Čimbenici povezani s uzrocima i posljedicama prometnih...

of 20 /20
123 STRUČNI ČLANAK UDK: 351.81 Primljeno: veljača 2017. JOSIP MEDVED , JOŠKO SINDIK ∗∗ , JOŠKO VUKOSAV ∗∗∗ Čimbenici povezani s uzrocima i posljedicama prometnih nesreća na lokaciji Slavonska avenija – Ulica Hrvatske bratske zajednice – Avenija Većeslava Holjevca u Zagrebu Sažetak Sigurnost sudionika u prometu veća je što je manje prometnih nesreća i njihovih štetnih posljedica. Budući da su prometne nesreće sastavni i neizbježni dio prometa na cestama, postoji potreba za preventivnim i represivnim postupanjem ovlaštenih službi u cilju smanjenja njihovog broja na najniže razine. Analizirani su čimbenici i posljedice prometnih nesreća koje su se dogodile na raskrižju Slavonske avenije ̶ Ulice Hrvatske bratske zajednice ̶ Avenije Većeslava Holjevca u Zagrebu, gdje se u razdoblju od 2012. do 2014. godine dogodilo 87 prometnih nesreća. Utvrđeno je da ne postoje statistički značajne razlike u ukupnom broju prometnih nesreća u odnosu na njihove posljedice tijekom trogodišnjeg razdoblja. Međutim, broj prometnih nesreća s materijalnom štetom se smanjio od 2012. do 2014. godine. Distribucija broja nesreća u odnosu na težine ozljeda, kao ni ukupan broj nesreća u odnosu na težine posljedica ̶ nisu statistički značajne. Kod vožnje u slijedu postoji statistički značajan pad broja nesreća u razdoblju od 2012. do 2014. godine. Nisu pronađene statistički značajne razlike u broju ozlijeđenih osoba u odnosu na vrste prometnih nesreća, kao ni u ukupnom broju prometnih nesreća u odnosu na okolnosti koje su prethodile prometnoj nesreći. Ukupni broj najčešćih okolnosti koje su prethodile prometnoj nesreći opada s godinama (2012. ̶ 2014.). Prema uvjetima vidljivosti, pokazalo se da se po danu broj nesreća smanjuje s godinama (2012. ̶ 2014.), kao i za nesreće koje su se dogodile po suhom i čistom kolniku. Prema najčešćim stanjima površine kolnika utvrđeno je da ukupni broj nesreća opada s godinama. Također, prometne nesreće po vedrom i kišnom vremenu Josip Medved, struč. spec. crim., policijski službenik, Policijska uprava zagrebačka, I. postaja prometne policije, Zagreb. ∗∗ doc. dr. sc. Joško Sindik, znanstveni suradnik, Institut za antropologiju, Zagreb. Nakon predaje rukopisa autor je umro. ∗∗∗ doc. dr. sc. Joško Vukosav , prof. na Visokoj policijskoj školi, MUP RH, Zagreb.

Author: phunganh

Post on 31-Jan-2018

219 views

Category:

Documents


0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • 123

    STRUNI LANAKUDK: 351.81

    Primljeno: veljaa 2017.

    JOSIP MEDVED, JOKO SINDIK , JOKO VUKOSAV

    imbenici povezani s uzrocima i posljedicama prometnih nesrea na lokaciji Slavonska avenija

    Ulica Hrvatske bratske zajednice Avenija Veeslava Holjevca u Zagrebu

    SaetakSigurnost sudionika u prometu vea je to je manje prometnih nesrea i njihovih tetnih posljedica. Budui da su prometne nesree sastavni i neizbjeni dio prometa na cestama, postoji potreba za preventivnim i represivnim postupanjem ovlatenih slubi u cilju smanjenja njihovog broja na najnie razine. Analizirani su imbenici i posljedice prometnih nesrea koje su se dogodile na raskriju Slavonske avenije Ulice Hrvatske bratske zajednice Avenije Veeslava Holjevca u Zagrebu, gdje se u razdoblju od 2012. do 2014. godine dogodilo 87 prometnih nesrea. Utvreno je da ne postoje statistiki znaajne razlike u ukupnom broju prometnih nesrea u odnosu na njihove posljedice tijekom trogodinjeg razdoblja. Meutim, broj prometnih nesrea s materijalnom tetom se smanjio od 2012. do 2014. godine. Distribucija broja nesrea u odnosu na teine ozljeda, kao ni ukupan broj nesrea u odnosu na teine posljedica nisu statistiki znaajne. Kod vonje u slijedu postoji statistiki znaajan pad broja nesrea u razdoblju od 2012. do 2014. godine. Nisu pronaene statistiki znaajne razlike u broju ozlijeenih osoba u odnosu na vrste prometnih nesrea, kao ni u ukupnom broju prometnih nesrea u odnosu na okolnosti koje su prethodile prometnoj nesrei. Ukupni broj najeih okolnosti koje su prethodile prometnoj nesrei opada s godinama (2012. 2014.). Prema uvjetima vidljivosti, pokazalo se da se po danu broj nesrea smanjuje s godinama (2012. 2014.), kao i za nesree koje su se dogodile po suhom i istom kolniku. Prema najeim stanjima povrine kolnika utvreno je da ukupni broj nesrea opada s godinama. Takoer, prometne nesree po vedrom i kinom vremenu

    Josip Medved, stru. spec. crim., policijski slubenik, Policijska uprava zagrebaka, I. postaja prometne policije, Zagreb. doc. dr. sc. Joko Sindik, znanstveni suradnik, Institut za antropologiju, Zagreb. Nakon predaje rukopisa autor je umro. doc. dr. sc. Joko Vukosav, prof. na Visokoj policijskoj koli, MUP RH, Zagreb.

  • 124

    Medved, Sindik, Vukosav: imbenici povezani s uzrocima i posljedicama prometnih nesreaPolic. sigur. (Zagreb), godina 26. (2017), broj 2, str. 123-142

    su u statistiki znaajnom padu s godinama. Prema dobu dana po satima, ne postoje statistiki znaajne razlike u distribuciji broja prometnih nesrea u promatranom razdoblju (2012. 2014). Rezultati istraivanja mogu se koristiti za istraivanja drugih opasnih mjesta na prometnicama Republike Hrvatske, ali i pruiti bitne informacije o mjerama prevencije koje treba poduzeti, da bi se broj prometnih nesrea i njihovih posljedica u budunosti smanjio.Kljune rijei: sigurnost u prometu, imbenici sigurnosti u prometu, policija, opasna mjesta.

    1. UVOD

    Cestovni promet je jedna od grana prometa koja obavlja prijevoz osoba ili tereta s jednog mjesta na drugo, i kao takav predstavlja znaajnu ulogu u svakodnevnom ivotu ljudi. Bez njega je gotovo nezamislivo normalno funkcioniranje drutva. Negativne i neeljene pojave cestovnog prometa su prometne nesree (Medved, 2016). Ovo istraivanje bavi se analizom imbenika povezanih s nastankom prometnih nesrea na jednom od mjesta njihove najvee uestalosti u Gradu Zagrebu.

