uloga i znaČaj zraČnog prometa u funkciji - bib.irb.hr · povijesni razvoj zračnog prometa u...

of 67/67
Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet Diplomski sveučilišni studij Poslovne ekonomije, smjer Trgovina ULOGA I ZNAČAJ ZRAČNOG PROMETA U FUNKCIJI RAZVOJA TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ Diplomski rad Kristina Talan Zagreb, rujan, 2017.

Post on 30-Aug-2019

0 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • Sveuilite u Zagrebu

    Ekonomski fakultet

    Diplomski sveuilini studij Poslovne ekonomije, smjer Trgovina

    ULOGA I ZNAAJ ZRANOG PROMETA U FUNKCIJI

    RAZVOJA TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

    Diplomski rad

    Kristina Talan

    Zagreb, rujan, 2017.

  • Sveuilite u Zagrebu

    Ekonomski fakultet

    Diplomski sveuilini studij Poslovne ekonomije, smjer Trgovina

    ULOGA I ZNAAJ ZRANOG PROMETA U FUNKCIJI

    RAZVOJA TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

    THE ROLE AND IMPORTANCE OF AIR TRAFFIC IN THE

    FUNCTION OF TOURISM DEVELOPMENT IN THE

    REPUBLIC OF CROATIA

    Diplomski rad

    Kristina Talan, 0066183861

    Mentor: Doc. dr. sc. Dora Naletina

    Zagreb, rujan, 2017.

  • SAETAK

    Turizam i promet su meuovisni, povezani fenomeni izuzetno jakog meusobnog

    utjecaja. Zbog znaajne isprepletenosti u Republici Hrvatskoj, kao i brojnim drugim

    zemljama, odreeni su kao jedni od nositelja gospodarskog razvitka zemlje. Od

    velike je vanosti promet i turizam usklaivati na osnovama odrivog razvoja, s

    naglaskom na ouvanje okolia kako se ne bi naruavale performanse turizma. Kao

    odgovor na pojavu masovnog turizma javljaju se novi trendovi u zranom prometu

    kojima se eliminiraju do tada nepremostive prepreke te putovanja postaju

    ekonominija, bra i dostupnija. Ovisnost zranog prometa i turizma izuzetno je

    snana te je od velikog znaaja za gospodarstvo svake zemlje. Meutim, kako bi

    promet bio kvalitetna potpora turizmu neophodno je da unutar promatranog

    gospodarstva postoji ravnomjernost razvoja svih prometnih grana. Cilj rada je

    analizirati stanje zranog prometa, njegovu povezanost s turizmom i ustanoviti na koji

    nain zrani promet moe ostvariti doprinos razvoju turizma u Republici Hrvatskoj.

    Kljune rijei: promet, zrani promet, turizam, Republika Hrvatska SUMMARY

    Tourism and traffic are interrelated, connected phenomena of exceptionally strong

    mutual influence. Due to significant interwoven in the Republic of Croatia, as well as

    numerous other countries, they are defined as one of the leaders of the country's

    economic development. It is of great importance that traffic and tourism are aligned

    on the basis of sustainable development, with an emphasis on preserving the

    environment so as not to undermine performance tourism. In response to the

    phenomenon of mass tourism, new trends in air traffic are emerging, eliminating the

    insurmountable obstacles thus far and making travels more economical, faster and

    more accessible. Air traffic and tourism dependence is remarkably strong and is of

    great importance to the economy of each country. In order for traffic to be of high

    quality tourism support it is necessary that within the observed economy there is

    uniformity in the development of all transport branches. The aim of the paper is to

    analyze the state of air traffic, its connection with tourism and to determine how air

    traffic can make a contribution to the development of tourism in the Republic of

    Croatia.

    Key words: traffic, air traffic, tourism, Republic of Croatia

  • SADRAJ

    1.1. Problem i ciljevi rada ................................................................................................................ 1

    1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja .................................................................................... 1

    1.3. Sadraj i struktura rada ............................................................................................................ 2

    2. ZRANI PROMET ........................................................................................................................... 3

    2.1. Pojmovno odreenje zranog prometa .................................................................................. 3

    2.2. Povijesni razvoj zranog prometa .......................................................................................... 5

    2.2.1. Povijesni razvoj zranog prometa u svijetu ................................................................... 5

    2.2.2. Povijesni razvoj zranog prometa u Republici Hrvatskoj ............................................. 6

    2.3. Prednosti i nedostaci zranog prometa ................................................................................. 8

    2.4. Trendovi u zranom prometu ................................................................................................ 13

    2.4.1. Utjecaj niskotarifnih zranih kompanija na turizam .................................................... 15

    3. MEUOVISNOST RAZVOJA PROMETA I TURIZMA ............................................................. 17

    3.1. Uloga zranog prometa u razvoju turizma .......................................................................... 19

    3.2. Uloga cestovnog prometa u razvoju turizma ...................................................................... 23

    3.3. Analiza kretanja turizma i prometa u Republici Hrvatskoj ................................................ 26

    4. ISTRAIVANJE ULOGE ZRANOG PROMETA U RAZVOJU TURIZMA U REPUBLICI

    HRVATSKOJ ....................................................................................................................................... 30

    4.1. Pregled postojeih istraivanja ............................................................................................. 30

    4.2. Instrument istraivanja ........................................................................................................... 33

    4.3. Rezultati istraivanja ............................................................................................................... 34

    4.4. Ogranienja i preporuke za budua istraivanja ................................................................ 48

    5. ZAKLJUAK ................................................................................................................................... 49

    POPIS LITERATURE ......................................................................................................................... 50

    POPIS SLIKA ...................................................................................................................................... 54

    POPIS TABLICA ................................................................................................................................. 55

  • POPIS GRAFIKONA .......................................................................................................................... 56

    PRILOZI ............................................................................................................................................... 57

    Prilog 1. Popratno pismo uz anketni upitnik ............................................................................... 57

    Prilog 2. Anketni upitnik ................................................................................................................. 58

    IVOTOPIS AUTORICE .................................................................................................................... 61

  • 1

    1. UVOD

    Promet kao jedan od nositelja gospodarstva svake zemlje u osnovi predstavlja

    prijenos ljudi, roba i informacija u prostoru. Meutim, promet je takoer i svojim

    razvojem odigrao znaajnu ulogu u razvoju masovnog turizma. Zrani promet, kao

    najmlaa prometna grana, od velike je vanosti u provoenju turistikih prometnih

    tokova diljem svijeta. Iako najmlaa prometna grana, znaaj zranog prometa je u

    stalnom porastu s obzirom da ljudima prua mogunost brzog i povoljnog putovanja

    ime se ostvaruje mogunost posjeta brojnih turistikih destinacija. Drugim rijeima,

    upravo je zrani promet, prometna grana koja je eliminirala do tada nepremostive

    prepreke u prometu te je grana koja povezuje cijeli svijet pridonosei tako razvoju

    turizma svjetskog gospodarstva.

    1.1. Problem i ciljevi rada

    U okviru ovog diplomskog rada obrauje se tema utjecaja zranog prometa na

    turizam kao i fenomen meuovisnosti turizma i prometa s naglaskom na ulogu

    zranog prometa u turizmu. Turizam, kao kompleksan socioekonomski fenomen u

    korelaciji je s mnogim gospodarskim djelatnostima pa tako i sa prometom. S druge

    strane, promet i prometna struktura ine temelj svakog gospodarstva jer bez

    razvijenog prometa nema uvjeta niti za razvoj ostalih djelatnosti. Sukladno tome,

    promet svakako prethodi turizmu iako turizam neosporno utjee na promet

    zahtjevajui razvoj prometnih kapaciteta. Osnovni cilj rada je istraiti ulogu zranog

    prometa u razvoju turizma u Republici Hrvatskoj. Takoer, u radu se analizira

    kretanje turizma i prometa generalno u Republici Hrvatskoj.

    1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja

    Sukladno definiranim ciljevima diplomskog rada potrebni podaci prikupljeni su

    razliitim metodama, iz razliitih izvora, dok je sam rad podijeljen na teoretski i

    istraivaki dio. Koritene su metode deskripcije, indukcije i dedukcije dok je

    istraivaki dio rada baziran na anketnom istraivanju u formi online upitnika. Kao

    glavni izvori za teoretski dio koritene su najrelevantnije knjige, asopisi, publikacije

  • 2

    odnosno sekundarni podaci koriteni u prethodnim istraivakim projektima vezanim

    za temu.

    1.3. Sadraj i struktura rada

    U okviru ovog diplomskog rada, koji obrauje temu uloge i znaaja zranog prometa

    u funkciji razvoja turizma u Republici Hrvatskoj, problematika teme obraena je kroz

    nekoliko poglavlja. Rad se sastoji od 5 poglavlja od ega su 3 sredinja poglavlja

    omeena Uvodom i Zakljukom te se na samom kraju nalazi popis koritene

    literature, slika, tablica i grafikona, prilozi kao i ivotopis autorice. U uvodnom se

    poglavlju ukratko opisuje tema, ciljevi rada kao i izvori te koritene metode za

    prikupljanje podataka.

    Nadalje, u drugom poglavlju detaljno je objanjen sam pojam zranog prometa,

    njegove terminoloke i konceptualne osnove, kao to su definicija, kome je

    namijenjen i ime se bavi. Takoer je uinjen pregled povijesnog razvoja zranog

    prometa. Potom su objanjene prednosti ali i nedostaci zranog prometa te su

    ujedno analizirani aktualni trendovi u zranom prometu.

    U treem poglavlju, analizira se meuovisnost razvoja prometa i turizma krenuvi od

    definiranja uloge zranog prometa u razvoju turizma, a potom i uloge cestovnog

    prometa u razvoju turizma. Poglavlje se zavrava pregledom kretanja turizma i

    prometa u Republici Hrvatskoj.

    etvrto poglavlje odnosi se na provedeno istraivanje stoga je detaljno opisana

    metodologija istraivanja te su predstavljeni prikupljeni podaci. Preciznim pregledom

    istraivanja daje se uvid u nain vrednovanja rezultata istraivanja na temelju kojih se

    donose zakljuci.

    U zadnjem, petom, poglavlju iznesena su sumarna razmatranja kao saetak

    teorijskog i istraivakog dijela diplomskog rada te su definirane najvanije odrednice

    i znaajke.

  • 3

    2. ZRANI PROMET

    2.1. Pojmovno odreenje zranog prometa

    Zrani promet predstavlja proces prostornog premjetanja ljudi/stvari zranom

    plovidbom te se moe poimati u uem i irem smislu. Poimanje u uem smislu odnosi

    se na zrani promet kao prometnu granu/gospodarsku djelatnost u svrsi prijevoza

    ljudi/stvari. S druge strane, zrani pojam u irem smislu podrazumijeva zrane luke i

    putove, kontrolu zranog prometa i dr. Primarna podjela zranog prometa je na javni i

    opi. Opi zrani promet podrazumijeva koritenje vojnih zrakoplova iskljuivo u

    vojne svrhe, dok javni zrani promet ini sav zrani promet osim vojnog. Javni zrani

    promet moe biti:

    a) redoviti (linijski) koji predstavlja komercijalni prijevoz ljudi i stvari, obavlja se

    prema unaprijed utvrenim linijama te je svima dostupan po jednakim uvjetima.

    b) izvanredni (povremeni, arter) predstavlja prijevoz koji se vri pod

    posebnim uvjetima (npr. panoramski letovi ili taksiprijevoz).

    Nadalje, zrani se promet moe podijeliti i s obzirom na prostor djelovanja. Tada

    govorimo o:

    a) lokalnom zranom prometu,

    b) regionalnom zranom prometu,

    c) nacionalnom zranom prometu,

    d) meunarodnom zranom prometu,

    e) meukontinentalnom zranom prometu.

    Kategorizacija zranog prometa s obzirom na objekt prometa dijeli zrani promet na

    putniki, teretni, potanski i mjeoviti (putniko-teretni) promet (Enciklopedija.hr.,

    http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=67447 19.07.2017).

