Značaj zračnog prometa za Dubrovnik kao turističkudestinaciju s osvrtom na COVID-19 pandemiju

Ćibarić, Filip

Undergraduate thesis / Završni rad

2021

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Economics and Business / Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:454437

Rights / Prava: Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International

Download date / Datum preuzimanja: 2022-06-03

Repository / Repozitorij:

REPEFZG - Digital Repository - Faculty of Economcs & Business Zagreb

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

EKONOMSKI FAKULTET

Preddiplomski stručni studij Poslovne ekonomije, Smjer Turističko poslovanje

ZNAČAJ ZRAČNOG PROMETA ZA DUBROVNIK KAO TURISTIČKU

ZAJEDNICU S OSVRTOM NA COVID-19 PANDEMIJU

Završni rad

Kolegij: Poslovanje poduzeća u putničkom prijevozu

Mentor: Josip Mikulić

Autor: Filip Ćibarić

JMBAG: 0067544366

Zagreb, srpanj 2020

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

EKONOMSKI FAKULTET

Preddiplomski stručni studij Poslovne ekonomije, Smjer Turističko poslovanje

THE IMPORTANCE OF AIR TRAFFIC FOR DUBROVNIK AS A

TOURIST DESTINATION WITH REFERENCE TO THE COVID-19

PANDEMIC

Završni rad

Kolegij: Poslovanje poduzeća u putničkom prijevozu

Mentor: Josip Mikulić

Autor: Filip Ćibarić

JMBAG: 0067544366

Zagreb, srpanj 2020

Sadržaj

1. UVOD ................................................................................................................................. 4

1.1. Predmet i cilj rada ........................................................................................................ 4

1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja ......................................................................... 2

1.3. Sadržaj i struktura rada ................................................................................................ 2

2. TURISTIČKA DESTINACIJA .......................................................................................... 3

2.1. Pojmovno određenje turističke destinacije .................................................................. 3

2.2. Razvoj turističke destinacije ........................................................................................ 5

2.3. Elementi turističke destinacije ..................................................................................... 8

2.4. Dubrovnik kao turistička destinacija ......................................................................... 11

3. ZRAČNI PROMET .......................................................................................................... 16

3.1. Povijesni razvoj zračnog prometa u Republici Hrvatskoj ......................................... 18

3.2. Zračne luke Republike Hrvatske ............................................................................... 21

3.3. Razvoj i promet zračne luke Dubrovnik .................................................................... 24

3.4. Međuovisnost zračnog prometa i turističke destinacije ............................................. 27

4. COVID-19 PANDEMIJA I TURISTIČKA DESTINACIJA DUBROVNIK .................. 29

4.1. Covid – 19 pandemija ................................................................................................ 29

4.2. Utjecaj Covid – 19 pandemije na zračni promet dubrovačkog područja .................. 34

4.3. Turistički promet dubrovačkog područja .................................................................. 37

5. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 40

POPIS LITERATURE ............................................................................................................. 41

POPIS SLIKA I TABLICA ...................................................................................................... 45

1. UVOD

Turizam i zračni promet međusobno su povezani fenomeni izuzetno jakog međusobnog

utjecaja. Kao jedna od najvećih i najvažnijih svjetskih industrija, utjecaj zračne industrije na

gospodarski razvoj, životni standard i produktivnost u Republici Hrvatskoj je značajan. Zračni

promet od velike je važnosti za gospodarski razvoj Republike Hrvatske zbog svog ogromnog

značaja u razvoju jedne od najvažnijih gospodarskih grana u Hrvatskoj - turizma.

Razvoj zračnog prometa globalno je povećao potražnju za aerodromskim uslugama, zajedno s

potrebom za uspostavljanjem efikasnijeg postupka pružanja zračnih, putničkih i teretnih

usluga. Kao odgovor na fenomen masovnog turizma, pojavljuju se novi trendovi u zračnom

prometu, uklanjajući dosad nepremostive prepreke i čineći putovanja ekonomičnijim, bržim i

pristupačnijim. Zračni promet i međuovisnost turizma izuzetno su snažni i od velikog značaja

za gospodarstvo svake zemlje. Da bi promet podržao turizam, potrebno je da u promatranom

gospodarstvu postoji ujednačenost u razvoju svih prometnih grana.

Pandemija COVID-19 ima ogroman utjecaj na zrakoplovnu industriju i zračna putovanja. Uz

široke zabrane putovanja i ograničenja, kako se globalna borba protiv koronavirusa pojačava,

globalni međunarodni zračni putnički promet je u padu u veljači, a još više u ožujku, a

očekuje se da će ostati iznimno slab u sljedećim mjesecima. Mnogi prijevoznici odlučili su

prizemljiti većinu, a u nekim slučajevima i čitavu flotu zbog virusa. Budući da se broj

slučajeva koronavirusa proširio po kontinentu, djelomične ili potpune mjere izolacije koje

primjenjuju većine europskih zemalja imati će ogroman ekonomski utjecaj na zrakoplovnu

industriju i turizam.

1.1. Predmet i cilj rada

2

Predmet ovog rada je turistička destinacija Dubrovnik i njezina povezanost sa zračnim

prometom. Cilj rada je prikazati kakav utjecaj na turističku destinaciju Dubrovnik i zračni

promet ima aktualna pandemija COVID-19.

1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja

Za potrebe izrade teorijskog dijela rada koristit će se sekundarni podaci koji se odnose na

područja turističkih destinacija i zračnog prometa. Podaci su prikupljeni iz knjiga i

znanstvenih članaka, kao i drugih podataka iz povezanih izvora koji do kojih se došlo

korištenjem hrvatskog znanstvenog portala Hrčak, pretraživanjem web portala Google znalac

(engl. Google Scholar) i korištenjem relevantne literature posuđene u knjižnicama. Pregled

literature definira pojmove zračnog prometa i turističkih destinacija.

1.3. Sadržaj i struktura rada

Rad se sastoji od 5 međusobno povezanih cjelina. U Uvodu su prikazani predmet i cilj rada,

istraživačka pitanja, metode korištene u radu i struktura rada. U drugom poglavlju pojmovno

je određena turistička destinacija. U trećem poglavlju prikazan je razvoj zračnog prometa u

Republici Hrvatskoj. Četvrto poglavlje sastoji se detaljnog prikaza Covid-19 pandemije i

njezinog utjecaja na zračni i turistički promet dubrovačkog područja. U petom poglavlju

iznesen je zaključak.

3

TURISTIČKA DESTINACIJA

Kroz svoje rane iteracije pa do danas, turistička destinacija odražavala je napredak turizma.

To se odnosi na inozemni turizam i učinak različitih značajnih kretanja, posebno onih na

strani turističke potražnje, koja u osnovi uvjetuju turističku ponudu, tj. promjenu turističke

destinacije. Stoga je ispravno tvrditi da su današnji turistički proizvodi najsloženiji sustavi ove

vrste do danas, a ta se složenost odražava na više načina.

1.4. Pojmovno određenje turističke destinacije

Pavlović i Živolić (2008) definirali su turističku destinaciju kao „turistički organiziranu i

tržišno prepoznatljivu prostornu jedinicu, koja skupom svojih turističkih proizvoda

potrošačima nudi cjelovito zadovoljenje turističke potrebe. Iz navedenog proizlazi da za

karakterizaciju neke prostorne jedinice turističkom destinacijom nije presudna njezina

veličina, ni geopolitičke granice, već sposobnost privlačenja turista i cjelovitog zadovoljenja

kompleksne turističke potrebe“.1

Turističke destinacije su "temeljne jedinice analize u turizmu".2 Podrijetlo turističke

destinacije tipično se veže uz geografski pojam i podrazumijeva se kao dio geografskog

prostora. Burkart i Medlik (1974) definiraju ju: "turistička destinacija je geografska cjelina

koju posjećuju turisti kao samostalni centar".3

1 Križman Pavlović, D., Živolić, S. (2008). Upravljanje marketingom turističke destinacije: stanje i perspektive u

Republici Hrvatskoj. Economic research-Ekonomska istraživanja, 21(2), str. 100.

2 World Tourism Organization (WTO). (2002). Think tank enthusiastically reaches consensus on frameworks for

tourism destination success.

3 Burkart, A. J., Medlik, S. (1974). Tourism: Present, Past, and Future. str. 46.

4

„Turistička destinacija se može promatrati kao turistički proizvod koji na određenim tržištima

konkurira ostalim proizvodima. Turističke destinacije su područja koja se sastoje od svih

usluga i omogućuju turistu potrošnju za vrijeme njegova boravka“.4

Slika 1. Matrica razvoja turizma

Izvor: Magaš, D. (2000). Razvoj hrvatskog turizma: koncepcija dugoročnog razvoja. Adamic.

„Turistička destinacija postaje odgovor na suvremena kretanja u načinu korištenja slobodnog

vremena. Ona odražava i bitne promjene u filozofiji turističke politike, koja tržište razvoja

prebacuje od smještajnog objekta na cjelokupni prostor koji raspolaže dostatnim elementima

ponude, koje tržite preferira neovisno o administrativnim granicama“.5

Iako je riječ o jednom od najčešće korištenih izraza pri analizi turističkih pojava, ne može se

ustvrditi da postoji jedinstvena, općeprihvaćena definicija ili čak pristup ovom pojmu. Kao

predmet analize mnogih različitih znanosti, uključujući humanističke, društvene i prirodne

znanosti, počelo se razumijevati na mnogo različitih načina. Tada se ne može iznenaditi da su

pristupi koje su razvili sociolozi, ekonomisti, geografi, itd. različiti. Također, modeli i pristupi

koje razvijaju pojedine znanosti postaju sve sofisticiraniji i na taj način, dok stručnjacima

olakšavaju postizanje svojih istraživačkih ciljeva, istodobno otežavaju istraživačima različitih

znanosti da razumiju jedni druge.

4 Bieger, T. (1998). Reengineering destination marketing organisations-the case of Switzerland. Revue de

Tourisme, 53(3). str.7.

5 Magaš, D., Vodeb, K., Zadel, Z. (2018). Menadžment turističke organizacije i destinacije. Fakultet za

menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. str. 11.

5

Jedna od najutjecajnijih definicija turističke destinacije je ona koju su dali Goeldner i Ritchie

(2003.) koji kažu: „turistička destinacija je posebno geografsko područje u kojem posjetitelj

uživa u različitim vrstama putovanja”.6

Jedna od najsloženijih definicija kaže da je "turistička destinacija geografsko područje koje

sadrži krajobrazne i kulturne karakteristike i koje su u mogućnosti ponuditi turistički

proizvod, što znači širok opseg sadržaja od prijevoza, smještaja, hrane i najmanje jedne

izvanredne aktivnosti ili iskustva”.7

Turistička destinacija nije samo dio geografskog prostora, već je i važan element turističkog

tržišta koji se može opisati osobinama turističke potražnje i značajkama turističke ponude.

