza poinje tei

od ponoi nakon primitka stvari na prijevoz. 82

PREDAJA STVARI

Prijevoznik je duan predati stvar u mjestu

odredita navedenom u ugovoru, tovarnom listu

ili prenosivom tovarnom listu ili u mjestu koje

odredi osoba ovlatena za raspolaganje stvarju.

Ako ugovorom nije drugaije odreeno

prijevoznik predaje primatelju stvar na

aerodromu mjesta odredita.

Prijevoznik je duan predati stvar primatelju koji

je naveden u tovarnom listu ili ovlatenom

imatelju tovarnog lista, a ako tovarni list nije

izdan, osobi koja je ugovorom o prijevozu ili na

drugi nain odreena za primanje stvari. 83

PRIGOVORI I ROKOVI ZA PRIGOVOR

Ako primatelj stvari ne stavi pisani prigovor zbog oteenja stvari odmah pri preuzimanju, pretpostavlja se da mu je stvar predana u stanju u kakvom je primljena na prijevoz, odnosno onako kako je navedeno u tovarnom listu.

Ako se oteenje nije moglo opaziti u trenutku preuzimanja, primatelj mora staviti prijevozniku prigovor neposredno nakon to otkrije oteenje, a najkasnije u roku od 14 dana od dana preuzimanja stvari.

Ako je do tete dolo zbog zakanjenja s predajom stvari, primatelj mora staviti pisani prigovor u roku od 21 dan od dana kada mu je stvar predana.

84

PREVOZNINA

Visina prevoznine odreuje se ugovorom.

Prevoznina utvrena ugovorom o jednom ili vie

prijevoza ostaje nepromijenjena bez obzira na

trajanje ugovorenog prijevoza.

Ako se na zahtjev poiljatelja ili u interesu

nositelja prava prijevoz produi dalje od

ugovorenog mjesta odredita, prevoznina e se

razmjerno povisiti.

Prevoznina se plaa samo za stvar koja je

prevezena i u mjestu odredita stavljena na

raspolaganje primatelju.85

PRIJEVOZ U KOJEMU SUDJELUJE VIE

PRIJEVOZNIKA UZASTOPNI PRIJEVOZ

Ugovor o uzastopnom prijevozu zrakoplovom je

ugovor o prijevozu putnika, prtljage ili stvari

kojim se prijevoznik (prvi prijevoznik) obvezuje

obaviti prijevoz uz sudjelovanje vie

prijevoznika (uzastopni prijevoznici), a

putnik, odnosno naruitelj prijevoza na to

pristaje.

Odnosi izmeu uzastopnih prijevoznika ureuju

se njihovim meusobnim ugovorom.

86

UZASTOPNI PRIJEVOZ ODGOVORNOST ZA

TETU

Za tetu nastalu zbog smrti, tjelesne ozljede putnika, te za tetu uzrokovanu zakanjenjem odgovaraju solidarno prvi prijevoznik i onaj uzastopni prijevoznik na ijem je dijelu puta nastala teta.

Ako je prvi prijevoznik nadoknadio rtvi, odnosno njenim nasljednicima, tetu nastalu smru, ili tjelesnom ozljedom putnika, imat e pravo na regres od uzastopnog prijevoznika na ijem je dijelu puta nastala teta.

Ako je prvi prijevoznik nadoknadio rtvi, odnosno njenim nasljednicima, tetu nastalu smru, ili tjelesnom ozljedom putnika, imat e pravo na regres od uzastopnog prijevoznika na ijem je dijelu puta nastala teta.

87

PRIJEVOZ U KOJEMU SUDJELUJE VIE

PRIJEVOZNIKA MJEOVITI (KOMBINIRANI)

PRIJEVOZ

Ako je tako ugovoreno, prijevoznik u zranom prometu ima pravo ugovoreni prijevoz obaviti uz sudjelovanje prijevoznika iz drugih grana prometa (mjeoviti prijevoz).

Prijevoznik koji je sklopio ugovor o mjeovitom prijevozu odgovara za tetu prema propisima o naknadi tete koji vrijede za prijevoznika na ijem je dijelu puta nastala teta.