    Zrani je promet najmlaa prometna grana, ali je njegova uloga u opsluivanju

    putnika i pridonoenju turizmu veoma znaajna. Na pojedinim trinim segmentima

    upravo zrani promet ima vodeu ulogu u odnosu na ostale prometne grane. Velika

    prednost zranog prometa jest injenica da za njegovu egzistenciju nije potreban

    proces gradnje konkretne infrastrukture, ve je podrazumijeva iskljuivo gradnju

    zranih luka koje predstavljaju toke polazita i odredita. Nadalje, u odnosu na

    http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=67447
  • 4

    ostale prometne grane zrani promet putnicima omoguava svladavanje velike

    udaljenosti u kratkom/kraem vremenskom periodu s obzirom da se radi prometnoj

    grani koja podnosi velike brzine, ak do 900km/h. Upravo iz tog razloga, zrani

    promet nadmauje ostale prometne grane i ima najvei rast u broju prevezenih

    putnika u posljednjih 20-ak godina (Mieti, 2007). Evidentirani rast svakako su

    uzrokovale tehnoloke promjene i inovacije ime se utjecalo na smanjenje trokova

    zranih prijevoznika, a posredno i na smanjenje cijena same usluge to je pak dovelo

    do poveanja potranje, odnosno, spomenutog rasta (Prebeac, 1998). Upravo

    zahvaljujui pojavi zranog prometa, svi dijelovi svijeta postali su lako dostupni to je

    svakako imalo pozitivan efekt i na razvoj turizma (Mrnjavac, 2006). Kod zemalja u

    razvoju, zrani je promet nositelj ekonomskog i gospodarskog rasta te ja kao takav

    neophodan za turizam (Tatalovi, Baji, imunovi, 2012).

    U 2016.godini zrani promet koristilo je gotovo 3,8 milijarde putnika to dovoljno

    govori o vitalnosti poslovanja zranog prometa na globalnoj razini (kurla Babi,

    Tatalovi, Baji, 2017). Prema podacima The International Air Transport Association

    (IATA, http://www.iata.org/pressroom/pr/Pages/2012-12-06-01.aspx 13.07.2017.),

    Meunarodne udruge zranih prijevoznika radi se o 800 milijuna putnika vie nego u

    2011. godini kada je zrani promet koristilo 2,8 milijarde putnika. Takoer, Svjetska

    turistika organizacija, World Tourism Organization (UNWTO) u svojoj je publikaciji

    Tourism highlights 2016., navela da u meunarodnom prometu dominiraju zrani i

    cestovni promet te da se u posljednja tri desetljea trini udio zranog prometa

    iznimno poveao zahvaljujui liberalizaciji trita kao i tehnolokim inovacijama koje

    su omoguile sniavanje trokova (UNWTO, http://www.e-

    unwto.org/doi/pdf/10.18111/9789284418145 20.07.2017.). Osim u svijetu i u

    Republici Hrvatskoj zrani je promet od izuzetne vanosti, a osobito za turizam s

    obzirom da je Hrvatska turistiki orijentirana zemlja kao to stoji i u samoj Strategiji

    razvoja hrvatskog turizma (Gaparovi, 2011).

    U veini svjetskih zemalja pa tako i u Republici Hrvatskoj turizam neposredno utjee

    na poveanje potranje u zranom prometu. Meutim, prometna infrastrukuta ini

    osnovni preduvjet turistikog razvoja konkretne zemlje, destinacije te utjee na

    odvijanje turizma kao i njegov rast. Drugim rijeima, turistiki je razvoj determiniran

    http://www.iata.org/pressroom/pr/Pages/2012-12-06-01.aspxhttp://www.e-unwto.org/doi/pdf/10.18111/9789284418145http://www.e-unwto.org/doi/pdf/10.18111/9789284418145
  • 5

    kvalitetom prometnog sustava (Bato, 2011). Atraktivnost prometnog sustava

    generira investicije u turizam potiui tako njegov razvoj (Horak, 2014).

    2.2. Povijesni razvoj zranog prometa

    2.2.1. Povijesni razvoj zranog prometa u svijetu

    Prvi svjetski zrani prijevoznik pojavio se 1910. godine u Njemakoj. Radilo se o

    DELAG-u (Deutsche Luftschiffahrts-Aktiengesellschaft) prijevozniku koji je prijevoz

    vrio cepelinima. Meutim, zbog nesree zranog broda Hindenburg-a iz 1937.

    godine, u kojoj je ivot izgubilo vei broj ljudi, ova vrsta prometa je zamrla. Nakon 1.

    svjetskog rata, u SAD-u zapoinje razvoj putnikog zranog prometa. U tom je

    periodu zabiljeen dinamian i brz razvoj zrakoplova stoga je do 2. svjetskog rata

    uspostavljen i meukontinentalni promet. Prvi zrakoplovni prijevoznici bili su

    nizozemski KLM, kolumbijska Avianca, ameriki Chalks Ocean Airways, australski

    Quantas, eki Czech Airlines, belgijska Sabena te panjolska Iberia koji su krenuli

    kao dravni prijevoznici da bi kroz odreen period bili privatizirani. Prijevoznici su

    suraivali te se krajem 20.st. poinju pojavljivati prve zrane alijanse, partnerstva vie

    prijevoznika koja su takvim poslovanjem lake eliminirala prepreke i privlaila vie

    putnika atraktivnim cijenama svojih usluga. Takoer, tijekom 90-ih u SAD-u se

    pojavljuju niskotarifni zrani prijevoznici koji nude nie cijene usluge, izravne letove i

    jedan putniki razred te time polako poveavaju trini udio (Enciklopedija.hr.,

    http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=67447 20.07.2017.).

    Meunarodna udruga za zrani prijevoz (International Air Transport Association,

    I.A.T.A.) nevladina je svjetska trgovinska organizacija iji su lanovi zrakoplovne

    kompanije, odnosno zrani prijevoznici. Osnovana je u Havani na Kubi 1945. godine

    kao nasljednik International Air Traffic Association osnovane 1919. Godine u Hague.

    Danas ima sjedite u Montrealu te okuplja 262 lana, a njezina je najvanija funkcija

    donoenje tarifa prijevoza koje su obvezne za sve zrane prijevoznike. Takoer,

    zasluna je za donoenje transportnih dokumenta koji prate prijevoz robe kao i

    utvrivanje opih uvjeta prijevoza (IATA,

    http://www.iata.org/about/Pages/history.aspx 20.7.2017.).

    http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=67447http://www.iata.org/about/Pages/history.aspx
  • 6

    Osim meunarodne udruge za zrani prijevoz, za razvoj i sigurnost civilnoga

    zranoga prometa skrbi Meunarodna organizacija civilnoga zrakoplovstva

    (International Civil Aviation Organisation, I.C.A.O.), osnovana 1944. godine u

    Chicagu. Radi se o specijaliziranoj agenciji Ujedinjenih naroda kojoj je cilj promicanje

    sigurnosti i urednog razvoja meunarodnog civilnog zrakoplovstva te broji 191

    lanicu (ICAO,

    https://www.icao.int/secretariat/TechnicalCooperation/Pages/history.aspx,

    20.07.2017.).

    Konvencija o meunarodnom civilnom zrakoplovstvu (Chicago, 1944), odnosi se na

    pravno ureenje zranog prometa te polazi od suverenosti svake drave nad zranim

    prostorom iznad vlastitog kopna i teritorijalnog mora, iskljuivoga prava svake drave

    na kabotau i obveze registracije zrakoplova u dravi njegova vlasnika. Uz

    Konvenciju tu su jo i Sporazum o tranzitu u meunarodnom zranom prometu i

    Sporazum o meunarodnom zranom prijevozu kojima se regulira trgovaki zrani

    promet. U navedenim sporazumima definirana su razliita prava poput prava

    nekodljivoga preleta neke drave bez slijetanja, prava slijetanja zbog neprometnih

    razloga ili prava ukrcaja i iskrcaja putnika. Nadalje, 70-ih godina 20.st. u SAD-u je

    zapoela deregulacija civilnoga zranoga prometa koja se provodila politika poput

    politike otvorenoga neba putem bilateralnih ugovora koji smanjuju tradicionalna

    ogranienja broja prijevoznika, veliine i vrste zrakoplova. Europska Unija je takoer

    deregulirala svoj zrani promet na osnovi politike jedinstvenog europskoga neba.

    Kao rezultat navedenih politika, 2008.godine po prvi su put zrakoplovi slobodno

    poletjeli iz bilo kojega dijela SAD-a u bilo koji dio EU-a, a SAD je ostvario i pravo

    prijevoza unutar EU-a (Enciklopedija.hr.,

    http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=67447, 20.07.2017.).

    2.2.2. Povijesni razvoj zranog prometa u Republici Hrvatskoj

    1909. godine Zagreb je dobio svoj prvi aerodrom na rnomercu. Godinu dana

    kasnije izumitelj Eduard Slavoljub Penkala napravio je prvi avion u Hrvatskoj u kojem

    je poletio Dragutin Karlo Novak, njegov mehaniar, a kasnije poznat i kao prvi

    hrvatski pilot. Prva zrana luka bila je izgraena na Borongaju te se prva zrana linija

    otvara 1928. godine izmeu Zagreba i Beograda. Prije 1. svjetskog rata zrakoplovi su

    https://www.icao.int/secretariat/TechnicalCooperation/Pages/history.aspxhttp://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=67447
  • 7

    se prvenstveno koristili u vojne svrhe dok je intenzivna uporaba za civilne potrebe

    krenula izmeu dva rata. U prometovanju su postojala brojna ogranienja, zrakoplovi

    su bili manjih dimenzija i prometovalo se iskljuivo danju, a aerodromi su bili

    uglavnom travnati. U Hrvatskoj se nalazilo 5 travnatih aerodroma: Zagreb, Split (Sinj),

    Rijeka (Suak), Dubrovnik i Vukovar (Borovo) (Pavlin, 2006).

    Slika 1. Avion Slavoljuba Penkale

    Izvor: http://www.znanostblog.com/prvi-letovi-na-nasim-podrucjima/ (10.07.2017.)

    Aerodrom u Zagrebu preseljen je na lokaciju Luko te je koriten do 1959. godine.

    Travnata povrina aerodroma Luko nije zadugo zadovoljavala uvjete novih, teih

    zrakoplova pa je ubrzo javni zrani promet premjeten na aerodrom Pleso, dok je na

    Lukom ostao Aeroklub Zagreb gdje su se provodile sportsko rekreativne aktivnosti

    poput padobranstva, jedriliarstva i slino. U spomenutom Aeroklubu ujedno su se i

    kolovali piloti, a klub je sam odravao letjelice i manevarsku povrinu (Pavlin,

    Rapan, Boievi, 2006).

    1960-ih s otvaranjem Hrvatske za turizam na hrvatskoj obali su izgraene zrane

    luke ili su vojni aerodromi dograeni za civilni promet. Konkretno, grade se zrana

    luka Dubrovnik i Split, a Pula i Zadar koji su bili vojni aerodromi dograuju se u

    zrane luke. 1965. godine je ostvaren promet od 0,4 milijuna putnika na tri zrane

    http://www.znanostblog.com/prvi-letovi-na-nasim-podrucjima/
  • 8

    luke, ime je zrani promet u dva desetljea vie nego udesetorostruen. Ovaj porast

    u navedenom se razdoblju moe zahvaliti upravo pojavi mlaznih aviona. Nadalje,

    razdoblje izmeu 1966.-1975. godine biljei velik porast prometa u zranim lukama

    Hrvatske te je bio jedan od najveih u svijetu. Vrhunac prometa putnika u tom

    periodu bio je 1969. godine kada je prevezeno ak 58% vie putnika nego godinu

    ranije. Razdoblje 80-ih godina karakterizira ostvarenih oko 70% godinjeg prometa

    putnika (Pavlin, 2000.). Nakon 1987. godine zrani promet lagano stagnira u

    Hrvatskoj. Ratnom agresijom na Hrvatsku okupirani su neki aerodromi, a oprema i

    ureaji su oteeni i ukradeni. Nakon 1992. godine ponovo se otvara zrani promet i

    zrane luke u Hrvatskoj. Danas u svijetu postoji preko 40.000 aerodroma, od ega je

    za meunarodni promet evidentirano oko 1.200 aerodroma. U Republici Hrvatskoj

    postoji 7 zranih luka (Zagreb, Dubrovnik, Split, Pula, Rijeka, Zadar i Osijek),

    aerodrom Bra te 2 zrana pristanita za meunarodni promet (Loinj,Vrsar). Drugim

    rijeima, Hrvatska ima gotovo 1% od ukupnog broja aerodroma otvorenih za

    meunarodni promet (Pavlin, 2003).