Turistička destinacija odražava osjećaje, vjerovanja i mišljenja koje pojedinac ima o

destinaciji i vidi sposobnost da osigura zadovoljstvo svojih posebnih potreba za odmorom.

Ovaj je pristup usredotočen na percepciju pojedinih (i prošlih, sadašnjih i budućih) turista i

njihov tržišni izbor. Odredište je ovdje funkcija izbora turista - mjesto ili regija u koju se

turisti odluče otići.8

1.5. Razvoj turističke destinacije

Razvoj destinacije može se karakterizirati fazama kroz koje prolazi. U pred turističkoj fazi

postoje dvije pod faze. U prvoj pod fazi destinacije se posjećuju uglavnom u svrhu posjeta

prijatelja i rodbine ili zbog posla. U drugoj pod fazi, lokalni stanovnici i članovi zajednice pro

aktivno počinju proučavati ponašanje turista kako bi privukli turiste za ponovni posjet, ne

samo zbog posjeta prijatelja i rodbine ili posla, već i zbog atrakcija koje odredište nudi.

Tradicionalni dress code, društveni odnosi, radni obrasci, stilovi prehrane i smještaj se

mijenjaju kako bi turistima ponudili nezaboravno iskustvo određene destinacije. Faza

upravljanja turizmom proizlazi kao rezultat ovih promjena. Menadžeri destinacija nastoje

6 Goeldner, C. R., Ritchie, J. B. (2003). Principles, Practices, Philosophies of Tourism. New York: Hoboken. str.

466.

7 Framke, W. (2001). The ‘destination’: A problematic concept. 10º Nordiska Forskarsymposiet I Turism, 18-20.

str. 5.

8 Flagestad, A., Hope, C. A. (2001). Strategic success in winter sports destinations: a sustainable value creation

perspective. Tourism management, 22(5) str 3.

6

predvidjeti potrebe i želje turista, te u skladu s tim dolaze s turističkim proizvodima i

uslugama kako bi udovoljili tim potrebama. Nadalje, lokalna uprava suočava se sa sve većim i

promjenjivim stanovništvom jer turistički potencijal destinacije privlači nove zaposlenike

zbog novostvorenih radnih mjesta. Ovaj dolazak novih stanovnika dovodi do promjena u

izvornom odnosu turista i zajednice i može uzrokovati probleme kod lokalnih stanovnika.9

Razvoj odredišta može se opisati kao kontinuirana i pozitivna promjena u ekonomskim,

socijalnim, političkim i kulturnim dimenzijama ljudskog stanja, vođena principom slobode

izbora i ograničena kapacitetom okoliša za održavanje takvih promjena. Primjenom razvoja

turističke destinacije, treba shvatiti da je razvoj turističke destinacije višedimenzionalni i

složen koncept. Prema tome, menadžeri odredišta ne samo da trebaju uzeti u obzir ekonomske

aspekte turizma, već ih pokušati uskladiti sa svim ostalim društvenim, političkim i kulturnim

dimenzijama.

Butler (1980) je predstavio koncept životnog ciklusa turističke destinacije kako bi objasnio

evoluciju turističke destinacije tijekom vremena. Ovaj je koncept sličan životnom ciklusu

proizvoda, koji je prvi put predstavljen u marketinškoj literaturi. Teorija životnog ciklusa

proizvoda sugerira da će novi proizvod ili marka prijeći u fazu rasta s brzim rastom prodaje i

dobiti, preći u fazu zrelosti u kojoj prodaja i dobit počinju pad, i konačno doći do faze pada s

padom prodaje i dobiti. Životni ciklus slijedi asimptotsku krivulju koja nalikuje slovu S.10

9 Laws, E. (1995). Tourist destination management: issues, analysis and policies. Dostupno na:

https://www.cabdirect.org/cabdirect/abstract/19961803276 Pristupljeno: 01.07.2020.

10 Bojanic, D. (2005). Tourist area life cycle stage and the impact of a crisis. ASEAN Journal on Hospitality and

Tourism, 4(2), str. 140.

7

Slika 2. Životni ciklus destinacije

Izvor: Bartoluci, M., Čavlek, N., Kesar, O., Prebežac, D. (2011). Turizam-ekonomske osnove i organizacijski

sustav. Školska knjiga d.d., Zagreb

Prema konceptu životnog ciklusa turističke destinacije, turistička destinacija napreduje kroz

pet faza: istraživanje, angažiranje, razvijanje, konsolidaciju, stagnacija i post-stagnaciju (slika

2). Tijekom faze nakon stagnacije, turistička destinacija suočava se s nizom mogućnosti, od

pomlađivanja do propadanja. Proces prikazan na slici 2 ima dvije osi koje predstavljaju broj

posjetitelja i vrijeme. Povećanje u bilo kojem smjeru znači opće smanjenje ukupne kvalitete i

atraktivnosti nakon što se dostigne razina kapaciteta.

Tijekom faze istraživanja nekoliko je avanturističkih turista koji posjećuju mjesta s malo

ugostiteljskih objekata. Posjetitelje u odredište u početku privlače neke prirodne fizičke

karakteristike. U ovom trenutku odredište privlači samo vrlo specifičnu vrstu posjetitelja.

Kako se odredište premješta u fazu angažiranja, postoji ograničena interakcija između turista i

8

lokalne zajednice, što rezultira samo osnovnim uslugama. Pojačano oglašavanje izaziva

obrazac sezonskih varijacija i određeno tržište počinje se pojavljivati.11

Razvojna faza je zadnja faza u kojoj broj pristiglih posjetitelja i dalje raste. Primjetan je

razvoj dodatnih turističkih objekata i povećani promotivni napori. Odredište doživljava

pomak u kontroli turizma prema strancima, a broj turista u vrhuncu razdoblja premašuje broj

lokalnih stanovnika. To rezultira određenom dozom antagonizma prema turistima.

Jednom kad stopa rasta dolazaka posjetitelja počne opadati, odredište ulazi u fazu

konsolidacije. Turizam je postao glavna komponenta lokalnog gospodarstva, a dobro

definirana poslovna četvrt počela se oblikovati. Neki od objekata su zastarjeli, a odredište

pokušava produžiti turističku sezonu. To dovodi do stagnacije u kojoj se dostiže vrhunski broj

turista i razina kapaciteta. Odredište ima dobro uspostavljen imidž, ali više nije popularno, a

smještajni kapaciteti počinju propadati. Konačno, odredište doseže fazu stagnacije, s opcijama

u rasponu od pomlađivanja do propadanja, koje predstavljaju različite razine promjena (i

pozitivnih i negativnih) u broju dolazaka turista. Rezultat ovisi o sposobnosti odredišta da se

pozicionira i pronađe održivo tržište.12

1.6. Elementi turističke destinacije

Elementi koji se nalaze u turističkoj destinaciji čine osnovu za pripremu turizma u destinaciji.

Atrakcije pojačavaju poticaj posjetitelja da dođu na odredište i također su bitni aspekti poput

ugostiteljskih objekata, zabavnih i ostalih sadržaja unutar odredišta. „Prometne veze također

mogu utjecati na imidž destinacije pred turistima, kao i dodatni paket aranžmani koji su

unaprijed pripremljeni kako bi bili korisni. Svakako je bitna organizacija i aktivnosti te ostalih

pomoćnih usluga što će u konačnici, uključujući sve navedene elemente, rezultirati

formiranjem turističkog proizvoda destinacije“.13

11 Bojanic, D. (2005). Tourist area life cycle stage and the impact of a crisis. ASEAN Journal on Hospitality and

Tourism, 4(2), str. 141. 12 Ibidem. 13 Križman Pavlović, D., Živolić, S. (2008). Upravljanje marketingom turističke destinacije: stanje i perspektive

u Republici Hrvatskoj. Economic research-Ekonomska istraživanja, 21(2), str. 3.

9

Slika 3. Elementi turističke destinacije

Izvor: Samostalni rad autora

Percepcija posjetitelja o kvaliteti turističke destinacije, zadovoljstvo njihovim iskustvom i

rezultirajuće namjere ponašanja od vitalnog su značaja za uspješno upravljanje destinacijom i

marketingom. Kako bi se uspješno upravljalo destinacijama definirani su elementi turističkih

destinacija. Razvijanje prikladne kombinacije ovih elemenata u središtu je turističkog

planiranja. Sljedeći elementi predstavljaju bitne zahtjeve za uspješno razvijanje turističke

destinacije:

1. Atrakcije: smatraju se najvažnijom osnovnom sastavnicom turizma. Atrakcija

predstavlja sve ono što kod određene osobe stvara želju za putovanjem na određenoj

turističkoj destinaciji ili atrakciji.14 Turistička atrakcija je mjesto koje turisti posjećuju,

obično zbog svoje inherentne ili iskazane kulturne vrijednosti, povijesnog značaja,

prirodnih ili izgrađenih ljepota ili mogućnosti zabave. Neki primjeri uključuju

povijesna mjesta, spomenike, zoološke vrtove, muzeje i umjetničke galerije, botaničke

vrtove, zgrade i građevine (npr. Dvorci, knjižnice, bivši zatvori, neboderi, mostovi),

nacionalni parkovi i šume, tematski parkovi i karnevali, zajednice etničkih enklava,

14 Components & Elements of Tourism (2013). Dostupno na:

http://codis4u.wikifoundry.com/page/Components+%26+Elements+of+Tourism Pristupljeno 02.07.2020.

Destinacija

Atrakcije Dostupnost Sadržaji Imidž Cijena

10

povijesne vlakove i kulturne događaje. Mnoge su turističke atrakcije ujedno i

znamenitosti.15

2. Dostupnost: prijevoz je potreban kako bi turisti fizički mogli doći sa mjesta na kojem

žive do mjesta koje posjećuju. U globalnom međunarodnom prometu zračni prijevoz

dominira među ostalim oblicima prijevoza, govoreću u kontekstu posjeta turističkih

destinacija. Dostupnost predstavlja pristupačnost odredišnog mjesta raznim

prijevoznim sredstvima. Prijevoz treba biti redovit, udoban, ekonomičan i siguran.