Ako prijevoznik obavi mjeoviti prijevoz stvari bez suglasnosti poiljatelja, odgovara za tetu prema odredbama zakona koji je za naruitelja prijevoza najpovoljniji, bez obzira na kojem je dijelu puta nastala teta. 88

DRUGE KOMERCIJALNE DJELATNOSTI U

ZRANOM PROMETU

89

DRUGE KOMERCIJALNE DJELATNOSTI

OPSEG I OBLIK UGOVORA

Ugovorom o obavljanju drugih komercijalnih

djelatnosti pravna osoba registrirana za obavljanje tih

djelatnosti obvezuje se izvriti uslugu zrakoplovom

koja nije prijevoz osoba ili stvari, a naruitelj te

usluge obvezuje se platiti odreenu naknadu.

Uslugama zrakoplovom smatraju se poglavito radovi

u poljoprivredi, umarstvu ili graevinarstvu,

protupoarnoj zatiti, protugradnoj obrani, promidbi,

potraga i spaavanje, nadzor i patroliranje, izobrazba

letakog osoblja, snimanje iz zraka, provjera

radionavigacijskih ureaja i slino.

Ugovor o obavljanju drugih komercijalnih djelatnosti

pravovaljan je ako je sklopljen u pisanom obliku. 90

ZAKUP ZRAKOPLOVA

91

ZAKUP ZRAKOPLOVA

Ugovorom o zakupu zrakoplova, prema ovom Zakonu,

zakupodavac se obvezuje predati zakupniku na

koritenje odreeni zrakoplov, a zakupnik se obvezuje

da za to plaa odreenu zakupninu.

Ugovor o zakupu zrakoplova pravovaljan je ako je

sklopljen u pisanom obliku.

Zakupodavac je obvezan predati zakupniku zrakoplov

u stanju da se moe upotrebljavati prema ugovorenoj

ili uobiajenoj namjeni.

Ako je ugovorom o zakupu zrakoplova predvieno da

zakupodavac stavi na raspolaganje i posadu

zrakoplova, posada je obvezna izvravati naloge

zakupnika. 92

TROKOVI KORITENJA ZRAKOPLOVA

Trokove koritenja zrakoplova snosi zakupnik.

Zakupnik ne snosi trokove popravka zrakoplova potrebnog za otklanjanje skrivenog nedostatka zrakoplova koji je postojao i u vrijeme kada mu je zrakoplov predan, niti snosi trokove za tetu zbog gubitka zrakoplova uslijed djelovanja vie sile.

Zakupnik je duan odravati zrakoplov tijekom trajanja ugovora, a nakon proteka ugovora duan je vratiti zrakoplov u stanju u kakvom ga je primio i u mjestu u kojem ga je primio, ali ne odgovara za redovno troenje (habanje) zrakoplova. 93

ZAKUPNINA

Ako nije ugovoreno drugaije, zakupnina se plaa

mjeseno unaprijed, raunajui od dana predaje

zakupljenog zrakoplova.

Zakupnina ne pripada zakupodavcu za vrijeme

dok je zakupnik bio sprijeen koristiti zrakoplov

krivnjom zakupodavca ili zbog skrivenog

nedostatka zrakoplova ako je taj nedostatak

postojao u vrijeme predaje zrakoplova zakupniku.

Zakupodavac ima pravo svojom izjavom raskinuti

ugovor ako mu zakupnina nije plaena niti u

roku od 15 dana od dospijea, ime se ne dira u

njegovo pravo na naknadu tete. 94

ODGOVORNOST ZA TETE KOJE ZRAKOPLOV

U LETU NANESE ZEMLJI

95

Three people have filed a lawsuit against the pilot and owner of a plane, following a 2008 plane crash in which the plane crashed into the house they were in. The plane crash also injured the pilot and a passenger. Named in the lawsuit are Charles Reece, the pilot, and Eureka International, Inc., the owner of the Cessna.

http://www.lawyersandsettlements.com/features/plane_crashes/plane-crash-airplane-lawsuit.html

TEMELJ ODGOVORNOSTI

Operator zrakoplova (nositelj pothvata u zranom prometu) odgovara za tetu nastalu na zemlji zbog smrti, tjelesne ozljede treih osoba te za tetu nanesenu stvarima koju uzrokuje zrakoplov u letu, ili osobe, ili stvari koje su ispale, ili su izbaene iz zrakoplova u letu, izuzev ako se dokae da zrakoplov u letu, ili osobe,ili stvari koje su ispale, ili su izbaene iz zrakoplova u letu nisu bile uzrok tete.

Operator zrakoplova odgovara za tetu koju uzrokuje osoba koja je po njegovu nalogu, ili za njegov raun, radila na obavljanju prijevoza.