    2.3. Prednosti i nedostaci zranog prometa

    Zrani promet kao i ostale prometne grane generira prednosti za neko gospodarstvo

    ali ujedno samo po sebi ima i odreene nedostatke. Promatrano u odnosu na ostale

    prometne grane, suvremeni zrani promet svakako se izdvaja svojom brzinom

    transporta. Zrakoplovi su nakon raketa najbre prometno sredstvo. Putniki

    zrakoplovi lete brzinom do 900km/h, dok jednomotorni mogu postii brzine do

    175km/h. Usporedbe radi, danas u svijetu moderne komercijalne eljeznice doseu

    maksimalnu brzinu od 300km/h. Osim same brzine, zrani promet svakako se moe

    pohvaliti udobnou i sigurnou usluge prijevoza to je i pridonijelo stalnom rastu

    putnikog zranog prometa. 1926. godine zranim je prijevozom prevedeno 120

    tisua putnika, 1939. godine 4,5 milijuna putnika, 1950. godine 31 milijun, 1980.

    godine bilo je 734 milijuna putnika, 2000. godine zranim je prometom prevezeno 1,8

    milijardi putnika a 2016. godine dosegla se brojka od 3,8 milijardi putnika (kurla

    Babi, Tatalovi, Baji, 2017).

  • 9

    Nadalje, teretni zrani promet danas se redovito koristi za prijevoz skupocjenog

    tereta, ali i lako kvarljive robe. Zrani promet sigurniji je od primjerice eljeznica gdje

    su puno vei manipulativni gubici i krae. U situacijama kada je oteana ili ak

    onemoguena uporaba drugih prometnih grana (primjerice, ratna razaranja, ekoloke

    katastrofe i slino) upravo je zrani promet, nerijetko, jedini izbor za opskrbljivanje

    izoliranih i teko dostupnih podruja.

    Takoer, u teretnom zranom prometu nema sloenih carinskih formalnosti to

    svakako ubrzava cijeli postupak prijevoza predmetne robe. U zranom se

    prijevozu koristi nekoliko dokumenata:

    a) zrani teretni list je ugovor o zranom prijevozu robe izmeu poiljatelja i

    prijevoznika, a ispunjava ga poiljatelj te se izdaje u 3 primjerka. Umjesto

    zranog teretnog lista, uz suglasnost poiljatelja, moe se izdati i neki drugi

    dokument o prijevozu.

    b) robni (cargo) manifest predstavlja detaljan popis robe koja se prevozi

    zrakoplovom.

    c) NOTOC (notification to captain) je posebna obavijest kapetanu koja se

    ispunjava kada se prevozi opasna ili osjetljiva roba.

    Slika 2. Primjer cargo manifesta

    Izvor: https://www.google.hr/search?q=cargo+manifest&client=firefox-

    b&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwi95fyHtuXVAhXE6RQKHYI5CgcQ_AUICigB&biw=1280&bih=642#imgrc=-Q0erT0pLTv2sM (15.07.2017.)

    Meutim, zrani promet ima i nekoliko ozbiljnih nedostataka u odnosu na ostale

    prometne grane. Naime, prognoze rasta zranog prometa, 300% u 2025. godini u

    https://www.google.hr/search?q=cargo+manifest&client=firefox-b&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwi95fyHtuXVAhXE6RQKHYI5CgcQ_AUICigB&biw=1280&bih=642#imgrc=-Q0erT0pLTv2sMhttps://www.google.hr/search?q=cargo+manifest&client=firefox-b&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwi95fyHtuXVAhXE6RQKHYI5CgcQ_AUICigB&biw=1280&bih=642#imgrc=-Q0erT0pLTv2sMhttps://www.google.hr/search?q=cargo+manifest&client=firefox-b&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwi95fyHtuXVAhXE6RQKHYI5CgcQ_AUICigB&biw=1280&bih=642#imgrc=-Q0erT0pLTv2sM
  • 10

    odnosu na 1992. godinu, nisu na liniji odrivog razvoja. Neka istraivanja upuuju da

    e 2050. godini zrani promet doprinjeti 66% svih emisija CO2 u Europi. Zrakoplovi

    vrlo negativno utjeu na okoli bukom, stvaranjem emisija iz motora, oneienjem

    vode i tla te naruavanjem flore i faune okolia zrane luke.

    Slika 3. Prikaz tetnih tvari u ispunim plinovima zrakoplovnog motora u raznim

    fazama leta

    Izvor: http://e-

    student.fpz.hr/Predmeti/E/Ekologija_u_prometu/Materijali/Nastavni_materijal_zracni_promet_sve.pdf (15.07.2017.)

    Najvei problem stvara upravo emisija duinih oksida NOx koja dovodi do poveanja

    koliine ozona i stvara efekt staklenika to dugorono moe ozbiljno natetiti

    atmosferi i prouzroiti brojne ekoloke katastrofe. Nadalje, zrakoplovi troe velike

    koliine goriva u odnosu na druge prometne grane. Meutim, u posljednjem se

    desetljeu efikasnost potronje goriva poboljala za 20%, a u narednim se godinama

    oekuje jo i vee poboljanje (Steiner, 2003).

    http://e-student.fpz.hr/Predmeti/E/Ekologija_u_prometu/Materijali/Nastavni_materijal_zracni_promet_sve.pdfhttp://e-student.fpz.hr/Predmeti/E/Ekologija_u_prometu/Materijali/Nastavni_materijal_zracni_promet_sve.pdfhttp://e-student.fpz.hr/Predmeti/E/Ekologija_u_prometu/Materijali/Nastavni_materijal_zracni_promet_sve.pdf
  • 11

    Slika 4. Prikaz potronje goriva za 100% popunjenost zrakoplova po putniku u 1h/leta

    Izvor: http://e-

    student.fpz.hr/Predmeti/E/Ekologija_u_prometu/Materijali/Nastavni_materijal_zracni_promet_sve.pdf (15.07.2017.)

    http://e-student.fpz.hr/Predmeti/E/Ekologija_u_prometu/Materijali/Nastavni_materijal_zracni_promet_sve.pdfhttp://e-student.fpz.hr/Predmeti/E/Ekologija_u_prometu/Materijali/Nastavni_materijal_zracni_promet_sve.pdfhttp://e-student.fpz.hr/Predmeti/E/Ekologija_u_prometu/Materijali/Nastavni_materijal_zracni_promet_sve.pdf
  • 12

    U Hrvatskoj se uklanjanju nedostataka zranog prometa, osobito oneienja okolia,

    pridaje velika pozornost emu svjedoi i injenica da je vlada Republike Hrvatske u

    listopadu 2014. godine objavila je Strategiju prometnog razvoja Republike Hrvatske

    za razdoblje od 2014. do 2030. godine. Strategija predstavlja polazinu toku u

    novom procesu planiranja prometnog razvoja Republike Hrvatske. U tom smislu

    promet se smatra osnovnim imbenikom u zadovoljavanju potreba graana te

    promicanju gospodarskog razvoja. Unutar strategije prikazani su zakljuci o

    procjenama prometnog sektora te su navedeni glavni prioreti za svaku prometnu

    granu pa tako i za zrani promet (Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture,

    Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030.

    godine,http://www.mppi.hr/UserDocsImages/Strategija_prometnog_razvoja_VRH%20

    1-studeni.pdf 25.07.2017.):

    modernizaciju Zagreba kao zrane luke na osnovnoj TEN-T mrei i

    dubrovake zrane luke zbog potrebe za unapreenjem pristupa

    dubrovakoj regiji,

    prilagodbu relevantnih zranih luka europskim zahtjevima po pitanju

    sigurnosti i upravljanja, kako bi se efikasnije upravljalo zahtjevnim

    sezonskim vrnim prometom i kako bi se zrane luke pripremile za mogue

    pristupanje Hrvatske Schengenskom sporazumu,

    poveanje odrivosti sustava zranog prometa reorganizacijom sektora,

    poveanjem uinkovitosti odravanja zranih luka i smanjenjem utjecaja na

    okoli te

    unapreenje pristupa zranim lukama, posebno javnim prijevoznim

    sredstvima.

    Tabela 1. Prikaz prednosti i nedostataka zranog prometa

    PREDNOSTI NEDOSTACI

    Brzina i sigurnost transporta Velika potronja goriva

    Jednostavnost transporta Zagaenje okolia

    Jednostavnije carinske formalnosti

    Manje kraa i manipulativnih gubitaka

    Izvor: izrada autorice

    http://www.mppi.hr/UserDocsImages/Strategija_prometnog_razvoja_VRH%201-studeni.pdfhttp://www.mppi.hr/UserDocsImages/Strategija_prometnog_razvoja_VRH%201-studeni.pdf
  • 13

    Sumarno, kao to je prikazano u Tabeli 1, zrani promet nosi vie prednosti nego

    nedostataka s time da se sustavno radi na eliminiranju navedenim nedostataka.

    2.4. Trendovi u zranom prometu

    Zrani promet, iako najmlaa prometna grana, dui niz godina odbija mnoge putnike

    zbog cijene same usluge prijevoza. Meutim, u posljednjih nekoliko godina diljem

    svijeta osnovale su se niskotarifne kompanije za zrani prijevoz putnika koje imaju

    drugaiju poslovnu strategiju u odnosu na klasine, nacionalne zrakoplovne

    kompanije. Niskotarifne kompanije primarno posluju s manjim operativnim trokovima

    za razliku od njihovih konkurenata, nacionalnih kompanija.

    S pojavom niskotarifnih kompanija, zrani promet postao je dostupniji veem broju

    putnika, putnika koju su cjenovno osjetljivi te im ostali elementi prijevoza (poput

    udobnosti i dodatnih usluga) nisu toliko vani (Krajnovi, 2014.).

    Brojna istraivanja, poput nedavno provedenog, na dva trita, u Europi i Aziji,

    utvrdila su da niskotarifne kompanije najee koriste cjenovno osjetljiviji kupci i to

    najvie mlaa populacija. To su prvenstveno studenti, ali i umirovljenici te obitelji s

    djecom sve vie postaju skloniji ovoj vrsti zranog prijevoza.

    Nadalje, pri odabiru niskotarifnih zranih kompanija od velike je vanosti reputacijski

    rizik, odnosno ugled samog prijevoznika. S druge strane, putnici koji putuju klasinim

    zrakoplovnim kompanijama nisu toliko cjenovno osjetljivi, odnosno smatraju da cijenu

    opravdava puna usluga koju takvi prijevoznici nude za razliku od niskotarifnih

    prijevoznika. Niskotarifni zrani prijevoznici dominiraju uglavnom tritem slobodnog

    vremena, no ire se i na poslovno trite. Istraivanje takoer ukazuje na injenicu

    da bi se putnici koji koriste niskotarifne zrane prijevoznike prebacili na prijevoz

    klasinim zranim kompanijama kada bi oni smanjili cijene za 30%. Takoer,

    utvreno je da putnici koji putuju klasinim prijevoznicima cijene udobnost, sigurnost,

    raspored leta, kvalitetu i pouzdanost. S druge strane, putnici koji putuju niskotarifnim

    avioprijevoznicima vode se iskljuivo to niom cijenom prijevoza. Idealan model

    poslovanja zranih prijevoznika ukljuivao bi poneto i od niskotarifnih prijevoznika

  • 14

    (cijenu) i od klasinih zranih prijevoznika (udobnost, raspored i sigurnost)

    (O'Connell, Williams, 2005).