Danas postoje različita prijevozna sredstva poput zračnih prijevoznika, željeznica,

površinskog (cestovni prijevoz) i vodenog prijevoza. Prijevoz bi trebao biti tamo za

sve vrste turista i odredišta.16 Dostupnost je dio prometne infrastrukture i prometne

tehnologije. Dok prometna infrastruktura uključuje zračne luke, luke, autoceste i

željezničke mreže, prometna tehnologija postaje važna u obliku troškova putovanja i

vremena potrebnog za dolazak na odredište.

3. Sadržaji: Odredišni objekti podrazumijevaju elemente unutar odredišta ili povezane s

njima i olakšavaju boravak turista na destinacijama i njihovo sudjelovanje u

turističkim aktivnostima. Sadržaji su izgrađeni prema potrebama potencijalnih

posjetitelja iz ciljanih segmenata u količinama utvrđenim studijama izvodljivosti

tržišta. Ovi sadržaji obuhvaćaju smještaj (sve vrste), restorane, kafiće i barove,

prijevoz na odredištu (najam automobila i taksiji) i druge pomoćne usluge kao što su

trgovina na malo, informacije za posjetitelje itd. Ipak, postoji izvjesno preklapanje

između atrakcija i sadržaja.

4. Imidž: obično odražava kvalitete turističkog proizvoda, njegov dizajn, kvalitetu, stil

atrakcija te izgrađeno društveno okruženje. Prihvaćajući ukupni turistički proizvod s

gledišta potrošača, prirodni fokus prelazi na slike proizvoda. Slike su karakteristične

za sve oblike turističkog proizvoda, što znači percepciju, tj. ideje i vjerovanja koja

turisti (stvarni i potencijalni) drže o proizvodima u koje ulažu. Slike su u stvari

15 PGI (2019). Developing Successful and Sustainable Tourism Destinations based on the 5 A’s of Tourism.

Dostupno na: https://pgimgmt.com/developing-successful-and-sustainable-tourism-destinations-based-on-the-5-

as-of-tourism/ 02.07.2020.

16 Components & Elements of Tourism (2013). Dostupno na:

http://codis4u.wikifoundry.com/page/Components+%26+Elements+of+Tourism Pristupljeno 02.07.2020.

11

značajne u smislu koji utječu na ponašanje kupca. Slike turističkih proizvoda ne

moraju se temeljiti na osobnom iskustvu, već na podacima prikupljenim od turističkih

organizacija i turista koji su ga doživjeli ranije. Slike su doista vrlo moćne u izboru

godišnjeg odmora.

5. Cijena: „je ključan faktor destinacijske konkurentnosti. Cijena predstavlja funkciju

pruženih atrakcija i sadržaja, s rasponom cijena prema potrebama ciljnih segmenata

posjetitelja. Cijena je zbroj troškova na elementima proizvoda kao što su putovanje,

smještaj i sudjelovanje u nizu odabranih usluga na odredištu. Cijena turističkog

proizvoda nije statična, ali se mijenja prema fizičkoj udaljenosti, prirodi smještaja,

godišnjem dobu (vrhunac sezone / van sezone) i vrstama aktivnost ne koje se turist

odlučio.“17

1.7. Dubrovnik kao turistička destinacija

Dubrovnik je u posljednjem desetljeću postao jedno od najpopularnijih turističkih odredišta na

Mediteranu. Popularnost Dubrovnika, dijelom potaknuta kruzerskim i filmskim turizmom, i

dalje dovodi rekordan broj posjetitelja u regiju općenito, a posebno u grad, ostavljajući

zajednicu od 42.000 stanovnika pred izazovom upravljanja 1,1 milijuna putnika na krstarenju,

1,2 milijuna međunarodnih turista, više od 4 milijuna noćenja u 50 hotela i 3000 privatnih

apartmana i više od 10 000 ugostiteljskih zaposlenika. Većina se toga događa u ljetnim

mjesecima - od lipnja do rujna, što svjedoči o visokoj turističkoj sezonalnosti destinacije. 18

17 Medlik, S., Middleton, V. T. (1973). Product formulation in tourism. Tourism and marketing, 13(1)

18 Duignan, M. (2019). ‘Overtourism’? Understanding and Managing Urban Tourism Growth beyond

Perceptions: Cambridge Case Study: Strategies and Tactics to Tackle Overtourism. str. 40

12

Slika 4. Dubrovačke gradske zidine

Izvor: https://www.dubrovniksungardens.com/hr/destinacija/ziva-povijest/dubrovacke-gradske-zidine-dragulj-

unesco-a 22.09.2020.

Zbog većinom kvalitete (jedinstvenosti i autentičnosti) svoje kulturne baštine, Grad

Dubrovnik, posebice njegova povijesna jezgra zaštićena UNESCO-om, već je niz godina

izložena rastućoj turističkoj potražnji. Kao rezultat, Dubrovnik je danas ne samo

međunarodno najprepoznatljivije turističko odredište u Hrvatskoj, već i jedno od nekoliko

obaveznih mediteranskih odredišta.19

U gradskim zidinama starog grada Dubrovnika mogu se vidjeti mnoge povijesne

zanimljivosti. One uključuju:

1. Dubrovačke gradske zidine

Gradske zidine iz 15. stoljeća visoke su 25 m, široke 6 m i duge 2 km. Veličina zidova

odvraćala je mnoge napadače tijekom stoljeća. Šetnja zidinama pruža posjetitelju fantastičan

pogled na stari grad i njegove brojne povijesne građevine.

19 Kunst, I. (2017). Image Redesign as a Tool for Safeguarding a Destination's Market Prosperity: The Case of

Dubrovnik. Sociologija i prostor/Sociology & Space, 55(1). str. 55.

13

2. Stradun

Ovo je glavna ulica dubrovačkog starog grada, a njegova današnja pojava najvećim dijelom

nastala je nakon razornog potresa 1667. godine u kojem je uništena većina zgrada u Raguzi

(kako se tada zvao Dubrovnik). Prije zemljotresa, kuće nisu bile tako ujednačeno oblikovane

kao što se danas pojavljuju, a mnoge od njih su imale arkade i složene ukrase. Nakon

zemljotresa 1667. i velikog požara koji je izbio odmah nakon toga, Republika Ragusa je

donijela zakon koji je odredio raspored svih budućih stambenih zgrada izgrađenih u gradu.

3. Knežev dvor

Knežev dvor je palača u Dubrovniku sagrađena kao sjedište vlade i stan kneza, najviše

političke funkcije u Dubrovačkoj Republici. Danas je zgrada Kneževog dvora povijesni muzej

u sklopu Dubrovačkih muzeja. Prostor dvora namješten je stilskim namještajem iz posljednjeg

razdoblja Dubrovačke republike iz 19. stoljeća. Sam namještaj nije izvorno pripadao prostoru

Kneževog dvora nego je godinama prikupljan iz starih dubrovačkih palača, ljetnikovaca i

građanskih kuća.

Slika 5. Knežev dvor

Izvor: http://www.dumus.hr/print.aspx?id=53&itemId=196 22.09.2020.

14

U prostoru Kneževog dvora izložba je slika starih majstora iz razdoblja od 15. do druge

polovine 19. stoljeća. Pročelje Kneževa dvora nalazi se na poleđini novčanice od 50 kuna. U

atriju Kneževog dvora tijekom Dubrovačkih ljetnih igara i festivala Julian Rachlin i prijatelji

održavaju se koncerti klasične glazbe. Tijekom godine u istom prostoru svoje koncerte

tradicionalno održava Dubrovački simfonijski orkestar.

4. Velika Onofrijeva fontana u Dubrovniku

„Velika fontana u Dubrovniku, na trgu ispred nekadašnjeg samostana sv. Klare,

slobodnostojeća je, šesnaesterokutna centralna građevina okružena niskom kamenom

ogradom i natkrivena kupolom. Sagrađena je u prvoj polovini 15. stoljeća, odnosno u vrijeme

velikog projekta nastanka dubrovačkog vodovoda“.20

Slika 6. Velika Onofrijeva fontana u Dubrovniku

Izvor: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Velika_Onofrijeva_fontana.jpg 22.09.2020.

Naglašavajući jedinstvenost svoje kulturne baštine, čak i u slučaju postupne standardizacije i

komoditizacije smještajnih objekata i ostalih ugostiteljskih ponuda, destinaciji je omogućeno

20 Majer Jurišić, K., Šurina, E. (2015). Velika Onofrijeva fontana u Dubrovniku-povijesnoumjetnička i

konzervatorska studija. str.8.

15

da učinkovito generira najam od kulturne baštine i dugoročno osigura sebi superiornu tržišnu

poziciju.

Slika Dubrovnika kao turističkog odredišta oblikovana je u skladu s potrebama globalnih

turoperatora, velikih hotelskih kompanija, kompanija za krstarenja i globalnih ulagača.

Istovremeno, interesi i potrebe lokalnih dionika uglavnom su zanemareni. Kao rezultat toga,

turistička slika Dubrovnika formirana je većinom u skladu s konceptom turističkog pogleda.21

Osim prepoznavanja ikonskog statusa povijesnog središta, turizam u Dubrovniku koncentriran

je u izuzetno malom i sve zasićenijem prostoru, dok se istovremeno adekvatnija (turistička)

valorizacija ostalih gradskih područja i lokalne značajke se sustavno zanemaruju.

21 Kunst, I. (2017). Image Redesign as a Tool for Safeguarding a Destination's Market Prosperity: The Case of

Dubrovnik. Sociologija i prostor/Sociology & Space, 55(1). str. 59.

16

ZRAČNI PROMET

Promet, kao jedan od pokretača gospodarstva u svakoj zemlji, u osnovi je prijevoz ljudi, robe

i informacija. Međutim, svojim rastom promet je također imao važnu ulogu u razvoju

masovnog turizma. Promet je sastavni dio turističke industrije, a turizam se razvio tijekom

posljednjih nekoliko godina uglavnom zahvaljujući poboljšanju putničkog prometa.

Prema definiciji hrvatske enciklopedije zračni promet predstavlja „prijevoz putnika, tereta i

pošte zračnim letjelicama s jedne lokacije na drugu. Pojam zračni promet u svojem užem

smislu podrazumijeva prijevoz putnika i robe kao gospodarsku djelatnost, a u svojem širem

smislu predstavlja sve zračne puteve, aerodrome, kontrolu zračnoga prostora i dr.“22

Generalni zračni promet predstavlja „civilnu uporabu zrakoplova i drugih zračnih letjelica

izvan redovitoga i povremenoga prometa, tj. u školske, poslovne, turističke ili rekreacijske,

športske, poljoprivredne, šumarske, protupožarne i slične svrhe, te uporabu za obavljanje

različitih zadaća.“23

22 Hrvatska enciklopedija (2020). Zračni promet. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Dostupno na:

https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=67447 23.09.2020.