Odredba se odnosi i na tetu koja je uzrokovana samim prolaskom zrakoplova kroz zrani prostor ako je do tete dolo zbog nepridravanja odgovarajuih propisa o sigurnosti zranog prometa (npr. teta uzrokovana zvukom i sl.).

Smatra se da je zrakoplov pokretan motorom u letu od trenutka pokretanja motora u svrhu voenja, odnosno uzlijetanja pa sve do trenutka zaustavljanja zrakoplova nakon slijetanja i prestanka rada motora nakon slijetanja, odnosno voenja.

96

VISINA NAKNADE TETE

Za tetu zbog smrti, tjelesne ozljede, odgovorna osoba odgovara do iznosa od 100 000 posebnih prava vuenja po poginulom, oteenom, odnosno ozlijeenom.

Odgovorna osoba odgovara za tetu koju je zrakoplov uinio stvarima na zemlji do visine vrijednosti (cijene) novog zrakoplova istog tipa, odnosno, ukoliko se takav tip zrakoplova vie ne proizvodi, odgovarajueg tipa, u vrijeme nesree.

Na navedene granice odgovornosti odgovorna se osoba nema pravo pozivati ako se dokae da je tetu uzrokovala namjerno ili krajnjom nepanjom.

Odgovorna osoba ima pravo pozivati se na granicu odgovornosti ako dokae da je osoba koja je radila po njezinu nalogu ili za njezin raun u obavljanju prijevoza nanijela tetu namjerno ili krajnjom nepanjom, radei izvan okvira svojih obveza. 97

STVARNOPRAVNI ODNOSI U POGLEDU

ZRAKOPLOVA

98

OSNOVE STVARNOPRAVNIH ODNOSA

Zrakoplov je pokretna stvar.

Na zrakoplovu moe postojati pravo vlasnitva i

druga stvarna prava.

Kada se vlasnitvo i druga stvarna prava na

zrakoplovu stjeu na temelju pravnog posla, za

valjanost pravnog posla potreban je pisani oblik.

Vlasnitvo na zrakoplovu stjee se na temelju

pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadlene

vlasti, nasljeivanjem i na temelju zakona.

Vlasnitvo na zrakoplovu koje se stjee na temelju

pravnog posla stjecatelj stjee upisom toga prava

u Hrvatski registar civilnih zrakoplova.99

DJELOVANJE POVJERENJA U POTPUNOST

PODATAKA U HRVATSKI REGISTAR CIVILNIH

ZRAKOPLOVA

Stjecatelj koji je, postupajui s povjerenjem u

Hrvatski registar civilnih zrakoplova, u dobroj

vjeri stekao pravo vlasnitva zrakoplova na

temelju pravnog posla stekao je to pravo kao da

na zrakoplovu ne postoje tua prava, tereti ni

ogranienja koja u tom trenutku nisu bila

upisana niti je iz Hrvatskog registra civilnih

zrakoplova bilo vidljivo da je zatraen njihov

upis.

100

ZALONO PRAVO NA ZRAKOPLOVU

Zalono pravo na zrakoplovu je ogranieno stvarno pravo na zrakoplovu koje ovlauje svog nositelja (zalonog vjerovnika) da odreenu trabinu, ne bude li mu ispunjena pri dospijeu, namiri iz vrijednosti toga zrakoplova, ma iji on bio, a njegov svagdanji vlasnik (zaloni dunik) duan je to trpjeti.

Zalono pravo na zrakoplovu tereti pripadakzrakoplova, prevozninu koju duguje naruitelj prijevoza, naknadu za druge komercijalne usluge zrakoplovom koju duguje naruitelj te usluge i zakupninu.

Zalono pravo na zrakoplovu tereti i naknadu koja iz osiguranja zrakoplova pripada vlasniku.

101

OSNIVANJE ZALONOG PRAVA NA

ZRAKOPLOVU

Zalono pravo na zrakoplovu kao zalogu osniva

se:

na temelju pravnog posla osobe iji je zalog

(dobrovoljno zalono pravo),

sudske odluke (sudsko zalono pravo) ili

zakona (zakonsko zalono pravo).

102

DOBROVOLJNO ZALONO PRAVO

HIPOTEKA (1)

Dobrovoljno zalono pravo (hipoteku) vjerovnik stjee

upisom te hipoteke u Hrvatski registar civilnih

zrakoplova kao tereta na hipotekom optereenom

zrakoplovu.