    Tabela 2. Razlike niskotarifnih i konvencionalnih zrakoplovnih prijevoznika

    KARAKTERISTIKE

    NISKOTARIFNI ZRAKOPLOVNI PRIJEVOZNICI

    KONVENCIONALNI ZRAKOPLOVNI

    PRIJEVOZNICI

    OBILJEJE Niske cijene Cijena i usluga

    CIJENA Jednostavna struktura cijena Sloena struktura cijena

    DISTRIBUCIJA Internet, direktni booking

    Internet, direktni

    booking i prodaja putem

    putnikih agencija

    AERODROM Veinom sekundarni Primarni

    KLASE Jedna klasa Vie klasa

    TIP ZRAKOPLOVA Jedan tip Vie tipova

    VRIJEME

    OPSLUIVANJA 25 minuta Sporo, u prosjeku 1h

    SJEDENJE Stisnuto Fleksibilno (rezervacije)

    CILJNA SKUPINA Turisti Turisti i poslovni ljudi

    POSADA Minimalna Potpuna

    Izvor: Dobruszkes, F. (2006)

    Poslovanje niskotarifnih zranih kompanija temelji se niim cijenama aerodromskih

    usluga, a to uglavnom prihvaaju manje, sekundarne zrane luke. Niskotarifne

    kompanije ponekad prihvaaju i glavne luke, kada im kapacitet zranog podruja to

    dozvoljava meutim takvo poslovanje nerijetko izaziva nezadovoljstvo klasinih

    zranih kompanija koje plaaju pune cijene. Kako bi se izbegle konfliktne situacije sa

    klasinim zranim kompanijama, niskotarifne najee prometuju u manjim lukama

    gdje se osim niih cijena i ostali uvjeti prilagoavaju njihovim zahtjevima. Osim

    navedenog, niskotarifne zrane kompanije smanjuju svoje trokove tako da

    eliminiraju usluge za vrijeme leta. Nerijetko kod niskotarifnih kompanija obroci tijekom

    leta izostaju ili su skromni, poput grickalica koje se dodatno naplauju. Osim hrane i

    usluga ienja je svedena na minimum pa tako osoblje istovremeno isti zrakoplove

    i posluuje putnike. Ovi prijevoznici uglavnom koriste jedan tip zrakoplova pa tako

    piloti i kabinsko osoblje mogu raditi na bilo kojem zrakoplovu iz flote. Radi se o

    uglavnom manjim zrakoplovima koji su ekonominiji te tako pomau u sniavanju

  • 15

    trokova. Niskotarifne zrane kompanije nude samo jednu klasu, bez rezervacije

    sjedala, a samo vrijeme prihvata i otpreme je skraeno pa je uestalost letova vea.

    U odnosu na klasine zrane kompanije, niskotarifne imaju puno prednosti koje su

    cijenjene od strane putnika kao primjerice: nie cijene, kupnja karata putem Interneta,

    minimalna kanjenja, uestalost letova, izravne relacije, vei izbor odredita itd.

    Niskotarifne zrane kompanije u kratkom su roku ostvarile veliki uspjeh i postale

    konkurenti klasinim zranim kompanijama. S obzirom na navedeno, na tritu se

    pojavljuje sve vei broj niskotarifnih zranih kompanija stoga je i konkurencija izmeu

    njih samih veoma jaka. Osim toga, niskotarifni prijevoznici u sve veem broju uzimaju

    putnike klasinim zranim prijevoznicima. No, bez obzira na otru konkurenciju koju

    predstavljaju ne mogu u potpunosti ukinuti postojanje klasinih zranih kompanija.

    One e uvijek biti pristune na tritu s obzirom da nude visokokvalitetnu uslugu

    putnicima koji nisu cjenovno osjetljivi.

    Trite zranih kompanija je mnogobrojno, konkurencija je velika, a poslovanje je

    dinamino stoga opstaju samo oni koji se mogu brzo i adekvatno adaptirati

    zahtjevima trita (Dobruszkes, 2006).

    2.4.1. Utjecaj niskotarifnih zranih kompanija na turizam

    Snana povezanost turizma i zranog prometa sugerira da postoji i veza izmeu

    turizma i niskotarifnih zranih kompanija. Niskotarifne zrane kompanije afirmirale su

    se na tritu kao uspjene upravo zbog njihove sposobnosti prilagodbe tritu.

    Naime, niskotarifne zrane kompanije imaju znaajnu ulogu u razvoju turizma budui

    da ponudom niskih cijena svojih usluga pruaju mogunost cjenovno osjetljivim i

    ugroenim putnicima da putuju diljem svijeta i to ee nego inae. Zbog pristupanih

    cijena niskotarifni su prijevoznici omoguili dostupnost nekih destinacija kojima je

    prije pristup bio onemoguen te su tako izravno utjecali na razvoj turizma na tim

    podrujima.

  • 16

    Niskotarifne zrane kompanije utjeu na razvoj turizma kroz 3 osnovne karakteristike

    (Vojvodi, 2016):

    1. otvaranje novih trita niskotarifni prijevoznici omoguili su pristup do tada

    nepristupanim destinacijama, te na taj nain direktno utjecali na razvoj

    turizma na tim podrujima.

    2. smanjena sezonalnost turizma niskotarifni prijevoznici omoguili su

    fleksibilnost u pogledu razdoblja putovanja za razliku od klasinih,

    tradicionalnih zranih prijevoznika koji su prometovali uglavnom unutar

    tradicionalnih godinjih razdoblja to je svakako utjecalo na porast turizma.

    3. stimuliranje prometa niskotarifni prijevoznici potiu koritenje zranog

    prometa zahvaljujui niskim cijena usluge, pristupa novoj ili stimuliranoj

    potranji te tako utjeu direktno na porast turizma. Ne premjetaju turizam iz

    regije u regiju ve ga na nekim podrujima, svojom ponudom, stvaraju, potiu.

    Otvaranjem novih trita ostvaruju se dodatne prednosti za turizam konkretnog

    podruja kao to su:

    porast lokalne ekonomije to se manifestira otvaranje novih radnih mjesta u

    turizmu (u hotelima, restoranima, agencijama), irenjem turistikog sektora

    kroz edukaciju i razvoj radne snage, odnosno jaanjem poduzetnitva,

    porast lokalne ekonomije to se manifestira kroz dodatna ulaganja u neke

    javne projekte,

    stimulacija razvoja trita nekretnina; uz dostupnost cjenovno pristupanijih

    letova, raste atraktivnost nekretnina ime se stvara velika ekonomska korist za

    regiju.

    Zakljuno, turizam ima viestruke koristi od niskotarifnih zranih kompanija, a

    konstantnim sniavanjem cijena zbog konkurentske borbe, niskotarifne kompanije

    dodatno utjeu na promociju i razvoj turizma pojedinih regija.

  • 17

    3. MEUOVISNOST RAZVOJA PROMETA I TURIZMA

    Tijekom povijesti ope je poznato da su turizam i promet dva meuovisna i povezana

    fenomena. Naime, turizam predstavlja podruje u kojem promet ima vanu ulogu te

    je od krucijalne vanosti za gospodarski razvoj svake zemlje. Promet ini temelj

    gospodarskog razvoja obavljajui funkcije povezivanja i prijevoza ljudi i robe. Utjee

    na turizam svladavanjem prostorne udaljenosti, omoguavanjem putovanja u

    turistike svrhe. Dok promet utjee na turizam, istovremeno i turizam djeluje na

    promet potiui modernizaciju prometnog sustava, generirajui porast koritenih

    prometnih sredstava te stvaranjem potrebe za uvoenjem novih oblika prometa.

    Meuovisnost prometa i turizma sloena je i dinamina te ukljuuje uz brojne

    meusobne benefite i odreena meusobna ogranienja. Danas se velika

    pozornost pridaje upravo negativnom utjecaju prometa na turizam zagaivanjem

    okolia. Promet generira buku, emisiju tetnih plinova i tvari te iziskuje potrebu za

    velikim povrinama namijenjenim prometnoj infrastrukturi. Time se ograniava razvoj

    turizma ali se stvaraju i veliki problemi za drutvo i gospodarstvo generalno. Osim

    negativnog utjecaja kao to je zagaivanje okolia, promet i prometna infrastruktura

    generiraju jo neke ograniavajue utjecaje na turizam.

    Na pojedinim podrujima, zbog loe prometne regulacije, niske razine sigurnosti

    nerijetko dolazi do smanjenja turistikog prometa i smanjenja turistike potranje

    generalno, to ima viestruke negativne efekte ne samo na turizam ve i

    gospodarstvo u cjelini. Nadalje, zbog modernizacije, promjena u konstrukcijskim i

    signalnim elementima, prometna infrastruktura svojim dimenzijama vrlo esto

    vizualno naruava prostor te zauzima prostor koji bi se mogao kvalitetnije iskoristiti

    (Gaparovi, 2011).

    S druge strane, kako promet negativno utjee na turizam, odnosno nosi evidentna

    ogranienja, tako i turizam u nekim aspektima ograniava razvoj prometa na

    turistikim podrujima. Kako bi se reducirala ogranienja nuan je planski razvoj

    prometne infrastrukture prema turistikoj destinaciji budui se na taj nain odreuju

    mogui prometni pravci i gustoa prometne infrastrukture. Kako bi se odreene

  • 18

    turistike destinacije ekoloki ouvale i kako se ne bi naruila prostorna

    komplementarnost tih podruja, vrlo esto se grade skuplje, dulje i po nekim drugim

    aspektima nepovoljnije prometnice.

    Utjeui na razvoj prometa svojom pojavom, turizam moe poluiti i negativne efekte

    kao to su problemi u organizaciji i sigurnosti prometa kao i usklaenosti kapaciteta i

    dimenzija prometa (Mrnjavac, 2006).

    U analizi meuovisnosti turizma i prometa svakako je bitno istaknuti model odrivog

    razvoja turizma i njegove principe koji pridonose odrivom razvoju gospodarstva u

    cjelini.

    Model odrivog razvoja predstavlja razvoj turizma koji zadovoljava potrebe turista,

    turistikih destinacija i ostalih sudionika u turizmu uz istovremeno ouvanje turistikih

    resursa u budunosti, bez ugroavanja mogunosti njihove upotrebe za budue

    generacije. Takoer, model podrazumijeva i porast kvalitete ivota ljudi unutar

    promatranog podruja kao i pravo na turizam i na slobodu turistikih kretanja,

    zadovoljenje gospodarskih, drutvenih i estetskih potreba, uz odravanje

    karakteristika prirodnog i drutvenog okruenja i kulturno povijesnog nasljea.

    Ovaj model odrivog turizma omoguava turistima da zadovoljavaju svoje potrebe,

    poveaju kvalitetu ivota i ostvare turistiko iskustvo bez ogranienja. Turistike

    atrakcije privlae turiste na odreenu turistiku destinaciju, a promet je taj koji im

    omoguava dolazak na tu destinaciju. Promet stoga ima vrlo vanu ulogu u odnosu

    odrivog turizma i prometa inei ova dva fenomena meuovisnima. Promet i turizam

    ne idu jedan bez drugoga, meusobno utjeu jedan na drugi i kreu se zajedno.

    Upravo iz navedenih razloga, ukoliko je prometna infrastruktura dobro organizirana i

    ureena na nekom podruju, to podruje postaje atraktivnije za turiste. Nisu svi

    koncepti turizma primjenjivi na sve potencijalne sluajeve te upravo iz tog razloga

    model odrivog turizma omoguava prilagodbu specifinim uvjetima odreenog

    podruja (Lumsdon, 2000).

  • 19

    3.1. Uloga zranog prometa u razvoju turizma

    Zrani promet i turizam su dva meusobno povezana podruja s vanim

    meuovisnostima. Intenzivan razvoj zranog prometa omoguio je globalizaciju

    turizma odnosno, omoguio je dostupnost i povezanost svih dijelova svijeta kao i brz i

    udoban prijevoz i na najveim udaljenostima. Bez zranog prometa neka podruja ne

    bi bila kategorizirana kao turistike destinacije s obzirom da se zrani promet vrlo

    esto koristi kao oblik turistike ponude. Ujedno, zrani promet od velike je vanosti u

    povezivanju emitivnog i receptivnog trita.

    Turizam je bio pokretaki imbenik koji je omoguio mnoge dogaaje u zranom

    prometu kao to je pojava novih poslovnih modela, poput artera.