23 Ibidem.

17

Slika 7. Svjetska povezanost zračnim prometom

Izvor: http://www.martingrandjean.ch/connected-world-air-traffic-network/ 23.09.2020.

Zračni promet kao najmlađa grana prometa igra važnu ulogu u protoku turizma širom svijeta.

Iako je najmlađi, važnost zračnog prometa raste, s obzirom na to da nudi mogućnost brzog i

pristupačnog putovanja te omogućuje posjet brojnim turističkim destinacijama. Zračni promet

i turizam uvijek su bili međusobno povezani, a ta je povezanost jačala tijekom posljednjih

desetljeća. Kao rezultat toga, unapređenje zračnog prometa praćeno je razvojem novih

turističkih proizvoda i partnerstava.24

Kao jedna od najvećih i najvažnijih svjetskih industrija, utjecaj zračne industrije na

gospodarski razvoj, životni standard i produktivnost u Republici Hrvatskoj je velik. Zračni

promet od velike je važnosti za gospodarski razvoj Republike Hrvatske zbog svog ogromnog

značaja u razvoju jedne od najvažnijih gospodarskih grana u Hrvatskoj - turizma.

24 Naletina, D., Talan, K., Petljak, K., Kovač, I., Ninić, P. (2018). Importance of air traffic for the development

of tourism: empirical evidence from Croatia. Trade Perspectives 2018 Contemporary aspects and role of

international trade. str. 1.

18

„Zračni promet, kao jedna od grana prometa, ima veliko značenje u suvremenom turizmu.

Prema podatcima Svjetske turističke organizacije 2010. godine 51% međunarodnih turista

koristilo se zrakoplovom kao sredstvom za dolazak u željenu destinaciju.“25

Turizam i promet međusobno su povezani fenomeni izuzetno jakog međusobnog utjecaja.

Kao rezultat značajnog utjecaja u Republici Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama,

definirani su kao jedan od vođa gospodarskog razvoja zemlje. Od velike je važnosti da se

promet i turizam usklade na temelju održivog razvoja, s naglaskom na zaštiti okoliša kako ne

bi potkopali turističke performanse. Kao odgovor na fenomen masovnog turizma pojavljuju se

novi trendovi u zračnom prometu, uklanjajući dosad nepremostive prepreke i čineći putovanja

ekonomičnijim, bržim i pristupačnijim.26

Međuovisnost zračnog prometa i turizma izuzetno je jaka i od velike je važnosti za

gospodarstvo svake zemlje. Da bi se promovirao turizam u prometnom sektoru, nužno je

postojanje jednoobraznosti u razvoju svih opaženih prometnih sektora u gospodarstvu.

„Općenito tehnološki napredak u zračnom prometu uzrokovao je povećanje brzine zrakoplova

i smanjenje operativnih troškova te time i povećanje dostupnosti svih dijelova svijeta. Prema

podacima Svjetske turističke organizacije 2010. godine 51% međunarodnih turista koristilo se

zrakoplovom kao sredstvom za dolazak u željenu destinaciju“.27

1.8. Povijesni razvoj zračnog prometa u Republici Hrvatskoj

„Hrvatska ima dugu i bogatu povijest zračnog prometa. Faust Vrančić, rođen u Šibeniku,

poznat i kao hrvatski Leonardo Da Vinci, nacrtao je i dizajnirao padobran u 17. stoljeću. Iako

25 Gašparović, S. (2011). Zračni promet i turizam Primorske Hrvatske. Geoadria, 16(2), str 155.

26 Naletina, D., Talan, K., Petljak, K., Kovač, I., Ninić, P. (2018). Importance of air traffic for the development

of tourism: empirical evidence from Croatia. Trade Perspectives 2018 Contemporary aspects and role of

international trade. str. 1.

27 Gašparović, S., Jakovčić, M., Vrbanc, M. (2012). Hrvatske zračne luke u mreži europskih niskotarifnih

kompanija. Geoadria, 17 (1), str. 155.

19

je Da Vinci prvi nacrtao padobran, dizajn je Vrančić prvi objavio, izgradio, pa čak i testirao

tako što je skočio s litica i crkvenih kula.“28

Slika 8. Padobran Fausta Vrančića

Izvor: http://www.kgz.hr/hr/dogadjanja-10/faust-vrancic-zivot-i-djelo-jednog-polihistora/25481 05.07.2020.

„Zračna luka Zagreb proslavila je 2016. svoj 50. rođendan. Izgrađena je samo 6 godina nakon

prvog povijesnog leta braće Wright. Zračnu luku otvorio je Slavoljub Penkala, izumitelj

slovačkog porijekla koji je živio i umro u Zagrebu. Godine 1910. završio je svoj avion, prvi

hrvatski zrakoplov ikada. Nažalost, njegov let nije bio uspješan, letio je na samo desetak

metara od tla, a avion se srušio tijekom svog prvog leta. Nakon toga Penkala je odustao od

zrakoplovstva, ali je definitivno ostavio svoj trag na početak hrvatskog zračnog prometa

svojim prvim zrakoplovom, otvaranjem prvog aerodroma, te obrazovanjem i instruiranjem

prvog hrvatskog pilota Dragutina Novaka.“29

28 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (2013). A wondrous 17th-century book of inventions presented.

Dostupno na: https://www.nsk.hr/en/a-wondrous-17th-century-book-of-inventions-presented/ Pristupljeno

05.07.2020.

29 Aeroklub Zagreb (2018). Povijest Aerokluba Zagreb. Dostupno na: http://aeroklub-zagreb.hr/povijest-

aerokluba-zagreb/zrakoplovstvo-nekad/ Pristupljeno 05.07.2020.

20

„Zračna luka je ubrzo nakon neuspjelog leta Penkala prodana biznismenu Merčepu koji je

zajedno s braćom Rusjan iz Gorice radio na izgradnji aviona. Vrlo brzo postavili su

neslužbeni svjetski rekord kada je njihov 7 metarski monoplan poletio s 28 metara staze.“30

Prije Prvog svjetskog rata aerodromi su bili travnjaci, a zrakoplovi su se uglavnom koristili u

vojne svrhe. U Hrvatskoj je bilo 5 travnjačkih uzletišta: Zagreb, Split (Sinj), Dubrovnik,

Rijeka (Sušak) i Vukovar (Oborovo).

Slika 9. Upravna zgrada aerodroma Borongaj

Izvor: https://tehnika.lzmk.hr/aerodrom/ 24.09.2020.

Nakon prvog svjetskog rata u Zagrebu se počela graditi nova zračna luka. Izgradnja je

započela 1923., a završena je 1926. Zračna luka je izgrađena u istočnom dijelu grada i dobila

je ime Borongaj. Koristila se u vojne i civilne svrhe i imala je pistu dugu 750 metara. Zračna

luka je bombardirana nekoliko puta u Drugom svjetskom ratu. Nakon rata, Zračna luka

Borongaj prestala se koristiti u civilne svrhe. 1961. zračna luka Borongaj u potpunosti je

zatvorena, a zračna luka Lučko izabrana je kao zamjena za Borongaj. Imala je travnatu pistu

dugu 1.500 metara, ali Zračna luka Lučko nije mogla pratiti razvoj zrakoplovstva, pa je civilni

30 Barić, V. (2017). Čudesni Penkala na današnji je dan 'lansirao' prvi hrvatski avion i ušao u povijest.

Dostupno na: https://100posto.jutarnji.hr/zivot/na-danasnji-dan-1910-godine-poletio-je-prvi-hrvatski-avion-

izum-eduarda-slavoljuba-penkale Pristupljeno 05.07.2020.

21

promet trajao tek do 1959. godine.31 1959. zračni se promet preselio u Pleso koji je do tada

koristila samo vojska. Pista je bila dugačka 2.500 metara i mogla primiti pet manjih

zrakoplova.

Ti su trenuci označili početak prve međunarodne zračne luke u Hrvatskoj i početak masovnog

prijevoza. Iznenadni razvoj turizma na međunarodnim i domaćim linijama postajao je sve

značajniji u razvoju zračnog prometa. 1966. godine pista je proširena na 2.864 metra i

izgrađena je nova upravljačka zgrada s kontrolnim tornjem.

Razdoblje od 1966. do 1975. karakteriziralo je nagli razvoj zračnog prijevoza što je ujedno i

najveći porast u povijesti. Rast je kulminirao do 1969. kada je broj porastao na 58% (porast

putnika u odnosu na godinu prije). Krajem 1980-ih Hrvatska bilježi stagnaciju u zračnom

prometu. Zbog rata za neovisnost zračne luke su bile zauzete, a oprema i zrakoplovi oštećeni.

Zračni se promet počeo ponovno razvijati 1992. godine, a Hrvatska je u travnju iste godine

postala punopravna članica ICAO-a (Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva).

Danas Republika Hrvatska ima 7 zračnih luka (Zagreb, Split, Dubrovnik, Osijek, Rijeka, Pula

i Zadar), aerodrom Brač i dva aerodroma Vrsar i Lošinj.

1.9. Zračne luke Republike Hrvatske

Zračne luke funkcionalno su i organizacijski neovisne od tijela civilnog zrakoplovstva. Ne

postoji centralizirano upravljanje svim zračnim lukama u Hrvatskoj. Prema Zakonu o zračnim

lukama, vlasništvo nad zračnim lukama dijeli se između države, županija i gradova.32

Zračna luka Franjo Tuđman u Zagrebu glavna je nacionalna zračna luka. To je ujedno i

najveća međunarodna zračna luka u zemlji čija se prometna aktivnost pretežno temelji na

redovitom prometu tijekom cijele godine. Zračnom lukom upravlja konzorcij u koncesiji na

31 Vrančić, T., Nadilo, B. (2015). Gradnja međunarodne zračne luke u Zagrebu. Građevinar, Vol. 67, No. 4, str.

372.

32 Eurocontrol (2018). LSSIP 2018 – CROATIA Local Single Sky ImPlementation. Dostupno na:

https://www.eurocontrol.int/sites/default/files/2019-06/lssip2018_croatia_release.pdf Pristupljeno 06.07.2020.

22

30 godina. Ostale međunarodne zračne luke u Hrvatskoj su Pula, Split, Dubrovnik, Rijeka,

Zadar, Osijek, Brač i Mali Lošinj.