    1.1. Prometne nesree pojam i znaaj

    Nepoeljne pojave cestovnog prometa su prometne nesree. Prometna nesrea se de-finira kao dogaaj na cesti, izazvan krenjem prometnih propisa, u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu, i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeena ili poginula, ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te prometne nesree, ili je izazvana materijal-na teta (Zakon o sigurnosti prometa na cestama, l. 2., Narodne novine br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15.). Svake godine u svijetu u prometnim nesreama pogi-ne 1.300.000 ljudi, a 50.000.000 ih bude ozlijeeno. Predvia se da e do 2030. godine pro-metne nesree postati peti uzrok smrtnosti, odnosno, da e poginuti 2.400.000 osoba, ako se nastave sadanji trendovi. Svake godine od ukupnog broja smrtno stradalih osoba u svijetu, 90 % ih stradava u prometnim nesreama u nisko i srednje razvijenim zemljama, dok istovre-meno u tim zemljama ima samo 48 % registriranih vozila. Predvia se da e do 2020. godine udio tih zemalja u ukupnom broju vozila u svijetu porasti na 60 %, dok e se broj vozila u cijelome svijetu udvostruiti (Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2011.2020. godine, Narodne novine br. 101/98., 15/2000., 117/2001., 199/2003., 30/2004., 77/2009. i 145/2010.).

    Podaci o stradavanju u prometu po naem iskustvu ne zabrinjavaju ljude jer se radi o postupnom i kontinuiranom stradavanju na koje su ljudi navikli, dok zabrinutost izazivaju teke nesree s velikim brojem rtava (odjednom), iako se one dogaaju mnogo rjee (Med-ved, 2016). Rizik vonje avionom puno je manji nego rizik vonje automobilom, no broj poginulih u jednoj avionskoj nesrei je velik. Ta injenica stvara odbojnost kod ljudi i strah od nesrea u kojima moe biti vei broj mrtvih. Naime, kod ljudi prevladava stav da su sva-kodnevne nesree koje se dogaaju u prometu, dogaaji koji se njih ne tiu, pa iz tog razloga bezbrino sjedaju za upravlja automobila (Mri, 2010).

  • 125

    Medved, Sindik, Vukosav: imbenici povezani s uzrocima i posljedicama prometnih nesreaPolic. sigur. (Zagreb), godina 26. (2017), broj 2, str. 123-142

    1.2. imbenici nastanka prometnih nesrea

    Promet se moe promatrati kao sustav sastavljen od tri podsustava: ovjeka, vozila i ceste. Opasnosti od nastanka prometnih nesrea opisuju se neto irim sustavom, kojeg ini pet imbenika. Pored samog ovjeka, vozila i ceste, tu su jo i imbenici promet na cesti i incidentni imbenik (Cerovac, 2001). Dadi i Marui (prema Mri, 2005) navode da su u sustavnim europskim istraivanjima definirana tri bitna uzroka (utjecajna imbenika) za nastanak prometnih nesrea: nesavrenost i pogreno ponaanje sudionika u prometu, tehni-ka nesavrenost i neispravnost vozila, kao i tehnika nesavrenost i neispravnost prometne infrastrukture.

    1.2.1. ovjek kao imbenik prometnih nesrea

    Najvaniji imbenik u sustavu je ovjek, koji, dok sudjeluje u prometu, koristi osjetila pomou kojih prima podraaje o cesti, vozilu i propisima te odreuje nain kretanja. Meu ljudima postoje razlike u ponaanju u razliitim situacijama, a one ovise o ovjekovoj dobi, zdravstvenom stanju, stupnju obrazovanja, temperamentu, inteligenciji itd. (Medved, 2016). Najee greke ili propusti vozaa koje je utvrdila policija a zbog kojih dolazi do prometnih nesrea i koje nakon oevida policijski slubenici unose u "Upitnik o prometnoj nesrei" jesu: nepropisna brzina; brzina neprimjerena uvjetima; vonja na nedovoljnoj udaljenosti; zakanjelo uoavanje opasnosti; nepropisno pretjecanje, obilaenje i mimoilaenje; nepro-pisno ukljuivanje u promet; nepropisno skretanje i okretanje; nepropisna vonja unatrag; nepropisno prestrojavanje, nepotovanje prednosti prolaska; nepropisno parkiranje, naglo us-poravanje koenje; nepotovanje svjetlosnog znaka; nemarno postupanje s vozilom; ostale greke vozaa (Pravilnik o nainu postupanja policijskih slubenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama, 2011).

    1.2.2. Vozilo kao imbenik prometnih nesrea

    Cestovna motorna vozila, dok sudjeluju u prometu, predstavljaju opasnost za sudioni-ke u prometu, a naroito ukoliko se nepravilno njima slui. Elementi vozila kao imbenika sigurnosti prometa mogu se podijeliti na aktivne i pasivne (Luburi, 2010). Aktivni elemen-ti podrazumijevaju tehnika rjeenja ija je zadaa smanjiti mogunost nastanka prometne nesree (konice, upravlja, gume, signalizacija, itd.), dok su pasivni elementi rjeenja koja imaju zadau da u sluaju prometne nesree ublae njezine posljedice (zrani jastuci, pojase-vi, nasloni za glavu, itd.) (Luburi, 2010).

    1.2.3. Cesta kao imbenik prometne nesree

    Osnovna obiljeja ceste kao imbenika sigurnosti u prometu su trasa, tehniki ele-menti, stanje kolnika, oprema ceste, rasvjeta, raskrija i odravanja ceste (Cerovac, 2001). Prometni strunjaci Dadi i Marui (prema Mri, 2005) smatraju da se poboljanje podloge po kojoj se odvija promet moe postii unapreenjem tehnologije asfaltiranja. Problematiku i

  • 126

    Medved, Sindik, Vukosav: imbenici povezani s uzrocima i posljedicama prometnih nesreaPolic. sigur. (Zagreb), godina 26. (2017), broj 2, str. 123-142

    mogua rjeenja dre dobro poznatima, jer se zbog utede u asfaltnoj masi, asfaltni kompozit mijea s nekvalitetnim agregatom (najee lokalni ljunak bogat vapnencem), koji bitno smanjuje koeficijent trenja izmeu asfaltne podloge i guma vozila, pogotovo na vlanoj cesti. To je objanjenje velikog broja prometnih nesrea na hrvatskim prometnicama, u situacijama im padne malo kie (Mri, 2005).

    1.2.4. Promet na cesti kao imbenik prometne nesree

    Promet na cesti kao imbenik sigurnosti u prometu je organizacija, upravljanje i kon-trola prometa. Organizacija podrazumijeva prometne propise i tehnika sredstva za organiza-ciju prometa. Upravljanje je nain i tehnika upravljanja prometom (Cerovac, 2001). Kontrola prometa je nain kontrole prometa i ispitivanje i statistika prometnih nesrea. Temelj za pro-vedbu kontrole prometa je Zakon o sigurnosti prometa na cestama. Da bi se kontrola mogla provoditi, potrebno je imati i odgovarajue strunjake za njezinu provedbu (Cerovac, 2001).

    1.2.5. Incidentni imbenici sigurnosti

    Incidentni imbenici su elementi koje sudionik u prometu ne moe predvidjeti, jer ne podlijeu odreenim pravilnostima. To su atmosferske prilike (kia, snijeg, led, magla, vjetar i dr.), ali i tragovi ulja na kolniku, nailazak divljih ivotinja, odroni kamenja ili zemlje. Ovi imbenici pojavljuju se neoekivano i nesustavno, pa se ne mogu predvidjeti te sprijeiti ili izbjei (Cerovac, 2001).