    Za razvoj meunarodnog turizma najzasluniji je upravo zrani promet. Visoke cijene

    zranog prijevoza godinama su odbijale putnike, meutim razvojem artera,

    niskotarifnih zranih kompanija, putovanje zranim prometom postalo je dostupno

    gotovo svima. arteri nude zrani prijevoz po puno pristupanijim, niim cijenama, a

    prometuju po gotovo cijelom svijetu. Pojava niskotarifnih zranih kompanija znaajno

    je utjecala na razvoj meunarodnog turizma jer se zrani promet sve vie okree

    prema masovnom turizmu kako bi se to vie iskoristili kapaciteti. Niskotarifne zrane

    kompanije nude niske cijene karata te time privlae vei broj putnika, a to si mogu

    dopustiti zahvaljujui utedama u nekim drugim aspektima poslovanja. Tako

    primjerice u arterima nema toplih obroka, od hrane se posluuju samo grickalice

    koje se dodatno naplauju, usluge su svedene na minimum. Niskotarifni prijevoznici

    uglavnom koriste manje, sporedne zrane luke, imaju manji broj lanova posade,

    koriste jedan tip zrakoplova i pruaju mogunost rezerviranja karata online. To sve

    utjecalo je na formiranje tako pristupane, niske cijene, njihovih usluga prijevoza.

    Jedna od najpoznatijih i najuspjenijih niskotarifnih zranih kompanija je svakako

    Ryanair, irska niskotarifna zrakoplovna tvrtka sa sjeditem u Dublinu. 2017. godine

    Ryanair je postao prva europska zrakoplovna kompanija koja je prevezla vie od 1

    milijarde putnika. Na dnevnoj bazi, Ryanair odradi preko 2000 letova povezujui

    preko 205 odredita iz ak 33 drave. Njegovu flotu ini 430 Boeing 737 te 240

    Boeing 737-a zrakoplova te struan tim koji broji preko 13.000 visokoobrazovanih

  • 20

    zrakoplovnih strunjaka (Ryanair.com., https://www.ryanair.com/gb/en/useful-

    info/about-ryanair/about-us 25.07.2017.). Sukladno iznesenim brojkama letova i

    destinacija koje povezuje, ovaj avioprijevoznik je dao izuzetno velik doprinos razvoju

    turizma.

    Osim Ryanaira neke od niskotarifnih aviokompanija koje lete iz Hrvatske su:

    Germanwings, Wizzair, easyJet, Norwegian, AirBerlin, TUIfly, Aer Lingus, Vueling,

    Jet2, Smartwings, Transavia, mnoge od njih lete samo ljeti. Hrvatska je najbolje

    povezana sa Njemakom i Velikom Britanijom meutim u zimskim mjesecima

    prijevoznici esto ukidaju linije zbog injenice to im nisu isplative kao u ljetnim

    mjesecima kada je turizam u Hrvatskoj u punoj snazi.

    Slika 5. Zrakoplov niskotarifnog prijevoznika Ryanaira

    Izvor: https://www.ryanair.com (25.07.2017.)

    Generalno, niskotarifni su zrani prijevoznici svakako dali znaajan doprinos u

    razvoju meunarodnog turizma uinivi putovanja na odreene turistike destinacije

    dostupnija veem broju putnika. Zbog uspjenog poslovanja zaetnika arter

    prijevoza, na tritu se svakodnevno pojavljuje sve vei broj novih niskotarifnih

    zranih kompanija koje se nastoje izboriti za svoje putnike. Takva trina situacija

    svakako odgovara putnicima jer se u konkurentskoj borbi, to nia cijena usluge

    zranog prijevoza, vrlo esto koristi kao diferencijator.

    https://www.ryanair.com/gb/en/useful-info/about-ryanair/about-ushttps://www.ryanair.com/gb/en/useful-info/about-ryanair/about-ushttps://www.ryanair.com/
  • 21

    Zrani je promet postavio osnove za potpuno nova odredita ili turistike oblike poput

    dugih izleta. Istraivanja ukazuju na injenicu da je odabir poslovnog modela od

    kljune vanosti za uspjenost odredita kao i za zrakoplovnu tvrtku. Za strateki

    razvoj turistikog odredita potrebna je jasna strategija zranog prijevoza i strategija

    pristupa zranom prometu. S druge strane, za zrakoplovne je tvrtke bitna procjena i

    razumijevanje poslovnih modela turistikih odredita. Oblikom vanjskog regulatornog

    okruenja zranog prometa Vlada takoer moe utjecati na zrani promet i turizam.

    Meusoban razvoj zranog prometa i turizma moemo podijeliti u 4 faze (Bieger,

    Wittmer, 2006.):

    1. Turizam kao zanemareni posao

    Planirani i redovni zrani prijevoz zapoeo je nakon Prvog svjetskog rata

    potanskim uslugama i uslugama primarno namijenjenim za poslovne

    ljude. No, vrlo rano, ve tridesetih godina s pojavom veih zrakoplova

    poput DC2 i DC3, slobodno vrijeme i turistiki promet postaju element

    putnikog portfelja.

    2. Turizam kao dodatan posao

    Nakon Drugog svjetskog rata zrane kompanije su se sve vie oslanjale na

    prihode putnika koji proizlaze iz turizma.

    3. Specijalizacija za turizam

    S razvojem zrakoplova veih dimenzija, pojavila se nova dimenzija turizma

    i razvoja zranog prometa. Nova generacija zrakoplova omoguila je nie

    cijene karata zbog ostvarenih uteda, a zrani prijevoznici su se morali jo

    vie oslanjati na slobodno vrijeme i turistiko trite kako bi popunili nove

    kapacitete.

    4. Meuovisnost turizama i prometa

    Posljednja faza razvoja dogodila se na temelju deregulacije industrije

    zranog prometa osamdesetih godina u Sjedinjenim Amerikim Dravama i

    devedesetima u Europi. Pojavljuje se novi poslovni model zrakoplovnih

    kompanija, arter, niskotarifne zrane kompanije. S njihovim letovima,

    izmeu ponekad perifernih zranih luka, po vrlo povoljnoj razini cijena ova

    nova vrsta zranog prometa privukla je ogromne prometne tokove. Novi

    oblici turizma poput individualnog, kratkog turizma, gradskog turizma ili

  • 22

    posjeta prijateljima i roacima temelj su za razvoj ove nove ponude u

    zrakoplovnoj industriji. Niskotarifni prijevoznici zamjenjuju tradicionalne

    zrane usluge na mnogim kratkim dionicama.

    Takoer, zrani se promet moe strukturirati prema poslovnim modelima

    zrakoplovnih tvrtki. Openito, poslovni modeli zrakoplovnih kompanija mogu se

    podijeliti na klasine prijevoznike, regionalne, niskotarifne prijevoznike ali i nove

    specijalizirane prijevoznike za poslovne korisnike. Sukladno poslovnom modelu

    zrakoplovnih kompanija mijenja se utjecaj odnosno doprinos zranog prometa

    turizamu.

    Klasini zrani prijevoznici uglavno generiraju turiste srednje kupovne moi, to je

    uglavnom kombinacija turista koji putuju poslovno te onih koji putuju radi odmora i

    zabave. Regionalni prijevoznici vrlo esto prometuju na manje udaljenim

    destinacijama. Zbog manjih zrakoplova koje koriste, ogranieni su kapacitetom

    putnika, no zbog relativno viih cijena svojih usluga privlae turiste jae kupovne

    moi. Niskotarifni zrani prijevoznici sve vie i vie rade na srednjim i dugim rutama.

    Oni dovode do kvantitativno snanog poveanja broja putnika, a posljedino tome i

    snanog poveanja broja turista. Pojava novih klasa kvalitete na arter avionima

    privlai nove segmente putnika. Niskotarifni prijevoznici donose intenzivne, vrlo

    fleksibilne, vrlo mjeovite putnike.

    Usporeujui poslovne modele turistikih odredita i zrakoplovnih prijevoznika, ini

    se da svi poslovni modeli ne odgovaraju jedni drugima. Istraivanja ukazuju da se

    odredita s vanim znamenitostima, kao to su veliki gradovi ili podruja koja obiluju

    zanimljivim prirodnim resursima, uglavnom sluili klasini zrani prijevoznici. S druge

    strane, odredita namijenjena iskljuivo za odmor bez nekih konkretnih vanih

    znamenitosti, pruaju dobru trinu osnovu za niskotarifne prijevoznike, kao to su

    primjerice manji sjeverni talijanski gradovi (Bieger, Wittmer, 2006).

  • 23

    3.2. Uloga cestovnog prometa u razvoju turizma

    Uz zrani promet, cestovni se promet, najvie koristi u prijevozu turista. Skoro 50%

    prijevoza u turistike svrhe u svijetu realizira se cestovnim prometom, a najvie

    automobilima. S obzirom na vrstu cestovnog vozila kao i specifinosti turistike

    potranje, razlikuje se nekoliko vrsta razliitih oblika turistikih prijevoza. Kao to je

    ve navedeno, turizam i promet meusobno su povezani i razvoj jednog svakako je

    povezan s razvojem drugog fenomena. Tako je sam razvoj turizma utjecao na

    stvaranje i razvoj odreenih novih specifinih oblika turistikog prijevoza. Popularnost

    cestovnog prometa moe se pripisati njegovoj izrazitoj elastinosti i fleksibilnosti kada

    je u pitanju raspored vremena poetka i zavretka putovanja, rute kojom e se

    putovati od polazine do odredine toke. U odnosu na druge prometne grane,

    putovanje cestom je relativno udobno, jeftino i brzo, te uglavnom iskljuuje potrebu

    za presjedanjem. Trend sve suvremenijih cestovnih vozila prati suvremena prometna

    infrastruktura koja prua mogunost razvijanja veih brzina, udobnog putovanja ali i

    mogunosti za odmor. Cestovna vozila povezuju emitivno i receptivno turistiko

    trite stoga su sastavni dio turistikog proizvoda (Mrnjavac, 2002).

    Razvojem turizma napredovao je i autobusni promet, razvojem udobnih i prostranih

    autobusa namijenjenih vremenski duim putovanjima. Autobusi su zapravo nositelji

    prometa turista, ali sudjeluju i u linijskom putnikom prometu.

    Kod cestovnog prometa znaajnu ulogu u turizmu ima i pojava autobusnih izleta koji

    su svoju popularnost stekli zahvaljujui niskoj cijeni stoga su tako privukli i putnike

    nie platene moi. Izleti autobusima mogu se podijeliti na (Mrnjavac, 2002.):

    izlete specijalizirane za turistika trita koji predstavljaju povremeni prijevoz

    organiziran samo onda kada postoji isplativa razina turistike potranje za nj.

    Kod takvih je izleta zastupljena i turistika i prijevoznika funkcija.

    izlete namijenjene zatvorenim grupama korisnika koji su uglavnom primarno

    orijentirani na obavljanje prijevoznike funkcije, iako, ponekad mogu obavljati

    i turistiku. esto se organiziraju za kolske i umirovljenike izlete, ekskurzije

    i sl.

  • 24

    Zbog pristupane cijene, odlinog odnosa plaenog i dobivenog te ujedno bogatog

    turistikog sadraja, izleti autobusima generalno su vrlo popularni. Takoer, u

    usporedbi s ostalim vrstama prijevoza u turistike svrhe, koritenje autobusa je

    cjenovno puno isplativije, a ujedno je i vea mogunost razgledavanja okoline za

    vrijeme putovanja.

    Intenzivan razvoj turizma kako u svijetu tako i u Hrvatskoj utjecao je na razvoj

    panoramskih prijevoza autobusima i malim vlakovima koji se kreu po cesti. Ove

    vrste cestovnog prometa iznimno su znaajne za turizam jer su privlane ne samo

    odraslima ve posebno i djeci, a pruaju mogunost detaljnog razgledavanja

    turistike destinacije.

    Takoer, uz autobuse, u cestovnom prometu istie se promet osobnim automobilima

    po svom doprinosu turizmu. Promet osobnim automobilima je nositelj individualnog

    prometa i glavni pokreta mobilnosti stoga je nezamjenjiv u turistikim tokovima.

    Velik broj ljudi voli putovati u udobnosti vlastitog automobila organizirajui si razgled

    turistike destinacije kako njima najbolje odgovara. Osobne automobile za turistika

    putovanja uglavnom preferiraju mlae dobne skupine koje putuju na relativno krae

    destinacije. Nadalje, osim automobila, iskljuivo turistika vozila su svakako kamp

    prikolice koje slue duljim putovanjima uz povremena zaustavljanja ali i krai odmor u

    samom vozilu. Kamp prikolice omoguavaju organiziranje putovanja u skladu sa

    eljama i zahtjevima samog putnika, turista.