Slika 10. Kartografski prikaz zračnih luka i aerodroma na području Republike Hrvatske

Izvor: Budić, M., Gašparović, S. (2019). Analiza suvremenih pokazatelja u putničkom prometu zračnih luka i

pristaništa u Republici Hrvatskoj. Geografski horizont, 65(1)

Zagreb, Split i Dubrovnik su primarne hrvatske zračne luke, dok se Osijek, Rijeka, Pula i

Zadar mogu okarakterizirati kao sekundarne zračne luke. U ostalim europskim zemljama

zračne luke dijele se na primarne i sekundarne. Primarne zračne luke karakterizira činjenica

da ne prima niskobudžetne prijevoznike - LCC. Niskobudžetni prijevoznici slijeću u

sekundarne zračne luke i karakterizira ih promet manje od 4 milijuna putnika. Iako navedene

karakteristike impliciraju da bi se zračne luke u Hrvatskoj mogle podijeliti na primarne i

23

sekundarne, u Hrvatskoj ne postoji takva podjela, što podupire činjenica da je Germanwings,

prvi niskobudžetni prijevoznik prisutan na hrvatskom tržištu, 2004. povezao Zagreb i Bonn.33

Zračna luka u Zagrebu je najveća zračna luka u Republici Hrvatskoj, a ujedno je i ključna

zračna luka za putovanja unutar i izvan zemlje, presudna za turizam i poslovanje. Dugo

vremena, kapacitet aerodroma je bio 2 milijuna putnika godišnje i nije mogao pratiti sve veće

zahtjeve tržišta. Iz tog razloga, hrvatska vlada odlučila je izgraditi novi terminal, 2,5 km

udaljen od starog terminala, veličine 65.600 m2.34

Slika 11. Novi terminal zračne luke Zagreb

Izvor: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=65460414 24.09.2020.

Zračna luka Split sagrađena je 1979. godine, a prvo je bila namijenjena primiti do milijun

putnika godišnje. Međutim, ovaj kapacitet daleko nije dovoljan, jer Split već godinama prima

preko milijun putnika. Godine 2006. brojke su premašile milijun, a 2016. godine preko 2

milijuna putnika. U 2017. godini brojka je gotovo dosegla tri milijuna, a te godine je

zabilježen i najveći porast od čak 23%.

33 Naletina, D., Petljak, K., Sremac, M. (2018). Characteristics and the Overview of Air Traffic in the Republic

of Croatia. Pomorstvo, 32(2), str. 298.

34 World Bank Group (2017). Multilateral development banks’ collaboration: infrastructure investment project

briefs Croatia : Zagreb International Airport. str. 2.

24

Zračna Luka Rijeka zračna je luka koja se nalazi u blizini grada Omišlja na otoku Krku, 27

km od riječke željezničke stanice. Većina prometa prema i od zračne luke događa se tijekom

ljetnih mjeseci kada ga koristi nekoliko europskih niskotarifnih zrakoplovnih tvrtki koje

putuju turistima prema sjevernim dijelovima hrvatske obale. Tijekom zimskih mjeseci većina

komercijalnih letova koji koriste zračnu luku su letovi Air Berlina između Rijeke i

Kölna/Bonna.

Zračna luka Osijek nalazi se 20 km istočno od Osijeka i nalazi se u blizini regionalne ceste

Osijek - Vukovar. Zračna luka Zadar je zračna luka koja se nalazi u Zemuniku, 8 km od

željezničke stanice u Zadru. Zračna luka služi kao leteća baza za školu letenja InterCockpit i

glavna je baza za obuku Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Zračna luka Zadar jedna je od

rijetkih zračnih luka na svijetu na kojoj pista presijeca prometnu cestu.35

1.10. Razvoj i promet zračne luke Dubrovnik

„Zračna luka Dubrovnik nalazi se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj, koja je u

geopolitičkom smislu izolirana od ostatka Hrvatske i Europske unije zbog uskog kopnenog

pojasa i granice s Bosnom i Hercegovinom.“36

35 Valleyo Sarmiento, Y., Vandija, I., Grsetic, M. (2016). Transport and logistics in Croatia. str. 18.

36 ZLD (2014). Razvoj zračne luke Dubrovnik. Dostupno na: https://www.airport-

dubrovnik.hr/storage/upload/articles/Brosura_OPP_1_144520.PDF Pristupljeno 07.07.2020.

25

Slika 12. Aerodrom Grude

Izvor: http://www.gruda.org/slike/aerodrom.jpg 07.07.2020.

„Početak se civilnoga zračnog prometa na krajnjem jugu Hrvatske veže za travnatu poletno-

sletnu stazu u naselju Gruda u Konavlima. Zabilježen je čak i datum, 1. lipnja 1936., kada je

na taj aerodrom, udaljen tridesetak kilometara od Dubrovnika, sletio prvi avion. Do II.

svjetskog rata Dubrovnik je bio povezan zračnim linijama sa Splitom i Zagrebom te Bečom,

Pragom i Brnom.“37

Brzi razvoj turizma, uvjetovao je da se donese odluka o izgradnji suvremene zračne luke koja

će biti u stanju odgovoriti naraslim potrebama sve brojnijih gostiju. Od svih lokacija koje su

razmatrane sa stajališta Dubrovnika i njegovih turističkih potreba, prihvaćena je lokacija na

Kraškoj visoravni kod sela Močići i Čilipi. Izgradnja je započela 1960. godine, a već dvije

godine poslije, točnije 15. svibnja 1962. godine, zračna luka je, pod imenom „Aerodrom

Dubrovnik“, puštena u promet za charter i linijske zrakoplove na domaćim i međunarodnim

relacijama. Najveće zasluge za sadašnju lokaciju Zračne luke Dubrovnik i njezinu izgradnju

pripisuju se generalu Danilu Trampužu.38

Zračna luka je druga po veličini u Hrvatskoj. Gravitacijsko područje zračne luke obuhvaća

polumjer kruga od 200 km. Uključuje područje Dubrovačko-neretvanske županije (HR),

37 Građevinar (2010). Gradnja i rekonstrukcija Dubrovačke zračne luke. Dostupno na: http://www.casopis-

gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-62-2010-01-05.PDF Pristupljeno 07.07.2020.

38 Bagoje, K. (2012). Pedeset godina Zračne luke Dubrovnik, Zraĉna luka Dubrovnik, Dubrovnik str. 74.

26

regije Hercegovine (BiH), trebinjske regije (BiH) i područja Herceg Novog (CG). Za razvoj

ove zračne luke posebno je važna Dubrovačko-neretvanska županija, zbog turističkog

potencijala.39

Izuzetno veliki rast prometa premašio je sva tadašnja predviđanja, s obzirom da je Aerodrom

Dubrovnik, planiranih 200 000 putnika u 1972. godine, dostigao već 1964. godine. Trend

porasta prometa trajao je sve do 1987. godine, kada je ostvaren promet od 1 460 354 putnika

od čega je 624 536 u domaćem i 835 818 u međunarodnom prometu. Uspješan i sustavan

razvoj Zračne luke Dubrovnik nasilno je zaustavljen u studenom 1991. godine u Srpsko-

crnogorskoj agresiji na jug Republike Hrvatske. Od 1996. godine, Zračna luka Dubrovnik kao

i cijelo dubrovačko područje, u potpunosti su se okrenuli turizmu i namjeri vraćanja pozicija

na svjetskom tržištu kakve su imali do rata. Promet ostvaren od 1996. do danas ponovno

iskazuje uzlaznu liniju koja gotovo u jednakim omjerima prati rast turističkog prometa

Dubrovačke regije.40

„Zračna luka Dubrovnik ima ključnu ulogu u osiguranju pristupačnosti županije turistima,

posebno uzimajući u obzir činjenicu da više od 65% turista u Dubrovnik dolazi zračnim

putem.“41

Važnost Zračne luke Dubrovnik leži u činjenici da omogućava povezanost Dubrovačko-

neretvanske županije i udaljenih odredišta (domaćih i stranih), budući da je cestovna veza

otežana zbog prelaska granice s Bosnom i Hercegovinom dva puta na vrlo kratkoj udaljenosti.

Taj će se problem pogoršati kada Hrvatska konačno provede Schengenski sporazum, koji će

podrazumijevati i strožiju graničnu kontrolu. Ne postoji željeznica, a grad Dubrovnik povezan

je morem samo sa susjednim otocima (Šipan, Lopud, Koločep, Mljet, Korčula i Lastovo).

Zračni promet jedina je prometna grana koja omogućuje slobodan dnevni protok ljudi i robe

bez prelaska državne granice zemlje koja nije članica Europske unije.

39 Selak, P., Paljetak, J., Drobac, M. (2011). Development of business aviation at Dubrovnik Airport and

comparison with airports in the Mediterranean. ICTS 2011, 1. str. 1.

40 Bagoje, K. (2012). Pedeset godina Zračne luke Dubrovnik, Zraĉna luka Dubrovnik, Dubrovnik str. 140. - 150.

41 ZLD (2014). Razvoj zračne luke Dubrovnik. Dostupno na: https://www.airport-

dubrovnik.hr/storage/upload/articles/Brosura_OPP_1_144520.PDF Pristupljeno 07.07.2020.

27

1.11. Međuovisnost zračnog prometa i turističke destinacije

Razvoj prometa i rast turizma snažno utječu jedni na druge. Razvoj prometa omogućava

razvoj turizma poboljšanjem njegovih funkcionalnosti. Suvremena telekomunikacijska

infrastruktura i njen razvoj također su vrlo važan čimbenik kada je u pitanju razvoj turizma.

Promet pruža pristupačnost turističkim destinacijama i povezan je s glavnom državnom i

međudržavnom prometnom infrastrukturom (ceste i terminali), što bi trebalo omogućiti

zadovoljavanje prometnih potreba zajedno s javnim i osobnim prijevoznim vozilima.

Destinacija s boljom povezanošću imat će veće šanse za korištenje turističkih kapaciteta i za

cjelokupni razvoj od one s lošim vezama, s obzirom na to da obje imaju gotovo jednako

atraktivne turističke sadržaje. Usluga prijevoza u prometnim turističkim destinacijama znači

dostupnost turističkih atrakcija i ostalih sadržaja koje turisti trebaju, što može stvoriti

pozitivne uvjete za njihov posjet i pružiti zadovoljstvo boravka na određenoj destinaciji. Za

mjesta koja se nalaze izvan granica grada i okolice, dobra prometna povezanost ključna je

kada je u pitanju organizacija putovanja u prihvatljivo vrijeme tijekom dana, tako da se

posjetitelji mogu vratiti u hotelske sobe do večeri.42

Sam prijevoz može biti turističko iskustvo. Mogućnost osiguravanja odgovarajuće kvalitete

standardnih prijevoznih usluga, kao i prezentiranje atraktivnih ponuda igra važnu ulogu kada

su u pitanju turisti koji odabiru svoju destinaciju. Neke od takvih ponuda mogu biti:43

uslužni sadržaji u blizini ceste

ponuda na aerodromima i drugim putničkim terminalima (morski, željeznički i

cestovni) i unutar javnog prijevoza, što također uključuje pružanje različitih

informacija tijekom putovanja

mogućnost rezervacije

razgledanje obilaznih turističkih atrakcija itd.