    1.3. Uloga policije u sigurnosti cestovnog prometa

    Poslovi policije propisani su Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima (Narodne novine, br. 92/14.), a to su zatita ivota, prava slobode i sigurnosti i nepovredivosti osobe, zatita javnog reda i mira te imovine, sprjeavanje kaznenih djela i prekraja, njihovo otkri-vanje i prikupljanje podataka o tim djelima i poiniteljima, traganje za poiniteljima kazne-nih djela za koja se progoni po slubenoj dunosti i prekraja i njihovo dovoenje nadlenim tijelima, traganje za imovinskom koristi steenoj kaznenim djelom, nadzor i upravljanje ce-stovnim prometom, protueksplozijska zatita, postupanje prema strancima, nadzor dravne granice, poslovi zatite zranog prometa propisani posebnim zakonom, poslovi na moru i unutarnjim plovnim putovima iz nadlenosti policije, osiguranje i zatita osoba, objekata i prostora, postupanje s uhienikom i pritvorenikom. Policija provodi nadzor prometa na cestama tako da1:

    osigurava vidljivu i kontinuiranu nazonost policijskih slubenika na cestama te maksimalno pokrivanje svih cestovnih pravaca, koji se prema analitikim i sta-tistikim pokazateljima iskazuju kao ugroeni, kako bi se na taj nain preventivno djelovalo na vozae i suzbilo, u to veoj mjeri, injenje prometnih prekraja,

    1 Ministarstvo unutarnjih poslova, Portal Ravnateljstva policije, Stanje sigurnosti cestovnog prometa RH, preuzeto 15. 10. 2016. sa http://www.policija.hr/246392/1.aspx

  • 127

    Medved, Sindik, Vukosav: imbenici povezani s uzrocima i posljedicama prometnih nesreaPolic. sigur. (Zagreb), godina 26. (2017), broj 2, str. 123-142

    provodi ciljane aktivnosti na mjestima i u vrijeme kada se dogaaju najtee pro-metne nesree,

    sankcionira prometne prekraje koji dovode do najteih prometnih nesrea, od-nosno na taj nain prevenira uzroke nastanka prometnih nesrea (vonja nepro-pisnom brzinom, vonja pod utjecajem alkohola i droga, nepropisno pretjecanje, nepotovanje prednosti prolaska, nepropisno kretanje i zadravanje pjeaka na kolniku, prekraji vozaa mopeda i motocikla),

    posebna pozornost usmjerava se na mlade vozae, recidiviste, vozae kojima je izreena zatitna mjera zabrane upravljanja vozilima, vozae koji upravljaju vo-zilima prije stjecanja prava, kao i na prometne prekraje koji utjeu na pasivnu sigurnost (nekoritenje zatitne kacige, nekoritenje sigurnosnog pojasa), odnosno propisnom smjetaju djece u vozilima,

    koristi raspoloive ureaje i opremu, koji se koriste za nadzor u prometu, kao i sva vozila s policijskim obiljejima te u provoenju planiranih aktivnosti ukljuuje maksimalan broj policijskih slubenika,

    koristi civilne auto-ophodnje, sa slubenim vozilima bez policijskih obiljeja: "presretae" i vozila opremljena sustavom za automatsko oitavanje registarskih ploica.

    Kako bismo senzibilizirali javnost i educirali sudionike u prometu provode se preven-tivne kampanje usmjerene na vonju pod utjecajem alkohola i droga, brzinu, mlade vozae, djecu, vozae bicikla, motocikla i mopeda, pjeake, starije osobe, osobe s invaliditetom.2

    Ostvaruje se suradnja s medijima, u svrhu propagiranja poeljnih ponaanja u prometu i ukazivanja na posljedice koje proizlaze injenjem prekraja zbog kojih se najee doga-aju prometne nesree. Ukoliko se preventivnim mjerama ne uspije postii cilj, pa vozai ipak svojim ponaanjem kre prometne propise te na taj nain ugroavaju sigurnost drugih sudionika u prometu policija primjenjuje represivne mjere propisane zakonima (Medved, 2016). To mogu biti novane kazne i kazne zatvora (Prekrajni zakon, NN br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15.). Osim kazni vozau se mogu izrei i zatitne mjere, ija je svrha otkloniti uvjete koji omoguuju ili poticajno djeluju na poinjenje novog prekraja.

    1.4. Opasna mjesta zagrebakih prometnica

    Policijski slubenici Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske vode eviden-cije o svim prometnim nesreama za koje su policijski slubenici odradili oevide. Eviden-cija se vodi tako da policijski slubenik nakon svakog oevida popuni "Upitnik o prometnoj nesrei" koji se unosi u Informacijski sustav Ministarstva unutarnjih poslova. (Pravilnik o na-inu postupanja policijskih slubenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama, Narodne novine br. 141/11.). Na temelju tih evidencija rade se statistike analize prometnih nesrea na pojedinim lokacijama. Analizom podataka iz Informacijskog sustava Ministarstva unutarnjih poslova utvrena su mjesta na podruju Grada Zagreba na kojima se

    2 Ministarstvo unutarnjih poslova, Portal Ravnateljstva policije, Stanje sigurnosti cestovnog prometa RH, preuzeto 15. 10. 2016. sa http://www.policija.hr/246392/1.aspx

  • 128

    Medved, Sindik, Vukosav: imbenici povezani s uzrocima i posljedicama prometnih nesreaPolic. sigur. (Zagreb), godina 26. (2017), broj 2, str. 123-142

    dogodio najvei broj prometnih nesrea u razdoblju od 2012. do 2014. godine. Neka od njih su raskrije Ulice grada Vukovara i Avenije Marina Dria (70 prometnih nesrea), Ulice grada Vukovara i Heinzelove ulice (70 prometnih nesrea), Ulice kneza Branimira i Osjeke ulice (50 prometnih nesrea) (Podaci prikupljeni internom analizom prometnih nesrea I. postaje prometne policije Zagreb, 2015.).

    Znanstvenici i strunjaci Instituta prometa i veza te Fakulteta prometnih znanosti su-stavnim su istraivanjima doli do sljedeih bitnih zakljuaka, koji opisuju zbog ega pojedi-ne lokacije postaju opasna mjesta, tzv. crne toke (Dadi i Marui, 2002):

    neodgovarajua sigurnost esto je posljedica nedovoljno kvalitetnih, nepotpunih i neprilagoenih prometnih projekata,

    najopasnija su mjesta zavoji, prijevoji, raskrija i pjeaki prijelazi (posebice kad dravne ceste prolaze kroz naselja),

    povean broj nesrea na vlanim prometnicama uvelike je posljedica nekvalitet-nog asfaltnog sloja i loe drenae prometnica,

    vozaeve su pogreke esto posljedica nedovoljne i nepravodobne izravne infor-miranosti vozaa o opasnostima koje predstoje, to upozorava na manjkavost stan-dardne i nestandardne cestovne signalizacije,

    opasnost esto generira nekvalitetna regulacija prometa u prometnim mreama i na raskrijima,

    pojave novih opasnih mjesta na dionicama temeljito obnovljenih kolnika (primje-rice na dravnoj cesti D-1 u Tuiloviu) upuuju na manjkave prometno-tehnike projekte rekonstrukcije,

    stradanja pjeaka u prometu esto su posljedica nedovoljne preglednosti i manjka-ve signalizacije oko pjeakih prijelaza,

    sigurnost prometa smanjuje loe i nepravodobno odravanje kolnika i prometne signalizacije,

    prometna edukacija (autokole, mediji, propagandni spotovi) kao i prethodne ope obavijesti malo pomau poveanju sigurnosti na opasnim prometnim mjestima (takozvanim "crnim tokama"),

    tehniko odravanje vozila (servisi i tehniki pregledi) nisu na bitno nioj razini nego u zapadnoeuropskim zemljama, ali je ope stanje voznoga parka ipak bitno loije.