Ugovorom o hipoteci na zrakoplovu obvezuje se

dunik ili netko trei (zalogodavac) da e radi

osnivanja hipoteke koja e osiguravati odreenu

vjerovnikovu trabinu, dopustiti vjerovniku da svoju

hipoteku upie u Hrvatski registar civilnih

zrakoplova kao teret zaloenog zrakoplova. Ujedno se

obvezuje druga strana da e, im njegova trabina

prestane, uiniti to je potrebno da bi se hipoteka

izbrisala iz Hrvatskog registra civilnih zrakoplova.103

DOBROVOLJNO ZALONO PRAVO

HIPOTEKA (2)

Ugovor o hipoteci na zrakoplovu moe sadravati

i ovlatenje hipotekarnog vjerovnika da, ako dug

ne bude isplaen, namiri svoju dospjelu

nepodmirenu trabinu iskoritavanjem

zrakoplova te ovlatenje hipotekarnog vjerovnika

da ovo pravo upie kao teret na dunikovu

zrakoplovu u Hrvatskom registru civilnih

zrakoplova.

104

SUDSKO ZALONO PRAVO

Prisilno sudsko zalono pravo stjee se na

temelju odluke suda donesene u postupku

prisilnog osiguranja trabine.

Zakonske odredbe koje ureuju sudski postupak

osiguranja novanih trabina odreuju

pretpostavke pod kojima sud moe odluiti da se

osnuje prisilno zalono pravo.

105

ZAKONSKO ZALONO PRAVO

Zakonsko zalono pravo na zrakoplovu postoji:

1. za sudske trokove uinjene u zajednikom interesu

svih ovrhovoditelja ili predlagatelja osiguranja

tijekom postupka ovrhe ili osiguranja radi uvanja

zrakoplova ili provoenja prisilne prodaje,

2. za trabine koje se odnose na plaanje trokova i

nagrade koje se duguju za traganje za zrakoplovom

ili njegovo spaavanje,

3. za trabine osobe koja je imala izvanredne trokove

nune za ouvanje zrakoplova.

106

POSTUPAK OVRHE I OSIGURANJA NA

ZRAKOPLOVU I TERETU U ZRAKOPLOVU

107

TO JE OVRHA I OSIGURANJE I KADA SE

MOE DOPUSTITI NA ZRAKOPLOVU

Ovrni postupak je postupak po kojem sudovi i javni

biljenici provode prisilno ostvarenje trabina na

temelju ovrnih i vjerodostojnih isprava.

Postupak osiguranja je postupak po kojem sudovi i

javni biljenici provode osiguranje trabine.

Ovrha sudske odluke koja glasi na ispunjenje obveze

te osiguranje trabine na zrakoplovu moe se

provoditi ako se zrakoplov nalazi na teritoriju

Republike Hrvatske.

Ovrha i osiguranje moe se dopustiti i na zrakoplovu

koji se ne nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ako

je upisan u Hrvatski registar civilnih zrakoplova.108

NE MOGU BITI PREDMET OVRHE I

OSIGURANJA

Ne mogu biti predmetom ovrhe ili osiguranja:

vojni, carinski i policijski zrakoplovi, te zrakoplovi

koji se upotrebljavaju za pruanje zdravstvenih

usluga u zranom prometu ili protupoarni

zrakoplovi,

inozemni zrakoplov koji u skladu s valjanim

propisima prelijee preko teritorija Republike

Hrvatske ili sleti na aerodrom na teritoriju Republike

Hrvatske zbog vie sile ili radi sigurnosti zranog

prometa (zrakoplov u nudi), dok traje via sila ili

razlozi sigurnosti prometa, te kada sleti po naredbi

nadlenog tijela.

109

OSLOBAANJE OD ZAUSTAVLJANJA ILI

UVANJA ZRAKOPLOVA

Ako se privremena mjera odreuje radi

osiguranja novanih trabina, zrakoplov e se

osloboditi zaustavljanja ili uvanja ako bude dano

osiguranje u visini iznosa trabine za koju se

trai zaustavljanje uz uvjet da je to osiguranje

raspoloivo i prenosivo u korist predlagatelja

osiguranja.

Ako se radi o trabinama za koje protivnik

osiguranja moe ograniiti svoju odgovornost,

visina osiguranja ne mora biti vea od iznosa

ograniene odgovornosti.

110

HVALA NA PANJI!111