42 Kovačić, M., Milošević, T. (2016). Interdependence of transport and tourism. Pomorski zbornik, 52(1), str.

101.

43 Bartoluci, M., et. al. (2011). Glavni plan i strategija razvoja turizma Republike Hrvatske: Izvještaj 5:

Čimbenici razvoja turizma u Hrvatskoj: obrazovanje, suvremene tehnologije i inovacije, turističko posredovanje

te marketing, promocija i imidž Hrvatske. Institut za turizam. str. 5.

28

Turizam je ključni element u promicanju nacionalnih i regionalnih gospodarstava, ali može

izvršiti pritisak na postojeće prometne usluge i infrastrukturu. Gradovi i regije suočavaju se s

apsorbiranjem sezonskih turističkih tokova, istodobno pružajući odgovarajuće performanse

prometne mreže. Lokacija, kapacitet, učinkovitost i povezanost prometa mogu stoga igrati

značajnu ulogu u napredovanju odredišta. Istovremeno, sve veći broj putnika stvara brojne

izazove u pogledu prometne infrastrukture i kapaciteta, prijelaza granice, intermodalnosti,

informacija za putnike i interoperabilnosti tehnologija s pružateljima turističkih usluga.

Prijevoz na turističkim destinacijama dio je turističkog iskustva, pa može imati pozitivan ili

negativan utjecaj na boravak turista na destinaciji, jer ovisi o turistima i njihovom iskustvu.

Stoga, promet dobiva ogroman značaj u ukupnoj atraktivnosti pojedinih odredišta. Povezanost

turizma i prometa ne završava se na ruti između prebivališta i turističkog odredišta, jer je taj

odnos mnogo složeniji i proteže se na prijevoz unutar turističke destinacije. Ako turisti nisu

zadovoljni kvalitetom svog prijevoza, utjecaj na cijelo putovanje sigurno će biti upropašten.

Stoga, govoreći o prometu, nema nade za napredak bez dobre infrastrukture ili modernih

tehnologija.

29

COVID-19 PANDEMIJA I TURISTIČKA DESTINACIJA

DUBROVNIK

Pandemija COVID-19 utječe na društva i ekonomiju u svojoj srži. Iako utjecaj pandemije

varira od zemlje do zemlje, najvjerojatnije će povećati siromaštvo i nejednakosti na globalnoj

razini. Procjena utjecaja krize COVID-19 na društva, gospodarstva i ranjive skupine od

ključne je važnosti za informiranje i prilagođavanje odgovora vlada i partnera kako bi se

oporavili od krize i osigurala da nitko ne zaostane u tim naporima.

Slika 13. Prikaz smanjena putničkih potraživanja i neto profita po regijama 2020. godine

Izvor: https://www.iata.org/en/pressroom/pr/2020-06-09-01/ 24.09.2020.

Slika 13 prikazuje kako je kriza zahvatila sve dijelove svijeta. Potraživanja putnika naglo su

pala, zajedno s neto dobiti. Zrakoplovne tvrtke bilježe ogromne gubitke kao rezultat nove

situacije uzrokovane pandemijom.

1.12. Covid – 19 pandemija

Pandemija COVID-19 počela je u prosincu 2019. u gradu Wuhan, koji se nalazi u kineskoj

provinciji Hubei. Iako je epicentar izbijanja bio u početku Kina, s prijavljenim slučajevima u

30

Kini ili putnicima iz zemlje, slučajevi su se sada pojavili u mnogim drugim zemljama. Usred

značajnog rizika koje za javno zdravlje predstavlja pandemija COVID-19, Svjetska

zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je izvanrednu situaciju za javno zdravstvo od

međunarodne važnosti radi koordiniranja međunarodnih reakcija na bolest.

Slika 14. Broj novih dnevnih slučajeva zaraze

Izvor: https://safety4sea.com/live-map-depicts-spread-of-coronavirus/ 24.09.2020.

U snažno povezanom i integriranom svijetu učinci bolesti izvan smrtnosti (oni koji umiru) i

morbiditeta (oni koji nisu u mogućnosti neko vrijeme raditi) postali su očigledni od izbijanja.

Usred usporavanja kineske ekonomije s prekidima u proizvodnji, funkcioniranje globalnih

lanaca opskrbe je poremećeno. Tvrtke širom svijeta, bez obzira na veličinu, koje ovise o

ulaganju iz Kine, počele su doživljavati kontrakcije u proizvodnji. Promet koji je smanjen i

čak ograničen među zemljama dodatno je usporio globalne gospodarske aktivnosti. Ono što je

najvažnije, panika među potrošačima i firmama iskrivila je uobičajene obrasce potrošnje i

stvorila tržišne anomalije. Globalna financijska tržišta također su reagirala na promjene i

globalni su indeksi dionica potonuli.

31

Slika 15. Aktivni slučajevi u svijetu

Izvor: https://safety4sea.com/live-map-depicts-spread-of-coronavirus/ 24.09.2020.

Bez hitnih socioekonomskih odgovora, globalna patnja će eskalirati, ugrožavajući živote i

sredstva za život godinama koje dolaze. Neposredni razvojni odgovori u ovoj krizi moraju se

poduzeti s osvrtom na budućnost. Tijekom sljedećih 12 do 18 mjeseci, društveno-ekonomski

odgovor će biti jedan od tri kritična sastojka UN-ovog COVID-19 odgovora, zajedno sa

zdravstvenim odgovorom.

COVID-19 se proširio na više od 190 zemalja i sve američke države. Pandemija ima vidljiv

utjecaj na globalni gospodarski rast. Dosadašnje procjene govore da bi virus mogao smanjiti

globalni gospodarski rast za čak 2,0% mjesečno ako se postojeći uvjeti nastave i dalje

povećavati rizik globalne ekonomske recesije slične po veličini kao i tijekom velike depresije

1930-ih. Globalna trgovina također bi mogla pasti za 13% do 32%, ovisno o dubini i opsegu

pada globalne ekonomije.

32

Slika 16. Smrtni slučajevi

Izvor: https://www.worldometers.info/coronavirus/worldwide-graphs/#recovered 24.09.2020.

Potrebne su hitne i smjele mjere politike, ne samo da obuzdaju pandemiju i spase živote, već i

da zaštite najugroženije u našim društvima od ekonomske propasti i da se održi gospodarski

rast i financijska stabilnost. Suočeni smo s globalnom zdravstvenom krizom veće od bilo koje

u 100-godišnjoj povijesti, koja ubija ljude i širi ljudsku patnju. Ali to je puno više od

zdravstvene krize. To je ljudska, ekonomska i socijalna kriza.

Pandemija je radikalno izmijenila ekonomske i socijalne odnose i njezine će posljedice daleko

nadmašiti zdravstvenu krizu. Velika je vjerojatnost da će pandemija ubrzati promjene koje su

se već događale u konfiguraciji globalne proizvodnje i trgovine u posljednjem desetljeću.

Model globalizacije temeljen na geografski visoko raštrkanim međunarodnim proizvodnim

mrežama pokazivao je znakove iscrpljivanja, na primjer, u gubitku trgovinskog zamaha i

velikoj volatilnosti koja je zabilježena nakon globalne financijske krize.

Zbog globalne krize coronavirusa, većina zemalja je uvela restriktivne mjere kako bi

ograničila pandemiju i broj žrtava. Među restriktivnim mjerama obustava zračnog prometa

zasigurno je prilično učinkovita u smanjenju mobilnosti na globalnoj razini u kratkom roku,

ali također ima visoki socioekonomski utjecaj. To ima jasne implikacije na zrakoplovnu

33

industriju, kao i neizravne posljedice za nekoliko sektora (npr. turizam) i općenito

gospodarstvo, kao i društvo.44

Slika 17. Prikaz letova iznad Europe prije i nakon pandemije

Izvor: https://www.businessinsider.com/air-traffic-during-coronavirus-pandemic-changes-effects-around-the-

world-2020-4 24.09.2020.

Nagli pad zračnog prometa doveo je do gotovo potpune paralize zrakoplovnih i

nezrakoplovnih prihoda. Kako zrakoplovne tvrtke smanjuju kapacitet, prihodi zračnih luka

padaju, poput naknada za slijetanje zrakoplova i sigurnosnih troškova. Kako ljudi prestaju

letjeti, također padaju neavionski prihodi od parkirališta aerodroma, restorana i bescarinskih

trgovina. Ukupni prihodi od zračnih luka smanjili su se za 35 posto u svijetu u prvom

tromjesečju 2020. i za 90 posto u drugom tromjesečju 2020. godine. Procjene za 2020. godinu

u cjelini prikazuju još mračniju sliku, a pad ukupnog putničkog prometa od 50 posto (na 4,6

44 Iacus, S. M., Natale, F., Santamaria, C., Spyratos, S., Vespe, M. (2020). Estimating and projecting air

passenger traffic during the COVID-19 coronavirus outbreak and its socio-economic impact. Safety Science,

104791. str. 1.

34

milijardi) i pad gotovo 57 posto prihoda od aerodroma (na 97,4 milijarde dolara), u usporedbi

s prognozama prije COVID-19.45

1.13. Utjecaj Covid – 19 pandemije na zračni promet dubrovačkog

područja

Nakon proglašenja pandemije Covid 19, broj dolazaka turista u Republiku Hrvatsku smanjio

se, što je rezultiralo financijskom rupom u državnom proračunu. Turizam je generator

ekonomskih trendova, tako da se i sam turizam, kao pojava, sastoji od velikog broja

gospodarskih aktivnosti koje generiraju gospodarske trendove. Sam razvoj turizma u

određenom okruženju dovodi do stvaranja radnih mjesta i otvaranja novih radnih mjesta, kao i

do proširenja tamošnje ponude. Danas su selektivni oblici turizma jedna od pokretačkih snaga

razvoja malih (lokalnih) zajednica. Selektivni oblici nedavno su razvijeni u Republici

Hrvatskoj kao dio ponude, pa su ruralna područja postala područja koja nude autohtona jela i

načine života u ruralnim gospodarstvima.