    Sve navedeno pokazuje da se kod nas problem sigurnosti prometa rjeava nesustavno i s prevelikim naglaskom na sankcioniranje vozaa (Dadi i Marui, 2002).

    1.5. Raskrije Slavonske avenije Ulice Hrvatske bratske zajednice Avenije Veeslava Holjevca

    Na podruju Republike Hrvatske u proteklim godinama radila su se brojna istraivanja i analize te sanacije opasnih mjesta, ali u pravilu samo za dravne ceste i autoceste za ije su planiranje, gradnju te odravanje i upravljanje nadlene pravne osobe na dravnoj razini. Ra-skrija i prometnice na podruju Grada Zagreba sukladno sa Zakonom o cestama (Narodne

  • 129

    Medved, Sindik, Vukosav: imbenici povezani s uzrocima i posljedicama prometnih nesreaPolic. sigur. (Zagreb), godina 26. (2017), broj 2, str. 123-142

    novine 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14.) definirane su kao nerazvrstane ceste i za njiho-vo planiranje, gradnju te odravanje i upravljanje nadlean je Grad Zagreb. Premda se radi o nerazvrstanim prometnicama, na raskriju Slavonske avenije Ulice Hrvatske bratske zajed-nice Avenije Veeslava Holjevca dogaa se veliki broj prometnih nesrea. U razdoblju od 2012. do 2014. godine na tom se raskriju dogodilo 87 prometnih nesrea (Medved, 2016).

    Ovo raskrije se nalazi na jednom od najvanijih prometnih poveznica sjevera i juga Grada Zagreba. Radi se o kompleksnom etverostrukom raskriju dviju prometnica izgrae-nom na dvije razine. Sastoji se od dva raskrija u obliku slova "X" istonog i zapadnog kolni-ka Ulice Veeslava Holjevca i spojnih kolnika sa junim kolnikom Slavonske avenije, te dva raskrija u obliku slova "X" istonog i zapadnog kolnika Ulice Hrvatske bratske zajednice i spojnih kolnika sa sjevernim kolnikom Slavonske avenije. Duljina raskrija iznosi 115 meta-ra (Medved, 2016). Kolnik Ulice Veeslava Holjevca i Ulice Hrvatske bratske zajednice pro-tee se u smjeru sjever-jug i podijeljen je na dvije kolnike trake (istonu i zapadnu), koje su odvojene zelenim povrinama, a u zoni raskrija fiziki su odvojene pjeakim nogostupima (Medved, 2016). Promet se odvija po istonom kolniku u smjeru sjevera, a zapadnom kolni-ku u smjeru juga. Kolnik Slavonske avenije protee se kroz podvonjak u smjeru istok-zapad i nije u istoj razini s kolnicima Ulice Hrvatske bratske zajednice i Ulice Veeslava Holjevca. Kolnici Ulice Hrvatske bratske zajednice i Ulice Veeslava Holjevca kriaju se u istoj razini sa spojnim kolnicima Slavonske avenije (Medved, 2016). Spojni kolnik sa sjevernog kolnika Slavonske avenije na istoni kolnik Ulice Hrvatske bratske zajednice protee se u smjeru istok-zapad i sastoji se od jedne kolnike trake po kojoj se promet odvija iz smjera istoka u smjeru zapada. Spojni kolnik s istonog kolnika Ulice Hrvatske bratske zajednice na sjeverni kolnik Slavonske avenije protee se u smjeru istok-zapad i sastoji se od jedne kolnike trake po kojoj se promet odvija iz smjera istoka u smjeru zapada (Medved, 2016). Spojni kolnik s junog kolnika Slavonske avenije na zapadni kolnik Ulice Veeslava Holjevca protee se u smjeru zapad-istok i sastoji se od jedne kolnike trake po kojoj se promet odvija iz smjera zapada u smjeru istoka (Medved, 2016). Spojni kolnik sa zapadnog kolnika Ulice Veeslava Holjevca na juni kolnik Slavonske avenije protee se u smjeru zapad-istok i sastoji se od jedne kolnike trake po kojoj se promet odvija iz smjera zapada u smjeru istoka (Medved, 2016). Prometnice imaju ureene pjeake nogostupe na kojima su ucrtane biciklistike tra-ke. Raskrije je pregledno iz svih smjerova prilaza raskriju. Vidljivost je nou dobra. Budui da se radi o prometnicama koje povezuju sjeverni i juni, odnosno istoni i zapadni dio Grada Zagreba, izraena je velika frekvencija prometa, a naroito u jutarnjim i poslijepodnevnim satima (Medved, 2016). Kolnik je presvuen asfaltnom povrinom. Promet se regulira urea-jima za davanje znakova prometnim svjetlima marke "FAN 2000-MIKROPROCESORSKI". Brzina kretanja je ograniena na 50 km/h. Horizontalna i vertikalna prometna signalizacija je postavljena te postoje izdignuti pjeaki otoci. Javna rasvjeta postoji i u funkciji je (Medved, 2016).

    Provedbom analize imbenika povezanih s nastankom prometnih nesrea na navede-nom raskriju mogue je dobiti kvalitetne podatke o uzrocima prometnih nesrea, uz pomo kojih se mogu razviti metode za suzbijanje prometne delinkvencije (Medved, 2016).

    Stoga smo generirali cilj istraivanja i pripadnu hipotezu. Glavni cilj(evi) odnosili su se na utvrivanje postoje li razlike u distribucijama broja nesrea i u broju nesrea (kao i broju ozlijeenih osoba) u razdoblju od 2012. do 2014. godine, u odnosu na njihove posljedice, teine posljedica, vrste prometnih nesrea, okolnosti koje su prethodile prometnoj nesrei,

  • 130

    Medved, Sindik, Vukosav: imbenici povezani s uzrocima i posljedicama prometnih nesreaPolic. sigur. (Zagreb), godina 26. (2017), broj 2, str. 123-142

    uvjete vidljivosti, najee doba dana kad je nesrea nastala, stanje povrine kolnika, atmos-ferske prilike, najee doba dana po satima.

    Pretpostavili smo da ne postoje razlike u distribucijama broja nesrea i u broju nesrea u razdoblju od 2012. do 2014. godine, u odnosu na njihove posljedice, teine posljedica, vrste prometnih nesrea, okolnosti koje su prethodile prometnoj nesrei, uvjete vidljivosti, naje-e doba dana kad je nesrea nastala, stanje povrine kolnika, atmosferske prilike, najee doba dana po satima.

    2. METODE

    2.1. Uzorak

    U istraivanju su obuhvaene sve prometne nesree koje su se dogodile na raskriju Slavonske avenije Ulice Hrvatske bratske zajednice Avenije Veeslava Holjevca u Zagre-bu, za koje su policijski slubenici odradili oevide u razdoblju od 2012. do 2014. godine. U 2012. godini evidentirano je 87 prometnih nesrea, u 2013. godini 42 prometne nesree te 18 prometnih nesrea u 2014. godini.

    2.2. Varijable

    Varijable koritene u istraivanju su nominalnog tipa: posljedice prometnih nesrea; posljedice prometnih nesrea povezane s ozljedama; vrste prometnih nesrea; najee vr-ste prometnih nesrea; okolnosti koje su prethodile prometnoj nesrei; najee okolnosti koje su prethodile prometnoj nesrei; uvjeti vidljivosti u trenutku prometne nesree; najei uvjeti vidljivosti u trenutku prometne nesree; stanje povrine kolnika u trenutku prometne nesree; najee stanje povrine kolnika u trenutku prometne nesree; atmosferske prilike u trenutku prometne nesree; najee atmosferske prilike u trenutku prometne nesree; doba dana dogaaja prometne nesree po satima; najee doba dana dogaaja prometne nesree po satima.