    Sve veu vanost u turizmu imaju motocikli i bicikli kojima se olakava kretanje

    turista u turistikoj destinaciji. Bicikl je prijevozno sredstvo koje je od svih ostalih

    cestovnih vozila najvie ekoloko, smanjuje gradske guve, a osim toga povoljno

    utjee na zdravlje ljudi.

    Veliki doprinos razvoju meunarodnog turizma cestovni promet ostvaruje i

    poslovanjem rent a car kompanija koje danas turistima nude iznajmljivanje

    automobila ali i motocikala i bicikla. S obzirom da veina svjetskih turista dolazi u

    turistiku destinaciju zrakoplovom, potreban im je prijevoz za kretanje i obilaenje

    same destinacije pa im je ova opcija prijevoza svakako isplativa.

  • 25

    Iako cestovni promet donosi brojne prednosti za turizam, neosporno je da generira i

    nedostatke kao to su oneienje prirode i okolia, velika potronja goriva te

    stvaranje potrebe za velikim prostorima za kretanje.

    U turistikim gradovima, razvijenih ali i u gradovima zemalja u razvoju, sve je vei

    naglasak na izgradnji prometnica zbog sve veeg broja motornih vozila. Meutim, s

    porastom broja turista u turistiki orijentiranim gradovima javlja se problem pregustog

    i neefikasnog cestovnog prometa stoga ljudima treba sve vie vremena kako bi

    prelazili odreene udaljenosti ili pronali parkirno mjesto. Kako raste potranja za

    cestovnim prometnicama, smanjuje se njihova propusna mo i dolazi do zaguenja

    prometa to negativno utjee i na turizam i gospodarstvo turistiko odredita u cjelini.

    Posljedice zaguenja su (Petar, 2009.):

    a) veliki gubici lokalnog stanovnitva zbog kanjenja izazvanog sporijom

    vonjom turista i turistikih vozila

    b) kanjenje pojedinaca ili turistikih grupa pri dolasku ili odlasku,

    b) poveana potronja goriva (procjenjuje se da automobili koji stoje u koloni ili

    se jedva kreu na godinu potroe vie od 350 litara goriva po vozilu nego to

    bi to po broju prijeenih kilometara trebali) a time i

    c) poveano zagaenje zraka u gradovima (u velikim gradovima 60% tetnog

    ugljinog monoksida i duinih oksida u atmosferi potjee od cestovnog

    prometa).

    Iako, evidentno pomae turizmu, inei neke destinacije dostupnijima no prije,

    cestovni promet u posljednje vrijeme generira vie negativnih efekata na turizam no

    pozitivnih. Iz tog razloga, danas je vrlo aktualna optimizacija cestovnog prometa u

    turistikim gradovima. Optimizacija cestovnog prometa provodi se zbog sve veih

    potreba za novim prometnicama, loe cestovne prometne koordinacije, zatite

    prirode i okolita te svakako tehnolokih napredaka.

    Kako bi cestovni promet bio kvalitetna logistika potpora turizmu potrebno je:

    izgraditi nove prometnice (naglasak na potrebi autocesta),

    poveati kvalitetu i brojnosti prometne signalizacije

    obnoviti postojee prometnice koje su ve starije,

  • 26

    preusmjeriti prometnu potranju,

    postaviti prometna ogranienja (stroga i/ili djelomina).

    3.3. Analiza kretanja turizma i prometa u Republici Hrvatskoj

    Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, u Republici Hrvatskoj najvei broj

    putnika koristi cestovni promet. U periodu od 2006. do 2015. godine dominacija

    cestovnog prometa moe se objasniti izrazito razvijenom i razgranatom mreom

    cestovnog prometa u odnosu na ostale vrste transporta. Takoer, u promatranom se

    razdoblju moe primjetiti da je zabiljeen pad svih vrsta prometa to je odraz loe

    trine situacije. Najmanji broj putnika prevezen je zranim prometom to je

    posljedica i dalje nedovoljno pristupane cijene te vrste prijevoza. Osim zranog

    prometa, manji broj putnika prevezen je i pomorskim/obalnim prijevozom.

    Tabela 3. Broj prevezenih putnika u Republici Hrvatskoj prema vrsti prijevoza od 2006. do 2015. godine

    GODINA ELJEZNIKI PRIJEVOZ

    CESTOVNI PRIJEVOZ

    POMORSKI I OBALNI PRIJEVOZ

    ZRANI PRIJEVOZ

    PROMET PUTNIKA U MORSKIM LUKAMA (tis.)

    PROMET PUTNIKA U ZRANIM LUKAMA (tis.)

    2006. 46.212 63.576 12.079 2.148 24.535 4.404

    2007. 63.131 63.144 12.723 2.288 26.296 4.895

    2008. 70.961 62.064 12.861 2.329 28.282 5.179

    2009. 73.545 58.493 12.550 2.053 28.257 4.839

    2010. 69.564 56.419 12.506 1.861 27.565 5.136

    2011. 49.983 52.561 12.926 2.078 28.292 5.585

    2012. 27.669 52.293 12.474 1.961 28.095 5.960

    2013. 24.265 54.292 12.770 1.812 28.791 6.304

    2014. 21.926 54.000 13.029 1.860 24.711 6.703

    2015. 21.683 52.126 13.082 1.919 28.513 7.176

    Izvor: Dravni zavod za statistiku (2016). Statistiki ljetopis Republike Hrvatske, Zagreb: Dravni zavod za statistiku.

    U prijevozu robe Republikom Hrvatskom takoer prednjai cestovni promet.

    Pomorski je promet druga po redu transportna grana kada je u pitanju prijevoz robe,

    meutim njegov se udio u promatranom razdoblju znaajno smanjio. S druge strane,

    u promatranom je razdoblju udio prijevoza na unutarnjim vodnim putevima porastao.

    Pomorski promet kao i promet na unutarnjim vodnim putevima svakako bi trebali biti

    razvojna podruja u budunosti hrvatskog prometa kao i potreba za povezivanjem

    cestovnog prometa s ostalim vrstama prometa.

  • 27

    Tabela 4. Prijevoz robe Republici Hrvatskoj u periodu od 2006. do 2015. godine

    GODINA

    ELJEZNIKI

    PRIJEVOZ

    (tis.t)

    CESTOVNI

    PRIJEVOZ

    (tis.t)

    POMORSKI

    I OBALNI

    PRIJEVOZ

    (tis.t)

    PRIJEVOZ NA

    UNUTARNJIM

    VOD.PUTOVIMA

    (tis.t)

    ZRANI

    PRIJEVOZ

    (tis.t)

    PROMET

    ROBE U

    MORSKIM

    LUKAMA

    (tis.t)

    PROMET

    TERETA U

    ZRANIM

    LUKAMA

    (tis.t)

    2006. 15.395 107.753 31.423 1.509 6 26.326 13

    2007. 15.764 114.315 32.420 1.468 6 30.097 13

    2008. 14.851 110.812 30.768 6.415 5 29.223 10

    2009. 11.651 92.847 31.371 5.381 4 23.377 10

    2010. 12.203 74.967 31.948 6.928 3 24.329 8

    2011. 11.794 74.645 30.348 5.184 3 21.862 8

    2012. 11.088 65.439 25.636 5.934 4 18.972 8

    2013. 10.661 67.500 24.744 5.823 3 19.366 8

    2014. 10.389 66.146 20.335 5.377 3 18.603 8

    2015. 9.939 66.491 21.376 6.642 3 18.930 8

    Izvor: Dravni zavod za statistiku (2016). Statistiki ljetopis Republike Hrvatske, Zagreb: Dravni zavod za statistiku.

    Detaljni pregled cestovnog prijevoza putnika iz Tabele 5. upuuje nas na saznanje da

    se veina prometa odvija unutar granica Republike Hrvatske, a meunarodni prijevoz

    opada. S druge strane, podaci iz Tabele 6. ukazuju na porast meunarodnog

    prijevoza robe.

    Tabela 5. Cestovni prijevoz putnika u razdoblju 2006.-2015.

    GODINA UKUPNO U MEUNARODNOM PRIJEVOZU

    2006. 63.576 2.541

    2007. 63.144 2.693

    2008. 62.064 2.910

    2009. 58.493 2.227

    2010. 56.419 2.466

    2011. 52.561 2.100

    2012. 52.293 2.347

    2013. 54.292 2.205

    2014. 54.000 1.612

    2015. 52.126 881 Izvor: Dravni zavod za statistiku (2016). Statistiki ljetopis Republike Hrvatske, Zagreb:

    Dravni zavod za statistiku.

  • 28

    Tabela 6. Cestovni prijevoz robe u razdoblju 2006.-2015.

    GODINA UKUPNO U MEUNARODNOM PRIJEVOZU

    2006. 107.753 8.267

    2007. 114.315 9.090

    2008. 110.812 8.355

    2009. 92.847 7.489

    2010. 74.967 7.841

    2011. 74.645 8.313

    2012. 65.439 7.468

    2013. 67.500 8.410

    2014. 66.146 9.721

    2015. 66.491 11.525

    Izvor: Dravni zavod za statistiku (2016). Statistiki ljetopis Republike Hrvatske, Zagreb: Dravni zavod za statistiku.

    Na temelju podataka jasno je da cestovni promet ima vanu ulogu u prijevozu robe,

    meutim cestovni je promet u Republici Hrvatskoj ujedno i dominantna prometna

    grana po doprinosu razvoju turizma.

    Tabela 7. Zrani prijevoz putnika u tisuama

    GODINA UKUPNO U MEUNARODNOM PRIJEVOZU

    2006. 2.148 1.698

    2007. 2.288 1.796

    2008. 2.329 1.775

    2009. 2.053 1.561

    2010. 1.861 1.418

    2011. 2.078 1.571

    2012. 1.961 1.460

    2013. 1.812 Z

    2014. 1.860 1.373

    2015. 1.919 1.428

    Izvor: Dravni zavod za statistiku (2016). Statistiki ljetopis Republike Hrvatske, Zagreb: Dravni zavod za statistiku.

    Izgradnja novih autocesta kojima se povezuje Jadranska obala od velikog je znaaja

    za razvoj turizma u Hrvatskoj. Tako je, primjerice, autocesta Zagreb Split od velikog

    znaaja za razvoj hrvatskog turizma budui je poveznica samog juga Hrvatske te

    koridora V i X preko Bosiljeva i Zagreba. Takoer, veliki doprinos razvoju turizma

    prua i koridor Vc (Budimpeta Gorian Varadin Zagreb Rijeka) kao bitna

    poveznica primorskih odredita u Hrvatskoj sa zemljama poput Poljske, Maarske,

  • 29

    Slovake, eke zemljama takozvane Nove Europe. Koridor X, kao najprometniji

    koridor koji povezuje Zapadnu Europu sa Zagrebom takoer doprinosi hrvatskom

    turizmu (olman, 2010).

    Podaci iz Tabele 7. ukazuju na injenicu da je ukupan zrani prijevoz putnika

    dinamian. Drugim rijeima, zrani promet putnika od 2006. do 2015. godine smanjio

    se za 10% to se moe objasniti krizom koja je nastupila 2008./2009. godine ali i

    nepovoljnim cijenama te vrste prometa. U periodu od 2013. do 2015. godine broj

    putnika preveznih zranim prijevozom je u porastu to je vrlo vjerojatno korelirano s

    pojavom niskotarifnih prijevoznika i porastom njihove popularnosti u Republici

    Hrvatskoj. Slina situacija vrijedi i za meunarodni prijevoz putnika zranim

    prometom.

    Tabela 8. Zrani prijevoz robe u tonama

    GODINA UKUPNO U MEUNARODNOM PRIJEVOZU

    2006. 5.637 3.769

    2007. 5.648 3.572

    2008. 5.136 3.369

    2009. 3.828 2.542

    2010. 3.197 2.148

    2011. 3.347 2.230

    2012. 3.567 2.612

    2013. 3.246 2.504

    2014. 3.095 2.376

    2015. 2.732 2.112 Izvor: Dravni zavod za statistiku (2016). Statistiki ljetopis Republike Hrvatske, Zagreb:

    Dravni zavod za statistiku.