„Dubrovačko područje je izrazito atraktivna turistička destinacija, a jedna je od pretpostavki

za ostvarenje strategije turističkog razvoja odgovarajuća infrastruktura, prijevozni kapaciteti i

organizacija prijevoznog procesa koji su usklađeni sa zahtjevima turističke potražnje za

kvalitetnim uslugama.“46

Ukupni promet putnika u zračnim lukama u svibnju 2020. iznosio je 19 315, što je za 98,3%

manje nego u istom mjesecu prethodne godine, kada je ukupni promet putnika iznosio

1.115.680 putnika. Okolnosti koje je stvorila COVID- 19 pandemija izravnao je utjecala na

smanjenje prometa putnika u hrvatskim zračnim lukama.

45 IFC (2020). The Impact of COVID-19 on Airports: An Analysis. Dostupno na:

https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/26d83b55-4f7d-47b1-bcf3-01eb996df35a/IFC-Covid19-Airport-

FINAL_web3.pdf?MOD=AJPERES&CVID=n8lgpkG Pristupljeno 12.07.2020.

46 Bukvić, I. (2003). Utjecaj zračnog prometa na razvoj turizma dubrovačkog područja. NAŠE MORE: znanstveni

časopis za more i pomorstvo, 50(3-4), str. 129.

35

Slika 18. Putnički promet u zračnim lukama od svibnja 2017. do svibnja 2020.

Izvor: https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2020/05-01-03_05_2020.htm 17.07.2020.

Slika 18. prikazuje putnički promet u zračnim lukama prema vrstama prijevoza od svibnja

2017. do svibnja 2020. Najveći promet putnika zabilježen je u Zračnoj luci Zagreb s 13.000

putnika (smanjenje za 95,7% u odnosu na svibanj 2019., kada je promet putnika iznosio

309.000), a slijedi Zračna luka Dubrovnik s 4.000 putnika smanjenje od 98,8% u odnosu na

svibanj 2019., kada je promet putnika iznosio 315.000 (Tablica 1.), a Zračna luka Split s

2.000 putnika (smanjenje od 99,2% u odnosu na svibanj 2019., kada je promet putnika iznosio

308.000).

Ukupan promet putnika u zračnim lukama iznosio je 83.045 u lipnju 2020. godine, što je za

94,7% manje nego u istom mjesecu prethodne godine, kada je ukupan putnički promet iznosio

1 556 373 putnika. Najveći putnički promet zabilježen je u Zračnoj luci Zagreb sa 43 tisuće

putnika (pad od 87,0% u odnosu na lipanj 2019., kada je putnički promet iznosio 333 tisuće),

a slijedi Zračna luka Split s 25 tisuća putnika (pad od 95,1% u odnosu na lipanj 2019. , kada

je putnički promet iznosio 510 tisuća) i Zračna luka Dubrovnik s 25 tisuća putnika (pad od

95,1% u odnosu na lipanj 2019.).47

„Udaljenosti između izvora turističke potražnje i dubrovačkog područja kao zanimljive

turističke destinacije upućuju na zaključak da se koriste različita prijevozna sredstva. Sa

47 https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2020/05-01-03_06_2020.htm 24.09.2020.

36

stajališta prometne potražnje, može se zaključiti da je najveći dio turističkog tržišta koji

gravitira ovom području pozicioniran tako da u dolasku preferira zračni prijevoz, posebice

kad se ima u vidu loša kvaliteta cestovne infrastrukture usmjerene prema tim tržištima.“48

Tablica 1. Zračna luka Dubrovnik - Broj putnika

Godina 2015 2016 2017 2018 2019 2020

Siječanj 15.743 15.666 19.329 22.280 26.323 19.338

Veljača 13.737 22.615 22.813 24.074 33.765 33.588

Ožujak 24.142 41.664 33.834 47.684 57.880 19.511

Travanj 90.646 94.632 143.920 151.661 210.803 0

Svibanj 198.168 213.321 253.928 291.453 315.037 3.997

Lipanj 245.063 288.809 338.729 365.348 415.876 10.592

Izvor: https://www.airport-dubrovnik.hr/poslovni/statistika-s36 17.07.2020.

Ukupni broj slijetanja i uzlijetanja na aerodromima u svibnju 2020. iznosio je 1.123 operacija,

što je za 91,2% manje nego u svibnju 2019., kada je ukupni broj slijetanja i uzlijetanja u

zračnim lukama iznosio 12.832 operacija.

Ukupni promet teretnog prometa u zračnim lukama u svibnju 2020. godine iznosio je 452

tone, što je smanjenje za 62,5% u odnosu na svibanj 2019., kada je ukupni promet tereta u

zračnim lukama iznosio 1 204 tone.

48 Bukvić, I. (2003). Utjecaj zračnog prometa na razvoj turizma dubrovačkog područja. NAŠE MORE: znanstveni

časopis za more i pomorstvo, 50(3-4), str. 130.

37

Tablica 2. Zračna luka Dubrovnik - Broj operacija

Godina 2015 2016 2017 2018 2019 2020

Siječanj 270 264 340 350 410 338

Veljača 260 352 358 342 416 404

Ožujak 330 594 506 566 604 334

Travanj 1.040 1.106 1.372 1.510 1.952 6

Svibanj 1.976 2.136 2.422 2.736 2.874 182

Lipanj 2.414 2.640 2.982 3.312 3.674 520

Izvor: https://www.airport-dubrovnik.hr/poslovni/statistika-s36 17.07.2020.

1.14. Turistički promet dubrovačkog područja

Slika 19. Dolasci prijavljenih turista za razdoblje siječanj - lipanj 2020./2019. po županijama

Izvor: https://www.htz.hr/sites/default/files/2020-07/Turisti%C4%8Dka%20statistika%20-

%20lipanj%202020..pdf 17.07.2020.

Slika 19. prikazuje dolaske prijavljenih turista u razdoblju od siječnja do lipnja 2020./2019.

godine po županijama. Iz slike možemo primijetiti korelaciju između smanjenog broja

dolazaka turista u Dubrovačko- neretvanskoj županiji i smanjenog broja putničkih letova i

prometa putnika u zračnoj luci Dubrovnik.

38

Tablica 3. Dolasci prijavljenih turista u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Dubrovačko-neretvanska

županija 2019 2020

Siječanj 18.252 12.909

Veljača 30.537 30.999

Ožujak 62.231 15.204

Travanj 165.249 81

Svibanj 229.803 2.405

Izvor: https://www.dzs.hr/ Pristupljeno 17.07.2020.

Tablica 3. prikazuje dolaske prijavljenih turista u Dubrovačko-neretvanskoj županiji - župi

dubrovačkoj. Iz tablice možemo primijetiti veliki pad dolazaka turista u Dubrovačkoj županiji

koji se direktno povezuje sa smanjenim brojem letova i smanjenim brojem putnika u

Dubrovačkoj zračnoj luci uzrokovanim Covid-19 pandemijom. Zbog pandemije bolesti

COVID-19 uvedene su mjere ograničavanja putovanja, što je izravno utjecalo na pad dolazaka

turista za 99,8% i pad noćenja za 98,9% u travnju 2020. u odnosu na travanj 2019.

Slika 20. Odnos dolaska turista i broja putnika Zračne luke Dubrovnik

Izvor: https://www.dzs.hr/, https://www.airport-dubrovnik.hr/poslovni/statistika-s36 17.07.2020.

39

Slika 20. prikazuje odnos i utjecaj broja putnika u zračnoj luci Dubrovnik i dolazaka turista u

Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Važnost Zračne luke Dubrovnik leži u činjenici da

omogućava povezanost Dubrovačko-neretvanske županije i udaljenih odredišta, pad broja

putnika u zračnoj luci Dubrovnik direktno utječe na pad broja turista u Dubrovačko-

neretvanskoj županiji.

40

ZAKLJUČAK

Turizam i zračni promet međusobno su povezani fenomeni izuzetno jakog međusobnog

utjecaja. Kao odgovor na fenomen masovnog turizma, pojavljuju se novi trendovi u zračnom

prometu, uklanjajući dosad nepremostive prepreke i čineći putovanja ekonomičnijim, bržim i

pristupačnijim. Zračni promet i međuovisnost turizma izuzetno su snažni i od velikog značaja

za gospodarstvo svake zemlje. Dubrovnik je u posljednjem desetljeću postao jedno od

najpopularnijih turističkih odredišta na Mediteranu. Zbog većinom kvalitete (jedinstvenosti i

autentičnosti) svoje kulturne baštine, Grad Dubrovnik, posebice njegova povijesna jezgra

zaštićena UNESCO-om, već je niz godina izložena rastućoj turističkoj potražnji.

Zračni promet od velike je važnosti za gospodarski razvoj Republike Hrvatske zbog svog

ogromnog značaja u razvoju jedne od najvažnijih gospodarskih grana u Hrvatskoj - turizma.

Zračna luka Dubrovnik je druga po veličini u Hrvatskoj. Gravitacijsko područje zračne luke

obuhvaća polumjer kruga od 200 km. Važnost Zračne luke Dubrovnik leži u činjenici da

omogućava povezanost Dubrovačko-neretvanske županije i udaljenih odredišta, pad broja

putnika u zračnoj luci Dubrovnik direktno utječe na pad broja turista u Dubrovačko-

neretvanskoj županiji.

Pandemija COVID-19 počela je u prosincu 2019. u gradu Wuhan, koji se nalazi u kineskoj

provinciji Hubei. Iako je epicentar izbijanja bio u početku Kina, s prijavljenim slučajevima u

Kini ili putnicima iz zemlje, slučajevi su se sada pojavili u mnogim drugim zemljama. Zbog

globalne krize coronavirusa, većina zemalja je uvela restriktivne mjere kako bi ograničila

pandemiju i broj žrtava. Među restriktivnim mjerama obustava zračnog prometa zasigurno je

prilično učinkovita u smanjenju mobilnosti na globalnoj razini u kratkom roku, ali također

ima visoki socioekonomski utjecaj. To ima jasne implikacije na zrakoplovnu industriju, kao i

neizravne posljedice za nekoliko sektora (npr. turizam) i općenito gospodarstvo, kao i društvo.

41

POPIS LITERATURE

1) Aeroklub Zagreb (2018). Povijest Aerokluba Zagreb. Dostupno na: http://aeroklub-

zagreb.hr/povijest-aerokluba-zagreb/zrakoplovstvo-nekad/ Pristupljeno 05.07.2020.