    2.3. Statistike analize

    Sve statistike analize provedene su primjenom Hi-kvadrat-testa http://www.testovi.info/hi-kvadrat-test-kalkulator.html, za usporedbu distribucija podataka (u rasponu od 2012. do 2014. godine), kao i za usporedbu razlika izmeu pojedinih kategorija imbenika promet-nih nesrea, u odnosu na nezavisnu varijablu vremensko razdoblje. Sve razlike komentirane su na razini rizika od p

  • 131

    Medved, Sindik, Vukosav: imbenici povezani s uzrocima i posljedicama prometnih nesreaPolic. sigur. (Zagreb), godina 26. (2017), broj 2, str. 123-142

    3. REZULTATI

    Tablica 1: Analiza distribucija i razlika u distribucijama broja nesrea u razdoblju 2012. 2014. godine, u odnosu na njihove posljedice

    Vrste nesrea posljedice Broj nesrea Hi-kvadrat (df=2)

    Ukupno 2012. 2013. 2014.

    S NASTRADALIMA 18 8 8 2 4,00

    - s poginulima 0 0 0 0 0,00

    - s ozlijeenima 18 8 8 2 4,00

    S MATERIJALNOM TETOM 69 34 19 16 8,09*

    Hi-kvadrat (df=2) 1,34

    Vrste nesrea posljedice u odnosu na posljedice povezane s ozljedama Hi-kvadrat (df=2)

    Ukupno 2012. 2013. 2014.

    POGINULO 0 0 0 0 0,00

    OZLIJEENO 24 10 9 5 1,75

    teko 4 1 2 1 0,19

    lake 20 9 7 4 1,86

    Hi-kvadrat (df=2) 0,18

    Legenda: *Hi-kvadrat znaajan uz p

  • 132

    Medved, Sindik, Vukosav: imbenici povezani s uzrocima i posljedicama prometnih nesreaPolic. sigur. (Zagreb), godina 26. (2017), broj 2, str. 123-142

    Tablica 2: Analiza distribucija i razlika u distribucijama broja nesrea u razdoblju 2012. 2014. godine, u odnosu na vrste prometnih nesrea (sve varijable i varijable najeih vrsta)

    Vrste nesrea uzroci Broj nesrea Hi-kvadrat (df=2)

    2012. 2013. 2014.

    Iz suprotnih smjerova 1 1 0 1,00

    Boni 17 15 9 2,50

    Pri usporednoj vonji 3 2 2 0,50

    Vonja u slijedu 14 4 5 7,63*

    Vonja unatrag 0 0 1 0,50

    Udar vozila u parkirano vozilo 0 0 0 0,00

    Slijetanje vozila s ceste 0 1 0 0,50

    Nalet na biciklista 2 0 1 2,00

    Nalet na pjeaka 1 0 0 0,50

    Nalet na motociklista 1 0 0 0,50

    Sudar sa eljeznikim vozilom 0 0 0 0,00

    Ostalo 0 3 0 6,00*

    Udar vozila u objekt kraj ceste 1 1 0 1,00

    Udar vozila u objekt na cesti 2 0 0 2,00

    Nalet na domau ivotinju 0 0 0 0,00

    Nalet na divlju ivotinju 0 0 0 0,00

    Nalet na pticu 0 0 0 0,00

    Ukupno 42 27 18 10,14**

    Hi-kvadrat (df=2) 8,30

    Vrste nesrea uzroci Broj nesrea Hi-kvadrat (df=2)

    2012. 2013. 2014.

    Boni 17 15 9 2,77

    Vonja u slijedu 14 4 5 7,07*

    Ukupno 31 19 14 7,29*

    Hi-kvadrat (df=2) 2,09

    Legenda: *Hi-kvadrat znaajan uz p

  • 133

    Medved, Sindik, Vukosav: imbenici povezani s uzrocima i posljedicama prometnih nesreaPolic. sigur. (Zagreb), godina 26. (2017), broj 2, str. 123-142

    Pokazalo se da postoje statistiki znaajne razlike u distribucijama broja nesrea u razdoblju 2012. 2014. godine, u odnosu na vrste prometnih nesrea i to kod vonje u sli-jedu i ostalim uzrocima. Utvreno je da postoji statistiki znaajna razlika u ukupnom broju nesrea izmeu 2012., 2013. i 2014. godine, u odnosu na vrste prometnih nesrea (tablica 2).

    Pokazalo se da postoje statistiki znaajne razlike u distribucijama broja nesrea u raz-doblju 2012. 2014. godine, u odnosu na najee vrste prometnih nesrea i to kod vonje u slijedu. Utvreno je da postoji statistiki znaajna razlika u ukupnom broju nesrea izmeu 2012., 2013. i 2014. godine, u odnosu na najee vrste prometnih nesrea (tablica 2).

    Tablica 3: Analiza distribucija i razlika u distribucijama broja ozlijeenih osoba u prometnim nesreama u razdoblju 2012. 2014. godine, u odnosu na vrste prometnih nesrea (sve varijable i

    varijable najeih vrsta)

    Vrste nesrea uzroci Ozlijeeno Hi-kvadrat (df=2)

    2012. 2013. 2014.

    Iz suprotnih smjerova 1 0 0 0,50Boni 4 3 3 0,33Pri usporednoj vonji 0 0 0 0,00Vonja u slijedu 1 3 2 1,00Vonja unatrag 0 0 0 0,00Udar vozila u parkirano vozilo 0 0 0 0,00Slijetanje vozila s ceste 0 0 0 0,00Nalet na biciklista 2 0 0 2,00Nalet na pjeaka 1 0 0 0,50Nalet na motociklista 0 0 0 0,00Sudar sa eljeznikim vozilom 0 0 0 0,00Ostalo 0 2 0 2,00Udar vozila u objekt kraj ceste 1 1 0 1,00Udar vozila u objekt na cesti 0 0 0 0,00Nalet na domau ivotinju 0 0 0 0,00Nalet na divlju ivotinju 0 0 0 0,00Nalet na pticu 0 0 0 0,00Ukupno 10 9 5 1,75Hi-kvadrat (df=2) 2,89

    Vrste nesrea uzroci Ozlijeeno Hi-kvadrat (df=2)

    2012. 2013. 2014.

    Boni 4 3 3 0,33Vonja u slijedu 1 3 2 1,00Ukupno 5 6 5 0,20Hi-kvadrat (df=2) 0,28

    Legenda: *Hi-kvadrat znaajan uz p

  • 134

    Medved, Sindik, Vukosav: imbenici povezani s uzrocima i posljedicama prometnih nesreaPolic. sigur. (Zagreb), godina 26. (2017), broj 2, str. 123-142

    Pokazalo se da ne postoje statistiki znaajne razlike u distribucijama broja ozlijeenih osoba u prometnim nesreama u razdoblju 2012. 2014. godine, u odnosu na vrste prometnih nesrea. Utvreno je da ne postoji statistiki znaajna razlika u ukupnom broju ozlijeenih osoba u prometnim nesreama izmeu 2012., 2013. i 2014. godine, u odnosu na vrste pro-metnih nesrea (tablica 3).

    Pokazalo se da ne postoje statistiki znaajne razlike u distribucijama broja ozlijeenih osoba u prometnim nesreama u razdoblju 2012. 2014. godine, u odnosu na najee vrste prometnih nesrea. Utvreno je da ne postoji statistiki znaajna razlika u ukupnom broju ozlijeenih osoba u prometnim nesreama izmeu 2012., 2013. i 2014. godine, u odnosu na najee vrste prometnih nesrea (tablica 3).