    Tabela 8. prikazuje zrani prijevoz robe u tonama u periodu od 2006. do 2015.

    godine. Zrani prijevoz robe u navedenom se periodu smanjuje, a usporedno sa

    cestovnim prijevozom robe (Tabela 6.) jasno je da je prevezena koliina robe zranim

    prometom u odnosu na cestovni drastino manja. Konkretno, 2015. godine,

    cestovnim prometom prevezeno je 66.491 tona robe, dok je zranim prometom u istoj

    godini prevezeno 2.732 tone robe to je gotovo 95% manje.

  • 30

    4. ISTRAIVANJE ULOGE ZRANOG PROMETA U RAZVOJU TURIZMA U

    REPUBLICI HRVATSKOJ

    4.1. Pregled postojeih istraivanja

    Tematika utjecaja zranog prometa na turizam Republike Hrvatske slabo je

    zastupljena u domaoj znanstvenoj literaturi. Prvi znaajan znanstveni rad sline

    tematike (Bukvi, 2003) bazira se na analizi utjecaja zranog prometa na razvoj

    turizma dubrovakog podruja. U navedenom radu autorica je analizirala broj

    noenja na dubrovakom podruju prije i poslije Domovinskog rata kao i odnos broja

    putnika u dubrovakoj zranoj luci. Ujedno se analizira i struktura postojeih

    turistikih kapaciteta koja, prema autorici, ini osnovu za ocjenu potencijalne

    potranje u zranom prometu. Koritenjem modela jednostavne regresije utvrena je

    pozitivna linearna veza izmeu noenja inozemnih turista i meunarodnih dolazaka

    zrakoplovom. Autorica takoer koristi i Muirov model kako bi prognozirala budue

    kretanje prometa u dubrovakoj zranoj luci. Takoer, autorica analizom podrijetla

    inozemnih turista ukazuje na problem smanjenja udjela meunarodnih dolazaka te

    istie potrebu o povezivanju s udaljenijim emitivnim tritima dominantnim i prije

    Domovinskog rata. Znanstveni se rad zavrava spoznajom o intenzivnoj povezanosti

    turizma i zranog prometa s naglaskom na dubrovako podruje.

    Nadalje, veoma znaajan znanstveni rad (Gaparovi, 2011) obrauje temu

    povezanosti zranog prometa i turizma Primorske Hrvatske. Rad se bazira na analizi

    podataka o broju putnika u zranim lukama i pristanitima te se ti podaci koreliraju s

    brojem dolazaka turista i brojem ostvarenih noenja. Autor je utvrdio meuovisnost

    broja prevezenih putnika i broja dolazaka turista, odnosno broja ostvarenih noenja

    tijekom godine. Takoer, u radu se dolazi do zakljuka o postojanju izrazite

    sezonalnosti broja putnika u zranim lukama i pristanitima, te se utvruje da je

    najvei putniki promet prisutan u ljetnim mjesecima. Autor precizno analizira

    podatke za 2008., 2009. i 2010. godinu kada se broj putnika u zranim lukama i

    zranim pristanitima diferencira po mjesecima u 4 kategorije: putnici prevezeni

    konvencionalnim zranim prijevoznicima, putnici prevezeni low-cost zranim

    prijevoznicima, putnici prevezeni arterima i putnici prevezeni generalnim

    zrakoplovstvom. Autor takoer ukazuje na sve veu vanost niskotarifnih prijevoznika

  • 31

    u zranom prometu Primorske Hrvatske smatrajui upravo njih zaslunima za

    proirenje emitivnih turistikih trita. Primjenom statistike metode linearne

    korelacije autor uoava statistiku povezanost izmeu prometa i turizma, ime

    zakljuuje da se zrani promet na podruju Primorske Hrvatske preteito usmjerava

    na opsluivanje turistikih potreba.

    Osim navedenih, ostali autori (Horak, 1994; Markovi, 1994; Happ i dr., 2001;

    Jurevi, 2001; Paali, 2001; Peri i dr., 2003;Jurevi i dr., 2006; Mrnjavac, 2006;

    Horak, 2007; Horak 2014) uglavnom djelomino obrauju tematiku, odnosno

    obrauju tematiku meuovisnosti turizma i prometa generalno, bez detaljnog

    analiziranja utjecaja zranog prometa na turizam. Meutim, veina autora istie

    postojanje meuovisnosti zranog prometa i turizma, kako u svijetu tako i u Republici

    Hrvatskoj.

    Za razliku od domae, u stranoj znanstvenoj literaturi meuvisnost zranog prometa i

    turizma esto se istrauje i analizira. Jedna od najznaajnijih knjiga jest Aviation and

    tourism koju su uredili Graham i dr. (2008), koja obrauje tematiku meuodnosa

    zranog prometa i turizma. U navedenoj se knjizi analizira meusobni utjecaj turizma

    za potrebe putovanja radi odmora ali i utjecaj zranog prometa na okoli.

    Doprinos zranog prometa turizmu tema je koju generalno obrauju i Papatheodorou

    (2002) i Graham (2006), dok drugi autori (Abeyratne, 1993; Sainz-Gonzalez i dr.,

    2011) analiziraju i cijene zrakoplovnih karata te zranih pristojbi.

    Nadalje, Lumsdon (2000.) prouava u svom radu model odrivog razvoja turizma i

    istrauje naine na koje se negativni utjecaji putovanja, pa tako i zranog prometa,

    na okoli mogu minimizirati. Kao idealan model istie cikliki, kruni turizam za

    oputeni odmor u prirodnom okruenju koji ne podrazumijeva pretjerano koritenje

    prometnih sredstava.

    Takoer, postoje brojni autori koji se bave istraivanjem meuovisnosti zranog

    prometa i turizma s naglaskom na sve vei doprinos niskotarifnih avioprijevoznika

    (Duval, 2007; Davison i Ryley, 2010; ).

  • 32

    Dobruszkes (2006) u svom radu analizira Europske niskotarifne avioprijevoznike i

    njihove mree poetkom 21.st.. Prema njegovom istraivanju u tom su razdoblju ,

    niskotarifni prijevoznici ve stekli znaajno mjesto na podruju Zapadne Europe,

    osobito easyJet i Ryanair, a pristupanje 10 novih lanica EU 2004. godine,

    automatski otvara teritorij novim zranim linijama budui se radi o zemljama s niim

    ivotnim standardima, niim plaama i slabom zastupljenosti niskotarifnih zranih

    prijevoznika. Autor navodi da e pristupanje 10 novih lanica imati veliki utjecaj na

    poslovanje niskotarifnih prijevoznika u Europi te da e njihova ponuda biti atraktivna

    migrantima na podruju Sjeverne Europe. Takoer, na primjeru zranih luka Luton i

    Stansted, autor zakljuuje kako je uinak europske liberalizacije najbitniji za samu

    luku, ime voditelji zranih luka vie ne moraju planirati u skladu s vladinim uputama

    ve je njihov zadatak da privuku prijevoznike kako bi ostvarili dobit. U radu se

    prikazuje i doprinos niskotarifnih zranih prijevoznika u point-to-point putovanjima

    koja su do njihove pojave bila gotovo zanemarena od strane konvencionalnih zranih

    prijevoznika.

    O'connell i Williams (2005) polaze od injenice da su niskotarifni zrani prijevoznici

    promijenili tradicionalni poslovni model zrakoplovnih kompanija te utjecali na

    dinamiku same industrije. Njihovo istraivanje dva kontrastna trita, liberalizirane

    Europe i neliberalizirane Azije, ukazuje da postoje razlike izmeu putnika koji putuju

    niskotarifnim zranim prijevoznicima i konvencionalnim prijevoznicima, meutim

    stavovi i percepije putnika na oba su kontinenta identina. Takoer, provedenim

    istraivanjem doli su do zakljuka da je cjenovna osjetljiva skupina putnika mlae

    ivotne dobi te da su upravo oni skloni eem odabiru niskotarifnih prijevoznika na

    svojim putovanjima. Nadalje, rezultati njihova istraivanja upuuju na injenicu da je

    reputacija, imid niskotarifne zrane kompanije izrazito bitan putnicima pri njihovu

    odabiru.

    Bieger i Wittmer (2006) takoer analiziraju meuvisnost zranog prometa i turizma te

    zbog pojave niskotarifnih prijevoznika definiraju turizam kao stimulator promjena u

    zranom prometu, a zrani promet kao nositelj razvoja novih destinacija i novih oblika

    turizma.

  • 33

    4.2. Instrument istraivanja

    Kao instrument istraivanja uloge zranog prometa u razvoju turizma u Republici

    Hrvatskoj koriten je online anketni upitnik. Anketni upitnik inila su pitanja otvorenog

    i zatvorenog tipa te tvrdnje. Kod tvrdnji su ispitanici morali oznaiti stupanj slaganja ili

    neslaganja s odreenom tvrdnjom, pri emu je stupanj slaganja s pojedinom tvrdnjom

    mjeren Likertovom skalom. Stupnjevi skale, odnosno mogui odgovori bile su ocjene

    u rasponu od 1-5 pri emu je 1 oznaavalo potpuno neslaganje, a 5 potpuno slaganje

    s predloenom tvrdnjom.

    Podaci putem anketnog upitnika prikupljani su u periodu od 09.09.2017. godine do

    15.09.2017. godine. Anketni upitnik postavljen je na SurveyMonkey platformi, a za

    njegovu distribuciju koritene su drutvene mree i e-mail ime se omoguuje

    komunikacija u bilo koje vrijeme te ujedno nije prostorno ograniena. Prednosti online

    anketiranja su bri pristup potrebnim podacima, laki proces obrade prikupljenih

    podataka, smanjenje trokova te potivanje privatnosti ispitanika. Na anketni upitnik

    odgovorilo je 186 ispitanika. Obzirom kako pitanja nisu bila obveznog karaktera, kako

    bi se sprijeilo eventualno odustajanje od ispunjavanja anketnog upitnika, broj

    odgovora varira ovisno pitanju.

    Anketa se sastoji od 10 osnovnih pitanja, pri emu etvrto pitanje ini dvanaest tvrdnji

    na koje su ispitanici davali odgovore u skladu s nie objanjenom Likertovom skalom.

    Takoer, anketa je sadrajno podijeljena u 3 kategorije. Prvu kategoriju ine prva tri

    pitanja i odnose se na saznanja o tome zbog ega se odlazi na putovanja unutar

    Republike Hrvatske, kojim prijevoznim sredstvom te koje su zrane luke ispitanici do

    sada imali priliku posjetiti unutar Republike Hrvatske. Druga kategorija odnosi se na

    set od 12 tvrdnji na koje su ispitanici davali odgovore u skladu s ocjenama na

    Likertovoj skali (Kada bi postojao vei broj zranih luka u RH, ee bi se koristio/-la

    zranim prijevozom za potrebe svog putovanja.; Kada bi postojao vei broj zranih

    linija u RH, ee bi se koristio/-la zranim prijevozom za potrebe svog putovanja.

    itd.) te pitanje o najveoj prednosti zranog prometa u Republici Hrvatskoj. Trea

    kategorija pitanja odnosi se na ope podatke ispitanika kao to su dob, spol,

    nacionalnost, grad/drava u kojoj ive i struna sprema.

  • 34

    4.3. Rezultati istraivanja

    Anketni upitnik poinje grupom pitanja koja daju uvid u to koji su najei razlozi

    putovanja unutar Republike Hrvatske, koje je najee koriteno prijevozno sredstvo

    na tim putovanjima te koje su zrane luke u Republici Hrvatskoj ispitanici do sada

    posjetili.

    Grafikon 1. Razlozi putovanja unutar Republike Hrvatske

    Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka

    Prvim se pitanjem nastojalo utvrditi koji je najei motiv, odnosno razlog zbog kojeg

    se ispitanici odluuju na putovanje unutar Republike Hrvatske. Prema istraivanju,

    veina ispitanika, gotovo 74% na putovanja odlazi zbog odmora i zabave, dok

    najmanje ispitanika, samo 2% putuje zbog nekih drugih, subjektivnih razloga poput

    odlazaka na konferencije, fakultetskih obaveza i slino. Takoer, zbog posla putuje

    svega 6% ispitanika. Dobiveni rezultati, ukazuju na injenicu da se u Hrvatskoj

    najmanje putuje zbog posla to moemo korelirati i sa trenutno loom situacijom na

    tritu rada te stoga niti nema potrebe za takvom vrstom putovanja unutar odabranog

    uzorka ispitanika.