2) Bagoje, K. (2012). Pedeset godina Zračne luke Dubrovnik, Zraĉna luka Dubrovnik,

Dubrovnik

3) Barić, V. (2017). Čudesni Penkala na današnji je dan 'lansirao' prvi hrvatski avion i ušao u

povijest. Dostupno na: https://100posto.jutarnji.hr/zivot/na-danasnji-dan-1910-godine-

poletio-je-prvi-hrvatski-avion-izum-eduarda-slavoljuba-penkale Pristupljeno 05.07.2020.

4) Bartoluci, M., et. al. (2011). Glavni plan i strategija razvoja turizma Republike Hrvatske:

Izvještaj 5: Čimbenici razvoja turizma u Hrvatskoj: obrazovanje, suvremene tehnologije i

inovacije, turističko posredovanje te marketing, promocija i imidž Hrvatske. Institut za

turizam.

5) Bieger, T. (1998). Reengineering destination marketing organisations-the case of Switzerland.

Revue de Tourisme, 53(3).

6) Bojanic, D. (2005). Tourist area life cycle stage and the impact of a crisis. ASEAN Journal on

Hospitality and Tourism, 4(2)

7) Budić, M., Gašparović, S. (2019). Analiza suvremenih pokazatelja u putničkom prometu

zračnih luka i pristaništa u Republici Hrvatskoj. Geografski horizont, 65(1)

8) Bukvić, I. (2003). Utjecaj zračnog prometa na razvoj turizma dubrovačkog područja. NAŠE

MORE: znanstveni časopis za more i pomorstvo, 50(3-4)

9) Burkart, A. J., Medlik, S. (1974). Tourism: Present, Past, and Future.

10) Components & Elements of Tourism (2013). Dostupno na:

http://codis4u.wikifoundry.com/page/Components+%26+Elements+of+Tourism Pristupljeno

02.07.2020.

11) Duignan, M. (2019). ‘Overtourism’? Understanding and Managing Urban Tourism Growth

beyond Perceptions: Cambridge Case Study: Strategies and Tactics to Tackle Overtourism.

12) Eurocontrol (2018). LSSIP 2018 – CROATIA Local Single Sky ImPlementation. Dostupno

na: https://www.eurocontrol.int/sites/default/files/2019-06/lssip2018_croatia_release.pdf

Pristupljeno 06.07.2020.

13) Flagestad, A., Hope, C. A. (2001). Strategic success in winter sports destinations: a

sustainable value creation perspective. Tourism management, 22(5)

42

14) Framke, W. (2001). The ‘destination’: A problematic concept. 10º Nordiska

Forskarsymposiet I Turism.

15) Gašparović, S. (2011). Zračni promet i turizam Primorske Hrvatske. Geoadria, 16(2)

16) Goeldner, C. R., Ritchie, J. B. (2003). Principles, Practices, Philosophies of Tourism. New

York: Hoboken

17) Građevinar (2010). Gradnja i rekonstrukcija Dubrovačke zračne luke. Dostupno na:

http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-62-2010-01-05.PDF Pristupljeno

07.07.2020.

18) Hrvatska enciklopedija (2020). Zračni promet. Leksikografski zavod Miroslav Krleža.

Dostupno na: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=67447 23.09.2020.

19) http://www.gruda.org/slike/aerodrom.jpg Pristupljeno 07.07.2020.

20) http://www.kgz.hr/hr/dogadjanja-10/faust-vrancic-zivot-i-djelo-jednog-polihistora/25481

Pristupljeno 05.07.2020.

21) http://www.martingrandjean.ch/connected-world-air-traffic-network/ 23.09.2020.

22) https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=65460414 24.09.2020.

23) https://safety4sea.com/live-map-depicts-spread-of-coronavirus/ 24.09.2020.

24) https://tehnika.lzmk.hr/aerodrom/ 24.09.2020.

25) https://www.airport-dubrovnik.hr/poslovni/statistika-s36 Pristupljeno 17.07.2020.

26) https://www.businessinsider.com/air-traffic-during-coronavirus-pandemic-changes-effects-

around-the-world-2020-4 24.09.2020.

27) https://www.dzs.hr/ Pristupljeno 17.07.2020.

28) https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2020/05-01-03_05_2020.htm Pristupljeno

17.07.2020.

29) https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2020/05-01-03_06_2020.htm 24.09.2020.

30) https://www.htz.hr/sites/default/files/2020-07/Turisti%C4%8Dka%20statistika%20-

%20lipanj%202020..pdf Pristupljeno 17.07.2020.

31) https://www.iata.org/en/pressroom/pr/2020-06-09-01/ 24.09.2020.

32) https://www.worldometers.info/coronavirus/worldwide-graphs/#recovered 24.09.2020.

33) Iacus, S. M., Natale, F., Santamaria, C., Spyratos, S., Vespe, M. (2020). Estimating and

projecting air passenger traffic during the COVID-19 coronavirus outbreak and its socio-

economic impact. Safety Science, 104791

34) IFC (2020). The Impact of COVID-19 on Airports: An Analysis. Dostupno na:

https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/26d83b55-4f7d-47b1-bcf3-01eb996df35a/IFC-

43

Covid19-Airport-FINAL_web3.pdf?MOD=AJPERES&CVID=n8lgpkG Pristupljeno

12.07.2020.

35) Kovačić, M., Milošević, T. (2016). Interdependence of transport and tourism. Pomorski

zbornik, 52(1)

36) Križman Pavlović, D., Živolić, S. (2008). Upravljanje marketingom turističke destinacije:

stanje i perspektive u Republici Hrvatskoj. Economic research-Ekonomska istraživanja,

21(2).

37) Križman Pavlović, D., Živolić, S. (2008). Upravljanje marketingom turističke destinacije:

stanje i perspektive u Republici Hrvatskoj. Economic research-Ekonomska istraživanja, 21(2)

38) Kunst, I. (2017). Image Redesign as a Tool for Safeguarding a Destination's Market

Prosperity: The Case of Dubrovnik. Sociologija i prostor/Sociology & Space, 55(1).

39) Laws, E. (1995). Tourist destination management: issues, analysis and policies. Dostupno na:

https://www.cabdirect.org/cabdirect/abstract/19961803276 Pristupljeno: 01.07.2020.

40) Magaš, D. (2000). Razvoj hrvatskog turizma: koncepcija dugoročnog razvoja. Adamic.

41) Majer Jurišić, K., Šurina, E. (2015). Velika Onofrijeva fontana u Dubrovniku-

povijesnoumjetnička i konzervatorska studija.

42) Medlik, S., Middleton, V. T. (1973). Product formulation in tourism. Tourism and marketing,

13(1)

43) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (2013). A wondrous 17th-century book of

inventions presented. Dostupno na: https://www.nsk.hr/en/a-wondrous-17th-century-book-of-

inventions-presented/ Pristupljeno 05.07.2020.

44) Naletina, D., Petljak, K., Sremac, M. (2018). Characteristics and the Overview of Air Traffic

in the Republic of Croatia. Pomorstvo, 32(2)

45) Naletina, D., Talan, K., Petljak, K., Kovač, I., Ninić, P. (2018). Importance of air traffic for

the development of tourism: empirical evidence from Croatia. Trade Perspectives 2018

Contemporary aspects and role of international trade.

46) PGI (2019). Developing Successful and Sustainable Tourism Destinations based on the 5 A’s

of Tourism. Dostupno na: https://pgimgmt.com/developing-successful-and-sustainable-

tourism-destinations-based-on-the-5-as-of-tourism/ Pristupljeno 02.07.2020.

47) Selak, P., Paljetak, J., Drobac, M. (2011). Development of business aviation at Dubrovnik

Airport and comparison with airports in the Mediterranean. ICTS 2011, 1

48) Valleyo Sarmiento, Y., Vandija, I., Grsetic, M. (2016). Transport and logistics in Croatia

49) Vrančić, T., Nadilo, B. (2015). Gradnja međunarodne zračne luke u Zagrebu. Građevinar,

Vol. 67, No. 4

44

50) World Bank Group (2017). Multilateral development banks’ collaboration: infrastructure

investment project briefs Croatia : Zagreb International Airport

51) World Tourism Organization (WTO). (2002). Think tank enthusiastically reaches consensus

on frameworks for tourism destination success.

52) ZLD (2014). Razvoj zračne luke Dubrovnik. Dostupno na: https://www.airport-

dubrovnik.hr/storage/upload/articles/Brosura_OPP_1_144520.PDF Pristupljeno 07.07.2020.

45

POPIS SLIKA I TABLICA

Popis slika:

Slika 1. Matrica razvoja turizma ................................................................................................ 4

Slika 2. Životni ciklus destinacije .............................................................................................. 7

Slika 3. Elementi turističke destinacije ...................................................................................... 9

Slika 4. Dubrovačke gradske zidine ......................................................................................... 12

Slika 5. Knežev dvor ................................................................................................................ 13

Slika 6. Velika Onofrijeva fontana u Dubrovniku ................................................................... 14

Slika 7. Svjetska povezanost zračnim prometom ..................................................................... 17

Slika 8. Padobran Fausta Vrančića ........................................................................................... 19

Slika 9. Upravna zgrada aerodroma Borongaj ......................................................................... 20

Slika 10. Kartografski prikaz zračnih luka i aerodroma na području Republike Hrvatske ...... 22

Slika 11. Novi terminal zračne luke Zagreb ............................................................................. 23

Slika 12. Aerodrom Grude ....................................................................................................... 25

Slika 13. Prikaz smanjena putničkih potraživanja i neto profita po regijama 2020. godine .... 29

Slika 14. Broj novih dnevnih slučajeva zaraze ........................................................................ 30

Slika 15. Aktivni slučajevi u svijetu ......................................................................................... 31

Slika 16. Smrtni slučajevi ......................................................................................................... 32

Slika 17. Prikaz letova iznad Europe prije i nakon pandemije ................................................. 33

Slika 18. Putnički promet u zračnim lukama od svibnja 2017. do svibnja 2020. .................... 35

Slika 19. Dolasci prijavljenih turista za razdoblje siječanj - lipanj 2020./2019. po županijama

.................................................................................................................................................. 37

Slika 20. Odnos dolaska turista i broja putnika Zračne luke Dubrovnik ................................. 38

Popis tablica:

Tablica 1. Zračna luka Dubrovnik - Broj putnika .................................................................... 36

Tablica 2. Zračna luka Dubrovnik - Broj operacija ................................................................. 37

Tablica 3. Dolasci prijavljenih turista u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ........................... 38