    Tablica 4: Analiza distribucija i razlika u distribucijama broja nesrea u razdoblju 2012. 2014. godine, u odnosu na okolnosti koje su prethodile prometnoj nesrei (sve varijable)

    Vrste nesrea uzroci Broj nesrea Hi-kvadrat (df=2)2012. 2013. 2014.

    Nepropisna brzina 0 0 1 0,50Brzina neprimjerena uvjetima 3 4 1 1,67Vonja na nedovoljnoj udaljenosti 8 3 3 3,40Zakanjelo uoavanje opasnosti 0 0 0 0,00Nepropisno pretjecanje 1 0 0 0,50Nepropisno obilaenje 0 0 0 0,00Nepropisno mimoilaenje 0 0 0 0,00Nepropisno ukljuenje u promet 2 2 1 0,50Nepropisno skretanje 1 0 1 1,00Nepropisno okretanje 0 0 0 0,00Nepropisna vonja unazad 0 0 1 0,50Nepropisno prestrojavanje 4 4 3 0,33Nepotovanje prednosti prolaza 2 1 0 2,00Nepropisno parkiranje 0 0 0 0,00Naglo usporavanje koenje 0 0 0 0,00Nepotovanje svjetlosnog znaka 16 8 6 5,60Neosigurani teret na vozilu 0 0 0 0,00Nemarno postupanje s vozilom 0 0 0 0,00Ostale greke vozaa 5 4 1 3,00Nepropisno kretanje vozila kolnikom 0 0 0 0,00Pjeak ne potuje svjetlosni znak 0 1 0 0,50Pjeak ne koristi obiljeeni prijelaz 0 0 0 0,00Pjeak ne koristi pothodnik 0 0 0 0,00Ostale greke pjeaka 0 0 0 0,00Neoekivana pojava opasnosti 0 0 0 0,00

  • 135

    Medved, Sindik, Vukosav: imbenici povezani s uzrocima i posljedicama prometnih nesreaPolic. sigur. (Zagreb), godina 26. (2017), broj 2, str. 123-142

    Iznenadni kvar vozila 0 0 0 0,00Ukupno 42 27 18 10,14**Hi-kvadrat (df=2) 1,66

    Legenda: *Hi-kvadrat znaajan uz p

  • 136

    Medved, Sindik, Vukosav: imbenici povezani s uzrocima i posljedicama prometnih nesreaPolic. sigur. (Zagreb), godina 26. (2017), broj 2, str. 123-142

    Pokazalo se da ne postoje statistiki znaajne razlike u distribucijama broja nesrea u razdoblju 2012. 2014. godine, u odnosu na najee okolnosti koje su prethodile prometnoj nesrei. Utvreno je da postoji statistiki znaajna razlika u ukupnom broju nesrea izmeu 2012., 2013. i 2014. godine, u odnosu na najee okolnosti koje su prethodile prometnoj nesrei (tablica 5).

    Pokazalo se da postoje statistiki znaajne razlike u distribucijama broja nesrea u razdoblju 2012. 2014. godine, i to kod prometnih nesrea po danu u odnosu na uvjete vid-ljivosti. Utvreno je da postoji statistiki znaajna razlika u ukupnom broju nesrea izmeu 2012., 2013. i 2014. godine, u odnosu na uvjete vidljivosti (tablica 5).

    Pokazalo se da postoje statistiki znaajne razlike u distribucijama broja nesrea u razdoblju 2012. 2014. godine, i to kod prometnih nesrea po danu u odnosu na najee uvjete vidljivosti. Utvreno je da postoji statistiki znaajna razlika u ukupnom broju nesrea izmeu 2012., 2013. i 2014. godine, u odnosu na najee uvjete vidljivosti (tablica 5).

    Tablica 6: Analiza distribucija i razlika u distribucijama broja nesrea u razdoblju 2012. 2014. godine, u odnosu na stanje povrine kolnika (sve varijable i varijable najeih stanja)

    Vrste nesrea uzroci Broj nesrea Hi-kvadrat (df=2)

    2012. 2013. 2014.suh - ist 34 19 14 9,86**suh - pijesak, ljunak 0 0 0 0,00mokar 6 4 4 0,60blato 0 0 0 0,00snijeg - razgrnut 1 0 0 0,50snijeg - nije razgrnut 1 4 0 4,50zaleen - posut 0 0 0 0,00zaleen - nije posut 0 0 0 0,00odron kamenja 0 0 0 0,00zemlja suha 0 0 0 0,00zemlja mokra 0 0 0 0,00ulje i sline stvari 0 0 0 0,00Ukupno 42 27 18 10,14**Hi-kvadrat (df=2) 3,31

    Vrste nesrea uzroci Broj nesrea Hi-kvadrat (df=2)

    2012. 2013. 2014.suh - ist 34 19 14 9,86**mokar 6 4 4 0,60Ukupno 40 23 18 9,85**Hi-kvadrat (df=2) 0,16

    Legenda: *Hi-kvadrat znaajan uz p

  • 137

    Medved, Sindik, Vukosav: imbenici povezani s uzrocima i posljedicama prometnih nesreaPolic. sigur. (Zagreb), godina 26. (2017), broj 2, str. 123-142

    Pokazalo se da postoje statistiki znaajne razlike u distribucijama broja nesrea u razdoblju 2012. 2014. godine, i to kod prometnih nesrea na suhom i istom kolniku u odnosu na stanje povrine kolnika. Utvreno je da postoji statistiki znaajna razlika u uku-pnom broju nesrea izmeu 2012., 2013. i 2014. godine, u odnosu na stanje povrine kolnika (tablica 6).

    Pokazalo se da postoje statistiki znaajne razlike u distribucijama broja nesrea u razdoblju 2012. 2014. godine, i to kod prometnih nesrea na suhom i istom kolniku u od-nosu na najee stanje povrine kolnika. Utvreno je da postoji statistiki znaajna razlika u ukupnom broju nesrea izmeu 2012., 2013. i 2014. godine, u odnosu na najee stanje povrine kolnika (tablica 6).

    Tablica 7: Analiza distribucija i razlika u distribucijama broja nesrea u razdoblju 2012. 2014. godine, u odnosu na atmosferske prilike (sve varijable i varijable najeih prilika)

    Vrste nesrea uzroci Broj nesrea Hi-kvadrat (df=2)2012. 2013. 2014.

    vedro 30 21 14 5,86*

    oblano 4 2 0 4,00

    kia 6 0 4 6,33*

    magla 0 0 0 0,00

    snijeg 2 4 0 4,00

    slana 0 0 0 0,00

    ostalo 0 0 0 0,00

    Ukupno 42 27 18 10,14**

    Hi-kvadrat (df=2) 5,87

    Vrste nesrea uzroci Broj nesrea Hi-kvadrat (df=2)2012. 2013. 2014.

    vedro 30 21 14 5,86*

    kia 6 0 4 6,33*

    Ukupno 36 21 18 7,44*

    Hi-kvadrat (df=2) 2,88

    Legenda: *Hi-kvadrat znaajan uz p

  • 138

    Medved, Sindik, Vukosav: imbenici povezani s uzrocima i posljedicama prometnih nesreaPolic. sigur. (Zagreb), godina 26. (2017), broj 2, str. 123-142

    doblju 2012. 2014. godine, i to kod prometnih nesrea po vedrom i kinom vremenu u odnosu na najee atmosferske prilike. Utvreno je da postoji statistiki znaajna razlika u ukupnom broju nesrea izmeu 2012., 2013. i 2014. godine, u odnosu na najee atmosfer-ske prilike (tablica 7).