  • 35

    Grafikon 2. Glavna prijevozna sredstva na putovanjima unutar Republike Hrvatske

    Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka

    Drugo se pitanje odnosi na utvrivanje glavnog prijevoznog sredstva na putovanjima

    unutar Republike Hrvatske. Na ovo je pitanje odgovorilo 186 ispitanika, te je veina,

    ak 78%, odgovorila kako najee na putovanjima unutar Hrvatske koristi automobil.

    Nakon automobila, sljedee najee koriteno prijevozno sredstvo, prema

    istraivanju jest autobus koji koristi 19% ispitanika. Ovi odgovori samo potvruju

    injenicu kako je u Republici Hrvatskoj cestovni promet dominantna, najrazvijenija i

    najee koritena prometna grana, ali i cjenovno veini najdostupnija. Vlakom

    putuje 1,08% ispitanika, dok je najmanje ispitanika odgovorilo da putuje zrakoplovom

    i brodom, njih samo 0,54%. Poraavajue nizak udio ispitanika koji putuju

    zrakoplovom unutar Republike Hrvatske ukazuju da je ta vrsta prijevoza u Hrvatskoj i

    dalje nedovoljno koritena i prihvaena to je vjerojatno posljedica neusklaenosti

    cijene prijevoza i ivotnog standarda ljudi. Jednako nizak postotak ispitanika koji na

    putovanja odlaze brodom moe se objasniti injenicom da veina ljudi brod koristi u

    ljetnim mjesecima kako bi dola do pojedinih otoka, odnosno turistikih destinacija na

    Jadranskoj obali. Osim odgovora koji su prikazani na Grafikonu 2., kao mogui

    odgovori u anketi su bili ponueni bicikl i neko drugo prijevozno sredstvo, meutim

    nitko od ispitanika nije dao te odgovore.

  • 36

    Grafikon 3. Najposjeenije zrane luke u Republici Hrvatskoj

    Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka

    Treim pitanjem eljelo se ustanoviti koja je od sedam hrvatskih zranih luka

    najposjeenija. Istraivanjem je utvreno da je to svakako Zagreb, koji je posjetilo

    58% ispitanika, a potom slijedi Dubrovnik s 13%, Split s 12% i Zadar s 9%. Najmanje

    ispitanika je posjetilo zranu luku Osijek, tek 1%. Dobiveni rezultati ukazuju na

    injenicu da je pretpostavka o povezanosti turizma i zranog prometa ispravna.

    Naime, zrane luke koje je posjetio najvei broj ispitanika nalaze se u turistiki

    najrazvijenijim i najvanijim gradovima Republike Hrvatske. Zrana luka Zagreb

    svakako prednjai jer Zagreb, osim to je glavni grad Republike Hrvatske ujedno ini

    i najvaniju kontinentalnu turistiku destinaciju drave.

    Druga kategorija pitanja odnosi se na set od 12 tvrdnji na koje su ispitanici davali

    odgovore u skladu s ocjenama na Likertovoj skali (1-u potpunosti se ne slaem, 2-ne

    slaem se, 3-niti se slaem, niti se ne slaem, 4-slaem se, 5-u potpunosti se

    slaem) te pitanje o najveoj prednosti zranog prometa u Republici Hrvatskoj.

    Prva tvrdnja (Grafikon 4.) odnosi se na udio ispitanika koji bi ee koristili zrani

    prijevoz za potrebe svog putovanja kada bi postojao vei broj zranih luka u

    Republici Hrvatskoj. Istraivanje je pokazalo da veina ispitanika ili ne zna odgovor

    na to pitanje, odnosno njih 33% se niti slae, niti ne slae ili se u potpunosti ne slae

  • 37

    s navedenom tvrdnjom (23%). Sukladno dobivenim odgovorima, moe se zakljuiti

    da broj zranih luka ne utjee na uestalost koritenja zranog prijevoza za potrebe

    putovanja unutar Republike Hrvatske.

    Grafikon 4. Udio ispitanika koji bi ee koristio zrani prijevoz kada bi postojao vei broj zranih luka

    Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka

    Grafikon 5. Udio ispitanika koji bi ee koristio zrani prijevoz kada bi postojao vei broj zranih linija

    Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka

  • 38

    Grafikon 5. prikazuje udio ispitanika koji bi ee koristili zrani prijevoz kada bi

    postojao vei broj zranih linija. Kod ove tvrdnje, najvie je ispitanika odgovorilo da

    nema miljenje, odnosno njih 29% se niti slae niti ne slae. 26% ispitanika se slae

    s navedenom tvrdnjom da bi ee koristili zrani prijevoz za potrebe svojih

    putovanja kada bi postojalo vie zranih linija u Republici Hrvatskoj. Ostali su

    odgovori zastupljeni u jednakim postocima pa se moe zakljuiti da bi uvoenje

    veeg broja zranih linija u Republici Hrvatskoj vjerojatno utjecalo i na poveanje

    broja putnika u zranom prometu.

    Grafikon 6. Udio ispitanika koji bi ee koristio zrani prijevoz kada bi postojao vei broj zranih pristanita na otocima

    Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka

    Grafikon 6. prikazuje slaganje odnosno ne slaganje ispitanika s tvrdnjom Kada bi

    postojao vei broj zranih pristanita na otocima, posjetio/-la bih mjesta koja inae

    vjerojatno nikada ne bi (zbog predugog putovanja, previsoke cijene). Istraivanje je

    pokazalo da se veina ispitanika u potpunosti slae s navedenom tvrdnjom, njih 28%.

    27% ispitanika ne moe se odluiti da li bi vei broj zranih pristanita na otocima

    imao utjecaja na njihovo posjeivanje novih mjesta. 25% ispitanika se slae s

    navedenom tvrdnjom, dok se najmanje ispitanika, njih 9% ne slae. Sukladno

    dobivenim rezultatima istraivanja moe se zakljuiti da bi vei broj zranih

    pristanita na otocima utjecao na poveanje broja putnika u zranom prometu.

  • 39

    Grafikon 7. Udio ispitanika koji bi ee koristio zrani prijevoz kada bi cijena aviokarata bila nia

    Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka

    Slaganje, odnosno ne slaganje s tvrdnjom Kada bi cijena aviokarata bila nia, ee

    bih koristio/-la zrakoplov kao prijevozno sredstvo. prikazano je Grafikonom 7. Prema

    odgovorima istraivanja, jasno je da se veina ispitanika slae s navedenom

    tvrdnjom. Naime, ak 67% se u potpunosti slae s navedenim, 22% se slae s

    navedenim a svega 2% ispitanika izrazilo je ne slaganje s tvrdnjom. Stoga se moe

    zakljuiti da su ispitanici izrazito cjenovno osjetljivi te da bi pad cijena aviokarata

    utjecao na poveanje broja putnika u zranom prometu.

    Grafikon 8. Udio ispitanika koji bi ee koristio zrani prijevoz kada bi cijena aviokarata bila znatno nia zbog vie konkurenata za pojedinu destinaciju

    Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka

  • 40

    Tvrdnja Kada bi konkurencija za pojedinu destinaciju bila vea, cijena karte bi se

    znatno smanjila to bi me potaknulo na putovanje. takoer se odnosi na utvrivanje

    cjenovne osjetljivosti ispitanika kada je u pitanju zrani prijevoz u Republici Hrvatskoj.

    Grafikon 8. prikazuje da je veina ispitanika iskazala slaganje s navedenom tvrdnjom.

    51% se u potpunosti slae, 30% se slae, a tek 3% ispitanika se ne slae s

    navedenom tvrdnjom. Dakle, kada bi postojao vei broj konkurenata za pojedinu

    destinaciju i time posljedino utjecao na znantno smanjenje cijena aviokarata,

    poveao bi se i broj putnika u zranom prometu.

    Grafikon 9. Udio ispitanika koji bi ee koristio zrani prijevoz na putovanjima unutar RH kada bi postojao vei broj avioprijevoznika

    Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka

    Prema Grafikonu 9. koji prikazuje iskaz slaganja s tvrdnjom Kada bi postojao vei

    broj avioprijevoznika u RH, ee bi koristio/-la zrakoplov kao prijevozno sredstvo na

    putovanjima unutar RH. 31% ispitanika nema konkretno miljenje vezano za

    spomenutu tvrdnju, dok se 27% slae i 26% u potpunosti slae s navedenom

    tvrdnjom. Najmanje ispitanika, njih 7% dalo je odgovor da se u potpunosti ne slae s

    navedenom tvrdnjom. Prema dobivenim odgovorima istraivanja, moe se zakljuiti

    da sam broj avioprijevoznika ne utjee na uestalost koritenja zrakoplova na

    putovanjima unutar Republike Hrvatske. Meutim, u sluaju kada zbog poveanog

    broj avioprijevoznika, dolazi do rata cijena, moemo promatrati broj avioprijevoznika

    kao faktor koji utjee na poveanje putnika u zranom prometu na to ukazuju i

    odgovori prikazani u Grafikonu 8.

  • 41

    Grafikon 10. Udio ispitanika koji smatra da bi uvoenje hidroaviona utjecalo na ee koritenje aviona

    Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka

    Kod tvrdnje prikazane Grafikonom 10. veina ispitanika, njih 38% nema

    konkretizirano miljenje, dok se 32% slae s tvrdnjom da bi ponovo uvoenje

    hidroaviona utjecalo na uestalije koritenje aviona za odlazak u turistiko odredite.

    Tek 4% ispitanika se u potpunosti ne slae sa spomenutom tvrdnjom. Na temelju

    dobivenih odgovora na ovu tvrdnju, moe se pretpostaviti da bi ponovo uvoenje

    hidroaviona moglo utjecati na poveanje putnika u zranom prometu te bi trebalo

    razmisliti o njihovu uvoenju barem u ljetnim mjesecima, kada je turizam u Hrvatskoj

    najvie prisutan.

    Grafikon 11. Udio ispitanika koji bi ee koristio zrakoplov kada bi postojao vei broj low cost prijevoznika u Republici Hrvatskoj

    Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka

  • 42

    Grafikon 11. prikazuje slaganje odnosno ne slaganje s tvrdnjom Kada bi postojao

    vei broj low cost prijevoznika u RH,ee bi koristio/-la zrakoplov kao prijevozno

    sredstvo na putovanjima unutar RH.. S obzirom na ustanovljenu cjenovnu osjetljivost

    ispitanika u prethodnim tvrdnjama, oekivano i na ovu tvrdnju veina ispitanika

    odgovara potvrdno, odnosno 43% se u potpunosti slae, a 35% se slae sa tvrdnjom.

    Odgovori ukazuju na injenicu da je ispitanicima pri odabiru avioprijevoznika

    iskljuivo bitna to nia cijena usluge prijevoza, to je i politika poslovanja low cost

    prijevoznika.

    Grafikon 12. Udio ispitanika koji bi ee koristio zrakoplov kada bi avioprijevoznici vie vodili rauna o zatiti okolia

    Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka

    Tvrdnja Kada bi avioprijevoznici u RH vie vodili rauna o zatiti okolia, ee bi

    koristio/-la zrakoplov kao prijevozno sredstvo na putovanjima unutar RH. prikazana

    Grafikonom 12. pokazuje ekoloku osvijetenost ispitanika kada je u pitanju

    zagaivanje okolia od strane zranog prometa. 37% ispitanika nema formirano

    miljenje o spomenutoj tvrdnji, oko 33% se slae, a 30% ne slae s tvrdnjom to

    ukazuje na problem nedovoljne ekoloke osvijetenosti. Na temelju dobivenih

    odgovora, moe se pretpostaviti i da je u Republici Hrvatskoj politika zatite okolia

    slabo provoena te bi se trebalo razmisliti o naglaavanju vanosti iste u budunosti

    kako bi tada moda i korelacije istaknute u navedenoj tvrdnji bile jae.

  • 43

    Grafikon 13. Udio ispitanika koji bi ee koristio zrakoplov kada bi avioprijevoznici u

    Republici Hrvatskoj nudili prijevoz najmode