    Tablica 8: Analiza distribucija i razlika u distribucijama broja nesrea u razdoblju 2012. 2014. godine, u odnosu na doba dana po satima (sve varijable i varijable najeih razdoblja)

    SATI, od do Broj nesrea Hi-kvadrat (df=2)

    2012. 2013. 2014.

    00 - 02 1 1 0 1,00

    02 - 04 0 1 1 1,00

    04 - 06 1 0 0 0,50

    06 - 08 3 3 1 1,50

    08 - 10 7 2 4 3,25

    10 - 12 4 9 2 5,20

    12 - 14 7 2 5 2,60

    14 - 16 3 1 0 5,00

    16 - 18 5 2 2 2,00

    18 - 20 6 1 1 5,67

    20 - 22 3 4 2 0,67

    22 - 24 2 1 0 2,00

    Ukupno 42 27 18 10,14**

    Hi-kvadrat (df=2) 9,23

    SATI, od do Broj nesrea Hi-kvadrat (df=2)

    2012. 2013. 2014.

    08 - 10 7 2 4 3,25

    10 - 12 4 9 2 5,20

    12 - 14 7 2 5 2,60

    16 - 18 5 2 2 2,00

    18 - 20 6 1 1 5,67

    20 - 22 3 4 2 0,67

    Ukupno 32 20 16 6,04*

    Hi-kvadrat (df=2) 8,39

    Legenda: *Hi-kvadrat znaajan uz p

  • 139

    Medved, Sindik, Vukosav: imbenici povezani s uzrocima i posljedicama prometnih nesreaPolic. sigur. (Zagreb), godina 26. (2017), broj 2, str. 123-142

    statistiki znaajna razlika u ukupnom broju nesrea izmeu 2012., 2013. i 2014. godine, u odnosu na doba dana po satima (tablica 8).

    Pokazalo se da ne postoje statistiki znaajne razlike u distribucijama broja nesrea u razdoblju 2012. 2014. godine u odnosu na najee doba dana po satima. Utvreno je da postoji statistiki znaajna razlika u ukupnom broju nesrea izmeu 2012., 2013. i 2014. godine, u odnosu na najee doba dana po satima (tablica 8).

    4. RASPRAVA

    Rezultati ovog istraivanja pokazuju da broj prometnih nesrea na raskriju Slavonske aveni-je Ulice Hrvatske bratske zajednice Avenije Veeslava Holjevca iz godine u godinu pada, ne uvijek statistiki znaajno, ali dosljedno, gledajui distribucije odreenih dogaaja za promatrano vremensko razdoblje. injenica da zapravo i nisu pronaene statistiki znaajne razlike koje bi ukazivale na dosljedan pad broja nesrea ili njihovih posljedica ili okolnosti u odnosu na sve kategorije odreene nezavisne varijable zajedno, moe se protumaiti vrstom statistike analize. Jednostavno, uz velik broj kategorija u Hi-kvadrat testu, a uz istovremeno relativno mali apsolutni broj prometnih nesrea i uz njih vezanih okolnosti i posljedica, teko da se i mogla dobiti statistiki znaajna razlika koja indicira pad broja nesrea te njihovih okolnosti i posljedica tijekom promatranog trogodinjeg razdoblja (Medved, 2016).

    Analizama u odnosu na razliite nezavisne varijable utvreno je da se broj prometnih nesrea smanjuje, to je svakako pozitivan nalaz, a s aspekta stanja sigurnosti u prometu. Smanjenje broja prometnih nesrea moemo tumaiti kao posljedicu nekoliko imbenika. Na raskriju je u razdoblju od 2012. do 2014. godine bila provedena graevinska rekonstrukcija. Na spojnom kolniku junog kolnika Slavonske avenije i Avenije Veeslava Holjevca izgra-ena je dodatna prometna traka za skretanje vozila u Ulicu Veeslava Holjevca to je uve-like rasteretilo propusnu mo raskrija (Medved, 2016). Obavljeno je prevlaenje povrine kolnika novim slojem asfalta. Nanovo je oznaena horizontalna signalizacija. Na privozima raskriju postavljene su vibracijske trake koje upozoravaju vozae da smanje brzinu kretanja vozila (Medved, 2016).

    Prometni strunjak Dadi tvrdi da nekoliko stotina ljudi godinje u Hrvatskoj gine pot-puno nepotrebno, naglaavajui da se smrtnost, ozljeivanje i zadobivanje trajne invalidnosti na naim prometnicama moe prepoloviti brzo i uz ulaganje relativno malo novca (Dadi i Marui, 2002). Dadi i Marui (2002) navode primjere sanacije est crnih toaka: u tri go-dine poginuo je, ukupno, jedan voza mopedist, dok su prije sanacije te crne toke odnosile 11 do 12 ivota godinje. Upozoravaju da je drutveno najisplativije ulagati u sanacije crnih toaka, jer se time ostvaruje trenutana i vrlo opipljiva uteda, a da o spaavanju ljudskih i-vota i ne govorimo! Primjerenom sanacijom crnih toaka broj nesrea, poginulih i nainjena teta mogu se prepoloviti, ve u razdoblju od samo dvije-tri godine (Ivankovi, 2001; Dadi i Marui, 2002).

    Prednost ovog istraivanja jest u velikim broju tonih podataka utvrenih neposrednim zapaanjem strunih osoba (policijskih slubenika) i tehnikim pomagalima, prilikom obav-ljanja oevida prometnih nesrea; tj. podataka utvrenih nakon dogaaja prometne nesree (Medved, 2016). Nedostatak istraivanja je manjak opih podataka o stanju i gustoi prome-ta, poput prosjenog broja vozila koja dnevno prou kroz raskrije.

  • 140

    Medved, Sindik, Vukosav: imbenici povezani s uzrocima i posljedicama prometnih nesreaPolic. sigur. (Zagreb), godina 26. (2017), broj 2, str. 123-142

    Budua istraivanja potrebno je usmjeriti na prometnice i raskrija na kojima se eviden-tira porast broja prometnih nesrea na godinjim ili mjesenim razinama. Analizom kljunih imbenika povezanih s nastankom prometnih nesrea i njihovim prepoznavanjem kao uzroka prometnih nesrea omoguit e se nadlenim slubama pravovremena reakcija. Otvorit e se mogunost usmjerenog djelovanja prema njihovim uklanjanjima i sprjeavanju nastanka prometnih nesrea. Smanjenjem broja prometnih nesrea smanjuje se i broj stradalih osoba i teta te se poveava sigurnost svih sudionika u prometu (Medved, 2016).

    Rezultati utvreni ovim istraivanjem mogu se iskoristiti za istraivanja drugih opasnih mjesta na prometnicama Republike Hrvatske. Budui da je ovim istraivanjem utvren pozi-tivan nalaz za sigurnost u prometu, mjere i radnje koje su poduzete i rezultirale smanjenjem broja prometnih nesrea na raskriju Slavonske avenije Ulice Hrvatske bratske zajednice Avenije Veeslava Holjevca, u razdoblju od 2012. do 2014. godine, mogu se potencijalno primijeniti i na ostalim opasnim mjestima prometnica Republike Hrvatske (Medved, 2016).

    Na taktikoj razini jedan od "prikladnih alata" u suzbijanju prometne delinkvencije je aktivnost policije, kao jednog od drutvenih imbenika koji nosi preteno represivni pred-znak, a iji je zadatak briga o sigurnosti prometa (Medved, 2016). Neka su istraivanja poka-zala da pravilno usmjereni rad prometne policije moe utjecati na smanjenje broja prometnih nesrea, odnosno na stanje sigurnosti cestovnog prometa i do 40 % (Mri, 2010). Na ostale subjekte, normativno i tehniko ureenje, ukljuujui i stanje voznog parka, frekvenciju pro-metnih tokova te stanje cestovne mree, otpada preostalih 60 %. To znai da je aktivnost policije jedan od najvanijih imbenika, ako ne i presudan imbenik u drutvenoj reakciji na negativne pojave u cestovnom prometu (Mri, 2010). Spoznajom uzroka prometnih nesrea, aktivnost policije, ali i ostalih nadlenih slubi, moe se usmjeriti ka njihovom rjeavanju i poveanju stanja sigurnosti.

    5. ZAKLJUCI

    Utvreno je da ne postoje statistiki znaajne razlike u ukupnom broju prometnih nesrea u odnosu na njihove posljedice tijekom promatranog trogodinjeg razdoblja. Kod distribucija broja prometnih nesrea znaajne razlike postoje samo kod prometnih nesrea sa materijal-nom tetom (broj nesrea se smanjuje od 2012. do 2014.). Distribucija broja nesrea u odno-su na teine ozljeda takoer nije statistiki znaajna kao ni ukupan broj nesrea u odnosu na teine posljedica. Za vrste prometnih nesrea, utvreno je kako kod vonje u slijedu postoji statistiki znaajan pad broja nesrea od 2012. do 2014. Nisu pronaene statistiki znaajne razlike u broju ozlijeenih osoba u odnosu na vrste prometnih nesrea, kao ni u ukupnom broju prometnih nesrea u odnosu na okolnosti koje su prethodile prometnoj nesrei. Znaaj-ne razlike postoje samo kod ukupnog broja najeih okolnosti koje su prethodile prometnoj nesrei, koje opadaju s godinama (2012. 2014.). U distribuciji broja nesrea u odnosu na uvjete vidljivosti statistiki znaajne razlike utvrene su u uvjetima vidljivosti po danu, odnosno smanjuje se broj nesrea s godinama (2012. 2014.), kao i za nesree koje su se dogodile po suhom i istom kolniku. Za najea stanja povrine kolnika utvrena je i znaaj-na razlika u ukupnom broju nesrea s godinama. Prometne nesree po vedrom i kinom vre-menu (u odnosu na atmosferske prilike) su u statistiki znaajnom padu s godinama (2012. 2014.). Za doba dana po satima ne postoje statistiki znaajne razlike u distribuciji broja prometnih nesrea u promatranom razdoblju. Rezultati utvreni ovim istraivanjem mogu

  • 141

    Medved, Sindik, Vukosav: imbenici povezani s uzrocima i posljedicama prometnih nesreaPolic. sigur. (Zagreb), godina 26. (2017), broj 2, str. 123-142

    se koristiti za istraivanja drugih opasnih mjesta na prometnicama Republike Hrvatske, ali i pruiti bitne informacije o mjerama prevencije koje treba poduzeti da bi se broj prometnih nesrea i njihovih posljedica u budunosti smanjio.

    LITERATURA

    1. Cerovac, V. (2001). Tehnika i sigurnost prometa. Zagreb: Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti.

    2. Dadi, I., Marui, . (2002). Vano je kazniti vozaa. Slobodna Dalmacija, 18. 6. 2002., http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020618/automoto01.asp (preuzeto 15. 10. 2016.).

    3. Ivankovi, D. (2001). Mogli smo spasiti vie stotina ljudi. Slobodna Dalmacija, 20. 6. 2001., http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20010620/novosti3.htm (preuzeto 15. 10. 2016.).

    4. Luburi, G. (2010). Sigurnost cestovnog i gradskog prometa 1. Zagreb: Fakultet prometnih znanosti.

    5. Medved, J. (2016). Analiza imbenika povezanih s nastankom prometnih nesrea na lokaciji Slavonska avenija - Hrvatska bratska zajednica Avenija Veeslava Holjevca u Zagrebu. Diplomski specijalistiki rad. Zagreb: Visoka policijska kola.

    6. Ministarstvo unutarnjih poslova, Portal Ravnateljstva policije (2016). Stanje si-gurnosti cestovnog prometa RH. http://www.policija.hr/246392/1.aspx (preuzeto 15. 10. 2016.).

    7. Mri, . (2005). Prevencija i represija u suzbijanju cestovne i prometne delinkven-cije. Ministarstvo unutarnjih poslova. Zagreb: Policijska akademija MUP-a RH.

    8. Mri, . (2010). Poslovi i zadae prometne policije. Zagreb: Ministarstvo unutar-njih poslova, Policijska akademija MUP-a RH.

    9. Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2011. 2020. godine. NN 101/98., 15/2000., 117/2001., 199/2003., 30/2004., 77/2009. i 145/2010. Zagreb: Narodne novine.

    10. Pravilnik o nainu postupanja policijskih slubenika u obavljanju poslova nad-zora i upravljanja prometom na cestama (2011). NN 141/11. Zagreb: Narodne novine.

    11. Prekrajni zakon. NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15. Zagreb: Narodne novine.12. Zakon o cestama. NN 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14. Zagreb: Narodne

    novine.13. Zakon o sigurnosti prometa na cestama. NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13.,

    92/14., 64/15. Zagreb: Narodne novine.

  • 142

    Medved, Sindik, Vukosav: imbenici povezani s uzrocima i posljedicama prometnih nesreaPolic. sigur. (Zagreb), godina 26. (2017), broj 2, str. 123-142

    Summary _________________________________________________________________________

    Josip Medved, Joko Sindik, Joko Vukosav

    Factors associated with causes and consequences of traffic accidents at the site Slavonian Avenue Croatian Fraternal Union Veeslava Holjevca in ZagrebSafety of road users is higher if traffic accidents and their harmful effects are fewer. Since the traffic accidents are integral and inevitable part of the traffic on the roads, there is a need for preventive and repressive actions of the authorized service, in order to reduce their number to the lowest levels. We have analyzed the factors and consequences of accidents that have occurred at the intersection of Slavonska Avenue - Croatian Fraternal Union - Veeslav Holjevca in Zagreb, where 87 accidents are happened in the period from 2012 to 2014. Overall, it was found that there were no statistically significant differences in the total number of traffic accidents, in relation to their effects during that three-year period. However, the number of traffic accidents with material damage decreases from 2012 to 2014. Distribution of the number of accidents in relation to the severity of injuries, as well as the total number of accidents in relation to the severity of the consequences, are not statistically significant. When driving in the sequence, there is a statistically significant decrease in the number of accidents in the period from 2012 to 2014. There are no statistically significant differences in the number of injured people in relation to the types of traffic accidents, as well as in the total number of accidents in relation to the circumstances leading up to the traffic accidents. The total number of common circumstances that led to traffic accidents decreases with time (2012-2014). Under the terms of visibility, it appears that the number of accidents per day decreases with time (2012-2014), as well as accidents that have occurred at a clean and dry pavement. According to the most common conditions of road surface, it was found that the total number of accidents decreases with time. Moreover, traffic accidents during a clear and rainy weather were in a statistically significant decline with age. According to the time of the day in hours, there are no statistically significant differences in the distribution of the number of traffic accidents in this period (2012-2014). The research results can be used to research other dangerous places on the roads in Croatia, but also to provide important information on prevention measures, that have to be taken, in order to decline the number of traffic accidents and their consequences in the future.

    Key words: traffic safety, traffic safety factors, police, dangerous places.